Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.16</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42679746</id>
      <parentid>42678774</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:17:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2224" sha1="klv3sedtbyjnxytyph43o18jn4b7qli" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka = Spain World Cup Winners Argentina v Spain 19 July 2026-1.jpg
| opis = Španska reprezentacija sa peharom svjetskih prvaka
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[31. jula]]&amp;nbsp;– Oko 60.000 migranata prešlo je [[Marokansko-španska granica|marokansko-špansku granicu]] kod [[Ceuta|Ceute]], što je dovelo do najmanje 83 smrtna slučaja.
* [[21. jula]]&amp;nbsp;– Supredsjednik [[Nikaragva|Nikaragve]] [[Daniel Ortega]] najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.
* [[19. jula]]&amp;nbsp;– Pobjedom nad [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinom]] nakon produžetaka (1:0), [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španija]] je po drugi put u historiji postala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetski prvak]] (''na slici''). Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan [[Kylian Mbappé]].
* [[24. juna]]&amp;nbsp;– Sjeverozapadnu i središnju [[Venezuela|Venezuelu]] pogodila su dva uzastopna [[potres|potresa]] magnitude 7,2 i 7,5 [[Magnituda potresa|Mw]]. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo.
* [[23. juna]]&amp;nbsp;– U [[Bolivija|Boliviji]] su uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika [[Rodrigo Paz|Rodriga Paza]] i [[Bolivijski radnički centar|Bolivijskog radničkog centra]]. Protesti su izbili na [[Međunarodni praznik rada]], a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva.

&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] &lt;!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--&gt; | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki: --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Vedrana Rudan]] | [[Hayden Panettiere]] | [[Milena Zupančič]] | [[Franco Baresi]] | [[Nirmal Purja]] | [[Goce Todorovski]] | [[Damir Šaban]] | [[Kevin Keegan]]}}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>klv3sedtbyjnxytyph43o18jn4b7qli</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektronika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3095</id>
    <revision>
      <id>42679699</id>
      <parentid>42600389</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:58:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mostrokol</username>
        <id>385056</id>
      </contributor>
      <origin>42679699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33507" sha1="4v10a4yar4t3k7mprffkypqxtzp1ee6" xml:space="preserve">{{sređivanje|automatski prevod}}
[[Datoteka:Arduino ftdi chip-1.jpg|mini|desno|[[Surface-mount technology|Površinska montaža]] elektronskih komponenti]]
[[Datoteka:Componentes.JPG|mini|desno|Česte elektronske komponente]]
{{Elektrotehnika}}
'''Elektronika''' je [[nauka]] koja se sastoji od [[Fizika|fizike]], inženjerstva, tehnologije i primena koje se bave emisijom, protokom i kontrolom [[elektron|pozitivnih elektron]]a u vakuumu i [[materija|materiji]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/technology/electronics|title=electronics {{!}} Devices, Facts, &amp; History|work=Encyclopedia Britannica|accessdate=19. 09. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt; Identifikacija elektrona 1897. godine, zajedno sa izumom [[Elektronska cijev|vakuumske cevi]], koja može da [[Pojačavač snage|pojačava]] i [[Ispravljač|ispravlja]] slabe elektronske signale, inaugurisali su polje elektronike i elektronsko doba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aps.org/publications/apsnews/200010/history.cfm|title=October 1897: The Discovery of the Electron|language=en|accessdate=19. 09. 2018}}&lt;/ref&gt; Elektronika je svoje ime dobila tokom [[1920-e|dvadesetih]] godina [[20. vek]]a po istoimenom američkom časopisu (''Electronics'').

Pojmu elektronika je moguće dodeliti tri osnovna značenja:
# Elektronika kao nauka je deo fizike koja se bavi proučavanjem kontrole kretanja elektrona i drugih nosioca naelektrisanja kroz: slobodan prostor (elektronske [[elektronska cijev|vakuumske cevi]]), [[poluprovodnik|poluprovodne materijale]] (poluprovodničke komponete). Proučavanje procesa u poluprovodnicima često se naziva i [[fizika poluprovidnika]].
# Elektronika kao tehnička disciplina je deo [[elektrotehnika|elektrotehnike]] koja se bavi razvojem i proizvodnjom [[elektronske komponente|elektronskih komponenti]], uređaja i sistema.
# Elektronika kao pojam se često upotrebljava da označi deo uređaja proizvedenog od elektronskih komponenti (npr često kažemo elektronika automobila podrazumevajući pod tim sve delove automobila koji su načinjeni od elektronskih komponenti).

Elektronika se bavi [[Električna kola|električnim kolima]] čime su obuhvaćene [[Pasivne komponente|aktivne električne komponente]] kao što su vakuumske cevi, [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]], [[Integrisano kolo|integrisana kola]], [[optoelectronics|optoelektronika]], i [[senzor]]i, asocirane [[Pasivne komponente|pasivne električne komponente]], i tehnologije za međusobno povezivanje komponenti. Obično, elektronski uređaji sadrže opremu koja se prevashodno ili isključivo sastoji od primarnih aktivnih [[poluprovodnik]]a uz dopunu pasivnim elementima; takvo kolo se naziva [[električna kola|elektronskim kolom]].

[[Nonlinear system|Nelinearno]] ponašanje aktivnih komponenti i njihova sposobnost kontrole protoka elektrona omogućava pojačavanje slabih signala. Elektronika nalazi široku primenu u [[obrada podataka|obradi informacija]], [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], i [[Obrada signala|obradi signala]]. Sposobnost elektronskih uređaja da deluju kao [[prekidač]]i omogućava digitalnu obradu informacija. Interkonekcijske tehnologije kao što su [[Štampana ploča|štampane ploča]], tehnologija pakovanja elektronike, i drugi raznovrsni oblici komunikacione infrastrukture kompletiraju funkcionalnost kola i transformišu mešovite komponente u regularni radni [[sistem]].

[[Elektricitet|Električna]] i [[Electromechanics|elektromehanička]] nauka i tehnologija se bavi generacijom, distribucijom, prebacivanjem, skladištenjem i konverzijom električne energije u i iz drugih formi energije (koristeći [[doušnici (TV serija)|žice]], [[elektromotor|motore]], [[Električni generator|generatore]], [[Baterija|baterije]], [[prekidač]]e, [[relej]]e, [[transformator]]e, [[otpornik]]e, i druge [[pasivne komponente]]). Ovo razgraničavanje ze započilo oko 1906. godine sa [[Lee De Forest|Forestovim]] pronalaskom [[trioda|triode]], što je omogućilo električno [[Pojačavač snage|pojačavanje]] slabih radio i audio signala primenom nemehaničkih uređaja. Do 1950. godine ovo polje se zvalo „radio tehnologija”, jer je njegova primarna primena bila u dizajnu i teoriji radio [[Radio-predajnik|transmitera]], [[Radio-prijemnik|prijemnika]], i [[Elektronska cijev|vakuum cevima]].

Godine 2018. većina elektronskih uređaja je koristila [[Poluprovodnik|poluprovodničke]] komponente za obavljanje elektronske kontrole. Izučavanje poluprovodničkih uređaja i srodnih tehnologija smatra se granom [[fizika čvrstog stanja|fizike čvrstog stanja]], dok se dizajn i konstrukcija [[električna kola|elektronskih kola]] radi rešavanja praktičnih problema svrstava pod [[electronics engineering|elektronsko inženjerstvo]]. Ovaj članak ima fokus na [[inženjerstvo|inženjerskim]] aspektima elektronike.

== Istorijski razvoj ==
[[Datoteka:Early Layden jar.png|mini|desno|[[Kondenzator#Lajdenska boca|Lajdenska boca]]]]
{{main|Istorija elektronike}}

U oktobru 1745. u [[Njemačka|Nemačkoj]] [[Evald Georg fon Klajst]] je izumeo [[kondenzator]]. Sastojao se iz tegle koja je bila napunjena vodom, i žice koja je kroz čep bila povezana sa vodom. Tegla je bila napravljena tako, da se držeći u jednoj ruci spoljašnji deo žice dovede u kontakt sa električnim uređajem. Ako se dodirne drugom rukom nastaje pražnjenje, koje izaziva bolan šok. Današnja [[Lajdenska tegla]] je obložena [[aluminijum]]skom folijom, spolja i iznutra. Električni kontakt ostvaruje se sa štapom koji probije čep i spojen je lancem sa unutrašnjim slojem metala. Kompletno pražnjenje se događa kada su dve aluminijumske folije povezane međusobno provodnikom. Njom su se mogli postići naponi i do 25.000 V. Lajdenska tegla se često koristi u laboratorijama za demonstraciju i u eksperimentalne svrhe.

[[Bendžamin Frenklin]] je sistemom od dve Lajdenske tegle ubijao ćurane, a jednom je skoro ubio i sebe. Inače je Frenklin otkrio fudamentalnu činjenicu da se umesto tegle mogu koristiti metalne ploče razdvojene nekim izolatorom. Tako je Frenklin načinio prvi pločasti kondenzator.

Razvoj elektronike počinje tek krajem 19. i početkom 20. veka i vezan je za razvoj [[elektronska cijev|vakuumskih cevi]], koje su bile među najranijim elektronskim komponentama.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri|first=M.|year=2012|title=The age of vacuum tubes: Early devices and the rise of radio communications|journal=IEEE Ind. Electron. M.|volume=6|issue=1|doi=10.1109/MIE.2012.2182822|ref=harv|pages=41–43 |issn=1932-4529}}&lt;/ref&gt; One su skoro samostalno odgovorne za nastanak elektronske revolucije prve polovine dvadesetog veka.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri|first=M.|year=2012|title=The age of vacuum tubes: the conquest of analog communications|journal=IEEE Ind. Electron. M.|volume=6|issue=2|doi=10.1109/MIE.2012.2193274|pages=52–54}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri |first=M.|year=2012|title=The age of Vacuum Tubes: Merging with Digital Computing|journal=IEEE Ind. Electron. M. |volume=6|issue=3 |doi=10.1109/MIE.2012.2207830|pages=52–55}}&lt;/ref&gt; Elektronske cevi su izdigle elektroniku iz stanja zabavnih trikova i omogućile razvoj radija, televizije, [[gramofon]]a, radara, telefonije na duga rastojanja i mnogo čega drugog. One su odigrale vodeću ulogu u polju mikrotalasa i transmisije velike snage, kao i televizijskim prijemnicima do sredine 1980-ih.&lt;ref name=&quot;Okamura1994&quot;&gt;{{harvnb|Okamura|1994|pp=}}&lt;/ref&gt; Od tog vremena, uređaji [[Solid-state electronics|čvrstog stanja]] su skoro u potpunosti preuzeli ulogu elektronskih cevi. One se još uvek koriste za neke specijalizovane primene kao što su [[Valve RF amplifier|visokonaponski RF pojačivači]], [[cathode ray tube|katodne cevi]], specijalizovana audio oprema, [[guitar amplifiers|gitarska pojačala]] i neki [[Magnetron|mikrotalasni uređaji]].

Džon Ambrouz Fleming je 1904. razvio ''kenotron'', kasnije poznat kao [[dioda]] koja dozvoljava električnoj struji da teče samo u jednom pravcu. [[Li De Forest]] je 1906. postavio rešetku, treću elektrodu kojom je kontrolisao jačinu struju koja protiče između [[anoda|anode]] i [[katoda|katode]]. On je svoj uređaj nazvao ''audion'', a kasnije je postao poznat kao [[trioda]]. Ovu komponentu je upotrebio da bi napravio [[pojačavač]] signala kod [[radio]] prijemnika i predajnika, što se može smatrati za prvim elektronskim uređajem.

Iako su još početkom 20. veka poluprovodni materijali iskorišćeni za detektor signala u radio prenosu pošto je taj uređaj imao lošije karakteristike od vakuumskih cevi poluprovodnici su zaboravljeni sve do 1947. kada je u [[Belove laboratorije|Belovim laboratorijama]] napravljen prvi [[tranzistor]] načinjen od kristala [[germanijum]]a (Ge) i od tog trenutka poluprovodničke komponente postepeno preuzimaju primat od vakuumskih cevi zato što su poluprovodničke komponente mnogo pouzdanije, energetski efikasnije, brže i manjih dimenzija od elektrnskih cevi. U aprilu 1955, [[IBM 608]] je bio prvi [[IBM]]-ov proizvod koji je koristio [[tranzistor]]ska kola bez vakuumskih cevi i smatra se da je to bio privi u [[kalkulator]] u potpunosti napravljen od tranzistora i koji je prozvođen za komercijalno tržište.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bashe|1986|pp=386}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Pugh|Johnson|Palmer|1991|pp=34}}&lt;/ref&gt; Model 608 je sadržao više od 3.000 [[germanijum]]skih tranzistora. [[Thomas J. Watson Jr.|Tomas Dž. Votson]] je naložio da svi budući IBM proizvodi trebaju da koriste tranzistore u svom dizajnu. Od tog vremena tranzistori su skori ekskluzivno korišteni za izradu računarskih logičkih kola i perifernih uređaja.

Sledeći važan događaj u razvoju elektronike je razvoj [[integrisano kolo|integrisanih kola]]. Prvo integrisano kolo patentirao je Džek Kilbi 1959. godine. Ono se praktično sastojalo od dva tranzistora na jednom kristalu germanijuma. Složenost integrisanih kola je u narednim godinama munjevito rasla da bi od dva integrisna tranzistora 1959. godine danas 50 godina posle, dostigli integrisana kola sa više od milion tranzistora. Ovaj trend se i dalje nastavlja.
Elektronika u današnjem svetu je ušla u sva polja ljudske delatnosti od zabave, preko proizvodnje do medicine.

U najnovije vreme vrše se velika istraživanja u cilju upotrebe sintetičkih materijala sa specijalnim svojstvima za izradu elektronskih komponenti, kao što su neki polimeri (plastika) koji imaju poluprovodna svojstva, a takođe se vrše istraživanja u cilju povezivanja elektronike sa takozvanim biočipovima.

== Grane elektronike ==
Grane elektronike su:
* [[računarstvo]] - razvoj hardvera računara
* [[automatika]] - elektronski uređaji za kontrolu procesa, robotika itd
* [[telekomunikacije]] - Telekomunikacioni uređaji
* [[mikroelektronika]] - razvoj integrisanih kola i drugih poluprovodničkih komponenti.
* [[energetska elektronika]] - razvoj elektronskih komponenti za velike snage.

Postoje još neke podvrste kao što su [[optička elektronika]] ili [[optoelektronika]], [[mikrotalasna elektronika]] itd.

== Elektronske komponente ==
[[Datoteka:US Navy 080820-N-9079D-007 Electronics Technician 3rd Class Michael J. Isenmann, from St. Louis, Mo., performs a voltage check on a power circuit card in Air Navigation Equipment room aboard the aircraft carrier USS Abraham Lin.jpg|mini|[[Electronics Technician|Elektronski tehničar]] vrši proveru napona na kartici energetskog kola u prostoriji vazdušno navigacione opreme na nosaču aviona [[Nosač aviona Abraham Linkoln (CVN-72)|Abraham Linkoln (CVN-72)]].]]
{{main|Elektronske komponente}}

[[Elektronske komponente|Elektronska komponenta]] je nedeljivi gradivni blok elektronskog kola koji se nalazi u svom kućištu iz koga izlaze najmanje dva pristupna kraja za povezivanje sa ostalim elektronskim komponentama. Elektronska komponenta je svaki fizički entitet unutar elektronskog sistema koja se koristi za vršenje uticaja na [[elektron]]e ili njihova asocirana polja u maniru koji je konzistentan sa unutrašnjom funkcijom elektronskog sistema. Povezivanjem najmanje dve elektronske komponente nastaje elektronsko kolo. Komponenete su generalno namenjene međusobnom povezivanju, obično putem lemljenja za [[Štampana ploča|štampanu ploču]], da bi se kreiralo elektronsko kolo sa datom funkcijom (na primer [[pojačavač snage]], [[radio-prijemnik]], ili [[Elektronski oscilator|oscilator]]). Komponente mogu da budu pojedinačno smeštene, ili korištene u vidu kompleksnih grupa kao što je obično slučaj u [[Integrisano kolo|integrisanim kolima]]. Primeri elektronskih komponenti su [[kondenzator]]i, [[Zavojnica|induktori]], [[Otpornik|otpornici]], [[dioda|diode]], [[tranzistor]]i, itd.

Komponente se često grupišu kao aktivne (e.g. tranzistori i [[tiristor]]i) ili [[Pasivne komponente|pasivne]] (e.g. otpornici, diode, induktori i kondenzatori).&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://doi.wiley.com/10.1002/9780470547113|title=Power Electronics and Variable Frequency Drives: Technology and Applications - Wiley Online Library|language=en|doi=10.1002/9780470547113}}&lt;/ref&gt; Danas su skoro sve aktivne komponente poluprovodničke, tako da kad se danas govori o elektronici, često se misli samo na poluprovodničku elektroniku.

{{colbegin|4}}
Dvoprilazne poluprovodničke komponente:
* Diode
** [[eioda]] (ispravljačka dioda, impulsna dioda)
** [[Šotkijeva Dioda]],
** [[Svetleća dioda|LED]] – svetleća dioda,
** [[PIN Dioda]],
** [[tunel dioda]],
** [[Zener dioda]],
** [[kapacitivna dioda]]
* [[dijak]],

Troprilazne poluprovodničke komponente:
* [[tranzistor]]
** [[bipolarni tranzistor]],
** [[JFET]] - Tranzistor sa efektom polja sa površinskim spojem,
** [[MOSFET operacioni pojačavači|MOSFET]] - Metal oksid poluprovodnik tranzistor sa efektom polja,
** [[IGBT]] - Bipolarni tranzistor sa izolovanim „gejtom“.
* [[trijak]]
* [[tiristor]]

Višeprilazne komponente
* [[operacioni pojačavač]]

Digitalna integrisana kola gde postoje, standardni gejtovi (kapije), koderi, multipleksori, brojači itd.
* [[mikroprocesor]]i
* [[pamćenje|memorije]]

[[Pasivne komponente]] su:
* [[električni osigurač|osigurači]]
* [[otpornik|otpornici]],
* [[varistor]]i,
* [[termistor]]i: [[NTC otpornik]], [[PTC otpornik]]
* [[prigušnica|kalemovi]],
* [[kondenzator]]i itd.
{{colend}}

== Elektronska kola ==
{{main|Elektronsko kolo}}
Elektronsko kolo čine međusobno povezane elektronske komonente. Najčešće su elektronske komponente zalemljene na štampanu ploču.

=== Podela ===
Prema signalima sa kojima operiše elektronika i elektronska kola mogu da se podele na:
* [[Analogna elektronika]] operiše sa kontinulanim signalima po vremenu i amplitudi. Kontinualni signali su definisani u svakom vremenskom trenutku i mogu imati bilo koju vrednost amplitude.
* [[Digitalna elektronika]] operiše sa diskretnim signalima. Diskretni signali mogu imati vrednost amplitude iz tačno određenog skupa što je diskretizacija po amplitudi i biti definisani samo u određenim vremenskim trenucima (diskretizacija po vremenu).

Na osnovu ove podele postoje i analogna elektronska kola, digitalna elektronska kola i hibridna kola koja rade i sa analognim i sa digitalnim signalima ili pak prevode signal iz jednog oblika u drugi.

=== Analogna elektronska kola ===
{{Main|Analogna elektronska kola}}
[[Datoteka:HitachiJ100A.jpg|desno|mini|Šasija diska Hitači J100 podesive frekvencije]]

Većina [[analogni signal|analognih]] elektronskih uređaja, kao što su [[radio]] prijemnici, su konstruisani u vidu kombinacije dva tipa osnovnih kola. [[Analogna elektronika|Analogna kola]] koriste neprekidan opseg napona ili struje, za razliku od diskretnih nivoa prisutnih u digitalnim kolima.

Broj različitih analognih kola koja su do sada razvijena je ogroman, naročito zato što se kao 'kolo' može definisati sve od jedne komponente, do sistema koji sadrže hiljade komponenti. Analogni kola se ponekad nazivaju [[linear circuit|linearnim kolima]] mada se mnoštvo nelinearnih efekata koristi u njima, kao što su mikseri, modulatori, itd. Dobri primeri analognih kola su vakuumske cevi i tranzistorski pojačivači, operacioni pojačivači i oscilatori. Retko se mogu naći moderna kola koja su u potpunosti analogna. U današnje vreme analogna kola mogu da koriste digitalne ili čak miroprocesorske tehnike za poboljšanje performance. Ovaj tip kola se obično naziva „mešovitim signalom” pre nego analognim ili digitalnim.

Ponekad je teško razlikovati analogno i digitalno kolo, jer imaju elemente kako linearnog, tako i nelinearnog načina rada. Primer je komparator koji uzima neprekidni opseg napona, ali samo propušta na jedan od dva nivoa kao u digitalnom kolu. Slično tome, prekoračivo tranzistorsko pojačalo može da poprimi karakteristike kontrolisanog [[prekidač]]a koji esencijalno ima dva nivoa izlaza. Zapravo, mnoga [[Digitalna elektronika|digitalna kola]] su jednostavno implementirana kao varijacije analognih kola poput ovog primera. Na kraju krajeva, većina aspekta stvarnog fizičkog sveta je esencijalno analogna, tako da se digitalni efekti ostvaruju samo ograničavanjem analognog ponašanja.

U osnovna analogna elektronska kola spadaju:
{{colbegin|2}}
* [[pojačavač]]i – kolo koje pojačava ulazni signal na račun energije jednosmernog izvora
* [[oscilator]]i – kolo koje generiše signal određenih učestanosti takođe na račun jednosmernog izvora energije
* [[modulator]]i – kolo koje pomera frekvencijski spektar ulaznog signala u drugi deo spektra
* [[detektori]] – Detektor ili [[demodulator]] iz modulisanog signala izdvaja osnovni signal (suprotno od modulatora)
* [[mešači]] – kombinuju frekvencijske spektre dva signala
* [[elektronski filtar|filtri]] – propuštaju samo signale određenih frekvencija.
{{colend}}

=== Digitalna elektronska kola ===
{{Main|Digitalna elektronska kola}}

Digitalna kola su električna kola koja su bazirana na ograničenom broju disktretnih naponskih nivoa. Digitalna kola su najčešća reprezentacija [[Bulova algebra|Bulove algebre]], i ona su u osnovi svih digitalnih računara. Za većinu inženjera, termin „digitalno kolo”, „digitalni sistem” i „logika” su međusobno zamenljivi u kontekstu digitalnih kola.

Većina digitalnih kola koristi [[binarni sistem]] sa dva naponska nivoa označena sa „0” i „1”. Obično je logičko „0” niži napon i naziva se „nisko”, a logičko „1” se naziva „visoko”. Međutim, neki sistemi koriste reverznu definiciju („0” je „visoko”), ili su bazirani na jačini struje. Često dizajner logike može da preokrene ove definicije od jednog kola do drugog, kako god nađe za shodno, i u skladu sa potrebama datog dizajna. Definicija nivoa kao „0” ili „1” je proizvoljna.

[[Ternary computer|Ternarna]] (sa tri stanja) logika je bila izučavana, i neki prototipni računari su napravljeni.

[[Računar]]i, elektronski [[Kvarcni časovnik|časovnici]], i [[programabilni logički kontroler]]i (koji se koriste za kontrolu industrijskih procesa) se konstruišu od [[Digital data|digitalnih]] kola. [[Digital signal processor|Digitalni procesori signala]] su još jedan primer.

U digitalna elektronska kola spadaju
* Osnovna logička kola „gejtovi“ (kapije): [[Logička konjunkcija|logičko „I“]] kolo, [[Disjunkcija|logičko „ILI“]] kolo, [[logičko „NILI“]], [[logičko „NI“]], [[ekskuzivno „ILI“]],
* Kola kombinacionih mreža
** [[koder]]i, [[dekoder]]i, [[multiplekser]]i, [[multiplekser|demultiplekseri]]
** [[Leč kolo|lečevi]], [[bistabilno kolo|flip-flopovi]], [[brojač]]i, [[registar (računarstvo)|registri]], [[pamćenje|memorije]]
** [[mikrokontroler]]i, [[mikroprocesor]]i

Digitalna elektronska kola mogu biti realizovana u različitim tehnologijama tako da postoje: [[Tranzistor-tranzistor logika|TTL]] kola, [[ECL (elektronika)|ECL]] kola, [[NMOS]] kola, [[PMOS]] kola, [[CMOS]] kola itd.

=== Hibridna elektronska kola ===
{{Main|Hibridna elektronska kola}}

Kako bi bilo moguće povezivanje analognih i digitalih elektronskih postoje A/D konvertori i D/A konvertori. Praktičnno svako hibridno kolo mora da sadrži barem jedno od ova dva kola.

== Disipacija toplote i upravljanje toplotom ==
{{Main|Termičko upravljanje elektronskim uređajima i sistemima}}

[[Toplota]] koju oslobađaju elektronska kola se mora rasipati kako bi se sprečili trenutni kvarevi i poboljšala dugoročna pouzdanost. Disipacija toplote se uglavnom postiže pasivnom kondukcijom/konvekcijom. Sredstva za postizanje veće disipacije obuhvataju [[heat sink|toplotne izduve]] i [[ventilator]]e za hlađenje vazduha, i druge forme [[computer cooling|računarskog hlađenja]], kao što je [[water cooling|vodeno hlađenje]]. Ove tehnike koriste [[konvekcija|konvekciju]], [[Heat conduction|kondukciju]], i [[Zračenje|radijaciju]] topolotne energije.

== Šum ==
{{Main|Šum u elektronici}}

Elektronski šum je definisan&lt;ref&gt;IEEE Dictionary of Electrical and Electronics Terms. {{page|year=|isbn=978-0-471-42806-0|pages=}}&lt;/ref&gt; kao neželjene smetnje koje se nadovezuju na korisni signal i koje imaju tendenciju prikrivanja njegovog informativnog sadržaja. Šum nije isto što i distorzija signala uzrokovana kolom. Šum je prisutan u svim elektronskim kolima. Šum može biti elektromagnetno ili toplotno generisan, te se može smanjiti snižavanjem [[Operating temperature|radne temperature]] kola. Druge vrste šuma, kao što je [[shot noise|statički šum]] ne mogu se ukloniti, jer su uzrokovane ograničenjima fizičkih svojstava.

== Teorija elektronike ==
{{Main|Matematičke metode u elektronici}}

Matematičke metode su integralna komponenta studija elektronike. Sticanje stručnosti u oblasti elektronike podrazumveva visok stepen poznavanja matematičkih osnova analize elektronskih kola. Analiza kola je studija metoda za rešavanje generalno linearnih sistema sa nepoznatim promeljivim vrednostima kao što su naponi u datim [[Node (circuits)|čvorovima]]&lt;ref&gt;Smith, Ralph J. (1966), ''Circuits, Devices and Systems'', Chapter 2, John Wiley &amp; Sons, Library of Congress Catalog Card No.: 66-17612&lt;/ref&gt; ili jačine struje kroz datu [[Path (graph theory)|granu]] [[Graf|mreže]].{{sfn|Bondy|Murty|1976|pp=12–21}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Diestel|first=Reinhard| title = Graph Theory | edition = 3rd | url = http://www.math.uni-hamburg.de/home/diestel/books/graph.theory/ | publisher = [[Graduate Texts in Mathematics]], vol. 173, Springer-Verlag |year=2005 |isbn=978-3-540-26182-7 |pages=6–9}}&lt;/ref&gt; Jedan od alata u širokoj upotrebi pri ovakvim analizma je [[SPICE]] ({{jez-eng|Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis|pages=}}) simulator kola.&lt;ref name=spice1&gt;Nagel, L. W, and Pederson, D. O., ''SPICE (Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis)'', Memorandum No. ERL-M382, University of California, Berkeley, Apr. 1973&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spice2&gt;Nagel, Laurence W., ''SPICE2: A Computer Program to Simulate Semiconductor Circuits'', Memorandum No. ERL-M520, University of California, Berkeley, May 1975&lt;/ref&gt;

Za elektroniku je isto tako važno studiranje i razumevanje teorije [[Elektromagnetno polje|elektromagnetskog polja]].{{sfn|Feynman|1970|pp=}}&lt;ref&gt;Electromagnetic Fields (2nd Edition), Roald K. Wangsness, Wiley. {{page|year=1986|isbn=978-0-471-81186-2|pages=}} (intermediate level textbook)&lt;/ref&gt;

== Elektronska laboratorija ==
{{Main|Simulacija eletronskih kola}}
[[File:Electronics tools and material.jpg|thumb|Elektroničarski alat]]
Zbog kompleksne prirode teorije elektronike, laboratorijsko eksperimentisanje je važan deo razvoja elektronskih uređaja. Ovi eksperimenti se koriste za testiranje ili verifikaciju dizajna inženjera i otkrivanje grešaka. Istorijski gledano, laboratorije za elektroniku su se sastojale od elektroničkih uređaja i opreme smeštenih u fizičkom prostoru, dok poslednjih godina postaje sve izraženiji trend korištenja softvera za simulaciju elektronske laboratorije, kao što su ''[[CircuitLogix]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |title=CircuitLogix Pro article |access-date=12. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117025148/http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |archive-date=17. 11. 2015 |url-status=dead |df= |archivedate=2015-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151117025148/http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |title=3DLab reference |access-date=12. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112101358/http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |archive-date=12. 11. 2018 |url-status=dead |archivedate=2018-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181112101358/http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[NI Multisim|Multisim]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Getting Started with NI Ultiboard |url=http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/12242 |access-date=2020-08-15 |archive-date=2012-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210161822/http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/12242 }}&lt;/ref&gt; i ''[[OrCAD]]''.&lt;ref&gt;Oregon Business, 1 May 1989, Paul Gerhards, [http://business.highbeam.com/412061/article-1G1-7355670/designing-software-real-engineers &quot;Designing software for &quot;real&quot; engineers: OrCAD Systems Corp.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222031854/http://business.highbeam.com/412061/article-1G1-7355670/designing-software-real-engineers |date=2014-02-22 }}, accessed 2012-04-01&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;EDN, [http://www.highbeam.com/doc/1G1-10565704.html &quot;Putting a new spin on an old approach: Software design project management at OrCAD Systems&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924045419/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10565704.html |date=2015-09-24 }}, accessed 2012-04-01&lt;/ref&gt;

== Dizajn pomoću računara ==
{{Main|Automatizacija elektronskog dizajna}}

Današnji elektronski inženjeri imaju mogućnost da [[Circuit design|dizajniraju]] [[električna kola|kola]] koristeći prefabrikovane sastavne blokove kao što su [[Jedinica napajanja|jedinice napajanja]], [[poluprovodnik|poluprovodnici]] (tj. poluprovodnički uređaji, kao što su [[tranzistor]]i), i [[Integrisano kolo|integrisana kola]]. Softverski programi za [[Electronic design automation|automatizaciju elektronskog dizajna]] obuhvataju programe za [[schematic capture|šematski prikaz]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |author-first=Gary |author-last=Pratt |author-first2=Jay |author-last2=Jarrett|title=Top-Down Design Methods Bring Back The Useful Schematic Diagram |date=06. 08. 2001 |journal=[[Electronic Design (magazine)|Electronic Design]] |volume=49 |issue=16 |id=ED Online ID #3784 |url=http://electronicdesign.com/boards/top-down-design-methods-bring-back-useful-schematic-diagram |issn=0013-4872|pages=69}}&lt;/ref&gt; i programe za dizajn [[Štampana ploča|štampanih ploča elektronskih kola]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=mFjuCAAAQBAJ|title=The Electronics Assembly Handbook|last=Riley|first=Frank|last2=Production|first2=Electronic Packaging and|date=29. 06. 2013|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=|isbn=9783662131619|location=|language=en|pages=285}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunetti| first = Cledo |authorlink= | title = New Advances in Printed Circuits | publisher = National Bureau of Standards |date=22. 11. 1948 | location = Washington DC | url =https://archive.org/details/newadvancesinpri192brun| doi = |id=}}&lt;/ref&gt; Popularna imena u svetu EDA softvera su NI Multisim, Cadence, [[EAGLE (program)|EAGLE]],&lt;ref name=&quot;EAGLE_version&quot;&gt;{{cite web|title=RELEASE NOTES - Autodesk EAGLE version 9.2.1 |publisher=[[Autodesk]] | author = admin |date=11. 10. 2018 |url=http://eagle.autodesk.com/eagle/release-notes |accessdate=18. 10. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018220110/http://eagle.autodesk.com/eagle/release-notes |archive-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Mentor, Altium (Protel), LabCentre Electronics (Proteus), gEDA, KiCad i mnogi drugi.

== Metode pakovanja ==
{{Main|Pakovanje elektronike}}

Mnoštvo različitih metoda povezivanja komponenti je korišteno tokom godina. Na primer, rana elektronika je često koristila [[Point-to-point construction|konstrukciju od tačke do tačke]] sa komponentama pričvršćenim za drvene ploče pri izradi ploča. [[Štampana ploča|''Cordwood'' konstrukcija]] i [[wire wrap|omotana žica]] su bili drugi metodi u upotrebi. Većina moderne elektronike koristi štampane ploče napravljene od materijala kao što je [[FR-4|FR4]], ili jeftinijeg (i manje otpornog na habanje) papira prekrivenog sintetičkim rezinom ([[FR-2|SRBP]], takođe poznatog kao paksolin (brend: Paxoline/Paxolin) i FR2) - karakterisanog svojom smeđom bojom.

Zdravstveni i ekološki aspekti montaže elektronike su poslednjih godina poprimili povećanu pažnju, naročito kod proizvoda namenjenih Evropskoj uniji, zbog njenih regulacija definisanih [[Restriction of Hazardous Substances Directive|Direktivom ograničenja hazadrdnih supstanci]] (RoHS)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2003:037:0019:0023:EN:PDF |format=PDF |title=Directive 2002/95/ec of the european parliament and of the council |publisher=Eur-lex.europa.eu |accessdate=03. 07. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1399998664957&amp;uri=CELEX:02011L0065-20140129 |title=EURLex – 02011L0065-20140129 – EN – EUR-Lex |publisher=Eur-lex.europa.eu |accessdate=03. 07. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160107005501/http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1399998664957&amp;uri=CELEX:02011L0065-20140129 |archive-date=07. 01. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Waste Electrical and Electronic Equipment Directive|Direktivom o otpadu električne i elektroničke opreme]] (WEEE),&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Standard EN 50419 |url=http://www.freeweeerecycling.co.uk/legislation/Wheelie_Bin_Marking.pdf |publisher=European Committee for Electrotechnical Standardization |accessdate=09. 04. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140502002423/http://www.freeweeerecycling.co.uk/legislation/Wheelie_Bin_Marking.pdf |archivedate=02. 05. 2014. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Standard EN 50419|url=http://www.pvcycle.org/wp-content/uploads/CEN-Norm-50419-Wheelie_Bin_Marking.pdf|publisher=European Committee for Electrotechnical Standardization|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151123041415/http://www.pvcycle.org/wp-content/uploads/CEN-Norm-50419-Wheelie_Bin_Marking.pdf#|archivedate=23. 11. 2015|accessdate=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; koje su stupile na snagu u julu 2006.

== Dizajn elektronskih sistema ==
{{Main|Sistemski inženjering}}

Dizajn elektronskih sistema se bavi multidisciplinarnom dizajnerskom problematikom složenih elektronskih uređaja, kao što su [[mobilni telefon]]i i [[računar]]i. Ovaj predmet pokriva širok spektar, od dizajna i razvoja elektronskog sistema ([[Razvoj proizvoda|razvoja novog proizvoda]]) do osiguravanje njegovog korektnog funkcionisanja, veka trajanja i [[Recikliranje|odlaganja]].&lt;ref name=&quot;lienig&quot;&gt;{{harvnb|Lienig|Bruemmer|2017|pp=}}&lt;/ref&gt; Dizajn elektronskih sistema je stoga proces definisanja i razvoja kompleksnih elektronskih uređaja s ciljem zadovoljavanja specifičnih [[Analiza zahteva|zahteva]] krajnjeg korisnika.

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Povezano ==
{{colbegin|4}}
* [[Analogna elektronika]]
* [[Amplitudska modulacija]]
* [[Analogni računar]]
* [[Antena]]
* [[Antenska teorija]]
* [[Alarmni senzor]]
* [[Digitalna elektronika]]
* [[Elektrotehnika]]
* [[Elektronske komponente]]
* [[Elektronski sklopovi]]
* [[Logička kapija]]
* [[Radar]]
* [[Radio-amaterizam]]
* [[Termalni šum]]
* [[VHDL]]
* [[Jagi antena]]
{{colend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electronics}}
* {{dmoz|Science/Technology/Electronics/|Electronics}}
* http://www.dictionary.com/browse/electronics
* [http://www.phy.davidson.edu/instrumentation/NEETS.htm Navy 1998 Navy Electricity and Electronics Training Series (NEETS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041102181627/http://www.phy.davidson.edu/instrumentation/NEETS.htm |date=2004-11-02 }}
* DOE 1998 Electrical Science, Fundamentals Handbook, 4 vols.
** [https://web.archive.org/web/20170622015020/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_1.pdf Vol. 1, Basic Electrical Theory, Basic DC Theory]
** [https://web.archive.org/web/20170622005905/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_2.pdf Vol. 2, DC Circuits, Batteries, Generators, Motors]
** [https://web.archive.org/web/20170621235527/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_3.pdf Vol. 3, Basic AC Theory, Basic AC Reactive Components, Basic AC Power, Basic AC Generators]
** [https://web.archive.org/web/20170621234816/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_4.pdf Vol. 4, AC Motors, Transformers, Test Instruments &amp; Measuring Devices, Electrical Distribution Systems]

{{Elektronika}}
{{tehnologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Elektronika| ]]</text>
      <sha1>4v10a4yar4t3k7mprffkypqxtzp1ee6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679700</id>
      <parentid>42679699</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:01:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mostrokol</username>
        <id>385056</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42679700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33487" sha1="1yil8zms69iqzwzqtatf1jh1lijweqv" xml:space="preserve">{{sređivanje|automatski prevod}}
[[Datoteka:Arduino ftdi chip-1.jpg|mini|desno|[[Surface-mount technology|Površinska montaža]] elektronskih komponenti]]
[[Datoteka:Componentes.JPG|mini|desno|Česte elektronske komponente]]
{{Elektrotehnika}}
'''Elektronika''' je [[nauka]] koja se sastoji od [[Fizika|fizike]], inženjerstva, tehnologije i primena koje se bave emisijom, protokom i kontrolom [[elektron]]a u vakuumu i [[materija|materiji]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.britannica.com/technology/electronics|title=electronics {{!}} Devices, Facts, &amp; History|work=Encyclopedia Britannica|accessdate=19. 09. 2018|language=en}}&lt;/ref&gt; Identifikacija elektrona 1897. godine, zajedno sa izumom [[Elektronska cijev|vakuumske cevi]], koja može da [[Pojačavač snage|pojačava]] i [[Ispravljač|ispravlja]] slabe elektronske signale, inaugurisali su polje elektronike i elektronsko doba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aps.org/publications/apsnews/200010/history.cfm|title=October 1897: The Discovery of the Electron|language=en|accessdate=19. 09. 2018}}&lt;/ref&gt; Elektronika je svoje ime dobila tokom [[1920-e|dvadesetih]] godina [[20. vek]]a po istoimenom američkom časopisu (''Electronics'').

Pojmu elektronika je moguće dodeliti tri osnovna značenja:
# Elektronika kao nauka je deo fizike koja se bavi proučavanjem kontrole kretanja elektrona i drugih nosioca naelektrisanja kroz: slobodan prostor (elektronske [[elektronska cijev|vakuumske cevi]]), [[poluprovodnik|poluprovodne materijale]] (poluprovodničke komponete). Proučavanje procesa u poluprovodnicima često se naziva i [[fizika poluprovidnika]].
# Elektronika kao tehnička disciplina je deo [[elektrotehnika|elektrotehnike]] koja se bavi razvojem i proizvodnjom [[elektronske komponente|elektronskih komponenti]], uređaja i sistema.
# Elektronika kao pojam se često upotrebljava da označi deo uređaja proizvedenog od elektronskih komponenti (npr često kažemo elektronika automobila podrazumevajući pod tim sve delove automobila koji su načinjeni od elektronskih komponenti).

Elektronika se bavi [[Električna kola|električnim kolima]] čime su obuhvaćene [[Pasivne komponente|aktivne električne komponente]] kao što su vakuumske cevi, [[tranzistor]]i, [[dioda|diode]], [[Integrisano kolo|integrisana kola]], [[optoelectronics|optoelektronika]], i [[senzor]]i, asocirane [[Pasivne komponente|pasivne električne komponente]], i tehnologije za međusobno povezivanje komponenti. Obično, elektronski uređaji sadrže opremu koja se prevashodno ili isključivo sastoji od primarnih aktivnih [[poluprovodnik]]a uz dopunu pasivnim elementima; takvo kolo se naziva [[električna kola|elektronskim kolom]].

[[Nonlinear system|Nelinearno]] ponašanje aktivnih komponenti i njihova sposobnost kontrole protoka elektrona omogućava pojačavanje slabih signala. Elektronika nalazi široku primenu u [[obrada podataka|obradi informacija]], [[Telekomunikacije|telekomunikacijama]], i [[Obrada signala|obradi signala]]. Sposobnost elektronskih uređaja da deluju kao [[prekidač]]i omogućava digitalnu obradu informacija. Interkonekcijske tehnologije kao što su [[Štampana ploča|štampane ploča]], tehnologija pakovanja elektronike, i drugi raznovrsni oblici komunikacione infrastrukture kompletiraju funkcionalnost kola i transformišu mešovite komponente u regularni radni [[sistem]].

[[Elektricitet|Električna]] i [[Electromechanics|elektromehanička]] nauka i tehnologija se bavi generacijom, distribucijom, prebacivanjem, skladištenjem i konverzijom električne energije u i iz drugih formi energije (koristeći [[doušnici (TV serija)|žice]], [[elektromotor|motore]], [[Električni generator|generatore]], [[Baterija|baterije]], [[prekidač]]e, [[relej]]e, [[transformator]]e, [[otpornik]]e, i druge [[pasivne komponente]]). Ovo razgraničavanje ze započilo oko 1906. godine sa [[Lee De Forest|Forestovim]] pronalaskom [[trioda|triode]], što je omogućilo električno [[Pojačavač snage|pojačavanje]] slabih radio i audio signala primenom nemehaničkih uređaja. Do 1950. godine ovo polje se zvalo „radio tehnologija”, jer je njegova primarna primena bila u dizajnu i teoriji radio [[Radio-predajnik|transmitera]], [[Radio-prijemnik|prijemnika]], i [[Elektronska cijev|vakuum cevima]].

Godine 2018. većina elektronskih uređaja je koristila [[Poluprovodnik|poluprovodničke]] komponente za obavljanje elektronske kontrole. Izučavanje poluprovodničkih uređaja i srodnih tehnologija smatra se granom [[fizika čvrstog stanja|fizike čvrstog stanja]], dok se dizajn i konstrukcija [[električna kola|elektronskih kola]] radi rešavanja praktičnih problema svrstava pod [[electronics engineering|elektronsko inženjerstvo]]. Ovaj članak ima fokus na [[inženjerstvo|inženjerskim]] aspektima elektronike.

== Istorijski razvoj ==
[[Datoteka:Early Layden jar.png|mini|desno|[[Kondenzator#Lajdenska boca|Lajdenska boca]]]]
{{main|Istorija elektronike}}

U oktobru 1745. u [[Njemačka|Nemačkoj]] [[Evald Georg fon Klajst]] je izumeo [[kondenzator]]. Sastojao se iz tegle koja je bila napunjena vodom, i žice koja je kroz čep bila povezana sa vodom. Tegla je bila napravljena tako, da se držeći u jednoj ruci spoljašnji deo žice dovede u kontakt sa električnim uređajem. Ako se dodirne drugom rukom nastaje pražnjenje, koje izaziva bolan šok. Današnja [[Lajdenska tegla]] je obložena [[aluminijum]]skom folijom, spolja i iznutra. Električni kontakt ostvaruje se sa štapom koji probije čep i spojen je lancem sa unutrašnjim slojem metala. Kompletno pražnjenje se događa kada su dve aluminijumske folije povezane međusobno provodnikom. Njom su se mogli postići naponi i do 25.000 V. Lajdenska tegla se često koristi u laboratorijama za demonstraciju i u eksperimentalne svrhe.

[[Bendžamin Frenklin]] je sistemom od dve Lajdenske tegle ubijao ćurane, a jednom je skoro ubio i sebe. Inače je Frenklin otkrio fudamentalnu činjenicu da se umesto tegle mogu koristiti metalne ploče razdvojene nekim izolatorom. Tako je Frenklin načinio prvi pločasti kondenzator.

Razvoj elektronike počinje tek krajem 19. i početkom 20. veka i vezan je za razvoj [[elektronska cijev|vakuumskih cevi]], koje su bile među najranijim elektronskim komponentama.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri|first=M.|year=2012|title=The age of vacuum tubes: Early devices and the rise of radio communications|journal=IEEE Ind. Electron. M.|volume=6|issue=1|doi=10.1109/MIE.2012.2182822|ref=harv|pages=41–43 |issn=1932-4529}}&lt;/ref&gt; One su skoro samostalno odgovorne za nastanak elektronske revolucije prve polovine dvadesetog veka.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri|first=M.|year=2012|title=The age of vacuum tubes: the conquest of analog communications|journal=IEEE Ind. Electron. M.|volume=6|issue=2|doi=10.1109/MIE.2012.2193274|pages=52–54}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Guarnieri |first=M.|year=2012|title=The age of Vacuum Tubes: Merging with Digital Computing|journal=IEEE Ind. Electron. M. |volume=6|issue=3 |doi=10.1109/MIE.2012.2207830|pages=52–55}}&lt;/ref&gt; Elektronske cevi su izdigle elektroniku iz stanja zabavnih trikova i omogućile razvoj radija, televizije, [[gramofon]]a, radara, telefonije na duga rastojanja i mnogo čega drugog. One su odigrale vodeću ulogu u polju mikrotalasa i transmisije velike snage, kao i televizijskim prijemnicima do sredine 1980-ih.&lt;ref name=&quot;Okamura1994&quot;&gt;{{harvnb|Okamura|1994|pp=}}&lt;/ref&gt; Od tog vremena, uređaji [[Solid-state electronics|čvrstog stanja]] su skoro u potpunosti preuzeli ulogu elektronskih cevi. One se još uvek koriste za neke specijalizovane primene kao što su [[Valve RF amplifier|visokonaponski RF pojačivači]], [[cathode ray tube|katodne cevi]], specijalizovana audio oprema, [[guitar amplifiers|gitarska pojačala]] i neki [[Magnetron|mikrotalasni uređaji]].

Džon Ambrouz Fleming je 1904. razvio ''kenotron'', kasnije poznat kao [[dioda]] koja dozvoljava električnoj struji da teče samo u jednom pravcu. [[Li De Forest]] je 1906. postavio rešetku, treću elektrodu kojom je kontrolisao jačinu struju koja protiče između [[anoda|anode]] i [[katoda|katode]]. On je svoj uređaj nazvao ''audion'', a kasnije je postao poznat kao [[trioda]]. Ovu komponentu je upotrebio da bi napravio [[pojačavač]] signala kod [[radio]] prijemnika i predajnika, što se može smatrati za prvim elektronskim uređajem.

Iako su još početkom 20. veka poluprovodni materijali iskorišćeni za detektor signala u radio prenosu pošto je taj uređaj imao lošije karakteristike od vakuumskih cevi poluprovodnici su zaboravljeni sve do 1947. kada je u [[Belove laboratorije|Belovim laboratorijama]] napravljen prvi [[tranzistor]] načinjen od kristala [[germanijum]]a (Ge) i od tog trenutka poluprovodničke komponente postepeno preuzimaju primat od vakuumskih cevi zato što su poluprovodničke komponente mnogo pouzdanije, energetski efikasnije, brže i manjih dimenzija od elektrnskih cevi. U aprilu 1955, [[IBM 608]] je bio prvi [[IBM]]-ov proizvod koji je koristio [[tranzistor]]ska kola bez vakuumskih cevi i smatra se da je to bio privi u [[kalkulator]] u potpunosti napravljen od tranzistora i koji je prozvođen za komercijalno tržište.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bashe|1986|pp=386}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Pugh|Johnson|Palmer|1991|pp=34}}&lt;/ref&gt; Model 608 je sadržao više od 3.000 [[germanijum]]skih tranzistora. [[Thomas J. Watson Jr.|Tomas Dž. Votson]] je naložio da svi budući IBM proizvodi trebaju da koriste tranzistore u svom dizajnu. Od tog vremena tranzistori su skori ekskluzivno korišteni za izradu računarskih logičkih kola i perifernih uređaja.

Sledeći važan događaj u razvoju elektronike je razvoj [[integrisano kolo|integrisanih kola]]. Prvo integrisano kolo patentirao je Džek Kilbi 1959. godine. Ono se praktično sastojalo od dva tranzistora na jednom kristalu germanijuma. Složenost integrisanih kola je u narednim godinama munjevito rasla da bi od dva integrisna tranzistora 1959. godine danas 50 godina posle, dostigli integrisana kola sa više od milion tranzistora. Ovaj trend se i dalje nastavlja.
Elektronika u današnjem svetu je ušla u sva polja ljudske delatnosti od zabave, preko proizvodnje do medicine.

U najnovije vreme vrše se velika istraživanja u cilju upotrebe sintetičkih materijala sa specijalnim svojstvima za izradu elektronskih komponenti, kao što su neki polimeri (plastika) koji imaju poluprovodna svojstva, a takođe se vrše istraživanja u cilju povezivanja elektronike sa takozvanim biočipovima.

== Grane elektronike ==
Grane elektronike su:
* [[računarstvo]] - razvoj hardvera računara
* [[automatika]] - elektronski uređaji za kontrolu procesa, robotika itd
* [[telekomunikacije]] - Telekomunikacioni uređaji
* [[mikroelektronika]] - razvoj integrisanih kola i drugih poluprovodničkih komponenti.
* [[energetska elektronika]] - razvoj elektronskih komponenti za velike snage.

Postoje još neke podvrste kao što su [[optička elektronika]] ili [[optoelektronika]], [[mikrotalasna elektronika]] itd.

== Elektronske komponente ==
[[Datoteka:US Navy 080820-N-9079D-007 Electronics Technician 3rd Class Michael J. Isenmann, from St. Louis, Mo., performs a voltage check on a power circuit card in Air Navigation Equipment room aboard the aircraft carrier USS Abraham Lin.jpg|mini|[[Electronics Technician|Elektronski tehničar]] vrši proveru napona na kartici energetskog kola u prostoriji vazdušno navigacione opreme na nosaču aviona [[Nosač aviona Abraham Linkoln (CVN-72)|Abraham Linkoln (CVN-72)]].]]
{{main|Elektronske komponente}}

[[Elektronske komponente|Elektronska komponenta]] je nedeljivi gradivni blok elektronskog kola koji se nalazi u svom kućištu iz koga izlaze najmanje dva pristupna kraja za povezivanje sa ostalim elektronskim komponentama. Elektronska komponenta je svaki fizički entitet unutar elektronskog sistema koja se koristi za vršenje uticaja na [[elektron]]e ili njihova asocirana polja u maniru koji je konzistentan sa unutrašnjom funkcijom elektronskog sistema. Povezivanjem najmanje dve elektronske komponente nastaje elektronsko kolo. Komponenete su generalno namenjene međusobnom povezivanju, obično putem lemljenja za [[Štampana ploča|štampanu ploču]], da bi se kreiralo elektronsko kolo sa datom funkcijom (na primer [[pojačavač snage]], [[radio-prijemnik]], ili [[Elektronski oscilator|oscilator]]). Komponente mogu da budu pojedinačno smeštene, ili korištene u vidu kompleksnih grupa kao što je obično slučaj u [[Integrisano kolo|integrisanim kolima]]. Primeri elektronskih komponenti su [[kondenzator]]i, [[Zavojnica|induktori]], [[Otpornik|otpornici]], [[dioda|diode]], [[tranzistor]]i, itd.

Komponente se često grupišu kao aktivne (e.g. tranzistori i [[tiristor]]i) ili [[Pasivne komponente|pasivne]] (e.g. otpornici, diode, induktori i kondenzatori).&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://doi.wiley.com/10.1002/9780470547113|title=Power Electronics and Variable Frequency Drives: Technology and Applications - Wiley Online Library|language=en|doi=10.1002/9780470547113}}&lt;/ref&gt; Danas su skoro sve aktivne komponente poluprovodničke, tako da kad se danas govori o elektronici, često se misli samo na poluprovodničku elektroniku.

{{colbegin|4}}
Dvoprilazne poluprovodničke komponente:
* Diode
** [[eioda]] (ispravljačka dioda, impulsna dioda)
** [[Šotkijeva Dioda]],
** [[Svetleća dioda|LED]] – svetleća dioda,
** [[PIN Dioda]],
** [[tunel dioda]],
** [[Zener dioda]],
** [[kapacitivna dioda]]
* [[dijak]],

Troprilazne poluprovodničke komponente:
* [[tranzistor]]
** [[bipolarni tranzistor]],
** [[JFET]] - Tranzistor sa efektom polja sa površinskim spojem,
** [[MOSFET operacioni pojačavači|MOSFET]] - Metal oksid poluprovodnik tranzistor sa efektom polja,
** [[IGBT]] - Bipolarni tranzistor sa izolovanim „gejtom“.
* [[trijak]]
* [[tiristor]]

Višeprilazne komponente
* [[operacioni pojačavač]]

Digitalna integrisana kola gde postoje, standardni gejtovi (kapije), koderi, multipleksori, brojači itd.
* [[mikroprocesor]]i
* [[pamćenje|memorije]]

[[Pasivne komponente]] su:
* [[električni osigurač|osigurači]]
* [[otpornik|otpornici]],
* [[varistor]]i,
* [[termistor]]i: [[NTC otpornik]], [[PTC otpornik]]
* [[prigušnica|kalemovi]],
* [[kondenzator]]i itd.
{{colend}}

== Elektronska kola ==
{{main|Elektronsko kolo}}
Elektronsko kolo čine međusobno povezane elektronske komonente. Najčešće su elektronske komponente zalemljene na štampanu ploču.

=== Podela ===
Prema signalima sa kojima operiše elektronika i elektronska kola mogu da se podele na:
* [[Analogna elektronika]] operiše sa kontinulanim signalima po vremenu i amplitudi. Kontinualni signali su definisani u svakom vremenskom trenutku i mogu imati bilo koju vrednost amplitude.
* [[Digitalna elektronika]] operiše sa diskretnim signalima. Diskretni signali mogu imati vrednost amplitude iz tačno određenog skupa što je diskretizacija po amplitudi i biti definisani samo u određenim vremenskim trenucima (diskretizacija po vremenu).

Na osnovu ove podele postoje i analogna elektronska kola, digitalna elektronska kola i hibridna kola koja rade i sa analognim i sa digitalnim signalima ili pak prevode signal iz jednog oblika u drugi.

=== Analogna elektronska kola ===
{{Main|Analogna elektronska kola}}
[[Datoteka:HitachiJ100A.jpg|desno|mini|Šasija diska Hitači J100 podesive frekvencije]]

Većina [[analogni signal|analognih]] elektronskih uređaja, kao što su [[radio]] prijemnici, su konstruisani u vidu kombinacije dva tipa osnovnih kola. [[Analogna elektronika|Analogna kola]] koriste neprekidan opseg napona ili struje, za razliku od diskretnih nivoa prisutnih u digitalnim kolima.

Broj različitih analognih kola koja su do sada razvijena je ogroman, naročito zato što se kao 'kolo' može definisati sve od jedne komponente, do sistema koji sadrže hiljade komponenti. Analogni kola se ponekad nazivaju [[linear circuit|linearnim kolima]] mada se mnoštvo nelinearnih efekata koristi u njima, kao što su mikseri, modulatori, itd. Dobri primeri analognih kola su vakuumske cevi i tranzistorski pojačivači, operacioni pojačivači i oscilatori. Retko se mogu naći moderna kola koja su u potpunosti analogna. U današnje vreme analogna kola mogu da koriste digitalne ili čak miroprocesorske tehnike za poboljšanje performance. Ovaj tip kola se obično naziva „mešovitim signalom” pre nego analognim ili digitalnim.

Ponekad je teško razlikovati analogno i digitalno kolo, jer imaju elemente kako linearnog, tako i nelinearnog načina rada. Primer je komparator koji uzima neprekidni opseg napona, ali samo propušta na jedan od dva nivoa kao u digitalnom kolu. Slično tome, prekoračivo tranzistorsko pojačalo može da poprimi karakteristike kontrolisanog [[prekidač]]a koji esencijalno ima dva nivoa izlaza. Zapravo, mnoga [[Digitalna elektronika|digitalna kola]] su jednostavno implementirana kao varijacije analognih kola poput ovog primera. Na kraju krajeva, većina aspekta stvarnog fizičkog sveta je esencijalno analogna, tako da se digitalni efekti ostvaruju samo ograničavanjem analognog ponašanja.

U osnovna analogna elektronska kola spadaju:
{{colbegin|2}}
* [[pojačavač]]i – kolo koje pojačava ulazni signal na račun energije jednosmernog izvora
* [[oscilator]]i – kolo koje generiše signal određenih učestanosti takođe na račun jednosmernog izvora energije
* [[modulator]]i – kolo koje pomera frekvencijski spektar ulaznog signala u drugi deo spektra
* [[detektori]] – Detektor ili [[demodulator]] iz modulisanog signala izdvaja osnovni signal (suprotno od modulatora)
* [[mešači]] – kombinuju frekvencijske spektre dva signala
* [[elektronski filtar|filtri]] – propuštaju samo signale određenih frekvencija.
{{colend}}

=== Digitalna elektronska kola ===
{{Main|Digitalna elektronska kola}}

Digitalna kola su električna kola koja su bazirana na ograničenom broju disktretnih naponskih nivoa. Digitalna kola su najčešća reprezentacija [[Bulova algebra|Bulove algebre]], i ona su u osnovi svih digitalnih računara. Za većinu inženjera, termin „digitalno kolo”, „digitalni sistem” i „logika” su međusobno zamenljivi u kontekstu digitalnih kola.

Većina digitalnih kola koristi [[binarni sistem]] sa dva naponska nivoa označena sa „0” i „1”. Obično je logičko „0” niži napon i naziva se „nisko”, a logičko „1” se naziva „visoko”. Međutim, neki sistemi koriste reverznu definiciju („0” je „visoko”), ili su bazirani na jačini struje. Često dizajner logike može da preokrene ove definicije od jednog kola do drugog, kako god nađe za shodno, i u skladu sa potrebama datog dizajna. Definicija nivoa kao „0” ili „1” je proizvoljna.

[[Ternary computer|Ternarna]] (sa tri stanja) logika je bila izučavana, i neki prototipni računari su napravljeni.

[[Računar]]i, elektronski [[Kvarcni časovnik|časovnici]], i [[programabilni logički kontroler]]i (koji se koriste za kontrolu industrijskih procesa) se konstruišu od [[Digital data|digitalnih]] kola. [[Digital signal processor|Digitalni procesori signala]] su još jedan primer.

U digitalna elektronska kola spadaju
* Osnovna logička kola „gejtovi“ (kapije): [[Logička konjunkcija|logičko „I“]] kolo, [[Disjunkcija|logičko „ILI“]] kolo, [[logičko „NILI“]], [[logičko „NI“]], [[ekskuzivno „ILI“]],
* Kola kombinacionih mreža
** [[koder]]i, [[dekoder]]i, [[multiplekser]]i, [[multiplekser|demultiplekseri]]
** [[Leč kolo|lečevi]], [[bistabilno kolo|flip-flopovi]], [[brojač]]i, [[registar (računarstvo)|registri]], [[pamćenje|memorije]]
** [[mikrokontroler]]i, [[mikroprocesor]]i

Digitalna elektronska kola mogu biti realizovana u različitim tehnologijama tako da postoje: [[Tranzistor-tranzistor logika|TTL]] kola, [[ECL (elektronika)|ECL]] kola, [[NMOS]] kola, [[PMOS]] kola, [[CMOS]] kola itd.

=== Hibridna elektronska kola ===
{{Main|Hibridna elektronska kola}}

Kako bi bilo moguće povezivanje analognih i digitalih elektronskih postoje A/D konvertori i D/A konvertori. Praktičnno svako hibridno kolo mora da sadrži barem jedno od ova dva kola.

== Disipacija toplote i upravljanje toplotom ==
{{Main|Termičko upravljanje elektronskim uređajima i sistemima}}

[[Toplota]] koju oslobađaju elektronska kola se mora rasipati kako bi se sprečili trenutni kvarevi i poboljšala dugoročna pouzdanost. Disipacija toplote se uglavnom postiže pasivnom kondukcijom/konvekcijom. Sredstva za postizanje veće disipacije obuhvataju [[heat sink|toplotne izduve]] i [[ventilator]]e za hlađenje vazduha, i druge forme [[computer cooling|računarskog hlađenja]], kao što je [[water cooling|vodeno hlađenje]]. Ove tehnike koriste [[konvekcija|konvekciju]], [[Heat conduction|kondukciju]], i [[Zračenje|radijaciju]] topolotne energije.

== Šum ==
{{Main|Šum u elektronici}}

Elektronski šum je definisan&lt;ref&gt;IEEE Dictionary of Electrical and Electronics Terms. {{page|year=|isbn=978-0-471-42806-0|pages=}}&lt;/ref&gt; kao neželjene smetnje koje se nadovezuju na korisni signal i koje imaju tendenciju prikrivanja njegovog informativnog sadržaja. Šum nije isto što i distorzija signala uzrokovana kolom. Šum je prisutan u svim elektronskim kolima. Šum može biti elektromagnetno ili toplotno generisan, te se može smanjiti snižavanjem [[Operating temperature|radne temperature]] kola. Druge vrste šuma, kao što je [[shot noise|statički šum]] ne mogu se ukloniti, jer su uzrokovane ograničenjima fizičkih svojstava.

== Teorija elektronike ==
{{Main|Matematičke metode u elektronici}}

Matematičke metode su integralna komponenta studija elektronike. Sticanje stručnosti u oblasti elektronike podrazumveva visok stepen poznavanja matematičkih osnova analize elektronskih kola. Analiza kola je studija metoda za rešavanje generalno linearnih sistema sa nepoznatim promeljivim vrednostima kao što su naponi u datim [[Node (circuits)|čvorovima]]&lt;ref&gt;Smith, Ralph J. (1966), ''Circuits, Devices and Systems'', Chapter 2, John Wiley &amp; Sons, Library of Congress Catalog Card No.: 66-17612&lt;/ref&gt; ili jačine struje kroz datu [[Path (graph theory)|granu]] [[Graf|mreže]].{{sfn|Bondy|Murty|1976|pp=12–21}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Diestel|first=Reinhard| title = Graph Theory | edition = 3rd | url = http://www.math.uni-hamburg.de/home/diestel/books/graph.theory/ | publisher = [[Graduate Texts in Mathematics]], vol. 173, Springer-Verlag |year=2005 |isbn=978-3-540-26182-7 |pages=6–9}}&lt;/ref&gt; Jedan od alata u širokoj upotrebi pri ovakvim analizma je [[SPICE]] ({{jez-eng|Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis|pages=}}) simulator kola.&lt;ref name=spice1&gt;Nagel, L. W, and Pederson, D. O., ''SPICE (Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis)'', Memorandum No. ERL-M382, University of California, Berkeley, Apr. 1973&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spice2&gt;Nagel, Laurence W., ''SPICE2: A Computer Program to Simulate Semiconductor Circuits'', Memorandum No. ERL-M520, University of California, Berkeley, May 1975&lt;/ref&gt;

Za elektroniku je isto tako važno studiranje i razumevanje teorije [[Elektromagnetno polje|elektromagnetskog polja]].{{sfn|Feynman|1970|pp=}}&lt;ref&gt;Electromagnetic Fields (2nd Edition), Roald K. Wangsness, Wiley. {{page|year=1986|isbn=978-0-471-81186-2|pages=}} (intermediate level textbook)&lt;/ref&gt;

== Elektronska laboratorija ==
{{Main|Simulacija eletronskih kola}}
[[File:Electronics tools and material.jpg|thumb|Elektroničarski alat]]
Zbog kompleksne prirode teorije elektronike, laboratorijsko eksperimentisanje je važan deo razvoja elektronskih uređaja. Ovi eksperimenti se koriste za testiranje ili verifikaciju dizajna inženjera i otkrivanje grešaka. Istorijski gledano, laboratorije za elektroniku su se sastojale od elektroničkih uređaja i opreme smeštenih u fizičkom prostoru, dok poslednjih godina postaje sve izraženiji trend korištenja softvera za simulaciju elektronske laboratorije, kao što su ''[[CircuitLogix]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |title=CircuitLogix Pro article |access-date=12. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151117025148/http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |archive-date=17. 11. 2015 |url-status=dead |df= |archivedate=2015-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151117025148/http://source.theengineer.co.uk/software-and-communications/manufacturing-software/automation/circuitlogix-pro-combines-2d-and-3d-simulation/393604.article |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |title=3DLab reference |access-date=12. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112101358/http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |archive-date=12. 11. 2018 |url-status=dead |archivedate=2018-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181112101358/http://www.adeptscience.co.uk/media-room/press_room/simulation-is-circuitlogix.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[NI Multisim|Multisim]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Getting Started with NI Ultiboard |url=http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/12242 |access-date=2020-08-15 |archive-date=2012-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210161822/http://zone.ni.com/devzone/cda/tut/p/id/12242 }}&lt;/ref&gt; i ''[[OrCAD]]''.&lt;ref&gt;Oregon Business, 1 May 1989, Paul Gerhards, [http://business.highbeam.com/412061/article-1G1-7355670/designing-software-real-engineers &quot;Designing software for &quot;real&quot; engineers: OrCAD Systems Corp.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222031854/http://business.highbeam.com/412061/article-1G1-7355670/designing-software-real-engineers |date=2014-02-22 }}, accessed 2012-04-01&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;EDN, [http://www.highbeam.com/doc/1G1-10565704.html &quot;Putting a new spin on an old approach: Software design project management at OrCAD Systems&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924045419/http://www.highbeam.com/doc/1G1-10565704.html |date=2015-09-24 }}, accessed 2012-04-01&lt;/ref&gt;

== Dizajn pomoću računara ==
{{Main|Automatizacija elektronskog dizajna}}

Današnji elektronski inženjeri imaju mogućnost da [[Circuit design|dizajniraju]] [[električna kola|kola]] koristeći prefabrikovane sastavne blokove kao što su [[Jedinica napajanja|jedinice napajanja]], [[poluprovodnik|poluprovodnici]] (tj. poluprovodnički uređaji, kao što su [[tranzistor]]i), i [[Integrisano kolo|integrisana kola]]. Softverski programi za [[Electronic design automation|automatizaciju elektronskog dizajna]] obuhvataju programe za [[schematic capture|šematski prikaz]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |author-first=Gary |author-last=Pratt |author-first2=Jay |author-last2=Jarrett|title=Top-Down Design Methods Bring Back The Useful Schematic Diagram |date=06. 08. 2001 |journal=[[Electronic Design (magazine)|Electronic Design]] |volume=49 |issue=16 |id=ED Online ID #3784 |url=http://electronicdesign.com/boards/top-down-design-methods-bring-back-useful-schematic-diagram |issn=0013-4872|pages=69}}&lt;/ref&gt; i programe za dizajn [[Štampana ploča|štampanih ploča elektronskih kola]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=mFjuCAAAQBAJ|title=The Electronics Assembly Handbook|last=Riley|first=Frank|last2=Production|first2=Electronic Packaging and|date=29. 06. 2013|publisher=Springer Science &amp; Business Media|year=|isbn=9783662131619|location=|language=en|pages=285}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Brunetti| first = Cledo |authorlink= | title = New Advances in Printed Circuits | publisher = National Bureau of Standards |date=22. 11. 1948 | location = Washington DC | url =https://archive.org/details/newadvancesinpri192brun| doi = |id=}}&lt;/ref&gt; Popularna imena u svetu EDA softvera su NI Multisim, Cadence, [[EAGLE (program)|EAGLE]],&lt;ref name=&quot;EAGLE_version&quot;&gt;{{cite web|title=RELEASE NOTES - Autodesk EAGLE version 9.2.1 |publisher=[[Autodesk]] | author = admin |date=11. 10. 2018 |url=http://eagle.autodesk.com/eagle/release-notes |accessdate=18. 10. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181018220110/http://eagle.autodesk.com/eagle/release-notes |archive-date=18. 10. 2018}}&lt;/ref&gt; Mentor, Altium (Protel), LabCentre Electronics (Proteus), gEDA, KiCad i mnogi drugi.

== Metode pakovanja ==
{{Main|Pakovanje elektronike}}

Mnoštvo različitih metoda povezivanja komponenti je korišteno tokom godina. Na primer, rana elektronika je često koristila [[Point-to-point construction|konstrukciju od tačke do tačke]] sa komponentama pričvršćenim za drvene ploče pri izradi ploča. [[Štampana ploča|''Cordwood'' konstrukcija]] i [[wire wrap|omotana žica]] su bili drugi metodi u upotrebi. Većina moderne elektronike koristi štampane ploče napravljene od materijala kao što je [[FR-4|FR4]], ili jeftinijeg (i manje otpornog na habanje) papira prekrivenog sintetičkim rezinom ([[FR-2|SRBP]], takođe poznatog kao paksolin (brend: Paxoline/Paxolin) i FR2) - karakterisanog svojom smeđom bojom.

Zdravstveni i ekološki aspekti montaže elektronike su poslednjih godina poprimili povećanu pažnju, naročito kod proizvoda namenjenih Evropskoj uniji, zbog njenih regulacija definisanih [[Restriction of Hazardous Substances Directive|Direktivom ograničenja hazadrdnih supstanci]] (RoHS)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2003:037:0019:0023:EN:PDF |format=PDF |title=Directive 2002/95/ec of the european parliament and of the council |publisher=Eur-lex.europa.eu |accessdate=03. 07. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1399998664957&amp;uri=CELEX:02011L0065-20140129 |title=EURLex – 02011L0065-20140129 – EN – EUR-Lex |publisher=Eur-lex.europa.eu |accessdate=03. 07. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160107005501/http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1399998664957&amp;uri=CELEX:02011L0065-20140129 |archive-date=07. 01. 2016}}&lt;/ref&gt; i [[Waste Electrical and Electronic Equipment Directive|Direktivom o otpadu električne i elektroničke opreme]] (WEEE),&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Standard EN 50419 |url=http://www.freeweeerecycling.co.uk/legislation/Wheelie_Bin_Marking.pdf |publisher=European Committee for Electrotechnical Standardization |accessdate=09. 04. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140502002423/http://www.freeweeerecycling.co.uk/legislation/Wheelie_Bin_Marking.pdf |archivedate=02. 05. 2014. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=European Standard EN 50419|url=http://www.pvcycle.org/wp-content/uploads/CEN-Norm-50419-Wheelie_Bin_Marking.pdf|publisher=European Committee for Electrotechnical Standardization|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151123041415/http://www.pvcycle.org/wp-content/uploads/CEN-Norm-50419-Wheelie_Bin_Marking.pdf#|archivedate=23. 11. 2015|accessdate=12. 11. 2018}}&lt;/ref&gt; koje su stupile na snagu u julu 2006.

== Dizajn elektronskih sistema ==
{{Main|Sistemski inženjering}}

Dizajn elektronskih sistema se bavi multidisciplinarnom dizajnerskom problematikom složenih elektronskih uređaja, kao što su [[mobilni telefon]]i i [[računar]]i. Ovaj predmet pokriva širok spektar, od dizajna i razvoja elektronskog sistema ([[Razvoj proizvoda|razvoja novog proizvoda]]) do osiguravanje njegovog korektnog funkcionisanja, veka trajanja i [[Recikliranje|odlaganja]].&lt;ref name=&quot;lienig&quot;&gt;{{harvnb|Lienig|Bruemmer|2017|pp=}}&lt;/ref&gt; Dizajn elektronskih sistema je stoga proces definisanja i razvoja kompleksnih elektronskih uređaja s ciljem zadovoljavanja specifičnih [[Analiza zahteva|zahteva]] krajnjeg korisnika.

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Povezano ==
{{colbegin|4}}
* [[Analogna elektronika]]
* [[Amplitudska modulacija]]
* [[Analogni računar]]
* [[Antena]]
* [[Antenska teorija]]
* [[Alarmni senzor]]
* [[Digitalna elektronika]]
* [[Elektrotehnika]]
* [[Elektronske komponente]]
* [[Elektronski sklopovi]]
* [[Logička kapija]]
* [[Radar]]
* [[Radio-amaterizam]]
* [[Termalni šum]]
* [[VHDL]]
* [[Jagi antena]]
{{colend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electronics}}
* {{dmoz|Science/Technology/Electronics/|Electronics}}
* http://www.dictionary.com/browse/electronics
* [http://www.phy.davidson.edu/instrumentation/NEETS.htm Navy 1998 Navy Electricity and Electronics Training Series (NEETS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041102181627/http://www.phy.davidson.edu/instrumentation/NEETS.htm |date=2004-11-02 }}
* DOE 1998 Electrical Science, Fundamentals Handbook, 4 vols.
** [https://web.archive.org/web/20170622015020/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_1.pdf Vol. 1, Basic Electrical Theory, Basic DC Theory]
** [https://web.archive.org/web/20170622005905/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_2.pdf Vol. 2, DC Circuits, Batteries, Generators, Motors]
** [https://web.archive.org/web/20170621235527/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_3.pdf Vol. 3, Basic AC Theory, Basic AC Reactive Components, Basic AC Power, Basic AC Generators]
** [https://web.archive.org/web/20170621234816/http://teletechsvc.net/books/DOE/volume_4.pdf Vol. 4, AC Motors, Transformers, Test Instruments &amp; Measuring Devices, Electrical Distribution Systems]

{{Elektronika}}
{{tehnologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Elektronika| ]]</text>
      <sha1>1yil8zms69iqzwzqtatf1jh1lijweqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukrajina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3185</id>
    <revision>
      <id>42679754</id>
      <parentid>42677897</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Zastario dio, prebačen na [[Autonomna Republika Krim]]</comment>
      <origin>42679754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80514" sha1="ce9lcqm3apmciqd6wj9kmn2jexcbgw5" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina
| ime                     = 
| izvorno_ime             = Україна 
| ime_genitiv             = Ukrajine
| status             = 
| zastava            = Flag of Ukraine.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = 
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Europe-Ukraine (disputed territory).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno)
| slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Kijev]]
| latd  = | latm  = | latNS  = 
| longd = | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    =  18 priznatih regionalnih jezika&lt;ref name=&quot;Minority&quot;&gt;{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine &quot;On Principles of State Language Policy&quot; (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}&lt;/ref&gt; 
| etničke_grupe        =  {{unbulleted list
  | 77,8% [[Ukrajinci]]
  | 17,3% [[Rusi]]
  | {{nowrap|4,9% ostali}}
 }}
| etničke_grupe_godina = 2001
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = 
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Volodimir Zelenskij]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] 
| vođa_ime2    = [[Sergij Korecki]]
| vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]]
| vođa_ime3    = [[Ruslan Stefančuk]]
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = 
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = 
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = 
| uspostava_datum1     = 
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 603.628
| površina_oznaka  = 
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 44.291.413&lt;ref name=&quot;pop&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_proc_godina  = 
| stanovništvo_proc_rang    = 
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| Gini          = 
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 
| Gini_promjena = 
| HDI           = 
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = 
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[ukrajinska grivnja]]
| valuta_kod = UAH
| vremenska_zona     = [[UTC+2]]&lt;ref name=&quot;timechange&quot;&gt;{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час &quot; Події &quot; Україна &quot; Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}&lt;/ref&gt;
| utc_nadom          = 
| vremenska_zona_DST = [[UTC+3]]
| utc_nadom_DST      =
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]]
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}}
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])&lt;ref name=&quot;pop&quot;/&gt;, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu.

== Porijeklo imena države ==
Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno &quot;Ukrajina&quot;, pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao &quot;[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]&quot; ili &quot;Rusini&quot;. S vremenom je naziv &quot;Rusini&quot; počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv &quot;Mala Rusija&quot; ({{jez-ru|Малороссия}}). 

Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom &quot;zemlja naroda kojemu se pripada&quot;, dakle pojednostavljeno &quot;naša zemlja&quot;. Riječ &lt;u&gt;''Ukrajina''&lt;/u&gt; (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край&lt;ref&gt;{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&amp;st=1&amp;term= |title= край |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote=  }}&lt;/ref&gt; – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju &quot;krajina&quot; se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ &quot;u-krajina&quot; označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao &quot;najudaljeniji prostor&quot; ili &quot;pogranično područje&quot;, dok drugi riječ dovode u vezu sa &quot;rodnim krajem&quot; ili &quot;vlastitom, svojom zemljom&quot;. Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;&gt;{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького  |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i &lt;u&gt;Ukrajina&lt;/u&gt; mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же &lt;u&gt;Оукраина&lt;/u&gt; много постони [...]}}&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;/&gt;}}

Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz &quot;Ukrajina&quot;. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]].

== Historija Ukrajine ==
{{V. također|Historija Ukrajine}}
=== Prethistorijsko razdoblje ===
[[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]]
Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]].

Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se.

Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju &quot;Venedima&quot; ili &quot;Venetima&quot;. Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]].

=== Doba kneževina ===
[[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]]
U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]).

=== Vrijeme Poljsko-litvanske unije ===
[[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]]
U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]].

[[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]]
Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a.

=== Doba unije sa carskom Rusijom ===
Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara.

==== Narodni preporod ====
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Karmelyuk.JPG
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835)
 | image2            = TarasShevchenko.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861)
}}
Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države.

Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine.

=== Ukrajina između 1917. i 1920. ===
[[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]]
Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna &quot;Rada&quot;]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom &quot;Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći&quot;. To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]].

=== Doba Sovjetske Ukrajine ===
Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. 
 
Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo &quot;žitnicom SSSR-a&quot;.

[[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u &quot;Crveni partizan&quot; u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]]
Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su &quot;[[kulak|kulacima]]&quot; i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. 

Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava&lt;ref&gt;[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}&lt;/ref&gt;.

[[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom.

Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje &quot;židovsko-boljševičke urote&quot; ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&amp;k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora.

[[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]]
Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu &quot;Grad heroj&quot;) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra.

Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi.

Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946).

U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. 
 
Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih.

Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

=== Samostalna Ukrajina ===
[[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor &quot;''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''&quot; iz [[24. augusta]] [[1991]].]]
Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]].

Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada.

Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja &quot;[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]&quot; u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke &quot;Blok Julije Timošenko&quot;. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]].

U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do &quot;[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]&quot; (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom &quot;[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]&quot;, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje.

=== Rusko-ukrajinski rat ===
{{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}}
[[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]]
Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom.

Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor.

Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu.

== Geografija ==
[[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]]
Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. 

Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. 

Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila.

Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more.

Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu:
* [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija;
* [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]];
* [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa;
* [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]];
* [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru.

Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata.

=== Klima ===
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 450px
 | caption_align     = center
 | image1            = Koppen-Geiger Map UKR present.svg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].
 | image2            = Solar Map of Ukraine.png

 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca.
}}
Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara.

Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene.

== Politika ==
{{main|Politika Ukrajine}}
Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada.

=== Administrativna podjela Ukrajine ===
{{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}}
[[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]]
Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. 
 
Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština).

Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji.

[[Republika Krim]] je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom.

== Ekonomija ==
Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini.

U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama.

Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]].

Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine.

== Demografija ==
&lt;!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --&gt;
[[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]]
Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]).

Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.&lt;ref name=&quot;Subtelny2000&quot;&gt;{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}&lt;/ref&gt; Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. 

Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom.

Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama.

Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%).

=== Gradovi ===
'''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}'''
[[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]]
Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher=  |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika;
* [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika;
* [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika;
* [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika;
* [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika;
* [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika;
* [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika;
* [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika;
* [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika.
Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe'').

== Kultura ==
{{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}}
===Jezik===
{{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}}
Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],&lt;ref name=&quot;Contitution1996&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last=  |first=  |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.&lt;/ref&gt; [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]).

Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine.

Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:&lt;ref name=&quot;Minority&quot;/&gt; [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]].

Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni &quot;g&quot;. Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi &quot;g&quot; koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo.

=== Kulturna baština (UNESCO)===
[[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Nacionalni park Sinevir]]]]
Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;:
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023).

=== Državni praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+'''Glavni državni praznici u Ukrajini'''
|-
|- bgcolor=&quot;#4c619a&quot; style=&quot;color:white&quot;
! Datum || Naziv
|-
|'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]]
|-
|'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]]
|-
|'''[[16. februara]]'''
|[[Dan ukrajinskog jedinstva]]
|-
|'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]]
|-
|'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]]
|-
|'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]]
|-
|'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]]
|-
|'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]]
|-
|'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]]
|-
|'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]]
|-
|'''Neodređeni datum'''
|[[Uskrs]]
|-
|'''Neodređeni datum'''
|[[Duhovi (praznik)|Duhovi]]
|}

== Sport ==
[[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]]
Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. 

Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004.

Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). 

Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova.

== Vanjske veze ==
* '''Zvanične stranice'''
** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica
** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }}
* '''Ostale veze'''
** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum)
** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum'']

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (&lt;small&gt;Конституція України&lt;/small&gt;) |last=  |first=  |date= 1996 |website=  |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }}
{{refend}}

{{Commonscat|Ukraine}}
Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}}

{{Slovenske države}}
{{Evropa}}
{{CIS}}
{{Politika Ukrajine}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ukrajina| ]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>ce9lcqm3apmciqd6wj9kmn2jexcbgw5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679761</id>
      <parentid>42679754</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T23:37:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Administrativna podjela Ukrajine */</comment>
      <origin>42679761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81863" sha1="789s9s90lnwmt0mui4fpi18kmwnahde" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina
| ime                     = 
| izvorno_ime             = Україна 
| ime_genitiv             = Ukrajine
| status             = 
| zastava            = Flag of Ukraine.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = 
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Europe-Ukraine (disputed territory).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno)
| slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Kijev]]
| latd  = | latm  = | latNS  = 
| longd = | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    =  18 priznatih regionalnih jezika&lt;ref name=&quot;Minority&quot;&gt;{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine &quot;On Principles of State Language Policy&quot; (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}&lt;/ref&gt; 
| etničke_grupe        =  {{unbulleted list
  | 77,8% [[Ukrajinci]]
  | 17,3% [[Rusi]]
  | {{nowrap|4,9% ostali}}
 }}
| etničke_grupe_godina = 2001
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = 
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Volodimir Zelenskij]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] 
| vođa_ime2    = [[Sergij Korecki]]
| vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]]
| vođa_ime3    = [[Ruslan Stefančuk]]
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = 
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = 
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = 
| uspostava_datum1     = 
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 603.628
| površina_oznaka  = 
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 44.291.413&lt;ref name=&quot;pop&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_proc_godina  = 
| stanovništvo_proc_rang    = 
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| Gini          = 
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 
| Gini_promjena = 
| HDI           = 
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = 
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[ukrajinska grivnja]]
| valuta_kod = UAH
| vremenska_zona     = [[UTC+2]]&lt;ref name=&quot;timechange&quot;&gt;{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час &quot; Події &quot; Україна &quot; Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}&lt;/ref&gt;
| utc_nadom          = 
| vremenska_zona_DST = [[UTC+3]]
| utc_nadom_DST      =
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]]
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}}
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])&lt;ref name=&quot;pop&quot;/&gt;, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu.

== Porijeklo imena države ==
Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno &quot;Ukrajina&quot;, pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao &quot;[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]&quot; ili &quot;Rusini&quot;. S vremenom je naziv &quot;Rusini&quot; počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv &quot;Mala Rusija&quot; ({{jez-ru|Малороссия}}). 

Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom &quot;zemlja naroda kojemu se pripada&quot;, dakle pojednostavljeno &quot;naša zemlja&quot;. Riječ &lt;u&gt;''Ukrajina''&lt;/u&gt; (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край&lt;ref&gt;{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&amp;st=1&amp;term= |title= край |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote=  }}&lt;/ref&gt; – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju &quot;krajina&quot; se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ &quot;u-krajina&quot; označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao &quot;najudaljeniji prostor&quot; ili &quot;pogranično područje&quot;, dok drugi riječ dovode u vezu sa &quot;rodnim krajem&quot; ili &quot;vlastitom, svojom zemljom&quot;. Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;&gt;{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького  |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i &lt;u&gt;Ukrajina&lt;/u&gt; mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же &lt;u&gt;Оукраина&lt;/u&gt; много постони [...]}}&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;/&gt;}}

Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz &quot;Ukrajina&quot;. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]].

== Historija Ukrajine ==
{{V. također|Historija Ukrajine}}
=== Prethistorijsko razdoblje ===
[[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]]
Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]].

Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se.

Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju &quot;Venedima&quot; ili &quot;Venetima&quot;. Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]].

=== Doba kneževina ===
[[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]]
U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]).

=== Vrijeme Poljsko-litvanske unije ===
[[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]]
U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]].

[[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]]
Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a.

=== Doba unije sa carskom Rusijom ===
Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara.

==== Narodni preporod ====
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Karmelyuk.JPG
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835)
 | image2            = TarasShevchenko.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861)
}}
Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države.

Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine.

=== Ukrajina između 1917. i 1920. ===
[[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]]
Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna &quot;Rada&quot;]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom &quot;Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći&quot;. To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]].

=== Doba Sovjetske Ukrajine ===
Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. 
 
Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo &quot;žitnicom SSSR-a&quot;.

[[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u &quot;Crveni partizan&quot; u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]]
Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su &quot;[[kulak|kulacima]]&quot; i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. 

Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava&lt;ref&gt;[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}&lt;/ref&gt;.

[[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom.

Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje &quot;židovsko-boljševičke urote&quot; ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&amp;k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora.

[[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]]
Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu &quot;Grad heroj&quot;) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra.

Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi.

Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946).

U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. 
 
Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih.

Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

=== Samostalna Ukrajina ===
[[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor &quot;''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''&quot; iz [[24. augusta]] [[1991]].]]
Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]].

Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada.

Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja &quot;[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]&quot; u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke &quot;Blok Julije Timošenko&quot;. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]].

U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do &quot;[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]&quot; (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom &quot;[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]&quot;, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje.

=== Rusko-ukrajinski rat ===
{{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}}
[[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]]
Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom.

Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor.

Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu.

== Geografija ==
[[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]]
Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. 

Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. 

Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila.

Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more.

Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu:
* [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija;
* [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]];
* [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa;
* [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]];
* [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru.

Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata.

=== Klima ===
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 450px
 | caption_align     = center
 | image1            = Koppen-Geiger Map UKR present.svg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].
 | image2            = Solar Map of Ukraine.png

 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca.
}}
Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara.

Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene.

== Politika ==
{{main|Politika Ukrajine}}
Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada.

=== Administrativna podjela Ukrajine ===
{{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}}
[[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]]
Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. 
 
Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština).

Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji.

'''[[Republika Krim]]''' je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom.

Na sličan način i u izravno povezanom razvoju događaja, [[Donjecka oblast]] ([[7. aprila]] [[2014]]) i [[Luganska oblast]] ([[12. maja]]) proglasile su neovisnost, čime su nastale '''[[Donjecka Narodna Republika|NR Donjeck]]''' i '''[[Luganska Narodna Republika|NR Lugansk]]'''. Taj je događaj pokrenuo lančanu reakciju koja je u proljeće [[2014.]] dovela do [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]. Ukrajina je kategorički odbacila te entitete te ih, kao i u slučaju Krima, i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom. Između maja 2014. i maja [[2015.]] godine, dvije novoosnovane republike pokušale su se ujediniti u '''[[Federativna Država Novorusija|Novorusiju]]''', državni entitet koji je s vremenom trebao omogućiti njihovo sjedinjenje s Ruskom Federacijom. Taj projekt nije uspio. Ipak, ruski predsjednik Putin je [[21. februara]] [[2022.]] službeno priznao neovisnost NR Donjecka i NR Luganska. Tri dana kasnije ruska vojska izvršila je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na Ukrajinu]], a sukob je prerastao u izravan rat između dviju zemalja. Rusija je 30. septembra 2022. jednostrano proglasila pripojenje Donjecke, Luganske, [[Zaporiška oblast|Zaporiške]] i [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] Ruskoj Federaciji. Odmah nakon toga uvela je [[izvanredno stanje]] na pripojenim područjima.

== Ekonomija ==
Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini.

U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama.

Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]].

Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine.

== Demografija ==
&lt;!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --&gt;
[[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]]
Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]).

Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.&lt;ref name=&quot;Subtelny2000&quot;&gt;{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}&lt;/ref&gt; Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. 

Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom.

Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama.

Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%).

=== Gradovi ===
'''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}'''
[[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]]
Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher=  |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika;
* [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika;
* [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika;
* [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika;
* [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika;
* [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika;
* [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika;
* [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika;
* [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika.
Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe'').

== Kultura ==
{{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}}
===Jezik===
{{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}}
Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],&lt;ref name=&quot;Contitution1996&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last=  |first=  |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.&lt;/ref&gt; [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]).

Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine.

Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:&lt;ref name=&quot;Minority&quot;/&gt; [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]].

Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni &quot;g&quot;. Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi &quot;g&quot; koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo.

=== Kulturna baština (UNESCO)===
[[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Nacionalni park Sinevir]]]]
Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;:
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023).

=== Državni praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+'''Glavni državni praznici u Ukrajini'''
|-
|- bgcolor=&quot;#4c619a&quot; style=&quot;color:white&quot;
! Datum || Naziv
|-
|'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]]
|-
|'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]]
|-
|'''[[16. februara]]'''
|[[Dan ukrajinskog jedinstva]]
|-
|'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]]
|-
|'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]]
|-
|'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]]
|-
|'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]]
|-
|'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]]
|-
|'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]]
|-
|'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]]
|-
|'''Neodređeni datum'''
|[[Uskrs]]
|-
|'''Neodređeni datum'''
|[[Duhovi (praznik)|Duhovi]]
|}

== Sport ==
[[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]]
Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. 

Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004.

Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). 

Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova.

== Vanjske veze ==
* '''Zvanične stranice'''
** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica
** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }}
* '''Ostale veze'''
** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum)
** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum'']

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (&lt;small&gt;Конституція України&lt;/small&gt;) |last=  |first=  |date= 1996 |website=  |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }}
{{refend}}

{{Commonscat|Ukraine}}
Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}}

{{Slovenske države}}
{{Evropa}}
{{CIS}}
{{Politika Ukrajine}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ukrajina| ]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>789s9s90lnwmt0mui4fpi18kmwnahde</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>DNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3516</id>
    <revision>
      <id>42679785</id>
      <parentid>42675738</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="376889" sha1="d4jt8c31frawvbfxi3666w242ju3phr" xml:space="preserve">[[Datoteka:DNA Structure+Key+Labelled pn NoBB.sr.png|mini|right|320pxt struka [[heliks]]a DNK molekula. [[Atom]]i su obojeni po [[hemijski element|elementu]]. Detaljna struktura dva [[nukleotid|bazna]] para je prikazana s desne strane.]]
'''Dezoksiribonukleinska kiselina''' ('''DNK'''), [[Nukleinske kiseline|nukleinska kiselina]] koja sadrži uputstva za razvoj i pravilno funkcionisanje svih živih organizama. Zajedno sa Sa [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] i [[protein]]ima, DNK je jedan od tri glavna tipa [[makromolekul]]a koji su esencijalni za sve poznate forme [[život]]a. Sva živa bića svoj [[Genetika|genetički]] materijal nose u obliku DNK, sa izuzetkom nekih [[virus]]a koji imaju ribonukleinsku kiselinu (RNK). DNK ima veoma važnu ulogu ne samo u prenosu genetičkih informacija sa jedne na drugu generaciju, već sadrži i uputstva za građenje neophodnih ćelijskih [[organela]], proteina i RNK molekula. DNK segment koji prenosi ova važna uputstva se naziva [[gen]].&lt;ref name=&quot;Lewin_Genes6th&quot;&gt;{{Cite book|title=Genes |url=https://archive.org/details/genesvi0000lewi_n1p0 |author=Benjamin Lewin |publisher = Oxford University Press |edition= 6th ed. |year=1997| isbn = 0-19-857779-6}}&lt;/ref&gt;

U [[eukariote|eukariotima]], [[organizam|organizmima]] kao što su [[životinja|životinje]], [[biljke]], [[gljive]] i [[protisti|protiste]], najveći broj DNK molekula se nalazi u [[jedro|jedru]] [[Ćelija (biologija)|ćelije]], a manji broj je u organelama, kao što su [[mitohondrija|mitohondrije]] ili [[hloroplast]]i.&lt;ref name=&quot;Russell_iGenetics&quot;&gt;{{Cite book|last=Russell | first = Peter | title = iGenetics |url=https://archive.org/details/igenetics0000russ | publisher = Benjamin Cummings | location = New York |year=2001| isbn = 0-8053-4553-1}}&lt;/ref&gt; U [[prokariote|prokariotima]] (npr. [[bakterija]]ma) DNK se nalazi u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Za razliku od [[enzim]]a, DNK molekul ne utiče direktno na druge molekule, već različiti enzimi sarađuju sa DNK i [[Transkripcija (genetika)|realizuju informacije]] bilo u obliku RNK molekula ili u obliku proteina. Ovakav odnos je deo [[Centralna dogma molekularne biologije|centralne dogme]] [[Molekularna biologija|molekularne biologije]].&lt;ref name = &quot;Brown_Genomes3rd&quot;&gt;{{Cite book|title=Genomes |url=https://archive.org/details/genomes30000brow |author=Brown T.A. |publisher= Garland Science |edition= 3rd ed. |year=2006| isbn = 0-8153-4138-5}}&lt;/ref&gt;

Ćelije sadrže DNK organizovan u duge strukture koje se zovu [[hromozom]]i. Tokom pripreme za [[ćelijska deoba|ćelijsku deobu]] hromozomi se dupliraju procesom [[Replikacija DNK|replikacije DNK]], tako da svaka od novonastalih ćelija ima kompletan set hromozoma. U hromozomima, [[hromatin]]ski proteini, kao što su [[histon]]i, organizuju DNK na takav način da molekul postaje veoma kompaktan i može da stane u ćelije koje su na hiljade puta manje od raspletenih DNK molekula. Ove kompaktne strukture uslovljavaju interakcije između DNK i drugih proteina, i pomažu u kontrolisanju delova DNK koji se [[Transkripcija (genetika)|transkribuju]].&lt;ref name=&quot;VoetBiochemistry3rd&quot;&gt;{{VoetBiochemistry3rd |chapter=DNA Replication, Repair, and Recombination}}&lt;/ref&gt;

DNK je dugačak [[polimer]], sastavljen od manjih jedinica koje se nazivaju [[nukleotid]]i. DNK se sastoji od dva polimerna lanca koji imaju [[Antiparalelan (biohemija)|antiparalelnu]] orijentaciju. Međusobno [[estar|povezani]] nukleotidi čine skelet DNK molekula formiran od [[monosaharid|šećera]] dezoksiriboze i [[fosfat]]nih grupa. Ovaj skelet takođe sadrži četiri različite [[Nukleobaza|nukleobaze]], vezane za dezoksiribozu. Redosled ove četiri baze je osnova kodiranja genetičkog materijala. Informacija se čita koristeći [[genetički kod]], kojim se specificira sekvenca [[aminokiselina]] u proteinima. Kod se čita kopiranjem delova DNK u molekule RNK u procesu koji se naziva [[Transkripcija (genetika)|transkripcija]].

DNK svake osobe, njihov [[genom]], naslijeđen je od oba roditelja. Majčina mitohondrijska DNK zajedno sa 23 kromosoma od svakog roditelja kombinira se u tvorbi genoma zigote tj. oplođene jajne stanice. Kao rezultat, uz pojedine iznimke npr. crvene [[krv]]ne [[stanica|stanice]], većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma, zajedno sa mitohondrijskom DNK naslijeđene od majke.

== Uvod ==
[[Datoteka:DNA_Overview.png|thumb|200px|Osnovna građa dijela jedne deoksiribonukleinske kiseline]]

DNK nije jedinstvena [[molekula]] nego par molekula koje su međusobno povezane [[vodik]]ovim vezama i organizirane tako da su njeni lanci međusobno komplementarni, od početka do kraja. Svaki se lanac DNK sastoji od građevnih jedinica zvanim nuklotidi kojih ima 4 vrste: [[adenin]] (A), [[citozin]] (C), [[guanin]] (G) i [[timin]] (T). U nekim organizmima, posebice u PBS1 faga, [[uracil]] zamjenjuje timin u DNK samog organizma. Te osnovne komponente nukleinskih kiselina mogu biti polimerizirane po bilo kojem redu po čemu je sama molekula jedinstvena.

Između dva lanca, svaka baza jednog može biti sparena s određenom bazom drugog lanca i to tako da se adenin spaja uvijek sa timinom (spajaju se sa dvije vodikove veze), i obrnuto te citozin uvijek sa guaninom (tri vodikove veze), i obrnuto. Tako dobivamo moguće kombinacije: A+T, T+A, C+G, G+C. U rijetkim se situacijama događa krivo sparivanje npr. kad timin prijeđe u svoju enolni oblik, a citozin u imino oblik. Dvolančana struktura DNK
omogućava jednostavan mehanizam za DNK replikaciju: lanci DNK se odvajaju poput patenta zatvarača čime se lanci otvaraju prema brojnim nukleotidima u okolini. [[Enzim]]i stvaraju novi lanac tržeći pravilnu bazu u okolini i sparuju je sa originalnim jednostrukim lancem. Naravno, baza na starom lancu određuje koja će baza biti na novom lancu da se sačuva komplementarnost. Tako stanica završava replikaciju sa još jednom kopijom svoje DNK.

DNK sadrži [[gen]]etičku informaciju koja se nasljeđuje potomcima. Ta informacija određena je redoslijedom parova baza. Lanac DNK sadrži gene, područja koja reguliraju gene i područja koja nemaju nikakvu funkciju ili funkciju koju mi još ne znamo. Geni se mogu shvatiti kao ''kuharica'' ili ''program'' organizma.

Još neke odrednice DNK:
* DNK je [[kiselina]] zbog [[fosfat]]nih skupina između svake [[deoksiriboza|deoksiriboze]]. To je primaran razlog negativnog naboja DNK.
* ''Polaritet'' pojedinog para je bitno pa A+T nije isto T+A i C+G nije isto G+C.
* [[Mutacija]] su određene greške u lancima DNK koje su nastale slučajno bilo da su baze preskočene, umetnute ili nepravilno udvostručene, zatim lanci mogu biti nadodani ili odrezani ili su to pak kombinacije svih ovih nezgodnih operacija. Mutacije se javljaju pri kemijskim oštećenjima (mutageni), oštećenjima [[Sunce|zračenjem]] (UV zrake) ili kompliciranim zamjenama gena.
* DNK djeluje kao enzim u laboratorijskim uvjetima, ali kod živih organizama to još nije utvrđeno.
* Tradicijski gledano DNK gradi dvostruku formu (Watson-Creekov model), ali može graditi trostruke pa i četverostruke forme (Hoogstenov model). 
* DNK se od [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNK) razlikuje po tome što sadrži 2-deoksiribozu umjesto riboze te što je timin kod RNK zamijenjen nukleotidom uracilom.

== Osobine ==
[[Datoteka:DNA orbit animated.gif|mini|levo|290px|Struktura DNK ({{PDB2|1D65}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Molecular structure of the B-DNA dodecamer d(CGCAAATTTGCG)2. An examination of propeller twist and minor-groove water structure at 2.2 A resolution |author = Edwards K.J., Brown D.G., Spink, N., Skelly J.V., Neidle S. |journal = J.Mol.Biol. |year= 1992 |volume = 226 |pmid = 1518049 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1518049?dopt=Abstract|pages=1161-1173}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:DNA chemical structure.sr.svg|mini|250px|Struktura DNK. [[Vodonična veza|Vodonične veze]] su prikazane isprekidanim linijama]]
DNK molekul je dugačak [[polimer]] koji se sastoji od [[nukleotid]]a, jedinica koje se ponavljaju.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Saenger Wolfram | title = Principles of Nucleic Acid Structure | publisher = Springer-Verlag | location = New York |year=1984| isbn = 0-387-90762-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alberts&quot;&gt;{{AlbertsMolecularBiology4th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Butler&gt;{{Cite book|author=Butler John M. |year=2001|title=Forensic DNA Typing |url=https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-147951-0| oclc=223032110 45406517|pages=[https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl/page/14 14]-15}}&lt;/ref&gt; Nukleotidi su veoma male jedinice, međutim, DNK molekul se sastoji od miliona nukleotida, što ga čini veoma dugim. Najveći ljudski [[hromozom]] se sastoji od 440 miliona nukleotida, odnosno 220 miliona parova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Gregory S, Barlow KF, McLay KE, Kaul R, Swarbreck D, Dunham A, Scott CE, Howe KL, Woodfine K |title=The DNA sequence and biological annotation of human chromosome 1 |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-05-18_441_7091/page/n82 |journal=Nature |volume=441 |issue=7091 |year=2006|pmid=16710414 | doi = 10.1038/nature04727 |bibcode = 2006Natur.441..315G|pages=315-21 | issn=0028-0836}}&lt;/ref&gt; Baza koja je povezana sa šećerom naziva se [[nukleozid]], dok baza koja je povezana sa šećerom i jednom ili više fosfatnih grupa se naziva nukleotid.&lt;ref name=Ghosh&gt;{{Cite journal |author=Ghosh A, Bansal M |title=A glossary of DNA structures from A to Z |journal=Acta Crystallogr D |volume=59 |issue=4 |year=2003|pmid=12657780 |doi=10.1107/S0907444903003251|pages=620-6}}&lt;/ref&gt; Kada je više nukleotida međusobno povezano, kao npr. u DNK molekulu, taj polimer se onda naziva polinukleotidni lanac.&lt;ref name=IUPAC&gt;[http://www.chem.qmul.ac.uk/iupac/misc/naabb.html Abbreviations and Symbols for Nucleic Acids, Polynucleotides and their Constituents] IUPAC-IUB Commission on Biochemical Nomenclature (CBN) Accessed 03 Jan 2006&lt;/ref&gt;

[[Džejms D. Votson|Votson]] i [[Fransis Krik|Krik]] su [[1953]]. pokazali da je u živim organizmima DNK molekul sastavljen od dva polinukleotidna lanca koji su spiralno uvijeni jedan oko drugog. Za to otkriće su nagrađeni [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]]. Vertikalna dužina svakog obrtaja spirale je 34&amp;nbsp;[[Angstrem (jedinica)|angstrema]] (3,4&amp;nbsp;nm) i prečnik je 10&amp;nbsp;angstrema (1,0&amp;nbsp;nm).&lt;ref name=FWPUB&gt;{{Cite journal| author = Watson J.D. and Crick F.H.C. | pmid=13054692 | doi = 10.1038/171737a0 | url= http://www.nature.com/nature/dna50/watsoncrick.pdf | title=A Structure for Deoxyribose Nucleic Acid | journal=Nature | volume=171 | year=1953| format=PDF| issue = 4356 | bibcode=1953Natur.171..737W|pages=737-738}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=berg&gt;Berg J., Tymoczko J. and Stryer L. (2002) ''Biochemistry.'' W. H. Freeman and Company {{ISBN|0-7167-4955-6}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj drugoj studiji, kada se merenje izvrši u određenom rastvoru DNK lanac je 22 do 26&amp;nbsp;Angstroma širok (2,2 do 2,6&amp;nbsp;nm), i jedna nukleotidna jedinica doprinosi dužini sa 3,3&amp;nbsp;Å (0,33&amp;nbsp;nm).&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Mandelkern M, Elias J, Eden D, Crothers D |title=The dimensions of DNA in solution |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1981-10-15_152_1/page/153 |journal=J Mol Biol |volume=152 |issue=1 |year=1981|pmid=7338906 |doi=10.1016/0022-2836(81)90099-1|pages=153-61}}&lt;/ref&gt;

Šećer u DNK molekulu je [[pentoza]] (nazvan tako jer sadrži pet [[ugljenik]]ovih atoma) [[Dezoksiriboza|2-dezoksiriboza]] ([[Ribonukleinska kiselina|RNK]] molekul se sastoji od šećera [[riboza|riboze]], otuda i pun naziv ''ribonukleinska kiselina''). Šećeri su međusobno povezani [[fosfat]]nim grupama koje stvaraju [[Fosfodiestarska veza|fosfodiestarsku vezu]] između trećeg i petog ugljenikovog atoma šećernog prstena. Fosfodiestarske veze su asimetrične, te DNK polinukleotidni lanci imaju smer. Kako ovi lanci idu u suprotnim smerovima, kaže se da je DNK antiparalelna. Asimetrični krajevi DNK baza se označavaju sa 5' (pet prim) i 3' (tri prim). Antiparalelnost znači da jedan lanac ide u smeru 5'→ 3', dok suprotni lanac ide u smeru 3'→ 5'. Spiralni lanac koji čini DNK se održava u tom obliku pomoću [[vodonična veza|vodoničnih veza]] između parova baza.&lt;ref name=&quot;Yakovchuk2006&quot;&gt;{{Cite journal |author=Yakovchuk P, Protozanova E, Frank-Kamenetskii MD |title=Base-stacking and base-pairing contributions into thermal stability of the DNA double helix |journal=Nucleic Acids Res. |volume=34 |issue=2 |year=2006|pmid=16449200 |pmc=1360284 |doi=10.1093/nar/gkj454|pages=564-74}}&lt;/ref&gt; U DNK molekulu postoje četiri baze [[Adenin]] (A), [[Citozin]] (C), [[Guanin]] (G) i [[Timin]] (T):&lt;ref name=berg/&gt;

&lt;div class=&quot;thumb floatright&quot; style=&quot;background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;&quot;&gt;
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:500px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|-
|[[Datoteka:Adenine.svg|80px]]
|[[Datoteka:Guanine chemical structure.png|118px]]
|[[Datoteka:Thymine chemical structure.png|97px]]
|[[Datoteka:Cytosine chemical structure.png|75px]]
|-
||Adenin
||Guanin
||Timin
||Citozin
|}
&lt;div style=&quot;border: none; width:500px;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Hemijske strukture četiri baze koje čine DNK molekul.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

Četiri baze su međusobno komplementarne: adenin (A) jednog lanca je uvek u paru sa timinom (T) naspramnog lanca, i povezani su dvema vodoničnim vezama. Guanin (G) jednog lanca je uvek u paru sa citozinom (C) naspramnog lanca, i povezani su trima vodoničnim vezama. Svaki par baza rotira u odnosu na susedni za 36°, tako da svaki obrtaj spirale dva polinukleotidna lanca čine deset parova baza (A-T i G-C). Polinukleotidni lanci rotiraju u pravcu suprotnom od kazaljki na satu.

Baze su podeljene u dve grupe – [[purin]]ske (adenin i guanin) i [[pirimidin]]ske (citozin i timin). [[Uracil]] (U) baza koja se nalazi u RNK molekulu i koja zamenjuje timin, pripada pirimidinskoj grupi. Jedina razlika između timina i uracila je nedostatak jedne metil-grupe kod uracila. Uracil je standardna baza RNK molekula, i ne postoji kao takva u DNK molekulu. Jedini, trenutno poznati, izuzetak je bakterijski virus PBS1 koji u svom DNK molekulu ima uracil kao sastavnu bazu&lt;ref name=&quot;nature1963-takahashi&quot;&gt;{{Cite journal | author=Takahashi I, Marmur J. | title=Replacement of thymidylic acid by deoxyuridylic acid in the deoxyribonucleic acid of a transducing phage for Bacillus subtilis | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1963-02-23_197_4869/page/794 | journal=Nature | year=1963| volume=197 | pmid=13980287|pages=794-5}}&lt;/ref&gt;. Osim RNK i DNK veliki broj veštačkih analoga nukleinskih kiseline je kreiran radi studiranja osobina nukleinskih kiselina, kao i za primenu u [[biotehnologija|biotehnologiji]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Verma S, Eckstein F |title=Modified oligonucleotides: synthesis and strategy for users |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1998_67/page/99 |journal=Annu. Rev. Biochem. |volume=67 |year=1998|pmid=9759484 |doi=10.1146/annurev.biochem.67.1.99|pages=99-134}}&lt;/ref&gt;

=== Žlebovi ===
[[Datoteka:1DNA.gif|right|mini|320px|Veliki i mali žleb DNK. Mali žleb je mesto gde se vezuje boja [[Hehst boja|Hehst 33258]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The molecular structure of the complex of Hoechst 33258 and the DNA dodecamer d(CGCGAATTCGCG) |author = Mai-kun Teng, Nassim Usman, Christin A. Frederick and Andrew H.-J. Wang |journal = Nucl. Acids Res. |year = 1988 |volume = 16 |issue = 6 |doi = 10.1093/nar/16.6.2671 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/16/6/2671.short|pages=2671-2690}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Binding of Hoechst33258 to the minor groove of B-DNA |author = Philip E. Pjura, Kazimierz Grzeskowiak, Richard E. Dickerson |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 197 |issue = 2 |year= 1987 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022283687901239 |doi = 10.1016/0022-2836(87)90123-9|pages=257-271}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Binding characteristics of Hoechst 33258 with calf thymus DNA, poly[d(A-T)] and d(CCGGAATTCCGG): multiple stoichiometries and determination of tight binding with a wide spectrum of site affinities |author = Frank G. Loontiens, Peter Regenfuss, Annelies Zechel, Lieve Dumortier, Robert M. Clegg |journal = Biochemistry |year= 1990 |volume = 29 |issue = 38 |doi = 10.1021/bi00490a021 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi00490a021|pages=9029-9039}}&lt;/ref&gt;]]

Dva komplementarna heliksna lanca formiraju osnovu DNK molekula. Prepoznatljiv je i dvostruki heliks koji prati otvore, ili žlebove, između lanaca. Ta udubljenja su neposredno pored parova baza, te mogu da služe kao mesta vezivanja proteina i malih molekula. Pošto lanci nisu direktno nasuprot jedan drugom, žlebovi nemaju jednaku veličinu. Veliki žleb je 22&amp;nbsp;Å širok, dok mali žleb ima 12&amp;nbsp;Å.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Wing R, Drew H, Takano T, Broka C, Tanaka S, Itakura K, Dickerson R |title=Crystal structure analysis of a complete turn of B-DNA |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1980-10-23_287_5784/page/754 |journal=Nature |volume=287 |issue=5784 |year=1980|pmid=7432492 |doi=10.1038/287755a0|bibcode = 1980Natur.287..755W|pages=755-8}}&lt;/ref&gt; Postoji niz izuzetaka, prvenstveno u slučajevima neobičnih DNK konformacija. Nazivi veliki i mali žleb se uvek odnose na razlike u veličini udubljenja kad je DNK u običnoj B formi.

[[Nukleotid|Baze]] malog žleba su na podesnijem rastojanju za vezivanje [[ligand (biohemija)|liganda]], nego baze velikog žleba. Iz tog razloga, proteini poput [[transkripcioni faktor|traskripcionih faktora]] koji se vezuju za specifične sekvence dvostrukog DNK heliksa obično formiraju [[Vodonična veza|vodonične veze]] sa izloženim stranama baza malog žleba.&lt;ref name=&quot;Pabo1984&quot;&gt;{{Cite journal |author=Pabo C, Sauer R |title=Protein-DNA recognition |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1984_53_annual/page/293 |journal=Annu Rev Biochem |volume=53 |year=1984|pmid=6236744 | doi = 10.1146/annurev.bi.53.070184.001453|pages=293-321}}&lt;/ref&gt;

=== Denaturacija i hibridizacija DNK ===
[[Sekundarna struktura proteina|Sekundarna struktura]] DNK je podložna [[Denaturacija (biohemija)|denaturaciji]]. Pod denaturacijom se podrazumeva narušavanje sekundarne strukture tako da se dvolančani DNK molekul razdvaja na dva polinukleotidna lanca. Pod odgovarajućim uslovima može doći do renaturacije, tj. do ponovnog spajanja komplementarnih lanaca DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal | title = The Phylogeny of the Hominoid Primates, as Indicated by DNA-DNA Hybridization | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-molecular-evolution_1984_20_1/page/2 | author = C.G. Sibley and J.E. Ahlquist | journal = Journal of Molecular Evolution | volume = 20 | issue = 1 | year= 1984 | pmid = 6429338 | doi = 10.1007/BF02101980|pages=2-15}}&lt;/ref&gt; Procesi denaturacije i renaturacije odigravaju se i u ćeliji pod kontrolisanim uslovima i u ograničenom obimu. Ti procesi predstavljaju neophodan preduslov za normalno funkcionisanje DNK, odnosno za njenu replikaciju i [[transkripcija|transkripciju]].

Kada se u rastvoru nađu dva polinukleotidna lanca koji imaju komplementarne redoslede nukleotida, nagradiće se [[hibrid]]ni dvolančani molekul.&lt;ref&gt;{{Cite journal| author = R.M. Myers, T. Maniatis, and L.S. Lerman| title = Detection and Localization of Single Base Changes by Denaturing Gradient Gel Electrophoresis |year= 1987 |journal = Methods in Enzymology | volume = 155| pmid = 3431470 |isbn=978-0-12-182056-5 | doi = 10.1016/0076-6879(87)55033-9|pages=501-527}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = T. Po, G. Steger, V. Rosenbaum, J. Kaper, and D. Riesner | title = Double-stranded cucumovirus associated RNA 5: experimental analysis of necrogenic and non-necrogenic variants by temperature-gradient gel electrophoresis | url = https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1987-07-10_15_13/page/5068 | journal = Nucleic Acids Research | year= 1987 | volume = 15 | pmid = 3601667 | issue = 13| pmc = 305948 | doi = 10.1093/nar/15.13.5069|pages=5069-5083}}&lt;/ref&gt; Denaturisana DNK može da hibridizuje sa denaturisanom DNK iste ili različite vrste, ili sa RNK. Hibridizacija je našla veoma široku primenu u istraživanjima u molekularnoj biologiji i predstavlja jednu od osnovnih tehnika [[genetički inženjering|genetičkog inženjeringa]].

=== Sparivanje baza ===
[[Datoteka:DNA_Structure.jpg‎|250px|mini|levo|Antiparalelnost dva [[polinukleotidni lanac|polinukleotidna lanca]] DNK molekula]]
&lt;div class=&quot;thumb floatright&quot; style=&quot;background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;&quot;&gt;
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:230px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|-
|[[Datoteka:GC DNA base pair.sr.svg|282px]]
|}
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:230px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|-
|[[Datoteka:AT DNA base pair.sr.svg|282px]]
|}
&lt;div style=&quot;border: none; width:282px;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Gore, ''GC'' bazni par sa tri [[vodonična veza|vodonične veze]]. Dole, ''AT'' bazni par sa dve vodonične veze. Nekovalentne veze između parova su prikazane isprekidanim linijama.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

Svaka baza jednog lanca se sparuje samo sa jednom bazom na naspramnom lancu. Ovakvo sparivanje se naziva komplementarno sparivanje. Purin se sparuje sa [[pirimidin]]om [[vodonična veza|vodoničnim vezama]], te se [[Adenin|A]] sparuje samo sa [[Timin|T]] (dvema vodoničnim vezama) i [[Citozin|C]] samo sa [[Guanin|G]] (sa tri vodonične veze). Kako vodonične veze nisu kovalentne, one se lako raskidaju i lako ponovo formiraju. Ove veze se raskidaju ili mehaničkim silama (npr. tokom [[Replikacija DNK|replikacije]]) ili visokom [[temperatura|temperaturom]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Clausen-Schaumann H, Rief M, Tolksdorf C, Gaub H | title = Mechanical stability of single DNA molecules | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=1300792&amp;blobtype=pdf | journal = Biophys J | volume = 78 | issue = 4 | year = 2000 | pmid = 10733978 | pages = 1997-2007 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2019-09-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190924224955/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1300792/pdf/10733978.pdf }}&lt;/ref&gt; Dve vodonične veze se lakše raskidaju od tri. Ovaj podatak je bitan ako sekvenca DNK molekula nije unapred poznata. Kad je sekvenca DNK molekula nepoznata, u [[Molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] se između ostalog primenjuje tehnika koja koristi temperaturu. Što je temperatura viša, to se DNK molekul teže raskida, te se može pretpostavi da taj molekul DNK ima veliki broj C i G baza (i.e. visok [[GC-sadržaj]]). DNK sa visokim GC-sadržajem je stabilnija od DNK sa niskim GC-sadržajem.&lt;ref&gt;{{Cite journal |journal = Methods in Enzymology |title = Use of Ultravialet Absorbance-Temperature Profile for Determining the Guanine plus Cytosine Content of DNA |author = M. Mandel and J. Marmur |year= 1968 |volume = 12 |issue = 2 |isbn=978-0-12-181856-2 |doi=10.1016/0076-6879(67)12133-2|pages=198-206}}&lt;/ref&gt;

Direktna posledica nukleotidne komplementarnosti je da su informacije u dvolančanoj sekvenci DNK heliksa duplirane, što je vitalno za replikaciju molekula. Ova reverzibilna i specifična interakcija između komplementarnih parova baza je kritična za sve funkcije DNK u živim organizmima.&lt;ref name=Alberts/&gt;

Kao što je gore napomenuto, većina DNK molekula se sastoji od dva polimerna lanca, spojena u heliksnu strukturu nekovalentnim vezama. Ova dvolančana struktura (''dsDNA'') se u znatnoj meri održava posredstvom interakcija međulančanog slaganja baza, koje se najjače za G,C stekove. Dva lanca se mogu razdvojiti u procesu poznatom kao topljenje, čime se formiraju dva molekula (''ssDNA''). Do topljenja dolazi kad su uslovi podesni, kao što su visoke temperature, niske koncentracije soli i visoke [[pH vrednost]]i (nizak pH takođe otapa DNK, ali pošto je DNK nestabilna usled denaturacije kiseline, nizak pH se retko koristi).

Stabilnost dsDNA forme zavisi ne samo od GC-sadržaja (% G,C baznih parova) nego i od sekvence (pošto je formiranje stekova zavisno od nje), kao i od dužine (duži molekuli su stabilniji). Stabilnost se može meriti na različite načine. Uobičajen pristup je merenje [[Hibridizacija DNK|temperature topljenja]] (ona se još naziva ''T&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;'' vrednost), što je temperatura na kojoj se 50% dvolančanih molekula konvertuje u jednolančane molekule. Nastali jednolančani DNK molekuli nemaju jedinstven zajednički oblik, mada su neke konformacije stabilnije od drugih.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Isaksson J, Acharya S, Barman J, Cheruku P, Chattopadhyaya J |title=Single-stranded adenine-rich DNA and RNA retain structural characteristics of their respective double-stranded conformations and show directional differences in stacking pattern |journal=Biochemistry |volume=43 |issue=51 |year=2004|pmid=15609994 | doi = 10.1021/bi048221v|pages=15996-6010}}&lt;/ref&gt; Temperatura topljenja je zavisna od jonske snage i DNK koncentracije. Konsekventno, GC sadržaj i dužina dvostrukog DNK lanca određuju jačinu asocijacije između lanaca. Dugi DNK heliksi sa visokim GC sadržajem imaju lance sa jačim interakcijama, dok kratki heliksi sa visokim AT sadržajem imaju lance sa slabijim interakcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Chalikian T, Völker J, Plum G, Breslauer K |title=A more unified picture for the thermodynamics of nucleic acid duplex melting: A characterization by calorimetric and volumetric techniques |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1999-07-06_96_14/page/7853 |pmc=22151 |journal=Proc Natl Acad Sci USA |volume=96 |issue=14 |year=1999|pmid=10393911 |doi=10.1073/pnas.96.14.7853|bibcode = 1999PNAS...96.7853C|pages=7853-8}}&lt;/ref&gt; U biologiji, delovi DNK dvostrukih heliksa koji se lako razdvajaju, kao što je TATAAT [[Pribnov-kutija]] u nekim [[promoter (biologija)|promoterima]], teže da imaju visok AT sadržaj.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=deHaseth P, Helmann J |title=Open complex formation by Escherichia coli RNA polymerase: the mechanism of polymerase-induced strand separation of double helical DNA |url=https://archive.org/details/sim_molecular-microbiology_1995-06_16_5/page/817 |journal=Mol Microbiol |volume=16 |issue=5 |year=1995|pmid=7476180 |doi=10.1111/j.1365-2958.1995.tb02309.x|pages=817-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pribnow1975&quot;&gt;{{Cite journal | author = Pribnow David |date=March 1975 | title = Nucleotide sequence of an RNA polymerase binding site at an early T7 promoter | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 72 | issue = 3 | issn = 1091-6490 | doi = 10.1073/pnas.72.3.784 | pmid = 1093168 | pmc = 432404 | url = http://www.pnas.org/content/72/3/784.short | pages = 784-788 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2014-11-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141102043804/http://www.pnas.org/content/72/3/784.short | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schaller1975&quot;&gt;{{Cite journal | author = Schaller Heinz, Gray Christopher, Herrman Karin |date=February 1975 | title = Nucleotide sequence of an RNA polymerase binding site from the DNA of Bacteriophage fd | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 72 | issue = 2 | issn = 1091-6490 | doi = 10.1073/pnas.72.2.737 | pmid = 1054851 | pmc = 432391 | url = http://www.pnas.org/content/72/2/737.short | pages = 737-741 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2019-02-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190207072518/https://www.pnas.org/content/72/2/737.short | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Smisao i antismisao ===
[[Datoteka:Antisense DNA oligonucleotide.png|Šematski prikaz načina na koji antismisaoni DNK lanci mogu da ometaju proteinsku [[Translacija (genetika)|translaciju]].|mini|250px|right]]
DNK sekvenca se naziva smisaonom ({{jez-eng|sense}}) (''negativna (-)''), ako je njena sekvenca ista kao i sekvenca [[iRNK]] kopije koja se [[Translacija (genetika)|translira]] u protein.&lt;ref&gt;[http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/newsletter/misc/DNA.html Designation of the two strands of DNA] JCBN/NC-IUB Newsletter 1989, Accessed 07 May 2008&lt;/ref&gt; Komplementarna sekvenca suprotnog lanca se naziva antismisaona (''pozitivna (+)''') sekvenca. Obe sekvence mogu da postoje na različitim delovima istog DNK lanca (i.e. oba lanca mogu da sadrže obe smisaone i antismisaone sekvence). Ponekad se fraza ''kodirajući lanac'' sreće. Međutim, kodirajuća i nekodirajuća RNK mogu da budu [[Transkripcija (genetika)|transkribovane]] na sličan način sa oba lanca. U nekim slučajevima do transkripcije dolazi u oba pravca počevši od zajedničkog promoterskog regiona, ili do transkripcije može doći unutar [[intron]]a, na oba lanca.&lt;ref name=&quot;Anne-Lise Haenni 2003&quot;&gt;{{Cite journal |title=Expression strategies of ambisense viruses |author= Anne-Lise Haenni |year= 2003 |journal=Virus Research |volume=93 |issue=2 |year=2003|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168170203000947|pages=141-150}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1993885&quot;&gt;{{Cite journal |journal=J Gen Virol. |year=1991|volume=72 |title=Ambisense segment 3 of rice stripe virus: the first instance of a virus containing two ambisense segments |author= Kakutani T, Hayano Y, Hayashi T, Minobe Y. |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1993885|pages=465-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2016591&quot;&gt;{{Cite journal |journal=J Gen Virol. |year=1991|volume=72 |title=Complete nucleotide sequence of RNA 3 of rice stripe virus: an ambisense coding strategy |author=Zhu Y, Hayakawa T, Toriyama S, Takahashi M. |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2016591|pages=763-7}}&lt;/ref&gt;

Kod [[prokariote|prokariota]] i [[eukariote|eukariota]], antismisaone RNK sekvence se formiraju, mada funkcija tih molekula nije potpuno jasna.&lt;ref name=&quot;pmid15851066&quot;&gt;{{Cite journal |author=Hüttenhofer A, Schattner P, Polacek N |title=Non-coding RNAs: hope or hype? |url=https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_2005-05_21_5/page/289 |journal=Trends Genet |volume=21 |issue=5 |year=2005|pmid=15851066 |doi=10.1016/j.tig.2005.03.007|pages=289-97}}&lt;/ref&gt; Jedna od pretpostavki je da antismisaoni RNK molekuli učestvuju u regulaciji [[ekspresija gena|ekspresije gena]] putem RNK-RNK sparivanja baza.&lt;ref name=&quot;pmid15389973&quot;&gt;{{Cite journal |author=Munroe S |title=Diversity of antisense regulation in eukaryotes: multiple mechanisms, emerging patterns |journal=J Cell Biochem |volume=93 |issue=4 |year=2004|pmid=15389973 | doi = 10.1002/jcb.20252|pages=664-71}}&lt;/ref&gt;

Kod malog broja DNK sekvenci prokariota u eukariota, i nešto većeg broja [[plazmid]]a i [[virus]]a, razlika između smisaonih i antismisaonih lanaca je zamagljena preklapanjem gena.&lt;ref name=&quot;pmid15680581&quot;&gt;{{Cite journal |author=Makalowska I, Lin C, Makalowski W |title=Overlapping genes in vertebrate genomes |url=https://archive.org/details/sim_computational-biology-and-chemistry_2005-02_29_1/page/n7 |journal=Comput Biol Chem |volume=29 |issue=1 |year=2005|pmid=15680581 |doi=10.1016/j.compbiolchem.2004.12.006|pages=1-12}}&lt;/ref&gt; U tim slučajevima, neke DNK sekvence imaju dvostruku ulogu. One kodiraju jedan protein kad se čitaju duž jednog lanca, i drugi protein kad se čitaju u suprotnom pravcu duž drugog lanca. Kod [[bakterija]], ovo preklapanje može da učestvuje u regulaciji transkripcije gena,&lt;ref name=&quot;pmid15520290&quot;&gt;{{Cite journal |author=Johnson Z, Chisholm S |title=Properties of overlapping genes are conserved across microbial genomes |journal=Genome Res |volume=14 |issue=11 |year=2004|pmid=15520290 | doi = 10.1101/gr.2433104 |pmc=525685|pages=2268-72}}&lt;/ref&gt; dok kod virusa, preklapajući geni povećavaju količinu informacije koja može da bude kodirana unutar malog viralnog genoma.&lt;ref name=&quot;pmid1771674&quot;&gt;{{Cite journal |author=Lamb R, Horvath C |title=Diversity of coding strategies in influenza viruses |journal=Trends Genet |volume=7 |issue=8 |year=1991|pmid=1771674 |doi=10.1016/0168-9525(91)90326-L|pages=261-6}}&lt;/ref&gt;

=== Pakovanje DNK molekula u ćelijama ===
{{Pfam box
| Symbol = Histone
| Name = Nukleozom 
| image = Nucleosome 1KX5 colour coded.png
| width = 250px
| caption = Kristalna struktura [[nukleozom]]a. Proteinske komponente su &lt;span style=&quot;color:#aa0;&quot;&gt; H2A &lt;/span&gt;, &lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt; H2B &lt;/span&gt;, &lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt; H3 &lt;/span&gt; i &lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt; H4 &lt;/span&gt;. Pogled je odozgo kroz superheliksnu osu. ({{PDB2|1KX5}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Solvent Mediated Interactions in the Structure of the NucleosomeCoreParticle at 1.9 Å Resolution |author = Curt A. Davey, David F. Sargent, Karolin Luger, Armin W. Maeder, Timothy J. Richmond |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 319 |issue = 5 |date=June 2002 | doi = 10.1016/S0022-2836(02)00386-8 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283602003868|pages=1097-1113}}&lt;/ref&gt;
| Pfam = PF00125
| Pfam_clan = CL0012
| InterPro = IPR007125
| SMART=
| PROSITE=
| SCOP = 1hio
| TCDB =
| OPM family =
| OPM protein =
| PDB = {{PDB2|1eqz}}, {{PDB2|1f66}}, {{PDB2|1hq3}}, {{PDB2|1id3}}, {{PDB2|1kx3}}, {{PDB2|1kx4}}, {{PDB2|1kx5}}, {{PDB2|1m18}}, {{PDB2|1m19}}, {{PDB2|1m1a}}, {{PDB2|1p34}}, {{PDB2|1p3a}}, {{PDB2|1p3b}}, {{PDB2|1p3f}}, {{PDB2|1p3g}}, {{PDB2|1p3i}}, {{PDB2|1p3k}}, {{PDB2|1p3l}}, {{PDB2|1p3m}}, {{PDB2|1p3o}}, {{PDB2|1p3p}}, {{PDB2|1q9c}}, {{PDB2|1s32}}, {{PDB2|1tyz}}, {{PDB2|1u35}}, {{PDB2|2aro}}, {{PDB2|2cv5}}, {{PDB2|2hio}}
}}
Gotovo kod svih [[prokariote|prokariota]], DNK je kružni molekul sagrađen od dva spiralno uvijena polinukleotidna lanca. Kod [[eukariote|eukariota]] organizacija DNK molekula je nešto komplikovanija. DNK molekul je veoma dugačak, u proseku do 1,8 metara. Molekul te dužine mora da stane u ćelije koje su veoma male i ne mogu da se vide golim okom. Ćelije moraju da veoma kompaktno spakuju DNK molekul. To omogućavaju proteinima koji se zovu [[histon]]i.&lt;ref name=&quot;Youngson&quot;&gt;{{Cite book| last= Youngson|author=Robert M. | title= Collins Dictionary of Human Biology | url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0|year=2006| publisher = HarperCollins| location = Glasgow | isbn = 0-00-722134-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lehninger&quot;&gt;{{Lehninger4th}}&lt;/ref&gt;

Histoni su mali, veoma bazni proteini, bogati amino kiselinama kao što su [[lizin]] i [[arginin]]. Oni su glavne proteinske komponente [[hromatin]]a, koje deluju kao kalemi oko kojih se namotava DNK. Oni učestvuju u [[Regulacija genske ekspresije|regulaciji genske aktivnosti]]. Bez histona, nesavijena DNK u hromozomima bi bila veoma dugačka (odnos dužine i širine je veći od 10 miliona kod ljudske DNK). DNK namotana na histone proizvodi oko 90 mikrometera (0.09&amp;nbsp;mm) hromatina, koji se duplira i kondenzuje tokom [[mitoza|mitoze]], dajući oko 120 mikrometara [[hromozom]]a.&lt;ref name=&quot;pmid11893489&quot;&gt;{{Cite journal | author = Redon C, Pilch D, Rogakou E, Sedelnikova O, Newrock K, Bonner W | title = Histone H2A variants H2AX and H2AZ | journal = Curr. Opin. Genet. Dev. | volume = 12 | issue = 2 |date=April 2002 | pmid = 11893489 | doi = 10.1016/S0959-437X(02)00282-4 | url =|pages=162-9}}&lt;/ref&gt;

U eukariotskim ćelijama je postoji pet tipova histona: [[Histon H1|''H1'']], [[Histon H2A|''H2A'']], [[Histon H2B|''H2B'']], [[Histon H3|''H3'']] i [[Histon H4|''H4'']].&lt;ref name=&quot;Bhasin_2006&quot;&gt;{{Cite journal | author = Bhasin M, Reinherz EL, Reche PA | title = Recognition and classification of histones using support vector machine | journal = J. Comput. Biol. | volume = 13 | issue = 1 | year= 2006 | pmid = 16472024 | doi = 10.1089/cmb.2006.13.102 | url =|pages=102-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HartlFreilfelder&amp;Snyder&quot;&gt;{{Cite book|author=Hartl Daniel L., Freifelder David, Snyder Leon A. |year=1988|title = Basic Genetics |url=https://archive.org/details/basicgenetics0000hart |publication-place = Boston |publisher = Jones and Bartlett Publishers | isbn = 0-86720-090-1}}&lt;/ref&gt; Histoni su u direktnom kontaktu sa DNK molekulom. Osam histona (po dva H2A, H2B, H3, H4), stvaraju strukture koje izgledaju kao disk. Struktura DNK molekula obavijenog oko diska se naziva ''[[nukleozom]]''. Oko svakog diska DNK molekul se obavije 1,65 puta, u dužini od 147 baznih parova (A-T i C-G), formirajući levoruki superheliksni namotaj.&lt;ref name=pmid9305837&gt;{{Cite journal |author=Luger K, Mäder AW, Richmond RK, Sargent DF, Richmond TJ | title = Crystal structure of the nucleosome core particle at 2.8 A resolution | journal = Nature | volume = 389 | issue = 6648 |date=September 1997 | pmid = 9305837 | doi = 10.1038/38444 | url =}} {{PDB|1AOI|pages=251-60}}&lt;/ref&gt; Tako uvijeni DNK molekul se obavije oko preostalog histona H1, koji ne formira strukturu u obliku diska, već služi samo kao veza do sledećeg diska (izgrađenog od gorepomenutih histona) i ponovo se obavija oko sledećeg diska.&lt;ref name=&quot;|isbn0-915274-84-1&quot;&gt;{{Cite book|last=Farkas|first=Daniel|title=DNA simplified: the hitchhiker's guide to DNA |url=https://archive.org/details/dnasimplifiedhit0000fark|publisher=AACC Press |location=Washington, D.C |year=1996| isbn = 0-915274-84-1}}&lt;/ref&gt; Histon H1 omogućava formiranje strukture višeg reda. Najosnovnija takva formacija je vlakno prečnika 10&amp;nbsp;nm. Gledano kroz mikroskop sveukupna ovakva struktura izgleda kao perlana ogrlica. Ovo uključuje pakovanje DNK oko nukleozoma sa oko 50 baznih parova između njih (ti segment se nazivaju linker DNK).

Osnova nukleozoma je formirana od dva H2A-H2B [[proteinski dimer|dimera]] i H3-H4 tetramera. Oni formiraju dve skoro [[simetrija|simetrične]] polovine [[Tercijarna struktura proteina|tercijarne strukture]], sa C2 simetrijom, gde je jedan [[makromolekul]] slika u ogledalu drugog molekula.&lt;ref name=pmid9305837/&gt; Četiri osnovna histona (H2A, H2B, H3 i H4) imaju relativno slične strukture i visoko su očuvani tokom [[evolucija|evolucije]]. Svi imaju ''heliks obrt heliks obrt heliks'' motiv (koji omogućava laku dimerizaciju). Oni isto tako imaju duge ''repove'' na jednom od krajeva [[aminokiselina|aminokiselinskog]] lanca, na kojima dolazi do niza [[Posttranslaciona modifikacija|posttranslacionih modifikacija]].

Smatra se da su histonski proteini evoluciono srodni sa heliksnim delom produženog AAA+ ATPaznog domena,&lt;ref name = &quot;10.1016/j.jsb.2003.10.010&quot;&gt;{{Cite journal |title = Evolutionary history and higher order classification of AAA+ ATPases |author = Lakshminarayan M Iyer, Detlef D Leipe, Eugene V Koonin, L Aravind |journal = Journal of Structural Biology |volume = 146 |issue = 1–2 |date=April 2004 |doi = 10.1016/j.jsb.2003.10.010 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1047847703002235|pages=11-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Regulation of the transcriptional activator NtrC1: structural studies of the regulatory and AAA+ ATPase domains |author = Seok-Yong Lee, Armando De La Torre, Dalai Yan, Sydney Kustu, B. Tracy Nixon, and David E. Wemmer |doi = 10.1101/gad.1125603 |journal = Genes &amp; Dev. |year = 2003 |volume = 17 |url = http://genesdev.cshlp.org/content/17/20/2552.short |pages = 2552-2563 |archive-date = 2020-04-23 |access-date = 2014-08-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200423113527/http://genesdev.cshlp.org/content/17/20/2552.short |url-status = dead }}&lt;/ref&gt; C-domena, i sa [[N-terminus]]nim domenom prepoznavanja supstrata Clp/Hsp100 proteina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Characterization of the N-terminal repeat domain of Escherichia coli ClpA—A class I Clp/HSP100 ATPase |author = John H. Lo, Tania A. Baker, Robert T. Sauer |doi = 10.1110/ps.41401 |volume = 10 |issue = 3 |date=March 2001 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1110/ps.41401/full|pages=551-559}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Molecular determinants of complex formation between Clp/Hsp100 ATPases and the ClpP peptidase |author = Yong-In Kim, Igor Levchenko, Karolina Fraczkowska, Rachel V. Woodruff, Robert T. Sauer &amp; Tania A. Baker |journal = Nature Structural Biology |volume = 8 |year= 2001 |doi = 10.1038/84967 |url = http://www.nature.com/nsmb/journal/v8/n3/abs/nsb0301_230.html|pages=230-233}}&lt;/ref&gt; Uprkos razlikama u njihovoj topologiji, oni imaju homologan heliks-ravan-heliks (HSH) motiv.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Alva V, Ammelburg M, Lupas AN | title = On the origin of the histone fold | journal = BMC Struct Biol | volume = 7 |date=March 2007 | pmid = 17391511 | doi = 10.1186/1472-6807-7-17 | url = http://www.biomedcentral.com/1472-6807/7/17 | pmc = 1847821|pages=17-}}&lt;/ref&gt;

Koristeći tehniku [[spin]]-obeležene [[elektronska paramagnetna rezonanca|elektronske paramagnetne rezonance]], Britanski istraživači su izmerili rastojanje između namotaja oko kojih eukariotske ćelije namotavaju svoju DNK. Utvrđeno je da su rastojanja u opsegu od 59 do 70 Å.&lt;ref name=&quot;pmid19138067&quot;&gt;{{Cite journal | author = Ward R, Bowman A, El-Mkami H, Owen-Hughes T, Norman DG | title = Long distance PELDOR measurements on the histone core particle | journal = J. Am. Chem. Soc. | volume = 131 | issue = 4 |date=February 2009 | pmid = 19138067 | doi = 10.1021/ja807918f | url =https://archive.org/details/sim_american-chemical-society-journal_journal-of-the-american-_2009-02-04_131_4/page/1348|pages=1348-9}}&lt;/ref&gt;

Histoni formiraju pet tipova interakcija sa molekulom DNK:
{{columns-list|
* Heliksni dipoli sa [[alfa heliks]]a u H2B, H3, i H4 uzrokuju akumulaciju pozitivnog naelektrisanja na tačkama interakcije sa negativno naelektrisanim [[fosfat]]nim grupama DNK
* [[Vodonična veza|Vodonične veze]] između DNK osnove i [[amid]]nih grupa na glavnom lancu histonskih proteina
* Nepolarne interakcije između histona i šećera [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] na DNK molekulu
* [[Soni most (proteini)|Soni mostovi]] i vodonične veze između bočnih lanaca baznih aminokiselina (posebno lizina i arginina) i fosfatnih kiseonika DNK
* Nespecifična umetanja H3 i H2B N-terminusnih repova u male žlebove DNK
}}
Visoko bazna priroda histona, osim što omogućava DNK–histon interakcije, doprinosi njihovoj rastvorljivosti u vodi.

=== Superspiralizacija ===
[[Datoteka:Circular DNA Supercoiling.png|mini|right|Superspiralizovane strukture kružnih DNK molekula sa malim uvrtanjem]]
[[Datoteka:Linear DNA Supercoiling.png|mini|left|Superspiralizovane strukture linearnih DNK molekula sa ograničenim završecima]]
DNK može da bude uvijena poput kanapa procesom koji se naziva [[DNK supernamotaj|superspiralizacija DNK]]. Kad je DNK u svom „opuštenom“ stanju, lanci obično obiđu osu dvostrukog heliksa jednom svaka 10,4 bazna para, dok ako je DNK upredena lanci postaju više ili manje zbijeni.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Benham C, Mielke S |title=DNA mechanics |journal= Annu Rev Biomed Eng |volume=7 |year=2005|pmid=16004565 | doi = 10.1146/annurev.bioeng.6.062403.132016|pages=21-53}}&lt;/ref&gt; Kada je DNK upredena u pravcu heliksa, u pitanju je pozitivna superspiralizacija i baze su bliže jedna drugoj. Ako je DNK upredena u suprotnom pravcu (negativna superspiralizacija), baze se lakše rastavljaju. U prirodi, DNK je najčešće blago negativno superspiralizovana. To se ostvaruje [[enzim]]ima koji se zovu [[topoizomeraza|topoizomeraze]].&lt;ref name=Champoux&gt;{{Cite journal |author=Champoux J |title=DNA topoisomerases: structure, function, and mechanism |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_2001_70/page/369 |journal=Annu Rev Biochem |volume=70 |year=2001|pmid=11395412 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.369|pages=369-413}}&lt;/ref&gt; Ti enzimi su isto tako potrebni za otpuštanje naprezanja usled DNK uvijanja nastalog tokom procesa [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] i [[replikacija DNK|replikacije DNK]].&lt;ref name=Wang&gt;{{Cite journal |author=Wang J |title=Cellular roles of DNA topoisomerases: a molecular perspective |journal=Nat Rev Mol Cell Biol |volume=3 |issue=6 |year=2002|pmid=12042765 | doi = 10.1038/nrm831|pages=430-40}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Albert1996&quot;&gt;{{Cite journal|title=Hyper-negative template DNA supercoiling during transcription of the tetracycline-resistance gene in topA mutants is largely constrained in vivo |author=Albert A-C, Spirito F, Figueroa-Bossi N, Bossi L, Rahmouni AR |journal=Nucl Acids Res |volume=24 |issue=15 |year=1996|doi=10.1093/nar/24.15.3093|pmid=8760899|pmc=146055|pages=3093-3099}}&lt;/ref&gt;

[[Hromozom]]i mogu da budu veoma veliki, te središnji segmenti mogu da se ponašaju kao da su krajevi učvršćeni. Rezultat toga je da oni ne mogu da raspodele suvišne namotaje na ostatak hromozoma, ili da apsorbuju zavijanje da bi se oporavili od odvijanja, te segmenti mogu da postanu superspiralizovani. U odgovoru na superspiralizaciju oni će biti izloženi naprezanju, kao da su krajevi spojeni.

Superspiralizacija DNK je važna za njeno pakovanje unutar ćelija. Dužina nespiralizovane DNK je hiljadama puta veća od dužine ćelije, te je pakovanje genetičkog materijala unutar ćelije ili jedra (kod eukariota) kompleksan zadatak. Superspiralizacija DNK redukuje potrebni prostor i omogućava pakovanje znatno veće količine DNK. Kod prokariota, plektonemski supernamotaji su predominantni, zato što je hromozom najčešće kružnog oblika i sadrži relativno malu količinu genetičkog materijala.&lt;ref&gt;{{Cite journal |journal=Phys. Rev. E |volume=52 |issue=3 |year=1995|title=Statistical mechanics of supercoiled DNA |author=J. F. Marko, E. D. Siggia |url= http://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevE.52.2912 |doi=10.1103/PhysRevE.52.2912|pages=2912-2938}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |journal=Phys. Rev. E |volume=55 |year=1997|title=Supercoiled and braided DNA under tension |last= Marko|first=John F.|url=http://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevE.55.1758 |doi=10.1103/PhysRevE.55.1758|pages=1758-1772}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=A. Haller Igel, Manuel Ares Jr |title=Internal sequences that distinguish yeast from metazoan U 2 snRNA are unnecessary for pre-mRNA splicing |journal=Nature |volume=344 |issue=4 |year=1988|pmid= |doi= |url=http://ribonode.ucsc.edu/pubs/IgelAres88.pdf|pages=450-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |journal=Phys. Rev. E |volume=76 |issue=2 |year=2007|title=Torque and dynamics of linking number relaxation in stretched supercoiled DNA |last= Marko|first=John F.|url=http://link.aps.org/doi/10.1103/PhysRevE.76.021926 |doi=10.1103/PhysRevE.76.021926}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Structure of plectonemically supercoiled DNA |author= T. Christian Boles Journal of Molecular Biology |volume=213 |issue=4 |year=1990|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283605802724|pages=931-951}}&lt;/ref&gt; Superspiralizacija DNK kod eukariota se javlja na više nivoa plektonemskih i solenoidnih supernamotaja, pri čemu se solenoidna superspiralizacija pokazuje najefektivnijom u zbijanju DNK molekula. Solenoidna superspiralizacija se ostvaruje putem [[histon]]a i formira se vlakno prečnika 10&amp;nbsp;nm. Ovo vlakno se dalje namotava u 30&amp;nbsp;nm široko vlakno, koje se dalje namotava na samo sebe više puta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Closing the ring: Links between SMC proteins and chromosome partitioning, condensation, and supercoiling |author=Victor F. Holmes and Nicholas R. Cozzarelli |year=2000|doi=10.1073/pnas.040576797 |journal=PNAS |volume=97 |issue=4 |url=http://www.pnas.org/content/97/4/1322.short|pages=1322-1324}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=A Topological Treatment of Recombination and Topoisomerases | author=N.R. Cozzarelli, M.A. Krasnow, S.P. Gerrard, and J.H. White |doi=10.1101/SQB.1984.049.01.045 |journal=Cold Spring Harb Symp Quant Biol |year=1984|volume=49 |url=http://symposium.cshlp.org/content/49/383.short|pages=383-400}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | title= Geometric arrangements of Tn3 resolvase sites |author=H W Benjamin and N R Cozzarelli |year=1990|journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=265 |url=http://www.jbc.org/content/265/11/6441.short|pages=6441-6447}}&lt;/ref&gt;

DNK pakovanje se odvija u znatno povećanoj meri tokom deobe jedra u procesima [[mitoza|mitoze]] ili [[mejoza|mejoze]], pri kojim se DNK mora podeliti i sažeti u novonastalim ćelijama. [[Kondenzin]]i&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Hirano T | title = Condensins: organizing and segregating the genome | journal = Curr Biol | volume = 15 | pages = R265-R275 | year= 2005 | pmid = 15823530 | url = | issn = | doi=10.1016/j.cub.2005.03.037}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Wood AJ, Severson, AF, Meyer BJ | title = Condensin and cohesin complexity: the expanding repertoire of functions | journal = Nat Rev Genet | volume = 11 | year= 2010 | pmid = 20442714 | url = | issn = | doi=10.1038/nrg2794 | issue=6|pages=391-404}}&lt;/ref&gt; i [[kohezin]]i&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Michaelis C, Ciosk R, Nasmyth K | title = Cohesins: chromosomal proteins that prevent premature separation of sister chromatids | journal = Cell | volume = 91 | issue = 1 |date=October 1997 | pmid = 9335333 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)80007-6 | url =https://archive.org/details/cell_1997-10-03_91_1/page/35|pages=35-45}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Guacci V, Koshland D, Strunnikov A | title = A Direct Link between Sister Chromatid Cohesion and Chromosome Condensation Revealed through the Analysis of MCD1 in S. cerevisiae | journal = Cell | volume = 91 | issue = 1 |date=October 1997 | pmid = 9335334 | pmc = 2670185 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)80008-8 | url =https://archive.org/details/cell_1997-10-03_91_1/page/47|pages=47-57}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Tóth A, Ciosk R, Uhlmann F, Galova M, Schleiffer A, Nasmyth K | title = Yeast Cohesin complex requires a conserved protein, Eco1p(Ctf7), to establish cohesion between sister chromatids during DNA replication | journal = Genes Dev. | volume = 13 | issue = 3 |date=February 1999 | pmid = 9990856 | pmc = 316435 | doi = 10.1101/gad.13.3.320 | url =https://archive.org/details/sim_genes-development_1999-02-01_13_3/page/320|pages=320-33}}&lt;/ref&gt; su proteini za ''strukturno održavanje hromozoma'' koji pomažu u kondenzaciji [[hromatida]] i vezivanju njihovih [[centromera]]. Ti proteini indukuju pozitivnu superspiralizaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Uhlmann F, Lottspeich F, Nasmyth K | title = Sister-chromatid separation at anaphase onset is promoted by cleavage of the cohesin subunit Scc1 | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6739 |date=July 1999 | pmid = 10403247 | doi = 10.1038/21831 | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-07-01_400_6739/page/36|pages=37-42}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last= Silver|first=Lee M.|year=1995|chapter=Karyotypes, Chromosomes, and Translocations |chapterurl=http://www.informatics.jax.org/silver/chapters/5-2.shtml |title=Mouse Genetics: Concepts and Applications |isbn=978-0-19-507554-0 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford|pages=83-92}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lodish&quot;&gt;{{Cite book|author=Harvey Lodish, Arnold Berk, Chris A. Kaiser, Monty Krieger, Matthew P. Scott, Anthony Bretscher, Hiddle Ploegh, Paul Matsudaira |year=2008|title=Molecular Cell Biology |url=https://archive.org/details/molecularcellbio0000harv |edition=6th |publisher=W.H. Freeman |location=New York |isbn=978-0-7167-7601-7}}&lt;/ref&gt;

=== Alternativne DNK strukture ===
[[Datoteka:A-DNA orbit animated small.gif|left|frame|[[A-DNK]] struktura]]
[[Datoteka:A-DNA, B-DNA and Z-DNA.png|right|mini|220px|[[A-DNK|A-]], [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|B-]], i [[Z-DNK]]]]
[[Datoteka:B&amp;Z&amp;A DNA formula.sr.png|mini|right|220px|[[Heliks]]ne ose A-, B-, i Z-DNK]]
DNK može da postoji u mnoštvu mogućih [[Konformacioni izomerizam|konformacija]] među kojima su [[A-DNK]],&lt;ref name=Basham1995&gt;{{Cite journal |author=Basham B, Schroth GP, Ho PS |title=An A-DNA triplet code: thermodynamic rules for predicting A- and B-DNA |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1995-07-03_92_14/page/6464 |journal=Proc Natl Acad Sci USA |volume=92 |issue=14 |year=1995|pmid=7604014 |doi=10.1073/pnas.92.14.6464 |pmc=41538|pages=6464-6468}}&lt;/ref&gt; [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|B-DNK]],&lt;ref name=&quot;Dickerson1989&quot;&gt;{{Cite journal | author=Dickerson RE | title=Definitions and nomenclature of nucleic acid structure components | url=https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1989-03-11_17_5/page/1796 | journal=Nucleic Acids Res |volume=17 |issue=5 |year=1989|pmid=2928107 |doi=10.1093/nar/17.5.1797 |pmc=317523|pages=1797-1803}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lu1999&quot;&gt;{{Cite journal | author=Lu XJ, Olson WK | title=Resolving the discrepancies among nucleic acid conformational analyses | url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1999-01-29_285_4/page/1563 | journal=J Mol Biol |volume=285 |issue=4 |year=1999|pmid=9917397 |doi=10.1006/jmbi.1998.2390|pages=1563-1575}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Olson2001&quot;&gt;{{Cite journal | author=Olson WK, Bansal M, Burley SK, Dickerson RE, Gerstein M, Harvey SC, Heinemann U, Lu XJ, Neidle S, Shakked Z, Sklenar H, Suzuki M, Tung CS, Westhof E, Wolberger C, Berman HM | title=A standard reference frame for the description of nucleic acid base-pair geometry | url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2001-10-12_313_1/page/229 | journal=J Mol Biol |volume=313 |issue=1 |year=2001|pmid=11601858 |doi=10.1006/jmbi.2001.4987|pages=229-237}}&lt;/ref&gt; i Z-DNK forme&lt;ref name=Wang1979&gt;{{Cite journal |author=Wang AHJ, Quigley GJ, Kolpak FJ, Crawford JL, van Boom JH, Van der Marel G, Rich A |title=Molecular structure of a left-handed double helical DNA fragment at atomic resolution |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1979-12-13_282_5740/page/680 |journal=Nature (London) |volume=282 |year=1979|doi=10.1038/282680a0 |pmid=514347 |issue=5740 |bibcode=1979Natur.282..680W|pages=680-686}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Ha2005&gt;{{Cite journal |author=Ha SC, Lowenhaupt K, Rich A, Kim YG, Kim KK |title=Crystal structure of a junction between B-DNA and Z-DNA reveals two extruded bases |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-20_437_7062/page/1182 |journal=Nature |volume=437 |issue=7062 |year=2005|doi=10.1038/nature04088 |pmid=16237447 |bibcode=2005Natur.437.1183H|pages=1183-1186}}&lt;/ref&gt;, mada su jedino B-DNK i Z-DNK direktno primećene u funkcionalnim organizmima.&lt;ref name=Ghosh/&gt; Konformacija koju DNK poprima zavisi od nivoa hidratacije, DNK sekvence, količine i pravca supernamotavanja, hemijskih modifikacija baza, tipa i koncentracije metalnih [[jon]]a, kao i prisustva [[poliamin]]a u rastvoru.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Basu H, Feuerstein B, Zarling D, Shafer R, Marton L |title=Recognition of Z-RNA and Z-DNA determinants by polyamines in solution: experimental and theoretical studies | journal=J Biomol Struct Dyn |volume=6 |issue=2 |year=1988|pmid=2482766|pages=299-309}}&lt;/ref&gt;

Prvi objavljeni izveštaji o [[Rendgenska strukturna analiza|Rendgenskoj strukturi]] A-DNK i B-DNK formi su koristili analizu baziranu na [[Patersonova funkcija|Patersonovoj transformaciji]] koja daje samo ograničenu količinu strukturne informacije o orijentaciji DNK vlakana.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Franklin RE, Gosling RG |title=The Structure of Sodium Thymonucleate Fibres I. The Influence of Water Content |journal=Acta Crystallogr |volume=6 |issue=8–9 |date = 1953 |doi=10.1107/S0365110X53001939 |url=http://scripts.iucr.org/cgi-bin/paper?a00979|pages=673-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Franklin RE, Gosling RG |title=The structure of sodium thymonucleate fibres. II. The cylindrically symmetrical Patterson function |journal=Acta Crystallogr |volume=6 |issue=8–9 |year=1953|doi=10.1107/S0365110X53001940|pages=678-85}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=NatFranGos&gt;{{Cite journal| title=Molecular Configuration in Sodium Thymonucleate. Franklin R. and Gosling R.G| journal=Nature | volume= 171 | year=1953| url=http://www.nature.com/nature/dna50/franklingosling.pdf | pmid=13054694 | doi= 10.1038/171740a0| author=Franklin, Rosalind and Gosling, Raymond |format=PDF| issue=4356 | bibcode=1953Natur.171..740F|pages=740-1}}&lt;/ref&gt; Jedan alternativni analitički pristup su predložili Vilkins ''et al.'' [[1953]], za ''in vivo'' B-DNK difrakciju X-zraka/rasporeda maksimuma rasejavanja visoko hidratisanih DNK vlakana baziran na kvadratima [[Beselova funkcija|Baselovih funkcija]].&lt;ref name=NatWilk&gt;{{Cite journal| title=Molecular Structure of Deoxypentose Nucleic Acids | author= Wilkins M.H.F., A.R. Stokes A.R. &amp; Wilson, H.R. | journal=Nature | volume= 171 | year=1953| url=http://www.nature.com/nature/dna50/wilkins.pdf| pmid=13054693 | doi=10.1038/171738a0| format=PDF| issue=4356 | bibcode=1953Natur.171..738W|pages=738-740}}&lt;/ref&gt; U istom žurnalu, [[Džejms D. Votson‎‎|Džejms D. Votson]] i [[Fransis Krik‎‎|Fransis Krik]] su objavili njihovu analizu [[Molekulski modeli DNK|molekulskog modelovanja]] DNK difrakcionih obrazaca X-zraka i predložili strukturu dvostrukog heliksa.&lt;ref name=FWPUB/&gt;

Mada je B-DNK forma najčešća pod uslovima koji vladaju u ćelijama,&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Leslie AG, Arnott S, Chandrasekaran R, Ratliff RL |title=Polymorphism of DNA double helices |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1980-10-15_143_1/page/49 |journal=J. Mol. Biol. |volume=143 |issue=1 |year=1980|pmid=7441761 |doi=10.1016/0022-2836(80)90124-2|pages=49-72}}&lt;/ref&gt; ona nije dobro definisana konformacija nego je familija srodnih DNK konformacija&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Baianu, I.C. |title=Structural Order and Partial Disorder in Biological systems|journal= Bull. Math. Biol. |volume= 42 |issue=4 |year=1980}} http://cogprints.org/3822/&lt;/ref&gt; koja se javlja pri visokim nivoima hidratacije prisutnim u živim ćelijama. Njihovi odgovarajući rendgenski difrakcioni obrasci rasipanja su karakteristični za molekulske [[parakristal]]e sa znatnim stepenom nereda.&lt;ref&gt;Hosemann R., Bagchi R.N., ''Direct analysis of diffraction by matter'', North-Holland Publs., Amsterdam&amp;nbsp;– New York, 1962.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|author=Baianu, I.C. |title=X-ray scattering by partially disordered membrane systems|journal=Acta Crystallogr A |volume=34 |issue=5 |year=1978|doi=10.1107/S0567739478001540|bibcode = 1978AcCrA..34..751B|pages=751-753|pages=137-141}}&lt;/ref&gt;

U poređenju sa B-DNK, A-DNK forma je šira desnoruka spirala, sa plitkim, širokim glavnim žlebom i užim, dubljim malim žlebom. A forma se javlja pod nefiziološkim uslovima u parcijalno dehidratisanim DNK uzorcima, dok se u ćeliji može formirati pri hibridnom sparivanju DNK i RNK lanaca,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Crucial Role of the RNA:DNAHybrid in the Processivity of Transcription |author=Igor Sidorenkov, Natalia Komissarova, Mikhail Kashle |journal =Molecular Cell |volume = 2 |issue = 1 |year= 1998 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1097276500801136|pages=55-64}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=The structure of a DNA-RNA hybrid |author = G Milman, R Langridge, and M J Chamberlin |journal=Proc Natl Acad Sci U S A. |year=1967 |volume=57 |issue =6 |pmc=224550 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC224550/ |pages=1804-1810}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Rates of formation and thermal stabilities of RNA:DNA and DNA:DNA duplexes at high concentrations of formamide |author=James Casey and Norman Davidson |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1977 |volume = 4 |issue = 5 |doi = 10.1093/nar/4.5.1539 |url=http://nar.oxfordjournals.org/content/4/5/1539.short|pages=1539-1552}}&lt;/ref&gt; kao i u enzim-DNK kompleksima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Wahl M, Sundaralingam M |title=Crystal structures of A-DNA duplexes |url=https://archive.org/details/sim_biopolymers_1997_44_1/page/45 | journal=Biopolymers |volume=44 |issue=1 |year=1997|pmid=9097733 | doi = 10.1002/(SICI)1097-0282(1997)44:1&lt;45::AID-BIP4&gt;3.0.CO;2-#|pages=45-63}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Lu XJ, Shakked Z, Olson WK |title=A-form conformational motifs in ligand-bound DNA structures |url=https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2000-07-21_300_4/page/819 |journal=J. Mol. Biol. |volume=300 |issue=4 |year=2000|pmid=10891271 |doi=10.1006/jmbi.2000.3690|pages=819-40}}&lt;/ref&gt; Segmenti DNK gde su baze hemijski modifikovane [[metilacija|metilacijom]] mogu da podlegnu većim konformacionim promenama i da poprime [[Z-DNK|Z formu]]. Ovde, lanci formiraju [[Levorukost|levoruku]] spiralu oko heliksne ose, što je suprotno uobičajenoj B formi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Rothenburg S, Koch-Nolte F, Haag F |title=DNA methylation and Z-DNA formation as mediators of quantitative differences in the expression of alleles | journal=Immunol Rev |volume=184 |year=2001|pmid=12086319 |doi=10.1034/j.1600-065x.2001.1840125.x|pages=286-98}}&lt;/ref&gt; Te neobične strukture se mogu prepoznati po specifičnim Z-DNK vezujućim proteinima. One mogu da učestvuju u regulaciji transkripcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Oh D, Kim Y, Rich A |title=Z-DNA-binding proteins can act as potent effectors of gene expression in vivo |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-12-24_99_26/page/16666 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue=26 |year=2002|pmid=12486233 |doi=10.1073/pnas.262672699 |pmc=139201 |bibcode = 2002PNAS...9916666O|pages=16666-71}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=d(TG)n·d(CA)n sequences upstream of the rat prolactin gene form Z-DNA and inhibit gene transcription |author=Louise H. Naylor and Elizabeth M. Clark |journal=Nucl. Acids Res. |year=1990|volume=18 |issue=6 |doi=10.1093/nar/18.6.1595 |url=http://nar.oxfordjournals.org/content/18/6/1595.short|pages=1595-1601}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Role of DNA methylation in the regulation of transcription |author=Sharon Eden, Howard Cedar |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |volume=4 |issue=2 |year=1994|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959437X05800528|pages=255-259}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Localization and Sequence Analysis of Yeast Origins of DNA Replication |author=J.R. Broach, Y.-Y. Li, J. Feldman, M. Jayaram, J. Abraham, K.A. Nasmyth†, and J.B. Hicks |doi = 10.1101/SQB.1983.047.01.132 |journal=Cold Spring Harb Symp Quant Biol |year=1983|volume=47 |url=http://symposium.cshlp.org/content/47/1165.extract|pages=1165-1173}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Transcription is associated with Z-DNA formation in metabolically active permeabilized mammalian cell nuclei |author=B Wittig, T Dorbic, and A Rich |journal=PNAS |year=1991|volume=88 |issue=6 |url=http://www.pnas.org/content/88/6/2259.short|pages=2259-2263}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Transcription of the human corticotropin-releasing hormone gene in NPLC cells is correlated with Z-DNA formation |author= S Wölfl, C Martinez, A Rich, and J A Majzoub |journal=PNAS |volume=16 |year=1996|volume=93 |issue=8 |url=http://www.pnas.org/content/93/8/3664.short|pages=3664-3668}}&lt;/ref&gt;

=== Alternativna DNK hemija ===
[[Datoteka:GFAJ-1 electron-microscope.jpg|mini|left|200px|Elektronska mikrografija soja bakterija [[GFAJ-1]] uzgojenog na [[arsen]]u]]
[[Datoteka:AsDNA chemical structure.sr.svg|mini|right|220px|Spekulativna struktura [[Arsenična DNK|arsenične DNK]]]]
Tokom dužeg niza godina [[Astrobiologija|egzobiolozi]] su predlagali postojanje jedne alternativne biosfere koja koristi radikalno različite biohemijske i molekulske procese nego trenutno poznate životne forme. Jedna od pretpostavki je bila postojanje životnog oblika koji koristi [[biohemija arsena|arsenik]] umesto fosfora u DNK.

Na jednoj konferenciji za štampu [[NASA]] je decembra [[2010]]. izjavila da [[bakterija]] ''[[GFAJ-1]]'', koja je [[evolucija|evoluirala]] u okruženju bogatom u [[arsen]]iku, prva zemaljska životna forma koja možda ima tu sposobnost.&lt;ref name=&quot;Science&quot;&gt;{{Cite journal |author=Wolfe-Simon Felisa, Blum Jodi Switzer, Kulp Thomas R., Gordon Gwyneth W., Hoeft Shelley E., Pett-Ridge Jennifer, Stolz John F., Webb Samuel M., Weber Peter K. |title=A bacterium that can grow by using arsenik instead of phosphorus |journal=Science |date = 2010-12-02 |doi=10.1126/science.1197258 |pmid=21127214 |url=http://www.sciencemag.org/content/332/6034/1163.full |accessdate = 2011-06-09 |volume=332 |issue=6034 |pages=1163-1166}}&lt;/ref&gt; Bakterija je nađena u [[Mono jezero|Mono jezeru]], istočno od [[Josemiti|Jesemitskog nacionalnog parka]]. GFAJ-1 je [[Bacillus|štapićasta]] [[ekstremofil]]na bakterija iz familije ''[[Halomonadaceae]]'', koja u odsustvu [[fosfor]]a možda ima sposobnost inkorporisanja obično otrovnog elementa [[arsen]]a u svoj DNK.&lt;ref name='arsenic extremophile'&gt;{{cite news | first = Jason Palmer | title = Arsenic-loving bacteria may help in hunt for alien life | date = 2. 12. 2010. | url = http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11886943 | work = BBC News | accessdate = 2. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; Ovo otkriće ide u prilog dugogodišnjoj ideji da bi [[Vanzemaljac|vanzemaljski život]] možda mogao da ima [[Hipotetični tipovi biohemije|različitu biohemijsku osnovu]] od života na [[Zemlja|Zemlji]].&lt;ref name='arsenic extremophile'/&gt;&lt;ref name=Space&gt;{{cite news | last= Bortman | first = Henry | title = Arsenic-Eating Bacteria Opens New Possibilities for Alien Life | date = 2. 12. 2010. | publisher = Space.com | url = http://www.space.com/scienceastronomy/arsenic-bacteria-alien-life-101202.html | work = [http://www.space.com/ Space.Com web site] | accessdate = 2. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; Istraživanja je izveo tip predvođen Felisom Volf-Simon, koja je geomikrobiolog i geobiohemičar na [[NASA astrobiološki institut|NASA astrobiološkom institutu]] pri [[Državni univerzitet Arizone|Državnom univerzitetu Arizone]].

Ovaj nalaz je naišao na jak kriticizam u naučnoj zajednici. Naučnici tvrde da nema dokaza da je arsenik zapravo inkorporiran u [[biomolekul]]e.&lt;ref name=&quot;Space&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |first=Alla | title = Arsenic-eating microbe may redefine chemistry of life | date = 2010-12-02 | url = http://www.nature.com/news/2010/101202/full/news.2010.645.html | journal = Nature News | doi=10.1038/news.2010.645 |last=Katsnelson}}&lt;/ref&gt; [[Mikrobiologija|Mikrobiolog]] Johan Hajder je kritikovao prezentovane rezultate studije. On je uputio na moguće greške u merenju kao i na pogrešnu interpretaciju rezultata studije. Po njemu je, u originalnoj publikaciji autora pomenuto zagađenje uzoraka ostacima [[fosfat]]a, koji su verovatno prisutni u dovoljnoj količini za osnovno snabdevanje bakterija.&lt;ref&gt;[http://www.dradio.de/dlf/sendungen/forschak/1334265/ Kritik an Arsen-Bakterien-Fund, „Forschung aktuell“]&lt;/ref&gt; Nezavisno potvrđivanje ovog do sad nije bilo moguće.

=== Kvadrupleksne strukture ===
[[Datoteka:Telomer-structure.gif|mini|right|320px|3D struktura intramolekularnog ljudskog telemernog G-kvadrupleksa u kalijumskom rastvoru ({{PDB2|2HY9}}). Osnova je prikazana kao cev. Centar strukture sadrži tri nivoa G-tetrada. Vodonične veze u tim slojevima su predstavljene kao plave isprekidane linije.]]
[[Datoteka:Parallel telomere quadruple.png|mini|250px|left|DNK kvadrupleks formiran od [[telomera|telomernih]] ponavljanja. Konformacija DNK osnove se znatno razlikuje od tipičnog DNK heliksa.&lt;ref&gt;{{cite journal |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/35/15/4927.short |title = Structure of the Hybrid-2 type intramolecular human telomeric G-quadruplex in K+ solution: insights into structure polymorphism of the human telomeric sequence |author = Jixun Dai, Megan Carver, Chandanamali Punchihewa, Roger A. Jones and Danzhou Yang |journal =  Nucl. Acids Res. |year= 2007 | volume = 35 | pages = 4927-4940 doi = 10.1093/nar/gkm522}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:G-quadruplex.svg|mini|250px|left|Struktura G-kvadrupleksa. Levo: G-tetrada. Desno: intramolekulski G-kvadrupleks]]
[[Datoteka:TsDNA.2.png|mini|right|220px|Šematski prikaz trolančane DNK.]]

Na krajevima linearnih hromozoma su specijalizovani regioni DNK koji se nazivaju [[Telomera|telomere]].{{sfn|Passarge|2006|pp=}}&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Olovnikov Alexei M. | title=Princip marginotomii v matričnom sinteze polinukleotidov | trans-title=Principle of marginotomy in template synthesis of polynucleotides | language=Russian |journal=Doklady Akademii Nauk SSSR |volume=201 |issue=6|year=1971|pmid=5158754 |doi= |url=|pages=1496-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Olovnikov AM |title=A theory of marginotomy. The incomplete copying of template margin in enzymic synthesis of polynucleotides and biological significance of the phenomenon |journal=J. Theor. Biol. |volume=41 |issue=1 |date=September 1973 |pmid=4754905 |doi=10.1016/0022-5193(73)90198-7 |url=https://archive.org/details/journal-of-theoretical-biology_1973-09-14_41_1/page/181|pages=181-90}}&lt;/ref&gt; Glavna funkcija tih regiona je da se omogući ćeliji da replikuje krajeve hromozoma koristeći enzim [[Telomeraza|telomerazu]], pošto enzimi koji normalno replikuju DNK ne mogu da kopiraju ekstremne 3′ krajeve hromozoma.&lt;ref name=Greider&gt;{{Cite journal |author=Greider C, Blackburn E |title=Identification of a specific telomere terminal transferase activity in Tetrahymena extracts |url=https://archive.org/details/sim_cell_1985-12_43_2/page/n34 | journal=Cell |volume=43 |issue=2 Pt 1 |year=1985|pmid=3907856 |doi=10.1016/0092-8674(85)90170-9|pages=405-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nobel_Prize_2003&quot;&gt;{{cite web |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2009/press.html | title = The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2009 | date = 5. 10. 2009. | accessdate = 23. 10. 2010. | publisher = The Nobel Foundation}}&lt;/ref&gt; Ti specijalizovani hromozomski završeci takođe pomažu u zaštiti DNK krajeva, i sprečavaju sisteme za [[popravka DNK|popravku DNK]] u ćeliji da ih tretiraju kao oštećenja koja treba popravljati.&lt;ref name=Nugent&gt;{{Cite journal |author=Nugent C, Lundblad V |title=The telomerase reverse transcriptase: components and regulation |url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1998-04-15_12_8/page/n12 | journal=Genes Dev |volume=12 |issue=8 |year=1998|pmid=9553037 |doi=10.1101/gad.12.8.1073|pages=1073-85}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;acharya&quot;&gt;{{Cite journal |author=Acharya PV | title = The isolation and partial characterization of age-correlated oligo-deoxyribo-ribonucleotides with covalently linked aspartyl-glutamyl polypeptides. | journal = Johns Hopkins medical journal. Supplement | issue = 1 |year=1971| pmid = 5055816|pages=254-60}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bjorksten&quot;&gt;{{Cite journal |author=Bjorksten J, Acharya PV, Ashman S, Wetlaufer DB | title = Gerogenic fractions in the tritiated rat. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-american-geriatrics-society_1971-07_19_7/page/561 | journal = Journal of the American Geriatrics Society | volume = 19 | issue = 7 |year=1971| pmid = 5106728|pages=561-74}}&lt;/ref&gt; U ljudskim ćelijama, telomere su obično segmenti jednolančane DNK koji se sastoje od nekoliko hiljada ponavljanja jednostavne TTAGGG sekvence.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Wright W, Tesmer V, Huffman K, Levene S, Shay J |title=Normal human chromosomes have long G-rich telomeric overhangs at one end |url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1997-11-01_11_21/page/2800 | journal=Genes Dev |volume=11 |issue=21 |year=1997|pmid=9353250 |doi=10.1101/gad.11.21.2801 |pmc=316649|pages=2801-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=A highly conserved repetitive DNA sequence, (TTAGGG)n, present at the telomeres of human chromosomes |author= R K Moyzis, J M Buckingham, L S Cram, M Dani, L L Deaven, M D Jones, J Meyne, R L Ratliff, and J R Wu |journal=PNAS |year=1988|volume=85 |issue=18 |url=http://www.pnas.org/content/85/18/6622.short|pages=6622-6626}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=The human telomere terminal transferase enzyme is a ribonucleoprotein that synthesizes TTAGGG repeats |last= Morin|first=Gregg B.|journal = Cell |volume = 59 |issue = 3 |year=1989|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0092867489900354|pages=521-529}}&lt;/ref&gt;

Ove [[guanin]]om bogate sekvence mogu da stabilizuju hromozomske krajeve formiranjem struktura svežnjeva jedinica sa četiri baze, umesto uobičajenih baznih parova DNK molekula. Ovde, četiri guaninske baze formiraju ravnu površinu, i te ravne četvorobazne jedinice se zatim slažu jedna na drugu da formiraju stabilne ''[[G-kvadrupleks]]ne'' strukture (G-tetrade G4-DNK).&lt;ref name=Burge&gt;{{Cite journal |author=Burge S, Parkinson G, Hazel P, Todd A, Neidle S |title=Quadruplex DNA: sequence, topology and structure | journal=Nucleic Acids Res |volume=34 |issue=19 |year=2006|pmid=17012276 |pmc=1636468 | doi = 10.1093/nar/gkl655|pages=5402-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Quadruplex Nucleic Acids |editor=Neidle &amp; Balasubramanian |year=2006 |url=http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp | isbn = 0-85404-374-8 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930181412/http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ove strukture su stabilizovane vodoničnim vezivanjem između baza i [[helacija|helacijom]] metalnog jona u centru svake četvorobazne jedinice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Parkinson G, Lee M, Neidle S |title=Crystal structure of parallel quadruplexes from human telomeric DNA |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-06-20_417_6891/page/876 | journal=Nature |volume=417 |issue=6891 |year=2002|pmid=12050675 | doi = 10.1038/nature755|pages=876-80}}&lt;/ref&gt; Niz drugih strukture se može formirati, sa centralnim setom od četiri baze koje dolaze bilo iz jednog lanca savijenog oko baza, ili nekoliko različitih paralelnih lanaca, pri čemu svaki doprinosi jednu bazu centralnoj strukturi.

Osim ovih stekovanih struktura, telomere isto tako formiraju strukture sa velikim petljama koje se nazivaju telomerne petlje, ili T-petlje. Ovde se jednolančana DNK sklupča u veći krug stabilizovanom proteinima koji se vezuju za telomere.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Griffith J, Comeau L, Rosenfield S, Stansel R, Bianchi A, Moss H, de Lange T |title=Mammalian telomeres end in a large duplex loop |url=https://archive.org/details/cell_1999-05-14_97_4/page/503 | journal=Cell |volume=97 |issue=4 |year=1999|pmid=10338214 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80760-6|pages=503-14}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju T-petlje, jednolančana telomerna DNK je spojena sa regionom dvolančane DNK tako što telomerni lanac delom remeti strukturu DNK dvostrukog heliksa i bazno se sparuje sa jednim od dva lanca. Ova [[Trolančana DNK|trolančana]] struktura se naziva deplasmanska petlja ili [[D-petlja]].&lt;ref name=Burge/&gt;

Kvadrupleksi se javljaju ne samo u [[telomera]]ma, nego i na drugim lokacijama. Na primer, za [[onkogen|protoonkogen]] [[myc|c-myc]] je pokazano&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Simonsson, T.; Pecinka, P.; Kubista, M. | title = DNA tetraplex formation in the control region of c-myc | url = https://archive.org/details/nucleic-acids-research_1998-03-01_26_5/page/1167 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 26 | issue = 5 | year= 1998 | pmid = 9469822 | pmc = 147388 | doi=10.1093/nar/26.5.1167|pages=1167-1172}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author= Siddiqui-Jain, A.; Grand, C. L.; Bearss, D. J.; Hurley, L. H.| title = Direct evidence for a G-quadruplex in a promoter region and its targeting with a small molecule to repress c-MYC transcription | url= https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-09-03_99_18/page/11593| doi = 10.1073/pnas.182256799 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 99 | issue = 18 | year= 2002 | pmid = 12195017 | pmc =129314|pages=11593-11598}}&lt;/ref&gt; da formira kvadrupleks u [[nukleaza|nukleaznom]] hipersenzitivnom regionu&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Nuclease Hypersensitive Sites in Chromatin |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=57 |year=1988 |doi=10.1146/annurev.bi.57.070188.001111 |author=D S Gross, and W T Garrard |url=http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.57.070188.001111 |pages=159-197 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2016-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160508124821/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.57.070188.001111 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Nuclease hypersensitive regions with adjacent positioned nucleosomes mark the gene boundaries of the PHO5/PHO3 locus in yeast |author=A Almer and W Hörz |journal=EMBO J. |year=1986|volume=5 |issue=10 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1167169/|pages=2681-2687}}&lt;/ref&gt;, koji je kritičan za aktivnost gena.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=In vivo veritas: using yeast to probe the biological functions of G-quadruplexes |author=Johnson JE, Smith JS, Kozak ML, Johnson FB |journal=Biochimie |year=2008|volume=90 |issue=8 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0300-9084(08)00047-3 |doi=10.1016/j.biochi.2008.02.013 |pmid=18331848 |pmc=2585026|pages=1250-1263}}&lt;/ref&gt; Nakon tog inicijalnog otkrića, za mnoge druge gene je nađeno da imaju G-kvadruplekse u njihovim [[Promoter (biologija)|promoterskim]] regionima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=A biomimetic potassium responsive nanochannel: G-quadruplex DNA conformational switching in a synthetic nanopore |author=Xu Hou, Wei Guo, Fan Xia, Fu-Qiang Nie, Hua Dong, Ye Tian, Liping Wen, Lin Wang, Liuxuan Cao, Yang Yang, Jianming Xue, Yanlin Song, Yugang Wang, Dongsheng Liu, and Lei Jiang |journal=J. Am. Chem. Soc. |year=2009|volume=131 |issue=22 |url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja901574c |doi=10.1021/ja901574c |pmid=19435350|pages=7800-7805}}&lt;/ref&gt; Neki od njih su [[Kokoška|živinski]] [[Beta globulin|β-globinski]] [[gen]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Greglist: a database listing potential G-quadruplex regulated genes |author= Ren Zhang1, Yan Lin2 and Chun-Ting Zhang |journal=Nucl. Acids Res. |year=2008|volume=36 (suppl 1) |pages=D372-D376. |doi=10.1093/nar/gkm787 |url=http://nar.oxfordjournals.org/content/36/suppl_1/D372.short}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Intramolecular DNA quadruplexes with different arrangements of short and long loops |author=Phillip A. Rachwal, I. Stuart Findlow, Joern M. Werner, Tom Brown and Keith R. Fox |journal= Nucl. Acids Res. |year= 2007 |volume = 35 |issue = 12 |doi = 10.1093/nar/gkm316 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/35/12/4214.short|pages=4214-4222}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structural studies on LNA quadruplexes |author = Antonio Randazzo, Veronica Esposito, Oliver Ohlenschläger, Ramadurai Ramachandran, Antonella Virgilio &amp; Luciano Mayol |journal = Nucleosides, Nucleotides and Nucleic Acids |volume = 24 |issue = 5-7 |year= 2005 |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1081/NCN-200060279|pages=795-800}}&lt;/ref&gt; ljudska [[ubikvitin]]ska [[ligaza]] RFP2&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Human RFP2 gene promoter: Unique structure and unusual strength |author = Mikhail Skoblova, Konstantin Shakhbazov, Dmitry Oshchepkov, Dmitry Ivanov, Anna Guskovaa, Dmitry Ivanov, Petr Rubtsov, Vladimir Prasolov, Nick Yankovsky, Ancha Baranova |journal = Biochemical and Biophysical Research Communications |volume = 342 |issue = 3 |year= 2006 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006291X06002725|pages=859-866}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Pro-apoptotic and antiproliferative activity of human KCNRG, a putative tumor suppressor in 13q14 region |author = Aybike Birerdinc, Elizabeth Nohelty, Andrey Marakhonov, Ganiraju Manyam, Ivan Panov, Stephanie Coon, Eugene Nikitin, Mikhail Skoblov, Vikas Chandhoke and Ancha Baranova |journal = Tumor Biology |volume = 31 |issue = 1 |doi = 10.1007/s13277-009-0005-0 |url = http://www.springerlink.com/content/c756w588385847t4/ |pages = 33-45 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Chemical and structural biology of nucleic acids and protein-nucleic acid complexes for novel drug discovery |author = JianHua Gan, Jia Sheng and Zhen Huang |journal = Science China Chemistry |volume = 54 |issue = 1 |doi = 10.1007/s11426-010-4174-x |url = http://www.springerlink.com/content/x2l82u68138125w1/ |pages = 3-23 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i protoonkogeni [[CD117|c-kit]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Stem Cells and Cancer: An Overview |author = Kevin M. Sales, Marc C. Winslet and Alexander M. Seifalian |journal = Stem Cell Reviews and Reports |volume = 3 |issue = 4 |doi = 10.1007/s12015-007-9002-0 |url = http://www.springerlink.com/content/d4871n8355k55rv6/ |pages = 249-255 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Cell-Centric View of Apoptosis and Apoptotic Cell Death-Inducing Antitumoral Strategies |author = Aintzane Apraiz, Maria Dolores Boyano email and Aintzane Asumendi |journal = Cancers |year= 2011 |volume = 3 |issue = 1 |doi = 10.3390/cancers3011042 |url = http://www.mdpi.com/2072-6694/3/1/1042/|pages=1042-1080}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Targeted therapies of gastrointestinal stromal tumors (GIST)—The next frontiers |author = Stefan Duensinga, Anette Duensing |journal = Biochemical Pharmacology |volume = 80 |issue = 5 |year= 2010 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006295210002510|pages=575-583}}&lt;/ref&gt; [[bcl-2]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = An Intramolecular G-Quadruplex Structure with Mixed Parallel/Antiparallel G-Strands Formed in the Human BCL-2 Promoter Region in Solution |author = Jixun Dai, Thomas S. Dexheimer, Ding Chen, Megan Carver, Attila Ambrus, Roger A. Jones, and Danzhou Yang |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2006 |volume = 128 |issue = 4 |doi = 10.1021/ja055636a |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja055636a|pages=1096-1098}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Deconvoluting the Structural and Drug-Recognition Complexity of the G-Quadruplex-Forming Region Upstream of the bcl-2 P1 Promoter |author = Thomas S. Dexheimer, Daekyu Sun, and Laurence H. Hurley |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2006 |volume = 128 |issue = 16 |doi = 10.1021/ja0563861 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja0563861|pages=5404-5415}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = bcl-2 Protein in Non-Small-Cell Lung Carcinoma |author = Francesco Pezzella, Helen Turley, Isinzu Kuzu, Mohammed Fahim Tungekar, Michael S. Dunnill, Chris B. Pierce, Adrian Harris, Kevin C. Gatter, and David Y. Mason |journal = N Engl J Med |year= 1993 |volume = 329 |url=http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM199309023291003|pages=690-694}}&lt;/ref&gt;, [[Vaskularni endotelni faktor rasta|VEGF]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Facilitation of a structural transition in the polypurine/polypyrimidine tract within the proximal promoter region of the human VEGF gene by the presence of potassium and G-quadruplex-interactive agents |author = Daekyu Sun, Kexiao Guo, Jadrian J. Rusche and Laurence H. Hurley |journal = Nucleic Acids Research |volume = 33 |issue = 18 |doi = 10.1093/nar/gki917 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/33/18/6070.short|pages=6070-6080}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A Conserved Quadruplex Motif Located in a Transcription Activation Site of the Human c-kit Oncogene |author = Himesh Fernando, Anthony P. Reszka, Julian Huppert, Sylvain Ladame, Sarah Rankin, Ashok R. Venkitaraman, Stephen Neidle, and Shankar Balasubramanian |journal = Biochemistry |year= 2006 |volume = 45 |issue = 25 |doi = 10.1021/bi0601510 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi0601510|pages=7854-7860}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The proximal promoter region of the human vascular endothelial growth factor gene has a G-quadruplex structure that can be targeted by G-quadruplex–interactive agents |author = Daekyu Sun, Wei-Jun Liu, Kexiao Guo, Jadrian J. Rusche, Scot Ebbinghaus, Vijay Gokhale and Laurence H. Hurley |doi = 10.1158/1535-7163.MCT-07-2119 |journal = Mol Cancer Ther April |volume = 2008 |issue = 7 |url=http://mct.aacrjournals.org/content/7/4/880.short|pages=880-}}&lt;/ref&gt; [[Ras potfamilija|H-ras]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Telomerase inhibition and cell growth arrest by G-quadruplex interactive agent in multiple myeloma |author = Masood A. Shammas, Robert J. Shmookler Reis, Masaharu Akiyama, Hemanta Koley, Dharminder Chauhan, Teru Hideshima, Raj K. Goya, Laurence H. Hurley, Kenneth C. Anderson and Nikhil C. Munshi |journal = Mol Cancer Ther |year= 2003 |volume =2 |url=http://mct.aacrjournals.org/content/2/9/825.short|pages=825-}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Hypermethylation of Telomere-like Foldbacks at Codon 12 of the Human c-Ha-ras Gene and the Trinucleotide Repeat of the FMR-1 Gene of Fragile X |author = Steven S. Smith, Ali Laayoun, Robert G. Lingeman, David J. Baker, Jezia Riley |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 243 |issue = 2 |year= 1994 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283684716408|pages=143-151}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Elevated telomere-telomere recombination in WRN-deficient, telomere dysfunctional cells promotes escape from senescence and engagement of the ALT pathway |author = Purnima R. Laud1, Asha S. Multani, Susan M. Bailey, Ling Wu, Jin Ma, Charles Kingsley, Michel Lebe, Sen Pathak, Ronald A. DePinho, and Sandy Chang |doi = 10.1101/gad.1321305 |journal = Genes &amp; Dev. |year = 2005 |volume = 19 |url = http://genesdev.cshlp.org/content/19/21/2560.short |pages = 2560-2570 |archive-date = 2018-02-14 |access-date = 2014-08-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20180214001403/http://genesdev.cshlp.org/content/19/21/2560.short |url-status = dead }}&lt;/ref&gt; i [[Ras potfamilija|N-ras]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = An RNA G-quadruplex in the 5' UTR of the NRAS proto-oncogene modulates translation |journal = Nature Chemical Biology |volume = 3 |year= 2007 |doi = 10.1038/nchembio864 |author = Sunita Kumari, Anthony Bugaut, Julian L Huppert &amp; Shankar Balasubramanian |url = http://www.nature.com/nchembio/journal/v3/n4/abs/nchembio864.html|pages=218-221}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Targeting Human Gastrointestinal Stromal Tumor Cells with a Quadruplex-Binding Small Molecule |author = Mekala Gunaratnam, Stephen Swank, Shozeb M. Haider, Katja Galesa, Anthony P. Reszka, Monica Beltran, Francisco Cuenca, Jonathan A. Fletcher and Stephen Neidle |journal = J. Med. Chem. |year= 2009 |volume = 52 |issue = 12 |doi = 10.1021/jm900424a |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm900424a|pages=3774-3783}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm900424a |author = James E. Redman, J. M. Granadino-Roldán, James A. Schouten, Sylvain Ladame, Anthony P. Reszka, Stephen Neidle and Shankar Balasubramanian |journal = Org. Biomol. Chem. |year= 2009 |volume = 7 |doi = 10.1039/B814682A |url =http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2009/OB/b814682a|pages=76-84}}&lt;/ref&gt;

Identifikacija i predviđanje sekvenci koje imaju sposobnost formiranja kvadrupleksa je važan korak u razumevanju njihove uloge. Generalno jednostavni obrasci se koriste za pretragu mogućih kvadrupleks formirajućih sekvenci: d(G&lt;sub&gt;3+&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;1-7&lt;/sub&gt;G&lt;sub&gt;3+&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;1-7&lt;/sub&gt;G&lt;sub&gt;3+&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;1-7&lt;/sub&gt;G&lt;sub&gt;3+&lt;/sub&gt;), pri čemu je ''N'' [[Nukleobaza|baza]] (uključujući [[guanin]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Todd, A. K.; Johnston, M.; Neidle, S. | doi = 10.1093/nar/gki553 | title = Highly prevalent putative quadruplex sequence motifs in human DNA | journal = Nucleic Acids Research | volume = 33 | issue = 9 | year= 2005 | pmid = 15914666 | pmc =1140077 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/33/9/2901.short|pages=2901-2907}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15914667&quot;/&gt; Ovo pravilo je našlo široku primenu u onlajn [[algoritam|algoritmima]].

Pregledi celokupnog [[genom]]a bazirani na pravilu nalaženja kvadrupleksa su identifikovali 376.000 mogućih kvadrupleksnih sekvenci (PQS) u [[čovek|ljudskom]] [[genom]]u. Znatan broj njih se verovatno ne formira ''[[in vivo]]''.&lt;ref name=&quot;pmid15914667&quot;&gt;{{Cite journal | author = Huppert, J. L.; Balasubramanian, S. | title = Prevalence of quadruplexes in the human genome | doi = 10.1093/nar/gki609 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 33 | issue = 9 | year= 2005 | pmc = 1140081 | pmid = 15914667|pages=2908-2916}}&lt;/ref&gt; Jedna slična studija je identifikovala moguće G-kvadrupleks kod [[prokariote|prokariota]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Rawal, P.; Kummarasetti, V. B.; Ravindran, J.; Kumar, N.; Halder, K.; Sharma, R.; Mukerji, M.; Das, S. K. et al | doi = 10.1101/gr.4508806 | title = Genome-wide prediction of G4 DNA as regulatory motifs: Role in Escherichia coli global regulation | journal = Genome Research | volume = 16 | issue = 5 | pmc = 1457047 | year= 2006 | pmid = 16651665|pages=644-655}}&lt;/ref&gt; Postoji više modela koji objašnjavaju kako kvadrupleksi mogu da kontrolišu aktivnost gena. Jedan model pokazuje da formiranje G-kvadrupleksa na ili blizo [[Promoter (biologija)|promotera]] blokira [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] gena, i time ga deaktivira.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = G-quadruplex formation within the promoter of the KRAS proto-oncogene and its effect on transcription |author = Susanna Cogoi and Luigi E. Xodo |journal = Nucleic Acids Research |volume = 34 |issue = 9 |doi = 10.1093/nar/gkl286 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/34/9/2536.short|pages=2536-2549}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Stabilization of the c-mycgenepromoterquadruplex by specific ligands’ inhibitors of telomerase |author = Thibault Lemarteleura, Dennis Gomeza, Rajaa Paterskia, Eliane Mandineb, Patrick Maillietb, Jean-François Riou |journal = Biochemical and Biophysical Research Communications |volume = 323 |issue = 3 |year= 2004 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0006291X04019369|pages=802-808}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Four-stranded nucleic acids: structure, function and targeting of G-quadruplexes |author = Julian Leon Huppert |journal = Chem. Soc. Rev. |year= 2008 |volume = 37 |doi = 10.1039/B702491F |url = http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2008/CS/B702491F|pages=1375-1384}}&lt;/ref&gt; U jednom drugom modelu kvadrupleks formiran na nekodirajućem DNK lancu pomaže u održavanju otvorene konformacije kodirajućeg DNK lanca, te pospešuje ekspresiju respektivnog gena.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Human telomeric sequence forms a hybrid-type intramolecular G-quadruplex structure with mixed parallel/antiparallel strands in potassium solution |author = Attila Ambrus, Ding Chen, Jixun Dai, Tiffanie Bialis, Roger A. Jones and Danzhou Yang |journal = Nucleic Acids Research |volume = 34 |issue = 9 |doi = 10.1093/nar/gkl348 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/34/9/2723.short|pages=2723-2735}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Intramolecular quadruplex conformation of human telomeric DNA assessed with 125I-radioprobing |author = Yujian He, Ronald D. Neumann and Igor G. Panyutin |journal = Nucleic Acids Research |volume = 32 |issue = 18 |doi = 10.1093/nar/gkh875 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/32/18/5359.short|pages=5359-5367}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The 3′ non-coding region of the Drosophila melanogaster HeT-A telomeric retrotransposon contains sequences with propensity to form G-quadruplexDNA |author = José P. Abad, Alfredo Villasante |journal = FEBS letters |volume = 453 |issue = 1–2 |year= 1999 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S001457939900695X|pages=59-62}}&lt;/ref&gt;

Jedan način indukovanja ili stabilizovanja G-kvadrupleksnih formacija, je uvođenje molekula koji se mogu vezati za G-kvadrupleksne strukture.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Stability and Structure of Model DNA Triplexes and Quadruplexes and Their Interactions with Small Ligands |author =   Richard H. Shafer |journal = Progress in Nucleic Acid Research and Molecular Biology |volume = 59 |year= 1997 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0079660308610296|pages=55-94}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = G-Quadruplexes: Targets in Anticancer Drug Design |author = Tian-miao Ou, Yu-jing Lu, Jia-heng Tan, Zhi-shu Huang, Kwok-Yin Wong, Lian-quan Gu |volume = 3 |issue = 5 |year= 2008 |doi = 10.1002/cmdc.200700300 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/cmdc.200700300/full|pages=690-713}}&lt;/ref&gt; Poznati su brojni ligandi, mali molekuli i [[protein]]i koji imaju tu sposobnost. Znatan broj proteina koji se javlja u prirodi se selektivno vezuje za G-kvadruplekse. Među njima su [[helikaza|helikaze]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = FANCJ Helicase Defective in Fanconia Anemia and Breast Cancer Unwinds G-Quadruplex DNA To Defend Genomic Stability |author = Yuliang Wu, Kazuo Shin-ya and Robert M. Brosh Jr. |doi = 10.1128/MCB.02210-07 |journal = Mol. Cell. Biol. |year = 2008 |volume = 28 |issue = 12 |url = http://mcb.asm.org/content/28/12/4116.short |pages = 4116-4128 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-05-06 |archive-url = https://web.archive.org/web/20130506042351/http://mcb.asm.org/content/28/12/4116.short |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Inhibition of Unwinding of G-Quadruplex Structures by Sgs1 Helicase in the Presence of N,N‘-Bis[2-(1-piperidino)ethyl]-3,4,9,10-perylenetetracarboxylic Diimide, a G-Quadruplex-Interactive Ligand |author = Haiyong Han, Richard J. Bennett, and Laurence H. Hurley |journal = Biochemistry |year= 2000 |volume = 39 |issue = 31 |doi = 10.1021/bi000482r |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi000482r|pages=9311-9316}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Selective Interactions of Cationic Porphyrins with G-Quadruplex Structures |author = Haiyong Han, David R. Langley, Anupama Rangan, and Laurence H. Hurley |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2001 |volume = 123 |issue = 37 |doi = 10.1021/ja002179j |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja002179j|pages=8902-8913}}&lt;/ref&gt; koje su implicirane u [[Blumov sindrom|Blumov]]&lt;ref name=&quot;Andrews&quot;&gt;James, William; Berger, Timothy; Elston, Dirk (2005). ''Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology''. (10th ed.). Saunders. {{ISBN|0-7216-2921-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |pmid=9482582 |year=1998|author=Straughen, Je; Johnson, J; Mclaren, D; Proytcheva, M; Ellis, N; German, J; Groden, J |title=A rapid method for detecting the predominant Ashkenazi Jewish mutation in the Bloom's syndrome gene |volume=11 |issue=2 |doi=10.1002/(SICI)1098-1004(1998)11:2&lt;175::AID-HUMU11&gt;3.0.CO;2-W |journal=Human mutation|pages=175-8}}&lt;/ref&gt; i [[Vernerov sindrom|Vernerov]] sindrom&lt;ref name=&quot;Andrews&quot; /&gt;&lt;ref name=aur&gt;{{Cite journal |pmid=15946710 |date=Sep 2005 |author=Ozgenc A, Loeb LA |title=Current advances in unraveling the function of the Werner syndrome protein |volume=577 |issue=1–2 |doi=10.1016/j.mrfmmm.2005.03.020 |journal=Mutation research|pages=237-51}}&lt;/ref&gt;, i protein ''[[RAP1]]'' iz ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The yeast telomere-binding protein RAP1 binds to and promotes the formation of DNA quadruplexes in telomeric DNA |author = R Giraldo and D Rhodes |journal = EMBO J. |year= 1994 |volume = 13 |issue =10 |pmc =395107 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC395107/|pages=2411-2420}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Genomic distribution and functional analyses of potential G-quadruplex-forming sequences in Saccharomyces cerevisiae |author = Steve G. Hershman, Qijun Chen, Julia Y. Lee, Marina L. Kozak, Peng Yue, Li-San Wang, and F. Brad Johnson |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2008 |volume= 36 |issue = 1 |doi = 10.1093/nar/gkm986 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/33/9/2901.short|pages=144-156}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The Crystal Structure of the DNA-Binding Domain of Yeast RAP1 in Complex with Telomeric DNA |author = Peter König1, Rafael Giraldo, Lynda Chapman, Daniela Rhodes |journal = Cell |volume = 85 |issue = 1 |year= 1996 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867400810880|pages=125-136}}&lt;/ref&gt; Razvijen je protein sa domenom [[cinkov prst|cinkovog prsta]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Miller J, McLachlan AD, Klug A |title = Repetitive zinc-binding domains in the protein transcription factor IIIA from Xenopus oocytes | journal = EMBO J. |volume = 4 |issue = 6 |date=June 1985 |pmid = 4040853 |pmc = 554390 |doi = |url =|pages=1609-14}}&lt;/ref&gt; koji se nazva Gq1,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Selection of Zinc Fingers that Bind Single-Stranded Telomeric DNA in the G-Quadruplex Conformation |author = Mark Isalan, Sachin D Patel, Shankar Balasubramanian, and Yen Choo |year= Biochemistry |year= 2001 |volume = 40 |issue = 3 |doi = 10.1021/bi001728v |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi001728v|pages=830-836}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Inhibition of Human Telomerase Activity by an Engineered Zinc Finger Protein that Binds G-Quadruplexe |author = Sachin D. Patel, Mark Isalan, Gérald Gavory, Sylvain Ladame, Yen Choo, and Shankar Balasubramanian |journal = Biochemistry |year= 2004 |volume = 43 |issue = 42 |doi = 10.1021/bi048892t |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi048892t|pages=13452-13458}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Exploring the Recognition of Quadruplex DNA by an Engineered Cys2-His2 Zinc Finger Protein |author = Sylvain Ladame, James A. Schouten, Jose Roldan, James E. Redman, Stephen Neidle, and Shankar Balasubramanian |journal = Biochemistry |year= 2006 |volume = 45 |issue = 5 |doi = 10.1021/bi050229x |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi050229x|pages=1393-1399}}&lt;/ref&gt; kao i specifična [[antitelo|antitela]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Isolation and Characterization of a Monoclonal Anti-Quadruplex DNA Antibody from Autoimmune “Viable Motheaten” Mice |author = Bernard A. Brown, Yangqi Li, Julie C. Brown, Charles C. Hardin, John F. Roberts, Stephen C. Pelsue, and Leonard D. Shultz |journal = Biochemistry |year= 1998 |volume = 37 |issue = 46 |doi = 10.1021/bi981354u |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi981354u|pages=16325-16337}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = In vitro generated antibodies specific for telomeric guanine-quadruplex DNA react with Stylonychia lemnae macronuclei |author = Christiane Schaffitzel, Imre Berger, Jan Postberg, Jozef Hanes, Hans J. Lipps, and Andreas Plückthun |doi = 10.1073/pnas.141229498 |journal = PNAS |year= 2001 |volume = 98 |issue = 15 |url=http://www.pnas.org/content/98/15/8572.short|pages=8572-8577}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Telomere end-binding proteins control the formation of G-quadruplex DNA structures in vivo |author = Katrin Paeschke, Tomas Simonsson, Jan Postberg, Daniela Rhodes &amp; Hans Joachim Lipps |journal = Nature Structural &amp; Molecular Biology |volume = 12 |pages = 847 — 854 |year= 2005 |year= 2005 |doi = 10.1038/nsmb982 |url = http://www.nature.com/nsmb/journal/v12/n10/full/nsmb982.html}}&lt;/ref&gt;

Poznato je da se katjonski [[porfirin]]i vezuju za G-kvadruplekse,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Evidence for the binding mode of porphyrins to G-quadruplex DNA |author = Chunying Wei, Guoqing Jia, Jun Zhou, Gaoyi Han and Can Li |journal = Phys. Chem. Chem. Phys. |year= 2009 |volume = 11 |doi = 10.1039/B901027K |url = http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2009/CP/b901027k|pages=4025-4032}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Cationic Porphyrins as Telomerase Inhibitors: the Interaction of Tetra-(N-methyl-4-pyridyl)porphine with Quadruplex DNA |author = Richard T. Wheelhouse, Daekyu Sun, Haiyong Han, Frank Xiaoguang Han, and Laurence H. Hurle |journal = J. Am. Chem. Soc. |year = 1998 |volume = 120 |url = http://www.bradford.ac.uk/staff/rtwheelh/research/%20rtw_reprints/jacs1998porph.pdf |pages = 3261-3262 }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Effects of Cationic Porphyrins as G-Quadruplex Interactive Agents in Human Tumor Cells |author =  Elzbieta Izbicka, Richard T. Wheelhouse, Eric Raymond, Karen K. Davidson, Richard A. Lawrence, Daekyu Sun, Bradford E. Windle, Laurence H. Hurley, and Daniel D. Von Hoff |journal = Cancer Res |issue = 2 |year= 1999 |volume = 59 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/content/59/3/639.short|pages=639-}}&lt;/ref&gt; kao i molekul [[telomestatin]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Energetics of the Human Tel-22 Quadruplex−Telomestatin Interaction: A Molecular Dynamics Study |author = Saurabh Agrawal, Rajendra Prasad Ojha and Souvik Maiti |journal = J. Phys. Chem. B |year= 2008 |volume = 112 |issue = 22 |doi = 10.1021/jp7102676 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jp7102676|pages=6828-6836}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Telomestatin, a Potent Telomerase Inhibitor That Interacts Quite Specifically with the Human Telomeric Intramolecular G-Quadruplex |author = Mu-Yong Kim, Hariprasad Vankayalapati, Kazuo Shin-ya, Konstanty Wierzba, and Laurence H. Hurley |journal =J. Am. Chem. Soc. |year= 2002 |volume = 124 |issue = 10 |doi = 10.1021/ja017308q |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja017308q|pages=2098-2099}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Telomestatin and Diseleno Sapphyrin Bind Selectively to Two Different Forms of the Human Telomeric G-Quadruplex Structure |author = Evonne M. Rezler, Jeyaprakashnarayanan Seenisamy, Sridevi Bashyam, Mu-Yong Kim, Elizabeth White, W. David Wilson, and Laurence H. Hurley |journal = J. Am. Chem. Soc. |year= 2005 |volume = 127 |issue = 26 |doi = 10.1021/ja0505088 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja0505088|pages=9439-9447}}&lt;/ref&gt;

=== Razgranata DNK ===
&lt;div class=&quot;thumb floatright&quot; style=&quot;background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;&quot;&gt;
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:200px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|[[Datoteka:Branch-dna-single.svg|75px]]
|[[Datoteka:Branch-DNA-multiple.svg|95px]]
|-
|align=center|Jedna grana
|align=center|Višestruko grananje
|}
&lt;div style=&quot;border: none; width:200px;font-size: 90%;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;[[Razgranata DNK]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Construction of Three-Dimensional Stick Figures from Branched DNA |last= Seeman|first=Nadrian C.|journal = DNA and Cell Biology |year= 1991 |volume = 10 |issue = 7 |doi = 10.1089/dna.1991.10.475 |url = http://online.liebertpub.com/doi/abs/10.1089/dna.1991.10.475|pages=475-486}}&lt;/ref&gt; može da formira mrežu koja se sastoji od više grana.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

Do DNK [[DNK kraj|krzanja]] dolazi kad nekomplementarni regioni postoje na jednom ili oba kraja inače komplementarne dvolančane DNK. Razgranata DNK se može javiti ako se uvede treći DNK lanac koji ima sposobnost hibridizacije sa otvorenim DNK segmentima dvolančane DNK. Najjednostavniji primer razgranavanja je trolančana DNK. Kompleksi sa dodatnim lancima i višestrukim grananjem su takođe poznati.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Seeman NC |title=DNA enables nanoscale control of the structure of matter |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-reviews-of-biophysics_2005-11_38_4/page/363 |journal=Q. Rev. Biophys. |volume=38 |issue=4 |year=2005|pmid=16515737 |doi=10.1017/S0033583505004087|pages=363-71}}&lt;/ref&gt; Razgranata DNK nalazi primenu u [[nanotehnologija|nanotehnologiji]].

''Test razgranate DNK'' je test amplifikacije signala (za razliku od testa amplifikacije biološke mete) koji se koristi za detektovanje molekula nukleinskih kiselina.&lt;ref name=Collins1997&gt;{{Cite journal | author = Collins, M. L.; Irvine, B.; Tyner, D.; Fine, E.; Zayati, C.; Chang, C.; Horn, T.; Ahle, D.; Detmer, J.; Shen, L. P.; Kolberg, J.; Bushnell, S.; Urdea, M. S.; Ho, D. D. | year= 1997 | title = A branched DNA signal amplification assay for quantification of nucleic acid targets below 100 molecules/ml  | journal = Nucleic Acids Research | volume = 25 | issue = 15 | doi = 10.1093/nar/25.15.2979 | url = http://nar.oxfordjournals.org/cgi/content/full/25/15/2979 | pmid = 9224596 | pmc = 146852|pages=2979-2984}}&lt;/ref&gt; Ovaj test se može koristiti za detektovanje i kvantifikaciju mnogih tipova RNK ili DNK. U testu se razgranata DNK pomeša sa testiranim uzorkom. Detekcija se vrši koristeći neradioaktivni metod. Prethodna amplifikacija nukleinske kiseline nije neophodna. Test je u potpunosti zavistan od hibridizacije. Enzimi se koriste za određivanje stepena hibridizacije, ali se ne koriste za manipulaciju nukleinskih kiselina. Male količine nukleinske kiseline se mogu detektovati i kvantifikovati bez koraka [[reverzna transkriptaza|reverzne transkripcije]] (u slučaju RNK) i/ili [[Polimerazna lančana reakcija|PCR]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Saiki, R.; Scharf, S.; Faloona, F.; Mullis, K.; Horn, G.; Erlich, H.; Arnheim, N. | title = Enzymatic amplification of beta-globin genomic sequences and restriction site analysis for diagnosis of sickle cell anemia | url = https://archive.org/details/sim_science_1985-12-20_230_4732/page/1350 | journal = Science | volume = 230 | issue = 4732 | year= 1985 | pmid = 2999980 | doi=10.1126/science.2999980|pages=1350-1354}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Saiki, R.; Gelfand, D.; Stoffel, S.; Scharf, S.; Higuchi, R.; Horn, G.; Mullis, K.; Erlich, H. | title = Primer-directed enzymatic amplification of DNA with a thermostable DNA polymerase | url = https://archive.org/details/sim_science_1988-01-29_239_4839/page/486 | journal = Science | volume = 239 | issue = 4839 | year= 1988 | pmid = 2448875 | doi=10.1126/science.2448875|pages=487-491}}&lt;/ref&gt; Test je podesan za upotrebu u visoko protočnom modu, za razliku od kvantitativnog Northern-blota&lt;ref name=&quot;Alberts&quot;/&gt;&lt;ref name=Kevil1997&gt;Kevil, C. G., Walsh, L., Laroux, F. S., Kalogeris, T., Grisham, M. B., Alexander, J. S. (1997) An Improved, Rapid Northern Protocol. Biochem. and Biophys. Research Comm. 238:277-279.&lt;/ref&gt; ili testa RNK protekcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=ttp://www.nature.com/nrg/journal/v8/n6/abs/nrg2026.html |author=Sandelin, A. et al. |title=Mammalian RNA polymerase II core promoters: insights from genome-wide studies |journal=Nature Rev. Genet. |volume=8 |year=2007|pages=424-436}}&lt;/ref&gt;

=== Vibracije ===
DNK može da izvodi [[Nisko frekventno kolektivno kretanje u proteinima i DNK|nisko frekventno]] kolektivno kretanje. Ono se može meriti [[Ramanova spektroskopija|Ramanovom spektroskopijom]]&lt;ref name=&quot;pmid7115900&quot;&gt;{{Cite journal | author = Painter PC, Mosher LE, Rhoads C | title = Low-frequency modes in the Raman spectra of proteins | url = https://archive.org/details/sim_biopolymers_1982-07_21_7/page/1469 | journal = Biopolymers | volume = 21 | issue = 7 | year= 1982 | pmid = 7115900 | doi = 10.1002/bip.360210715|pages=1469-72}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Urabe_1983&quot;&gt;{{Cite journal | author = Urabe H, Tominaga Y, Kubota K | title = Experimental evidence of collective vibrations in DNA double helix (Raman spectroscopy) | journal = Journal of Chemical Physics | year=1983| volume = 78 | doi = 10.1063/1.444600|bibcode = 1983JChPh..78.5937U | issue = 10|pages=5937-5939}}&lt;/ref&gt; i analizirati primenom modela kvazi kontinuuma.&lt;ref name=&quot;pmid6466317&quot;&gt;{{Cite journal | author = Chou KC | title = Low-frequency vibrations of DNA molecules | journal = Biochem. J. | volume = 221 | issue = 1 | year= 1984| pmid = 6466317 | pmc = 1143999|pages=27-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2775828&quot;&gt;{{Cite journal | author = Chou KC, Maggiora GM, Mao B | title = Quasi-continuum models of twist-like and accordion-like low-frequency motions in DNA | url = https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_1989-08_56_2/page/295 | journal = Biophys. J. | volume = 56 | issue = 2 | year= 1989| pmid = 2775828 | pmc = 1280479 | doi = 10.1016/S0006-3495(89)82676-1 | bibcode=1989BpJ....56..295C|pages=295-305}}&lt;/ref&gt;

=== Kružna DNK ===
Kad su krajevi komada dvostruke zavojnice DNK spojeni tako da tvore krug, kao u plazmida, lanci su topološki zamršeni. To znači da ne mogu biti razdvojeni laganim zagrijavanjem ili bilo kojim procesom koji ne uključuje prekidanje lanaca. Enzimi topoizomeraze su zaslužni za odmrsavanje topološki povezanih lanaca. Neki enzimi to čine cijepanjem dvaju lanaca tako da i drugi dvolančani segment može proći. Odmrsavanje je potrebno za replikaciju kružne DNK kao i za različite tipove linearnih DNK.

=== Entropijsko rastezanje ===
Kada se DNK nalazi u otopini, podvrgnuta je komformacijskim kolebanjima zbog energije koja se nalazi u samoj otopini. Zbog entropijskih razloga, savitljiva stanja su termički pogodnija od rastegnutih stanja. Zato se DNK rasteže slično gumenoj traci. Koristeći optička kliješta, entropijsko rastezanje DNK je analizirano iz perspektive fizike polimera i utvrđeno je da se DNK ponaša kao [[Kratky-Porodov crvoliki lanac]], model sa duljinom postojanosti od oko 53&amp;nbsp;nm.

DNK se zatim podvrgava rastezanju faznog prijelaza pri sili od 65 pN. Pri višim vrijednostima sile, DNK poprima oblik koji je pretpostavio [[Linus Pauling]] tako da se fosfati nalaze u sredini, a baze su okrenute prema van. Ta predložena struktura se naziva P-oblik DNK u čast Paulingu.

==== Superzavojnica ====
B oblik DNK zavojnice se zakreće 360° po 10 bp u odsutnosti naprezanja. Ali mnogi molekularni biološki procesi mogu izazvati to naprezanje. To će rezutirati prevelikim ili premalim zavojima, odnosno kao pozitivno ili negativno superzavijanje. DNK je in vivo tipično negativno superzavijena, što ubrzava odmotavanje dvostrukog heliksa za transkripciju.

==== Nabor [[šećer]]a ====
Postoje 4 konformacije prstena ribofuranoze u nukleotidu:

#	C-2' endo
#	C-2' egzo
#	C-3' endo
#	C-3' egzo

[[Riboza]] je inače u C-3’ endo, dok su deoksiriboze inače u C-2’endo konformaciji šećernog nabora. A i B oblici se uglavnom razlikuju po njihovim šećernim oblicima. U A obliku, C3’ konfiguracija je iznad prstena šećera dok je kod C2’ konfiguracije ispod. Tako se A oblik opisuje kao C-3’ endo. Isto tako, u B obliku, C2’ konfiguracija je iznad prstena šećera, a C3’ ispod pa se naziva C-2’ endo. Drukčije nabiranje A-DNK rezultira skraćenju udaljenosti između susjednih fosfata za 1 angstrem. To daje 11 ili 12 parova baza u zavoju DNK lanca, umjesto 10.5 u B-DNK. Šećerni nabor daje DNK jednoliki oblik vrpce, sa cilindrično otvorenim središtem i skučenijim, izraženim dubljim glavnim utorom nego što su utori u B-DNK.

==== A i Z oblici zavojnice ====
Dva ostala poznata geometrijska oblika (A i Z) razlikuju se u njihovoj [[geometrija|geometriji]] i dimenzijama. A oblik se nalazi samo u [[dehidracija|dehidriranim]] uzorcima DNK, kao što su oni koji se nalaze u kristalografskim eksperimentima te u hibridno sparenih DNK i [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] lanaca. Segmenti DNK koje je stanica metilirala u regulacijske svrhe pripadaju Z geometriskom obliku u kojem se lanci okreću oko osi zavonice kao zrcalna slika B oblika.

==== Odlike različitih oblika zavojnica ====
{| border=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF&quot;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
!Geometrijska osobina
!A-forma
!B-forma
!Z-forma
|-
|Smjer zavojnice ||align=&quot;center&quot;| desni vijak ||align=&quot;center&quot;| desni vijak ||align=&quot;center&quot;| lijevi vijak
|--bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
|Jedinica ponavljanja ||align=&quot;right&quot;| 1 bp ||align=&quot;right&quot;| 1 bp ||align=&quot;right&quot;| 2 bp
|-----
|Rotacija/bp ||align=&quot;right&quot;| 33.6° ||align=&quot;right&quot;| 35.9° ||align=&quot;right&quot;| 60°/2
|--bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
|Broj parova baza po zavoju ||align=&quot;right&quot;| 10.7 ||align=&quot;right&quot;| 10.4 ||align=&quot;right&quot;| 12
|-----
|Inklinacija bp od osi ||align=&quot;right&quot;| +19° ||align=&quot;right&quot;| -1.2° ||align=&quot;right&quot;| -9°
|--bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
|Rast/bp duž osi ||align=&quot;right&quot;| 0.23&amp;nbsp;nm ||align=&quot;right&quot;| 0.332&amp;nbsp;nm ||align=&quot;right&quot;| 0.38&amp;nbsp;nm
|-----
|Period po okretu zavojnice ||align=&quot;right&quot;| 2.46&amp;nbsp;nm ||align=&quot;right&quot;| 3.32&amp;nbsp;nm ||align=&quot;right&quot;| 4.56&amp;nbsp;nm
|--bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
|Srednji okret vijka ||align=&quot;right&quot;| +18° ||align=&quot;right&quot;| +16° ||align=&quot;right&quot;| 0°
|-----
|Glikozilni kut ||align=&quot;center&quot;| anti ||align=&quot;center&quot;| anti ||align=&quot;center&quot;| C: anti,&lt;br /&gt; G: syn
|--bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
|Šećerni nabor ||align=&quot;center&quot;| C3'-endo ||align=&quot;center&quot;| C2'-endo ||align=&quot;center&quot;| C: C2'-endo,&lt;br /&gt;G: C2'-exo
|-----
|Promjer ||align=&quot;right&quot;| 2.6&amp;nbsp;nm ||align=&quot;right&quot;| 2.0&amp;nbsp;nm ||align=&quot;right&quot;| 1.8&amp;nbsp;nm
|--bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
|}

Treba spomenuti da postoje i neki nezavojiti oblici DNK npr. SBS (side-by-side; usporedna) konfiguracija DNK.

== Uloga redoslijeda ==
Unutar gena, redoslijed nukleotida duž DNK određuje glasničku RNK (eng. ''messenger RNA'') koja pak definira [[protein]] kojeg je organizam dužan obraditi izraziti na određena mjesta tijekom života. Translacija proces kojim se odvija [[sinteza]] proteina pomoću redoslijeda [[aminokiselina]] određene redoslijedom nukleotida. Taj redoslijed nukleotida naziva se genetički kod, a sastoji se od tri nukleotida i naziva se kodon kojeg opisujemo trima slovima imena baza (npr. ACT, CAG, TTT). Ti kodoni traslacijom stvaraju glasničku RNK (mRNK) i tada transportna RNK (eng. ''transfer RNA''), tRNK, prema odgovarajućem kodonu dodaje odgovarajuću aminokiselinu. Moguće je 64 kodona (4 vrste baza za tri mjesta kodona: 43) koji kodiraju 20 aminokiselina. Više kodona može kodirati jednu te istu aminokiselinu, a postoje i ‘’stop’’ ili nonsensni kodoni koji označavaju kraj kodne regije (UAA, UGA i UAG kodoni).

U mnogih vrsta, samo mali dio ukupnog redoslijeda genoma kodira protein. Na primjer, samo 1.5% humanog genoma se sastoji od dijelova koji kodiraju proteine, a to su egzoni. Funkcija ostalih dijelova je manje poznata. Postoje redoslijedi DNK koji imaju specifični afinitet za proteine koji vežu DNK (eng. ''DNA binding proteins'') koji igraju veliku ulogu u replikaciji i tanskripciji. Takvi redoslijedi DNK nazivaju se regulacijske sekvence i istraživači pretpostavljaju da su našli tek mali dio takvih sekvenci od ukupnog broja. Otpadna DNK ([[Engleski jezik|eng]]. ''junk DNA'') predstavlja redoslijede u kojima nema gena i nemaju nikakvu funkciju. Razlozi postojanja toliko mnogo nekodirajuće DNK u [[eukariote|eukariotskim]] genomima i iznimne razlike veličine genoma (C – veličina) između vrsta predstavljaju problem nazvan [[Enigma C-vrednosti|enigma C-veličine]].

Neke sekvence DNK igraju strukturnu ulogu u kromosomima. [[Telomere]] i [[centromere]] sadrže malo ili uopće ne sadrže gene za kodiranje proteina, ali su važne za funkciju i stabilnost kromosoma. Neki RNK geni kodiraju traskripte koji funkcioniraju kao regulatorne DNK koje utječu na funkciju drugih DNK molekula. Intrinska i egzonska struktura nekih gena (geni imunoglobulina i protokadeherina) su važni za dopuštanje alternativnog izrezivanja (''splicing'') pre-mRNK te se pri tome stvaraju različiti proteini koji u biti potječu od jednog gena. Neke nekodirajuće regije predstavljaju pseudogene koji mogu biti korišteni kao materijal za stvaranje novih gena s novim funkcijama. Postoje i nekodirajuće regije koje omogućuju vruće točke za duplikaciju kratkih dijelova DNK te takve duplicirane sekvence mogu biti glavni oblik genetičke promijene u ljudskom porijeklu. Egzoni među kojima je mnoštvo [[intron]]a omogućuju ‘’egzonsku prevrtljivost’’ pri stvaranju modificiranih gena koji mogu imati novu prilagodbenu funkciju. Velika količina nekodirajuće DNK su vjerojatno prilagodbeni tako što omogućuju kromosomskim regijama gdje se vrši rekombinacija između homolognih dijelova kromosoma bez poremećaja u funkciji gena. Redoslijedi DNK također određuju podložljivost cijepanju restrikcijskim enzimima vrlo bitnim za genetički inženjering. Točno mjesto cijepanja nečijeg genoma vrstu ‘’DNK otiska’’ pojedine individue.

== Smjer lanaca ==
[[Datoteka:Francis Crick.png|thumb|lijevo|250px|[[Francis Crick]], koji je zajedno s Jamesom Watsonom konstruirao i opisao model prvog lanca DNK.]]

[[Asimetrika|Asimetrični]] oblik i povezanost nukleotida znači da DNK lanac uvijek ima određenu orijentaciju i usmjerenost. Zbog usmjerenosti, blizak uvid u dvostruku zavojnicu otkriva da nukleotidi jednoga lanca prate jedan put (acendentni lanac) odnosno lanac ‘’raste’’, a nukleotidi drugog lanca drugi put (descendentni lanac) odnosno taj lanac ‘’opada’’. Tako izgleda da su lanci antiparalelni.

=== Hemijska nomenklatura (5’ i 3’ krajevi) ===
U svakoj DNK postoje asimetrični krajevi pri čemu kraj prvog lanca naziva 5’ kraj, a kraj drugog lanca 3’ kraj. Unutar stanice, [[enzim]]i koji izvode replikaciju i transkripciju čitaju DNK uvijek od 3’ prema 5’ smjeru jednog lanca, dok enzimi koji provode translaciju (na RNK) čitaju u suprotnom smjeru. U laboratorijskim uvjetima moguće su i manipulacije smjera čitanja. U vertikalno orijentiranoj dvostrukoj zavonici kažemo da lanac od 3’ kraja raste, a drugi lanac od 5’ kraja opada.

=== &quot;Sense&quot; i &quot;antisense&quot; ===
Rezultat antiparalelnog ustroja lanaca i odlika enzima koji čitaju sekvence DNK je taj da stanice mogu pravilno translatirati samo jedan od njih. Drugi se lanac može čitati samo unatrag. Prema [[molekularna biologija|molekularnim biolozima]] sekvenca je smislena (‘’sense’’) ako može biti prevedena, a njezina komplementarna sekvenca je nelogična/besmislena (‘’antisense’’). Prema svemu ovome podloga za transkripciju je smislena sekvenca, a transkript smislenog lanca je i sam po sebi smislen.

=== Razlike među sense i antisense sekvenci ===
U malog udijela gena prokariota, te više u virusa i [[plazmid]]a postoje male razlike između sense i antisense lanaca. Određene sekvence njihovog genoma ima dvostruku zadaću da očitavaju jedan lanac u smjeru 5’ prema 3’ te drugi lanacu smjeru 3’ prema 5’. Kao rezultat toga, genomi tih virusa su neuobičajeno kompaktni za brojne gene koje sadrže, za koje biolozi vjeruju da predstavljaju prilagodbu. To jednostavno potvrđuje da nema biološlike među dvama lanaca dvostruke zavojnice. Tipično je da se svaki lanac DNK ponaša kao sense i antisense u različitim regijama.

=== Jednolančana DNK, ssDNK (eng. ''single stranded DNA'') ===
U nekim se virusima DNK javlja u nezavojitom jednolančanom obliku. Zbog mnogih mehanizama popravka DNK u stanici koji djeluju samo na uparenim bazama, u virusa koji nose jednolančanu DNK genomi mutiraju učestaluje. Takve se vrste mnogo brže prilagođavaju i odupiru [[izumiranje|izumiranju]]. Rezultat ne bi bio zadovoljavajući u kompliciranijih i spororeplicirajućih organizama što bi moglo objasniti zašto ti virusi nose jednolančanu DNK. Molekule DNK se kod različitih [[biljka|biljaka]] i [[životinje|životinja]] razlikuju po veličini. Najmanji broj nukleotida ima DNK [[virus (biologija)|virusa]] (samo nekoliko tisuća), molekula DNK [[bakterija|bakterije]] sadrži nekoliko milijuna nukleotida, dok kod [[čovjek]]a taj broj prelazi nekoliko milijardi nukleotida.

Nukleinske kiseline prvi je opisao Friedrich Miescher [[1869]]. godine, a prisutnost nukleinskih kiselina dokazano je 75 godina nakon toga, kad je otkrivena i njihova biološka funkcija. 30-ih i 40-ih godina smatralo se da su nositelji genetske informacije [[protein]]i. Prave naravi DNK opisao je 1928. godine Frederick Griffith, koji je otkrio transormirajući princip. To je otkrio pomoću pokusa s miševima s dvama tipova bakterija ''Diplococcus pneumoniae'' (R i S). U miševe je ubrizgao dva tipa bakterije D. ''pneumoniae'', od kojih su neki bili živi, no oslabnjeni, tako da ne mogu prouzročiti bolest, a neke su bile posve mrtve (S). Od toga je većina miševa uginula. Otkriveno je da su mrtve bakterije na neki način transformirale žive, oslabljene bakterije. Godine [[1953]]. Francis Crick i James Watson konstruirali su i opisali model prvog lanca DNK.

== Modifikacije ==
=== Modifikacije baza ===
&lt;div class=&quot;thumb floatright&quot; style=&quot;background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;&quot;&gt;
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:300px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|-
|[[Datoteka:Cytosin.svg|75px]]
|[[Datoteka:5-Methylcytosine.svg|95px]]
|[[Datoteka:Thymin.svg|97px]]
|-
|align=center|[[Citozin]]
|align=center|[[5-Metilcitozin|5-metilcitozin]]
|align=center|[[Timin]]
|}
&lt;div style=&quot;border: none; width:300px;font-size: 90%;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Struktura citozina sa i bez 5-metil grupe. [[Deaminacija]] konvertuje 5-metilcitozin u timin.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The rate of hydrolytic deamination of 5-methylcytosine in double-stranded DNA |author = Jiang-Cheng Shen, William M. Rideout III and Peter A. Jones |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1994 |volume = 22 |issue = 6 |doi = 10.1093/nar/22.6.972 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/22/6/972.short|pages=972-976}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Recognition and estimation of 5-methylcytosine in nucleic acids |author = G. R. Wyatt |journal = Biochem J. |year= 1951 |volume = 48 |issue = 5 |pmc = 1275378 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1275378/|pages=581-584}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Heat- and alkali-induced deamination of 5-methylcytosine and cytosine residues in DNA |author = Wang RY, Kuo KC, Gehrke CW, Huang LH, Ehrlich M |journal = Biochimica et Biophysica Acta |year= 1982 |volume = 697 |issue =3 |doi = 10.1016/0167-4781(82)90101-4 |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/7104364|pages=371-7}}&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
{|  style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-
|&lt;center&gt;
[[Datoteka:Cytosine 5-methylation.png|220px|center|5-metilacija citozina]]
[[Datoteka:Deamination 5-Methylcytosine to Thymine.svg|220px|center|Deamination of 5-methylcytosine to thymine]]&lt;/center&gt;
|}
[[Datoteka:DNA methylation.jpg|mini|250px|left|Ilustracija DNK molekula koji je metilisan na dva centralna citozina. DNK metilacija ima važnu ulogu u [[epigenetika|epigenetičkoj]] regulaciji gena&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Epigenetic regulation of gene expression: how the genome integrates intrinsic and environmental signals |author = Rudolf Jaenisch &amp; Adrian Bird |journal = Nature Genetics |volume = 33 |year= 2003 |doi = 10.1038/ng1089 |url = http://www.nature.com/ng/journal/v33/n3s/full/ng1089.html|pages=245-254}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Epigeneticgeneregulation by noncoding RNAs |author = Angela A Andersen, Barbara Panning |journal = Current Opinion in Cell Biology |volume = 15 |issue = 3 |year= 2003 |doi = 10.1016/S0955-0674(03)00041-3 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0955067403000413|pages=281-289}}&lt;/ref&gt; tokom razvoja&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Epigeneticgeneregulation: Linking early developmental environment to adult disease |author = Dana C. Dolinoya, Jennifer R. Weidmana, Randy L. Jirtle |journal = Reproductive Toxicology |volume = 23 |issue = 3 |year= 2007 |doi = 10.1016/j.reprotox.2006.08.012 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0890623806001973|pages=297-307}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Stability and flexibility of epigenetic gene regulation in mammalian development |author = Wolf Reik |journal = Nature |volume = 447 |year= 2007 |doi = 10.1038/nature05918 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v447/n7143/full/nature05918.html?free=2|pages=425-432}}&lt;/ref&gt; i bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Mutagenic deamination of cytosine residues in DNA |author = Bruce K. Duncan, Jeffrey H. Miller |journal = Nature |volume = 287 |pages = 560 — 561 |year= 1980 |doi = 10.1038/287560a0 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v287/n5782/abs/287560a0.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = 5-Methylcytosine as an endogenous mutagen in the human LDL receptor and p53 genes |author = WM Rideout, 3rd, GA Coetzee, AF Olumi and PA Jones |journal = Science |year= 1990 |volume = 249 |issue = 4974 |doi = 10.1126/science.1697983 |url = http://www.sciencemag.org/content/249/4974/1288.short|pages=1288-1290}}&lt;/ref&gt;]]

Ekspresija gena je zavisna od načina na koji je DNK pakovana u hromozomima, u strukturama zvanim [[hromatin]]i. Modifikacije baza mogu da utiču na pakovanje. Regioni koji imaju nizak nivo ili odsustvo ekspresije obično sadrže visoke nivoe [[metilacija|metilacije]] citozinskih baza.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Colot V, Rossignol JL |title = Eukaryotic DNA methylation as an evolutionary device |journal = Bioessays |volume = 21 |issue = 5 |year= 1999 |pmid = 10376011 |doi = 10.1002/(SICI)1521-1878(199905)21:5&lt;402::AID-BIES7&gt;3.0.CO;2-B|pages=402-411}}&lt;/ref&gt; Na primer, citozinska metilacija, proizvodi 5-metilcitozin, koji je važan za [[inaktivacija X hromozoma|inaktivaciju X-hromozoma]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Klose R, Bird A |title = Genomic DNA methylation: the mark and its mediators |url = https://archive.org/details/sim_trends-in-biochemical-sciences_2006-02_31_2/page/89 | journal = Trends Biochem Sci |volume = 31 |issue = 2 |year= 2006 |pmid = 16403636 |doi = 10.1016/j.tibs.2005.12.008|pages=89-97}}&lt;/ref&gt;

Prosečni nivoi metilacije variraju između organizama. Crv ''[[Caenorhabditis elegans]]'' ne ispoljava citozinsku metilaciju,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Caenorhabditis elegans DNA does not contain 5-methylcytosine at any time during development or aging |author = Victoria J. Simpson, Thomas E. Johnson* and Richard F. Hammen |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1986 |volume = 14 |issue = 16 |doi = 10.1093/nar/14.16.6711 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/14/16/6711.short|pages=6711-6719}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The genetics of caloric restriction in Caenorhabditis elegans |author = Bernard Lakowski and Siegfried Hekim |doi = 10.1073/pnas.95.22.13091 |journal = PNAS |year= 1998 |volume = 95 |issue = 22 |url=http://www.pnas.org/content/95/22/13091.short|pages=13091-13096}}&lt;/ref&gt; dok [[kičmenjaci]] imaju visoke nivoe. Do 1% njihove DNK sadrži 5-metilcitozin.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Bird A |title = DNA methylation patterns and epigenetic memory |url = https://archive.org/details/sim_genes-development_2002-01-01_16_1/page/6 |journal = Genes Dev |volume = 16 |issue = 1 |year= 2002 |pmid = 11782440 |doi = 10.1101/gad.947102|pages=6-21}}&lt;/ref&gt;

DNK metilacija je ključni deo normalnog razvoja organizma i ćelijske diferencijacije viših organizama. DNK metilacija stabilno menja obrasce genskog izražavanja u ćelijama tako da one mogu da „zapamte gde su bile“ ili da umanje ekspresiju gena. Na primer, ćelije programirane da budu [[Langerhansova ostrvca]] tokom embrionskog razvoja ostaju Langerhansova ostrvca tokom životnog veka organizma. DNK metilacija se tipično uklanja tokom formiranja [[zigot]]a i ponovo uspostavlja tokom naknadnog ćelijskog razvoja. Nedavna istraživanja su pokazala da se metil grupe zapravo ne uklanjaju u zigotima, nego da dolazi do [[Hidroksilacija|hidroksilacije]] metil grupa.&lt;ref name=pmid21321204&gt;{{Cite journal | author = Iqbal, K.; Jin, S. -G.; Pfeifer, G. P.; Szabo, P. E. | title = Reprogramming of the paternal genome upon fertilization involves genome-wide oxidation of 5-methylcytosine | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2011-03-01_108_9/page/3642 | doi = 10.1073/pnas.1014033108 | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 108 | issue = 9 | year= 2011 | pmid = 21321204 | pmc =3048122|pages=3642-3647}}&lt;/ref&gt; Neke metilacione modifikacije koje regulišu ekspresiju gena su nasledne i to se naziva [[epigenetika|epigenetičkom regulacijom]]. DNK metilacija supresuje izražavanje [[virus|viralnih]] gena i drugih štetnih elemenata koji su bili inkorporirani u genom domaćina tokom vremena. DNK metilacija je isto tako osnova [[hromatin]]ske strukture, koja omogućava ćelijama da poprime veliki broj karakteristika neophodnih za multicelularni život polazeći od jedne nepromenljive DNK sekvence.

DNK metilacija u poziciji 5 citozina ima specifičan efekat redukovanja genske ekspresije i nađena je kod svih [[kičmenjaci|kičmenjaka]]. U [[somatski|somatskom]] tkivu odraslih osoba, DNK metilacija se tipično javlja u [[CpG mesto|CpG]] dinukleotidnom kontekstu, dok je u [[embrion]]skim [[izvorna ćelija|matičnim ćelijama]] trend suprotan.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Dodge JE, Ramsahoye BH, Wo ZG, Okano M, Li E |title=De novo methylation of MMLV provirus in embryonic stem cells: CpG versus non-CpG methylation |url=https://archive.org/details/gene_2002-05-01_289_1-2/page/41 |year=2002|journal=Gene |volume=289 |issue=1–2 |doi=10.1016/S0378-1119(02)00469-9|pages=41-48}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Haines TR, Rodenhiser DI, Ainsworth PJ |title=Allele-Specific Non-CpG Methylation of the Nf1 Gene during Early Mouse Development |url=https://archive.org/details/developmental-biology_2001-12-15_240_2/page/585 |year=2001|journal=Developmental Biology |volume=240 |issue=2 |doi=10.1006/dbio.2001.0504 |pmid=11784085|pages=585-598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Lister R, Pelizzola M, Dowen RH, ''et al.'' |title=Human DNA methylomes at base resolution show widespread epigenomic differences |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-11-19_462_7271/page/315 |journal=Nature |volume=462 |issue=7271 |date=October 2009 |pmid=19829295 |doi=10.1038/nature08514 |pmc=2857523|pages=315-22}}&lt;/ref&gt;

DNK metilacija je od presudne važnosti u razvoju skoro svih tipova kancera.&lt;ref name=pmid12610534&gt;{{Cite journal | doi = 10.1038/ng1089 | pmid = 12610534 | year= 2003 | author =Jaenisch, R.; Bird A. | title = Epigenetic regulation of gene expression: how the genome integrates intrinsic and environmental signals | volume = 33 Suppl | issue = 3s | journal = Nature Genetics|pages=245-254}}&lt;/ref&gt; Uprkos važnosti 5-metilcitozina, može doći do [[deaminacija|deaminacije]] čime se formira baza timin, tako da su metilisani citozini posebno skloni [[mutacija]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Walsh C, Xu G |title = Cytosine methylation and DNA repair | journal = Curr Top Microbiol Immunol |volume = 301 |year= 2006|pmid = 16570853 |doi = 10.1007/3-540-31390-7_11 |series = Current Topics in Microbiology and Immunology | isbn = 3-540-29114-8|pages=283-315}}&lt;/ref&gt; Aberantni obrasci DNK metilacije su vezani za veliki broj ljudskih malignosti i grupišu se u dve distinktne forme: hipermetilacija i hipometilacija u odnosu na normalno tkivo. Hipermetilacija je jedna od glavnih epigenetičkih modifikacija koje represuju transkripciju putem promoterskog regiona tumor supresivnih gena.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Cancer-epigenetics comes of age |author = Peter A Jones, Peter W Laird |journal = Nature Genetics |volume = 21 |year= 1999 |doi = 10.1038/5947 |url= http://www.nature.com/ng/journal/v21/n2/abs/ng0299_163.html|pages=163-167}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A Gene Hypermethylation Profile of Human Cancer |author = Manel Esteller, Paul G. Corn, Stephen B. Baylin, and James G. Herman |journal = Cancer Res |volume = 61 |year= 2001 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/content/61/8/3225.short|pages=3225-}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA hypermethylation in tumorigenesis: epigenetics joins genetics |author = Stephen B Baylin, James G Herman |volume = 16 |issue = 4 |year= 2000 |doi = 10.1016/S0168-9525(99)01971-X |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S016895259901971X|pages=168-174}}&lt;/ref&gt; Hipermetilacija se tipično javlja na CpG ostrvima u promoterskom regionu te proizvodi inaktivaciju gena. Globalna hipometilacija je bila implicirana u razvoj i progres kancera putem različitih mehanizama.&lt;ref name= CraigJMWongNC&gt;{{Cite book| author= Craig, JM; Wong, NC (editor) |year=2011| title = Epigenetics: A Reference Manual | publisher = Caister Academic Press |isbn=978-1-904455-88-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Stalling of DNA methyltransferase in chromosome stability and chromosome remodelling |author=Smith SS |journal = Int J Mol Med. |year=1998|issue = 1 |volume = 1 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9852213|pages=147-56}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA global hypomethylation in squamous cell head and neck cancer associated with smoking, alcohol consumption and stage |author=Ian M. Smith, Wojciech K. Mydlarz, Suhail K. Mithani, Joseph A. Califano |journal = International Journal of Cancer |volume = 121 |issue = 8 |year=2007|doi = 10.1002/ijc.22889 |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ijc.22889/full|pages=1724-1728}}&lt;/ref&gt;

Modifikacije drugih baza su metilacija adenina kod bakterija,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = An Essential Role for DNA Adenine Methylation in Bacterial Virulence |author = Douglas M. Heithoff, Robert L. Sinsheimer, David A. Low and Michael J. Mahan |journal = 1999 |volume = 284 |issue = 5416 |doi = 10.1126/science.284.5416.967 |url = http://www.sciencemag.org/content/284/5416/967.short|pages=967-970}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Effects of high levels of DNA adenine methylation on methyl-directed mismatch repair in Escherichia coli |author = Patricia J. Pukkila, Janet Peterson, Gail Herman, Paul Modrich, and Matthew Meselson |journal = Genetics |year= 1983 |volume = 104 |issue = 4 |url=http://www.genetics.org/content/104/4/571.short|pages=571-582}}&lt;/ref&gt; prisustvo [[5-Hidroksimetilcitozin|5-hidroksimetilcitozina]] u [[mozak|mozgu]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Kriaucionis S, Heintz N |title = The nuclear DNA base 5-hydroxymethylcytosine is present in Purkinje neurons and the brain |url = https://archive.org/details/sim_science_2009-05-15_324_5929/page/928 |journal = Science |volume = 324 |issue = 5929 |year= 2009 |pmid = 19372393 |doi = 10.1126/science.1169786 |bibcode = 2009Sci...324..929K |pmc = 3263819|pages=929-30}}&lt;/ref&gt; i [[glikozilacija]] uracila kojom se formira „J-baza“ u [[Kinetoplastea|kinetoplastidima]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Ratel D, Ravanat J, Berger F, Wion D |title = N6-methyladenine: the other methylated base of DNA | journal=Bioessays |volume = 28 |issue = 3 |year= 2006 |pmid = 16479578 | doi = 10.1002/bies.20342 |pmc = 2754416|pages=309-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Gommers-Ampt J, Van Leeuwen F, de Beer A, Vliegenthart J, Dizdaroglu M, Kowalak J, Crain P, Borst P |title = beta-D-glucosyl-hydroxymethyluracil: a novel modified base present in the DNA of the parasitic protozoan T. brucei |url = https://archive.org/details/cell_1993-12-17_75_6/page/1129 |journal = Cell |volume = 75 |issue = 6 |year= 1993 |pmid = 8261512 |doi = 10.1016/0092-8674(93)90322-H|pages=1129-36}}&lt;/ref&gt;

=== Oštećenja ===
[[Datoteka:Benzopyrene DNA adduct 1JDG.png|mini|right|[[Kovalentna veza|Kovalentni]] dodatak [[Citohrom P450, familija 1, član A1|metabolički aktivirane]] forme [[Benzo(a)piren|benzo[''a'']pirena]], glavnog [[mutagen]]a [[pušenje duvana|duvanskog dima]], u DNK ({{PDB2|1JDG}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Solution structure of a trans-opened (10S)-dA adduct of (+)-(7S,8R,9S,10R)-7,8-dihydroxy-9,10-epoxy-7,8,9,10-tetrahydrobenzo[a]pyrene in a fully complementary DNA duplex: evidence for a major syn conformation |author = Padmanava Pradhan, Sampath Tirumala, Xiaohong Liu, Jane M. Sayer, Donald M. Jerina, and Herman J. C. Yeh |journal = Biochemistry |year= 2001 |volume = 40 |issue = 20 |doi = 10.1021/bi002896q |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi002896q|pages=5870-5881}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = NMR Solution Structure of a Nonanucleotide Duplex with a dG Mismatch Opposite a 10R Adduct Derived from Trans Addition of a Deoxyadenosine N6-Amino Group to (-)-(7S,8R,9R,10S)-7,8-Dihydroxy-9,10-epoxy-7,8,9,10-tetrahydrobenzo[a]pyrene |author = Eric J. Schurter, Herman J. C. Yeh, Jane M. Sayer, Mahesh K. Lakshman, Haruhiko Yagi, Donald M. Jerina, David G. Gorenstein |journal = Biochemistry |year= 1995 |volume = 34 |issue = 4 |doi = 10.1021/bi00004a031 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi00004a031|pages=1364-1375}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = NMR Evidence for Syn-Anti Interconversion of a Trans Opened (10R)-dA Adduct of Benzo[a]pyrene (7S,8R)-Diol (9R,10S)-Epoxide in a DNA Duplex |author = D. E. Volk, J. S. Rice, B. A. Luxon, H. J. C. Yeh, C. Liang, G. Xie, J. M. Sayer, D. M. Jerina, and D. G. Gorenstein |journal = Biochemistry |year= 2000 |volume = 39 |issue = 46, |doi = 10.1021/bi001669l |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi001669l|pages=14040-14053}}&lt;/ref&gt;]]

DNK može da bude oštećena mnogim vrstama [[mutagen]]a, koji menjanju DNK sekvencu. Mutageni obuhvataju [[Oksidacioni agens|oksidacione agense]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA damage profiles induced by oxidizing agents |author = B. Epe |journal = Reviews of Physiology Biochemistry and Pharmacology |volume = 127 |year = 1996 |doi = 10.1007/BFb0048268 |url = http://www.springerlink.com/content/l4q086753q55765m/ |pages = 223-249 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Quantitation of 8-Oxoguanine and Strand Breaks Produced by Four Oxidizing Agents |author = Laura J. Kennedy, Kenneth Moore Jr., Jennifer L. Caulfield, Steven R. Tannenbaum, and Peter C. Dedon |journal = Chem. Res. Toxicol. |year= 1997 |volume = 10 |issue = 4 |doi = 10.1021/tx960102w |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/tx960102w|pages=386-392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Lipid peroxidation—DNAdamage by malondialdehyde |author = Lawrence J. MarnettCorresponding author contact information |journal = Mutation Research/Fundamental and Molecular Mechanisms of Mutagenesis |volume = 424 |issue = 1–2 |year= 1999 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S002751079900010X|pages=83-95}}&lt;/ref&gt; [[Alkilacija|alkilirajuće agense]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Alkylating DNA damage stimulates a regulated form of necrotic cell death |author = Wei-Xing Zong1, Dara Ditsworth, Daniel E. Bauer, Zhao-Qi Wang, and Craig B. Thompson |doi = 10.1101/gad.1199904 |journal = Genes &amp; Dev. |year = 2004 |volume = 18 |url = http://genesdev.cshlp.org/content/18/11/1272.short |pages = 1272-1282 |archive-date = 2017-02-11 |access-date = 2014-08-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170211185745/http://genesdev.cshlp.org/content/18/11/1272.short |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = High-dose combination alkylatingagents with autologous bone-marrow support in patients with breast cancer: preliminary assessment of DNA damage in individual peripheral blood lymphocytes using the single cell gel electrophoresis assay |author = Raymond R., Gary H.S. Straussb, William P. Peters |journal = Mutation Research/Environmental Mutagenesis and Related Subjects |volume = 271 |issue = 2 |year= 1992 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0165116192910834|pages=101-113}}&lt;/ref&gt; kao i [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetnu radijaciju]] visoke energije, poput [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] svetla&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = UV Light as a Footprinting Agent: Modulation of UV-induced DNA Damage by Transcription Factors Bound at the Promoters of Three Human Genes |author = Silvia Tornaletti, Gerd P. Pfeifer |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 249 |issue = 4 |year= 1995 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283685703312|pages=714-728}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Wavelength dependence of oxidative DNA damage induced by UV and visible light |author = C Kielbassa, L Roza and B Epe |journal = Carcinogenesis |year= 1997 |volume = 18 |issue = 4 |doi = 10.1093/carcin/18.4.811 |url = http://carcin.oxfordjournals.org/content/18/4/811.short|pages=811-816}}&lt;/ref&gt; i [[Rendgenski zraci|X-zraka]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Evidence for a lack of DNA double-strand break repair in human cells exposed to very low x-ray doses |author = Kai Rothkamm and Markus Löbrich |doi = 10.1073/pnas.0830918100 |journal = PNAS |year= 2003 |volume = 100 |issue = 9 |url=http://www.pnas.org/content/100/9/5057.short|pages=5057-5062}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Enhancement of Xray induced DNA damage by pre-treatment with halogenated pyrimidine analogs |author = Timothy J. Kinsella, Patricia P. Dobson, James B. Mitchell, Albert J. Fornace Jr. |journal = International Journal of Radiation |volume = 13 |issue = 5 |year= 1987 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0360301687902926|pages=733-739}}&lt;/ref&gt; Tip proizvedenog DNK oštećenja zavisi od tipa mutagena. Na primer, UV svetlo može da ošteti DNK formiranjem [[Pirimidinski dimer|timinskih dimera]], koji su međusobno povezani između pirimidinskih baza.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Douki T, Reynaud-Angelin A, Cadet J, Sage E |title = Bipyrimidine photoproducts rather than oxidative lesions are the main type of DNA damage involved in the genotoxic effect of solar UVA radiation | journal = Biochemistry |volume = 42 |issue = 30 |year= 2003 |pmid = 12885257 | doi = 10.1021/bi034593c|pages=9221-6}}&lt;/ref&gt; S druge strane, oksidansi poput [[Radikal (hemija)|slobodnih radikala]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Oxyradicals and DNA damage |last= Marnett|first=Lawrence J.|journal = Carcinogenesis |year= 2000 |volume = 21 |issue = 3 |doi= 10.1093/carcin/21.3.361 |url = http://carcin.oxfordjournals.org/content/21/3/361.short|pages=361-370}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Enzymatic Processing of Radiation-Induced Free Radical Damage in DNA |last= Wallace|first=Susan S.|journal = Radiation Research |year= 1998 |volume = 150 |issue = 5s |pages = S60-S79 |url = http://www.rrjournal.org/doi/abs/10.2307/3579809}}&lt;/ref&gt; ili [[vodonik peroksid]]a&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Comparison of the effects of hydrogen peroxide and X-ray irradiation on toxicity, mutation, and DNA damage/repair in mammalian cells (V-79) |author = Matthews O Bradleya, Leonard C Erickson |journal = Biochimica et Biophysica Acta (BBA) — Nucleic Acids and Protein Synthesis |volume = 654 |issue = 1 |year= 1981 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0005278781901465|pages=135-141}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Toxic DNA damage by hydrogen peroxide through the Fenton reaction in vivo and in vitro |author = JA Imlay, SM Chin and S Linn |journal = Science |year= 1988 |volume = 240 |issue = 4852 |doi = 10.1126/science.2834821 |url = http://www.sciencemag.org/content/240/4852/640.short|pages=640-642}}&lt;/ref&gt; proizvode višestruke forme oštećenja, kao što su modifikacije baza, posebno guanozina, i prekidi dvostrukih lanaca.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Cadet J, Delatour T, Douki T, Gasparutto D, Pouget J, Ravanat J, Sauvaigo S |title=Hydroxyl radicals and DNA base damage | journal = Mutat Res |volume = 424 |issue = 1–2 |year= 1999 |pmid = 10064846 |doi = 10.1016/S0027-5107(99)00004-4|pages=9-21}}&lt;/ref&gt; Tipična ljudska ćelija sadrži oko 150.000 baza koje su podlegle oksidativnim oštećenjima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Beckman KB, Ames BN |title = Oxidative decay of DNA |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-08-08_272_32/page/19632 |journal = J. Biol. Chem. |volume = 272 |issue = 32 |year= 1997 |pmid = 9289489 |doi = 10.1074/jbc.272.32.19633|pages=19633-6}}&lt;/ref&gt; Među tim oksidativnim ozledama, najopasniji su prekidi dvostrukih lanaca, jer se oni teško popravljaju i mogu da proizvedu [[genske mutacije]], [[Umetanje (genetika)|genetička umetanja]] i [[Delecija|delecije]] iz DNK sekvence, kao i [[Hromozomska translokacija|hromozomske translokacije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Valerie K, Povirk L |title = Regulation and mechanisms of mammalian double-strand break repair | journal = Oncogene |volume = 22 |issue = 37 |year= 2003 |pmid = 12947387 | doi = 10.1038/sj.onc.1206679|pages=5792-812}}&lt;/ref&gt;
{|  style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:DNA intercalation.jpeg|mini|200px|Interkalacijom indukovane strukturne distorzije]]&lt;/center&gt;
|}

Mnogi mutageni se uklapaju u prostor između dva susedna bazna para. To se naziva [[interkalacija (hemija)|''interkalacija'']].&lt;ref name=IS&gt;{{Cite journal |author = S. Kikkawa, F. Kanamaru, M. Koizumi |title = Layered Intercalation Compounds |journal = Inorganic Syntheses |year= 1983 |volume = 22 |issue = 86 |doi = 10.1002/9780470132531.ch17 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/9780470132531.ch17/summary}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title=Cisplatin: From DNA damage to cancer chemotherapy |author = Seth M. Cohen, Stephen J. |journal = Progress in Nucleic Acid Research and Molecular Biology |volume = 67 |year= 2001 |doi = 10.1016/S0079-6603(01)67026-0 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0079660301670260|pages=93-130}}&lt;/ref&gt; Većina interkalatora su [[aromatičnost|aromatični]] i planarni molekuli. Primeri su [[etidijum bromid]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Inhibition of DNA-ethidium bromide intercalation due to free radical attack upon DNA. II. Copper(II)-catalysed DNA damage by O.2- |author = Prütz WA |journal = Radiation and Environmental Biophysics |year= 1984 |volume = 23 |issue = 1 |doi = 10.1007/BF01326732 |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/6324270|pages=7-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Modifications of Alkaline Microgel Electrophoresis for Sensitive Detection of DNA Damage |url = http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/09553009414550911 |year= 1994 |volume = 66 |issue = 1 |doi = 10.1080/09553009414550911 |author = N.P. Singh, R.E. Stephens and E.L. Schneider|pages=23-28}}&lt;/ref&gt; [[akridin]]i,&lt;ref name=&quot;pmid4929867&quot;&gt;{{Cite journal | author = Herman RK, Dworkin NB | title = Effect of gene induction on the rate of mutagenesis by ICR-191 in Escherichia coli | journal = Journal of Bacteriology | volume = 106 | issue = 2 |date=May 1971 | pmid = 4929867 | pmc = 285129 | doi = | url = http://jb.asm.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=4929867 | issn = | accessdate = 2010 |pages=543-50}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA Damage by Antitumor Acridines Mediated by Mammalian DNA Topoisomerase II |author = Thomas C. Rowe, Grace L. Chen, Yaw-Huei Hsiang, and Leroy F. Liu |journal = Cancer Res |year= 1986 |volume = 46 |url=http://cancerres.aacrjournals.org/content/46/4_Part_2/2021.short|pages=2021-}}&lt;/ref&gt; [[daunomicin]],&lt;ref name=&quot;weiss&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TanC&quot;&gt;{{Cite journal |author = Tan C, Tasaka H, Yu KP, Murphy ML, Karnofsky DA |title=Daunomycin, an antitumor antibiotic, in the treatment of neoplastic disease. Clinical evaluation with special reference to childhood leukemia |url = https://archive.org/details/sim_cancer_1967-03_20_3/page/333 |journal = Cancer |volume = 20 |issue = 3 |date=March 1967 |pmid = 4290058 |doi = 10.1002/1097-0142(1967)20:3&lt;333::AID-CNCR2820200302&gt;3.0.CO;2-K|pages=333-53}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Electrochemical biosensors for DNA hybridization and DNA damage |author = Emil Palečeka, Miroslav Fojtaa, Miroslav Tomschika, Joseph Wang |journal = Biosensors and Bioelectronics |volume = 13 |issue = 6 |year= 1998 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0956566398000177|pages=621-628}}&lt;/ref&gt; i [[doksorubicin]].&lt;ref name=&quot;weiss&quot;&gt;{{Cite journal |author = Weiss RB |title = The anthracyclines: will we ever find a better doxorubicin? |url = https://archive.org/details/sim_seminars-in-oncology_1992-12_19_6/page/670 |journal = Seminars in Oncology |volume = 19 |issue = 6 |date=December 1992 |pmid = 1462166|pages=670-86}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TanC&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Laginha&quot;&gt;{{Cite journal |author = Laginha, K.M. |url = http://clincancerres.aacrjournals.org/cgi/reprint/11/19/6944 |title = Determination of Doxorubicin Levels in Whole Tumor and Tumor Nuclei in Murine Breast Cancer Tumors |journal = Clinical Cancer Research |year= 2005 |volume = 11 |issue = 19}}&lt;/ref&gt; Da bi interkalator mogao da se uklopi između para baza, one se moraju razdvojiti. Stoga dolazi do distorzije DNK lanaca putem odvijanja dvostrukog heliksa. Time se inhibiraju transkripcija i replikacija DNK, što uzrokuje toksičnost i mutacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Ferguson L, Denny W |title = The genetic toxicology of acridines | journal = Mutat Res |volume = 258 |issue = 2 |year= 1991 |pmid = 1881402|pages=123-60}}&lt;/ref&gt; Rezultat je da DNK interkalatori mogu da budu [[karcinogen]]i, i u slučaju [[talidomid]]a, [[Teratologija|teratogeni]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Stephens T, Bunde C, Fillmore B |title = Mechanism of action in thalidomide teratogenesis |url = https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_2000-06-15_59_12/page/n5 |journal = Biochem Pharmacol |volume = 59 |issue = 12 |year= 2000 |pmid = 10799645 |doi = 10.1016/S0006-2952(99)00388-3|pages=1489-99}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title= Free radical-mediated oxidative DNA damage in the mechanism of thalidomide teratogenicity |author = Toufan Parman, Michael J. Wiley &amp; Peter G. Wells |journal = Nature Medicine |volume = 5 |pages = 582 — 585 |year= 1999 |doi = 10.1038/8466 |url = http://www.nature.com/nm/journal/v5/n5/abs/nm0599_582.html}}&lt;/ref&gt; Drugi, poput [[benzo(a)piren|benzo[''a'']piren diol epoksida]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Kazerouni N, Sinha R, Hsu CH, Greenberg A, Rothman N. |title = Analysis of 200 food items for benzo[''a'']pyrene and estimation of its intake in an epidemiologic study |url = https://archive.org/details/sim_food-and-chemical-toxicology_2002-01_40_1/page/133 |journal = Food and Chemical Toxicology |year= 2002 |volume =40 |issue = 1 |doi = 10.1016/S0278-6915(00)00158-7|pages=133-}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Lee BM, Shim GA |title = Dietary exposure estimation of benzo[''a'']pyrene and cancer risk assessment |url = https://archive.org/details/sim_journal-of-toxicology-and-environmental-health-part-a_august-1-15-2007_70_15-16/page/1391 |journal = Journal of Toxicology and Environmental Health Part A |year= 2007 |volume = 70 |issue = 15-16 |pmid = 17654259|pages=1391-4}}&lt;/ref&gt; i [[aflatoksin]]a,&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Jonathan H Williams, Timothy D Phillips, Pauline E Jolly, Jonathan K Stiles, Curtis M Jolly and Deepak Aggarwal |url = http://www.ajcn.org/content/80/5/1106.full |journal = American Journal of Clinical Nutrition |title = Human aflatoxicosis in developing countries: a review of toxicology, exposure, potential health consequences, and interventions |volume = 80 |issue = 5 |year= 2004|pages=1106-1122}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title = Aflatoxin and Food Safety |url = https://archive.org/details/aflatoxinfoodsaf0000unse |author=Abbas Hamed K. |year=2005|publisher = CRC Press | isbn = 0-8247-2303-1}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Hudler|1985|pp=}} formiraju DNK adukte koji indukuju greške u replikaciji.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Jeffrey A |title = DNA modification by chemical carcinogens |url=https://archive.org/details/sim_pharmacology-therapeutics_1985_28_2/page/237 | journal = Pharmacol Ther |volume = 28 |issue = 2 |year=1985|pmid = 3936066 |doi = 10.1016/0163-7258(85)90013-0|pages=237-72}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, usled njihove sposobnosti da inhibiraju DNK transkripciju i replikaciju, grupa sličnih toksina se takođe koriste u [[hemoterapija|hemoterapiji]] za inhibiranje brzog rasta ćelija [[rak (bolest)|kancera]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Braña M, Cacho M, Gradillas A, de Pascual-Teresa B, Ramos A |title = Intercalators as anticancer drugs | journal = Curr Pharm Des |volume = 7 |issue = 17 |year=2001|pmid = 11562309 |doi = 10.2174/1381612013397113|pages=1745-80}}&lt;/ref&gt;

=== Mutacije ===
[[Datoteka:Chromosomes mutations-sr.svg|mini|250px|left|Ilustracija pet tipova hromozomskih mutacija]]
Mutacije mogu da uzrokuju [[dupliranje gena|dupliranje]] velikih delova DNK, obično putem [[Genetička rekombinacija|genetičke rekombinacije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1038/nrg2593| pmid = 19597530| volume = 10| issue = 8| author = Hastings, P J; Lupski, JR; Rosenberg, SM; Ira, G | title = Mechanisms of change in gene copy number| journal = Nature Reviews. Genetics| year= 2009 |pmc = 2864001 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19597530|pages=551-564}}&lt;/ref&gt; Ta dupliranja su glavni izvor polaznog materijala za evoluciju novih gena. Od nekoliko desetina do nekoliko hiljada gena se duplira u životinjskom genomu svakih milion godina.&lt;ref&gt;{{Cite book|aurthor = Carroll SB, Grenier J, Weatherbee SD |title = From DNA to Diversity: Molecular Genetics and the Evolution of Animal Design |edition = Second |publisher = Blackwell Publishing |year=2005|location = Oxford | isbn = 1-4051-1950-0 |url=http://jhered.oxfordjournals.org/content/96/6/725.full}}&lt;/ref&gt; Većina gena pripada većim [[genska familija|familijama gena]] [[homologija (biologija)|sa zajedničkim nasleđem]].&lt;ref name=&quot;pmid_12083509&quot;&gt;{{Cite journal |author=Harrison P, Gerstein M |title=Studying genomes through the aeons: protein families, pseudogenes and proteome evolution |journal=J Mol Biol |volume=318 |issue=5 |year=2002|pmid=12083509 |doi=10.1016/S0022-2836(02)00109-2 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12083509|pages=1155-74}}&lt;/ref&gt; Novi geni nastaju na nekoliko načina. Do taga najčešće dolazi putem duplikacije i mutacije nasleđenih gena, ili rekombinacijom delova različitih gena čime se formiraju kombinacije sa novim funkcijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Orengo CA, Thornton JM |title = Protein families and their evolution-a structural perspective |journal = Annu. Rev. Biochem. |volume = 74 |issue =  |year = 2005 |pmid = 15954844 |doi = 10.1146/annurev.biochem.74.082803.133029 |url = http://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev.biochem.74.082803.133029 |pages = 867-900 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2021-07-11 |archive-url = https://web.archive.org/web/20210711074834/https://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev.biochem.74.082803.133029 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Long M, Betrán E, Thornton K, Wang W |title = The origin of new genes: glimpses from the young and old |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 4 |issue = 11 |date=November 2003 |pmid = 14634634 |doi = 10.1038/nrg1204 |url=http://www.nature.com/nrg/journal/v4/n11/abs/nrg1204.html|pages=865-75}}&lt;/ref&gt;

Ovde, [[proteinski domen|domeni]] deluju kao moduli, svaki od kojih ima specifičnu i nezavisnu funkciju. Njihove kombinacije mogu da proizvedu gene koji kodiraju nove proteine sa jedinstvenim osobinama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Wang M, Caetano-Anollés G |title = The evolutionary mechanics of domain organization in proteomes and the rise of modularity in the protein world |journal=Structure |volume = 17 |issue = 1 |year= 2009 |doi = 10.1016/j.str.2008.11.008 |pmid = 19141283|pages=66-78}}&lt;/ref&gt; Na primer, oči čoveka koriste četiri gena za formiranje struktura koje reaguju na svetlo: tri za [[Kupasta ćelija|raspoznavanje boja]] i jedan za [[Štapićasta ćelija|noćni vid]]. Sva četiri su nastala od zajedničkog predačkog gena.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Bowmaker JK |title = Evolution of colour vision in vertebrates |journal = Eye (London, England) |volume = 12 |issue = Pt 3b |year= 1998 |pmid = 9775215 |doi = 10.1038/eye.1998.143|pages=541-7}}&lt;/ref&gt; Još jedna prednost dupliranja gena (ili čak [[poliploid|celokupnog genoma]]) je da to povećava redundantnost. Time se omogućava jednom genu da u paru poprimi novu funkciju, dok druga kopija ima originalnu funkciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Gregory TR, Hebert PD |title = The modulation of DNA content: proximate causes and ultimate consequences |url = http://genome.cshlp.org/content/9/4/317.full |journal = Genome Res. |volume = 9 |issue = 4 |year= 1999 |pmid = 10207154 |doi = 10.1101/gr.9.4.317 |pages=317-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Hurles M |title = Gene Duplication: The Genomic Trade in Spare Parts |journal = PLoS Biol. |volume = 2 |issue = 7 |pages = E206 |date=July 2004 |pmid = 15252449 |pmc = 449868 |doi = 10.1371/journal.pbio.0020206}}&lt;/ref&gt; Drugi tipovi mutacija ponekad kreiraju nove gene iz prethodno nekodirajuće DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal | title = The evolution and functional diversification of animal microRNA genes| author = Liu N, Okamura K, Tyler DM |journal = Cell Res. | year= 2008 | volume = 18 | doi = 10.1038/cr.2008.278 | url = http://www.nature.com/cr/journal/v18/n10/full/cr2008278a.html | pmid = 18711447 | issue = 10 | pmc = 2712117|pages=985-96}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Siepel A | title = Darwinian alchemy: Human genes from noncoding DNA |journal = Genome Res. |volume = 19 |issue = 10 |date=October 2009 |pmid = 19797681 |doi = 10.1101/gr.098376.109 |url = http://genome.cshlp.org/content/19/10/1693.full |pmc = 2765273|pages=1693-5}}&lt;/ref&gt;

Promene u broju hromozoma mogu da obuhvate mutacije još većih razmera, pri kojima se DNK segmenti hromozoma odvajaju i zatim preuređuju. Na primer, kod ranih [[Hominine|hominina]], dva hromozoma su spajanjem dala ljudski [[hromozom 2 (čovek)|hromozom 2]]. Ta fuzija se nije javila u [[Rod (biologija)|rodovima]] drugih čovekolikih majmuna, te su kod njih ta dva hromozoma zasebna.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Zhang J, Wang X, Podlaha O |title = Testing the Chromosomal Speciation Hypothesis for Humans and Chimpanzees |doi = 10.1101/gr.1891104 |journal = Genome Res. |volume = 14 |issue = 5 |year= 2004 |pmid = 15123584 |pmc = 479111|pages=845-51}}&lt;/ref&gt; U evoluciji, najvažnija posledica takvih hromozomska rearanžmana jeste ubrzanje divergencije populacija u nove vrste putem umanjivanja verovatnoće ukrštanja između populacija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Ayala FJ, Coluzzi M |title = Chromosome speciation: Humans, Drosophila, and mosquitoes |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15851677 |journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume = 102 |issue = Suppl 1 |year= 2005 |pmid = 15851677 |doi = 10.1073/pnas.0501847102 |pmc = 1131864|pages=6535-42}}&lt;/ref&gt;

Sekvence DNK koje mogu da se pomeraju u genomu, poput [[transpozon]]a, sačinjavaju glavnu frakciju genetičkog materijala biljki i životinja, i smatra se da su bile važne u evoluciji genoma.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Hurst GD, Werren JH |title = The role of selfish genetic elements in eukaryotic evolution |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 2 |issue = 8 |year= 2001 |pmid = 11483984 |doi = 10.1038/35084545|pages=597-606}}&lt;/ref&gt; Na primer, više od milion kopija [[Alu element|Alu sekvence]] je prisutno u [[humani genom|humanom genomu]], i te sekvence poseduju funkcije kao što je regulacija [[ekspresija gena|genske ekspresije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Häsler J, Strub K |title = Alu elements as regulators of gene expression |journal = Nucleic Acids Res. |volume = 34 |issue = 19 |year= 2006 |pmid = 17020921 |doi = 10.1093/nar/gkl706 |pmc = 1636486|pages=5491-7}}&lt;/ref&gt; Još jedan efekat tih mobilnih DNK sekvenci je da njihovo pomeranje unutar genoma može da prouzrokuje mutacije ili delecije postojećih gena, te one stoga doprinose genetičkoj raznovrsnosti.&lt;ref name=&quot;transposition764&quot;&gt;{{Cite journal |author = Aminetzach YT, Macpherson JM, Petrov DA |title=Pesticide resistance via transposition-mediated adaptive gene truncation in Drosophila |url = https://archive.org/details/sim_science_2005-07-29_309_5735/page/764 | journal = Science |volume = 309 |issue = 5735 |year= 2005 |pmid = 16051794 |doi = 10.1126/science.1112699|pages=764-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Bertram&gt;{{Cite journal |author = Bertram J |title = The molecular biology of cancer |journal = Mol. Aspects Med. |volume = 21 |issue = 6 |year= 2000 |pmid = 11173079 |doi = 10.1016/S0098-2997(00)00007-8|pages=167-223}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Burrus&gt;{{Cite journal |author = Burrus V, Waldor M |title = Shaping bacterial genomes with integrative and conjugative elements |url = https://archive.org/details/research-in-microbiology_2004-06_155_5/page/376 |journal = Res. Microbiol. |volume = 155 |issue = 5 |year= 2004 |pmid = 15207870 |doi = 10.1016/j.resmic.2004.01.012|pages=376-86}}&lt;/ref&gt;

[[Mutacija|Neletalne]] mutacije se akumuliraju unutar [[Genski fond|genskog fonda]] i uvećavaju količinu genetičke varijabilnosti.&lt;ref name=&quot;pmid17637733&quot;&gt;{{Cite journal |title = The distribution of fitness effects of new mutations |author = Eyre-Walker A, Keightley PD |journal = Nature Reviews Genetics |date = August 2007 |volume = 8 |issue = 8 |url = http://www.lifesci.sussex.ac.uk/home/Adam_Eyre-Walker/Website/Publications_files/EWNRG07.pdf |pmid = 17637733 |doi = 10.1038/nrg2146 |pages = 610-8 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-03-04 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160304195010/http://www.lifesci.sussex.ac.uk/home/Adam_Eyre-Walker/Website/Publications_files/EWNRG07.pdf }}&lt;/ref&gt; Obilje nekih genetičkih promena unutar genskog fonda može da bude redukovano [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]], dok se druge „povoljnije“ mutacije mogu akumulirati i proizvesti adaptivne promene.

Na primer, leptir može da proizvede potomstvo sa novim mutacijama. Većina tih mutacija neće imati efekta, dok jedna može da promeni boju jednog od leptirovih potomaka, čineći ga teže (ili lakše) uočljivim za predatore. Ako je ta promena boje korisna, verovatnoća preživljavanja tog leptira i proizvođenja potomstva je u izvesnoj meri povećana, i tokom vremena broj leptira sa tom mutacijom može da formira veći udeo populacije.

[[Neutralna teorija molekulske evolucije|Neutralne mutacije]] se definišu kao mutacije čiji efekti ne utiču na [[Adaptivna vrednost|adaptivnu sposobnost]] jedne individue.&lt;ref&gt;{{Cite book |author = Elliott Sober |year = 2001 |chapte = The Two Faces of Fitness |editor = R. Singh, D. Paul, C. Krimbas, and J. Beatty |title = Thinking about Evolution: Historical, Philosophical, and Political Perspectives |publisher = Cambridge University Press |paes = 309-321 |url = http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |access-date = 2014-08-22 |archivedate = 2011-07-18 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |deadurl = yes |archive-date = 2011-07-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Orr HA |title = Fitness and its role in evolutionary genetics |journal = Nat. Rev. Genet. |volume = 10 |issue = 8 |date=August 2009 |pmid = 19546856 |doi = 10.1038/nrg2603 |pmc = 2753274|pages=531-9}}&lt;/ref&gt; One mogu da se akumuliraju tokom vremena usled [[Genetički drift|genetičkog drifta]]. Veruje se da ogromna većina mutacija nema značajan uticaj na adaptivnost organizma. Isto tako, mehanizmi [[Popravka DNK|DNK popravke]] su u stanju da poprave većinu promene pre nego što postanu stalne mutacije, i mnogi organizmi imaju mehanizme za eliminisanje inače permanentno mutiranih [[Somatski|somatskih ćelija]].

Korisne mutacije mogu da poboljšaju reproduktivni uspeh.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Fixation of new alleles and the extinction of small populations: drift load, beneficial alleles, and sexual selection |last= Whitlock|first=Michael C.|doi = 10.1111/j.0014-3820.2000.tb01232.x |volume = 54 |issue = 6 |date=December 2000 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.0014-3820.2000.tb01232.x/abstract|pages=1855-1861}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Gene flow and the limits to natural selection |author = Thomas Lenormand |volume = 17 |issue = 4 |date=April 2002 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169534702024977|pages=183-189}}&lt;/ref&gt;

=== Genetičke rekombinacije ===
&lt;div class=&quot;thumb floatright&quot; style=&quot;background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;&quot;&gt;
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:250px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|-
|[[Datoteka:Holliday Junction.svg|220px]]
|-
|[[Datoteka:Holliday junction coloured.png|220px]]
|}
&lt;div style=&quot;border: none; width:250px;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Struktura [[Holidejov spoj|Holidejovog]] intermedijara u [[Genetička rekombinacija|genetičkoj rekombinaciji]]. ({{PDB2|1M6G}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Conformational and Hydration Effects of Site-selective Sodium, Calcium and Strontium Ion Binding to the DNA HollidayJunction Structure d(TCGGTACCGA)4 |author = James H Thorpe, Benjamin C Gale, Susana C.M Teixeira, Christine J Cardin |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 327 |issue = 1 |date=March 2003 |pages=97-109 |doi = 10.1016/S0022-2836(03)00088-3 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022283603000883}}&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

[[Datoteka:Chromosomal Recombination.svg|mini|250px|left|Rekombinacija se sastoji od raskidanja i spajanja dva hromozoma (M i F), čime se formiraju dva preuređena hromozoma (C1 i C2).]]
[[Datoteka:1SZP.jpg|mini|250px|left|[[RAD51]] filament baziran na {{PDB2|1SZP}}.&lt;ref name=&quot;pmid15235592&quot;&gt;{{Cite journal  | author = Conway AB, Lynch TW, Zhang Y, Fortin GS, Fung CW, Symington LS, Rice PA. | title = Crystal structure of a Rad51 filament | journal = Nat Struct Mol Biol | volume = 11 | issue = 8 | year= 2004 | pmid = 15235592|pages=791-6}}&lt;/ref&gt;]]

DNK heliks obično ne formira interakcije sa drugim DNK segmentima, i u ljudskim ćelijama različiti hromozomi čak zauzimaju zasebne oblasti jedra koje se nazivaju „hromozomske teritorije“.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Cremer T, Cremer C |title = Chromosome territories, nuclear architecture and gene regulation in mammalian cells | journal = Nat Rev Genet |volume = 2 |issue = 4 |year= 2001 |pmid = 11283701 | doi = 10.1038/35066075|pages=292-301}}&lt;/ref&gt; Ova fizička separacija različitih hromozoma je važna za sposobnost DNK da funkcioniše kao stabilna riznica informacija. Jedan od retkih slučajeva kad hromozomi formiraju interakcije je tokom [[Krosing-over|hromozomskog krosing-overa]] u procesu [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]]. Pri ukrštanju hromozoma dva DNK heliksa se raskidaju, zamenjuju sekcije i ponovo spajaju.

Rekombinacija omogućava hromozomima da razmene genetičke informacije i proizvedu nove kombinacije gena. Time se povećava efikasnost [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]] i ona može da bude važna za brzu evoluciju novih proteina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Pál C, Papp B, Lercher M |title = An integrated view of protein evolution | journal = Nat Rev Genet |volume = 7 |issue = 5 |year= 2006 |pmid = 16619049 | doi = 10.1038/nrg1838|pages=337-48}}&lt;/ref&gt; Genetička rekombinacija može da bude deo popravke DNK, posebno u ćelijskom odgovoru na raskidanje dvostrukih lanaca.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = O'Driscoll M, Jeggo P |title = The role of double-strand break repair&amp;nbsp;– insights from human genetics | journal = Nat Rev Genet |volume = 7 |issue = 1 |year= 2006 |pmid = 16369571 | doi = 10.1038/nrg1746|pages=45-54}}&lt;/ref&gt;

Najčešća forma hromozomskog krosing-overa je [[homologna rekombinacija]], gde dva hromozoma razmenjuju veoma slične sekvence.&lt;ref name=&quot;Alberts&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lodish&quot;/&gt; Nehomologna rekombinacija može da bude štetna za ćelije, jer ona može da proizvede [[hromozomska translokacija|hromozomske translokacije]] i genetičke abnormalnosti. Reakciju rekombinacije katalizuju enzimi poznati kao [[rekombinaza|rekombinaze]], poput [[RAD51]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Vispé S, Defais M |title = Mammalian Rad51 protein: a RecA homologue with pleiotropic functions |url = https://archive.org/details/sim_biochimie_1997-10_79_9-10/page/587 |journal = Biochimie |volume = 79 |issue = 9–10 |year= 1997 |pmid = 9466696 |doi = 10.1016/S0300-9084(97)82007-X|pages=587-92}}&lt;/ref&gt; Prvi stepen rekombinacije je raskidanje lanca dvostrukog heliksa bilo posredstvom [[endonukleaza|endonukleaze]] ili usled oštećenja DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Neale MJ, Keeney S |title = Clarifying the mechanics of DNA strand exchange in meiotic recombination |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-07-13_442_7099/page/152 |journal = Nature |volume = 442 |issue = 7099 |year= 2006 |pmid = 16838012 | doi = 10.1038/nature04885 |bibcode = 2006Natur.442..153N|pages=153-8}}&lt;/ref&gt; Serija koraka koji su delom katalizovani rekombinazom dovodi do spajanja dva heliksa u najmanje jedan [[Holidejov spoj]], u kome su segmenti jednog lanca svakog heliksa spojeni sa komplementarnim lancem drugog heliksa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Substrate recognition and catalysis by the Holliday junction resolving enzyme Hje |author = Claire L. Middleton, Joanne L. Parker, Derek J. Richard, Malcolm F. White1 and Charles S. Bond |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2004 |volume = 32 |issue = 18 |doi = 10.1093/nar/gkh869 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/32/18/5442.short|pages=5442-5451}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Effect of Sequence on the Conformation of DNA Holliday Junctions |author = Franklin A. Hays, Jeffrey M. Vargason, and P. Shing Ho |journal = Biochemistry |year= 2003 |volume = 42 |issue = 32 |doi = 10.1021/bi0346603 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi0346603|pages=9586-9597}}&lt;/ref&gt; Holidejov spoj je tetraedralna struktura koja se može pomerati duž hromozoma, zamenjujući jedan lanac za drugi. Reakcija rekombinacije se zatim zaustavlja raskidanjem spoja i religacijom oslobođene DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Dickman M, Ingleston S, Sedelnikova S, Rafferty J, Lloyd R, Grasby J, Hornby D |title = The RuvABC resolvasome | journal = Eur J Biochem |volume = 269 |issue = 22 |year= 2002 |pmid = 12423347 |doi = 10.1046/j.1432-1033.2002.03250.x|pages=5492-501}}&lt;/ref&gt;

U normalnoj mejozi svaka hromatida odlazi u poseban [[gamet]]. Gameti koji sadrže hromatide koje su razmenjivale delove nazivaju se ''krosing-over gameti''. Jedinke koje nastaju od takvih gameta nazivaju se ''rekombinanti''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Genetics of amylase isozymes in the mouse |author = Knud Sick, Jorn Tones Nielsen |volume = 51 |issue = 2-3 |date = October 1964 |doi = 10.1111/j.1601-5223.1964.tb01937.x |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1601-5223.1964.tb01937.x/abstract|pages=291-296}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Different frequency in the recovery of crossover products from male and female gametes of plants hypoploid for BA translocations in maize |author = D. S. Robertson |journal = Genetics |date=May 1984 |volume = 107 |issue = 1 |url=http://www.genetics.org/content/107/1/117.short|pages=117-130}}&lt;/ref&gt;

Geni na jednom [[hromozom]]u nazivaju se vezani geni. Oni se zajedno prenose u potomstvo i da ne postoji krosing-over uvek bi se javljali u istim kombinacijama. Broj grupa vezanih gena jednog organizma jednak je njegovom broju hromozonih [[Haploidan|haploida]]. Zajedničko ispoljavanje dva ili više gena koji se nalaze na istom hromozomu naziva ''vezano nasleđivanje'' (korelativno nasleđivanje). U stvarnosti međutim, nije dovoljno da se dva gena nalaze na istom hromozomu da bi se vezano nasleđivali. Oni moraju biti vrlo blizu jedan do drugog na istom hromozomu. Ukoliko to nije slučaj može doći do njihovog rekombinovanja tokom krosing-overa. Verovatnoća odigravanja krosing-overa između dva gena na istom hromozomu zavisi od njihovog međusobnog rastojanja. Što je to rastojanje veće i verovatnoća da će doći do krosing-overa je veća i obratno. U [[genom]]u čoveka postoje geni između kojih je rastojanje toliko malo da se praktično krosing-over ne odigrava. Takvi skupovi gena koji se kao celina prenose na potomstvo nazivaju se [[haplotip]]ovi.&lt;ref name=&quot;Alberts&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lodish&quot;/&gt;

Činjenica da učestalost krosing-overa zavisi od rastojanja između gena koristi se prilikom [[mapiranje gena|mapiranja gena]] na hromozomu (određivanje mesta genima na hromozomu).&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Chromosome-based method for rapid computer simulation in human genetic linkage analysis |author = Joseph D. Terwilliger1, Marcy Speer, Jurg Ott |journal = Genetic Epidemiology |volume = 10 |issue = 4 |year= 1993 |doi = 10.1002/gepi.1370100402 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/gepi.1370100402/abstract|pages=217-224}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Isolation of molecular markers from specific chromosomal intervals using DNA pools from existing mapping populations |author = James J. Giovannoni2, Rod A. Wing1, Martin W. Ganal1, and Steven D. Tanksley |journal = Nucl. Acids Res |year= 1991 |volume = 19 |issue = 23 |doi = 10.1093/nar/19.23.6553 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/19/23/6553.short|pages=6553-6568}}&lt;/ref&gt; Genetičke mape koje se dobijaju na osnovu učestalosti krosing-overa daju nam uvid o relativnom položaju gena na hromozomima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A Genetic Map and Recombination Parameters of the Human Malaria Parasite Plasmodium falciparum |author = Xin-zhuan Su, Michael T. Ferdig, Yaming Huang, Chuong Q. Huynh, Anna Liu, Jingtao You, John C. Wootton3 and Thomas E. Wellems |journal = Science |date=November 1999 |volume = 286 |issue = 5443 |doi = 10.1126/science.286.5443.1351 |url = http://www.sciencemag.org/content/286/5443/1351.short|pages=1351-1353}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A Genetic Map of the Mouse Suitable for Typing Intraspecific Crosses |author = W. Dietrich, H. Katz, S. E. Lincoln, H. S. Shin, J. Friedman, N. L. Dracopoli and E. S. Lander |journal = Genetics |date=June 1992 |volume = 131 |issue = 2 |volume = 423-447 |url = http://www.genetics.org/content/131/2/423.short}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Merlin—rapid analysis of dense genetic maps using sparse gene flow trees |author = Gonçalo R. Abecasis, Stacey S. Cherny, William O. Cookson &amp; Lon R. Cardon |journal = Nature Genetics |volume = 30 |year= 2001 |doi = 10.1038/ng786 |url = http://www.nature.com/?file=/ng/journal/v30/n1/full/ng786.html|pages=97-101}}&lt;/ref&gt; Rastojanje između dva gena procenjuje se na osnovu broja krosing-over gameta na 100 gameta (u %). Pri tome 1% krosing-overa predstavlja jedinicu rastojanja ili [[centimorgan]] (sM), tako da je 1 sM = 1% krosing-overa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A comprehensive human linkage map with centimorgan density. Cooperative Human Linkage Center (CHLC) |author = JC Murray, KH Buetow, JL Weber, S Ludwigsen, T Scherpbier-Heddema, F Manion, J Quillen, VC Sheffield, S Sunden, GM Duyk and al. et |journal = Science |date=September 1994 |volume = 265 |issue = 5181 |doi = 10.1126/science.8091227 |url = http://www.sciencemag.org/content/265/5181/2049.short|pages=2049-2054}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Collinearity between a 30-centimorgan segment of Arabidopsis thaliana chromosome 4 and duplicated regions within the Brassica napus genome |author = A.C. Cavell, D.J. Lydiate, I.A.P. Parkin, C. Dean, and M. Trick |journal = Genome |volume = 41 |year= 1998 |url = http://www.jic.ac.uk/STAFF/caroline-dean/pdf_files/57_Cavell_A_1998_Genome.pdf|pages=62-69}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A strategy for fine-structure functional analysis of a 6- to 11-centimorgan region of mouse chromosome 7 by high-efficiency mutagenesis |author = E M Rinchik, D A Carpenter, and P B Selby |journal = PNAS |date=February 1990 |volume = 87 |issue = 3 |url=http://www.pnas.org/content/87/3/896.short|pages=896-900}}&lt;/ref&gt;

== Biološke funkcije ==
DNK se obično javlja u obliku linearnih [[hromozom]]a kod [[eukariote|eukariota]], i kružnih hromozoma kod [[prokariote|prokariota]]. Set hromozoma u ćeliji čini njen [[genom]]. [[Genom|Ljudski genom]] ima oko 3 milijarde baznih parova DNK grupisanih u 46 hromozoma.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Venter J; Adams, MD; Myers, EW; Li, PW; Mural, RJ; Sutton, GG; Smith, HO; Yandell, M et al |title = The sequence of the human genome |url = https://archive.org/details/sim_science_2001-02-16_291_5507/page/1304 | journal = Science |volume = 291 |issue = 5507 |year= 2001 |pmid = 11181995 |doi = 10.1126/science.1058040 |bibcode = 2001Sci...291.1304V|pages=1304-51}}&lt;/ref&gt; Informacije su sadržane u delovima [[Sekvenca nukleinskih kiselina|sekvence]] DNK koji se nazivaju [[gen]]i. [[Transmisija (genetika)|Transmisija]] genetičke informacije sadržane u genima se ostvaruje putem komplementarnog sparivanja baza. Na primer, tokom transkripcije, kad ćelija koristi informaciju u genima, DNK sekvenca se kopira u komplementarnu RNK sekvencu putem privlačenja između DNK i korektnih RNK nukleotida. Obično se ova RNK kopija zatim koristi za pravljenje odgovarajuće [[Primarna struktura proteina|proteinske sekvence]] u procesu [[Translacija (genetika)|translacije]], koja zavisi od istih interakcija između RNK nukleotida. U alternativnom maniru, ćelija može da jednostavno kopira svoj genetički sadržaj u procesu [[replikacija DNK|replikacije DNK]].

=== Geni i genomi ===
Genomska DNK je čvrsto i uredno upakovana procesom koji se zove [[Kondenzacija DNK|DNK kondenzacija]] tako da se može smestiti u mali dostupni prostor unutar ćelije. Kod eukariota, DNK je locirana u [[jedro|ćelijskom nukleusu]]. Manje količine DNK su prisutne i u [[mitohondrija]]ma i [[hloroplast]]ima. Kod prokariota, DNK se nalazi unutar tela nepravilnog oblika u [[citoplazma|citoplazmi]] koje se naziva [[nukleoid]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Thanbichler M, Wang S, Shapiro L |title = The bacterial nucleoid: a highly organized and dynamic structure |journal = J Cell Biochem |volume = 96 |issue = 3 |year= 2005 |pmid = 15988757 | doi = 10.1002/jcb.20519|pages=506-21}}&lt;/ref&gt; Kompletna genetička informacija jednog organizma je njegov [[genotip]]. Gen je jedinica [[Nasleđivanje|nasleđivanjai]] i region DNK koji proizvodi specifičnu karakteristiku organizma. Geni sadrže [[otvoreni okvir čitanja|otvorene okvire čitanja]]&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Deonier Richard, Simon Tavaré, Michael Waterman | title = Computational Genome Analysis: an introduction |url=https://archive.org/details/computationalgen0000deon | publisher = Springer-Verlag |year=2005| isbn = 0-387-98785-1| ref = deonier2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Methods for generating precise deletions and insertions in the genome of wild-type Escherichia coli: application to open reading frame characterization |author = A J Link, D Phillips and G M Church |journal = J. Bacteriol |date=October 1997 |volume = 179 |issue = 20 |url = http://jb.asm.org/content/179/20/6228.short |pages = 6228-6237 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-06-13 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160613033016/http://jb.asm.org/content/179/20/6228.short |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; koji se mogu transkribovati, [[regulatorna sekvenca|regulatorne sekvence]] kao što su [[promoter (biologija)|promoteri]], i [[pojačivač (genetika)|pojačivače]],&lt;ref name=&quot;pmid1534752&quot;&gt;{{Cite journal |author=Austin S, Dixon R | title = The prokaryotic enhancer binding protein NTRC has an ATPase activity which is phosphorylation and DNA dependent | journal = EMBO J. | volume = 11 | issue = 6 |date=June 1992 | pmid = 1534752 | pmc = 556689 | doi = |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC556689/|pages=2219-28}}&lt;/ref&gt; koji kontrolišu transkripciju otvorene okvire čitanja.

Kod mnogih [[vrsta (biologija)|vrsta]], samo mala frakcija totalne sekvence [[genom]]a kodira proteine. Na primer, samo oko 1,5 % humanog genoma se sastoji od protein kodirajućih [[ekson]]a, i preko 50% humane DNK su nekodirajuće [[Ponovljeni nizovi genoma|ponavljajuće sekvence]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Wolfsberg T, McEntyre J, Schuler G |title = Guide to the draft human genome |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-02-15_409_6822/page/824 |journal = Nature |volume = 409 |issue = 6822 |year= 2001 |pmid = 11236998 | doi = 10.1038/35057000|pages=824-6}}&lt;/ref&gt; Razlozi za prisustvo tolike količine [[nekodirajuća DNK|nekodirajuće DNK]] u eukariotskim genomima i izuzetno velike razlike u [[veličina genoma|veličinama genoma]], ili ''[[C-vrednost]]ima'', između vrsta predstavlja dugogodišnju zagonetku poznatu kao „[[enigma C-vrednosti]]“.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Gregory T |title = The C-value enigma in plants and animals: a review of parallels and an appeal for partnership | journal = Ann Bot (Lond) |volume = 95 |issue = 1 |year= 2005 |pmid = 15596463 |doi = 10.1093/aob/mci009|pages=133-46}}&lt;/ref&gt; Međutim, DNK sekvence koje ne kodiraju proteine još uvek mogu da kodiraju funkcionalne [[nekodirajuća RNK|nekodirajuće RNK]] molekule, koji učestvuju u [[regulacija genske ekspresije|regulaciji genske ekspresije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = The ENCODE Project Consortium |title = Identification and analysis of functional elements in 1% of the human genome by the ENCODE pilot project |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-06-14_447_7146/page/n63 |journal = Nature |volume = 447 |issue = 7146 |year= 2007 |doi = 10.1038/nature05874 |pmid = 17571346 |pmc = 2212820 |bibcode = 2007Natur.447..799B|pages=799-816}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Regulation of gene expression by small non-coding RNAs: a quantitative view author = Yishai Shimoni, Gilgi Friedlander, Guy Hetzroni, Gali Niv, Shoshy Altuvia, Ofer Biham &amp; Hanah Margalit |journal = Molecular Systems Biology |doi = 10.1038/msb4100181 |year= 2007 |url = http://www.nature.com/msb/journal/v3/n1/full/msb4100181.html}}&lt;/ref&gt;

Neke nekodirajuće DNK sekvence imaju strukturne uloge u hromozomima. [[Telomera|Telomere]] i [[Centromera|centromere]]{{sfn|Pollard|2007|pp=200–203}}&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://ghr.nlm.nih.gov/glossary=sisterchromatidcohesion |title = Sister chromatid cohesion |date = 15 May, 2011 |work = Genetics Home Reference |publisher = United States National Library of Medicine}}&lt;/ref&gt; tipično sadrže mali broj gena, ali su važni za funkciju i stabilnost hromozoma.&lt;ref name=Nugent/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Pidoux A, Allshire R |title = The role of heterochromatin in centromere function | pmc = 1569473 | journal = Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci |volume = 360 |issue = 1455 |year= 2005 |pmid = 15905142 | doi = 10.1098/rstb.2004.1611|pages=569-79}}&lt;/ref&gt; Bogata familija nekodirajuće DNK kod ljudi su [[pseudogen]]i,&lt;ref name=&quot;pmid_12083509&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid3909943&quot;&gt;{{Cite journal | author = Vanin EF | title = Processed pseudogenes: characteristics and evolution | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-genetics_1985_19/page/253 | journal = Annu. Rev. Genet. | volume = 19 | year= 1985 | pmid = 3909943 | doi = 10.1146/annurev.ge.19.120185.001345|pages=253-72}}&lt;/ref&gt; koji su kopije gena koje su onesposobljene mutacijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Harrison P, Hegyi H, Balasubramanian S, Luscombe N, Bertone P, Echols N, Johnson T, Gerstein M |title = Molecular Fossils in the Human Genome: Identification and Analysis of the Pseudogenes in Chromosomes 21 and 22 |journal = Genome Res |volume = 12 |issue = 2 |year= 2002 |pmid = 11827946 |doi = 10.1101/gr.207102 |pmc = 155275|pages=272-80}}&lt;/ref&gt; Te sekvence su obično samo molekulski [[fosil]]i, mada one mogu povremeno da služe kao sirovi genetički materijal za kreiranje novih gena putem procesa [[dupliranje gena|dupliranja gena]]&lt;ref name=&quot;Zhang_2003&quot;&gt;{{Cite journal |author = Zhang J |title = Evolution by gene duplication: an update |journal = Trends in Ecology &amp; Evolution |volume = 18 |issue = 6 |year= 2003 |doi = 10.1016/S0169-5347(03)00033-8 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0169534703000338|pages=292-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Taylor_Raes_2004&quot;&gt;{{Cite journal |author = Taylor JS, Raes J |title = Duplication and divergence: the evolution of new genes and old ideas |journal = Annu. Rev. Genet. |volume = 38 |year= 2004 |pmid = 15568988 |doi = 10.1146/annurev.genet.38.072902.092831 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.genet.38.072902.092831?journalCode=genet|pages=615-43}}&lt;/ref&gt; i [[Divergentna evolucija|divergencije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Harrison P, Gerstein M |title = Studying genomes through the aeons: protein families, pseudogenes and proteome evolution |url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2002-05-17_318_5/page/1155 | journal = J Mol Biol |volume = 318 |issue = 5 |year= 2002 |pmid = 12083509 |doi = 10.1016/S0022-2836(02)00109-2|pages=1155-74}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |doi = 10.1111/j.1469-7580.2005.00471.x | author = Schneider R. A. | title = Developmental mechanisms facilitating the evolution of bills and quills | journal = Journal of Anatomy | volume = 207 | issue = 5 | year= 2005 | pmid = 16313392 | pmc = 1571558|pages=563-573}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Good, JM; Hayden, CA; Wheeler, TJ | title = Adaptive protein evolution and regulatory divergence in Drosophila | journal = Mol Biol Evol. |date=June 2006 | volume = 23 | issue = 6 | pmid = 16537654 | url = http://mbe.oxfordjournals.org/content/23/6/1101.long|pages=1101-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal
| author = Yoshikuni, Y.; Ferrin, T. E.; Keasling, J. D. | title = Designed divergent evolution of enzyme function | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-04-20_440_7087/page/1078 | journal = Nature | volume = 440 | issue = 7087 | year= 2006 | pmid = 16495946 | doi = 10.1038/nature04607 |bibcode = 2006Natur.440.1078Y|pages=1078-1082}}&lt;/ref&gt;

=== Transkripcija i translacija ===
[[Datoteka:Ribosome mRNA translation sr.svg|400px|mini|right|Dijagram prikazuje [[Translacija (genetika)|translaciju]] [[iRNK]] i [[Sinteza proteina|sintezu proteina]] [[ribozom]]om]]
[[Datoteka:RNA-codons.sr.png|mini|left|Serija kodona u delu molekula [[iRNK|informacione RNK]] (iRNK). Svaki kodon se sastoji od tri [[nukleotid]]a, i obično predstavlja jednu [[aminokiselina|aminokiselinu]]. Nukleotidi su označeni slovima A, U, G i C. iRNK koristi U ([[uracil]]), dok DNK koristi T ([[timin]]).]]
[[Datoteka:T7 RNA polymerase.jpg|mini|right|320px|[[T7 RNK polimeraza]] (plavo) formira [[iRNK]] (zeleno) iz DNK obrasca (narandžasto). ({{PDB2|1MSW}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structural Basis for the Transition from Initiation to Elongation Transcription in T7 RNA Polymerase | author = Y. Whitney Yin and Thomas A. Steitz | journal = Science |date=November 2002 |volume = 298 |issue = 5597 |doi = 10.1126/science.1077464 |url = http://www.sciencemag.org/content/298/5597/1387.short|pages=1387-1395}}&lt;/ref&gt;]]

Gen je DNK sekvenca koja sadrži genetičke informacije i koja može da utiče na [[fenotip]] organizma.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Churchill F.B. | year = 1974 | title = William Johannsen and the genotype concept | url = http://www.springerlink.com/content/v137610135841685/ | journal = Journal of the History of Biology | volume = 7 | issue =  | doi = 10.1007/BF00179291 | pages = 5-30 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Johannsen W. | year= 1911 | title = The genotype conception of heredity | url = http://www.jstor.org/stable/2455747 | journal = American Naturalist | volume = 45 | issue = | pages=129-159}}&lt;/ref&gt; Struktura i/ili enzimska aktivnost svakog proteina prvenstveno proizlazi iz njegove [[Primarna struktura proteina|primarne sekvence aminokiselina]]. Putem određivanja sekvence aminokiselina proteina geni imaju sposobnost nošenja informacije neophodne za definisanje aktivnog polipeptidnog lanca. Na taj način jedan jednostavan tip molekulske strukture ima sposobnost izražavanja bezbrojnih [[Tercijarna struktura proteina|proteinskih formi]]. Kolektivno dejstvo raznih proteinskih proizvoda ćelije sprovodi katalitičke i strukturne aktivnosti koje su neophodne za uspostavljanje fenotipa.

Unutar gena, sekvenca baza duž DNK lanca definiše sekvencu [[iRNK|informacione RNK]], koja zatim definiše jednu ili više proteinskih sekvenci. Odnos između nukleotidnih sekvenci gena i [[aminokiselina|aminokiselinskih]] sekvenci proteina je određen pravilima [[Translacija (genetika)|translacije]], koja su poznata kao [[genetički kod]]. On se sastoji od reči sa tri slova koje se nazivaju ''kodoni''. Oni su formirani od sekvenci sa tri nukleotida (npr. ACT, CAG, TTT).&lt;ref name=&quot;pmid19131629&quot;&gt;{{Cite journal | author = Turanov AA, Lobanov AV, Fomenko DE, Morrison HG, Sogin ML, Klobutcher LA, Hatfield DL, Gladyshev VN | title = Genetic code supports targeted insertion of two amino acids by one codon | journal = Science | volume = 323 | issue = 5911 |date=January 2009 | pmid = 19131629 | doi = 10.1126/science.1164748 |url = http://www.sciencemag.org/content/323/5911/259.abstract|pages=259-61}}&lt;/ref&gt; Genetički kod dekodira kompleksni aparat koji stoji između nukleinske kiseline i proteina. Taj aparat je esencijalan za prenos informacije koju sadrži DNK. Samo jedan od dva DNK lanca kodira protein, tako da se genetički kod zapisuje kao sekvenca [[nukleotid]]a, a ne baznih parova.

Tokom transkripcije, kodoni gena se kopiraju u informacione RNK molekule posredstvom [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]]. Te RNK kopije se zatim dekodiraju u [[ribozom]]ima koji čitaju RNK sekvence putem baznog sparivanja informacione RNK sa [[transportna RNK|transportnim RNK]] molekulima, koji nose aminokiseline. Pošto postoje četiri baze u kombinacijama od tri slova, moguća su 64 kodona (4&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; kombinacije).&lt;ref name=&quot;|isbn0-465-09138-5&quot;&gt;{{harvnb|Crick|1988|pp=89-101}}&lt;/ref&gt; Kodoni kodiraju dvadeset [[Proteinogena aminokiselina|standardnih aminokiselina]]. Većina aminokiselina je kodirana sa više od jednog kodona. Postoje tri ''stop'' ili ''nesmisaona'' kodona koji označavaju kraj kodirajućeg regiona. To su: TAA, TGA i TAG kodoni.&lt;ref name=&quot;urlHow nonsense mutations got their names&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.sci.sdsu.edu/~smaloy/MicrobialGenetics/topics/rev-sup/amber-name.html | title = How nonsense mutations got their names | author = Maloy S | authorlink =  | date = 29. 11. 2003. | work = Microbial Genetics Course | publisher = San Diego State University | accessdate = 10. 3. 2010. | archive-date = 2020-09-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200923075442/http://www.sci.sdsu.edu/~smaloy/MicrobialGenetics/topics/rev-sup/amber-name.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Gen sadrži seriju kodona koja se čita sekvencijalno od početne tačke na jednom kraju do krajnje tačke na drugom. Napisana u konvencionalnom 5'-3' smeru, sekvenca nukleotida DNK lanca koja kodira protein odgovara sekvenci aminokiselina napisanoj u pravcu od [[N-terminus]]a do [[C-terminus]]a.

Opšta baza koda je otkrivene putem genetičke analize mutacija ''rII'' regiona bakterijskog virusa, [[Enterobakterijski fag T4|fag T4]]. [[Fransis Krik|Krik]] je [[1961]]. pokazao da se kod mora čitati u ''nepreklapajućim tripletima počevši od fiksne početne tačke''. Nepreklapanje znači da se svaki kodon sastoji od tri nukleotida i da su uzastopni kodoni predstavljeni uzastopnim trinukleotidima. Upotreba fiksne početna tačke znači da konstrukcija proteina mora da počne na jednom kraju i teče ka drugom, tako da se različiti delovi kodirajuće sekvence ne mogu nezavisno čitati.

Ako se genetički kod čita u nepreklapajućim tripletima, onda postoje tri moguća načina transliranja nukleotidne sekvence u protein u zavisnosti od početne tačke. Oni se nazivaju okvirima čitanja. Na primer za sekvencu ACGACGACGACGACGACG tri okvira čitanja su:
: ACG ACG ACG ACG ACG ACG
: &amp;nbsp;&amp;nbsp;CGA CGA CGA CGA CGA CGA
: &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;GAC GAC GAC GAC GAC GAC

Mutacija koja umetne ili ukloni jednu bazu menja okvir čitanja celokupne sekvence. Promena te vrste se naziva [[mutacija pomeranja okvira čitanja|''pomeranje okvira'']] ({{jez-eng|frameshift}}). Pošto se sekvenca novog okvira čitanja kompletno razlikuje od stare, celokupna aminokiselinska sekvenca proteina je promenjena iza mesta mutacije, te se stoga funkcija proteina verovatno kompletno gubi.

Mutacije promene okvira čitanja mogu da indukuju [[akridin]]i, jedinjenja koja se vezuju za DNK i izobličavaju strukturu dvostrukog heliksa, uzrokujući inkorporaciju ili izostavljanje dodatne baze tokom replikacije. Svaka mutacija uzrokovana akridinom dovodi do adicije ili uklanjanja jednog baznog para. Ako jedna akridinska mutacija proizvede na primer adiciju nukleotida, DNK se može vratiti u početno stanje uklanjanjem to nukleotida. Do reverzije se doći i odstranjivanjem različite baze na mestu u blizini prvog. Kombinacija takvih mutacija daje veoma korisne informacije o prirodi genetičkog koda.

Originalna analiza je izvedena genetičnim putem, tako što su sve akridinske mutacije klasifikovane u dve grupe, obeležene sa (+) i (-). Oba tipa mutacija uzrokuju frejmšift. Tip (+) putem adicije baze, a tip (-) putem [[Delecija|delecije]] baze. Dvostruke kombinacije tipova (+ +) i (- -) su i dalje mutirane. Međutim, kombinacije tipova (+ -) i (- +) se međusobno poništavaju, te je jedan od mutanta supresor drugog. Ovi rezultati pokazuju da se genetički kod mora čitati u sekvenci sa okvirom čitanja koji ima fiksnu početnu tačku, tako da adicija i delecija mogu da kompenzuju jedna drugu, dok dvostruke adicije ili dvostruke delecije zadržavaju karakter mutanta. Ovi nalazi ne daju indikaciju o veličini kodona.

Kad se formiraju trostruke mutacije, samo (+ + +) i (- - -) kombinacije pokazuju početni fenotip, dok ostale kombinacije ostaju mutirane. Ako se pretpostavi da tri adicije ili tri delecije odgovaraju respektivno adiciji ili izostavljanju jedne aminokiseline, može se zaključiti da se kod čita u tripletima. Nekorektna aminokiselinska sekvenca se nalazi između dva spoljašnja mesta mutacija, dok sekvence na oba kraja ostaju nepromenjene.

=== Replikon ===
Bilo da ćelija ima samo jedan hromozom (kao kao prokariota) ili mnoštvo hromozoma (kao kod eukariota), celokupni genom se mora replikovati jednom tokom svake ćelijske deobe.&lt;ref name = &quot;Brown_Genomes3rd&quot;/&gt; Dva opšta principa se koriste za poređenje stanja replikacije sa uslovima ćelijskog ciklusa:
* Inicijacija DNK replikacije obavezuje ćeliju da izvrši podelu. Sa te tačke gledišta broj potomaka ćelije je određen serijom odluka o inicijaciji replikacije DNK.
* Ako je replikacija u toku, podela nije dozvoljena dok se replikacioni čin ne završi. Završetak replikacije može da proizvede signal za sledeću ćelijsku podelu. Duplirani genomi se razdvajaju u dve ćelije ćerke (putem [[mitoza|mitoze]] kod eukariota). Jedinica segregacije je hromozom.

Regulatorni geni ćelijskog ciklusa aktiviraju prekidače koji iniciraju DNK replikaciju i pokreću samu deobu. Kod prokariota, inicijacija replikacije je događaj u kome učestvuje jedinstveno mesto bakterijskog hromozoma, i proces deobe je praćen razvojem pregrade. Kod eukariotskih ćelija, inicijacija replikacije je identifikovana početkom [[S faza|S faze]], dužeg perioda tokom kojeg dolazi do sinteze DNK, i koji obuhvata mnoge individualne inicijacione događaje. Čin podele se ostvaruje reorganizacijom ćelije tokom mitoze.

Jedinica DNK u kojoj se javlja individualni čin replikacije se naziva ''replikon''. Svaki replikon se aktivira jednom i samo jednom u svakom ćelijskom ciklusu. Replikon je definisan posedovanjem kontrolnih elemenata potrebnih za replikaciju. On sadrži ''mesto početka'' na kome se inicira replikacija. On isto tako može da sadrži „terminus“ na kome se replikacija zaustavlja. Svaka sekvenca vezana za mesto početka, ili preciznije sekvenca koja nije razdvojena od mesta početka terminusom, se replikuje kao deo replikona. Mesto početka može da utiče samo na DNK molekul na kome se nalazi. Genom prokariotske ćelije je jedan replikon, tako da su jedinice replikacije i segregacije na istom mestu. Najveći takav replikon je sam bakterijski hromozom. Replikon je fleksibilna jedinica. U slučaju bakterijskih hromozoma, on se koristi za formiranje kopija dupliranjem dvolančane DNK. On se takođe može koristiti za generisanje jednolančanih kopija genoma faga ili plazmida u monometrijskim ili multimetrijskim formama. Mod reprodukcije replikona zavisi od prirode interakcija koje se javljaju tokom inicijacije na mestu početka. Opšti princip je da je replikacija kontrolisana stupnjem inicijacije. Nakon početka replikacije, ona se nastavlja dok se celokupni genom ne duplira.&lt;ref name=&quot;Lewin_Genes6th&quot;/&gt;

Glavna razlika u organizaciji bakterijskih i eukariotskih genoma je u njihovoj replikaciji. Svaki eukariotski hromozom sadrži veliki broj replikona, tako da jedinica segregacije obuhvata mnoštvo jedinica replikacije. Time se dodaje nova dimenzija problemu kontrole. Svi replikoni na hromozomu se moraju aktivirati tokom [[životni ciklus ćelije|ćelijskog ciklusa]], mada oni nisu istovremeno aktivni, nego se aktiviraju tokom dužeg perioda. Svaki replikon se mora aktivirati samo jednom u datom ćelijskom ciklusu. Signal mora da razlikuje replicirane od nerepliciranih replikona, tako da do aktivacije replikona dođe samo jednom. Pošto su mnogi replikoni nezavisno aktivirani, mora da postoji signal koji označava da je celokupan proces replikacije završen.

Replikacija može da bude jednosmerna i dvosmerna. Tip je određen time da li se jedna ili dve [[replikacija DNK|replikacione račve]] formiraju. Kod jednosmerne replikacije, jedna replikaciona viljuška napušta mesto početka i kreće se duž DNK. Kod dvosmerne replikacije, dve replikacione viljuške se formiraju i kreću se u suprotnim smerovima. Kad se replikacija DNK posmatra pod [[elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom]], replikacioni region izgleda kao ''oko'' unutar nereplikovane DNK. Međutim na osnovu izgleda segmenta se ne može reći da li je replikacija jednosmerna ili dvosmerna. Oko može da predstavlja bilo koju od te dve strukture. Ako je ''oko'' formirano jednosmernom replikacijom, ono predstavlja nepomerno mesto početka i pokretnu replikacionu račvu. Ako je formirano dvosmernom replikacijom, ono predstavlja par replikacionih račvi. Nezavisno od tipa, progres replikacije proširuje ''oko'' dok se ultimatno ne proširi na ceo replikon. Kad je replikon kružan, prisustvo ''oka'' formira [[Teta struktura|θ strukturu]].

Broj replikacionih račvi replikacionog oka se može odrediti na dva načina. Izbor metoda zavisi od toga da li se analizira definisani molekul DNK ili nedefinisani region ćelijskog genoma. U slučaju definisanog molekula, može se koristiti elektronska mikroskopija za merenje rastojanja krajeva replikacionog oka od krajeva DNK. Zatim se pozicija svakog kraja oka može porediti u molekulima sa koji imaju različite veličine oka. Ako je replikacija jednosmerna samo se jedan kraj pomera. Ako je replikacija dvosmerna oba kraja se pomeraju, dok je mesto početka u sredini. U slučaju nedefinisanih regiona velikog genoma, dva uzastopna [[Radioaktivnost|radioaktivna]] pulsa se mogu koristiti za obeležavanje kretanja replikacione viljuške. Ako jedan od pulseva ima intenzivniju oznaku, oni se mogu razlikovati po relativnim intenzitetima oznaka primenom autoradiologije. Kod jednosmerne replikacije jednoj oznaci sledi druga na jednom kraju oka, dok se kod dvosmerne javlja simetričan obrazac na obe strane oka. Simetrični obrazac se obično uočava u replikonima eukariotskih hromozoma.

Savremeniji metod mapiranja mesta početka sa povećanom rezolucijom koristi promenljive efekte promene oblika putanja nakon [[Elektroforeza|elektroforetske]] migracije DNK. Tehnika dvodimenzionog mapiranja razdvaja restrikcione fragmente replikujuće DNK elektroforezom po masi u prvoj dimenziji, dok je u drugoj dimenziji kretanje prvenstveno određeno oblikom. Različiti tipovi replikacionih molekula slede karakteristične puteve, koji se mere njihovom devijacijom od linije koju bi sledili linearni molekuli udvostručene veličine. Jednostavna Y-struktura u kojoj se jedna viljuška kreće duž linearnog fragmenta sledi kontinuirani put. Tačka inflekcije se javlja kad su sve tri grane jednake dužine. Ta struktura maksimalno odstupa od linearne DNK. Analognim razlozi određuju puteve dvostrukih Y-struktura ili mehura. Asimetrični mehur sledi isprekidani put, koji se prekida u tački u kojoj se mehur konvertuje u Y-strukturu.

==== Bakterijski replikon ====
Bakterijski replikon treba da podržava sledeće funkcije da bi se korektno nasleđivao
* Inicijacija replikacionog ciklusa
* Kontrola frekvencije inicijalnih događaja
* Segregacija replikovanih hromozoma u ćelije ćerke
Prve dve funkcije su osobine mesta početka. Segregacija može da bude nezavisna funkcija, ali u prokariotskim sistemima obično počiva na sekvenci u blizini mesta početka. To nije slučaj kod eukariota. DNK sekvenca mesta početka replikona ima sposobnost podržavanja replikacije bilo koje DNK sekvence u koju se unese. Kad se ona klonira u molekul koji ne sadrži mesto početka, rekonstrukcija formira plazmid koji ima sposobnost autonomne replikacije. Mesta početka su identifikovana kod bakterija, [[kvasac]]a, [[hloroplast]]a i [[mitohondrija]]. Opšte svojstvo je da je sekvenca bogata AT parovima. Smatra se da je to usled potrebe da se dvolančana DNK otopi kako bi se inicirala replikacija.

Genom [[Ešerihija koli|Ešerihije koli]] se dvosmerno replikuje iz jednog mesta početka, koje se identifikuje kao genetički lokus [[Mesto početka replikacije|''oriC'']].&lt;ref name = &quot;Kornberg_1984&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Bell_1992&quot;/&gt; Dodatak ''oriC'' segmenta u bilo koju DNK sekvencu formira veštački plazmid koji se može replikovati u ''E. Coli''. Putem redukovanja veličine kloniranog fragmenta ''oriC'' utvrđeno je da se region neophodan za iniciranje replikacije sastoji od 245 bazna para. Plazmidi koji se korektno iniciraju mogu da imaju iregularnu segmentaciju, ali se to može stabilizovati uvođenjem dodatnih sekvenci. Iz toga sledi da mesto početka koje je neophodno za inicijaciju ne sadrži dovoljno informacija da omogući podelu dupliranih DNK molekula u ćelije ćerke pri podeli bakterije. Funkcije koje učestvuju u podeli se mogu identifikovati karakterizacijom sekvenci koje uslovljavaju segregacionu stabilnost plazmida.

Prokariotski replikoni su obično kružni. Kružne strukture obuhvataju bakterijski hromozom, plazmide i mnoge [[bakteriofag]]e. One su isto tako česte u hloroplastima i [[Mitohondrija|mitohondrijskim]] DNK molekulima. Replikacija kružnih molekula izbegava problem replikacije krajeva, ali ima problem završavanja replikacije. Bakterijski hromozom se dvosmerno replikuje kao jedna jedinica počevši od ''oriC'' lokacije. Dve replikacione račve se kreću oko genoma aproksimativno istom brzinom do tačke sastajanja, i do terminacije dolazi u diskretnom regionu. Nakon terminacije same replikacije DNK, enzimi višeg nivoa koji manipulišu strukture su neophodni da bi se dva novonastala hromozoma razdvojila. Sekvence koje uzrokuju terminaciju se nazivaju ''ter'' mesta. Ona se sastoje od kratke (~23 bazna para dugačke) sekvence koja uzrokuje terminaciju ''[[in vitro]]''. Terminacione sekvence funkcionišu samo u jednom smeru. Terminacija zahteva protein kodiran ''TUS'' genom&lt;ref name=&quot;Hill_1990&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Tus_1989&quot;/&gt; koji prepoznaje konsenzus sekvencu i sprečava dalji napredak replikacione viljuške.

Kod Ešerihije koli replikaciona račva se obično zaustavlja u tački na pola puta oko hromozoma. Postoje dva terminaciona regiona (''terD,A'' i ''terC,B'') locirana oko 100 kb na svakoj strani mesta sretanja. Svaki terminalni region je specifičan za jedan smer kretanja račve, i oni su raspoređeni na takav način da bi svaka račva morala da pređe drugi završni region da bi dosegla do završnog kraja koji prepoznaje. Ovaj aranžman formira klopku za replikacione račve. Ako je iz bilo kog razloga jedna račva kasni, tako da račve ne uspeju da se sretnu u uobičajenoj centralnoj poziciji, brža račva će biti zaustavljena u ter regionu i čekaće dolazak sporije račve.

U slučaju da replikaciona račva (koja se kreće deset puta brže) naiđe na [[RNK polimeraza|RNK polimerazu]] koja se kreće u istom smeru, ona je obilazi bez poremećaja transkripcije. Mehanizam ove interakcije nije poznat. U slučaju da se RNK polimeraza kreće u suprotnom smeru, konflikt se verovatno ne bi mogao rešiti, te može doći do letalnog ishoda. To je mogući razlog što su kod Ešerihije koli skoro sve aktivne transkripcione jedinice orijentisane tako da se izražavaju u istom smeru kao i replikaciona račva. Izuzeci su jedino male transkripcione jedinice koje se retko izražavaju.

==== Eukariotski replikon ====
Kod eukariotskih ćelija, replikacija DNK je ograničena na deo ćelijskog ciklusa. [[S faza]] se javlja kao deo interfaze koja obično traje nekoliko časova kod ćelija viših eukariota. Replikacija velike količine DNK sadržane u eukariotskom hromozomu se ostvaruje podelom u mnoštvo replikona. Samo deo tih replikona učestvuje u replikaciji u bilo kojem trenutku S faze. Svaki replikon se aktivira u specifično vreme, mada evidencija o tome nije potpuna. Signal za početak S faze je aktivacija prvog replikona. Tokom sledećih nekoliko sati dolazi do aktivacije drugih replikona. Kontrola S faze stoga obuhvata dva procesa: izlazak ćelije iz prethodne G1 faze, i inicijaciju replikacije individualnih replikona na uređen način.

Najveći deo poznatih svojstava pojedinačnih replikona je dobijen putem autoradiografskih studija. Hromozomski replikoni obično imaju dvosmernu replikaciju. Poteškoća u karakterisanju pojedinačnih jedinica je u tome da se susedni replikoni spajaju i proizvode velike replikacione mehure. Pristup koji se koristi za razlikovanje individualnih replikona od spojenih se obično oslanja na segmente DNK u kojima se može videti nekoliko aktivnih replikona, koji su verovatno aktivirani u približno isto vreme i čije račve se još nisu srele. Postoje dokazi da „regionalna“ kontrola može da proizvede izvestan oblik regulacionog obrasca u kome su grupe replikona inicirane više ili manje koordinirano, što je u suprotnosti sa mehanizmom u kome su individualni replikoni aktivirani jedan po jedan u rasutim oblastima genoma. Dve strukturne osobine sugerišu mogućnost organizacije na velikoj skali. Veoma veliki regioni hromozoma se mogu karakterisati kao „rano replikujući“ ili „kasno replikujući“, iz čega sledi da postoji izvesna raspodela između replikona koji se aktiviraju rano i kasno. Vizuelizacija replikacionih račvi obeleženih sa DNK prekursorima pokazuje 100-300 centara, umesto uniformne raspodele. Svaki centar verovatno sadrži &gt;300 replikacionih račvi. Račve mogu da predstavljaju fiksne strukture kroz koje replikujuća DNK mora da prođe.

&lt;div class=&quot;thumb floatright&quot; &gt; 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- 
! colspan=&quot;4&quot; | Eukariotski replikoni su mali i replikuju se sporije od bakterijske DNK
|- 
! Organizam !! Broj replikon (bp) !! Prosečna dužina !! Brzina kretanja (bp/min)
|-
| Bakterija || 1 || 4.200 || 50.000
|-
| [[Kvasac]] || 500 || 40 || 3.600
|-
| Voćna mušica || 3.500 || 40 || 2.600
|-
| [[Žaba]] || 15.000 || 200 || 500
|-
| [[Miš (životinja)|Miš]] || 25.000 || 150 || 2.200
|-
| Biljka || 35.000 || 300 || 
|}&lt;/div&gt;

U grupama aktivnih replikona, prosečna veličina jedinice se meri rastojanjem između mesta početaka. Brzina kretanja replikacione račve se može proceniti iz maksimalnog rastojanja koje autoradiografski trag pređe tokom datog vremenskog intervala. Pojedinačni eukariotski replikoni su relativno mali, iako njihova dužina varira više od deset puta unutar genoma. Brzina kojom se oni replikuju je znatno manja od brzine bakterijske replikacije. Genom [[sisari|sisara]] bi se mogao replikovati u toku jednog sata, ako bi svi replikoni simultano funkcionisali. Međutim, S faza zapravo traje duže od šest sati u tipičnim somatskim ćelijama, iz čega sledi da je do 15% replikona aktivno u bilo kom momentu. Postoje neki izuzetni slučajevi, kao što je rani embrionski razvoj Drozofila embriona, gde je dužina S faze kompresovana simultanim funkcionisanjem velikog broja replikona.

Dostupna evidencija sugeriše da hromozomski replikoni nemaju terminuse na kojima se replikacione račve zaustavljaju i enzimski kompleks disocira od DNK. Verovatniji scenario je da replikacione račve nastavljaju kretanje od svog mesta početka dok se ne sretnu sa račvom koja se kreće u suprotnom smeru.

Svaki DNK segment koji sadrži mesto početka bi trebalo da ima sposobnost replikacije. Mada su plazmidi retki kod eukariota, moguće ih je formirati putem podesnih manipulacija ''in vitro''. To je ostvareno kod kvasca, mada ne i kod viših eukariota. ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' mutanti se mogu transformisati do divljeg tipa dodatkom DNK koja sadrži kopiju gena divljeg tipa. Neki DNK fragmenti kvasca (često kružni) imaju sposobnost veoma efektivnog transformisanja defektivnih ćelija. Ti fragmenti mogu da opstanu u ćelijama u neintegrisanom (autonomnom) stanju, poput samoreplikujućih [[plazmid]]a. Fragmenti koji se transformišu sa visokom frekvencijom poseduje sekvence koje imaju sposobnost efektivne replikacije u kvascu. Taj segment se naziva ARS (autonomno replikujuća sekvenca). ARS elementi su izvedeni iz autentičnih mesta početka replikacije hromozoma. Sekvence sa ARS funkcijom se javljaju sa skoro jednakom frekvencijom kao i mesta početka replikacije. ARS elementi su sistematski mapirani na dužim regionima hromazoma. Samo deo njih se zapravo koristi za inicijaciju replikacije. Drugi su nemi, ili se možda koriste povremeno. Ako je tačno da neka mesta početka imaju varirajuću verovatnoću aktivacije, sledi da granice replikona nisu fiksne. U tom slučaju dati region hromozoma može da bude replikovan iz različitih mesta početaka u različitim ćelijskim ciklusima. ARS element se sastoji od AT bogatog regiona koji sadrži određena diskretna mesta na kojima mutacije imaju znatan uticaj. Sadržaj baza umesto same sekvence može da bude značajan za ostatak regiona.

=== Replikacija DNK molekula ===
[[Datoteka:DNA replication split.svg|mini|200px|left|Replikacija DNK. [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|Dvostruki heliks]] se razmotava i svaki lanac deluje kao šablon za sledeći lanac.]]
[[Datoteka:DNA replication sr.svg|mini|450px|right|DNK replikacija. Dvostruki heliks se otpliće posredstvom [[helikaza|helikaze]] i [[topoizomeraza|topoizomeraze]]. Zatim jedna [[DNK polimeraza]] proizvodi kopiju [[replikacija DNK|vodećeg lanca]]. Druga DNK polimeraza se vezuje za [[replikacija DNK|zaostajući lanac]]. Taj enzim pravi diskontinuirane segmente ([[Okazaki fragment]]e) koje [[DNK ligaza]] spaja.]]

[[Replikacija DNK]] molekula je veoma složen i važan proces. Stoga je puno vremena i truda je uloženo u njegovo razumevanje.

[[Ćelijska deoba]] je esencijalna za rast organizma. Tokom deobe ćelija dolazi do replikacije DNK tako da svaka od novonastalih ćelija ima isti genetički sadržaj kao i njihov roditelj. Dvolančana struktura DNK omogućava jednostavan mehanizam za [[Replikacija DNK|replikaciju]]. Ovde se dva lanca razdvajaju i formira se [[Komplementarna DNK|komplementarna]] sekvenca za svaki od njih posredstvom [[enzim]]a [[DNK polimeraza]].&lt;ref name=berg/&gt; Taj enzim formira komplementarni lanac tako što nalazi korektnu bazu putem sparivanja komplementarnih baza, i njihovog vezivanja na originalni lanac. Pošto DNK polimeraze mogu da produže jedino DNK lanac u 5′ ka 3′ smeru, drugi mehanizmi se koriste za kopiranje antiparalelnih lanaca dvostrukog heliksa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Albà M |title = Replicative DNA polymerases | journal = Genome Biol |volume = 2 |issue = 1 | pages = REVIEWS3002 |year= 2001 |pmid = 11178285 |pmc = 150442 |doi = 10.1186/gb-2001-2-1-reviews3002 |nopp = true |url = http://www.biomedcentral.com/content/pdf/gb-2001-2-1-reviews3002.pdf}}&lt;/ref&gt; Na taj način, baze starog lanca određuju u kojoj sekvenci se baze pojavljuju u novom lancu, i ćelija dobija perfektnu kopiju svoje DNK.

Replikacija DNK se takođe može izvoditi ''[[in vitro]]'' (veštački, izvan ćelije). [[DNK polimeraza|DNK Polimeraze]], izolovane iz ćelija, i veštački DNK prajmeri se koriste za iniciranje sinteze DNK na poznatim sekvencama molekulskih templeta. [[Polimerazna lančana reakcija]] (PCR) je uobičajena laboratorijska tehnika u kojoj se primenjuje takva veštačka sinteza u cikličnom režimu radi umnožavanja specifičnog ciljnog DNK fragmenta iz DNK smeše.

==== Eukariotska replikacija ====
{{Infobox Enzim
| Name = [[DNK polimeraza]]
| EC_number = 2. 7. 7.7
| CAS_number = 9012-90-2
| IUBMB_EC_number = 2/7/7/7
| GO_code = 0034061
| image = DNA polymerase.png
| width = 260px
| caption = 3D struktura [[heliks-zavoj-heliks]] motiva DNK vezivanja ljudske DNK polimeraze beta ({{PDB2|7ICG}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A Structural Basis for Metal Ion Mutagenicity and Nucleotide Selectivity in Human DNA Polymerase β |author = Huguette Pelletier, Michael R. Sawaya, William Wolfle, Samuel H. Wilson, and Joseph Kraut |journal = Biochemistry |year= 1996 |volume = 35 |issue = 39 |doi = 10.1021/bi9529566 |pages = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi9529566|pages=12762-12777}}&lt;/ref&gt;
}}
Replikacija DNK molekula počinje na mestu koji se zove ''oriC'' lokus.&lt;ref name = &quot;Kornberg_1984&quot;&gt;{{Cite journal |title = DNA replication |author = Arthur Kornberg |volume = 9 |issue = 4 |date=April 1984 |doi = 10.1016/0968-0004(84)90114-2 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0968000484901142 |journal = Trends in Biochemical Sciences|pages=122-124}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Bell_1992&quot;&gt;{{Cite journal |title = ATP-dependent recognition of eukaryotic origins of DNA replication by a multiprotein complex |author = SP Bell, B Stillman |journal = Nature |year = 1992 |volume = 357 |url = http://www.tamu.edu/faculty/kunkel/Feb23.pdf |pages = 128-134 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-11-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131110191216/http://www.tamu.edu/faculty/kunkel/Feb23.pdf |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; ''Protein DNK-A'' se vezuje za ''oriC'' lokus i pritom se vrši hidroliza [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfata]]. Ovo prvo nadovezivanje dovodi do početnog odvijanja DNK molekula iz spirale u dva linearna lanca povezana vodoničnim vezama. Da bi replikacija bila uspešna DNK mora da postane linearna, a ne spiralno uvijena, dakle mora da izgleda kao merdevine. Enzimi koji odvijaju DNK molekul u oblik merdevine se zovu ''[[helikaza|helikaze]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Isolation of the Cdc45/Mcm2–7/GINS (CMG) complex, a candidate for the eukaryotic DNA replication fork helicase |author = Stephen E. Moyer, Peter W. Lewis, and Michael R. Botchan |date=July 2006 |doi = 10.1073/pnas.0602400103 |journal = PNAS |volume = 103 |issue = 27 |url=http://www.pnas.org/content/103/27/10236.short|pages=10236-10241}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Bambara&quot;&gt;{{Cite journal |title = Enzymes and Reactions at the Eukaryotic DNA Replication Fork |author = Robert A. Bambara, Richard S. Murante and Leigh A. Henricksen |doi = 10.1074/jbc.272.8.4647 |date=February 1997 |journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 272 |url=http://www.jbc.org/content/272/8/4647.short|pages=4647-4650}}&lt;/ref&gt; Enzimi odvijaju DNK molekul veoma brzo, čak 75 do 100 revolucija u sekundi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Paradoxes of eukaryotic DNA replication: MCM proteins and the random completion problem |author = Olivier Hyrien, Kathrin Marheineke, Arach Goldar |doi = 10.1002/bies.10208 |volume = 25 |issue = 2 |date=February 2003 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/bies.10208/abstract|pages=116-125}}&lt;/ref&gt; Ovakvo brzo odvijanje molekula DNK može da dovede do stvaranja tenzija polinukleotidnih lanaca. Ova pojava tenzija se na primer može videti kada se uviju pertle i kada pokušamo brzo da ih razdvojimo, pertle se uviju u čvorove usled tenzije. Da bi se ovo izbeglo stvaranje čvorova koje bi moglo da oštetiti DNK molekul, prisutni su enzimi koji se zovu ''[[Topoizomeraza|DNK topoizomeraze]]''. Oni popuštaju vodonične veze kako bi se tenzija i stvaranje čvorića izbeglo.&lt;ref name=Champoux/&gt;&lt;ref name=Wang/&gt;&lt;ref name=&quot;Albert1996&quot;/&gt; U isto vreme dok se DNK molekul razdvaja u oblik merdevina, struktura koja se naziva ''replikaciona viljuška'' (ili ''račva'')&lt;ref name = &quot;Bambara&quot;/&gt; ide odmah iza [[topoizomeraza]] i razdvaja vodonične veze između parova (A-T i G-C). Da bi ovi polinukleotidni lanci ostali razdvojeni razdvajajući proteini se vezuju na obe strane svakog lanca i na taj način održavaju lance odvojene. Replikacija DNK molekula se može uporediti sa rajsferšlusom. Kada želimo da otvorimo rajsferšlus, vučemo mehanizam na dole, i na taj način dobijamo dve strane rajsferšlusa za razdvojenim zupčanicima. Na isti način se DNK razdvaja, pri čemu mehanizam rajsferšlusa predstavlja replikacionu viljušku.

Nakon razdvajanja postoje dva polinukleotidna lanca, jedan ide u pravcu ''3'→ 5' ''dok drugi ide u pravcu ''5'→ 3' ''(antiparalelnost). Veoma važan enzim koji sintetiše nove polinukleotidne lance ''[[DNK polimeraza delta|DNK polimeraza δ]]'',&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA polymerase delta, an essential enzyme for DNA transactions |author = Hindges R, Hübscher U. |journal = Biol Chem |date = May 1997 |volume = 378 |issue = 5 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9191022|pages=345-62}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Molecular cloning of the cDNA for the catalytic subunit of human DNA polymerase delta |author = C L Yang, L S Chang, P Zhang, H Hao, L Zhu, N L Toomey, and M Y Lee |journal = Nucleic Acids Res. |date=February 1992 |volume = 20 |issue = 4 |pmc = 312012 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC312012/|pages=735-745}}&lt;/ref&gt; može da sintetiše novi lanac samo u pravcu ''5'→ 3'.'' To nije problem za vodeći lanac koji se sintetiše u pravcu kretanja replikacione viljuške.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The DNA replication fork in eukaryotic cells |journal = Annual Review of Biochemistry |volume = 67 |date=July 1998 |doi = 10.1146/annurev.biochem.67.1.721 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.67.1.721 |pages = 721-751 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-05-20 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160520065819/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.67.1.721 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA replication in eukaryotic cells |journal = Annual Review of Biochemistry |volume = 71 |date=July 2002 |doi = 10.1146/annurev.biochem.71.110601.135425 |author = Stephen P. Bell1 and Anindya Dutta |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.71.110601.135425?journalCode=biochem |pages = 333-374 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2019-02-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190207072600/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.71.110601.135425?journalCode=biochem |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Sintezu oba lanca obavlja DNK polimeraza tek pošto se veže za roditeljski lanac koji služi kao matrica. Ovaj enzim ne može da se veže za ogoljeni lanac-matricu već zahteva postojanje začetnika (prajmera). Začetnik je kratki lanac RNK i njegovu sintezu katalizuje enzim primaza. Kada se kratki lanac RNK komplementarno spari (hibridizuje) sa početkom lanca matrice to omogućuje vezivanje DNK polimeraze i počinje sinteza novog lanca. Za sintezu lanca koji zaostaje potrebno je da se sintetiše veći broj začetnika. Okazakijeve fragmente, po završetku sinteze, međusobno povezuje enzim [[DNK ligaza|ligaza]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA Repair in Eukaryotes |journal = Annual Review of Biochemistry |volume = 65 |date=July 1996 |doi = 10.1146/annurev.bi.65.070196.001031 |author = R D Wood |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.65.070196.001031?journalCode=biochem |pages = 135-167 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2022-03-16 |archive-url = https://web.archive.org/web/20220316045928/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.bi.65.070196.001031?journalCode=biochem |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WeissRichardson1967&quot;&gt;{{Cite journal | year= 1967 | title = Enzymatic breakage and joining of deoxyribonucleic acid, I. Repair of single-strand breaks in DNA by an enzyme system from Escherichia coli infected with T4 bacteriophage | journal = PNAS | volume = 57 | pmid = 5340583 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC224649/pdf/pnas00115-0175.pdf | language = english | format = pdf |author = Bernard Weiss and Charles C. Richardson|pages=1021-1028}}&lt;/ref&gt;

Lanac koji se sintetiše pravcu suprotnom od pravca kretanja replikacione viljuške 3' → 5' ne može da bude sintetisan bez prekida. On se sintetiše u fragmentima koji se nazivaju [[Okazakijev Fragment|Okazakijevi Fragmenti]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Eukaryotic DNA polymerases in DNA replication and DNA repair |author = Peter M. J. Burgers |journal = Chromosoma |volume = 107 |issue = 4 |year = 1998 |doi = 10.1007/s004120050300 |url = http://www.springerlink.com/content/a04vkl3h3e5p0364/ |pages = 218-227 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = DNA replication: Partners in the Okazaki two-step |author = Stuart A MacNeill |journal = Current Biology |volume = 11 |issue = 20 |date=October 2001 |pages = R842–R844 |doi = 10.1016/S0960-9822(01)00500-0 |url = http://ac.els-cdn.com/S0960982201005000/1-s2.0-S0960982201005000-main.pdf?_tid=012e7bdc-830b-11e3-9ba7-00000aab0f6b&amp;acdnat=1390357083_ccc3a7e0d8b82954cbd7cf8bdc2ca76c }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; (nazvanim po naučniku Reiji Okazaki koji je prvi ukazao na njihovo postojanje [[1966]].&lt;ref name=&quot;pmid5337977&quot;&gt;{{Cite journal |author = Sakabe K, Okazaki R |title = A unique property of the replicating region of chromosomal DNA |journal = Biochimica et Biophysica Acta |volume = 129 |issue = 3 |date=December 1966 |pmid = 5337977 |doi = |url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/5337977|pages=651-54}}&lt;/ref&gt;) i pojavljuju se samo na lancu koji ide u ovom pravcu. Oni su komplementarni sa templetom zaostajućeg lanca, sa kojim formiraju dvolančane DNK sekcije. Okazakijevi fragmenti su između 100 do 200 nukleotida dugački kod eukariota, dok kod ''[[Ešerihija koli|Ešerihije koli]]'' imaju 1 000 to 2 000 [[nukleotid]]a. Oni su razdvojeni RNK primerima od ~10-nukleotida i do spajanja dolazi nakon uklanjanja prajmera.

Da bi novi DNK molekul bio kompletan i bez prekida, enzim ''[[DNK ligaza|ligaza]]'' ima ulogu lepka i vezuje fragmente jedan za drugi, i tako nastaju od jednog DNK molekula, dva novoformirana DNK molekula. ''[[DNK polimeraza beta|DNK polimeraza β]]'' ima važnu ulogu u proveri novih DNK molekula,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structural design of a eukaryotic DNA repair polymerase: DNA polymerase β |author = William A Beard, Samuel H Wilson |journal = Mutation Research/DNA Repair |volume = 460 |issue = 3–4 |date=August 2000 | url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S092187770000029X |doi = 10.1016/S0921-8777(00)00029-X|pages=231-244}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Crystal structure of rat DNA polymerase beta: evidence for a common polymerase mechanism |author = MR Sawaya, H Pelletier, A Kumar, SH Wilson, J Kraut |journal = Science |date=June 1994 |volume = 264 |issue = 5167 |doi = 10.1126/science.7516581 |url = http://www.sciencemag.org/content/264/5167/1930.short|pages=1930-1935}}&lt;/ref&gt; tako što ide duž celih novonastalih lanaca, čita ih i proverava da li su sve baze korektno povezane (A-T i G-C). DNK replikacija se zaustavlja kada replikaciona viljuška naiđe na sekvencu na DNK molekulu koji kodira za stopiranje DNK replikacije.

Proces DNK replikacije je veoma komplikovan. Jedan od razloga za ovu kompleksnost je da novonastali DNK molekuli moraju da budu tačni. Greške u sintezi DNK molekula mogu da dovode do raznih bolesti i često su fatalne. Ovaj proces zvuči veoma neverovatno kada se uzme u obzir da se novih 850 baznih parova kod prokariota sintetiše u roku od jedne sekunde, dok je kod eukariota ova brzina je nešto niža, oko 150 baznih parova u jednoj sekundi.

==== Prokariotska replikacija ====
{{Infobox Proteinska Familija
| Symbol = Bac_DnaA_C
| Name = Bac_DnaA_C
| image = PDB 1j1v EBI.jpg
| width = 
| caption = Kristalna struktura DnaA domena u kompleksu sa DNK kutijom ({{PDB2|1J1V}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structural basis of replication origin recognition by the DnaA protein |author = Norie Fujikawa, Hitoshi Kurumizaka, Osamu Nureki, Takaho Terada, Mikako Shirouzu, Tsutomu Katayama and Shigeyuki Yokoyama |journal = Nucl. Acids Res. |year= 2003 |volume = 31 |issue = 8 |doi = 10.1093/nar/gkg309 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/31/8/2077.short|pages=2077-2086}}&lt;/ref&gt;
| Pfam = PF08299
| Pfam_clan = CL0123 
| InterPro = IPR013159
| SMART = 
| PROSITE = 
| MEROPS = 
| SCOP = 1j1v
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = 
}}
[[Prokariotska replikacija DNK]] je bidirekciona i započinje u centru replikacije (''OriC'').&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A DNA-Binding Protein Specific for the Early Replicated Region of the Chromosome Obtained from Escherichia coli Membrane Fractions |author = Annick Jacq, Masamichi Kohiyama |journal = European Journal of Biochemistry |volume = 105 |issue = 1 |date=March 1980 |doi = 10.1111/j.1432-1033.1980.tb04470.x |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1432-1033.1980.tb04470.x/abstract|pages=25-31}}&lt;/ref&gt;

Inicijaciju DNK replikacije posreduje [[DnaA]]&lt;ref name=&quot;foster&quot;&gt;{{Cite book |author = Slonczewski Joan and John Watkins Foster |title = Microbiology: An Evolving Science |location = New York |publiser = W. W. Norton &amp; Company |edition = Second Ed |date = November 2010 |isbn = 0-393-93447-0 |url = http://www.wwnorton.com/college/biology/mbio/ |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2012-04-26 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120426081719/http://www.wwnorton.com/college/biology/mbio/ |url-status = dead }}&lt;/ref&gt;, [[protein]] koji se vezuje za region centra replikacije poznat kao DnaA kutija. Kod ''E. coli'' postoji pet DnaA kutija, svaka od kojih sadrži devet visoko konzerviranih baznih parova, [[konsenzus sekvenca|konsenzus sekvencu]] 5' - TTATCCACA - 3'.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A comprehensive set of DnaA-box mutations in the replication origin, oriC, of Escherichia coli |author=Uwe Langer†, Stefan Richter, Angelika Roth, Christoph Weigel, Walter Messer |journal = Molecular Microbiology |volume = 21 |issue = 2 |date=July 1996 |doi = 10.1046/j.1365-2958.1996.6481362.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2958.1996.6481362.x/abstract?userIsAuthenticated=false&amp;deniedAccessCustomisedMessage=|pages=301-311}}&lt;/ref&gt; Posledica vezivanja DnaA za taj region je da DNK postaje negativno supernamotana. Nakon toga, regioni OriC ispred DnaA kutija (poznati kao DnaB kutije) se otapaju. Postoje tri takva regiona, i svaki je dugačak 13 baznih parova, i bogat AT parovima (što olakšava [[hibridizacija DNK|topljenje]] jer je manje energije potrebno za razlaganje dve [[vodonična veza|vodonične veze]]. Taj region ima konsenzus sekvencu 5' - GATCTNTTNTTTT - 3.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A model for initiation at origins of DNA replication |author = D Bramhill, A Kornberg |journal = Cell |date=September 1988 |volume = 54 |url = http://biochem.stanford.edu/biochem201/Handouts/bramhill.pdf |pages = 915-918 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-11-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131110190757/http://biochem.stanford.edu/biochem201/Handouts/bramhill.pdf |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Za rastapanje DnaB kutija je neophodan [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfat]] (koji [[Hidroliza|hidrolizuje]] DnaA). Nakon rastapanja, DnaA regrutuje heksamernu [[helikaza|helikazu]] (šest DnaB proteina) na suprotne krajeve rastopljene DNK. Na tom mestu se formira [[replikaciona viljuška]]. Za regrutovanje helikaze je neophodno šest DnaC proteina, svaki od kojih se vezuje za jednu podjedinicu helikaze. Nakon formiranja tog kompleksa, dodatnih pet DnaA proteina se vezuje. DnaC se zatim odvaja, i kompleks je kompletan. Da bi se DNK replikacija nastavila potreban je jednolančani protein koji sprečava jednolančane DNK lance da formiraju sekundarnu strukturu, kao i za sprečavanje njihovog ponovnog međusobnog sparivanja. [[DNK giraza]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Energy storage during DNA girase activity |author=E. Mizraji |journal = Journal of Theoretical Biology |volume = 120 |issue = 1 |date=May 1986 |doi = 10.1016/S0022-5193(86)80017-0 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0022519386800170|pages=63-71}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Statistical Thermodynamic Approach for Evaluating the Writhe Transformations in Circular DNAs |author=C. Anselmi, G. Bocchinfuso, P. De Santis, M. Fuà, A. Scipioni, and M. Savino |journal = J. Phys. Chem. B |year=1998|volume = 102 |issue = 29 |doi = 10.1021/jp981552v |url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jp981552v|pages=5704-5714}}&lt;/ref&gt; je potrebna da bi se umanjio stres uzrokovan formiranjem negativnih supernamotaja formiranih posredstvom [[DnaB helikaza|DnaB helikaze]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The Escherichia coli dnaB replication protein is a DNA helicase |author=J H LeBowitz and R McMacken |date=April 1986 |journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 261 |url=http://www.jbc.org/content/261/10/4738.short|pages=4738-4748}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A structural model for the Escherichia coli DnaB helicase based on electron microscopy data |author=San Martin MC, Stamford NP, Dammerova N, Dixon NE, Carazo JM |journal = Journal of Structural Biology |year=1995|volume = 114 |issue = 3 |doi = 10.1006/jsbi.1995.1016 |url=http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/7662485|pages=167-76}}&lt;/ref&gt; Odmotavanje DNK DnaB helikazom omogućava [[primaza|primazi]] ([[DnaG]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Size Classes of Products Synthesized Processively by DNA Polymerase III and DNA Polymerase III Holoenzyme of Escherichia coli |author = Philip J. Fay, Kyung Oh Johansonn, Charles S. McHenryn, and Robert A. Bambara |date=January 1981 |journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 256 |url=http://www.jbc.org/content/256/2/976.short|pages=976-983}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structure of the RNA Polymerase Domain of E. coli Primase |author = James L. Keck, Daniel D. Roche, A. Simon Lynch, James M. Berger |journal = Science |date=March 2000 |volume = 287 |issue = 5462 |doi = 10.1126/science.287.5462.2482 |url=http://www.sciencemag.org/content/287/5462/2482.short|pages=2482-2486}}&lt;/ref&gt;) [[RNK polimeraza|polimerazi]] da formira prajmer na svakom DNK templetu tako da DNK sinteza može da počne.

Nakon formiranja prajmera, [[DNK polimeraza III holoenzim]] započinje replikaciju DNK.&lt;ref name=&quot;pmid7494000&quot;&gt;{{Cite journal | author = Olson, M. W.; Dallmann, H. G.; McHenry, C. S. | title = DnaX complex of Escherichia coli DNA polymerase III holoenzyme. The chi psi complex functions by increasing the affinity of tau and gamma for delta.delta' to a physiologically relevant range | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 270 | issue = 49 | year= 1995 | pmid = 7494000 |url = http://www.jbc.org/content/270/49/29570.short|pages=29570-29577}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Kelman, Z.; O'Donnell, M. | title = Dna Polymerase III Holoenzyme: Structure and Function of a Chromosomal Replicating Machine | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1995_64/page/171 | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 64 | year= 1995 | doi = 10.1146/annurev.bi.64.070195.001131|pages=171-}}&lt;/ref&gt; Njen katalitički mehanizam obuhvata upotrebu dva metalna jona u aktivnom mestu. Ovaj enzim ima sposobnost razlikovanja [[dezoksiribonukleotid]]a i [[ribonukleotid]]a. Metalni joni su generalno [[Divalentan|divalentni katjoni]] koji pomažu 3' OH da inicira [[nukleofil|nukleofilni napad]] na alfa [[fosfat]] dezoksiribonukleotida i da orijentiše i stabilizuje negativno naelektrisani trifosfat na dezoksiribonukleotidu. Nukleofilni napad 3' OH-a na alfa fosfat oslobađa [[pirofosfat]], koji se naknadno hidrolizuje (neorganskom fosfatazom) u dva fosfata. Ova hidroliza završava sintezu DNK.

Terminacija replikacije DNK kod Ešerihije koli se obavlja putem upotrebe terminacionih sekvenci i ''Tus'' proteina.&lt;ref name=&quot;Hill_1990&quot;&gt;{{Cite journal |title = Escherichia coli Tus protein acts to arrest the progression of DNA replication forks in vitro |author = T M Hill and K J Marians |journal = PNAS |date=April 1990 |volume = 87 |issue = 7 |url = http://www.pnas.org/content/87/7/2481.short |pages = 2481-2485 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2018-11-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20181128075646/http://www.pnas.org/content/87/7/2481.short |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Tus_1989&quot;&gt;{{Cite journal |title = Tus, the trans-acting gene required for termination of DNA replication in Escherichia coli, encodes a DNA-binding protein |author = T M Hill, M L Tecklenburg, A J Pelletier, and P L Kuempe |journal = PNAS |date=March 1989 |volume = 86 |issue = 5 |url = http://www.pnas.org/content/86/5/1593.short |pages = 1593-1597 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2018-11-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20181128081053/http://www.pnas.org/content/86/5/1593.short |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Te sekvence omogućavaju da dve replikacione viljuške idu samo u jednom pravcu. Replikacija DNK inicijalno proizvodi dva povezana kružna DNK dupleksa, svaki od kojih se sastoji od jednog roditeljskog lanca i novoformiranog lanca. Kod Ešerihije koli [[topoizomeraza IV]] razdvaja kružne DNK duplekse.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The role of topoisomerase IV in partitioning bacterial replicons and the structure of catenated intermediates in DNA replication |author = Adams DE, Shekhtman EM, Zechiedrich EL, Schmid MB, Cozzarelli NR |journal = Cell |year= 1992 |volume = 71 |issue = 2 |url = 277-88 |doi = 10.1016/0092-8674(92)90356-H |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/1330320}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Escherichia coli topoisomerase IV. Purification, characterization, subunit structure, and subunit interactions |author = H Peng and K J Marians |date=November 1993 |journal = The Journal of Biological Chemistry |volume = 268 |url=http://www.jbc.org/content/268/32/24481.short|pages=24481-24490}}&lt;/ref&gt;

=== Fagne strategije ===

Neki [[bakteriofag]]ovi imaju samo jednu strategiju opstanka. Nakon infekcije podložnog domaćina, oni menjaju njegove ćelijske funkcije i podređuju ih proizvodnji velikog broja virusnih potomaka. Rezultat litičke infekcije je smrt bakterijskog domaćina. U tipičnom litičkom ciklusu DNK (ili RNK) faga ulazi u ćeliju domaćin, njegovi geni se [[Transkripcija (genetika)|transkribuju]] u određenom redu, genetički materijal faga se replikuje, i proteinske komponente virusa se proizvode. Konačno, bakterija domaćin se otvara (lizira) da bi se oslobodilo formirano potomstvo faga.

Drugi fagovi imaju dvostruki način postojanja. Oni mogu da proizvode litičke cikluse, što je otvorena strategija kojom se proizvodi što više kopija za što kraće vreme. Oni isto tako imaju alternativnu formu postojanja, u kojoj je genom faga prisutan u bakteriji u latentnoj formi poznatoj kao ''profag''. Ta forma propagacije se naziva ''lizogenija''. U lizogenoj bakteriji profag je integrisan u bakterijski genom, i nasleđuje se na isti način kao i bakterijski geni. Usled posedovanja profaga, lizogena bakterija je imuna na dalju infekciju drugim fagovima istog tipa. Imunost se uspostavlja integracijom jedne kopije profaga, tako da bakterijski genom sadrži samo jednu kopiju profaga bilo kog tipa. Tranzicija se javlja između lizogenog i litičkog moda postojanja. Kad je fag proizveden litičkim ciklusom uđe u novu bakterijsku ćeliju, on bilo ponavlja litički ciklus ili ulazi u lizogeno stanje. Ishod zavisi od uslova infekcije i genotipa faga i bakterije. Profag se oslobađa lizogenih ograničenja procesom ''indukcije'', u kome se izdvaja iz bakterijskog genoma, da formira slobodnu DNK faga, koja zatim prolazi kroz litički put. Alternativne forme u kojima se fagovi propagiraju su određene regulacijom traskripcije. Lisogenija se održava putem interakcije fagnog represora sa operatorom. Za litički ciklus je neophodna kaskada transkripcione kontrole. Tranzicija između dva načina života se ostvaruje uspostavljanjem represije (litički ciklus u lizogeniju), ili oslobađanjem od represije (indukcija lizogena u litički ciklus).

[[Plazmid]]i su još jedan tip postojanja DNK unutar bakterije. Oni su autonomne jedinice koje postoje u ćeliji kao ekstrahromozomni genomi. Plazmidi su samoreplikujući kružni DNK molekuli, koji se održavaju u ćeliji sa stabilnim i karakterističnim brojem kopija.&lt;ref name=&quot;pmid15680581&quot;/&gt; Drugim rečima, njihov broj ostaje konstantan iz generacije u generaciju. Neki plazmidi takođe imaju alternativne životne stilove. Oni mogu da postoje bilo u autonomnom ekstrahromozomskom stanju, ili mogu da budu umetnuti u bakterijski hromozom, i onda su nošeni kao njegov deo poput bilo kojeg dela sekvence. Takve jedinice se nazivaju ''epizomi'', mada se termini plazmid i epizom često koriste kao sinonimi. Poput lizogenih fagova, plazmidi i epizomi održavaju sebičnu posedovanje njihove bakterije i često onemogućavaju drugim elementima istog tipa da se uspostave. Taj efekat se naziva imunost, mada se baza plazmidne imunosti razlikuje od lizogene imunosti. Neki plazmidi i epizomi se prenose između ćelija putem konjugativnog procesa koji obuhvata direktni kontakt između ćelija donora i primaoca.

==== Litički razvoj ====
Genomi faga su neophodno mali.&lt;ref name=&quot;pmid15520290&quot;/&gt; Kao i kod svih virusa, oni su ograničeni potrebom da se upakuje nukleinska kiselina unutar proteinskog omotača. To ograničenje diktira mnoge viralne reprodukcione strategije. Tipično virus preuzima kontrolu nad ćelijom domaćina i koristi njenu strukturu za replikaciju i izražavanje svojih gena. Obično fag sadrži gene čija funkcija je osiguravanje preferentne replikacije fagne DNK. Proteini kodirani tim genima obavljaju inicijaciju replikacije. Fag može da sadrži gen [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]]. Fag menja kapacitet ćelije domaćina da obavlja transkripciju. To se postiže zamenom [[RNK polimeraza]] ili modifikovanjem sposobnosti inicijacije ili terminacije. Rezultat je uvek isti: fagni iRNK molekuli su preferentno transkribovani. U pogledu [[sinteza proteina|sinteze proteina]] fag se obično oslanja na aparat domaćina, preusmeravajući njegove aktivnosti zamenom bakterijske iRNK fagnom.

Litički razvoj se ostvaruje biohemijskim putem u kome se fagni geni izražavaju u specifičnom redosledu. Time se osigurava da je odgovarajuća količina svake komponente prisutna u odgovarajuće vreme. Ciklus se može podeliti u dva opšta puta: 
* ''Rana infekcija'', koja je period od ulaza DNK u ćeliju do početka replikacije
* ''Kasna infekcije'' je period od početka replikacije do krajnjeg koraka liziranja ćelijskog zida da bi se oslobodilo fagno potomstvo.

Rana faza je posvećena proizvodnji enzima koji učestvuju u reprodukciji DNK. To obuhvata enzime DNK sinteze, [[genetička rekombinacija|rekombinacije]], i ponekad modifikacije. Njihove aktivnosti uzrokuju akumulaciju rezervoara genoma faga. U tom rezervoaru genomi se konstantno replikuju i rekombinuju. Tokom kasnije faze proteinske komponente se sintetišu. Često je neophodno mnoštvo različitih proteina da bi se formirale strukture glave i repa, tako da se najveći deo genoma faga sastoji od strukturnih gena. Osim strukturnih proteina potrebni su „montažni proteini“ koji pomažu u konstruisanju čestica fagova, mada oni sami ne postaju deo finalnih struktura. Do stupnja sklapanja strukturnih komponenti u glavu i rep, replikacija DNK je dostigla svoju maksimalnu brzinu. Genomi se zatim umeću u prazne proteinske glave, repovi se dodaju, i ćelija domaćina se lizira da bi se omogućilo oslobađanje novih virusnih čestica.

Organizacija fagne genetičke mape često odražava sekvencu litičkog razvoja. Koncept operona je donekle doveden do ekstrema, u kome su geni koji kodiraju proteine sa srodnim funkcijama grupisani da bi se omogućila njihova kontrola sa maksimalnom efikasnošću. To omogućava kontrolu puta litičkog razvoja sa malim brojem [[Regulacija genske ekspresije|regulatornih prekidača]]. Litički ciklus je pod pozitivnom kontrolom, tako da se svaka grupa gena faga može izraziti samo nakon davanja odgovarajućeg signala. Regulatorni geni funkcionišu u kaskadi u kojoj je gen izražen u jednom stupnju neophodan za sintezu gena koji su izraženi u sledećem stupnju. Tako je u svakom stupnju ekspresije jedan ili više aktivnih gena regulator koji je potreban u sledećem stupnju. Regulator može da ima oblik nove [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]], sigma faktora koji preusmerava specifičnost domaćinove RNK polimeraze, ili antiterminacioni faktor koji omogućava čitanje nove grupe gena.

Prvi stupanj genske ekspresije se oslanja na transkripcioni aparat ćelije domaćina. Obično je samo nekoliko gena izraženo u tom stupnju. Njihovi promoteri su kao i promoteri gena domaćina. Ime ove klase gena zavisi od faga. U većini slučajeva, oni su poznati kao rani geni. Jedan od tih gena uvek kodira protein koji je neophodan za transkripciju sledeće klase gena. Druga klasa gena je poznata kao odloženi rana ili srednja grupa. Njeno izražavanje tipično počinje neposredno nakon kodiranja regulatornog proteina. U zavisnosti od prirode kontrolnog ciklusa, inicijalni set ranih gena može, ili ne mora da nastavi sa daljom ekspresijom. Često dolazi do redukcije izražavanja gena domaćina. Dva seta ranih gena obuhvataju sve funkcije faga izuzev formiranja proteinskog omotača i liziranja ćelije. Kad replikacija fagne DNK započne, vreme da se izraze kasni geni. Njihova transkripcija u ovom kasnom stupnju obično je uzrokovana regulatornim proteinom koje formiran u prethodnoj fazi. U slučaju lambda faga to je anterminacioni faktor, mada može da bude sigma faktor (kao kod ''SPO1'').

== Interpretacija genetičkog koda ==
Sekvenca kodirajućeg lanca DNK, koja se čita u smeru od 5' da 3', se sastoji od nukleotidnih tripleta ([[kodon]]a) i odgovara aminokiselinskoj sekvenci proteina od N do C-terminusa. Sekvenciranje DNK i proteina omogućava direktno poređenje sekvenci nukleotida i aminokiselina. [[Transportna RNK]] je adapter koji povezuje kodon sa odgovarajućom aminokiselinom. Transportna TRK ima pivotalnu ulogu u sintezi proteina. Ona je posrednik koji omogućava translaciju kodona u aminokiseline. Značenje kodona koji predstavlja aminokiselinu je određeno njegovom transportnom RNK, dok značenje terminirajućih kodona proizilazi direktno iz proteinskih faktora.

Rešavanje genetičkog koda je originalno pokazalo da se genetička informacija održava u obliku nukleotidnih tripleta, ali nije bilo poznato kako kodoni specificiraju odgovarajuće aminokiseline. Pre razvoja sekvenciranja, relacije između aminokiseline i kodona su određene koristeći dva tipa [[in vitro]] studija. Sistem za translaciju sintetičkih polinukleotida je uveden [[1961]]. i pokazano je da poliuridinska kiselina (poli(U)) sadrži instrukcije za formiranje polifenilalanina iz [[fenilalanin]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Ribonucleotide composition of the genetic code |author = Robert G. Martin, J.Heinrich Matthaei, Oliver W. Jones, Marshall W. Nirenberg |journal = Biochemical and Biophysical Research Communications |volume = 6 |issue = 6 |year= 1961–1962 |doi = 10.1016/0006-291X(62)90365-0 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0006291X62903650|pages=410-414}}&lt;/ref&gt; Drugi sistem je kasnije uveden u kome su trinukleotidi korišteni za oponašanje kodona uzrokujući vezivanje odgovarajuće tRNK za [[ribozom]]. Primenom kombinacije ove dve tehnike su određena značenja kodona.

Pošto postoji više kodona (61) nego amino kiselina (20), skoro sve aminokiseline su predstavljene sa više kodona. Jedini izuzeci su [[metionin]] i [[triptofan]]. Kodoni sa istim značenjem se nazivaju sinonimi. Pošto se genetički kod zapravo čita na [[iRNK]], on se obično opisuje koristeći RNK baze: U, C, A i G. Kodoni koji predstavljaju istu ili srodne aminokiseline teže da imaju slične sekvence. Često baza u trećoj poziciji kodona nije značajna, jer četiri kodona koja se razlikuju u samo u trećoj bazi predstavljaju istu aminokiselinu. U nekim slučajevima razlika se pravi samo između [[purin]]a i [[pirimidin]]a u toj poziciji. Umanjena specifičnost na zadnjoj poziciji kodona je poznata kao ''degeneracija treće baze''.

Interpretacija kodona zahteva sparivanje baza sa antikodonom odgovarajuće aminoacil-tRNK. Ova reakcija se odvije unutar ribozoma. Komplementarni trinukleotidi u izolaciji su suviše kratki da formiraju stabilne interakcije. Unutar ribozoma reakcija je stabilizovana njegovim aktivnom mestom. Formiranje baznih parova između kodona i antikodona nije samo pitanje sparivanja baza, A-U i G-C. Ribozom kontroliše sredinu na takav način da do konvencionalnog sparivanja dolazi na prve dve pozicije kodona, dok su dodatne reakcije moguće na trećoj bazi. Rezultat toga je da jedan aminoacil-tRNK molekul može da prepozna više od jednog kodona u skladu sa obrascem degeneracije. Na interakcije sparivanja može da utiče uvođenje specijalnih baza na iRNK. Modifikacije u ili blizo antikodona direktno utiču na sposobnost iRNK da formira interakcije sa željenim kodonima, dok modifikacije na drugim mestima mogu da utiču na ostale funkcije iRNK molekula.

Trend da su slične aminokiseline zastupljene srodnim kodonima umanjuje uticaj mutacija, i uvećava verovatnoću da nasumična promena jedne baze neće proizvesti promenu aminokiseline, ili bar ne promenu u kiselu različitog karaktera. Na primer, mutacija CUC u CUG nema efekta pošto oba kodona predstavljaju [[leucin]], dok mutacija CUU u AUU proizvodi zamenu leucina sa [[izoleucin]]om, koji je blisko srodan.

; Tabela RNK kodona
{| style=&quot;float:center; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-
| &lt;center&gt;{{Tabela kodona|T=U}}&lt;/center&gt;
|-
| &lt;center&gt;{{Tabela inverznih kodona|T=U}}&lt;/center&gt;
|}

Tri kodona (UAA, UAG i UGA) koja ne predstavljaju aminokiseline koriste se za označavanje tačke završetka sinteze proteina. Kraj svakog gena je označen jednim od ovih kodona.

Poređenje DNK sekvenci sa odgovarajućim proteinskim sekvencama je pokazalo da se identičan set kodona koristi kod bakterija i eukariota. Konsekventno iRNK iz jedne vrste se obično može korektno translirati in vitro i in vivo protein sintetičkim aparatom druge vrste. Drugim rečima kodoni korišteni u iRNK jedne vrste imaju isto značenje za ribozome i tRNK drugih vrsta.

Univerzalnost koda ide u prilog pretpostavci da je on morao biti formiran veoma rano u toku evolucije. Originalno je možda postojao stereohemijski odnos između aminokiselina i kodona, koji je vremenom evoluirao do današnjeg sistema selekcijom osobina kao što su veća efikasnost i preciznost. Moguće je da je kod započet u primitivnim formama kod kojih je mali broj kodona korišten za predstavljanje malog broja aminokiselina, ili da je čak jedan kodon odgovarao bilo kom članu grupe aminokiselina. Preciznija značenja kodona i dodatne aminokiseline su možda evoluirali kasnije. Jedna mogućnost je da su u početku samo dve od tri baze korišćene, i da je diskriminacija treće pozicije razvijena kasnije. Do zamrzavanja dalje evolucije koda je moglo da dođe kad je sistem postao dovoljno kompleksan da bi dalje promene značenja kodona unele znatne poremećaje u postojeće proteine putem neprihvatljivih zamena aminokiselina. Njegova univerzalnost sugeriše da je do toga moralo doći u veoma ranim stupnjevima života tako da su ga svi živi organizmi nasledili iz iste grupe ćelija.

=== Varijacije standardnog genetičkog koda ===
Dok je postojanje malih varijacija standardnog koda bilo ranije predviđeno&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Crick FHC, Orgel LE |title = Directed panspermia |journal = Icarus |volume = 19 |year= 1973 |quote = It is a little surprising that organisms with somewhat different codes do not coexist. |doi = 10.1016/0019-1035(73)90110-3 |issue = 3 |bibcode = 1973Icar...19..341C}} (p. 344) |url = http://www.talkorigins.org/faqs/comdesc/section1.html Further discussion)&lt;/ref&gt;, takvi kodovi su otkriveni tek [[1979]]. kad je pokazano da [[ljudska mitohondrijska genetika|ljudski mitohondrijalni geni]] koriste alternativni kod. Mnoge male varijacije su otkrivene od tada&lt;ref name=&quot;url_The_Genetic_Codes_NCBI&quot;/&gt;, uključujući razne alternativne mitohondrijske kodove&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Jukes TH, Osawa S |title = The genetic code in mitochondria and chloroplasts |journal = Experientia |volume = 46 |issue = 11–12 |date=December 1990 |pmid = 2253709 |doi = 10.1007/BF01936921|pages=1117-26|pages=341-6}}&lt;/ref&gt; i male varijante kao što je translacija kodona UGA kao [[triptofan]] u vrstama [[Mikoplazma|mikoplazme]] i translacija CUG kao [[serin]] umesto [[leucin]]a kod nekih vrsta roda ''[[Kandida (rod)|kandida]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Santos M.A., Tuite M.F. | title = The CUG codon is decoded ''in vivo'' as serine and not leucine in ''Candida albicans'' |url = https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1995-05-11_23_9/page/1480 | journal = Nucleic Acids Research | year= 1995 | volume = 23 | pmid = 7784200|doi=10.1093/nar/23.9.1481 |issue = 9 |pmc = 306886|pages=1481-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | journal = Nature |author = Butler G, Rasmussen MD, Lin MF, Santos MA, Sakthikumar S, Munro CA, Rheinbay E, Grabherr M, Forche A, Reedy JL, Agrafioti I, Arnaud MB, Bates S, Brown AJ, Brunke S, Costanzo MC, Fitzpatrick DA, de Groot PW, Harris D, Hoyer LL, Hube B, Klis FM, Kodira C, Lennard N, Logue ME, Martin R, Neiman AM, Nikolaou E, Quail MA, Quinn J, Santos MC, Schmitzberger FF, Sherlock G, Shah P, Silverstein KA, Skrzypek MS, Soll D, Staggs R, Stansfield I, Stumpf MP, Sudbery PE, Srikantha T, Zeng Q, Berman J, Berriman M, Heitman J, Gow NA, Lorenz MC, Birren BW, Kellis M, Cuomo CA. | title = Evolution of pathogenicity and sexual reproduction in eight ''Candida'' genomes | year= 2009 | volume = 459 | pmid = 19465905 | doi = 10.1038/nature08064 | issue = 7247 | pmc = 2834264 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19465905|pages=657-62}}&lt;/ref&gt; Kod [[bakterija]] i [[arheje|arheja]], GUG i UUG su često start kodoni, mada u retkim slučajevima, pojedini proteini mogu da koriste alternativne start kodone koji se normalno ne koriste kod tih vrsta.&lt;ref name=&quot;url_The_Genetic_Codes_NCBI&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Utils/wprintgc.cgi?mode=c | title = The Genetic Codes | author = Elzanowski  A, Ostell J | authorlink = | date = 7. 4. 2008. | format = | work = | publisher = National Center for Biotechnology Information (NCBI) | pages = | quote = | accessdate = 10. 3. 2010.}}&lt;/ref&gt;

U nekim proteinima, nestandardne aminokiseline su zamenjene za standardne stop kodone u zavisnosti od signalne sekvence informacione RNK. Na primer, UGA može da kodira [[selenocistein]], i UAG može da kodira [[pirolizin]]. Selenocistein se smatra dvadeset prvom aminokiselinom, i pirolizin se smatra dvadest drugom.&lt;ref name=&quot;url_The_Genetic_Codes_NCBI&quot;/&gt; Uprkos tih razlika, svi poznati prirodni kodovi su veoma slični jedan drugom, i mehanizam kodiranja je sličan za sve organizme: trobazi kodoni, tRNK, ribozomi, čitanje koda u istom smeru i translacija koda kodon po kodon u sekvencu aminokiselina. Problem poremećaja uzrokovanih promenama značenja kodona je manje ozbiljan kod mitohondrija, jer njihov DNK kodira mali broj proteina (~10). Promenjeni kodoni verovatno nisu bili ekstenzivno korišćeni u lokacijama gde bi supstitucije aminokiselina bile štetne. Raznovrsne promene nađene u mitohondrijama različitih vrsta sugerišu zasebnu evoluciju, sa odsustvom nasleđivanja od zajedničkog drevnog mitohondrijskog koda.

Minimum od 31 tRNK molekula (ne računajući inicijator) je neophodan za prepoznavanje 61 kodona (najmanje dva tRNK molekula su neohodna za svaku kodonsku familiju i jedan je neophodan po kodonskom paru). Kod sisarskih mitohondrija postoje samo 22 različita tRNK molekula. Kritična osobina je pojednostavljenje kodon-antikodon uparivanja tako da jedan tRNK prepoznaje sva četiri člana kodonske familije. Time se minimalni broj tRNK molekula neophodnih za prepoznavanje svih uobičajenih kodona redukuje do 23. Upotreba AGA(G) za terminaciju redukuje ovaj broj dalje do 22. Kod svih osam kodonskih familija, sekvenca tRNK kodona sadrži nepromenjen U na prvoj poziciji [[antikodon]]a. Preostali kodoni su grupisani u parove u kojima se svi kodoni koji se završavaju [[pirimidin]]ima čitaju modifikovanim G u antikodonu, i svi kodoni koji se završavaju [[purin]]ima se čitaju modifikovanim U antikodona, kao što je predviđeno hipotezom o neodređenosti trećeg nukleotida kodona. Komplikacija sa UGG kodonom je izbegnuta promenom koda da čita UGA sa UGG kao [[triptofan]], i kod [[Sisari|sisara]] AUA prestaje da predstavlja [[izoleucin]] i umesto njega se čita kao i AUG za [[metionin]]. Time se omogućava čitanje svih kodona izvan kodonskih familija sa 14 parova. Skup od 22 identifikovana gena stoga kodiraju 14 tRNK molekula koji predstavljaju parove, i 8 tRNK molekula koji predstavljaju familije. To ostavlja dva nekorištena terminaciona kodona UAG i UAA koje tRNK molekuli ne prepoznaju, zajedno sa kodonskim parom AGA(G). Slična pravila slede mitohondrije [[gljive|gljivica]].

Pored opštih promena koda, postoje specifične promene u čitanju individualnih gena. Specifičnost takvih promena podrazumeva da je čitanje pojedinog kodona zavisno od okružujućih baza. Upadljiv promer je inkorporacija modifikovane amino kiseline [[selenocistein]]a na pojedinim UGA kodonima unutar gena koji kodiraju selenoproteine kod prokariota i eukariota. Obično ti proteini katalizuju reakcije [[Oksido-redukcija|oksido-reduciju]], i sadrže jedan selenocisteinski ostatak, koji formira deo aktivnog mesta. Najbolje je poznata upotreba UGA kodona u tri [[Ešerihija koli|E. coli]] gena koji kodiraju format dehidrogenazne [[izoenzim|izozime]]. Interni UGA kodon se čita pomoću seleno-Cys-tRNK. Ova neobična reakcija je određena lokalnom [[Sekundarna struktura nukleinskih kiselina|sekundarnom strukturom]] iRNK, posebno prisustvom [[Matična petlja|matične petlje]] u sekvenci neposredno ispod UGA. Mutacije u četiri Sel gena kreiraju deficit selenoproteinske sinteze.

=== Kodon-antikodon prepoznavanje ===
Funkcija tRNK u proteinskoj sintezi je izvršena nakon prepoznavanja kodona unutar ribozoma. Interakcija između antikodona i kodona se sastoji od sparivanja baza na način koji ide izvan uobičajenog formiranja G-C i A-U veza. Pravila kojima se pokoravaju ove interakcije se mogu izvesti iz sekvenci antikodona. Sposobnost bilo koje tRNK da odgovori na određeni kodon se može direktno meriti putem testa trinukleidnog vezivanja ili njegovom upotrebom u [[in vitro]] proteinskom sintetičkom sistemu. Sam genetički kod daje važne indikacije o procesu prepoznavanja kodona. Obrazac degeneracije treće baze ukazuje da je u skoro svim slučajevima ta baza ili nije relevantna, ili se razlika pravi samo između [[purin]]a i [[pirimidin]]a. Postoji osam familija kodona u kojima sva četiri kodona imaju zajedničke prve dve baze, tako da treće nema ulogu u specificiranju aminokiseline. Kod sedam kodonskih parova značenje ne zavisi od tipa pirimidina u trećoj poziciji, i kod pet kodonskih parova to je slučaj sa purinom.

Ako se na genetički kod gleda u suprotnom smeru, postoje samo tri slučaja kod kojih se jedinstveno značenje dobija prisustvom određene baze u trećoj poziciji: AUG (za [[metionin]]), UGG (za [[triptofan]]), i UGA (terminacija). Iz toga sledi da C i U nemaju jedinstveno značenje u trećoj poziciji, dok A nikad ne označava jedinstvenu aminokiselinu. Pošto je antikodon komplementaran sa kodonom, prva baza antikodona se sparuje sa trećom bazom kodona. Na primer ''kodon ACG / antikodon CGU'' označava:
:{|
|-
| Kodon || 5' A C G 3'
|-
| Antikodon || 3' U G C 5'
|}
{| style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-
! Prva baza&lt;br /&gt;antikodona !! Treća baza&lt;br /&gt;kodona
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| U || A ili G
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| C || samo G
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| A || samo U
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| G || C ili U
|}
Često jedna iRNK može da prepozna više kodona. To znači da baze u prvoj poziciji antikodona moraju da imaju sposobnost formiranja interakcija sa alternativnim bazama u odgovarajućoj trećoj poziciji kodona. Sparivanje baza u toj poziciji ne može da bude ograničeno na uobičajene G-C i A-U parove. Pravila koja određuju obrasce prepoznavanja se mogu sumirati ''hipotezom fleksibilnosti'', koja navodi da sparivanje između kodona i antikodona u prve dve pozicije kodona uvek sledi uobičajena pravila, dok se fleksibilnost javlja u trećoj poziciji. Do toga dolazi zato što konformacija petlje tRNK antikodona omogućava fleksibilnost na prvoj bazi antikodona. Pravila prepoznavanja treće baze kodona dozvoljavaju dodatno sparivanje između G i U. Ta jedna promena formira obrazac baznog sparivanja u kome A više nema jedinstveno značenje u kodonu, jer U koje ga prepoznaje mora isto tako da prepozna G. Slično tome C takođe više nema jedinstveno značenje, jer G koje ga prepoznaje mora takođe da prepozna U. Prepoznavanje jedinstvenih kodona je moguće samo kad je treća baza G ili U. Ta opcija se ne koristi često. UGG i AUG su jedini primeri prvog tipa, a nema primera drugog tipa.

G-U parovi su česti u RNK dupleks strukturama. S druge strane formiranje stabilnih kontakta između kodona i antikodona, gde se samo tri para baza mogu formirati je znatno ograničenije, i stoga G-U parovi mogu da doprinesu samo u zadnjoj poziciji kodona.

=== Uticaj modifikovanih baza na tRNK ===
Transportna RNK je jedinstvena među nukleinskim kiselinama po svom sadržaju „neuobičajenih“ baza. Neuobičajena baza je svaki [[purin]]ski ili [[pirimidin]]ski prsten izuzev uobičajenih A, G, C i U koje ulaze u sastav svih RNK. Sve druge baze se formiraju putem modifikacije jedne od četiri baze nakon njene inkorporacije u poliribonukleinski lanac. Sve klase RNK pokazuju izvestan stupanj modifikacija, ali svim slučajevima izuzev tRNK to je ograničeno na veoma jednostavne slučajeve, kao što je adicija metil grupa. Kod tRNK se javlja širok niz modifikacija, koje se kreću od od jednostavne [[Metilacija|metilacije]] do potpune rekonstrukcije purinskog prstena. Modifikacije se javljaju u svim delovima tRNK molekula. Lista modifikovanih nukleotida sadrži oko pedeset baza.

Modifikacije pirimidina (C i U) su manje kompleksne od modifikacija purina (A i G). Osim modifikacija samih baza, dolazi i do metilacije na 2'-O poziciji [[riboza|riboznog]] prstena. Najčešće modifikacije uridina su jednostavne. Metilacija u poziciji 5 kreira [[ribotimidin]] (T). Baza je ista sa bazom timidina, ali je vezana za ribozu umesto dezoksiriboze. [[Dihidrouridin]] (D) se formira zasićenjem dvostruke veze, čime se menja prsten. U [[pseudouridin]]u (Ψ) su zamenjene pozicije N i C atoma prstena, dok 4-tiouridin ima sumpor umesto kiseonika. [[Nukleozid]] [[inozin]] se normalno javlja u ćelijama kao intermedijar [[Biosinteza purinskih nukleotida|puta biosinteze purina]]. On se ne unosi direktno u RNK, nego se formira modifikacijom adenozina. Druge modifikacije anadenozina su dodaci kompleksnih grupa. Dve kompleksne serije nukleozida se formiraju promenom guanozina. ''Q baze'' poput [[kjuozin]]a, imaju dodatni pentenilni prsten dodat preko NH veze na metil grupu [[7-Metilguanozin|7-metilguanozina]]. Pentenilni prsten može da nosi različite grupe. ''Y baze'' poput viozina, imaju dodatni prsten kondenzovan sa purinskim prstenom. Taj dodatni prste ima dugačak lanac na kome mogu da budu prisutne razne grupe.&lt;ref name=&quot;Lewin_Genes6th&quot;/&gt;

Reakcija modifikacija se obično sastoje od promene ili adicije postojećih baza u tRNK. Izuzetak je sinteza Q baza, gde specijalni enzimi zamenjuju guanozinski ostatak kjuozinskim ostatkom u RNK. Reakcija se sastoji od raskidanja i formiranja veza sa obe strane nukleozida. Ostali modifikovani nukleozidi se sintetišu specifičnim tRNK modifikujućim enzimima. Originalni nukleozid prisutan u datoj poziciji se može odrediti bilo poređenjem sekvence tRNK sa genom ili putem izolovanja prekursorskog molekula kome nedostaju neke ili sve modifikacije. Sekvence prekursora pokazuju da se različite modifikacije uvode u različitim stupnjevima tokom maturacije DNK. Neke modifikacije su konstantne osobine svih tRNK molekula, na primer D ostaci po kojima je formirano ime ''D ruka'', i Ψ nađen u TΨC sekvenci. Na 3' kraju antikodona se uvek javlja modifikovani purin, mada modifikacija može znatno da varira. Druge promene su specifične za pojedine tRNK molekule ili grupe tRNK molekula. Na primer, viozinske baze su karakteristika tRNK&lt;sup&gt;Phe&lt;/sup&gt; kod [[bakterija]], [[kvasac]]a i [[sisari|sisara]].

Osobine koje prepoznaju tRNK modifikujući enzimi su nepoznate. Kad je specifična modifikacija prisutna na više mesta u tRNK molekulu to ne mora da znači da je isti enzim napravio sve promene, na primer, različiti enzimi mogu da budu potrebni za sintezu pseudouridina na svakoj lokaciji. Postoji znatan broj modifikujućih enzima. Neki enzimi vrše pojedinačne reakcije sa individualnim RNK molekulima, dok drugi imaju širi opseg supstrata. Pojedine promene se vrše putem sukcesivnog dejstva više enzima. Najdirektniji učinak modifikacije je u antikodonu, gde promena sekvence utiče na sposobnost vezivanja kodona, te određuje značenje tRNK molekula. Promene na drugim mestima u blizini antikodona isto tako utiču na vezivanje kodona. Promena baza antikodona može da formira dodatne obrasce uparivanja baza, kao što su [[tiouracil]]-guanin, uracil-inozin, i adenin-inozin.

== Interakcije sa proteinima ==
Funkcionisanje DNK je zavisno od interakcija sa proteinima. [[Proteinska interakcija|Proteinske interakcije]] mogu da budu nespecifične, ili se protein može vezati za specifičnu DNK sekvencu. Enzimi se takođe vezuju za DNK, i među njima su posebno važne polimeraze koje kopiraju DNK sekvencu tokom transkripcije i replikacije DNK.

=== DNK vezujući proteini ===
&lt;div class=&quot;thumb floatleft&quot; style=&quot;background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;&quot;&gt;
{| border=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width:260px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;&quot;
|-
| [[Datoteka:Nucleosome1.png|260px]]
|}
&lt;div style=&quot;border: none; width:260px;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Interakcija DNK (naradžasto) sa [[histon]]ima (plavo). Bazne aminokiseline tih proteina se vezuju za kisele fosfatne grupe DNK.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

[[Datoteka:Lambda repressor 1LMB.png|mini|upright|Lambda represor [[heliks-zavoj-heliks]] transkripcioni faktor vezan za njegov DNK cilj ({{PDB2|1LMB}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Refined1.8Åcrystalstructure of the λ repressor-operatorcomplex |author = Lesa J. Beamer, Carl O. Pabo |journal = Journal of Molecular Biology |volume = 227 |issue =  1 |date=September 1992 |doi = 10.1016/0022-2836(92)90690-L |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/002228369290690L|pages=177-196}}&lt;/ref&gt;]]

Strukturni proteini koji se vezuju za DNK su dobro izučeni primeri nespecifičnih DNK-protein interakcija. U hromozomima, DNK je smeštena u kompleksima sa strukturnim proteinima. Ti proteini organizuju DNK u kompaktne [[hromatin]]ske strukture. Kod eukariota u njima je DNK vezana u komplekse sa [[histon]]ima, dok je kod prokariota više tipova proteina prisutno.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Sandman K, Pereira S, Reeve J |title = Diversity of prokaryotic chromosomal proteins and the origin of the nucleosome |url = https://archive.org/details/sim_cellular-and-molecular-life-sciences_1998-12_54_12/page/1350 | journal = Cell Mol Life Sci |volume = 54 |issue = 12 |year= 1998 |pmid = 9893710 |doi = 10.1007/s000180050259|pages=1350-64}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Dame RT |title = The role of nucleoid-associated proteins in the organization and compaction of bacterial chromatin |journal = Mol. Microbiol. |volume = 56 |issue = 4 |year= 2005 |pmid = 15853876 |doi = 10.1111/j.1365-2958.2005.04598.x|pages=858-70}}&lt;/ref&gt; Histoni formiraju komplekse u obliku diska, [[nukleozom]]e. Te nespecifične interakcije se formiraju putem jonskih veza između baznih ostataka histona sa kiselom šećerno fosfatnom osnovom DNK, te su stoga u znatnoj meri nezavisne od sekvence baza.&lt;ref name=pmid9305837/&gt;

Hemijske modifikacije baznih aminokiselinskih ostataka su [[metilacija]], [[fosforilacija]] i [[acetilacija]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Jenuwein T, Allis C |title = Translating the histone code |url = https://archive.org/details/sim_science_2001-08-10_293_5532/page/n72 | journal = Science |volume = 293 |issue = 5532 |year= 2001 |pmid = 11498575 |doi = 10.1126/science.1063127|pages=1074-80}}&lt;/ref&gt; Te hemijske promene menjaju jačinu interakcije između DNK i histona, što čini DNK manje dostupnom za [[transkripcioni faktor|transkripcione faktore]] te se menja brzina transkripcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Ito T |title = Nucleosome assembly and remodelling | journal = Curr Top Microbiol Immunol |volume = 274 |pmid = 12596902 |year= 2003 |doi = 10.1007/978-3-642-55747-7_1 |series = Current Topics in Microbiology and Immunology |isbn=978-3-540-44208-0|pages=1-22}}&lt;/ref&gt; Drugi nespecifični DNK vezujući proteini u hromatinu su grupe proteina visoke mobilnosti, koje se vezuju da bi se savila ili iskrivila DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Thomas J |title = HMG1 and 2: architectural DNA-binding proteins | journal = Biochem Soc Trans |volume = 29 |issue = Pt 4 |year= 2001 |pmid = 11497996 |doi = 10.1042/BST0290395|pages=395-401}}&lt;/ref&gt; Ti proteini su važni u savijanju grupa nukleozome i njihovog organizovanja u veće strukture koje sačinjavaju hromozome.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Grosschedl R, Giese K, Pagel J |title = HMG domain proteins: architectural elements in the assembly of nucleoprotein structures |url = https://archive.org/details/sim_trends-in-genetics_1994-03_10_3/page/94 | journal = Trends Genet |volume = 10 |issue = 3 |year= 1994 |pmid = 8178371 |doi = 10.1016/0168-9525(94)90232-1|pages=94-100}}&lt;/ref&gt;

Posebna grupa DNK-vezujućih proteina su proteini koji se specifično vezuju jednolančanu DNK. Kod ljudi, replikacioni [[protein A]] je najbolje izučeni član ove familije. On učestvuje u procesima gde je dvostruki heliks razdvojen, uključujući replikaciju DNK, rekombinaciju i popravku DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Iftode C, Daniely Y, Borowiec J |title = Replication protein A (RPA): the eukaryotic SSB | journal = Crit Rev Biochem Mol Biol |volume = 34 |issue = 3 |year= 1999 |pmid = 10473346 |doi = 10.1080/10409239991209255 |url = http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10409239991209255|pages=141-80}}&lt;/ref&gt; Vezivanje tih proteina stabilizuje jednolančanu DNK i štiti je od formiranja [[matična petlja|matičnih petlji]] (uzrokovanih uparivanjem baza isto lanca), kao i od degradacije [[nukleaza]]ma.

Drugi proteini su evoluirali da se vežu za specifične DNK sekvence. Među njima su najintenzivnije studirani različiti [[transkripcioni faktor]]i, koji regulišu transkripciju. Svaki transkripcioni faktor se vezuje za jedan specifičan segment DNK sekvence, i aktivira ili inhibira transkripciju gena koji imaju te sekvence u blizini njihovih promotera. Transkripcioni faktori deluju na dva načina. Oni mogu da se vežu za RNK polimerazu odgovornu za transkripciju, bilo direktno ili putem drugih posredničkih proteina. Time se dovodi polimeraza na promoter i omogućava početak transkripcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Myers L, Kornberg R |title = Mediator of transcriptional regulation |journal = Annu Rev Biochem |volume = 69 |year = 2000 |pmid = 10966474 |doi = 10.1146/annurev.biochem.69.1.729 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.69.1.729 |pages = 729-49 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-05-24 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160524140404/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.69.1.729 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Alternativno, transkripcioni faktori se mogu vezati za [[enzim]]e koji modifikuju histone na promoterima. Time se menja pristupačnost DNK templata za polimeraze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Spiegelman B, Heinrich R |title = Biological control through regulated transcriptional coactivators | journal = Cell |volume = 119 |issue = 2 |year= 2004 |pmid = 15479634 |doi = 10.1016/j.cell.2004.09.037 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867404009456|pages=157-67}}&lt;/ref&gt;

Ovi DNK ciljevi se mogu javiti širom genoma jednog organizma, te stoga promene u aktivnosti jednog tipa faktora transkripcije faktora mogu da utiču na hiljade gena.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Li Z, Van Calcar S, Qu C, Cavenee W, Zhang M, Ren B |title = A global transcriptional regulatory role for c-Myc in Burkitt's lymphoma cells | journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 100 |issue = 14 |year= 2003 |pmid = 12808131 |pmc = 166200 |doi = 10.1073/pnas.1332764100 |bibcode = 2003PNAS..100.8164L |url = http://www.pnas.org/content/100/14/8164.short|pages=8164-9}}&lt;/ref&gt; Konsekventno, ti proteini su često meta za procese [[Prenos signala (biologija)|prenosa signala]] koji kontrolišu odgovore na promene u okolini, ili na [[ćelijska deoba|ćelijsku diferencijaciju]] i razvoj. Specifičnost interakcija transkripcionih faktora sa DNK molekulom se proizvodi kontaktom proteina sa ivicama DNK baza, što im omogućava da „čitaju“ DNK sekvence. Većina tih interakcija sa bazama se odvija u glavnom žlebu, gde su baze najpristupačnije.&lt;ref name=&quot;Pabo1984&quot; /&gt;

=== Enzimi koji modifikuju DNK ===
==== Nukleaze ====
[[Datoteka:EcoRV cleaving DNA.sr.png|mini|left|220px|EcoRV rascepljuje DNK. Protein se labavo vezuje za DNK i skenira je tražeći svoju sekvencu. Kad je nađe, EcoRV povije DNK za 50° i razdvoji prepoznatu sekvencu.]]

[[Datoteka:EcoRV 1RVA.png|mini|320px|right|[[Restrikcioni enzim]]&lt;ref name=&quot;pmid795607&quot;&gt;{{Cite journal | author = Roberts RJ, Murray Kenneth | title = Restriction endonucleases | journal = CRC Crit. Rev. Biochem. | volume = 4 | issue = 2 |date=November 1976 | pmid = 795607 | doi = 10.3109/10409237609105456 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/795607|pages=123-64}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid2172084&quot;&gt;{{Cite journal | author = Kessler C, Manta V | title = Specificity of restriction endonucleases and DNA modification methyltransferases a review (Edition 3) | journal = Gene | volume = 92 | issue = 1–2 |date=August 1990 | pmid = 2172084 | doi = 10.1016/0378-1119(90)90486-B | url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/2172084|pages=1-248}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;|isbn0-89603-234-5&quot;&gt;{{Cite book|author=Pingoud A, Alves J, Geiger R | authorlink = | editor = Burrell, Michael | others = | title = Enzymes of Molecular Biology | edition = | language = | publisher = Humana Press | location = Totowa, Nj | series= Methods of Molecular Biology | volume= 16 |year=1993| origyear= | chapter = Chapter 8: Restriction Enzymes | quote = | isbn = 0-89603-234-5 | oclc = | doi = |url=http://books.google.ca/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=pxhRzg_pgUoC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR5&amp;dq=Enzymes+of+Molecular+Biology&amp;ots=kRDKX31MJy&amp;sig=lt3-aS9wXYFPU6AfweVSurvuWko#v=onepage&amp;q=Enzymes%20of%20Molecular%20Biology&amp;f=false | accessdate =|pages=107-200}}&lt;/ref&gt; [[EcoRV]] (zeleno) u kompleksu sa njegov supstratom DNK, ({{PDB2|1RVA}}).&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Mg2+ Binding to the Active Site of EcoRV Endonuclease: A Crystallographic Study of Complexes with Substrate and Product DNA at 2-.ANG. Resolution |author=Dirk Kostrewa, Fritz K. Winkler | journal = Biochemistry |year=1995|volume = 34 |issue = 2 |doi = 10.1021/bi00002a036 |url=http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/bi00002a036|pages=683-696}}&lt;/ref&gt;]]

[[Nukleaza|Nukleaze]] su [[enzim]]i koji presecaju DNK lance putem katalizovanja [[hidroliza|hidrolize]] [[fosfodiestarska veza|fosfodiestarskih veza]]. Nukleaze koje hidrolizuju nukleotide sa krajeva DNK lanaca se nazivaju [[Egzonukleaza|eksonukleaze]], dok [[endonukleaza|endonukleaze]] mogu da presecaju unutar lanaca.

Egzonukleaze odvajaju jedan po jedan nukleotid sa kraja polinukleotidnog lanca. Reakcijom hidrolize se raskidaju fosfodiesterske veze sa bilo 3’ ili 5’ kraja. Eukarioti i prokarioti imaju tri tipa egzonukleaza koje učestvuju u normalnom prometu [[iRNK]]: 5’ do 3’ egzonukleaza, koja je zavisna od [[kompleks dekapiranja|dekapirajućeg proteina]], 3’ do 5’ egzonukleaza, koja je nezavistan protein, i poli(A)-specifična 3’ do 5’ egzonukleaza.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Devi Mukherjee, David T. Fritz, Walter J. Kilpatrick, Min Gao and Jeffrey Wilusz | title = Analysis of RNA Exonucleolytic Activities in Cellular Extracts | journal = Springer protocols | volume = 257 | year= 2004 | doi=10.1385/1-59259-750-5:193| url=http://www.springerprotocols.com/Abstract/doi/10.1385/1-59259-750-5:193 | pmid = 14770007 | isbn = 1-59259-750-5|pages=193-211}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author =Pamela A. Frischmeyer, ''et al.''| title = An mRNA Surveillance Mechanism That Eliminates Transcripts Lacking Termination Codons| journal = Science| volume = 295| year= 2002 |doi=10.1126/science.1067338| url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/sci;295/5563/2258?ck=nck | pmid =11910109 | issue =5563|pages=2258-61}}&lt;/ref&gt;

{|  style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-
|&lt;center&gt; [[Datoteka:EcoRV Restriction Site.rsh.svg|mini|right|175px|Sekvenca DNK prepoznavanja EcoRV-a. Zalelena linija označava mesto presecanja.]]&lt;/center&gt;
|}
Najčešće korišćene nukleaze u [[molekularna biologija|molekularnoj biologiji]] su [[restrikcioni enzim|restrikcione endonukleaze]], koje presecaju DNK na specifičnim sekvencama. Na primer, EcoRV enzim prepoznaje šestobaznu sekvencu 5′-GAT|ATC-3′ i preseca je na mestu označenom vertikalnom linijom. U prirodi, ti enzimi štite [[bakterija|bakterije]] protiv [[Bakteriofag|fagne]] infekcije. Nakon unosa fagne DNK u bakterijsku ćeliju na nju deluje [[restrikcioni modifikacioni sistem]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Bickle T, Krüger D |title = Biology of DNA restriction |pmc = 372918 | journal = Microbiol Rev |volume = 57 |issue = 2 |year= 1993 |pmid = 8336674 |url = http://mmbr.asm.org/content/57/2/434.short|pages=434-50}}&lt;/ref&gt; U tehnologiji se nukleaze specifične za pojedine sekvence koriste u [[molekulsko kloniranje|molekulskom kloniranju]] i [[Genetička rekombinacija|DNA rekombinaciji]].

''Flap endonukleaze'' (takođe poznate kao 5' [[nukleaza|nukleaze]] u starijoj literaturi) su klasa nukleolitičkih [[enzim]]a koji deluju kao [[Direkcionalnost (molekularna biologija)|5'-3']] [[Egzonukleaza|egzonukleaze]] i strukturno specifične [[endonukleaza|endonukleaze]] na specijalizovanim DNK strukturama koje se javljaju tokom replikacije, popravke i rekombinacije DNK. Flap endonukleaze su identifikovane kod [[eukariote|eukariota]], [[prokariote|prokariota]], [[arheje|arheja]] i nekih [[virus]]a. Organizmi mogu da imaju više od jednog [[Homologija (biologija)|homologa]]. Ova redundantnost može da služi kao indikacija važnosti ovih enzima. Kod prokariota, flap endokrinaze su prisutne na [[N-terminus]]nom domenu [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]] I. Neki prokarioti kodiraju i drugi homolog.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Computer aided identification of a potential 5'-3' exonuclease gene encoded by Escherichia coli |author = Sayers JR |year= 1994 |journal = J Theor Biol. |volume = 170 |issue = 4 |pmid = 7996866 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7996866|pages=415-421}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Flap endonuclease 1: a central component of DNA metabolism |author = Liu Y, Kao HI, Bambara RA. |year= 2004 |journal = Annu. Rev. Biochem. |volume = 73 |pmid = 15189154 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15189154|pages=589-615}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structure-specific DNA cleavage by 5' nucleases |author = Ceska TA, Sayers JR |journal = Trends Biochem Sci. |date=Sep 1998 |volume = 23 |issue = 9 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9787638|pages=331-6}}&lt;/ref&gt;

{| style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-
!Enzim!!Izvor!!Sekvenca prepoznavanja!!Presecanje
|-
|[[EcoRI|''Eco''RI]]||''[[Ešerihija koli]]''
| &lt;center&gt;5'GAATTC&lt;br /&gt;3'CTTAAG&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;5'---G AATTC---3'&lt;br /&gt;3'---CTTAA G---5'&lt;/center&gt;
|}
Mnoge endonukleaze presecaju DNK u pozicijama koje nisu direktno jedna naspram druge, te se staraju prepusti. Primer takve nukleaze je ''EcoRI''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Analysis of Endonuclease R·EcoRI Fragments of DNA from Lambdoid Bacteriophages and Other Viruses by Agarose-Gel Electrophoresis |author = Robert B. Helling, Howard M. Goodman and Herbert W. Boyer |journal = J. Virol. |year = 1974 |volume = 14 |issue = 5 |pages = 1235-1244 |url = http://jvi.asm.org/content/14/5/1235.short |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2014-11-11 |archive-url = https://web.archive.org/web/20141111073212/http://jvi.asm.org/content/14/5/1235.short |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Ligation of EcoRI endonuclease-generated DNA fragments into linear and circular structures |author = A Dugaiczyk, H W Boyer, H M Goodman |journal = Journal of Molecular Biology |year= 1975 |volume = 96 |issue = 1 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0022283675901898|pages=171-184}}&lt;/ref&gt; Kad ovaj enzim naiđe na svoju sekvencu prepoznavanja, on preseca svaki lanac između G i najbližeg A baznog ostatka. Nakon presecanja, novonastali fragmenti se drže zajedno samo posredstvom relativno slabih vodoničnih veza koje sprežu komplementarne baze. Mala jačina ovih veza omogućava DNK fragmentima da se odvoje jedan od drugog. Svaki rezultujući fragment ima istureni 5' kraj koji se sastoji od nesparenih baza. Drugi enzimi presecaju DNK lance na suprotan način tako da se formiraju istureni 3' krajevi. Ovi jednolančani krajevi, 3' i 5', se ponekad nazivaju [[DNK kraj|lepljivi krajevi]] zato što oni imaju tendenciju da se vezuju sa komplementarnim sekvencama baza. Drugim rečima, ako nespareni segment baza (5' A A T T 3') naiđe na drugi nespareni segment sa sekvencom (3' T T A A 5') oni će se vezati jedan za drugi. Ligaze zatim spajaju fosfatne osnove ta dva molekula. Ćelijsko poreklo lepljivih krajeva nema uticaja na njihovu sposobnost spajanja. Svaki par komplementarnih sekvenci ima tendenciju vezivanja, čak i u slučaju kombinacija dugačkih humanih DNK sekvenci i bakterijske DNK. Ovo svojstvo omogućava proizvodnju rekombinantnih DNK molekula, koji se sastoje od DNK fragmenata iz različitih izvora, i koji su formirani primenom tehnika [[Genetički inženjering|genetičkog inženjeringa]].

==== Ligaze ====
[[Datoteka:Ligation.svg|320px|mini|right|Primer rada ligaza na DNK fragmentima sa lepljivim krajevima]]
Enzimi [[DNK ligaza|DNK ligaze]] mogu da spoje odsečene ili pokidane DNK lance.&lt;ref name=Doherty&gt;{{Cite journal |author = Doherty A, Suh S |title = Structural and mechanistic conservation in DNA ligases | journal = Nucleic Acids Res |volume = 28 |issue = 21 |year= 2000 |pmid = 11058099 |pmc = 113121 |doi = 10.1093/nar/28.21.4051 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/28/21/4051.short|pages=4051-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Human DNA ligase I completely encircles and partially unwinds nicked DNA |author = John M. Pascal, Patrick J. O'Brien, Alan E. Tomkinson &amp; Tom Ellenberger |journal = Nature |volume = 432 |date=November 2004 |doi = 10.1038/nature03082 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v432/n7016/full/nature03082.html?free=2|pages=473-478}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Bacterial DNA ligases |author = Adam Wilkinson, Jonathan Day, Richard Bowater |journal = Molecular Microbiology |volume = 40 |issue = 6 |date=June 2001 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2958.2001.02479.x/full|pages=1241-1248}}&lt;/ref&gt; Ligaze su posebne važnosti u replikaciji DNK [[Replikacija DNK|zaostajućeg lanca]], gde one spajaju kratke segmente DNK proizvedene na [[Replikacija DNK|replikacionoj viljušci]] u kompletnu kopiju DNK templeta. One se takođe koriste u [[Popravka DNK|DNK popravci]] i [[genetička rekombinacija|genetičkoj rekombinaciji]].&lt;ref name=Doherty/&gt;

Mehanizam rada DNK ligaze se sastoji od formiranja dve [[kovalentna veza|kovalentne]] [[fosfodiestarska veza|fosfodiestarske veze]] između [[Direkcionalnost (molekularna biologija)|3' hidroksilnog kraja]] jednog [[nukleotid]]a, (''akceptora'') i [[Direkcionalnost (molekularna biologija)|5' fosfatnog kraja]] drugog (''donora''). ATP je neophodan za odvijanje reakcije posredovane ligazom. Reakcija se odvija u tri stepena: (1) adenilacija (adicija AMP-a) aminokiselinskog ostatka u aktivnom centru enzima, [[pirofosfat]] se oslobađa; (2) transfer AMP-a na 5' fosfat donora, čime se formira pirofosfatna veza; (3) formiranje fosfodiestarske veze između 5' fosfata donora i 3' [[hidroksil]]a akceptora.&lt;ref name=&quot;pmid4377758&quot;&gt;{{Cite journal |doi = 10.1126/science.186.4166.790 |title = DNA Ligase: Structure, Mechanism, and Function |year= 1974 |author = Lehnman I. R. |journal = Science | volume = 186 |issue = 4166 |pmid = 4377758 |url = http://www.sciencemag.org/content/186/4166/790.short|pages=790-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Crystal structure of NAD+-dependent DNA ligase: modular architecture and functional implications |author = Jae Young Lee, Changsoo Chang, Hyun Kyu Song, Jinho Moon, Jin Kuk Yang, Hyun-Kyu Kim, Suk-Tae Kwon and Se Won Suh |journal = The EMBO Journal |year= 2000 |volume = 19 |doi = 10.1093/emboj/19.5.1119 |url = http://www.nature.com/emboj/journal/v19/n5/abs/7592223a.html|pages=1119-1129}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Structure of the adenylation domain of an NAD+-dependent DNA ligase |author = Martin R Singleton, Kjell Håkansson, David J Timson, Dale B Wigley |journal = Structure |volume = 7 |issue = 1 |date=January 1999 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0969212699800070 |doi = 10.1016/S0969-2126(99)80007-0|pages=35-42}}&lt;/ref&gt;

Ligaza takođe može da spaja [[DNK kraj|tupe krajeve]], mada su više koncentracije enzima i različiti eksperimentalni uslovi neophodni.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Macromolecular crowding allows blunt-end ligation by DNA ligases from rat liver or Escherichia coli |author = S B Zimmerman and B H Pheiffer |journal = PNAS |date=October 1983 |volume = 80 |issue = 19 |url=http://www.pnas.org/content/80/19/5852.short|pages=5852-5856}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Blunt-end and single-strand ligations by Escherichia coliligase: influence on an in vitro amplication scheme |author = Kevin J. Barringera, Leslie Orgelb, Geoff Wahlb, Thomas R. Gingeras |journal = Gene |volume = 89 |issue = 1 |date=April 1990 |doi = 10.1016/0378-1119(90)90213-B |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/037811199090213B|pages=117-122}}&lt;/ref&gt;

Kod sisara postoje četiri specifična tipa ligaze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Mammalian DNA ligases |author = Alan E. Tomkinson, David S. Levin |doi =
10.1002/bies.950191009 |journal = BioEssays |volume = 19 |issue = 10 |date=October 1997 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/bies.950191009/abstract|pages=893-901}}&lt;/ref&gt;
{{columns-list| 
* [[LIG1|DNK ligaza I]]: ligira novoformirani DNK [[Replikacija DNK|zaostajući lanac]] nakon što ribonukleaza H ukloni RNK prajmer sa [[Okazakijev fragment|Okazakijevih fragmenata]].
* DNK ligaza II: [[Alternativno splajsovanje|alternativno]] [[RNK splajsovanje|splajsovana]] forma DNK ligaze III koja je prisutna u ćelijama koje se ne dele.
* DNK ligaza III: formira [[Multiproteinski kompleks|komplekse]] sa proteinom [[Popravka DNK|DNK popravke]] [[XRCC1]] da bi pomogla u spajanju DNK tokom procesa korekcije DNK.
* [[LIG4|DNK ligaza IV]]: formira komplekse sa [[XRCC4]]. Ona katalizuje finalni korak u [[Spajanje nehomogenih krajeva|spajanju nehomogenih krajeva]] DNK tokom popravke raskinutog dvostrukog lanca. On je takođe neophodna za [[V(D)J rekombinacija|V(D)J rekombinaciju]], proces kojim se generiše raznovrsnost [[antitelo|imunoglobulina]] i lokusa [[T-ćelijski receptor|T-ćelijskih receptora]] tokom razvoja [[imunski sistem|imunskog sistema]].
}}

DNA ligaza kod ''[[Ešerihija koli|E. coli]]'' koristi energiju stečenu raskidanjem [[nikotinamid adenin dinukleotid]]a (NAD) da formira fosfodiestersku vezu.&lt;ref name=&quot;foster&quot;/&gt; DNK ligaza [[eukariote|eukariota]] kao i nekih mikroba koristi [[adenozin-trifosfat|adenozin trifosfat]] (ATP) umesto NAD-a.&lt;ref name=&quot;foster&quot;/&gt;

==== Topoizomeraze ====
[[Datoteka:2rgr.png|right|mini|320px|Struktura topoizomeraze II iz [[Kvasac|kvasca]] vezana za dvostruko raskinuti dupleks DNK sa 34 nukleotida ({{PDB2|2RGR}}).&lt;ref name=&quot;science.279.5356.1504&quot;&gt;{{Cite journal |title = Crystal Structures of Human Topoisomerase I in Covalent and Noncovalent Complexes with DNA |author = Matthew R. Redinbo, Lance Stewart, Peter Kuhn, James J. Champoux and Wim G. J. Ho |journal = Science |date=March 1998 |volume = 279 |issue = 5356 |doi = 10.1126/science.279.5356.1504 |url = http://www.sciencemag.org/content/279/5356/1504.short|pages=1504-1513}}&lt;/ref&gt;]]

Postoje tri glavna tipa topologije: supernamotavanje, učvoravanje i [[katenacija]]. Izvan esencijalnih procesa [[Replikacija DNK|replikacije]] ili [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], DNK se održavana u kompaktnom obliku, i ova tri topološka stanja pomažu u tome.&lt;ref name=Wang/&gt; Međutim, u toku transkripcije ili replikacije DNK mora biti slobodna, te ova tri stanja znatno ometaju proces. Dodatno, tokom replikacije, novoformirani i originalni DNK dupleksi se isprepleću i moraju biti kompletno razdvojeni da bi se održao genomski integritet ćelija tokom deobe. Kako transkripcioni mehur napreduje, DNK ispred traskripcione viljuške postaje prekomerno uvijena, ili pozitivno supernamotana, dok DNK iza transkripcionog mehura postaje odvijena, ili negativno supernamotana.

[[Topoizomeraza|Topoizomeraze]] mogu da reše ove topološke probleme. One su enzimi sa nukleaznom i ligaznom aktivnošću. Ovi proteini menjaju količinu [[dNK supernamotaj|supernamotavanja]] u DNK molekulu. Deo enzima ove grupe deluje tako što presecaju DNK heliks i omogućavaju jednoj sekciji da rotira, čime se umanjuje njen nivo supernamotavanja. Enzim zatim zatvara DNK prekid.&lt;ref name=Champoux/&gt; Drugi tipovi ovih enzima imaju sposobnost prekidanja jednog DNK heliksa i zatim propuštanja drugog lanca kroz ovaj prekid, pre nego što ponovo spoje heliks.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Schoeffler A, Berger J |title=Recent advances in understanding structure-function relationships in the type II topoisomerase mechanism |journal=Biochem Soc Trans |volume=33 |issue=Pt 6 |year=2005 |pmid=16246147 |doi=10.1042/BST20051465 |url=http://berger.berkeley.edu/PDFs/Schoeffler_TopoRev_BSM05.pdf |pages=1465-70 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305100142/http://berger.berkeley.edu/PDFs/Schoeffler_TopoRev_BSM05.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Topoizomeraze se dele na dva tipa na osnovu broja presečenih lanaca u jednom krugu delovanja:&lt;ref name=&quot;pmid1849888&quot;&gt;{{Cite journal | author = Wang JC | title = DNA topoisomerases: why so many? | journal = J. Biol. Chem. | volume = 266 | issue = 11 |date=April 1991 | pmid = 1849888 | doi = | url = http://www.jbc.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=1849888 | issn =|pages=6659-62}}&lt;/ref&gt; Obe klase enzima koriste konzervirani [[tirozin]], međutim ovi enzimi su strukturno i mehanistički različiti.
* [[Tip I topoizomeraza]] preseca jedan lanac DNK dvostrukog heliksa, dolazi do relaksacije, i nakon toga presečeni lanac se poveže. Tip I topoizomeraze se dalje dele u dve podklase: tip IA topoizomeraze, koje imaju zajedničke mnoge strukturne i mehanističke osobine sa topoizomerazama tipa II, i tip IB topoizomeraze, koje koriste kontrolisani rotacioni mehanizam. Primeri tip IA topoizomeraza su ''topo I'' i ''topo III''. Istorijski, tip IB topoizomeraze su nazivane [[eukariote|eukariotske]] ''topo I'', mada su IB topoizomeraze prisutne u svim životnim domenima. Tip IA topoizomeraze formiraju [[kovalentna veza|kovalentni]] intermedijar sa 5' DNK krajem, dok IB topoizomeraze formiraju [[kovalentna veza|kovalentni]] intermedijar sa 3' DNA krajem. Nedavno je tip IC topoizomeraza bila identifikovana. Ona se naziva ''topo V''. Dok je ona strukturno jedinstvena u odnosu na tip IA i IB topoizomeraze, ona ima sličan mehanizam sa topoizomerazom tipa IB .
* [[Tip II topoizomeraza]] preseca oba lanca DNK dvostrukog heliksa.&lt;ref name=&quot;science.279.5356.1504&quot;/&gt; Takođe postoje dve podklase: tip IIA i tip IIB topoizomeraze, koje imaju slične strukture i mehanizam. Primeri tip IIA topoizomeraze su [[eukariote|eukariotski]] ''topo II'', ''[[Ešerihija koli|E. coli]]'' [[dNK giraza|giraza]], i ''[[Ešerihija koli|E. coli]]'' ''topo IV''. Primer tipa IIB topoizomeraze je ''topo VI''.

Oba tipa (I i II) topoizomeraze menjaju DNK [[koeficijent vezivanja]].&lt;ref&gt;{{Cite book|author=A.V. Chernavskii |year=2001|chapter = Linking coefficient |editor = Hazewinkel, Michiel |title = Encyclopaedia of Mathematics |publisher = Springer |isbn=978-1-55608-010-4}}&lt;/ref&gt; Topoizomeraze tipa IA menjaju koeficijent vezivanja za jedan, tip IB i tip IC topoizomeraze menjaju taj parametar za bilo koji ceo broj, dok tip IIA i tip IIB topoizomeraze menjaju koeficijent vezivanja za dva.

==== Helikaze ====
[[Helikaza|Helikaze]] su proteini koji su tip [[molekulski motor|molekulskih motora]]. One koriste hemijsku energiju [[nukleozid trifosfat]]a, predominantno [[Adenozin trifosfat|ATP-a]], da raskinu vodonične veze između baza i da odviju DNK dvostruki heliks u jednostruke lance.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Tuteja N, Tuteja R |title = Unraveling DNA helicases. Motif, structure, mechanism and function |doi = 10.1111/j.1432-1033.2004.04094.x | journal = Eur J Biochem |volume = 271 |issue = 10 |year= 2004 |pmid = 15128295 | url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1432-1033.2004.04094.x/full|pages=1849-63}}&lt;/ref&gt; Ovi enzimi su esencijalni za većinu procesa u kojima je neophodno da se razdvoje lanci DNK lanci ([[replikacija DNK]], [[Transkripcija (genetika)|transkripcija]], [[Translacija (genetika)|translacija]], [[Genetička rekombinacija|rekombinacija]], [[Popravka DNK|DNK popravka]], [[biogeneza ribozoma]]). One se postepeno kreću duž dvostrukog lanca [[nukleinska kiselina|nukleinske kiseline]]. Pravac i mehanizam dejstva su zavisni od tipa enzima.&lt;ref name = &quot;Helicase motifs&quot;&gt;{{Cite journal |title = Helicase motifs: the engine that powers DNA unwinding |author = Mark C. Hall1, Steven W. Matson |journal = Molecular Microbiology |volume = 34 |issue = 5 |date=December 1999 |doi = 10.1046/j.1365-2958.1999.01659.x |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1365-2958.1999.01659.x/full|pages=867-877}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:2CUK.01.png|mini|right|320px|[[RuvABC|RuvA]] helikaza Ešerihije koli. ({{PDB2|1CUK}})&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Crystal Structure of DNA Recombination Protein RuvA and a Model for Its Binding to the Holliday Junction |author = John B. Rafferty, Svetlana E. Sedelnikova, David Hargreaves, Peter J. Artymiuk, Patrick J. Baker, Gary J. Sharples, Akeel A. Mahdi, Robert G. Lloyd, David W. Rice |journal = Science |date=October 1996 |volume = 274 |issue = 5286 |doi = 10.1126/science.274.5286.415 |url = http://www.sciencemag.org/content/274/5286/415.short|pages=415-421}}&lt;/ref&gt;]]
Helikaze poprimaju različite strukture i [[oligomer]]izaciona stanja. [[DnaB helikaza|DnaB helikaze]] imaju oblik [[heksamer]]nog prstena. Drugi enzimi su aktivni u obliku [[monomer]]a ili [[proteinski dimer|dimera]]. Ispitivanja su pokazala da helikaze mogu da deluju pasivno, čekajući da dođe do nekatalisanog odvijanja nakon čega one razdvajaju lance,&lt;ref name=Croquette&gt;{{Cite journal |author = Lionnet T, Spiering MM, Benkovic SJ, Bensimon D, Croquette V |title = Real-time observation of bacteriophage T4 gp41 helicase reveals an unwinding mechanism |journal = PNAS |volume = 104 |issue = 50 |year= 2007 |pmid = 18077411 |doi = 10.1073/pnas.0709793104 |pmc = 2148377 |url = http://www.pnas.org/content/104/50/19790.short|pages=19790-19795}}&lt;/ref&gt; ili da aktivno učestvuju u separaciji lanaca koristeći energiju generisanu hidrolizom ATP-a.&lt;ref name=Johnson&gt;{{Cite journal |author = Johnson DS, Bai L, Smith BY, Patel SS, Wang MD |title = Single-molecule studies reveal dynamics of DNA unwinding by the ring-shaped t7 helicase |journal = Cell |volume = 129 |issue = 7 |year= 2007 |pmid = 17604719 |doi = 10.1016/j.cell.2007.04.038 |pmc = 2699903 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867407005843|pages=1299-309}}&lt;/ref&gt; U ovom drugom slučaju, helikaze deluju poput molekulskih motora, odvijajući i translocirajući svoj [[Supstrat (hemija)|supstrat]] koristeći hemijsku energiju.&lt;ref name=physorg1&gt;{{cite web |url = http://www.physorg.com/news102663442.html |title = Researchers solve mystery of how DNA strands separate |date = 29-05-2012 |accessdate = 29-05-2012}}&lt;/ref&gt; Helikaze mogu da funkcionišu mnogo brže ''[[in vivo]]'' nego ''[[in vitro]]'' usled prisustva pomoćnih proteina koji posreduju destabilizaciju DNK račve.&lt;ref name=physorg1 /&gt;

Helikaze se klasifikuju u nekoliko superfamilija. Sve helikaze vezuju ATP, i stoga sadrže klasične motive: [[Valkerov motiv|Valker A]] (petlja vezivanja [[fosfat]]a ili P-petlja) i Valker B ([[aspartična kiselina]] za vezivanje [[Magnezijum|Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]]).&lt;ref name = &quot;Helicase motifs&quot;/&gt; 
* ''Superfamilija I'': UvrD (DNK popravka kod ''[[Ešerihija koli|E. coli]]''), Rep (DNK replikacija kod ''E. coli''), [[PcrA]] (rekombinacija kod ''[[Stafilokokus aureus|Staphylococcus aureus]]''), [[dda DNK helikaza|Dda]] (inicijacija replikacije bakteriofaga T4), [[RecBCD|RecD]] ([[Homologna rekombinacija|rekombinaciona popravka]] kod ''E. coli''), TraI ([[Bakterijska konjugacija|konjugativni DNK transfer]] [[Faktor plodnosti|F-plazmida]]). Ova familija obuhvata RNK helikaze koji učestvuju u odmotavanju dupleksa tokom viralne RNK replikacije.&lt;ref name=&quot;PUB00014534&quot;&gt;{{Cite journal |doi = 10.1016/S0014-5793(99)00321-X |author = Garcia JA, Kaariainen L, Gomez de cedron M, Ehsani N, Mikkola ML |title = RNA helicase activity of Semliki Forest virus replicase protein NSP2 |journal = FEBS Lett. |volume = 448 |issue = 1 |year= 1999 |pmid = 10217401 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S001457939900321X|pages=19-22}}&lt;/ref&gt;
* ''Superfamilija II'': [[RecQ helikaza|RecQ]] (DNK popravka ''E. coli''), eIF4A (RNK translacija kod ''[[saccharomyces cerevisiae|pekarskog kvasca]]''), [[WRN (gen)|WRN]] (DNK popravka), NS3&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Dumont S, Cheng W, Serebrov V, Beran RK, Tinoco Jr I, Pylr AM, Carlos Bustamante |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&amp;db=pubmed&amp;dopt=Abstract&amp;list_uids=16397502&amp;query_hl=3&amp;itool=pubmed_DocSum |title = RNA Translocation and Unwinding Mechanism of HCV NS3 Helicase and its Coordination by ATP |journal = Nature |date=Jan 2006 |volume = 439 |pages = 105-108}}&lt;/ref&gt; (replikacija [[Hepatitis C]] virusa)
* ''Superfamilija III'': LTag (replikacija [[SV40]] virusa), E1 (replikacija [[Humani papiloma virus|Ljudskog papilomskog virusa]]), Rep (replikacija, viralna integracija, i pakovanje [[Adeno asocirani virus|Adeno asociranog virusa]]). Superfamilija 3 se sastoji od helikaza koje uglavnom kodiraju mali DNK virusi i neki od velikih nukleocitoplazmatičnih DNK virusa.&lt;ref name = &quot;10.1016/j.jsb.2003.10.010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PUB00033628&quot;&gt;{{Cite journal |author = Lakshminarayan M. Iyer, L. Aravind, and Eugene V. Koonin |title = Common origin of four diverse families of large eukaryotic DNA viruses |journal = J. Virol. |volume = 75 |issue = 23 |year = 2001 |pmid = 11689653 |pmc = 114758 |doi = 10.1128/JVI.75.23.11720-11734.2001 |url = http://jvi.asm.org/content/75/23/11720.short |pages = 11720-34 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2017-04-14 |archive-url = https://web.archive.org/web/20170414202810/http://jvi.asm.org/content/75/23/11720.short |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; 
* ''Familija slična DnaB helikazi'': [[DnaB helikaza|DnaB]] (replikacija ''E. coli''), gp41 (DNK replikacija [[Enterobakterijski fag T4|bakteriofaga T4]]), [[T7 DNK helikaza|T7gp4]] (DNK replikacija bakteriofaga T7).
* ''Familija slična Ro faktoru'': [[Ro faktor|Ro]] (terminacija transkripcije ''E. coli'').

Ove superfamilije ne obuhvataju sve poznate helikaze. Na primer, [[XPB]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Fan L, Arvai A, Cooper P, Iwai S, Hanaoka F, Tainer J |title = Conserved XPB core structure and motifs for DNA unwinding: implications for pathway selection of transcription or excision repair |journal = Mol Cell |volume = 22 |issue = 1 |year= 2006 |pmid = 16600867 |doi = 10.1016/j.molcel.2006.02.017 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1097276506001195|pages=27-37}}&lt;/ref&gt; i [[ERCC2]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Polymorphisms in the DNA repair genes XRCC1 and ERCC2 and biomarkers of DNA damage in human blood mononuclear cells |author = Eric J. Duell, John K. Wiencke, Tsun-Jen Cheng, Andrea Varkonyi, Zheng Fa Zuo, Tara Devi S. Ashok, Eugene J. Mark, John C. Wain, David C. Christiani, and Karl T. Kelsey |journal = Carcinogenesis |year= 2000 |volume = 21 |issue = 5 |doi = 10.1093/carcin/21.5.965 |url = http://carcin.oxfordjournals.org/content/21/5/965.short|pages=965-971}}&lt;/ref&gt; su helikaze koje nisu svrstane u gore navedene familije.

Defekti gena koji kodiraju helikaze mogu da uzrokuju [[Vernerov sindrom]]. To je poremećaj koji je prepoznatljiv po pojavi prevremenog starenja.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite journal |pmid = 15946710 |date=Sep 2005 |author = Ozgenc A, Loeb LA |title = Current advances in unraveling the function of the Werner syndrome protein |volume = 577 |issue = 1–2 |doi = 10.1016/j.mrfmmm.2005.03.020 |journal = Mutation research |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0027510705001855|pages=237-51}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |pmid = 9288107 |date=Sep 1997 |author = Gray MD, Shen JC, Kamath-Loeb AS, Blank A, Sopher BL, Martin GM, Oshima J, Loeb LA |title = The Werner syndrome protein is a DNA helicase |volume = 17 |issue = 1 |doi = 10.1038/ng0997-100 |journal = Nature Genetics |url = http://www.neurofly.com/molBio_files/Nat%20Genet%201997%20Gray.pdf |pages = 100-3 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2013-11-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131110192118/http://www.neurofly.com/molBio_files/Nat%20Genet%201997%20Gray.pdf |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Polimeraze ====
[[Datoteka:2B8K.png|mini|316px|right|[[RNK polimeraza II]] kvasca [[Saccharomyces cerevisiae]] koja se sastoji od 12 podjedinica. ({{PDB2|2B8K}})&lt;ref name=Meyer&gt;{{ Cite journal |author = Meyer PA, Ye P, Zhang M, Suh MH, Fu J |title = Phasing RNA polymerase II using intrinsically bound Zn atoms: an updated structural model |journal = Structure. |date=Jun 2006 |volume = 14 |issue = 6 |url = http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0969212606002152 |pmid = 16765890 |doi = 10.1016/j.str.2006.04.003|pages=973-82}}&lt;/ref&gt;]]
[[Polimeraza|Polimeraze]] su [[enzim]]i koji sintetišu polinukleotidne lance iz [[nukleozid trifosfat|nukleozidnog trifosfata]]. Sekvence njihovih produkata su kopije postojećih polinukleotidnih lanaca – koji se nazivaju ''templetima''. Ovi enzimi funkcionišu tako što dodaju nukleotide na 3′ [[hidroksil|hidroksilnu grupu]] prethodnog nukleotida u DNK lancu. Konsekventno, sve polimeraze idu u 5′ ka 3′ smeru.&lt;ref name=Joyce&gt;{{Cite journal |author = Joyce C, Steitz T |title = Polymerase structures and function: variations on a theme? |pmc = 177480 | journal = J Bacteriol |volume = 177 |issue = 22 |year= 1995 |pmid = 7592405 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC177480/|pages=6321-9}}&lt;/ref&gt; U [[aktivno mesto|aktivnom mestu]] tih enzima, novi nukleozid trifosfat formira bazni par sa templetom, čime omogućava polimerazi da precizno sintetiše komplementarni lanac. Polimeraze se klasifikuju po tipu templeta koji koriste.

Tokom replikacije DNK, [[DNK polimeraza|DNK polimeraze]] formiraju kopiju DNK sekvence. Preciznost je od vitalnog značaja u ovom procesu, tako da mnoge polimeraze imaju sposobnost vršenja [[Korektura (biologija)|korekcija]]. Polimeraza lako prepoznaje povremene greške u reakciji sinteze zato nema baznog sparivanja između neusklađenih nukleotida. Ako se neslaganje detektuje, 3′ ka 5′ [[egzonukleaza]] se aktivira i pogrešna baza se uklanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Hubscher U, Maga G, Spadari S |title = Eukaryotic DNA polymerases |journal = Annu Rev Biochem |volume = 71 |year = 2002 |pmid = 12045093 |doi = 10.1146/annurev.biochem.71.090501.150041 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.71.090501.150041?journalCode=biochem |pages = 133-63 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U većini organizama, DNK polimeraze funkcionišu unutar velikih kompleksa. Oni se nazivaju [[replizom]]ima i sadrže niz pomoćnih podjedinica, kao što su [[DNK stega|DNK stege]] i [[helikaza|helikaze]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Johnson A, O'Donnell M |title = Cellular DNA replicases: components and dynamics at the replication fork |journal = Annu Rev Biochem |volume = 74 |year = 2005 |pmid = 15952889 |doi = 10.1146/annurev.biochem.73.011303.073859 |url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.73.011303.073859?journalCode=biochem |pages = 283-315 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2019-02-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190207130422/https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.biochem.73.011303.073859?journalCode=biochem |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

DNK polimeraze koje su zavisne od RNK su specijalizovana klasa polimeraza koja kopira sekvencu RNK lanca u DNK. U ovu klasu se ubrajaju [[reverzna transkriptaza]], koja je [[virus|viralni]] enzim koji učestvuje u infekciji ćelija [[retrovirus]]ima, i [[telomeraza]], koja je neophodna za replikaciju [[telomera]].&lt;ref name=Greider/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Tarrago-Litvak L, Andréola M, Nevinsky G, Sarih-Cottin L, Litvak S |title = The reverse transcriptase of HIV-1: from enzymology to therapeutic intervention | journal = FASEB J |volume = 8 |issue = 8 |date=May 1994 |pmid = 7514143 |url = http://www.fasebj.org/content/8/8/497.short|pages=497-503}}&lt;/ref&gt; Telomeraza je neobična polimeraza zato što sadrži svoj sopstveni RNK templet, kao integralni deo svoje strukture.&lt;ref name=Nugent/&gt;

Transkripciju izvodi DNK-zavisna [[RNK polimeraza]] koja kopira sekvencu DNK lanca u RNK. Da bi započela transkripciju gena, RNK polimeraza se veže za DNK sekvencu promotera i razdvoji DNK lance. Ona zatim kopira sekvencu gena na [[iRNK]] transkript dok ne dođe do DNK regiona koji se naziva [[terminator (genetika)|terminator]], gde se zaustavlja i odvaja od DNK. Kao i DNK polimeraze, [[RNK polimeraza II]], enzim koji transkribuje većinu gena u genomu eukariota, operiše kao deo većeg [[multiproteinski kompleks|proteinskog kompleksa]] sa višestrukim regulatornim podjedinicama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Martinez E |title = Multi-protein complexes in eukaryotic gene transcription |journal = Plant Mol Biol |volume = 50 |issue = 6 |year = 2002 |pmid = 12516863 |doi = 10.1023/A:1021258713850 |url = http://www.springerlink.com/content/u0297l4517182815/ |pages = 925-47 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Kornberg&gt;{{Cite journal |pmid = 10611681 |doi = 10.1016/S0962-8924(99)01679-7 |title = Eukaryotic transcriptional control |year= 1999 |author = Kornberg R |journal = Trends in Cell Biology |volume = 9 |pages = M46 |issue = 12 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0168952599019010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Sims RJ 3rd, Mandal SS, Reinberg D | title = Recent highlights of RNA-polymerase-II-mediated transcription | journal = Current opinion in cell biology | volume = 16 | issue = 3 |date=Jun 2004 | issn = 0955-0674 | pmid = 15145350 | doi = 10.1016/j.ceb.2004.04.004 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15145350|pages=263-271}}&lt;/ref&gt; RNK polimeraza II je kompleks sa masom od 550 [[jedinica atomske mase|kDa]], koji se sastoji od dvanaest podjedinica. RNAP II je najbolje ispitani tip [[RNK polimeraza|RNK polimeraze]]. Znatan broj [[transkripcioni faktor|transkripcionih faktora]] je neophodan da bi se ovaj enzim vezao za [[promoter (biologija)|promotere]] i počeo [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]].

== Evolucija ==
DNK sadrži genetičke informacije koje omogućavaju svim životnim formama da funkcionišu, rastu i razmnožavaju se. Međutim, nije jasno koliko dugo je tokom zadnjih četiri milijarde godina [[Hronologija evolucije|istorije života]] DNK obavljala tu funkciju. Po jednoj pretpostavci najranije forme života su koristile RNK kao osnovu genetičkog materijala.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{Cite journal |author = Joyce G |title = The antiquity of RNA-based evolution |journal = Nature |volume = 418 |issue = 6894 |year = 2002 |pmid = 12110897 |doi = 10.1038/418214a |url = http://rnaworld.bio.ku.edu/reprints/incoming/_misc/Joyce%282002%29Nature_418,214.%5BReview%5D.+%27The%20antiquity%20of%20RNA-based%20evolution%27.pdf |pages = 214-21 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Orgel L |title = Prebiotic chemistry and the origin of the RNA world |journal = Crit Rev Biochem Mol Biol |volume = 39 |issue = 2 |pmid = 15217990 | doi = 10.1080/10409230490460765 |year= 2004 |url = http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10409230490460765|pages=99-123}}&lt;/ref&gt; Moguće je da je RNK delovala kao centralni deo ranog [[metabolizam|ćelijskog metabolizma]] pošto ona ima sposobnost prenosa genetičke informacije, kao i izvođenja [[kataliza|katalize]] u okviru [[ribozim]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Davenport R |title = Ribozymes. Making copies in the RNA world |journal = Science |volume = 292 |issue = 5520 |year= 2001 |pmid = 11360970 | doi = 10.1126/science.292.5520.1278a |url = http://www.sciencemag.org/content/292/5520/1278.1.summary|pages=1278-}}&lt;/ref&gt; Takav drevni [[Hipoteza o RNK svetu|RNK svet]] u kome bi nukleinska kiselina bila korišćena za katalizu i genetiku je možda uticao na [[evolucija|evoluciju]] sadašnjeg [[genetički kod|genetičkog koda]] baziranog na četiri nukleotidne baze. Do toga bi došlo, pošto bi broj različitih baza u takvom organizmu bio kompromis između malog broja baza kojim se povećava replikaciona preciznost i većeg broja baza kojim se uvećava katalitička efikasnost ribozima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Szathmáry E |title = What is the optimum size for the genetic alphabet? |journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 89 |issue = 7 |year= 1992 |pmid = 1372984 |doi = 10.1073/pnas.89.7.2614 |pmc = 48712 |bibcode = 1992PNAS...89.2614S |url = http://www.pnas.org/content/89/7/2614.short|pages=2614-8}}&lt;/ref&gt;

Ne postoje direktni dokazi za postojanje takvih drevnih genetičkih sistema. Razlog za to je DNK ekstrakcija iz velike većine fosila nije moguća pošto DNK može da opstane manje od milion godina. U vlažnoj sredini ona se vremenom razlaže u kratke fragmente.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Lindahl T |title = Instability and decay of the primary structure of DNA |journal = Nature |volume = 362 |issue = 6422 |year= 1993 |pmid = 8469282 | doi = 10.1038/362709a0 |bibcode = 1993Natur.362..709L |url = http://ukpmc.ac.uk/abstract/MED/8469282|pages=709-15}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, nalazi starije DNK su bili objavljeni. Na primer, poznat je izveštaj o izolaciji održive bakterije iz kristala soli starog 250 miliona godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Vreeland R, Rosenzweig W, Powers D |title = Isolation of a 250 million-year-old halotolerant bacterium from a primary salt crystal |journal = Nature |volume = 407 |issue = 6806 |year= 2000 |pmid = 11057666 | doi = 10.1038/35038060 |url = http://www.nature.com/nature/journal/v407/n6806/abs/407897a0.html|pages=897-900}}&lt;/ref&gt; Ti nalazi su kontroverzni.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Hebsgaard M, Phillips M, Willerslev E |title = Geologically ancient DNA: fact or artefact? |journal = Trends Microbiol |volume = 13 |issue = 5 |year= 2005 |pmid = 15866038 |doi = 10.1016/j.tim.2005.03.010 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0966842X05000806|pages=212-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Nickle D, Learn G, Rain M, Mullins J, Mittler J |title = Curiously modern DNA for a „250 million-year-old“ bacterium |journal = J Mol Evol |volume = 54 |issue = 1 |year = 2002 |pmid = 11734907 |doi = 10.1007/s00239-001-0025-x |url = http://www.springerlink.com/content/pt50ey50xcty01n1/ |pages = 134-7 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Jedan izveštaj objavljen avgusta [[2011]]. koji je baziran na [[NASA]] ispitivanjima [[meteorit]]a nađenog na [[Zemlja|Zemlji]] sugeriše da gradivni blokovi DNK ([[adenin]], [[guanin]] i srodni [[Organska jedinjenja|organski molekuli]]) možda imaju vanzemaljsko poreklo.&lt;ref name=&quot;Callahan&quot;&gt;{{Cite journal |author = Callahan, M.P.; Smith, K.E.; Cleaves, H.J.; Ruzica, J.; Stern, J.C.; Glavin, D.P.; House, C.H.; Dworkin, J.P. |date=August 2011 |title = Carbonaceous meteorites contain a wide range of extraterrestrial nucleobases |url = http://www.pnas.org/content/early/2011/08/10/1106493108 |publisher = PNAS |doi = 10.1073/pnas.1106493108 |accessdate = 2012-04-30 |archive-date = 2011-09-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110918104518/http://www.pnas.org/content/early/2011/08/10/1106493108 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Steigerwald&quot;&gt;{{cite web |author = Steigerwald John |title = NASA Researchers: DNA Building Blocks Can Be Made in Space |url = http://www.nasa.gov/topics/solarsystem/features/dna-meteorites.html |publisher = [[NASA]] |date=August 2011 |accessdate = 30-4-2011 |archive-date = 2015-06-23 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150623004556/http://www.nasa.gov/topics/solarsystem/features/dna-meteorites.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DNA&quot;&gt;{{cite web |author = ScienceDaily Staff |title = DNA Building Blocks Can Be Made in Space, NASA Evidence Suggests |url = http://www.sciencedaily.com/releases/2011/08/110808220659.htm |date=August 2011 |publisher = ScienceDaily |accessdate = 30-04-2012}}&lt;/ref&gt;

== Tehnološka primena ==
=== Genetički inženjering ===
[[Datoteka:Expression of Human Wild-Type and P239S Mutant Palladin.png|mini|220px|Ljudske ćelije u kojima su neki proteini spojeni sa [[zeleni fluorescentni protein|zelenim fluorescentnim proteinom]] da bi se omogućila njihova vizuelizacija]]
Genetički inženjering je direktna ljudska manipulacija [[genom]]a nekog organizma koristeći modernu DNK tehnologiju. Ona obuhvata uvođenje [[rekombinantna DNK|strane DNK]] ili [[Veštačka sinteza gena|sintetičkih gena]] u organizam. Uvođenje nove DNK ne zahteva upotrebu klasičnih [[genetika|genetičkih]] metoda, međutim tradicionalni metodi [[Reprodukcija|uzgoja]] se tipično koriste za propagaciju rekombinantnih organizama. Organizam koji je formiran uvođenjem [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]] se smatra [[genetički modifikovan organizam|genetički modifikovanim organizmom]]. Prvi genetički modifikovani organizmi su bile bakterije [[1973]]. i zatim miševi [[1974]]. Bakterije koje proizvode [[insulin]] su komercijalizovane [[1982]]. i genetički modifikovana hrana je u prodaji od [[1994]].

Methode su razvijena za DNK prečišćavanje iz ćelija organizma, kao što je [[fenol-hloroformna ekstrakcija]], i za njenu laboratorijsku manipulaciju, npr. [[restrikciono razlaganje|restrikciona razlaganja]] i [[polimerazna lančana reakcija]]. Moderna [[biologija]] i [[biohemija]] intenzivno koriste te tehnike u okviru rekombinantne DNK tehnologije. [[Rekombinantna DNK]] je veštačka DNK sekvenca koja je formirana od drugih DNK sekvenci. Takve sekvence se mogu [[transformacija (genetika)|uneti]] u organizam u obliku [[plazmid]]a ili u odgovarajućem formatu, koristeći [[viralni vektor]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Goff SP, Berg P |title = Construction of hybrid viruses containing SV40 and lambda phage DNA segments and their propagation in cultured monkey cells |journal = Cell |volume = 9 |issue = 4 PT 2 |year= 1976 |pmid = 189942 |doi = 10.1016/0092-8674(76)90133-1 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/189942|pages=695-705}}&lt;/ref&gt;

Najčešća forma genetičkog inženjeringa je umetanje novog genetičkog materijala na nepoznatoj lokaciji u genomu domaćina. To se ostvaruje izolovanjem i kopiranjem željenog genetičkog materijala koristeći metode [[molekulsko kloniranje|molekulskog kloniranja]] da bi se formirala DNK sekvenca kaja sadrži neophodne genetičke elemente za [[ekspresija gena|ekspresiju]], i zatim njeno umetanje u organizam domaćina. Druge forme genetičkog inženjeringa su [[ciljanje gena]] (zamena bazirana na homolognoj rekombinaciji) i uklanjanje (''nokaut'') specifičnih gena putem projektovanih [[nukleaza]] kao što su [[cinkov prst nukleaza|nukleaze cinkovog prsta]],&lt;ref name=&quot;kim1996&quot;&gt;{{Cite journal |author = Kim, YG; Cha, J., Chandrasegaran, S. |year = 1996 |title = Hybrid restriction enzymes: zinc finger fusions to Fok I cleavage domain |journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 93 |issue = 3 |url = http://www.pnas.org/content/93/3/1156.abstract |doi = 10.1073/pnas.93.3.1156 |pmid = 8577732 |pmc = 40048 |pages = 1156-60 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2015-01-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150128081204/http://www.pnas.org/content/93/3/1156.abstract |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; ili projektovane [[homing endonukleaza|homing endonukleaze]].&lt;ref name=&quot;pmid19211047&quot;&gt;{{Cite journal | author = Edgell DR | title = Selfish DNA: homing endonucleases find a home | journal = Curr Biol | volume = 19 | issue = 3 | date = February 2009 | pages = R115–R117 | pmid = 19211047 | doi = 10.1016/j.cub.2008.12.019}}&lt;/ref&gt;

Tehnike genetičkog inženjeringa se koriste u brojnim poljima naučnih istraživanja, [[biotehnologija|biotehnologiji]], i medicini. Genetički modifikovani organizmi nalaze primenu u izradi proizvoda kao što su rekombinantni [[protein]]i, oni se koriste u [[medicinsko istraživanje|medicinskim istraživanjima]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Houdebine L |title = Transgenic animal models in biomedical research |journal = Methods Mol Biol |volume = 360 |pmid = 17172731 |year = 2007 |doi = 10.1385/1-59745-165-7:163 | isbn = 1-59745-165-7 |url = http://www.springerlink.com/content/k72105726214vn70/#section=95423&amp;page=1 |pages = 163-202 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i kao [[poljoprivreda|poljoprivredni]] usevi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Daniell H, Dhingra A |title = Multigene engineering: dawn of an exciting new era in biotechnology |journal = Curr Opin Biotechnol |volume = 13 |issue = 2 |year= 2002 |pmid = 11950565 |doi=10.1016/S0958-1669(02)00297-5 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166902002975|pages=136-41}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Job D |title = Plant biotechnology in agriculture |journal = Biochimie |volume = 84 |issue = 11 |year= 2002 |pmid = 12595138 |doi = 10.1016/S0300-9084(02)00013-5 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0300908402000135|pages=1105-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Plant biotechnology in agriculture. |author=Lindsey, K.; Jones, M. G. K. |year=1989 | isbn = 0-335-15818-8 |url=http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2013-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131110193945/http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Lekove kao što su insulin i ljudski faktor rasta proizvode bakterije, eksperimentalni miševi kao što su [[onkomiš]]evi i [[nokaut miš]]evi se koriste u istraživanjima, repelanti insekata i/ili usevi tolerantni na herbicide su komercijalizovani. Genetički modifikovane biljke i životinje koje imaju sposobnost proizvodnje biotehnoloških lekova uz manje troškove proizvodnje od sadašnjih metoda se takođe razvijaju. [[Uprava za hranu i lekove|FDA]] je [[2009]]. odobrila prodaju farmaceutskog proteina [[antitrombin]]a proizvedenog u mleku genetički modifikovane [[koza|koze]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = European Community and US-FDA Approval of Recombinant Human Antithrombin Produced in Genetically Altered Goats |author = Cafer Adiguzel, Omer Iqbal, Muzaffer Demir, Jawed Fareed |date=October 2009 |doi = 10.1177/1076029609339748 |journal = Clinical and applied thrombosis / hemostasis |volume = 15 |issue = 6 |url = http://cat.sagepub.com/content/15/6/645.short |pages = 645-651 }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Forenzika ===
[[Forenzika|Forenzička analiza]] može da koristi DNK iz [[krv]]i, [[sperma|sperme]], [[kožni sistem|kože]], [[pljuvačka|pljuvačke]] ili [[kosa|kose]] nađene na [[Mesto zločina|mestu zločina]] za identifikaciju podudarajuće DNK neke osobe, kao što je počinilac. Ovaj proces se formalno naziva [[DNK analiza|DNK profilisanje]], a poznat je i kao „uzimanje genetičkog otiska“. Mada je 99,9% DNK sekvenci isto kod svih ljudi, dovoljna količina DNK se razlikuje, tako da moguće razlikovati jednu osobu od druge, ukoliko one nisu monozigotni blizanci.&lt;ref name=&quot;Lander&quot;&gt;{{cite web |url = http://www.accessexcellence.org/RC/AB/BA/Use_of_DNA_Identification.php |title = Use of DNA in Identification |publisher = Accessexcellence.org |date= |accessdate = 1-5-2012}}&lt;/ref&gt; U DNK profilisanju, dužina promenljivih sekcija ponavljajuće DNK, kao što su [[Kratko tandemno ponavljanje|kratka tandemna ponavljanja]] i [[minisatelit]]i,&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Amplification of human minisatellites by the polymerase chain reaction: towards DNA fingerprinting of single cells |author = Alec J. Jeffreys, Victoria Wilson, Rita Neumann and John Keyte |journal = Nucl. Acids Res. |year= 1988 |volume = 16 |issue = 23 |doi = 10.1093/nar/16.23.10953 |url = http://nar.oxfordjournals.org/content/16/23/10953.short|pages=10953-10971}}&lt;/ref&gt; se porede između ljudi. Taj metod je obično izuzetno pouzdana tehnika za identifikaciju podudarne DNK.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Collins A, Morton N |title = Likelihood ratios for DNA identification | journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 91 |issue = 13 |year= 1994 |pmid = 8016106 |doi = 10.1073/pnas.91.13.6007 |pmc = 44126 |bibcode = 1994PNAS...91.6007C |url = http://www.pnas.org/content/91/13/6007.short|pages=6007-11}}&lt;/ref&gt; Međutim, identifikacija može da bude komplikovana ako je mesto zločina kontaminirano sa DNK-om od nekoliko ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Weir B, Triggs C, Starling L, Stowell L, Walsh K, Buckleton J |title = Interpreting DNA mixtures |journal = J Forensic Sci |volume = 42 |issue = 2 |year = 1997 |pmid = 9068179 |url = http://projects.nfstc.org/workshops/resources/articles/Interpreting%20DNA%20Mixtures.pdf |pages = 213-22 |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2016-01-31 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160131092307/http://projects.nfstc.org/workshops/resources/articles/Interpreting%20DNA%20Mixtures.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = A guide to interpreting single locus profiles of DNAmixtures in forensic cases |author = Ian W. Evett, Cecilia Buffery, Geoffrey Willott, David Stoney |journal = Journal of the Forensic Science Society |volume = 31 |issue = 1 |year = 1991 |doi = 10.1016/S0015-7368(91)73116-2 |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0015736891731162 |page=41-47}}&lt;/ref&gt; DNK profilisanje je razvio [[1984]]. britanski genetičar Sir [[Alek Džefriz]],&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Jeffreys A, Wilson V, Thein S |title = Individual-specific 'fingerprints' of human DNA | journal = Nature |volume = 316 |issue = 6023 |year= 1985|pmid = 2989708 |doi = 10.1038/316076a0 |bibcode = 1985Natur.316...76J |url = http://www.mun.ca/biology/scarr/Bio4241_Jeffreys_et_al_1985_%282012%29.pdf|pages=76-9}}&lt;/ref&gt; i prvi put je korišćeno u forenzičkoj nauci da se osudi Kolin Pičfork [[1988]], u slučaju [[Kolin Pičfork|Enderbi ubistava]].&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://www.forensic.gov.uk/forensic_t/inside/news/list_casefiles.php?case=1 |title = First murder conviction on DNA evidence also clears the prime suspect |author = Forensic Science Service |accessdate = 1-5-2012 |archive-date = 2006-12-14 |archive-url = https://web.archive.org/web/20061214004903/http://www.forensic.gov.uk/forensic_t/inside/news/list_casefiles.php?case=1 |dead-url =  }}&lt;/ref&gt;

Razvoj forenzičke nauke, i sposobnosti da se dobiju genetička podudaranja korišćenjem veoma malih uzoraka krvi, kože, pljuvačke ili kose je dovela do ponovnog ispitivanja brojnih slučajeva. Genetičkim profilisanjem se može proizvesti evidencija koja nije postojala tokom originalnog ispitivanja. U kombinaciji sa uklanjanjem zakona o ponovljenim sudskim procesima, postalo je moguće da se ponovo otvore slučajevi sa ranijim neuspešnim presudama usled nedostatka evidencije. Od ljudi optuženih za teške zločine se zahteva da daju uzorak DNK radi profilisanja. Rezultati DNK profilisanja se često dovode u pitanje tvrdnjama o kontaminaciji tokom uzimanja uzoraka. To je dovelo do razvoja detaljnih i strogih procedura rukovanja uzorcima novih slučajeva teških krivičnih dela.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Interpreting DNA Evidence: A Review |author = L.A. Foreman, C. Champod, I.W. Evett, J.A. Lambert, S. Pope |doi = 10.1111/j.1751-5823.2003.tb00207.x |journal = International Statistical Review |volume = 71 |issue = 3 |date=December 2003 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1751-5823.2003.tb00207.x/abstract|pages=473-495}}&lt;/ref&gt; DNK profilisanje se takođe koristi za identifikaciju žrtava masovnih incidenata.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://massfatality.dna.gov/Introduction/ |title = DNA Identification in Mass Fatality Incidents |date=September 2006 |publisher = National Institute of Justice |access-date = 2014-08-22 |archivedate = 2006-11-12 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20061112000837/http://massfatality.dna.gov/Introduction/ |deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Osim pozitivne identifikacije tela ili delova tela ozbiljnih incidenata, DNK profilisanje se uspešno koristi i za identifikaciju žrtava u masovnim ratnim grobnicama, putem DNK poređenja sa članovima porodice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The identification of war victims by reverse paternity is associated with significant risks of false inclusion |author = Ivan Gornik, Mladen Marcikic, Milovan Kubat, Dragan Primorac and Gordan Lauc |journal = International Journal of Legal Medicine |volume = 116 |issue = 5 |year = 2002 |doi = 10.1007/s00414-001-0280-9 |url = http://www.springerlink.com/content/d8e6cb0526ff3715/ |pages = 255-257 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Bioinformatika ===
[[Bioinformatika]] se bavi manipulacijom, pretraživanjem i [[analiza podataka|analizom]] bioloških podataka, što obuhvata DNK sekvence. Termin ''bioinformatika'' je skovan pre početka „genomske revolucije“. Paulien Hogeveg i Ben Hesper su uveli ovaj termin [[1978]]. sa značenjem „''studiranje informacionih procesa u biološkim sistemima''“.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Hogeweg P. | title = Simulating the growth of cellular forms | doi = 10.1177/003754977803100305 | journal = Simulation | volume = 31 | issue = 3 | year= 1978 | pmid = | pmc = |url = http://sim.sagepub.com/content/31/3/90.2.extract|pages=90-96}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hogeweg2011&quot;&gt;{{Cite journal | author = Hogeweg P. | editor = Searls David B. | title = The Roots of Bioinformatics in Theoretical Biology | doi = 10.1371/journal.pcbi.1002021 | journal = PLoS Computational Biology | volume = 7 | issue = 3 | pages = e1002021 | year= 2011 | pmid = 21483479 | pmc = 3068925 |bibcode = 2011PLSCB...7E0020H |url = http://www.ploscompbiol.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pcbi.1002021}}&lt;/ref&gt; Ova definicija stavlja bioinformatiku kao polje paralelno sa biofizikom ili biohemijom.&lt;ref name=&quot;Hogeweg2011&quot; /&gt; Međutim, njena primarna upotreba od kasnih [[1980e|1980-ih]] je bilo opisivanje primene informatike i informacionih nauka u analizi bioloških podataka, posebno u oblastima genomike koje se bave [[DNK sekvenciranje]]m velikih razmera.

Tokom zadnjih nekoliko dekada brz razvoj genomike i drugih molekularnih istraživačkih tehnologija, u kombinaciji sa razvojem informacionih tehnologija su proizveli ogromne količine molekularno bioloških informacija. Razvoj tehnika za skladištenje i pretraživanje DNK sekvenci su doveli do široke primene sofisticirane [[Informatika|informatike]], posebno [[Algoritam za pretragu nizova|algoritama za pretragu nizova]], [[Mašinsko učenje|mašinskog učenja]] i [[Teorija baze podataka|teorije baza podataka]].&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Baldi Pierre, Brunak Soren | title = Bioinformatics: The Machine Learning Approach | publisher = MIT Press |year=2001|isbn=978-0-262-02506-5 | oclc = 45951728 |url=http://books.google.ca/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=pxSM7R1sdeQC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR9&amp;dq=Bioinformatics:+The+Machine+Learning+Approach+&amp;ots=SKGHOcWTZo&amp;sig=g0E2toc5MqjbC4IyKrAGVD2G6pw#v=onepage&amp;q=Bioinformatics%3A%20The%20Machine%20Learning%20Approach&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Pretraživanje nizova ili primena algoritama podudaranja, koji nalaze pojavu sekvence slova unutar veće sekvence slova, su razvijeni specifično za pretraživanje nukleotidnih sekvenci.{{sfn|Gusfield|1997|pp=}} DNK sekvenca se može [[poravnavanje sekvenci|poravnati]] sa drugim DNK sekvencama da bi se identifikovale [[homologija (biologija)|homologne]] sekvence i locirale specifične [[mutacija|mutacije]] koje ih čine osobenim. Te tehnike, a posebno [[poravnavanje višestrukih sekvenci]], se koriste u studiranju [[Filogenija|filogenetičkih]] odnosa i proteinske funkcije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Sjölander K |title = Phylogenomic inference of protein molecular function: advances and challenges | journal = Bioinformatics |volume = 20 |issue = 2 |year=2004|pmid = 14734307 | doi = 10.1093/bioinformatics/bth021 |url=http://bioinformatics.oxfordjournals.org/content/20/2/170.short|pages=170-9}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Genome viewer screenshot small.png|thumbnail|right|220px|Mapa [[Hromozom X|X hromozoma čoveka]]]]
Podatke koji obuhvataju celokupne genome, kao što su na primer podaci koje je proizveo [[Projekat ljudskog genoma]], je teško koristiti bez zapisa koji identifikuju lokacije gena i regulatornih elemenata na svakom hromozomu. Regioni DNK sekvence koji imaju karakteristične obrasce asocirane sa proteinskim ili RNK kodirajućim genima se mogu identifikovati primenom algoritama za [[predviđanje gena]], koji omogućavaju formiranje hipoteza o postojanju specifičnih [[genski proizvod|genskih proizvoda]] i o njihovim mogućim funkcijama u pojedinom organizmu pre nego što dođe do njihove eksperimentalne identifikacije i izolacije.&lt;ref name=&quot;Mount&quot;&gt;{{Cite book|author=Mount DM |title = Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis | edition = 2 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press |year=2004| isbn = 0-87969-712-1 | oclc = 55106399 | location = Cold Spring Harbor, NY |url=http://books.google.ca/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=bvY21DGa1OwC&amp;oi=fnd&amp;pg=PA1&amp;dq=Bioinformatics:+Sequence+and+Genome+Analysis&amp;ots=gKWF4_Nbrw&amp;sig=62dBP2V9bVzolK4yvEgYVbuQSjY#v=onepage&amp;q=Bioinformatics%3A%20Sequence%20and%20Genome%20Analysis&amp;f=false}}&lt;/ref&gt; Poređenja celokupnih genoma mogu da daju indikacije o evolucionoj istoriji pojedinog organizma i omoguće razmatranje kompleksnih evolucionih događaja.

Bioinformatika je primenjivana od samog početka „genomske revolucije“. Ona se koristi u formiranju i održavanju baza podataka za skladištenje bioloških informacija, kao što su [[Sekvenca nukleinskih kiselina|nukleotidne]] i [[primarna struktura proteina|aminokiselinske sekvence]]. Razvoj tog tipa baza podataka se sastoji ne samo od projektovanja strukture podataka, nego i od razvoja kompleksnih interfejsa koji omogućavaju pristup postojećim podacima, kao i unosa novih ili revidiranih podataka.

Da bi se izučavalo kako se normalne ćelijske aktivnosti menjaju u različitim stanjima bolesti, biološki podaci se moraju kombinovati. Na taj način se formira sveobuhvatna slika tih aktivnosti. Polje bioinformatike je evoluiralo tako što je fokus stavljen na analizu i interpretaciju mnoštva različitih tipova podataka. To obuhvata nukleotidne i aminokiselinske sekvence, proteinske domene, i proteinske strukture.&lt;ref&gt;{{cite web |title = Concepts, Historical Milestones and the Central Place of Bioinformatics in Modern Biology: A European Perspective |url = http://www.intechopen.com/articles/show/title/concepts-historical-milestones-and-the-central-place-of-bioinformatics-in-modern-biology-a-european- |work = Bioinformatics — Trends and Methodologies |publisher = InTech |accessdate = 4 Maj 2012 |author = Attwood T.K., Gisel A., Eriksson N-E. and Bongcam-Rudloff E. |year = 2011 |archive-date = 2012-01-25 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120125034510/http://www.intechopen.com/articles/show/title/concepts-historical-milestones-and-the-central-place-of-bioinformatics-in-modern-biology-a-european- |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Sam proces analiziranja i interpretacije podataka se naziva računska biologija. Važne poddiscipline u okviru bioinformatike i računske biologije su:
* razvoj i implementacija oruđa koja omogućavaju efikasan pristup, korišćenje i upravljanje različitim tipovima informacija.
* razvoj novih algoritama i statističkih tehnika za određivanje odnosa i relacija među članovima velikih grupa podataka. Na primer, metodi za lociranje gena u sekvencama, predviđanje proteinske strukture i/ili funkcije, i grupisanje proteinskih sekvenci u familije srodnih sekvenci.

Primarni cilj bioinformatike je povećavanje razumevanja bioloških procesa. Ono što je izdvaja od drugih pristupa je njen fokus na razvoju i primeni računarski intenzivnih tehnika za postizanje ovog cilja. Neki od primera toga su: algoritmi za [[Teorija prepoznavanja obrazaca|prepoznavanje obrazaca]], [[Analiza podataka|analizu podataka]] i [[mašinsko učenje]], kao i tehnike za [[Vizuelizacija bioloških podataka|vizuelizaciju bioloških podataka]]. Glavni istraživački napori u oblasti uključuju [[poravnavanje sekvenci]], [[Predviđanje gena|nalaženje gena]], izučavanje [[Genom|strukture genoma]], [[dizajn leka|dizajn lekova]], [[otkrivanje leka|otkrivanje lekova]], [[strukturno poravnavanje proteina]], [[predviđanje strukture proteina|predviđanje proteinske strukture]], predviđanje [[Ekspresija gena|ekspresije gena]] i [[protein-protein interakcija]], [[Izučavanje genomskih asocijacija|izučavanja genomskih asocijacija]] i modelovanje [[Evolucija|evolucije]].

Postoje dva fundamentalna načina modelovanja bioloških sistema (npr. živih ćelija).
{{columns-list|
*Statički
**Sekvence – Proteini, nukleinske kiseline i peptidi
**Strukture – Proteini, nukleinske kiseline, [[ligand (biohemija)|ligandi]] (uključujući metabolite i lekove) i peptidi
**Podaci o interakcijama između gornjih entiteta, koji obuhvataju podatke sa mikro nizova, i mreže proteina i metabolita
*Dinamički
**Sistemska biologija se ubraja u ovu kategoriju, uključujući reakcione flukseve i promenljive koncentracije metabolita
**Pristupi bazirani na modelovanju višestrukih agenasa kojima se opisuju ćelijski odgovori kao što je signalizacija, transkripcija i reakciona dinamika
}}
[[Strukturna bioinformatika]] je široka potkategorija bioinformatike. Ona se bavi analizom i predviđanjem trodimenzionalne strukture bioloških [[makromolekul]]a kao što su [[protein]]i, [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] i DNK. Ona proizvodi generalizacije makromolekularnih 3D struktura kao što su poređenja sveukupnih savijanja i lokalnih motiva, principi molekularnog savijanja, evolucije i interakcije vezivanja, i odnosi strukture i funkcije. Ona radi sa eksperimentalno uređenim strukturama i formira računarske modele. Termin ''strukturna'' ima ekvivalentno značenje kao i u [[strukturna biologija|strukturnoj biologiji]]. Strukturna bioinformatika se smatra delom računarske strukturne biologije.

=== DNK nanotehnologija ===
[[Datoteka:DNA nanostructures.png|mini|400px|Šema DNK struktura sa leve strane se samostalno sklapa u strukturu prikazanu posredstvom [[Mikroskop atomskih sila|mikroskopa atomskih sila]] sa desne strane. [[DNK nanotehnologija]] je polje koje se bavi dizajnom strukture na nanometarskoj skali koristeći svojstva [[Molekulsko prepoznavanje|molekulskog prepoznavanja]] DNK molekula.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Protein Nanomachines |doi = 10.1371/journal.pbio.0020073 |author = Michael Strong |year= 2004 |url = http://www.plosbiology.org/article/info:doi/10.1371/journal.pbio.0020073 |journal = PLoS Biol |volume = 2 |issue = 3 |pages = e73}}&lt;/ref&gt;]]

DNK nanotehnologija koristi jedinstvena svojstva [[Molekulsko prepoznavanje|molekulskog prepoznavanja]] DNK i drugih nukleinskih kiselina da kreira samostalno formirajuće razgranate DNK komplekse koji imaju niz korisnih osobina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Rothemund PW |title = Folding DNA to create nanoscale shapes and patterns |journal = Nature |volume = 440 |issue = 7082 |year= 2006 |pmid = 16541064 |doi=10.1038/nature04586 |bibcode = 2006Natur.440..297R  |url = http://www.nature.com/nature/journal/v440/n7082/abs/nature04586.html|pages=297-302}}&lt;/ref&gt; Na ovaj način se DNK upotrebljava kao strukturni materijal umesto kao nosilac bioloških informacija. To dovodi do kreiranja dvodimenzionih periodičnih rešetki (u obliku pločica i koristeći „[[DNK origami]]“ metod), kao i trodimenzione strukture u obliku [[Poliedar|poliedra]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Andersen ES, Dong M, Nielsen MM |title = Self-assembly of a nanoscale DNA box with a controllable lid |journal = Nature |volume = 459 |issue = 7243 |year= 2009|pmid = 19424153 |doi = 10.1038/nature07971|bibcode = 2009Natur.459...73A |url = http://www.nature.com/nature/journal/v459/n7243/abs/nature07971.html|pages=73-6}}&lt;/ref&gt;

[[DNK mašina|Nanomehanički uređaji]] i [[DNK računar|algoritamsko samostalno formiranje]] su isto tako bili demonstrirani.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Ishitsuka Y, Ha T |title = DNA nanotechnology: a nanomachine goes live |journal = Nat Nanotechnol |volume = 4 |issue = 5 |year= 2009 |pmid = 19421208 |doi = 10.1038/nnano.2009.101 |bibcode = 2009NatNa...4..281I |url = http://www.nature.com/nnano/journal/v4/n5/abs/nnano.2009.101.html|pages=281-2}}&lt;/ref&gt; Te DNK strukture su bile korišćene kao templet za organizovanje drugih molekula kao što su [[Koloidno zlato|nanočestice zlata]] i [[streptavidin]]ski proteini.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Aldaye FA, Palmer AL, Sleiman HF |title = Assembling materials with DNA as the guide |journal = Science |volume = 321 |issue = 5897 |year= 2008 |pmid = 18818351 |doi = 10.1126/science.1154533 |bibcode = 2008Sci...321.1795A |url = http://www.sciencemag.org/content/321/5897/1795.short|pages=1795-9}}&lt;/ref&gt;

Konceptualnu osnovu DNK nanotehnologije je položio [[Nadrijan Siman]] tokom ranih [[1980e|1980-ih]], a polje je počelo da privlači široko interesovanje početkom i sredinom [[2000-e|2000-tih]]. Ova oblast počinje da se koristi kao izvor oruđa za rešavanje problema [[Fundamentalna nauka|bazne nauke]] u [[strukturna biologija|strukturnoj biologiji]] i [[biofizika|biofizici]], uključujući primenu u [[Kristalografija|kristalografiji]] i [[Nuklearno magnetno rezonantna spektroskopija proteina|spektroskopiji]] za demonstraciju proteinske strukture. Potencijalne praktične primene u [[Elektronika molekulskih razmera|elektronici]] molekularnih srazmera i [[Nanomedicina|nanomedicini]] se takođe istražuju.

DNK nanotehnologija se ponekad deli u dva preklapajuća potpolja: strukturnu DNK nanotehnologija i dinamičku DNK nanotehnologija. Strukturna DNK nanotehnologija ima fokus na sintezi i karakterizaciji nukleinsko kiselinskih kompleksa i materijala koji se sklapaju u statičko, [[Hemijska ravnoteža|ravnotežno]] krajnje stanje. S druge strane, dinamička DNK nanotehnologija se usredsređuje na komplekse sa korisnim neravnotežnim ponašanjem, kao što je sposobnost da se promeni konfiguracije nakon hemijskih i fizičkih stimulusa. Neki kompleksi kombinuju svojstva oba, strukturnog i dinamičkog potpolja, npr. nukleinsko kiselinski nanomehanički uređaji.&lt;ref name=&quot;DDNreview&quot;&gt;{{Cite journal |title = Dynamic DNA nanotechnology using strand-displacement reactions | doi = 10.1038/nchem.957 | author = David Yu Zhang &amp; Georg Seelig |journal = Nature Chemistry |volume = 3 | year= 2011 |url = http://www.nature.com/nchem/journal/v3/n2/full/nchem.957.html|pages=103-113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SDNreview&quot;&gt;{{Cite journal |doi = 10.1007/s12033-007-0059-4 |title = An overview of structural DNA nanotechnology |date=November 2007 |author = Seeman Nadrian C. |journal = Molecular Biotechnology |volume = 37 |pmid = 17952671 |issue = 3 |url = http://www.springerlink.com/content/0881382233h62r57/ |pages = 246-257 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Mao-DX-schematic-2.svg|mini|Ovaj molekul „dvostruke raskrsnice“ (DX) se sastoji od pet DNK lanaca koji formiraju dva domena [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|dvostrukog heliksa]].&lt;ref name=&quot;Mao04&quot;&gt;{{Cite journal |author = Mao Chengde |date=December 2004 |title = The emergence of complexity: lessons from DNA |journal = PLoS Biology |volume = 2 |issue = 12 |pmid = 15597116 |pmc = 535573 |doi = 10.1371/journal.pbio.0020431 |url = http://www.plosbiology.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pbio.0020431|pages=2036-2038}}&lt;/ref&gt;]]
Kompleksi konstruisani primenom strukturne DNK nanotehnologije koriste razgranate strukture nukleinske kiseline koja sadrži tačke spajanja, za razliku od većine biološke DNK, koja se javlja kao nerazgranati [[Dvostruki heliks nukleinske kiseline|dvostruki heliks]]. Jedna od najjednostavnijih razgranatih struktura, i prvo napravljena, je četvorostruka raskrsnica koja se sastoji od četiri individualna DNK lanca, čije porcije su komplementarne i imaju specifičan obrazac. Za razliku od prirodnog [[Holidejov spoj|Holidejovog spoja]], svaka ruka u veštačkom nepokretnom spoju ima različitu [[sekvenca nukleinskih kiselina|baznu sekvencu]], te je raskrsnica fiksna u određenoj poziciji. Višestruki spojevi se mogu kombinovati u istom molekulu. U najširoj upotrebi su [[Strukturni motiv|motivi]] „dvostrukih skretnica“ (DX). Taj motiv se sastoji od dva paralelna dvostruka heliksna domena, gde individualni lanci prelaze iz jednog domena u drugi u dvema tačkama račvanja. Svaka tačka račvanja je sa topološkog gledišta raskrsnica sa četiri ruke, koja je ograničena u jednoj orijentaciji, što je u kontrastu sa fleksibilnim raskrsnicama. Ta krutost čini DX motiv podesnim strukturnim gradivnim blokom za veće DNK komplekse.&lt;ref name=&quot;Seeman2010&quot;&gt;{{Cite journal | author = Seeman Nadrian C. | doi = 10.1146/annurev-biochem-060308-102244 | title = Nanomaterials based on DNA | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 79 | year = 2010 | pmid = 20222824 | pmc =  | url = http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-biochem-060308-102244 | pages = 65-87 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2011-03-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110323103721/http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-biochem-060308-102244 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Seeman-sciam&quot;&gt;{{Cite journal |author = Seeman Nadrian C. |title = Nanotechnology and the double helix |journal = Scientific American |date=June 2004 |pmid = 15195395 |url = http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=nanotechnology-and-the-do |volume = 290 |issue = 6 |doi = 10.1038/scientificamerican0604-64 |url = http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=nanotechnology-and-the-do|pages=64-75}}&lt;/ref&gt;

Dinamička DNK nanotehnologija često koristi mehanizam ''polaznom tačkom posredovanog zamenjivanja lanca'' da bi se omogućila rekonfiguracija kompleksa nukleinske kiseline. U ovoj reakciji, lanac se vezuje za [[dNK kraj|region jednolančane početne tačke]] dvolančanog kompleksa, i zatim zamenjuje jedan od lanaca vezanih za originalni kompleks putem procesa migracije grane. Sveukupni efekat je zamena jednog lanca kompleksa, što omogućava da prisustvo prvog lanca deluje kao prekidač za kontrolu rekonfiguracije kompleksa.&lt;ref name=&quot;DDNreview&quot;/&gt; Moguće je napraviti strukture i uređaje koristeći funkcionalne nukleinske kiseline kao što su [[dezoksiribozim]]i i [[ribozim]]i, koji mogu da izvode hemijske reakcije, i [[aptamer]]e, koji mogu da vežu specifične proteine ili male molekule.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lu|first1=Yi|last2=Liu|first2=Juewen| doi = 10.1016/j.copbio.2006.10.004 | title = Functional DNA nanotechnology: Emerging applications of DNAzymes and aptamers | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 17 | issue = 6 |date=December 2006 | pmid =  17056247 | pmc = |url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0958166906001480|pages=580-588}}&lt;/ref&gt;

=== Alternativni genetički polimeri ===
{|  style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;&quot;
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| [[Datoteka:XNA ANA sr.png|120px]]&lt;br /&gt;ANK ([[arabinoza]]) || [[Datoteka:XNA FANA sr.png|120px]]&lt;br /&gt;FANK (2´-fluoroarabinoza)
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| [[Datoteka:XNA TNA sr.png|120px]]&lt;br /&gt;TNK ([[treoza]]) || [[Datoteka:XNA LNA sr.png|120px]]&lt;br /&gt;LNK („zaključana“ [[riboza]])
|-  style=&quot;text-align:center; vertical-align:bottom;&quot;
| [[Datoteka:XNA CeNA sr.png|120px]]&lt;br /&gt;CeNK ([[cikloheksen]]) || [[Datoteka:XNA HNA sr.png|120px]]&lt;br /&gt;HNK (anhidroheksitol)
|}
Skladištenje i manipulacija genetičke informacije se u prirodi oslanjaju na samo dva [[polimer]]a, DNK i [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]. Nije u potpunosti razjašnjeno da li je ova njihova uloga odražava evolucionu istoriju ili fundamentalna funkcionalna ograničenja molekula. Primenom projektovanih [[DNK polimeraza|polimeraza]] se može pokazati da se genetička informacija može čuvati i koristiti primenom niza alternativnih genetičkih polimera baziranih na jednostavnoj arhitekturi nukleinskih kiselina koje se ne javljaju u prirodi, [[analogna nukleinska kiselina|ksenonukleinskih kiselina]] (KNK). Podesnim izborom KNK [[aptamer]]a, koji se vezuju za svoje ciljeve sa visokim afinitetom i specifičnošću, pokazano je da pored [[Nasleđivanje|naslednosti]], specifične ksenonukleinske kiseline imaju sposobnost Darvinske evolucije i formiranja definisanih struktura. Nedavno je objavljena studija u kojoj su opisana svojstva šest alternativnih genetičkih polimera koji se mogu koristiti za čuvanje i propagiranje informacije. Iz toga proizilazi da naslednost i evolucija, dva obeležja života, nisu ograničena na DNK i RNK nego da su verovatno pojavni oblici polimera koji imaju sposobnost skladištenja informacija.&lt;ref name=&quot;10.1126/science.1217622&quot;&gt;{{Cite journal |title = Synthetic Genetic Polymers Capable of Heredity and Evolution |author = Vitor B. Pinheiro, Alexander I. Taylor, Christopher Cozens, Mikhail Abramov, Marleen Renders, Su Zhang, John C. Chaput, Jesper Wengel, Sew-Yeu Peak-Chew, Stephen H. McLaughlin, Piet Herdewijn, Philipp Holliger |journal = Science |volume = 336 |issue = 6079 |year= 2012 |doi = 10.1126/science.1217622 |url = http://www.sciencemag.org/content/336/6079/341.short|pages=341-344}}&lt;/ref&gt;

Razvoj ksenonukleinskih kiselina označava početak ere sintetičke genetike, sa implikacijama za [[kosmička biologija|astrobiologiju]], [[biotehnologija|biotehnologiju]] i razumevanje života. Dosadašnji koraci izvan biološke genetike su skromni. Oni obuhvataju KNK molekule, koji su analogni sa biološkim nukleinskim kiselinama. Njihov šećer ili šećeru slična komponenta nije [[riboza]]. Ona je zamenjena različitim šećerima sa pet ugljenika ([[arabinoza|arabinozom]] u ANK, 2´-fluoroarabinozom u FANK), šećerom sa četiri ugljenika ([[treoza|treozom]] u TNK), i „zaključanim“ riboznim analogom u LNK, ili strukturama sa šestočlanim prstenom ([[cikloheksen]]om u CeNK, anhidroheksitolom u HNK). Izučavanje ksenonukleinskih kiselina je inspirisano pitanjem o prvom genetičkom polimeru na Zemlji. Možda je to bila RNK, ali je isto tako moguće da je to bila neka od jednostavnijih struktura koje bi bile dostupnije putem prebiotičke sinteze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The case for an ancestral genetic system involving simple analogues of the nucleotides |author = G. F. Joyce, A. W. Schwartz, S. L. Miller, L. E. Orgel |journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume = 84 |date=July 1987 |url = http://www.pnas.org/content/84/13/4398.full.pdf|pages=4398-4402}}&lt;/ref&gt; [[Treozna nukleinska kiselina|TNK]] i [[glikolna nukleinska kiselina]] (GNK) su primarni kandidati.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Chemical Etiology of Nucleic Acid Structure: The α-Threofuranosyl-(3'→2') Oligonucleotide System |author = K.-U. Schöning, P. Scholz, S. Guntha, X. Wu, R. Krishnamurthy and A. Eschenmoser |journal = Science |date=November 2000 |volume = 290 |issue = 5495 |doi = 10.1126/science.290.5495.1347 |url = http://www.sciencemag.org/content/336/6079/341.short|pages=1347-1351}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Zhang Lilu, Peritz Adam, Meggers Eric |title = A simple glycol nucleic acid |journal = J. Am. Chem. Soc. |volume = 127 |issue = 12 |year= 2005 |url = http://pubs.acs.org/doi/pdf/10.1021/ja042564z?cookieSet=1 |pmid = 15783191 |doi = 10.1021/ja042564z|pages=4174-5}}&lt;/ref&gt; Drugi razlog za izučavanje ksenonukleinskih kiselina je njihova primena u obliku ''antisense'' agenasa koji se vezuju i inhibiraju funkcije bioloških ribonukleinskih kiselina. Svih šest Pinheirovih ksenonukleinskih kiselina se vezuju za komplementarne RNK i DNK, i otporne su na degradaciju biološkim [[nukleaza]]ma.&lt;ref name=&quot;10.1126/science.1217622&quot;/&gt; Konstrukcija genetičkog sistema baziranog na alternativnim hemijskim platformama mogla bi konačno da dovede do sinteze novih formi života.

Sadašnji stepen razvoja omogućava replikaciju KNK reverznim transkribovanjem do DNK, njenim umnožavanjem putem [[Polimerazna lančana reakcija|PCR]], i zatim transkribovanjem DNK nazad u KNK. U svakom stepenu se koriste polimeraze. Konverzija u DNK je neophodna za amplifikaciju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Darwinian evolution of an alternative genetic system provides support for TNA as an RNA progenitor |author = Hanyang Yu, Su Zhang, John C. Chaput |journal = Nature Chemistry |volume = 4 |date=January 2012 |doi = 10.1038/nchem.1241 |url = http://www.nature.com/nchem/journal/v4/n3/full/nchem.1241.html|pages=183-187}}&lt;/ref&gt; Ključni korak u XNK istraživanjima je bio razvoj varijanti polimeraza koji imaju sposobnost kopiranja informacije između XNK i DNK. XNK polimeri sa više od 70 podjedinica i skoro svaka sekvenca se može kopirati, sa prosečnom tačnošću od 95% (za LNK) do 99,6 % (za CeNK). Taj profil je dovoljan za sprovođenje usmerene evolucije funkcionalnih KNK molekula. Primenom tog procesa na HNK polimere je pokazano je da oni mogu da evoluiraju u laboratoriji tako da se dobijaju funkcionalni molekuli (aptameri) koji se čvrsto i specifično vezuju za željeni RNK ili proteinski molekul. Razvoj polimeraza koje mogu da kopiraju KNK na njen sopstveni komplement, ili da kopiraju informacije između dve različite KNK, je u toku. Do sada, FANK i CeNK su bile kopirane na njihove komplemente, i CeNK je bila kopirana na HNK, ali su ti procesi znatno manje efikasni nego kopiranje između KNK i DNK.

Još jedan važan razlog za nastavljanje razvoja funkcionalnih KNK je dobijanje jedinjenja za potencijalnu primenu u nauci o materijalima, molekularnoj dijagnostici, i lekovima. Aptameri nukleinskih kiselina su već našli široku primenu u tim oblastima. Međutim, RNK i DNK su podložni dejstvu bioloških [[nukleaza]], te se oni moraju modifikovati da bi se održali u prirodnim uslovima. KNK molekuli su veštački te nisu podložni dejstvu nukleaza. Korist od njihovih neobičnih hemijskih osobina se mora odmeravati sa njihovom većom cenom, neposredno, i u kontekstu rada u neistraženom domenu KNK biohemije.

=== Populaciona genetika ===
DNK tokom vremena sakupi mutacije koje se prenose sa kolena na koleno, te stoga DNK sadrži istorijske informacije. Poređenjem DNK sekvenci se može pratiti evoluciona istorija organizama, njihova [[filogenija]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Wray G; Martindale, Mark Q. |title = Dating branches on the Tree of Life using DNA | journal = Genome Biol |volume = 3 |issue = 1 | pages = REVIEWS0001 |year= 2002 |pmid = 11806830 |pmc = 150454 |doi = 10.1046/j.1525-142X.1999.99010.x |nopp = true |url = http://www.biomedcentral.com/content/pdf/gb-2001-3-1-reviews0001.pdf}}&lt;/ref&gt; Ovo područje filogenetike je bogat izvor informacija o [[evoluciona biologija|evolucionoj biologiji]]. [[Populaciona genetika|Populaciono genetički]] uvid u istoriju pojedinih populacija se može dobiti putem poređenja DNK sekvenci unutar vrsta. Taj pristup nalazi primenu u širokom spektru studija od [[Ekološka genetika|ekološke genetike]] do [[Antropologija|antropologije]]. Populaciona genetika je studija distribucije [[Alelna frekvencija|frekvencije alela]] i promena pod uticajem četiri glavna evoluciona procesa: [[prirodna selekcija]], [[genetički drift]], [[mutacija]] i [[protok gena]]. Ona isto tako uzima u obzir faktore [[Genetička rekombinacija|rekombinacije]], populacione potpodele i populacione strukture. Populaciona genetika pokušava da objasni fenomene poput [[Adaptacija|adaptacije]] i [[Specijacija|specijacije]].

=== Genetička genealogija ===
[[Genetička genealogija]] je primena [[genetika|genetike]] u [[Genealogija|tradicionalnoj genealogiji]]. Genetička genealogija obuhvata upotrebu [[genealoški DNK test|genealoškog DNK testiranja]] radi određivanja nivoa [[genetička distanca|genetičkih odnosa]] između pojedinaca. Dva najčešće korišćena tipa genetičkih genealoških testova su [[Y hromozom|Y-DNK]] (očinska linija)&lt;ref name=&quot;Tangled Roots&quot;&gt;{{Cite journal |title = Tangled Roots? Genetics Meets Genealogy |author = Kathryn Brown |journal = Science |date=March 2002 |volume = 295 |issue = 5560 |doi = 10.1126/science.295.5560.1634 |url = http://www.sciencemag.org/content/295/5560/1634.short|pages=1634-1635}}&lt;/ref&gt; i [[Mitohondrijski genom|mtDNK]]&lt;ref name=&quot;pmid15157274&quot;&gt;{{Cite journal |author = Iborra FJ, Kimura H, Cook PR |title = The functional organization of mitochondrial genomes in human cells |journal = BMC Biol. |volume = 2 |issue = |year= 2004 |pmid = 15157274 |pmc = 425603 |doi = 10.1186/1741-7007-2-9 |url = http://www.biomedcentral.com/1741-7007/2/9|pages=9-}}&lt;/ref&gt; (materinska linija).&lt;ref name=&quot;Tangled Roots&quot;/&gt;

Ovi testovi se sastoje od poređenja pojedinih DNK sekvenci para osoba da bi se procenila verovatnoća da oni imaju zajedničkog prethodnika u genealoškom vremenskom okviru. Primenom [[Grafički model|Bajesovog modela]] koji je objavio Brus Volš, za procenu broja generacija koje razdvajaju dve osobe od njihovog najskorijeg zajedničkog pretka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = Estimating the Time to the Most Recent Common Ancestor for the Y chromosome or Mitochondrial DNA for a Pair of Individuals |author = Bruce Walsh |journal = Genetics |date=June 2001 |volume = 158 |issue = 2 |url=http://www.genetics.org/content/158/2/897.short|pages=897-912}}&lt;/ref&gt;

Y-DNK testiranje obuhvata [[Kratko tandemno ponavljanje|kratka tandemna ponavljanja]] (STR), a ponekad i testiranje [[Jednonukleotidni polimorfizam|jednonuklearnih polimorfizama]] (SNP) Y-hromozoma. Ovaj hromozom je prisutan samo kod muškaraca, te daje informacije samo o očinskoj liniji. Ovi testovi mogu da pruže uvid u nedavno (STR) i drevno (SNP) genetičko poreklo. Y-hromozomni STR test sadrži [[haplotip]] koji je sličan kod svih muških potomaka zajedničkog muškog pretka. SNP testovi se koriste za svrstavanje ljudi u očinske [[haplogrupa|haplogrupe]], koje definišu znatno veću genetičku populaciju.

mtDNK testiranje obuhvata sekvenciranje HVR-1 regiona, HVR-2 regiona ili oba. mtDNK test može takođe da sadrži dodatne SNP-ove koji su potrebni za svrstavanje ljudi u materinske haplogrupe, ili čak kompletnu mtDNK.

Rezultati Y-DNK ili mtDNK testova se mogu porediti sa rezultatima drugih osoba upotrebom privatnih ili javnih DNK baza podataka.

== Istorija DNK istraživanja ==
DNK je prvi izolovao [[Švajcarska|švajcarski]] lekar [[Fridrih Mišer]], koji je [[1869]]. otkrio mikroskopsku supstancu u [[gnoj]]u odbačenih zavoja. Ona se nalazila u [[jedro|nukleusima]] ćelija, te ju je on nazvao „nuklein“.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Dahm R |title = Discovering DNA: Friedrich Miescher and the early years of nucleic acid research |journal = Hum. Genet. |volume = 122 |issue = 6 |year = 2008 |pmid = 17901982 |doi = 10.1007/s00439-007-0433-0 |url = http://www.springerlink.com/content/8uuk483j11t513t6/ |pages = 565-81 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Albreht Kosel]] je [[1878]]. izolovao neproteinsku komponentu „nukleina“, [[nukleinske kiseline|nukleinsku kiselinu]]. On je kasnije izolovao i pet primarnih [[nukleobaza]].&lt;ref name=&quot;Yale_Jones_1953&quot;&gt;{{Cite journal |author = Jones Mary Ellen |year= September 1953 |title = Albrecht Kossel, A Biographical Sketch |journal = Yale Journal of Biology and Medicine |volume = 26 |publisher = National Center for Biotechnology Information |pmc = 2599350 |issue = 1 |pmid = 13103145 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2599350/|pages=80-97}}&lt;/ref&gt; [[Fibus Lavin]] je [[1919]]. identifikovao bazu, šećer i fosfat nukleotidne jedinice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Levene P, |title = The structure of yeast nucleic acid | journal = J Biol Chem |volume = 40 |issue = 2 |date=December 1919 |url = http://books.google.ca/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=o2ISAAAAYAAJ&amp;oi=fnd&amp;pg=PA221&amp;dq=The+structure+of+yeast+nucleic+acid&amp;ots=NM65uTkPAq&amp;sig=6xoR9uL3YONWvg6X2J0FOSoALSQ#v=onepage&amp;q=The%20structure%20of%20yeast%20nucleic%20acid&amp;f=false|pages=415-24}}&lt;/ref&gt; Lavin je došao do zaključka da se DNK sastoji od niza nukleotidnih jedinica povezanih fosfatnim grupama. Međutim, on je smatrao da je lanac kratak i da se baze ponavljaju u fiksnom poretku. [[Vilijam Astburi]] je [[1937]]. proizveo prve [[Rendgenska strukturna analiza|Rendgenske difrakcione]] obrasce koji su pokazali da DNK ima uređenu strukturu.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author = Astbury W, |title = Nucleic acid | journal = Symp. SOC. Exp. Biol. |volume = 1 |issue = 66 |year= 1947}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |title = The Biochemistry of the Nucleic Acids |author = Roger Lionel Poulter Adams, John T. Knowler, David P. Leader |publisher = Springer |edition = 11th ed. |date=May 1992 | isbn = 0-412-39940-7 |url = http://books.google.com/books?id=ufbdOkraf3oC&amp;pg=PA4&amp;lpg=PA4&amp;dq=Symp.+SOC.+Exp.+Biol.+Astbury+1947&amp;source=bl&amp;ots=KREnckPnhf&amp;sig=RTTjrhG6XI2IFFPBETG0oRkV3t0&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=yx-iT5_yDeiQiQLri5y6Bw&amp;ved=0CEwQ6AEwBg#v=onepage&amp;q=Symp.%20SOC.%20Exp.%20Biol.%20Astbury%201947&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;

[[Nikolaj Koljcov|Nikolaj Koltsov]] je [[1927]]. predložio da se nasledne osobine mogu prenositi putem „gigantskog molekula za nasleđivanje“ koji bi se sastojao od „dva komplementarna lanca koji be se kopirali koristeći jedan lanac kao templet“.&lt;ref name=&quot;Soyfer&quot;&gt;{{Cite journal |last= Soyfer|first=Valery N.|title = The consequences of political dictatorship for Russian science |journal = Nature Reviews Genetics |year= 2001 |doi = 10.1038/35088598 |volume = 2 |issue = 9 |pmid = 11533721 |url = http://www.nature.com/nrg/journal/v2/n9/abs/nrg0901_723a.html|pages=723-729}}&lt;/ref&gt; [[Frederik Grifit]] je [[1928]]. otkrio da se [[Fenotipska osobina|svojstvo]] „glatkog“ oblika ''Pneumococcus'' bakterije može preneti na bakterije „neravnog“ oblika iste vrste putem mešanja mrtvih glatkih bakterija sa živim grubim bakterijama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Lorenz MG, Wackernagel W |title = Bacterial gene transfer by natural genetic transformation in the environment |journal = Microbiol. Rev. |volume = 58 |issue = 3 |year= 1994|pmid = 7968924 |pmc = 372978 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC372978/|pages=563-602}}&lt;/ref&gt; Taj sistem je pružio prvu jasnu indikaciju da DNK nosi genetičke informacije. [[Osvald Ejveri]] zajedno sa saradnicima [[Kolin Manro Maklaud|Kolinom Maklaudom]] i [[Maklin Makarti|Maklinom Mekartijem]] su identifikovali DNK kao nosioca [[Grifitov eksperiment|transformirajućeg principa]] [[1943]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Avery O, MacLeod C, McCarty M |title = Studies on the chemical nature of the substance inducing transformration of pneumococcal tzpes: Induction of transformation by a desoxyribonucleaic acid fraction isolated from pneumococcus type III| journal = J Exp Med |volume = 79 |issue = 2 |year= 1944 |doi = 10.1084/jem.79.2.137 |pmid = 19871359 |pmc = 2135445 |url = http://jem.rupress.org/content/79/2/137.abstract|pages=137-158}}&lt;/ref&gt; Uloga DNK molekula u [[nasleđivanje|nasleđivanju]] je potvrđena [[1952]], kad su Alfred Herši i Marta Čejs pokazali da je DNK [[genom|genetički materijal]] [[Enterobakterijski fag T2|T2 faga]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Hershey A, Chase M |title = Independent functions of viral protein and nucleic acid in growth of bacteriophage | journal = J Gen Physiol |volume = 36 |issue = 1 |year= 1952 |pmid = 12981234 |doi = 10.1085/jgp.36.1.39 |pmc = 2147348 | url = http://jgp.rupress.org/content/36/1/39.abstract|pages=39-56}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[1950e|1950-ih]] tri grupe su radile na određivanju strukture DNK. Sa radom je prvo započela grupa sa [[Kings koledž (London)|Kings koledža]] u Londonu koju je predvodio [[Moris Vilkins]] i kojoj se kasnije pridružila [[Rozalind Frenklin|Rozalind Franklin]]. Druga grupa se sastojala of [[Fransis Krik|Fransisa Krika]] i [[Džejms D. Votson|Džejmsa Votsona]] u [[Univerzitet u Kembridžu|Kembridžu]]. Treća grupa je radila na [[Kalifornijski tehnološki institut|Kaltehu]] i bila je predvođena [[Lajnus Poling|Linusom Paulingom]]. Krik i Votson su izradili fizičke modele koristeći metalne poluge i kugle, u kojima se inkorporisali poznate hemijske strukture nukleotida, kao i poznate pozicije veza koje spajaju nukleotide duž polimera. Na Kings koledžu Moris Vilkins i Rosalind Franklin su izučavali [[kristalografija|rendgenske difrakcione]] obrasce DNK niti. Od tri grupe, jedino je londonska grupa bila u mogućnosti da proizvede difrakcione obrasce zadovoljavajućeg kvaliteta i da tako generiše dovoljnu količinu kvantitativnih podataka o strukturi.

[[Džejms D. Votson]] i [[Fransis Krik]] su [[1953]]. predložili prvi korektan model dvostrukog heliksa [[Molekulska struktura nukleinskih kiselina|DNK strukture]].&lt;ref name=FWPUB/&gt; Njihov model je bio baziran na samo jednom [[Rendgenska strukturna analiza|rendgenskom difrakcionom]] snimku (obeleženom kao „[[Fotografija 51]]“)&lt;ref&gt;[http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/sci9.001.5.html The B-DNA X-ray pattern] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090710023025/http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/sci9.001.5.html |date=2009-07-10 }} on the right of this linked image was obtained by Rosalind Franklin and Raymond Gosling in May 1952 at high hydration levels of DNA and it has been labeled as „Photo 51“&lt;/ref&gt; koji su snimili [[Rozalind Frenklin|Rosalind Franklin]] i [[Rejmond Gosling]] maja [[1952]], kao i informaciji da su DNK baze sparene, što je proisteklo iz privatne komunikacije sa [[Ervin Čargaf|Ervinom Čargafom]] tokom prethodnih godina. [[Čargafova pravila]] su imala veoma važnu ulogu u određivanju konfiguracije dvostrukog heliksa za B-DNK kao i za A-DNK.

Eksperimentalni dokazi koji podržavaju model Votsona i Krika su objavljeni u seriji od pet članaka u istom izdanju časopisa Priroda.&lt;ref name=NatureDNA50&gt;Nature Archives [http://www.nature.com/nature/dna50/archive.html Double Helix of DNA: 50 Years]&lt;/ref&gt; Među njima Franklinov i Goslingov članak su bili prva publikacija njihovih Rendgenskih difrakcionih podataka i originalni metod analize koji je delom podržavao model Votson i Krika.&lt;ref name=NatFranGos/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/franklin-typeBphoto.html |title = Original X-ray diffraction image |publisher = Osulibrary.oregonstate.edu |accessdate = 03-05-2012 |archive-date = 2009-01-30 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090130111849/http://osulibrary.oregonstate.edu/specialcollections/coll/pauling/dna/pictures/franklin-typeBphoto.html }}&lt;/ref&gt; To izdanje je takođe sadržalo članak o DNK strukturi [[Moris Vilkins|Morisa Vilkinsa]] i dvoje njegovih saradnika, čija analiza ''in vivo'' B-DNK Rendgenskih obrazaca je takođe podržavala prisustvo ''in vivo'' dvostrukog heliksa u DNK konfiguracije, kao što su predložili Krik i Votson.&lt;ref name=&quot;NatWilk&quot; /&gt; Franklin je umrla [[1958]]. Votson, Krik i Vilkins su dobili [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|fiziologiju ili medicinu]] [[1962]].&lt;ref&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1962/ The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1962] Nobelprize .org Accessed 03 May 2012&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | title = The double helix and the 'wronged heroine' | author = Brenda Maddox | journal = Nature | volume = 421 |date=January 2003 | url = http://www.biomath.nyu.edu/index/course/hw_articles/nature4.pdf | pmid = 12540909 | doi = 10.1038/nature01399 | format = PDF | issue = 6921 | pages = 407-408 | access-date = 2014-08-22 | archive-date = 2016-10-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161017011403/http://www.biomath.nyu.edu/index/course/hw_articles/nature4.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

U jednoj uticajnoj prezentaciji iz [[1957]], Krik je izložio [[Centralna dogma molekularne biologije|centralnu dogmu molekularne biologije]], koja je predskazala odnos između DNK, RNK i proteina, i artikulisala hipotezu adaptera.&lt;ref&gt;Crick, F.H.C. [http://genome.wellcome.ac.uk/assets/wtx030893.pdf On degenerate templates and the adaptor hypothesis (PDF).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001223217/http://genome.wellcome.ac.uk/assets/wtx030893.pdf |date=2008-10-01 }} genome.wellcome.ac.uk (Lecture, 1955)., Pristupljeno 03. 5. 2012.&lt;/ref&gt; Finalna potvrda replikacionog mehanizma koji je proizašao iz strukture dvostrukog heliksa je usledila [[1958]]. u obliku [[Meselson–Stahlov eksperiment|Meselson-Stahlovog eksperimenta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |author = Meselson M, Stahl F |title = The replication of DNA in Escherichia coli | journal = Proc Natl Acad Sci USA |volume = 44 |issue = 7 |year= 1958 |pmid = 16590258 |doi = 10.1073/pnas.44.7.671 |pmc = 528642 |bibcode = 1958PNAS...44..671M |url = http://www.pnas.org/content/44/7/671.extract|pages=671-82}}&lt;/ref&gt; Daljim radom Krika i njegovih saradnika je pokazano da je genetički kod baziran na nepreklapajućim tripletima baza, koji se nazivaju kodoni. Genetički kod su dešifrovali [[Har Gobind Korana]], [[Robert V. Holi|Robert Holi]] i [[Maršal V. Nirenberg|Maršal Varen Nirenberg]].&lt;ref&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1968/ The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1968] Nobelprize.org Accessed 22 December 06&lt;/ref&gt; Ovi nalazi označavaju rođenje polja [[molekularna biologija|molekularne biologije]].

== Povezano ==
* [[Kristalografija]]
* [[Mutacija]]
* [[DNK mikročip]]
* [[DNK sekvenciranje]]
* [[Nasledna bolest]]
* [[Transkripcioni faktor]]
* [[Replikacija DNK]]
* [[Prokariotska replikacija DNK]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book | ref = harv | author = Mount DM | title = Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis | edition = 2 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press | year = 2004 | isbn = 0-87969-712-1 | oclc = 55106399 | location = Cold Spring Harbor, NY | url = http://books.google.ca/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=bvY21DGa1OwC&amp;oi=fnd&amp;pg=PA1&amp;dq=Bioinformatics:+Sequence+and+Genome+Analysis&amp;ots=gKWF4_Nbrw&amp;sig=62dBP2V9bVzolK4yvEgYVbuQSjY#v=onepage&amp;q=Bioinformatics%3A%20Sequence%20and%20Genome%20Analysis&amp;f=false }}
* {{Cite book|ref=harv|last=Gusfield|first=Dan|title=Algorithms on Strings, Trees, and Sequences: Computer Science and Computational Biology|url=https://archive.org/details/algorithmsonstri0000gusf|publisher=Cambridge University Press|date=January 1997|isbn=978-0-521-58519-4}}
* {{Cite book |ref=harv |title=Plant biotechnology in agriculture. |author=Lindsey, K.; Jones, M. G. K. |year=1989 |isbn=0-335-15818-8 |url=http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2013-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131110193945/http://www.cabdirect.org/abstracts/19901611088.html;jsessionid=14AFBF3423D45F9B260E94186D6BC208 |deadurl=yes }}
* {{Cite book |ref= harv|author=A.V. Chernavskii |year=2001|chapter = Linking coefficient |editor = Hazewinkel, Michiel |title = Encyclopaedia of Mathematics |publisher = Springer |isbn=978-1-55608-010-4}}
* {{Cite book | ref = harv | author = Pingoud A, Alves J, Geiger R | authorlink =  | editor = Burrell, Michael | others =  | title = Enzymes of Molecular Biology | edition =  | language =  | publisher = Humana Press | location = Totowa, Nj | series = Methods of Molecular Biology | volume = 16 | year = 1993 | origyear =  | pages = 107-200 | chapter = Chapter 8: Restriction Enzymes | quote =  | isbn = 0-89603-234-5 | oclc =  | doi =  | url = http://books.google.ca/books?hl=en&amp;lr=&amp;id=pxhRzg_pgUoC&amp;oi=fnd&amp;pg=PR5&amp;dq=Enzymes+of+Molecular+Biology&amp;ots=kRDKX31MJy&amp;sig=lt3-aS9wXYFPU6AfweVSurvuWko#v=onepage&amp;q=Enzymes%20of%20Molecular%20Biology&amp;f=false | accessdate =  }}
* {{Cite book |ref = harv |author = Slonczewski Joan and John Watkins Foster |title = Microbiology: An Evolving Science |location = New York |publiser = W. W. Norton &amp; Company |edition = Second Ed |date = November 2010 |isbn = 0-393-93447-0 |url = http://www.wwnorton.com/college/biology/mbio/ |access-date = 2014-08-22 |archive-date = 2012-04-26 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120426081719/http://www.wwnorton.com/college/biology/mbio/ |url-status = dead }}
* {{Cite book |ref= harv|last=Pollard T.D. |title = Cell Biology |year=2007|publisher = Saunders |location = Philadelphia |isbn=978-1-4160-2255-8 |pages=200-203}}
* {{Cite book | ref = harv | last = Crick | first = Francis | authorlink =  | editor =  | others =  | title = What mad pursuit: a personal view of scientific discovery | url = https://archive.org/details/whatmadpursuit00fran | edition =  | language =  | publisher = Basic Books | location = New York | year = 1988 | origyear =  | pages = [https://archive.org/details/whatmadpursuit00fran/page/89 89]-101 | isbn = 0-465-09138-5 | chapter = Chapter 8: The genetic code }}
* {{Cite book|ref= deonier2005|author= Deonier Richard, Simon Tavaré, Michael Waterman|title= Computational Genome Analysis: an introduction|url= https://archive.org/details/computationalgen0000deon|publisher= Springer-Verlag|year= 2005|isbn= 0-387-98785-1}}
* {{Cite book |ref = harv |author = Elliott Sober |year = 2001 |chapte = The Two Faces of Fitness |editor = R. Singh, D. Paul, C. Krimbas, and J. Beatty |title = Thinking about Evolution: Historical, Philosophical, and Political Perspectives |publisher = Cambridge University Press |paes = 309-321 |url = http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |access-date = 2014-08-22 |archivedate = 2011-07-18 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |deadurl = yes |archive-date = 2011-07-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110718075456/http://philosophy.wisc.edu/sober/tff.pdf |url-status = dead }}
* {{Cite book |ref = harv |aurthor = Carroll SB, Grenier J, Weatherbee SD |title = From DNA to Diversity: Molecular Genetics and the Evolution of Animal Design |edition = Second |publisher = Blackwell Publishing |year = 2005 |location = Oxford |isbn = 1-4051-1950-0 |url = http://jhered.oxfordjournals.org/content/96/6/725.full }}
* Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
* Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
* Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, Beograd, 1986.
* Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
* Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
* Ridli, M: Genom — autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
* Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
* Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
* Šerban, Nada: ćelija — strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001 
* {{Cite book |ref=harv |author=Berry, Andrew; Watson, James D |title=DNA: the secret of life |url=https://archive.org/details/dnasecretoflife0000jame_c3b6 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |year=2003 |isbn=0-375-41546-7 }}
* {{Cite book|ref= harv|title= Understanding DNA: the molecule &amp; how it works|url= https://archive.org/details/understandingdna0000call_h6a9|last1= Calladine|first1= Chris R.|last2= Drew|first2= Horace R.|last3= Luisi|first3= Ben F.|last4= Travers|first4= Andrew A.|year= 2003|publisher= Elsevier Academic Press|location= Amsterdam|isbn= 0-12-155089-3}}
* {{Cite book |ref=harv |author=Dennis, Carina; Julie Clayton |title=50 years of DNA |url=https://archive.org/details/50yearsofdna00clay |publisher=Palgrave Macmillan |location=Basingstoke |year=2003 |isbn=1-4039-1479-6 }}
* Horace Freeland Judson 1979. ''The Eighth Day of Creation: Makers of the Revolution in Biology''. Touchstone Books, {{ISBN|0-671-22540-5}}. 2nd edition: Cold Spring Harbor Laboratory Press, 1996 paperback: {{ISBN|0-87969-478-5}}.
* {{Cite book |ref= harv|last= Olby|first= Robert C. |title=The path to the double helix: the discovery of DNA |publisher=Dover Publications |location=New York |year=1994| isbn = 0-486-68117-3}}, first published in October 1974 by MacMillan, with foreword by Francis Crick;the definitive DNA textbook,revised in 1994 with a 9 page postscript
* Micklas, David. 2003. ''DNA Science: A First Course''. Cold Spring Harbor Press:. {{ISBN|978-0-87969-636-8}}.
* {{Cite book|ref=harv|last=Ridley|first=Matt|title=Francis Crick: discoverer of the genetic code|url=https://archive.org/details/franciscrickdisc00ridl|publisher=Eminent Lives, Atlas Books|location=Ashland, OH|year=2006|isbn=0-06-082333-X}}
* {{Cite book|ref= harv|last= Olby|first= Robert C.|title= Francis Crick: A Biography|url= https://archive.org/details/franciscrickhunt0000olby|publisher= Cold Spring Harbor Laboratory Press|location= Plainview, N.Y|year= 2009|isbn= 0-87969-798-9}}
* Rosenfeld, Israel. 2010. ''DNA: A Graphic Guide to the Molecule that Shook the World''. Columbia University Press:. {{ISBN|978-0-231-14271-7}}.
* Schultz, Mark and Zander Cannon. 2009. ''The Stuff of Life: A Graphic Guide to Genetics and DNA''. Hill and Wang: {{ISBN|0-8090-8947-5}}
* {{Cite book |ref=harv |author=Gunther Stent Siegmund; James D. Watson |title=The double helix: a personal account of the discovery of the structure of DNA |url=https://archive.org/details/doublehelixperso0000wats_l3l3 |publisher=Norton |location=New York |year=1980 |isbn=0-393-95075-1 }}
* James D. Watson 2004. ''DNA: The Secret of Life''. Random House:. {{ISBN|978-0-09-945184-6}}.
* {{Cite book |ref=harv |author=Maurice Wilkins |title=The third man of the double helix the autobiography of Maurice Wilkins |url=https://archive.org/details/thirdmanofdouble0000wilk |publisher=University Press |location=Cambridge, Eng |year=2003 |isbn=0-19-860665-6 }}
* {{Cite book | ref = harv | last = Russell | first = Peter | title = iGenetics | url = https://archive.org/details/igenetics0000russ | publisher = Benjamin Cummings | location = New York | year = 2001 | isbn = 0-8053-4553-1 }}
* {{Cite book|ref= harv|title= Genomes|url= https://archive.org/details/genomes30000brow|author= Brown T.A.|publisher= Garland Science|edition= 3rd ed.|year= 2006|isbn= 0-8153-4138-5}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Saenger Wolfram | title = Principles of Nucleic Acid Structure | publisher = Springer-Verlag | location = New York |year=1984| isbn = 0-387-90762-9}}
* {{Cite book |ref=harv |author=Butler John M. |year=2001 |title=Forensic DNA Typing |url=https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl |publisher=Elsevier |isbn=978-0-12-147951-0 |pages=[https://archive.org/details/forensicdnatypin0000butl/page/14 14]-15 |oclc=223032110 45406517 }}
* {{Cite book|ref= harv|last= Youngson|author= Robert M.|title= Collins Dictionary of Human Biology|url= https://archive.org/details/collinsdictionar0000youn_t7n0|year= 2006|publisher= HarperCollins|location= Glasgow|isbn= 0-00-722134-7}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Farkas|first=Daniel|title=DNA simplified: the hitchhiker's guide to DNA|url=https://archive.org/details/dnasimplifiedhit0000fark|publisher=AACC Press|location=Washington, D.C|year=1996|isbn=0-915274-84-1}}
* {{Cite book |ref=harv |last=Silver |first=Lee M. |year=1995 |chapter=Karyotypes, Chromosomes, and Translocations |chapterurl=http://www.informatics.jax.org/silver/chapters/5-2.shtml |title=Mouse Genetics: Concepts and Applications |pages=83-92 |isbn=978-0-19-507554-0 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford }}
* {{Cite book |ref=harv |author=Harvey Lodish, Arnold Berk, Chris A. Kaiser, Monty Krieger, Matthew P. Scott, Anthony Bretscher, Hiddle Ploegh, Paul Matsudaira |year=2008 |title=Molecular Cell Biology |url=https://archive.org/details/molecularcellbio0000harv |edition=6th |publisher=W.H. Freeman |location=New York |isbn=978-0-7167-7601-7 }}
* {{Cite book |ref= harv|last=Passarge|first=Eberhard|title=Color atlas of genetics |year=2006|publisher= Thieme |edition=3 Rev Upd | isbn = 1-58890-336-2}}
* {{Cite book |ref=harv |title=Quadruplex Nucleic Acids |editor=Neidle &amp; Balasubramanian |year=2006 |url=http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp |isbn=0-85404-374-8 |access-date=2014-08-22 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930181412/http://chemistry.rsc.org/Publishing/Books/0854043748.asp |deadurl=yes }}
* {{Cite book |ref= harv|author= Craig, JM; Wong, NC (editor) |year=2011| title = Epigenetics: A Reference Manual | publisher = Caister Academic Press |isbn=978-1-904455-88-2}}
* {{Cite book|ref= harv|title= Aflatoxin and Food Safety|url= https://archive.org/details/aflatoxinfoodsaf0000unse|author= Abbas Hamed K.|year= 2005|publisher= CRC Press|isbn= 0-8247-2303-1}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Hudler|first=George|year=1998|title=Magical Mushrooms, Mischievous Molds|location=Princeton, Nj|publisher=Princeton University Press|url=http://press.princeton.edu/titles/6389.html|isbn=978-0-691-07016-2}}
* {{Cite book|ref= harv|title= Genes|url= https://archive.org/details/genesvi0000lewi_n1p0|author= Benjamin Lewin|publisher= Oxford University Press|edition= 6th ed.|year= 1997|isbn= 0-19-857779-6}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|DNA}}
* {{dmoz|Science/Biology/Biochemistry_and_Molecular_Biology/Biomolecules/Nucleic_Acids/DNA/|DNK}}
* [http://pipe.scs.fsu.edu/displar.html Predviđanje DNK mesta vezivanja na proteinu]
* [http://biostudio.com/c_%20education%20mac.htm DNK namotavanje da bi se formirali hromozomi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070718020408/http://biostudio.com/c_%20education%20mac.htm |date=2007-07-18 }}
* [http://nobelprize.org/educational_games/medicine/dna_double_helix/ Igra DNK dvostrukog heliksa]
 
{{Biomolekularne strukture}}

[[Kategorija:DNK| ]]
[[Kategorija:Nukleinske kiseline]]
[[Kategorija:Polimeri]]
[[Kategorija:Heliksi]]</text>
      <sha1>d4jt8c31frawvbfxi3666w242ju3phr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijabetes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3818</id>
    <revision>
      <id>42679912</id>
      <parentid>42669428</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 12 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60662" sha1="ogh32bz540skas3dtseucay0u8xthkx" xml:space="preserve">{{Bolest
| naziv = Dijabetes
| slika = Blue circle for diabetes.svg
| tekst uz sliku = ''Plavi krug'' - simbol šećerne bolesti
| latinski = Diabetes mellitus
| ICD10 = {{ICD10|E|10||e|10}}–{{ICD10|E|14||e|10}}
| ICD9 = {{ICD9|250}}
}}
'''Šećerna bolest''' ili '''dijabetes''' ({{jez-lat|diabetes mellitus}} {{jez-grč|διαβήτης}}) je hronični, neizlečivi sistemski poremećaj [[metabolizam|metabolizma]]&lt;ref name=&quot;r8&quot;&gt;S.Stefanović i saradnici: ''Specijalna klinička fiziologija'', III izdanje (&quot;Medicinska knjiga&quot; Beograd-Zagreb, 1980.)&lt;/ref&gt;, koji se karakteriše hiperglikemijom, tj. trajno povišenim nivoom [[glukoza|glukoze]] u [[krv]]i. Uglavnom je uslovljen naslednim faktorima&lt;ref name=&quot;r4&quot;&gt;Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje (&quot;Savremena administracija&quot; Beograd, 1999.)&lt;/ref&gt;, a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva [[hormoni|hormona]] [[inzulin|insulina]], odnosno u kombinaciji ova dva faktora.&lt;ref name=&quot;stetoskop&quot;&gt;[http://www.stetoskop.info/bolesti/diabetes-mellitus-secerna-bolest.html Diabetes mellitus (Šećerna bolest)], pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt; Taj nedostatak ometa razmenu [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]], [[lipidi|masti]] i [[protein|belančevina]] u organizmu (što se ispoljava tipičnim tegobama), a nakon dužeg vremena utiče i na strukturu i funkciju [[krvni sudovi|krvnih sudova]], [[nervno tkivo|živaca]] i drugih vitalnih organa i organskih sistema.

Dijabetes se danas ubraja među najčešća [[endokrinologija|endokrinološka]] [[bolest|oboljenja]], sa prevalencom u stalnom porastu (naročito u razvijenim zemljama [[zemlja (planet)|sveta]]).&lt;ref name=&quot;pliva&quot;&gt;[http://dijabetes.plivazdravlje.hr/?section=home&amp;cat=w&amp;show=1&amp;id=15953 Dijabetes kao kardiovaskularna bolest], pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt; To je posledica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja [[gojaznost]]. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posledica opštih degenerativnih i sklerotičnih promena u organizmu (koja zahvataju i [[pankreas]]), a kod mladih osoba može nastati usled genetskih poremećaja ili oštećenja [[pankreas]]a kod određenih zaraznih [[bolest|oboljenja]].&lt;ref name=&quot;svet zdravlja&quot;&gt;[http://www.svetzdravlja.com/Tekst-159-11-Secerna_bolest___dijabetes.htm Šećerna bolest – dijabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070912022356/http://www.svetzdravlja.com/Tekst-159-11-Secerna_bolest___dijabetes.htm |date=2007-09-12 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

== Terminologija ==
[[Datoteka:Thomas Willis.jpg|thumb|desno|150px|Tomas Vilis]]
Reč ''dijabetes'' prvi je upotrebio [[Demetrije iz Apolonije]] oko 200. godine pne.&lt;ref name=medij&gt;Prof. dr Lazar Lepšanović, prof. dr Teodor Kovač: ''Istorijat šećerne bolesti'', časopis „Me-Dij“, broj 30, 2009. godina, str. 28-30, ISSN 1451-446X&lt;/ref&gt; Ona je izvedena od [[grčki jezik|grčke]] reči διαβαίνειν koja u prevodu znači &quot;teče kroz&quot;, što odgovara jednom od glavnih simptoma ove bolesti – neprestano uzimanje tečnosti i prekomerna produkciji urina (mokraće). Godine [[1675]]. Tomas Vilis je na postojeći naziv dodao reč ''mellitus'', koja je izvedena iz [[latinski jezik|latinskog]] i u prevodu znači &quot;sladak&quot;
(ovo je povezano sa slatkim ukusom urina obolelih osoba). Metju Dobson je [[1776]]. dokazao da sladak ukus potiče od prisustva [[šećer]]a u [[krv]]i i [[mokraća|mokraći]] dijabetičara.&lt;ref name=&quot;eng1&quot;&gt;Dobson, M. (1776). &quot;Nature of the urine in diabetes&quot;. Medical Observations and Inquiries 5: 298–310&lt;/ref&gt; Reč dijabetes se obično odnosi na oboljenje ''diabetes mellitus'', mada postoje i druga stanja koja u svom imenu sadrže prefiks dijabetes. Među njima je najpoznatije oboljenje ''diabetes insipidus'' za koga nije karakterističan sladak ukus urina, a koje najčešće nastaje usled oštećenja [[bubreg]]a ili [[hipofiza|hipofize]].

== Istorijat ==
Ovo [[oboljenje]] je poznato već više od 3.500 godina. Prvi put je opisano na [[Stari Egipat|staroegipatskom]] [[papirus]]u koji je otkriven [[1862]]. godine u grobnici u okolini [[Teba|Tebe]]. Njegov sadržaj je [[1878]]. dešifrovao [[Nemačka|nemački]] egiptolog Georg Ebers, i dijabetes je u njemu opisan kao [[bolest]] koja se odlikuje jakom žeđi i čestim i obilnim mokrenjem. Zapisi na [[sanskrit]]u (oko 500 godine p.n.e) opisuju „medenu mokraću“, a šećerna bolest se spominje i u brojnim drugim spisima lekara iz prethrišćanskog perioda. Početkom [[1. vijek|1. veka]] [[antički Rim|rimski]] lekar Celzije je opisao bolesnika sa simptomima dijabetesa, a jedan vek kasnije je antički lekar Aretej iz Kapadokije u svojim spisima detaljno opisao ovo oboljenje. Otprilike u isto vreme su prikaz bolesti dali [[narodna Republika Kina|kineski]] lekar Čang-Čang i [[Indija|indijski]] lekar Šušruta, koji kaže da je to bolest ljudi koji „konzumiraju mnogo pirinča, skrobaste hrane i šećera“. [[Japan]]ski lekari su u [[3. vijek|3. veku]] uočili da [[pas|psi]] ližu mokraću dijabetičara (zbog visoke koncentracije glukoze), pa su počeli da koriste ove životinje u otkrivanju bolesti. Sličan princip je koristio i Ratsimamanga, lekar sa [[Madagaskar]]a, koji je od svojih pacijenata tražio da mokre pored [[mravinjak]]a i potom pratio da li se [[mrav]]i skupljaju na mokraću. [[Perzija|Persijski]] lekar i filozof Avicena je u [[11. vijek|11. veku]] opisao dijabetesnu gangrenu, a nešto kasnije je uočeno da se kod obolelih od dijabetesa često javljaju [[čir]]evi i [[tuberkuloza]]. Čuveni lekar Paracelzus je u [[14. vijek|14. veku]] pronašao [[kristal]]e u mokraći dijabetičara, ali nije otkrio i prirodu tih kristala. On je smatrao da je uzrok bolesti „suvišna toplota u bubrezima“. Engleski lekar Tomas Sidenhajm je u [[15. vijek|15. veku]] izneo teoriju da šećerna bolesti nastaje „kao posledica nepotpunog varenja hilusa u krvi, pri čemu se izlučuju neasimilovani sastojci“. Njegov zemljak Morton je krajem [[17. vijek|17. veka]] konstatovao da je u pitanju nasledno oboljenje. [[Italija]]nski anatom Đovani Batista Morganji je u [[18. vijek|18. veku]] u svojoj knjizi „O sedištu i uzrocima bolesti“ zapisao da je dijabetes oboljenje sa nepoznatim središtem ({{jez-lat|Morbus in sede incerto locus}}). Tek je kasnije otkrivena uloga [[pankreas]]a u nastanku šećerne bolesti zahvaljujući radovima [[Švajcarska|švajcarca]] Johana Konrada Brunera (koji je psima odstranjivao pankreas i tako izazivao simptome dijabetesa), [[Francuska|francuza]] Kloda Bernara (koji je postavio temenje ekserimentalne fiziologije i proučavao jetru i pankeas) i [[Nemačka|nemca]] Paula Langerhansa.&lt;ref name=medij/&gt;

[[Datoteka:Banting and Best.jpg|thumb|desno|150px|Best i Banting]]
I pored činjenice da se za nju znalo relativno dugo, šećerna bolest je prvi put eksperimentalno izučena i opisana tek krajem [[19. vijek|19. veka]].&lt;ref name=&quot;eng2&quot;&gt;Patlak M: &quot;New weapons to combat an ancient disease: treating diabetes&quot;, 2002.&lt;/ref&gt; Otkriće uloge i značaja [[pankreas]]a u nastanku dijabetesa je pripisano naučnicima Jozefu fon Meringu i Oskaru Minkovskom. Oni su [[1889]]. godine otkrili da se kod [[pas]]a kojima je odstranjen pankreas ubrzo razvijau svi znakovi i simptomi šećerne bolesti i da oni ubrzo posle toga umiru.&lt;ref name=&quot;eng3&quot;&gt;Von Mehring J, Minkowski O. (1890). &quot;Diabetes mellitus nach pankreasexstirpation.&quot;. Arch Exp Pathol Pharmakol 26: 371-387&lt;/ref&gt; Ser Edvard Albert Šarpej je [[1910]]. nagovestio da kod obolelih od dijabetesa nedostaje jedna od supstanci koju produkuje pankreas, i on je predložio da je nazovu ''insulin''. Taj naziv je izveden od [[latinski jezik|latinske]] reči ''insula'' koja u prevodu znači &quot;ostrvo&quot;, što se odnosi na činjenicu da [[inzulin|insulin]] straraju beta-ćelije Langerhansovih ostrvaca u [[pankreas]]u.&lt;ref name=&quot;eng2&quot;/&gt;

Endokrina uloga pankreasa u [[metabolizam|metabolizmu]], kao i stvarno otkriće insulina, nisu rasvetljeni sve do [[1921]]. kada su Ser Frederik Grant Banting i Čarls Herbert Best dokazali da se kod pasa bez pankreasa dijabetes može sprečiti davanjem ekstrakta iz Langerhansovih ostrvaca zdravih pasa.&lt;ref name=&quot;eng4&quot;&gt;Banting FG, Best CH, Collip JB, Campbell WR, Fletcher AA: &quot;Pancreatic extracts in the treatment of diabetes mellitus&quot;, 1922.&lt;/ref&gt; Banting, Best i saradnici (posebno hemičar Kolip) su uspeli da izoluju insulin iz pankreasa govečeta na Univerzitetu u [[Toronto|Torontu]], što je [[1922]]. godine omogućilo njegovu primenu u terapiji šećerne bolesti. Godinu dana kasnije, Banting i direktor laboratorije MekLaud za ovo otkriće dobijaju [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. Oni su otkriće zaštitili patentom ali su omogućili njegovu upotrebu bez ikakve nadoknade, što je doprinelo brzom širenju primene [[inzulin|insulina]] u terapiji ove bolesti širom [[zemlja (planet)|sveta]].

Razliku između dijabetesa tip 1 i tip 2 prvi je otkrio i objavio Ser Herold Persival Himsvort, u januaru [[1936]]. godine.&lt;ref name=&quot;eng5&quot;&gt;Himsworth (1936). &quot;Diabetes mellitus: its differentiation into insulin-sensitive and insulin-insensitive types&quot;. Lancet i: 127–130&lt;/ref&gt;

== Etiologija bolesti ==
=== Metabolizam glukoze ===
[[Datoteka:Oslobadjanje insulina.jpg|thumb|desno|450px|&lt;div style=&quot;font-size:88%&quot;&gt; '''Mehanizam oslobađanja insulina u normalnim beta-ćelijama'''. Stvaranje insulina je manje-više konstantno i ne zavisi od nivoa šećera u krvi. On se deponuje u vezikule i po potrebi se procesom egzocitoze oslobađa u krvotok, a okidač za ovu reakciju je porast glikemije.&lt;/div&gt;]]
S obzirom da je [[inzulin|insulin]] osnovni [[hormoni|hormon]] koji reguliše ulazak [[glukoza|glukoze]] iz [[krv]]i u većinu [[ćelija]] (osim u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]]), njegov nedostatak ili smanjeni senzibilitet receptora za insulin igraju glavnu ulogu u nastanku raznih oblika šećerne bolesti.

Većina [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]] iz [[hrana|hrane]] se u procesu varenja pretvara u monosaharid (prosti šećer) glukozu i u tom obliku dospeva u [[krv]]. Krvnom strujom ona se prenosi do svih [[ćelija]] organizma i koristi se kao izvor [[energija|energije]], deponuje kao [[glikogen]] ili skladišti kao masno tkivo.&lt;ref name=diabeta/&gt; Kada količina glukoze dostigne određeni nivo (npr. posle obroka), beta-ćelije Langerhansovih ostrvaca pankreasa luče hormon insulin. On omogućava ćelijama da apsorbuju glukozu, a osim toga on predstavlja i osnovni kontrolni signal za konverziju glukoze u glikogen (polisaharid koji se skladišti u [[jetra|jetri]] i mišićnim ćelijama, i po potrebi se ponovo pretvara u glukozu i koristi kao izvor energije). Normalne vrednosti [[šećer]]a u [[krv]]i iznose 3,6-6,1 -{mmol/l}-.

Bez insulina, [[glukoza]] ne može ući u ćelije, što uslovljava porast njene koncentracije u [[krv]]i, tj. dovodi do stanja poznatog kao hiperglikemija. Po definiciji, dijabetesom nazivamo stanje kada je količina šećera u krvi veća od 7,0 -{mmol}- (126 -{mg/dL}-) .&lt;ref name=diabeta/&gt;

Hiperglikemija smanjuje mnoge anaboličke procese u organizmu: rast i deobu [[ćelija]], sintezu [[protein]]a, taloženje [[lipidi|masti]] i dr. Osim toga, izaziva poremećaje metabolizma i brojne druge komplikacije i [[bolest]]i.

=== Uzročnici i faktori rizika ===
'''Genetika'''

Nasledni faktori često igraju glavnu ulogu u pojavi dijabetesa kod određene individue. Oni to čine povećanjem osetljivosti beta-ćelija na [[virus]]e, razvojem autoimunih [[antitelo|antitela]] protiv sopstvenih [[ćelija]] [[pankreas]]a, degenerativnim promenama na ćelijama koje rezultuju promenom strukture i nedelotvornošću [[inzulin|insulina]] i sl.&lt;ref name=&quot;r4&quot;/&gt; Sklonost za dijabetes se prenosi direktno na potomke, a ispoljavanje same bolesti može da zavisi i od drugih činilaca u toku života (što je razlog zašto se šećerna bolest ne pojavljuje obavezno kod svih potomaka obolelih).&lt;ref name=diabeta/&gt;

'''Gojaznost'''

[[Gojaznost]] je jedan od vodećih dijabetogenih faktora, čemu svedoči činjenica da je oko 60% odraslih dijabetičara gojazno.&lt;ref name=&quot;r8&quot;/&gt; Kod gojaznih osoba se vremenom smanjuje osetljivost beta-ćelija na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a osim toga smanjuje se i broj insulinskih receptora u ciljnim [[tkivo|tkivima]] (na sopstveni i egzogeni insulin).&lt;ref name=&quot;r4&quot;/&gt; Ovo rezultuje smanjenom isporukom šećera ćelijama i posledičnim povećanjem njegovog nivoa u krvi (hiperglikemija).

'''Bolesti'''

Za razliku od naslednog (primarnog) dijabetesa, postoje oboljenja i stanja u toku kojih se šećerna bolest javlja kao komplikacija. Takva šećerna bolest se naziva sekundarnom, jer se razvija pod direktnim uticajem prisutnog oboljenja ili delovanja štetnih činilaca na organizam.&lt;ref name=diabeta&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=61&amp;Itemid=27 Uzroci nastajanja šećerne bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001651/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=61&amp;Itemid=27 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

Takav je slučaj kod hroničnog [[alkoholizam|alkoholizma]], upale ili karcinoma pankreasa, različitih endokrinih poremećaja ([[akromegalija]], [[hipertireoza]], [[Kušingov sindrom]]), hemohromatoze, virusnih oboljenja i dr.&lt;ref name=&quot;r8&quot;/&gt; Sekundarni dijabetes nastaje zbog poremećaja u iskorišćavanju šećera u krvi pod uticajem istih onih razloga koji su doveli do razvoja osnovnog oboljenja.

'''Trudnoća'''

Period [[trudnoća|trudnoće]] predstavlja svojevrstan stres za organizam, koji lako pretvara latentni dijabetes u izraženi poremećaj koji može postati trajan. Ovo stanje poznato je pod imenom gestacioni dijabetes. U trudnoći se javlja smanjena osetljivost prema insulinu (zbog povećanja količine masnih kiselina i glikokortikoida u [[krv]]i) i povećana razgradnja ovog hormona pod dejstvom [[enzim]]a placente. Zdrave trudnice na ovo reaguju povećanim lučenjem insulina, a one sa predijabetesom ili latentnim dijebetesom dobijaju ispoljeni oblik ovog oboljenja.

'''Lekovi i hemijski agensi'''

U prvu grupu [[lijek|lekova]] koji mogu da utiču na pojavu dijabetesa spadaju lekovi koji se primenjuju kod reumatskih bolesti, hroničnih oboljenja disajnih puteva, nekih bubrežnih i kožnih oboljenja i različitih alergijskih stanja. Druga grupa lekova su preparati koji deluju na povišeni krvni pritisak i bolje mokrenje. Takođe, i oralna kontraceptivna sredstva imaju uticaj na ponašanje šećera u krvi (jatrogeni dijabetes).

Postoje i drugi [[lijek|lekovi]], [[hormoni]] i hemijski agensi koji mogu uticati na pojavu šećerne bolesti, ali postupak kontrole u njihovoj primeni dozvoljava blagovremeno otklanjanje poremećaja u ponašanju šećera u krvi.&lt;ref name=diabeta/&gt;

'''Ostali faktori'''

Pored već pomenutih faktora, postoje i drugi koji pospešuju nastanak ove bolesti: sklonost ka unošenju većih količina slatkiša, smanjena fizička aktivnost, prelazni period kod [[muškarac]]a i [[žena]] (klimakterijum), sklonost ka [[infekcija]]ma, nazebima i zapaljenjima, rađanje krupnog deteta (preko 4 -{kg}-), stres, povrede, hirurške intervencije itd.

== Patogeneza ==
Patogeneza dijabetesa nije jedinstvena, jer se [[bolest]] može javiti na više načina. Zbog toga i postoji nekoliko teorija o nastanku šećerne bolesti:
* ''teorija apsolutnog deficita insulina'', prema kojoj se bolest razvija usled prestanka lučenja ovog hormona (uzrok tome može biti npr. potpuno uklanjanje [[pankreas]]a ili neki poremećaj u stvaranju ili sekreciji [[inzulin|insulina]]);
* ''autoimuna teorija'' inisistira na činjenici da [[imunski sistem|imuni sistem]] u određenim patološkim slučajevima može da izazove uništenje Langerhansovih ostrvaca i da dovede do posledičnog razvoja dijabetesa. Osim toga, kod ljudi se retko mogu naći i [[antitelo|antitela]] protiv insulina;
* ''teorija o antagonistima insulina'' (hormoni, masne kiseline) i dr.&lt;ref name=&quot;r8&quot;/&gt;

== Stadijumi bolesti ==
Prema svom toku primarni idiopatski dijabetes se može podeliti u četiri stadijuma:
* ''potencijalni dijabetes'' ili ''predijabetes'' je stanje u kome postoji blagi poremećaj metabolizma ugljenih hidrata, ali se on teško može otkriti standardnim biohemijskim metodama (karakteriše ga normalna glikemija i normalan test opterećenja);
* ''latentni'' ili ''stresni dijabetes'' je drugi stadijum u evoluciji šećerne bolesti, koji se može otkriti i dokazati samo pod uticajem stresa;
* ''hemijski'' ili ''asimptomatski dijabetes'' se odlikuje normalnim ili blago povišenim nivoom glukoze u krvi na prazan stomak, dok se nakon uzimanja [[hrana|hrane]] javlja izrazita hiperglikemija;
* ''manifestni dijabetes'' je završni stadijum bolesti, gde se hiperglikemija može normalizovati samo unošenjem insulina ili primenom drugih terapijskih metoda. Po nekim autorima manifestni oblik bolesti se javlja kada ukupna masa beta-ćelija padne na oko 30% od normalnih vrednosti.&lt;ref name=&quot;r8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bg&quot;&gt;[http://www.med.bg.ac.rs/dloads/endokrina/21a_Zamaklar.pdf Etiopatogeneza insulin-zavisnog dijabetesa]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
Za razliku od starih klasifikacija koje su bile bazirane na primenjenoj terapiji (insulin-zavisni i insulin-nezavisni dijabetes) nova klasifikacija više ukazuje na etiopatogenezu bolesti.&lt;ref name=&quot;stetoskop&quot;/&gt; Šećerna bolest se na osnovu uzroka i kliničkih manifestacija klasifikuje na dijabetes tip 1 i tip 2.

=== Dijabetes tip 1 ===
Dijabetes tip 1 se najčešće javlja kod mlađih osoba (ispod tridesete godine života), i to uglavnom u vreme [[pubertet]]a. U osnovi ovog oboljenja nalazi se autoimuni proces, koji uništava beta-ćelije pankreasa, tako da se javlja odsustvo insulina u cirkulaciji i hiperglikemija.&lt;ref name=&quot;tip1&quot;&gt;[http://www.stetoskop.info/bolesti/diabetes-mellitus-tip-1.html Diabetes mellitus tip 1]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt; S obzirom da je za preživljavanje obolelih neophodno doživotno uzimanje [[inzulin|insulina]], ovaj tip dijabetesa se naziva i insulin-zavisni. Takođe su u upotrebi sinonimi juvenilni i mladalački dijabetes.

'''Učestalost'''
 
Oko 9% dijabetičara u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] i 20% u [[Skandinavija|Skandinaviji]] ima ovaj tip šećerne bolesti. Najčešće se javlja kod mladih ljudi, ali može da se javi i kod starijih negojaznih osoba. Najveća incidenca oboljevanja utvrđena je u [[Finska|Finskoj]], a najmanja u [[Japan]]u. Ispitivanja su pokazala da je incidenca dijabetesa tipa 1 povezana sa učestalošću određenih [[antigen]]a -{HLA}- sistema. Bolest se javlja najčešće kod osoba sa nalazom -{DR 3}- i/ili -{DR 4 HLA}- [[antigen]]a. Osim toga značajan je i uticaj faktora životne sredine koji se nadovezuje na genetsku predispoziciju. Tako se beleži češća pojava ovog tipa dijabetesa u jesenjim i zimskim mesecima, kada su češće virusne infekcije. Značajan je takođe i uticaj hormona. Najveća učestalost tipa 1 šećerne bolesti je od jedanaeste do trinaeste godine života, što se povezuje sa povećanim lučenjem hormona rasta i polnih hormona u navedenom periodu, a poznato je da oni imaju dejstvo suprotno [[inzulin|insulinu]].&lt;ref name=&quot;tip1&quot;/&gt;

'''Uzroci nastanka'''

Radi se o kataboličkom poremećaju kod koga je cirkulišući insulin praktično odsutan, glukagon je povišen i beta-ćelije pankreasa ne mogu da odgovore ni na jedan stimulus. U odsustvu insulina tri glavna ciljna [[tkivo|tkiva]] na insulin (jetra, mišići i masno tkivo) ne samo da ne mogu da apsorbuju hranljive sastojke već iz svojih depoa oslobađaju [[glukoza|glukozu]], aminokiseline i masne kiseline u krvotok. Promene u metabolizmu [[lipidi|masti]] dovode do produkcije i akumulacije ketona. Ovo stanje gladovanja može biti prekinuto samo davanjem insulina.

Tip 1 dijabetes nastaje kao posledica infektivnih ili toksičnih faktora spoljašnje sredine, koje u genetski predisponirane osobe aktiviraju [[imunski sistem|imuni sistem]] koji uništava beta-ćelije. Faktori spoljašnje sredine uključuju [[virus]]e (zaušci, rubeole, koksaki virus -{B4}-), toksične hemijske agense i druge citotoksine kao što je hidrogen-cijanid.&lt;ref name=&quot;tip1&quot;/&gt;

'''Simptomi'''

Osnovni simptomi su: povećana diureza (količina izlučene mokraće), noćno mokrenje kod dece sa novootkrivenim dijabetesom, žeđ, zamagljenje vida, gubitak težine (uprkos normalnom ili povećanom apetitu), umor, slabost, posturalna hipotenzija i dr. Kod naglog početka [[bolest]]i, tj. naglo nastalog teškog insulinskog deficita, simptomi brzo progrediraju. Kada se insulinska deficitarnost razvija polako bolesnici su relativno stabilni, a klinički nalaz je minimalan.&lt;ref name=&quot;tip1&quot;/&gt;

=== Dijabetes tip 2 ===
V. glavni članak [[dijabetes melitus tip 2]]

Ovaj oblik dijabetesa se ranije nazivao insulin-nezavisnim. On nastaje kao posledica različitih abnormalnosti na nivou perifernih [[tkivo|tkiva]] i čini oko 90% svih slučajeva dijabetesa u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].&lt;ref name=&quot;savremeni&quot;&gt;[http://www.stetoskop.info/intervjui/savremena-terapija-dijabetesa.html Savremena terapija dijabetesa], pristup 25. septembar 2007.&lt;/ref&gt; Pacijenti koji obolevaju od ovog oblika šećerne bolesti su obično stariji od 40 godina (incidenca je najveća od 65. do 74. godine života) i najveći broj njih je gojazan. Njima nije potreban insulin za preživljavanje, ali se vremenom smanjuje insulinska sekrecija pa je potreban insulin radi postizanja optimalne glikoregulacije.&lt;ref name=&quot;tip2&quot;/&gt;

'''Učestalost'''

Prevalenca diabetesa tipa 2 je usko povezana sa pojavom [[gojaznost]]i. Prava [[epidemija]] gojaznosti koja je prisutna širom [[zemlja (planet)|sveta]] posebno u visoko industrijalizovanim zemljama i zemljama u razvoju predstavlja jedan od najznačajnijih faktora nastanka dijabetesa. Srednja učestalost dijabetesa iznosi 2-5%, najmanja je u seoskim područjima [[Narodna Republika Kina|Kine]] (ispod 1%), a najveća među Pima Indijancima u Severnoj Americi (oko 50%). O učestalosti dijabetesa u našoj zemlji nema pouzdanih podataka, ali se pretpostavlja da ona iznosi oko 3%, pri čemu je najveća u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Oko 90% svih obolelih od dijabetesa čine oboleli od dijabetesa tipa 2.&lt;ref name=&quot;tip2&quot;/&gt;

'''Uzroci nastanka'''

Smanjena osetljivost na insulin prisutna je kod najvećeg broja obolelih sa tipom 2 dijabetesa nezavisno od telesne težine i povezuje se sa nekoliko faktora: genetskim činiocima (još nedefinisanim) koji vremenom sve više dobijaju na značaju, sedeternim načinom života, abdominalnom visceralnom gojaznošću itd.

Postoje dve osnovne grupe pacijenata sa tipom 2 dijabetesa: gojazni i negojazni tip.

Prevalenca gojaznosti varira među različitim rasama, kontinentima, kulturama, stepenu ekonomskog razvoja itd. Oko 70% osoba u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Evropa|Evropi]] sa novootkrivenim dijabetesom je gojazno, dok je taj broj u [[Narodna Republika Kina|Kini]] i [[Japan]]u dvostruko manji. Ovi pacijenti pokazuju smanjenu osetljivost na dejstvo [[inzulin|insulina]] što posebno kolerila sa abdominalnom gojaznošću. Često je prisutna hiperplazija beta-ćelija tako da je prisutan normalni ili pojačani insulinski odgovor na glukozu u ranoj fazi bolesti. Kasnije dolazi do smanjene sekrecije beta-ćelija.

Oko 30% tip 2 dijabetičara je negojazno, mada njihov procenat varira u zavisnosti od ranije navedenih faktora. U ovih bolesnika veći problem predstavlja smanjena sekrecija insulina, ali se takođe može utvrditi i insulinska rezistencija na postreceptorskom nivou.&lt;ref name=&quot;tip2&quot;&gt;[http://www.stetoskop.info/bolesti/diabetes-mellitus-tip-2.html Diabetes mellitus tip 2], pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Simptomi'''

Klasični simptomi prisutni kod tipa 1 se mogu naći i kod ovog oblika šećerne bolesti, ali retko na njenom početku. Većina pacijenata ima podmukli početak bolesti, koji može biti asimtomatski godinama, posebno kod gojaznih osoba gde se bolest najčešće otkriva slučajno prilikom rutinskih analiza. Negojazni pacijenti sa blagom formom dijabetesa nemaju karakterističan fizikalni nalaz u vreme otkrivanja dijabetesa.&lt;ref name=&quot;tip2&quot;/&gt;

=== Gestacioni dijabetes ===
{{main|Gestacioni dijabetes}}
Gestacioni dijabetes je oblik šećerne bolesti, koji nastaje usled neadekvatne sekrecije [[inzulin|insulina]] i produkcije hormona posteljice koji blokiraju njegovo dejstvo. Javlja se tokom [[trudnoća|trudnoće]] i dijagnostifikuje se uglavnom posle 24. nedelje trudnoće, mada može i ranije. Obično se povlači šest nedelja nakon porođaja, jer mu je glavni uzrok upravo trudnoća. Iako je prolazan, ovaj tip šećerne bolesti može da ugrozi zdravlje fetusa ili majke, a kod 20-50% žena sa ovim oboljenjem kasnije u životu se javlja dijabetes tip 2.&lt;ref name=&quot;bebac&quot;&gt;[http://www.bebac.com/index.php?show=category&amp;int_catID=47 Gestacijski dijabetes], pristup 28. novembar 2007.&lt;/ref&gt;

Gestacioni dijabetes se javlja u 2-5% svih [[trudnoća]]. Iako je ovo prolazna bolest koja se uspešno leči, kod nelečenog oblika mogu se javiti problemi sa plodom (makrozomija, fetalne malforacije i kongenitalne srčane mane). U svakom slučaju, trudnoća sa šećernom bolešću je visoko rizična, i zahteva intenzivnu kontrolu i terapiju za vreme celog njenog trajanja, kao i u toku porođaja.&lt;ref name=&quot;yumama&quot;&gt;[http://www.yumama.com/trudnoca/oboljenja/strana.php?s=dijabetes Oboljenja u trudnoći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016140518/http://yumama.com/trudnoca/oboljenja/strana.php?s=dijabetes |date=2007-10-16 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

=== Ostali tipovi ===
Postoji nekoliko retkih tipova dijabetesa, koji po svojim karakteristikama ne mogu biti svrstani u neku od gornjih kategorija. Uzrokuju ih sledeći faktori:
* genetski defekti na beta-ćelijama;
* genetski uslovljena rezistencija na insulin, koja može biti povezana sa lipodistrofijom (nepravilnim deponovanjem telesnih masti);
* bolestima pankresa, kao npr. cistična fibroza;
* hormonalni poremećaji;
* hemikalije ili lekovi.

== Komplikacije ==
{{main|Hronične komplikacije šećerne bolesti}}
Šećerna bolest je uzrok brojnih komplikacija koje dovode do invaliditeta, kao i do povećanog morbiditeta i mortaliteta.

'''Hiperglikemijska koma'''

''Hiperglikemijska'' ili ''dijabetesna koma'' je najteža i najozbiljnija akutna komplikacija ove bolesti. [[Koma]] označava stanje bolesnika bez svesti, a za njen razvoj je potrebno nekoliko dana (izuzev kod dece). Komi obično prethode hiperglikemija i acetonurija (prisustvo [[aceton]]a u urinu), mada to nije pravilo. Stanje pre pojave dijabetesne kome nosi naziv prekoma. Nju karakterišu sledeći znaci: hiperglikemija (veoma visok šećer u krvi), acetonemija (aceton u krvi), apatija, umor, pospanost, smanjeno reagovanje na direktne nadražaje (stavljanje ruke na čelo, obraz, štipanje i dr).&lt;ref name=&quot;koma&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=29&amp;Itemid=87 Hiperglikemijska koma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001620/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=29&amp;Itemid=87 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Hipoglikemija'''

''Hipoglikemija'' je pojava koju odlikuje nagli pad [[šećer]]a u [[krv]]i. Karakterišu je: zbunjenost, otežana orijentacija, lupanje [[srce|srca]], trnjenje usne ili jezika, jak osećaj gladi, znojenje, drhtavica, preterane emotivne reakcije i dr. Obično nastaje iznenada i mogu da je uzrokuju: preskakanje obroka posle uzete doze insulina, uzimanje veće doze hormona od propisane itd.&lt;ref name=&quot;d2&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=30&amp;Itemid=88 Hipoglikemija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001625/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=30&amp;Itemid=88 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Ketonurija'''

''Ketonurija'' (acidonurija ili ketoacidoza) označava prisustvo [[aceton]]a u [[krv]]i, što predstavlja ozbiljnu komplikaciju ove bolesti. Aceton je štetna materija nastala prerađivanjem [[lipidi|masti]], kiselog je karaktera pa utiče na pad -{pH}- vrednosti krvi, što ima nepovoljan uticaj na rad vitalnih organa ([[mozak]], [[jetra]], [[srce]], [[bubreg|bubrezi]] i dr). Ovo stanje je često povezano sa hiperglikemijom, a karakterišu ga sledeći znakovi i simptomi: acetonurija, acetonski zadah, gubitak telesne težine, brzo zamaranje, pojačano mokrenje, žeđ itd.&lt;ref name=&quot;d3&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=12&amp;Itemid=90 Ketonurija i ketoacidoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001610/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=12&amp;Itemid=90 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Očne bolesti'''
[[Datoteka:Fundus photo showing focal laser surgery for diabetic retinopathy EDA10.JPG|thumb|desno|200px|Dijabetesna retinopatija]]
[[Datoteka:AMI pain front.png|thumb|desno|200px|Bol iza grudne kosti]]
''Dijabetesna retinopatija'' je oboljenje koje nastaje zbog izražene mikroangiopatije (oštećenja kapilara) u [[mrežnjača|mrežnjači]]. Vremenom oboljenje napreduje, dovodi do oštećenja vida, a u najtežim slučajevima može da dođe i do slepila.

''Dijabetesna katarakta'' se odlikuje zamućenjem sočiva [[oko|oka]] i posledičnim gubitkom oštrine vida. Uglavnom se javlja kod starijih osoba.

''Glaukom'' je očno oboljenje koga karakteriše povećana pigmentacija kanala oka koji služe za oticanje tečnosti i leči se hirurškim putem uz korišćenje veštačkih suza.&lt;ref name=&quot;d4&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=41&amp;Itemid=91 Očna oboljenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001641/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=41&amp;Itemid=91 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Promene na koži'''

Kod dijabetičara se usled loše regulacije nivoa glukoze u krvi mogu javiti brojne promene na [[kožni sistem|koži]]: ''čirevi'', ''gljivične infekcije'', ''plikovi'' različite veličine, ''crvenilo'', ''smanjena osetljivost prema toploti'', ''žuljevi'' na stopalima i dr.&lt;ref name=&quot;d5&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=34&amp;Itemid=94 Promene na koži] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080204220844/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=34&amp;Itemid=94 |date=2008-02-04 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Kardiovaskularne komplikacije'''

Bolesti srca i krvnih sudova su česta komplikacija kod svih oblika šećerne bolesti. U vodeće kardiovaskularne komplikacije se ubrajaju:
* ''hipertenzija'' (povišeni krvni pritisak) je u početku nestalna (labilna) a vremenom postaje stalna komplikacija dijabetesa, koja može nepovoljno da utiče na brojna druga sistemska oboljenja;
* ''koronarna bolest'' je komplikacija u čijoj osnovi leži suženje [[krvni sudovi|krvnih sudova]] koje izaziva ishemiju srčanog mišića, bol iza grudne kosti, brzo zamaranje i radnu nesposobnost;
* ''infarkt miokarda'' je teška komplikacija, koja može ali ne mora da se završi fatalno;
* ''moždani udar'' je još jedna ozbiljna komplikacija, koju izaziva prskanje ili začepljenje moždanih krvnih sudova;
* ''gangrena'' na stopalima itd.&lt;ref name=&quot;d6&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=71&amp;Itemid=96 Bolesti srca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030045405/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=71&amp;Itemid=96 |date=2008-10-30 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Bolesti bubrega'''
[[Datoteka:Nodular glomerulosclerosis.jpeg|thumb|desno|200px|Dijabetesna nefropatija - preparat]]
{{main|Dijabetesna nefropatija}}
''Dijabetesna nefropatija'' je oboljenje [[bubreg]]a koje se uvek javlja obostrano. Ovo oboljenje je podmuklo i obično počinje neprimetno. To je jedna od poznih komplikacija dijabetesa i obično joj prethodi bar desetak godina trajanja šećerne bolesti. Češće se ispoljava kod pacijenata koji imaju izraženu hipertenziju. [[Dijabetesna nefropatija]] može da dovede do oštećenja bubrežne funkcije, povećanja uremije i nekada do uremijske kome.

''Papilarna nekroza'' je komplikacija karakteristična za mlađe dijabetičare. Oboljenje je vrlo ozbiljne prirode i pojavljuje se naglo kod bubrega koji imaju prisutnu dijabetesnu nefropatiju. Razvoj bolesti počinje oštrim bolom u slabinama, koji može da se širi prema preponama, praćenim temperaturom i pojavom krvi u mokraći (nekada mokraća izgleda kao čista krv).&lt;ref name=&quot;d7&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=20&amp;Itemid=98 Bolesti bubrega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001615/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=20&amp;Itemid=98 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Sindrom dijabetesnog stopala'''
[[Datoteka:Offene Wunde bei einem diabetischen Fußsyndrom.jpg|thumb|desno|200px|Sindrom dijabetesnog stopala]]
{{main|Dijabetesno stopalo}}
''Dijabetesno stopalo'' je posledica neuro-ishemijskih promena, koje se mogu iskomplikovati i dodatnom [[infekcija|infekcijom]]. Pojava čireva (ulceracija) na stopalu, zatim nastanak gangrene i posledične amputacije su značajni uzroci morbiditeta i invalidnosti kod osoba obolelih od šećerne bolesti. Ove komplikacije predstavljaju veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem i značajno smanjuju kvalitet života obolelog.

[[Dijabetesno stopalo]] se klinčki manifestuje u vidu: čireva (sa infekcijom ili bez nje), tipičnog deformiteta stopala, pojave hroničnog otoka, ishemijskih promena, pa sve do nastanka nekroze (obamiranja pojedinih delova stopala) i gangrene.&lt;ref name=&quot;stopalo&quot;&gt;[http://www.stetoskop.info/medicinske-aktuelnosti/hronicne-komplikacije-dijabetesa.html Hronične komplikacije dijabetesa], pristup 25. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

'''Neplodnost'''

Istraživači sa Kraljičinog Univerziteta u [[Belfast]]u su otkrili da je kod dijabetičara masa [[spermij|spermatozoida]] smanjena, dok su ostali parametri, kao što su produkcija i koncentracija sperme, oblik spermatozoida i njihova struktura i pokretljivost, normalni. Ipak, otkriveno je mnogo više oštećenja u strukturi [[DNK]] spermatozoida kod obolelih od dijabetesa.&lt;ref name=&quot;impot&quot;&gt;[http://www.medicabulum.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=28&amp;Itemid=31 Dijabetes dovodi do narušavanja kvaliteta sperme], pristup 27. novembar 2007.&lt;/ref&gt; Ova oštećenja mogu smanjiti plodnost [[muškarac]]a i biti povezana sa čestim pobačajima u trudnoćama izazvnanim ovakvim spermatozoidima.

== Dijagnostika ==
Uobičajeni metodi [[dijagnostika|dijagnoze]] šećerne bolesti su bazirani na različitim hemijskim (laboratorijskim) testovima urina i krvi.&lt;ref name=&quot;r4&quot;/&gt; Nekoliko studija je sa sigurnošću dokazalo da učestalost i težina hroničnih komplikacija zavise od stepena regulacije glikemije. Kao parametri za procenu glikoregulacije služe glikemija pre jela, postprandijalno (2 sata nakon jela) i glikozilisani hemoglobin -{A1c}- ([[hemoglobin]] koji se vezuje za [[glukoza|glukozu]]). Kod zdravih osoba ispod 6% hemoglobina se vezuje za glukozu, dok se kod dijabetičara, proporcionalno visini šećera u krvi, povećava i procenat vezanog hemoglobina. Tokom kontrole glikemije potrebno je uzeti sve ove parametre u obzir.&lt;ref name=&quot;savremeni&quot;/&gt;

=== Određivanje glikemije ===
Glikemija (nivo glukoze u krvi) je osnovni parametar za postavljanje [[dijagnostika|dijagnoze]] i procenu kontrole dijabetesa. Normalne vrednosti glikemije ujutru našte (na prazan stomak) se kreću u granicama 3,9-6,1 -{mmol/l}-. U ovoj analizi plazma ili serum iz venske krvi imaju prednost nad određivanjem glikemije pune krvi, pošto na nih hematokrut nema uticaj. Nivo glukoze iznad pomenute gornje granice (odnosno preko 7,22 -{mmol/l}-) ukazuje na prisustvo šećerne bolesti ili neke druge varijante dijabetesa (pituitarni ili adrenalni).&lt;ref name=&quot;stetoskop&quot;/&gt;

=== Oralni glukoza tolerans test ===
Nakon unošenja [[glukoza|glukoze]] u organizam zdravih osoba dolazi do porasta nivoa šećera u [[krv]]i u fiziološkim granicama (maksimum 7,7 -{mmol/l}-) i pada na početne vrednosti u periodu od 2 sata. Kod dijabetičara pak dolazi do prelaska ove granice i pojave viših vrednosti, tako da je test tolerancije glukoze abnormalan. Osim toga, potrebno je često 4-6 sati da bi glikemija ponovo pala na osnovnu vrednost.&lt;ref name=&quot;r4&quot;/&gt;

=== Acetonski zadah ===
U teškim oblicima dijabetesa male količine acetosirćetne [[kiselina|kiseline]] se pretvaraju u [[aceton]], koji je lako isparljiv i kao takav je prisutan u izdahnutom [[vazduh]]u. Stoga se često dijagnoza šećerne bolesti može postaviti jednostavnim detektovanjem acetona u pacijentovom dahu.

=== Pregled urina ===
Pregled urina kod dijabetičara je veoma značajan i često korišćen postupak za praćenje [[metabolizam|metabolizma]] [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]]. U te svrhe koriste se: kvalitativno dokazivanje glikozurije (prisustvo glukoze u mokraći), dokazivanje ketonskih tela, pregled urina pomoću test trake itd.&lt;ref name=&quot;r13&quot;&gt;Lj. Babić, R. Borota, A. Lučić: ''Priručnik praktičnih i seminarskih vežbi iz patološke fiziologije'', (&quot;CIP&quot; Novi Sad, 2004.) {{ISBN|86-7197-217-8}} COBISS.SR-ID 198462215&lt;/ref&gt;

== Lečenje ==
[[Datoteka:Insulin Application.jpg|thumb|desno|200px|Aplikacija insulina]]
Osnovni cilj u [[terapija|terapiji]] dijabetesa je otklanjanje subjektivnih tegoba, sprečavanje akutnih i odlaganje hroničnih (vaskularnih) komplikacija, čime se produžava život obolelih, ali i poboljšava njegov kvalitet. Da bi se u tome uspelo teži se postizanju približno normalnih vrednosti glikemije (glukoze pre i posle jela), lipida, krvnog pritiska i dr.&lt;ref name=&quot;stetoskop&quot;/&gt;

U lečenju šećerne bolesti koristi se nekoliko pristupa:
* insulin u kombinaciji sa dijetom,
* medikamenti (tablete) u kombinaciji sa dijetom, i
* samo dijeta.

Izbor načina lečenja zavisi od: uzrasta pacijenta, težine bolesti, uhranjenosti i stepena fizičke kondicije.

=== Dijeta ===
Dijeta predstavlja osnovu u lečenju dijabetesa. Kod gojaznih tip 2 dijabetičara, gubitak težine je jedan od osnovnih ciljeva, kao i normalizovanje glikemije, lipida i krvnog pritiska. Ostvarivanjem prvog cilja značajno se doprinosi i ostvarivanju ostalih ciljeva u [[terapija|terapiji]].&lt;ref name=&quot;stetoskop&quot;/&gt; Dijeta mora biti individualno prilagođena načinu života, navikama u ishrani i drugim specifičnim zahtevima, a posebno stanju [[cirkulatorni sistem|kardiovaskularnog sistema]]. Periodične kontrole pacijenata u savetovalištu za dijabetičare omogućuju korigovanje dijete u skladu sa tokom i razvojem bolesti. Neophodno je odrediti: energetske potrebe, ciljnu telesnu masu, vrstu terapije, ekonomska, kulturološka, verska ograničenja dijetoterapije, intoleranciju na neke namirnice i sl.&lt;ref name=&quot;abcd&quot;&gt;[http://www.stetoskop.info/pravilna-ishrana/23.html Preporuke za ishranu obolelih od dijabetesa], pristup 5. februar 2008.&lt;/ref&gt;

Pre svega se ograničava unos [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]] (55-60% od ukupne količine hrane), pravilno se odmerava potreba za unos [[lipidi|masti]] (&lt; 30%), [[holesterol]]a (&lt; 300 -{mg}- dnevno ili &gt; 25 -{g/1000 kcal}-) i naročito se vodi računa o dovoljnom unosu [[protein|belančevina]] (0,8 -{g/kg}- telesne mase) koje služe kao gradivni materijal.&lt;ref name=&quot;dijeta&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=82&amp;Itemid=32 Dijeta]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fgh&quot;&gt;-{Diet, Nutrition and the Prevention of Chronic Diseases: Report of the WHO Study Group, Techn. Rep. Series No. 797, WHO, 1990}-&lt;/ref&gt;

Ciljevi dijetoterapije dijabetesa su:
* obezbeđivanje optimalne količine hranljivih materija,
* obezbeđivanje optimalnog energetskog unosa,
* dostizanje i održavanje poželjne telesne mase,
* usklađivanje preporuka sa navikama i ukusom,
* usklađivanje preporuka u odnosu na dostupnost pojedinih namirnica,
* usklađivanje ishrane sa posebnim fiziološkim stanjima,
* prilagođavanje dijete posebnim terapijskim zahtevima,
* održavanje glikemije u fiziološkim granicama,
* održavanje nivoa lipida u krvi u poželjnim granicama,
* sprečavanje akutnih i odlaganje hroničnih komplikacija.&lt;ref name=&quot;abcd&quot;/&gt;

=== Medikamenti ===
Svi [[lijek|lekovi]] u tabletama (pilule), koji se upotrebljavaju za lečenje šećerne bolesti nose zajednički medicinski naziv oralni ili peroralni antidijabetici. Ovi lekovi se primenjuju samo kod onih dijabetičara kod kojih [[ćelija|ćelije]] stvaraju [[inzulin|insulin]], ali ga proizvode u nedovoljnoj količini za potrebe organizma u metabolizmu šećera.

Neki [[oralni antidijabetici]] ispoljavaju svoje delovanje utičući direktno na [[pankreas]], drugi razvijaju svoj uticaj preko delovanja na periferiju (uticaj na preradu glukoze u ćelijama), neki utiču na poboljšanje senzitivnosti organizma na insulin ili usporavaju varenje ugljenih hidrata itd.

Prema dužini delovanja svi tabletirani lekovi se dele na:
* kratkodelujuće (dužina delovanja od 7 do 10 časova), i
* dugodelujuće (dužina delovanja do 36 časova).

Količinu i vrstu leka u odnosu na stanje šećerne bolesti određuje lekar specijalista (dijabetolog, endokrinolog, internista, specijalista opšte medicine) ili lekar opšte prakse. Oralni antidijabetici se uzimaju neposredno posle uzetog obroka, kako bi svojim delovanjem podstakli odgovarajuće ćelije pankreasa na &quot;dopunsko&quot; izlučivanje insulina.&lt;ref name=&quot;lekovi&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=83&amp;Itemid=33 Tabletirani lekovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001701/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=83&amp;Itemid=33 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

=== Insulin ===
Sve vrste industrijski proizvedenog [[inzulin|insulina]] imaju određeno vreme delovanja i dele se u šest glavnih grupa:&lt;ref name=&quot;insulin&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=32&amp;Itemid=38 Vrste insulina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001630/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=32&amp;Itemid=38 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|colspan=1 rowspan=2 | [[Datoteka:Inzulín.jpg|center|150px|Insulin]]
|! style=&quot;background:#ABCDEF&quot; colspan=3 align=&quot;center&quot; | '''VRSTE I DELOVANjE INSULINA'''
|-
|colspan=1 align=&quot;center&quot;|'''Početak dejstva'''
|colspan=1 align=&quot;center&quot;|'''Period dejstva'''
|colspan=1 align=&quot;center&quot;|'''Prestanak delovanja'''
|-
|align=&quot;left&quot;|Brzodelujući insulin
|align=&quot;center&quot;|5 – 15 -{min}-
|align=&quot;center&quot;|45 - 90 -{min}-
|align=&quot;center&quot;|3 – 5 -{h}-
|-
|align=&quot;left&quot;|Kratkodelujući insulin
|align=&quot;center&quot;|30 -{min}-
|align=&quot;center&quot;|2 - 5 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|5 – 8 -{h}-
|-
|align=&quot;left&quot;|Srednjedelujući insulin
|align=&quot;center&quot;|1 – 3 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|6 - 12 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|16 – 24 -{h}-
|-
|align=&quot;left&quot;|Dugodelujući insulin
|align=&quot;center&quot;|4 – 6 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|8 - 20 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|24 – 28 -{h}-
|-
|align=&quot;left&quot;|Veoma dugodelujući insulinski analog (Lantus)
|align=&quot;center&quot;|1 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|24 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|24 -{h}-
|-
|align=&quot;left&quot;|Veoma dugodelujući insulinski analog (Levemir)
|align=&quot;center&quot;|2 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|18 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|18 -{h}-
|-
|align=&quot;left&quot;|Mikstardi insulina (kombinacija kratkodelujućeg i dugodelujućeg)
|align=&quot;center&quot;|30 -{min}-
|align=&quot;center&quot;|7 - 12 -{h}-
|align=&quot;center&quot;|16 - 24 -{h}-
|}

[[Datoteka:Inzulínová pera.jpg|thumb|desno|200px|&quot;Penkala&quot;]]
[[Datoteka:Insulin pump with infusion set.jpg|thumb|desno|200px|Insulinska pumpa]]

U prošlosti se za terapiju koristio insulin dobijen iz pankreasa [[životinje|životinja]]. Međutim, u novije vreme je procesom rekombinantne [[DNK]] tehnike proizveden humani insulin koji se pokazao znatno boljim. Naime, kod mnogih pacijenata se razvija imunost i senzitizacija na insulin životinja tako da je njegova upotreba ograničena.

Najbolji i najprirodniji način lečenja šećerne bolesti je uzimanje insulina. Odrasli dijabetičar u svakodnevnoj praksi koristi potkožno tkivo za davanje insulina (abdomen, nadlaktice, butina, zadnjica). Injekcija se daje pod kožu na mestima na kojima je davanje injekcija ove vrste bezopasno. Osim klasičnih špriceva, u poslednje vreme se koriste i plastične brizgalice (&quot;penkala&quot;).

Insulinska pumpa je aparat koji se koristi za automatsko ubrizgavanje određene vrste i količine insulina u zadato vreme. Ubrizgavanje se vrši putem tankog plastičnog ili teflonskog katetera dužine od 60 do 110 -{cm}-, koji na svom kraju ima malu iglu ili plastičnu kanilu (cevčicu). Aparat nije u potpunosti automatizovan, jer pacijent sam određuje dozu u zavisnosti od visine glikemije i vrste namirnica u obrocima. Insulinska pumpa je precizan i vrlo fleksibilan način regulacije šećerne bolesti i ona omogućava dijabetičaru održavanje odličnog nivoa šećera u krvi i normalan život. Komplikacije izazvane loše regulisanim dijabetesom se ređe javljaju, a ukoliko su već prisutne njihovo dalje napredovanje je svedeno na najmanju moguću meru.&lt;ref name=&quot;pumpa&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=47&amp;Itemid=42 Insulinska pumpa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511001646/http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=47&amp;Itemid=42 |date=2009-05-11 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

=== Hirurške metode ===
Dijabetes tip 2 može se u roku od nekoliko dana izlečiti gastričnim bajpasom kod 80-100% gojaznih pacijenata, kao i kod određenog broja [[čovjek|ljudi]] normalne telesne težine. Ovo nije posledica gubitka kilograma, jer se taj efekat javlja tek kasnije.&lt;ref name=&quot;bajpas&quot;&gt;Rubino F, Gagner M (2002). &quot;Potential of surgery for curing type 2 diabetes mellitus&quot;. Ann. Surg. 236 (5): 554-9&lt;/ref&gt; Nakon ovog hirurškog zahvata stopa smrtnosti kod dijabetičara se smanjuje za čak 40%.&lt;ref name=&quot;bajpas2&quot;&gt;Sjöström L, Narbro K, Sjöström CD, et al (2007). &quot;Effects of bariatric surgery on mortality in Swedish obese subjects&quot;. N. Engl. J. Med. 357 (8): 741-52&lt;/ref&gt;

=== Samokontrola ===
[[Datoteka:Glukometr OT.jpg|thumb|desno|200px|Glukometar]]
Obuku (edukaciju) dijabetičara za samokontrolu bolesti obavlja lekar endokrinolog ili njegovi saradnici. Program samokontrole obuhvata sledeće:
* kontrolu telesne težine;
* poseban režim ishrane;
* fizičku aktivnost;
* davanje insulina ili uzimanje tabletiranih lekova;
* redovno (poželjno svakodnevno) merenje visine šećera u krvi;
* pregled mokraće ili krvi putem tračica za određivanje visine ketona (acetona);
* evidenciju rezultata dobijenih kontrolnim pregledima;
* korišćenje odgovarajućih [[minerali|minerala]], [[vitathumb|vitamina]] i [[antioksidansi|antioksidanasa]].&lt;ref name=&quot;samokontrola&quot;&gt;[http://www.diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=24&amp;Itemid=47 Kontrola šećerne bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090201053201/http://diabeta.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=24&amp;Itemid=47 |date=2009-02-01 }}, pristup 15. septembar 2007.&lt;/ref&gt;

== Prevencija ==
Primarna prevencija dijabetesa tip 1 može se realizovati preko &quot;visoko rizičnog&quot; ili &quot;populaciono baziranog&quot; pristupa. Pristup visokog rizika uključuje identifikaciju rizičnih pojedinaca (rođaci prvog i drugog stepena), a zatim prevenciju početka bolesti uticajem na genetsku osetljivost ili precipitirajuće faktore spoljašne sredine. Populaciono baziran pristup je mnogo teži i cilj mu je modifikacija stila života ili eliminacija spoljašnih faktora, za koje je poznato da su faktori rizika za dijabetes tip 1. Glavni problem u prevenciji primenom &quot;visoko rizičnog&quot; pristupa je da se samo 12-15% bolesti javlja u porodici, a čak 85% sporadično.&lt;ref name=&quot;tip1&quot;/&gt;

Istraživanje iz [[1980]]. godine je pokazalo da dojenje u velikoj meri smanjuje rizik od nastanka šećerne bolesti.&lt;ref name=&quot;eng28&quot;&gt;Borch-Johnsen K, Joner G, Mandrup-Poulsen T, Christy M, Zachau-Christiansen B, Kastrup K, Nerup J (1984). &quot;Relation between breast-feeding and incidence rates of insulin-dependent diabetes mellitus. A hypothesis&quot;. Lancet 2 (8411): 1083-6&lt;/ref&gt; Istraživanje je obuhvatilo i druge vrste nutrijenasa, ali je kod veoma malog broja pronađena čvrsta veza između njihovog konzumiranja i nastanka dijabetesa tip 1.&lt;ref name=&quot;eng29&quot;&gt;Virtanen S, Knip M (2003). &quot;Nutritional risk predictors of beta cell autoimmunity and type 1 diabetes at a young age&quot;. Am J Clin Nutr 78 (6): 1053-67&lt;/ref&gt;

Rizik od nastanka dijabetesa tip 2 može se u velikoj meri smanjiti uvođenjem dijetnog režima ishrane i povećanjem fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;eng30&quot;&gt;Lindström J, Ilanne-Parikka P, Peltonen M, Aunola S, Eriksson J, Hemiö K, Hämäläinen H, Härkönen P, Keinänen-Kiukaanniemi S, Laakso M, Louheranta A, Mannelin M, Paturi M, Sundvall J, Valle T, Uusitupa M, Tuomilehto J (2006). &quot;Sustained reduction in the incidence of type 2 diabetes by lifestyle intervention: follow-up of the Finnish Diabetes Prevention Study.&quot;. Lancet 368 (9548): 1673-9&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;eng50&quot;&gt;Knowler W, Barrett-Connor E, Fowler S, Hamman R, Lachin J, Walker E, Nathan D (2002). &quot;Reduction in the incidence of type 2 diabetes with lifestyle intervention or metformin.&quot;. N Engl J Med 346 (6): 393-403&lt;/ref&gt; Različite studije (''-{Finish Diabetes Prevention Study, Stocholm Diabetes Prevention Program}-'' i sl) su pokazale da se najbolji rezultati dobijaju kombinacijom primene individualno podešene dijete i povećane kontrolisane fizičke aktivnosti.&lt;ref name=&quot;study&quot;&gt;[http://www.med.bg.ac.rs/dloads/endokrina/22_Djordjevic.pdf Prevencija insulin-nezavisnog (tip 2) dijabetesa]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Za prevenciju ovog tipa bolesti je veoma značajan i [[magnezij]]um.&lt;ref name=&quot;eng33&quot;&gt;van Dam RM, Hu FB, Rosenberg L, Krishnan S, Palmer JR (2006). &quot;Dietary calcium and magnesium, major food sources, and risk of type 2 diabetes in U.S. black women&quot;. Diabetes Care 29 (10): 2238-43&lt;/ref&gt;

== Epidemiološki status ==
Prema saopštenju [[WHO|Svetske zdravstvene organizacije]] u [[2006]]. godini je od dijabetesa bolovalo najmanje 171 milion ljudi širom [[zemlja (planet)|sveta]]. To je jedno od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja.&lt;ref name=&quot;batu&quot;&gt;[http://www.batut.org.yu/activenews_view.asp?articleID=130 Incidenca i mortalitet od dijabetesa u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071117054224/http://www.batut.org.yu/activenews_view.asp?articleID=130 |date=2007-11-17 }}, pristup 27. novembar 2007.&lt;/ref&gt; Incidenca je u naglom porastu, pa se procenjuje da će do 2030. ovaj broj biti udvostručen. U [[Srbija|Srbiji]] je u isto vreme broj dijabetičara iznosio oko 500.000 (što predstavlja 6,7% populacije) sa tendencijom daljeg porasta.&lt;ref name=&quot;savremeni&quot;/&gt; Od ukupnog broja obolelih, oko 90% ili više boluje od dijabetesa tip 2. Pri tome, najmanje polovina obolelih nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest.&lt;ref name=&quot;batu&quot;/&gt;

Šećerna bolest je prisutna svuda u svetu, a posebno je izražena u razvijenim zemljama. Ipak, najveći porast broja obolelih se očekuje u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]].

Američka dijabetološka asocijacija je objavila da približno 18,3% ljudi starijih od 60 godina ima ovu bolest.&lt;ref name=&quot;seniors&quot;&gt;[http://www.dlife.com/dLife/do/ShowContent/daily_living/seniors/ Seniors and Diabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070519084329/http://www.dlife.com/dLife/do/ShowContent/daily_living/seniors/ |date=2007-05-19 }}, pristup 14. maj 2007.&lt;/ref&gt;

Dijabetes je u Srbiji peti vodeći uzrok [[stopa smrtnosti|smrtnosti]], a na godišnjem nivou od ove bolesti umre približno 2500 osoba. Stvaran broj umrlih je daleko veći, imajući u vidu da oboleli od dijabetesa najčešće umiru od [[srčani udar|infarkta]], [[moždani udar|šloga]] i hronične bubrežne insuficijencije. Poslednjih 20 godina uočen je značajan porast umiranja od ovog oboljenja, a očekuje se da se ovakav trend nastavi i u narednom periodu, prevashodno zbog visoke učestalosti faktora rizika.&lt;ref name=&quot;batu&quot;/&gt;

== Rezolucija Ujedinjenih nacija ==

Na Generalnoj skupštini [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] održanoj [[20. 12.|20. decembra]] [[2006]]. godine jednoglasno je usvojena ''Rezolucija o dijabetesu''.&lt;ref name=&quot;rezolucija&quot;&gt;[http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html Rezolucija o dijabetesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071128054335/http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html |date=2007-11-28 }}, pristup 29. novembar 2007.&lt;/ref&gt; Prvi put je jedno nezarazno [[bolest|oboljenje]] označeno kao globalni problem koji se tretira poput infektivne epidemije. Sve države sveta pozvane su da formiraju nacionalnu politiku [[prevencija|prevencije]], [[terapija|lečenja]] i brige za obolele od dijabetesa u skladu sa stepenom razvijenosti sistema zdravstvene zaštite.

Ideju za kampanju, koja je prethodila usvajanju rezolucije, dala je šesnaestogodišnja Klara Rozenfild u toku kongresa [http://www.idf.org Međunarodne dijabetološke federacije] u [[Pariz]]u [[2003]]. godine. Rezolucija ima za cilj da se:
* poveća opšta svest o dijabetesu na globalnom nivou,
* jasnije sagledaju humane, socijalne i ekonomske posledice ove bolesti,
* dijabetes postane prioritet u zdravstvenoj politici pojedinih zemalja,
* primene isplative strategije za prevenciju dijabetesnih komplikacija,
* primene realne strategije u javnom zdravlju u cilju prevencije dijabetesa
* prepoznaju grupe sa specifičnim potrebama i
* intenziviraju istraživanja svih terapijskih mogućnosti.&lt;ref name=&quot;unite&quot;&gt;[http://www.diabetes.org.rs/pod01.htm Zajedno za dijabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090511000845/http://www.diabetes.org.rs/pod01.htm |date=2009-05-11 }}, pristup 27. novembar 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;izzzns&quot;&gt;[http://www.izzzns.org.yu/14Nov-2007.htm Institut za javno zdravlje Vojvodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080205035801/http://www.izzzns.org.yu/14Nov-2007.htm |date=2008-02-05 }}, pristup 27. novembar 2007.&lt;/ref&gt;

[[Svetski dan dijabetesa|Svetski dan borbe protiv dijabetesa]] ([[14. 11.|14. novembar]]) je uvršten u zvanični kalendar UN i ovaj datum se obeležava širom [[zemlja (planet)|sveta]].&lt;ref name=&quot;world&quot;&gt;[http://www.worlddiabetesday.org Svetski dan borbe protiv dijabetesa], pristup 26. novembar 2007.&lt;/ref&gt;. S obzirom da je [[plavo|plava]] zvanična boja Ujedinjenih nacija, na taj dan je [[2007]]. veliki broj znamenitosti bio osvetljen plavim reflektorima ([[Empajer stejt bilding]], [[Slapovi Niagare|Nijagarini vodopadi]], [[Tokijo|Tokijski]] toranj, zgrada Opere u [[Sydney|Sidneju]], most preko [[Bosfor]]a i dr). U ovoj globalnoj kampanji je učestvovao i [[Beograd]] ([[Dom Narodne skupštine Republike Srbije]], statua [[Pobednik (spomenik)|Pobednika]] na [[Kalemegdan]]u) i drugi gradovi u [[Srbija|Srbiji]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Diabetes mellitus}}
* [http://www.who.int/nutrition/topics/dietnutrition_and_chronicdiseases/en/ Diet, Nutrition and the prevention of chronic diseases] (including diabetes) by a Joint [[WHO]]/[[Organizacija za prehranu i poljoprivredu|FAO]] Expert consultation (2003) - [http://www.greenfacts.org/en/diet-nutrition/l-2/6-diabetes-diet.htm Summary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070827225416/http://www.greenfacts.org/en/diet-nutrition/l-2/6-diabetes-diet.htm |date=2007-08-27 }} by [[GreenFacts]].
* [http://dijabetes.plivazdravlje.hr/ Pliva zdravlje]
* [http://ndep.nih.gov/ National Diabetes Education Program]
* [http://spasinada.org.yu/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=0&amp;Itemid=26 Udruženje invalida i dijabetičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229101613/http://spasinada.org.yu/index.php?option=com_content&amp;task=blogcategory&amp;id=0&amp;Itemid=26 |date=2008-12-29 }}
* [http://www.batut.org.yu/web%20dokumenta/Incidencija%20i%20mortalitet%20od%20dijabetesa.ppt Incidenca i mortalitet od dijabetesa u Srbiji]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.cdc.gov/diabetes/ Center for Disease Control Diabetes Section]
* [http://www.dhealth.org/ Diabetes Health Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070708230900/http://www.dhealth.org/ |date=2007-07-08 }}
* [http://dijeta.in Dijeta za mršavljenje]
* [http://www.diabeta.net Dijabetološki savez Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803120754/http://www.diabeta.net/ |date=2009-08-03 }}
* [http://www.diabetes.ca/ Canadian Diabetes Association] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210112225159/http://www.diabetes.ca/ |date=2021-01-12 }}
* [http://www.diabetes.niddk.nih.gov/ National Diabetes Information Clearinghouse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070115100736/http://diabetes.niddk.nih.gov/ |date=2007-01-15 }}
* [http://www.diabetes.org.rs/ Udruženje za borbu protiv šećerne bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108005838/http://www.diabetes.org.rs/ |date=2011-11-08 }}
* [http://www.diabetes.org.uk Diabetes UK]
* [http://www.diabetes.org/ American Diabetes Association]
* [http://www.diabeteshealth.com/ Istraživanja vezana za šećernu bolest] {{en}}
* [http://www.diabetesmine.com/ Blog o dijabetesu] {{en}}
* [http://www.diabetesnsw.com.au/ Diabetes Australia-NSW]
* [http://www.diabetesportal.com/ Aspekti šećerne bolesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228124841/http://diabetesportal.com/ |date=2011-12-28 }} {{en}}
* [http://www.hbomc.co.rs/savetovalista/diabetes.htm Savetovalište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110118222015/http://www.hbomc.co.rs/savetovalista/diabetes.htm |date=2011-01-18 }}
* [http://www.heartclinic.co.yu/dijabetes.html Saveti za dijabetičare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211194528/http://heartclinic.co.yu/dijabetes.html |date=2009-02-11 }}
* [http://www.idf.org/ International Diabetes Federation]
* [http://www.idsoc.org/ The Immunology of Diabetes Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070119235303/http://www.idsoc.org/ |date=2007-01-19 }}
* [http://www.insulin-pumpers.org/ O insulinskim pumpicama] {{en}}
* [http://www.jdrf.org/ Juvenile Diabetes Research Foundation]
* [http://www.joinleenow.org The Iacocca Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071111022057/http://www.joinleenow.org/ |date=2007-11-11 }}
* [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/diabetes.html MedlinePlus Diabetes from the U.S. National Library of Medicine]
* [http://www.pobedidijabetes.org/ Pobedi dijabetes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090131092501/http://pobedidijabetes.org/ |date=2009-01-31 }}
* [http://www.stetoskop.info/zdravlje-mladih/dijabetes-kod-mladih.html Dijabetes kod mladih]
* [http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html Rezolucija o dijabetesu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071128054335/http://www.unitefordiabetes.org/campaign/resolution.html |date=2007-11-28 }} {{en}}
* [http://www.who.int/diabetes/en/ World Health Organization — The Diabetes Programme]
* [http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs312/en/ World Health Organization fact sheet on diabetes]
* [http://www.who.int/nutrition/topics/dietnutrition_and_chronicdiseases/en/ Dijeta, ishrana i prevencija hroničnih bolesti] {{en}}
* [http://www.worlddiabetesday.org Svetski dan borbe protiv dijabetesa] {{en}}
* [http://www-news.uchicago.edu/releases/06/060911.diabetes.shtml Molecular medicine comes to the rescue: Targeted therapy turns life around for child with neonatal diabetes]
* http://dijabetraska.org.rs {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180322110357/http://dijabetraska.org.rs/ |date=2018-03-22 }}

== Povezano ==
* [[Insipidni dijabetes]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Endokrinologija]]
[[Kategorija:Šećerna bolest]]
[[Kategorija:Bolesti]]</text>
      <sha1>ogh32bz540skas3dtseucay0u8xthkx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darko Trifunović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25495</id>
    <revision>
      <id>42679810</id>
      <parentid>42669406</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:21:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21070" sha1="qovvyayj4w663940o1n2islf4n7jc32" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Darko Trifunović
| slika = Darko Trifunović.jpg
| širina_slike = 250p
| opis_slike =
| datum_rođenja = 20. novembar 1971.
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| datum_smrti =   
| mesto_smrti =
| ženski_pol =
}}
'''Darko Trifunović''' ([[Beograd]], [[20. novembar]] [[1971]]), srpski pravnik i profesor.

== Biografija ==
U Beogradu je završio osnovnu i srednju školu ([[Šesta beogradska gimnazija|Šestu gimnaziju]]). Nakon završene srednje upisao je studije na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Magistrirao je 1999. na Univerzitetu Robert Kenedi u [[Cirih]]u (tema: „Međunarodno Krivično pravo - Međunarodni krivični sud; Politička manipulacija terminom genocid - Slučaj Srebrenica“) i stekao zvanje: Magistar pravnih nauka - specijalnost - rešavanje sukoba. U julu 2007. na [[Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu|Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu]] odbranio je doktorsku disertaciju sa temom „Novi oblici terorizma u BiH“&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=591 „Doktorske disertacije“], 3.7.2007, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt; i oktobra 2008. promovisan je u doktora odbrane, bezbednosti i zaštite&lt;ref name=&quot;samit&quot;&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=275&amp;Itemid=258 „Promocija doktora nauka Fakulteta bezbednosti“], 27.10.2008, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;.

On je takođe učesnik brojnih domaćih i međunarodnih konferencija, seminara i naučnih skupova, a u više evropskih i svetskih zemalja je učestvovao kao gostujući predavač.&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=749&amp;Itemid=258 „Fakultet bezbednosti na Svetskom samitu o protiv terorizmu“], 12-15.8.2010, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nezavisne novine: [http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Stetna-turska-politika-na-Balkanu-a-posebno-u-BiH-135372.html „Štetna turska politika na Balkanu, a posebno u BiH“], Srna, 3.4.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Univerzitet u Beogradu: [http://www.bg.ac.rs/eng/en_newss.php?id=96 „Dr Darko Trifunovic has been Elected to the Position of the Visiting Professor at the Fudan University“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619182716/http://www.bg.ac.rs/eng/en_newss.php?id=96 |date=2013-06-19 }}, 26.12.2011, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;

* Član je i Upravnog odbora RIEAS (Instituta za američko-evropske studije)&lt;ref&gt;RIEAS: [http://www.rieas.gr/about-us/organization/336.html „Darko Trifunovic (PhD)“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824135245/http://www.rieas.gr/about-us/organization/336.html |date=2013-08-24 }}, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt; sa sedištem u [[Atina|Atini]], Savetodavnog odbora Instituta za transnacionalne studije iz [[Minhen]]a, gostijući je predavač na FUDAN Univerzitetu u Šangaju &lt;ref&gt;Center for American Studies，Fudan University: [http://www.cas.fudan.edu.cn/view.en.php?id=1848 „Dr. Darko Trifunovic Comes to Visit“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102121757/http://www.cas.fudan.edu.cn/view.en.php?id=1848 |date=2012-11-02 }}, 8.11.2011, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt; i stalni gostujući predavač u Centru za mećunarodne studije iz [[Šangaj]]a.&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1851&amp;Itemid=258 „Šangajski institut za evropske studije - dr Darko Trifunović, plaketa o izboru u naučno zvanje“], pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;.
* Nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkih napada u SAD 2001.]] angažovan je kao savetnik dva odvojena tima advokata žrtava (advokatske kancelarije Cozen O'Connor i Lloyd).
* Tokom održavanja [[Letnje olimpijske igre 2008.|Letnjih olimpijskih igara u Pekingu 2008]]. angažovan je od strane [[Kina|NR Kine]] kao prvi strani stručnjak po pitanju bezbednosti.&lt;ref&gt;Medija centar: [http://www.mc.rs/srpski-ekspert-angazovan-po-pitanju-bezbednosti-olimpijskih-igara-u-pekingu.4.html?eventId=6468 „Srpski ekspert angažovan po pitanju bezbednosti Olimpijskih igara u Pekingu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305053743/http://www.mc.rs/srpski-ekspert-angazovan-po-pitanju-bezbednosti-olimpijskih-igara-u-pekingu.4.html?eventId=6468 |date=2016-03-05 }}, 26.2.2008, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1852&amp;Itemid=258 „Poseta Jiao Tong univerzitetu“], pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;

Obavljao više važnih funkcija, a između ostalih:

* 17. jula 1998. godine, kao jedini predstavnik Srbije u nekoj delegaciji, učestvuje u stvaranju Međunarodnog stalnog krivičnog suda u Rimu;
* član Komisije za ratne zločine Vlade Republike Srpske;
* saradnik [[Institut za političke studije|Instituta za političke studije]] iz Beograda;
* sekretar Instituta za bezbednosne studije, Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu;&lt;ref name=&quot;institut&quot;&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=32&amp;Itemid=2693 „Institut za bezbednosne studije“], pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
* ekspert za pitanje terorizma u Ministarstvu Policije Republike Srpske
* član je savetodavnog tima Instituta za međunarodne studije&lt;ref&gt;Institut za međunarodne studije: [http://www.transnationalstudies.org/advisory.html Tim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110509085543/http://www.transnationalstudies.org/advisory.html |date=2011-05-09 }}, pristup 265.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;

Jedan je od tvoraca jedinstvene [[baza podataka|baze podataka]] terorista i organizovanog kriminala, projekta započetog 2007. godine, kao rezultat saradnje Fakulteta bezbednosti i [[Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu|Matematičkog faklulteta u Beogradu]], koji se primenjuje u policiji, vojsci, školama.&lt;ref name=&quot;institut&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Večernje novosti: [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.291.html:401379-Teroristi-u-srpskom-kompjuteru „Teroristi u srpskom kompjuteru“], 15.10.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt; U nastavku projekta je razvoj aplikacija za detekciju lica, kao i razvoj mobilne [[android (operativni sistem)|android]] aplikacije koja će biti nadogradnja jedinstvenog modela baze podataka.&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu: [http://www.fb.bg.ac.rs/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1545&amp;Itemid=258 „Bezbednost i prepoznavanje lica“], 9.10.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Terrorist and Organized Criminal Search: [http://www.tocsearch.com/index.php „About TOC-search?“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130528052714/http://www.tocsearch.com/index.php |date=2013-05-28 }}, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;

== Revizionizam i teorije zavera ==
Trifunović je [[2002]]. za vladu [[Republika Srpska|Republike Srpske]] objavio &quot;Izveštaj o slučaju Srebrenica – I deo&quot; u kojem se negira [[masakr u Srebrenici]] i tvrdi da je događaj izmišljen zbog demoniziranja bosanskih Srba.&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;&gt;{{cite book|author1=Fischer|author2=McDonald, Avril|title=Yearbook of international humanitarian law 2002|page=453-454|publisher=Asser Press|year=2005|ISBN=9067041890}}&lt;/ref&gt; Izveštaj su osudili zvaničnici [[UN|Ujedinjenih nacija]], preživele žrtve rata i sudije [[Haški tribunal|Haškog tribunala]], dok se vlada RS kasnije distancirala od Trifunovića.&lt;ref name=&quot;Denial&quot;&gt;{{cite news|author1=Tracy, Jen|author2=Rawles, Lee|author3=Krauthamer, Ky|author4=Gardner, Andrew|title=The Death of Denial|url=http://www.tol.cz/look/BRR/article.tpl?IdLanguage=1&amp;IdPublication=9&amp;NrIssue=1&amp;NrSection=6&amp;NrArticle=10948|work=Transitions Online|date=10. 11. 2003|access-date=2015-11-20|archivedate=2004-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040515220108/http://www.tol.cz/look/BRR/article.tpl?IdLanguage=1&amp;IdPublication=9&amp;NrIssue=1&amp;NrSection=6&amp;NrArticle=10948|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Karla del Ponte]] komentirala je da su sastavljači izveštaja &quot;posve slepi, duboko neosetljivi i evidentno spremni blokirati sve napore da dođe do pomirenja, istine i pravde&quot;,&lt;ref name=&quot;SETimes-Srebrenica&quot;&gt;{{cite news|title=New Srebrenica Report Condemned|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/mk/features/setimes/features/2002/09/020904-SVETLA-001|publisher=SETimes.com|date=4 September 2002}}&lt;/ref&gt; a [[UK|britanski]] ministar spoljnih poslova [[Denis MacShane|Denis Mekšejn]] komentirao je da &quot;autori izveštaja spadaju u istu kategoriju sa [[Negiranje Holokausta|poricateljima Holokausta]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=MacShane condemns report denying Srebrenica massacre|url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front/TextOnly?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029394716&amp;to=true&amp;a=KArticle&amp;aid=1031136584195|publisher=Foreign &amp; Commonwealth Office (Archived at nationalarchives.gov.uk)|date=4. 9. 2009|access-date=2022-09-03|archive-date=2003-10-06|archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20031006173652/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front/TextOnly?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1007029394716&amp;to=true&amp;a=KArticle&amp;aid=1031136584195|dead-url=}}&lt;/ref&gt; [[Vlada Republike Srpske]] ogradila se od izveštaja navodeći da se radi o subjektivnom delu kojeg njeni zvaničnici nisu proverili,&lt;ref name=&quot;IWPR-Bosnian Serbs&quot;&gt;{{cite news|last=Katana|first=Gordana|title=Regional Report: Bosnian Serbs Play Down Srebrenica|url=http://www.iwpr.net/index.php?apc_state=hen&amp;s=o&amp;o=p=tri&amp;l=EN&amp;s=f&amp;o=164405|publisher=Institute of War and Peace Reporting|date=2-7. 9. 2002}}&lt;/ref&gt; te ga se potpuno odrekla.&lt;ref name=&quot;Denial&quot;/&gt; Trifunović je kasnih [[2000-ih]] zajedno sa [[Domagoj Margetić|Domagojem Margetićem]] vodio &quot;Ekspertni tim za istraživanje terorizma i kriminala u regiji&quot; koji je bio predmetom kritika zbog tvrdnji o povezanosti bivšeg predsednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] s naručenim ubojstvima i [[al-Kaida|al-Kaidom]], kao i raznih drugih [[Teorija zavere|teorija zavera]].&lt;ref&gt;Malić, Gordan (3. 11. 2010): [http://www.jutarnji.hr/kako-je-bezveznjak-domagoj-margetic-dospio-u--latinicu---/900226/ Kako je bezveznjak Domagoj Margetić dospio u ‘Latinicu’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120418104034/http://www.jutarnji.hr/kako-je-bezveznjak-domagoj-margetic-dospio-u--latinicu---/900226 |date=2012-04-18 }}, [[Jutarnji list]]&lt;/ref&gt;

== Monografije i knjige ==
# „Globalna mreža islamskih fundamentalista-operativni model-model Bosna“, Dokumentacioni centar Vlade Republike Srpske i Biro vlade Republike Srpske za odnose s Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine u Hagu, Banja Luka, Republika Srpska, BiH, 2002. (136 strana + mape kao dodaci)&lt;ref&gt;CNN iReport: [http://ireport.cnn.com/docs/DOC-562765 „Islamic Fundamentalists’ Global Network - Modus Operandi - Model Bosnia“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305132019/http://ireport.cnn.com/docs/DOC-562765 |date=2016-03-05 }}, 26.2.2011, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;
# „Terorizam - Globalna mreža islamskih fundamentalista - II deo- operacioni model-model Bosna“, Dokumentacioni centar Vlade Republike Srpske i Biro vlade Republike Srpske za odnose s Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine u Hagu, Banja Luka, Republika Srpska, BiH, 2004. (275 strana)
# „Izveštaj o slučaju Srebrenica I deo“, Dokumentacioni centar Vlade Republike Srpske, Banja Luka, Republika Srpska, BiH, 2002. (139 strana)&lt;ref&gt;Istorijski projekat Srebrenica: [http://www.srebrenica-project.com/sr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=19:2009-01-30-19-37-30&amp;catid=3:2009-01-06-17-56-50&amp;Itemid=4 „Fenomenologija Srebrenice“]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Željko Vujadinović, 30.1.2009, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Terorizam i vehabizam“, Darko Trifunović, Goran Stojaković, Milinko Vračar, Beograd, &quot;Filip Višnjić&quot;, 2011. (342 strane)&lt;ref&gt;Medija centar: [http://www.mc.rs/terororizam-i-vehabizam.4.html?eventId=8213 „Terororizam i vehabizam“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111105133433/http://www.mc.rs/terororizam-i-vehabizam.4.html?eventId=8213 |date=2011-11-05 }}, 4.11.2011, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Hrvatska kriminalna hobotnica,“ dr Darko Trifunović, Dževad Galijašević, Beograd, &quot;Filip Višnjić&quot;, 2012. (235 strana)&lt;ref&gt;Medija centar: [http://www.mc.rs/hrvatska-kriminalna-hobotnica.4.html?eventId=8738 „Hrvatska kriminalna hobotnica“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121103053917/http://www.mc.rs/hrvatska-kriminalna-hobotnica.4.html?eventId=8738 |date=2012-11-03 }}, 26.10.2012, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Evropska bezbednost: Terorizam u Austriji“, Dževad Galijašević, Darko Trifunović, Beograd, &quot;Filip Višnjić&quot;, 2012. (152 strane)
# „Geopolitika i međunarodna bezbednost: Uloga Turske, Saudijske Arabije i Irana na jugoistoku Evrope“

== Članci u stručnim i naučnim časopisima ==
# „Kreiranje islamske države na teritoriji zemalja Centralne Azije“, Vojno delo, volumen 56, broj 3, str. 9-20, Beograd, 2004.&lt;ref&gt;Sindeks - Vojno delo: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=0&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2fRelated.aspx%3fartaun%3d37206 „Kreiranje islamske države na teritoriji zemalja Centralne Azije“]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Darko Trifunović, Beograd (2004), vol. 56, br. 3, str. 9-20, Institut za Političke nauke, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda“, Jugoslovenska revija za kriminologiju i krivično pravo, Volumen.36, broj.3, 1998. Beograd (strana 179-260)
# „Antikorupcione mere u Sjedinjenim Američkim Državama“, Politička revija“, broj 01/02 str.121-130, Beograd, 2002.&lt;ref&gt;Sindeks - Politička revija: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%26121&amp;page=7&amp;sort=8&amp;stype=0&amp;backurl=%2Fissue.aspx%3Fissue%3D121 „Anti-korupcione mere u Sjedinjenim Američkim Državama“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825115057/http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID&amp;and&amp;121&amp;page=7&amp;sort=8&amp;stype=0&amp;backurl=%2Fissue.aspx%3Fissue%3D121 |date=2019-08-25 }}, Darko Trifunović, Beograd (2002), vol. 1, br. 1, str. 121-130, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Uloga nevladinih organizacija u zaštiti životne sredine“, Pravni život, Udruženje pravnika Srbije, Beograd, (1997)
# „Međunarodni odnosi i međunarodni krivični sud kao instrument demokratije u svetu“ Politička revija, Beograd (2003)&lt;ref&gt;Sindeks - Politička revija: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=2&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2fRelated.aspx%3fartaun%3d37206 „Međunarodni odnosi i međunarodni krivični sud kao instrument demokratije u svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825114948/http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=2&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2FRelated.aspx%3Fartaun%3D37206 |date=2019-08-25 }}, Darko trifunović, Beograd (2003), vol. 2, br. 2, str. 251-254, Institut za Političke nauke, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Rat u BiH i teroristički napad na Svetski trgovinski centar“, Srpska politička misao, Broj ¼, Beograd 2004. (str.229-240)&lt;ref&gt;Sindeks - Srpska politička misao: [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=1&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2fRelated.aspx%3fartaun%3d37206 „Rat u BIH i teroristički napad na Svetski trgovinski centar“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304201912/http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELAAU%26and%2637206&amp;page=1&amp;sort=1&amp;stype=0&amp;backurl=%2FRelated.aspx%3Fartaun%3D37206 |date=2016-03-04 }}, Institut za bezbednost, Beograd (2004), br. 1-4, str. 229-242, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;
# „Al Kaida u Bosni i Hercegovini“, Bezbednost u Srbiji, FCO 1-6/04, Beograd, 2004. (str 16-19)
# „Westbalkan Sprungbrett islamistischer Terroristen“, Sicherheitspolitik Nr.2/ Marz 2006 (p.&amp;nbsp;21) Zurich, Switzerland, (2006)
# „Chart of Bosnian terrorist links known to SFOR, NATO“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXII, No. 3, Alexandria PA, USA, January 7, 2004.
# „Pattern of Bosnian and Other Links to Madrid Bombings Becoming Increasingly Clear“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 64, Alexandria PA, USA, June 21, 2005.
# „Key al-Qaida Informant Details Additional Information, Criticizes Ashdown’s Refusal to Act in Bosnia-Herzegovina“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 19, Alexandria PA, USA, February 14, 2005.
# „Bosnian Official Links With Terrorism, Including 9/11, Become Increasingly Apparent as Clinton, Clark Attempt to Justify Support of Bosnian Militants“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXI, No. 147, Alexandria PA, USA September 17, (2003)
# „Raid in Bosnia-Herzegovina Steps Up Pressure on Jihadists“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIV, No. 32, Alexandria PA, USA, May 26, 2006.
# „Key al-Qaida Informant Details Additional Information, Criticizes Ashdown’s Refusal to Act in Bosnia-Herzegovina“, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 19, February 14, Alexandria PA, USA, February 14. 2005
# „Al-Qaida Global netvor and its influence on western Balknas nations“, Circunstancia. Año VII - Nº 18 - Enero 2009&lt;ref&gt;Fundación Ortega-Marañon: [http://www.ortegaygasset.edu/fog/ver/805/circunstancia/ano-vii---n--18---enero-2009/ensayos/al-qaeda-s-global-network-and-its-influence-on-western-balkans-nations#Inicio], Darko Trifunović, Circunstancia. Año VII - Nº 18.1.2009, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;
# „Pattern of Islamist Terrorist Training and Organization Continues in Bosnia“, Despite Official Denials”, Defense &amp; Foreign Affairs Special Analysis, Volume XXIII, No. 63, Alexandria PA, USA, June 20, 2005.
# “Exclusive: Pattern of Bosnian and Other Links to Madrid Bombings Becoming Increasingly Clear.” Defense &amp; Foreign Affairs,June 21, 2005&lt;ref&gt;Slobodan Milošević: [http://www.slobodan-milosevic.org/news/dfasa062105.htm „Exclusive: Pattern of Bosnian and Other Links to Madrid Bombings Becoming Increasingly Clear“],21.6.2005 pristup 27.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Watchman chronicles: [http://watchmanchronicles.com/pdfs/TheComingBalkanCaliphate.pdf „The Coming Balkan Caliphate: The Threat of Radical Islam to Europe and the West“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Christopher Deliso, fromat PDF, pristup 27.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;
# „Islamic Radicalization process in South East Europe (Case study Bosnia)“, IDC Herzliya, 2010&lt;ref&gt;Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu:[http://www.fb.bg.ac.rs/download/Razno/Islamic%20Radicalization%20process%20in%20South%20East%20Europe.pdf „Islamic Radicalization process in South East Europe“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305133924/http://www.fb.bg.ac.rs/download/Razno/Islamic%20Radicalization%20process%20in%20South%20East%20Europe.pdf |date=2016-03-05 }}, Darko Trifunović, format PDF, pristup 26.5.2013 {{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;International Institute for Counter-Terrorism (ICT) [http://www.ict.org.il/NewsCommentaries/Commentaries/tabid/69/Articlsid/872/currentpage/1/Default.aspx „Islamic Radicalization Processes in South East Europe Case Study: Bosnia“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818232906/http://www.ict.org.il/NewsCommentaries/Commentaries/tabid/69/Articlsid/872/currentpage/1/Default.aspx |date=2013-08-18 }}, Darko Trifunovic, 15.11.2010, pristup 26.5.2013&lt;/ref&gt;

== Recenzija monografija i knjiga ==
# Cvjetković, Nenad, &quot;Pod zastavom džihada&quot;, NIK „Štampa“, Doboj, Republika Srpska, BiH, 2006.
# Matović, Violeta, &quot;Samoubilački terorizam-kako se postaje „mučenik“&quot;, NKZBPT, Beograd, 2006.
# Hatidža, Beriša, &quot;Posledice političkog nasilja na Kosovu i Metohiji&quot;, Zadužbina Andrejević, Beograd, 2013.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ewb.rs/member.aspx?id=82 East West Bridge upravni odbor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134953/http://www.ewb.rs/member.aspx?id=82 |date=2016-03-04 }}
* [http://www.ict.org.il/Biographies/DrDarkoTrifunovic/tabid/160/Default.aspx/ Međunarodni institut za borbu protiv terorizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201131019/http://www.ict.org.il/Biographies/DrDarkoTrifunovic/tabid/160/Default.aspx |date=2012-12-01 }}
* [http://www.rieas.gr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=336&amp;Itemid=55 Istraživači institut za evro-atlantske studije]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Lifetime|1971||Trifunović, Darko}}

[[Kategorija:Policija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Teoretičari zavjere]]</text>
      <sha1>qovvyayj4w663940o1n2islf4n7jc32</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dick Van Dyke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31366</id>
    <revision>
      <id>42679868</id>
      <parentid>42647721</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:15:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12367" sha1="l0y3rd7oeeyb33dnzuahr3wfaenuayd" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| ime = Dick Van Dyke
| slika = Dick Van Dyke 2 crop.jpg
| opis = Dick Van Dyke (1988)
| ime_po_rođenju = Richard&amp;nbsp;Wayne&amp;nbsp;Van&amp;nbsp;Dyke
| datum_rođenja = {{bda|1925|12|13|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|USA}} [[West Plains (Missouri)|West Plains]], [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| zanimanje = glumac, komičar, pjevač, producent, scenarist
| period = 1955&amp;ndash;
| supružnik = Margie Willett (1948–1984) &lt;br /&gt; Arlene Silver (2012–present)&lt;ref name=&quot;arlene&quot;/&gt;
| partner         = [[Michelle Triola]]&lt;br /&gt;(1976–2009; njena smrt)
| djeca = 4; među kojima i sin [[Barry Van Dyke|Barry]]
| rodbina = [[Jerry Van Dyke]] &lt;small&gt;(brat)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Shane Van Dyke]] &lt;small&gt;(unuk)&lt;/small&gt;
| znamenite_uloge = '''Robert Petrie''' u ''[[The Dick Van Dyke Show]]''&lt;br /&gt;'''Bert''' u ''[[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]''&lt;br /&gt;'''Mr. Potts''' u ''[[Chitty Chitty Bang Bang]]''&lt;br /&gt;'''Dr. Mark Sloan''' u ''[[Diagnosis: Murder]]''&lt;br /&gt;'''Cecil Fredericks''' u ''[[Night at the Museum]]''
| nagrade = {{awd|award=[[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji|Emmy za glumca u humorističkoj seriji]]|year=1964, 1965 i 1966|title=[[The Dick Van Dyke Show]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Tony Award za najboljeg sporednog glmuca u mjuziklu|Tony za sporednog glumca u mjuziklu]]|year=1961|title=[[Bye Bye Birdie]]}}
}}

'''Richard Wayne &quot;Dick&quot; Van Dyke''' ([[13. 12.|13.12.]] [[1925]].-) je [[Emmy Award|Emmyjima]] nagrađivani [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]]ski, [[teatar|kazališni]] i [[televizija|televizijski]], [[glumci|glumac]], [[komičar]] i [[plesač]]. Najpoznatiji je po ulogama u ''[[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]'', ''[[Chitty Chitty Bang Bang (film)|Chitty Chitty Bang Bang]]'', ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' [[1960-e|1960-ih]], i u ulozi dr. Marka Sloana u seriji ''[[Diagnosis: Murder]]'' [[1990-e|1990-ih]]. Nedavno je tumačio lik Cecila Fredericksa u filmu ''[[Night at the Museum]]''.

== Biografija ==
Van Dyke se rodio u gradu [[West Plains (Missouri)]] u državi [[Missouri]], a odrastao u gfradu [[Danville (Illinois)|Danville]] u državi [[Illinois]]. Otac mu je bio Loren Wayne Van Dyke, trgovački putnik za Sunshine Biscuit Company koji se povremeno bavio komedijom, a majka Hazel Vorice McCord. Porodica, čije je originalno ime Van Dijk, je [[Nizozemci|holandskog]] porijekla.

Nakon dvogodišnjeg boravka u gradu [[Crawfordsville (Indiana)|Crawfordsville]] u [[Indiana|Indiani]], godine 1940. se vratio u Danville i završio srednju školu. Još kao dijete je osjetio želju da se bavi [[industrija zabave|show businessom]], a inspiraciju su mu dali filmovi [[Laurel &amp; Hardy|Stanlija i Olija]] u lokalnom [[bioskop|kinu]]. Prva prilika za to su bile srednjoškolske i amaterske kazališne predstave. Kada je izbio [[drugi svjetski rat]], Van Dyke se prijavio u [[United States Army Air Forces|ratno zrakoplovstvo]] te tamo sudjelovao kao zabavljač, u predstavama, a potom i kao [[radio DJ]].

Godine 1948. Van Dyke se oženio za Margie Willet, koja će mu roditi četvoro djece: Christiana, [[Barry Van Dyke|Barryja]], Carrie Beth i Stacy. Barry je kasnije i sam postao glumac, te nastupao zajedno s ocem u kasnijim fazama njegove karijere.

Van Dyke je nakon rata iskustva stjecao kao radijski, a potom televizijski voditelj, radeći na lokalnim stanicama u [[Atlanta|Atlanti]] i [[New Orleans]]u. Godine 1956. mreža CBS je angažirala da postane voditelj njenog jutarnjeg programa, a potom je sudjelovao na kvizovima, bilo kao voditelj, bilo kao sudionik. Godine [[1956]]. imao je glumački debi u TV-seriji ''[[The Phil Silvers Show]]''.

Van Dyke je potom napustio CBS kako bi se kao glumac okušao na Broadwayu. Ti su napori okrunjeni ulogom u mjuziklu ''[[Bye Bye Birdie]]'' za koju je dobio nagradu [[Tony Awards|Tony]]. U predstavi ga je zapazio iz [[Carl Reiner]] te ga odlučio angažirati za glavnu ulogu u TV-sitkomu ''[[The Dick Van Dyke Show]]''. Uloga Roba Petrieja mu je donijela tri uzastopne nagrade [[Emmy Award|Emmy]] za najboljeg glumca u humorističkoj seriji i otvorila vrata za filmsku karijeru.

Filmski debi je 1963. imao u filmskoj ekranizaciji ''Bye Bye Birdie'', nakon čega je slijedila uloga londonskog dimnjačara Berta u filmu [[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]. Iako je film doživio ogromnu popularnost, Van Dykeov pokušaj da govori s [[cockney]] naglaskom je dan-danas predmetom izrugivanja. S druge strane, pjesma ''[[Chim Chim Cher-ee]]'' koju je izvodio je postala veliki hit 1960-ih. Nakon toga su slijedili uglavnom slabi filmovi, ali i ''[[Chitty Chitty Bang Bang]]'', jedan od najpopularnijih filmova dekade.

Nakon što je [[1969]]. u filmu ''Comic'' odigrao prvu ozbiljnu dramsku ulogu, godine 1971. je angažiran za još jedan sitcom, ovaj put pod nazivom ''[[The New Dick Van Dyke Show]]''. Serija se održala tri sezone, a snimanje je prekinuto, jer se Van Dyke preselio u [[Arizona|Arizonu]] i nije imao volje putovati do studija.

Godine [[1974]]. Van Dyke je zaradio nominaciju za Emmy ulogom biznismena-alkoholičara u TV-filmu ''[[The Morning After (1974 film)|The Morning After]]''. Taj film se smatra tako realističnim prikazom [[alkoholizam|alkoholizma]] da se dan-danas prikazuje kao dio programa u centrima za odvikavanje. Nedugo nakon njega je Van Dyke priznao kako je ulogu temeljio na vlastitim iskustvima s tom bolešću.

Kasnih 1970-ih i 1980-ih Van Dyke nije imao previše uspjeha u nastojanju da oživi karijeru televizijskog komičara, a 1984. se nakon duge rastave i formalno razevo od supruge. Međutim, 1989. je došlo do preokreta kratkim nastupom u popularnom sitcomu ''[[The Golden Girls]]'' za koga je dobio još jednu nominaciju za Emmy. Godine 1993. je počeo tumačiti lik dr. Marka Sloanea u kriminalističkoj seriji ''[[Diagnosis: Murder]]'', a koja se snimala osam sezona.

Osim glumom, Van Dyke se u posljednje vrijeme bavi i kompjuterskom 3D grafikom, te je dizajnirao neke od efekata korištenih u ''Diagnosis: Murder''.

Sa djevojkom [[Michelle Triola]] je živio od 1976. do njene smrti 2009. Tri godine kasnije se oženio za vizažisticu Arlene Silver.

== Filmografija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* ''[[Bye Bye Birdie]]'' (1963)
* ''[[What a Way to Go!]]'' (1964)
* ''[[Mary Poppins (film)|Mary Poppins]]'' (1964)
* ''[[The Art of Love]]'' (1965)
* ''[[Lt. Robin Crusoe, U.S.N.]]'' (1966)
* ''[[Divorce American Style]]'' (1967)
* ''[[Fitzwilly]]'' (1967)
* ''[[Never a Dull Moment (film)|Never a Dull Moment]]'' (1968)
* ''[[Chitty Chitty Bang Bang (film)|Chitty Chitty Bang Bang]]'' (1968)
* ''[[Some Kind of a Nut]]'' (1969)
* ''[[The Comic]]'' (1969)
{{col-break}}
* ''[[Cold Turkey (film)|Cold Turkey]]'' (1971)
* ''[[Tubby the Tuba]]'' (1976)
* ''[[The Runner Stumbles]]'' (1979)
* ''[[Dick Tracy (film)|Dick Tracy]]'' (1990)
* ''[[Batman: New Times]]'' (2005)
* ''[[Curious George (film)|Curious George]]'' (2006)
* ''[[Night at the Museum]]'' (2006)
* ''[[Broadway: Beyond the Golden Age]]'' (2007) (''uskoro'')
{{col-end}}

== Televizija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* ''The Morning Show (najavljivač [[1955]]-[[2006]])
* ''CBS Cartoon Theater'' (1956)
* ''The Chevy Showroom Starring Andy Williams'' ([[1958]])
* ''Mother's Day'' (1958-[[1959]])
* ''Laugh Line'' (1959) (prekinuto snimanje nakon 3 mjeseca)
* ''[[The Dick Van Dyke Show]]'' ([[1961]]-[[1966]])
* ''Dick Van Dyke and the Other Woman'' ([[1969]])
* ''Dick Van Dyke Meets Bill Cosby'' ([[1970]])
* ''The New Dick Van Dyke Show'' ([[1971]]-[[1974]])
* ''Julie and Dick at Covent Garden'' (1974)
* ''[[The Morning After (1974 film)|The Morning After]]'' (1974)
* ''[[Kristofor Kolumbo|Columbo: Negative Reaction]]'' (1974)
* ''Van Dyke and Company'' ([[1976]])
* ''[[The Carol Burnett Show]]'' (regularna postava [[1977]])
* ''True Life Stories'' ([[1981]])
* ''The Country Girl'' ([[1982]])
* ''Drop-Out Father'' (1982)
* ''Wrong Way Kid'' ([[1983]]) (glas)
* ''Found Money'' (1983)
* ''Breakfast with Les and Bess'' ([[1985]])
{{col-break}}
* ''Strong Medicine'' ([[1986]])
* ''Ghost of a Chance'' ([[1987]])
* ''The Van Dyke Show'' ([[1988]])
* ''Matlock'' ([[1990]])
* ''Daughters of Privilege'' ([[1991]])
* ''[[Diagnosis: Murder]]'' ([[1992]]-[[2001]])
* ''[[The House on Sycamore Street]]'' (1992)
* ''The Town That Santa Forgot'' ([[1993]]) (glas)
* ''[[A Twist of the Knife]]'' (1993)
* ''[[Becker (TV series)|Becker]] ([[1999]])
* ''[[Diagnosis: Murder]]'' (1993-[[2001]])
* ''Paul O'Grady does America (2003) 
* ''[[A Town Without Pity]]'' ([[2002]])
* ''[[Diagnosis Murder:Without Warning|Without Warning]]'' (2002)
* ''[[Sabrina, the Teenage Witch (TV series)|Sabrina the Teenage Witch]]'' ([[2002]])
* ''The Gin Game'' ([[2003]])
* ''The Alan Brady Show'' (2003) (glas)
* ''[[The Dick Van Dyke Show|The Dick Van Dyke Show Revisited]]'' ([[2004]])
* ''[[Scrubs]]'' ([[2004]])
* ''Murder 101'' ([[2006]])
* ''Murder 101: College Can Be Murder'' ([[2007]])

{{col-end}}

== Izvori ==
{{izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;arlene&quot;&gt;{{cite web|url=http://rumorfix.com/2012/03/dick-van-dyke-86-marries-40-year-old-makeup-artist/|title=Dick Van Dyke, 86, Marries 40-Year-Old Makeup Artist|publisher=Article and video interview with Van Dyke and Silver, RumorFix.com|date=March 9, 2012|accessdate=11. III 2012|archiveurl=https://www.webcitation.org/665zpIrAr?url=http://rumorfix.com/2012/03/dick-van-dyke-86-marries-40-year-old-makeup-artist/|archivedate=2012-03-12|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske veze ==
* [http://jimhillmedia.com/blogs/jim_hill/archive/2004/08/11/443.aspx Van Dyke's 3D graphics involvement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012101910/http://jimhillmedia.com/blogs/jim_hill/archive/2004/08/11/443.aspx |date=2007-10-12 }}
* [http://www.danville.k12.il.us/schools/DHS_Site/aboutus/mwextrapdf/june_2004.pdf#search=%22dick%20%22van%20dyke%22%20Crawfordsville%22 Dick Van Dyke in Danville, Ill and Crawfordsville, Ind.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117074611/http://www.danville.k12.il.us/schools/DHS_Site/aboutus/mwextrapdf/june_2004.pdf#search=%22dick%20%22van%20dyke%22%20Crawfordsville%22 |date=2006-11-17 }} – PDF Article
* {{ibdb name|38860|Dick Van Dyke}}
* {{IMDb ime|0001813|Dick Van Dyke}} 
* [http://dick-van-dyke.fantribute.com/ Fan Site for Dick Van Dyke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006123817/http://dick-van-dyke.fantribute.com/ |date=2015-10-06 }}
* [http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=99&amp;format=tv&amp;theme=guide Watch Dick Van Dyke Show Episode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150915140117/http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=99&amp;format=tv&amp;theme=guide |date=2015-09-15 }}
* [http://www.museum.tv/archives/etv/V/htmlV/vandykedic/vandykedic.htm At the Museum of Broadcast Communications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090420064556/http://www.museum.tv/archives/etv/V/htmlV/vandykedic/vandykedic.htm |date=2009-04-20 }}
* [http://www.pbs.org/hollywoodpresents/gingame/dvd/index.html &quot;Remembering Van Dyke Show&quot;]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150501210124/http://www.pbs.org/hollywoodpresents/gingame/dvd/index.html |date=2015-05-01 }}
* [http://legends.disney.go.com/legends/detail?key=Dick+Van+Dyke Dick Van Dyke -Disney Legends profile]
* [http://video.google.com/videoplay?docid=1927294345326806785&amp;q=archive+of+american+television+dick+van+dyke Watch Dick Van Dyke talk about his career for the Archive of American Television Arts and Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070525200725/http://video.google.com/videoplay?docid=1927294345326806785&amp;q=archive+of+american+television+dick+van+dyke |date=2007-05-25 }}
* [http://www.toontracker.com/terry/terry2.htm/ Dick Van Dyke hosting CBS Cartoon Theater]
* [http://www.edanville.com/home Dick's Home town community portal]
* {{tvtome person|id=1552|name=Dick Van Dyke}}

{{EmmyAward KomedijaGlavniGlumac}}

{{Commonscat}}

{{Lifetime|1925||Van Dyke, Dick}}

[[Kategorija:Američki pjevači]]
[[Kategorija:Američki teatarski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmy nagrade za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]]
[[Kategorija:Hollywood Walk of Fame]]</text>
      <sha1>l0y3rd7oeeyb33dnzuahr3wfaenuayd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derek Jacobi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32369</id>
    <revision>
      <id>42679842</id>
      <parentid>42647719</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:19:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10237" sha1="hjkmpp4wgstlc8fh42syvelqr34hgk3" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| ime          = Sir Derek Jacobi
| slika         = Derek Jacobi.jpg
| ime_po_rođenju     = Derek George Jacobi
| datum_rođenja    = {{bda|1938|10|22|df=y}}
| mjesto_rođenja     = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|25px]] [[London]], [[Engleska]]
| partner       = [[Richard Clifford]]
| znamenite_uloge  = [[Klaudije]] u [[I, Claudius (TV serija)|''I, Claudius'']]
| nagrade =  {{nagrade|Emmy='''[[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u miniseriji ili filmu|Najbolji sporedni glumac – miniserija ili TV film]]'''&lt;br /&gt;1989 – ''[[The Tenth Man]]''&lt;br /&gt;'''[[Primetime Emmy Award za najboljeg gostujućeg glumca u humorističkoj seriji|Gostujući glumac u komediji]]'''&lt;br /&gt;2001. – ''[[Frasier]]''|Tony='''[[Tony Award za najboljeg glavnog glumca u predstavi|Najbolji glumac u predstavi]]'''&lt;br /&gt;1985. – ''[[Much Ado about Nothing]]''}}
}}

'''Sir Derek George Jacobi''', [[Order of British Empire|CBE]] (rođen [[22. 10.|22. oktobra]], [[1938]], [[engleska|engleski]] glumac i reditelj, proglašen vitezom 1994. godine za svoj doprinos pozorištu. Pored britanskog, Jacobi je nosilac i danskog viteškog ordena&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/shakespeare/article-9343265 Encyclopædia Britannica's Guide to Shakespeare: Jacobi, Sir Derek] na [[Encyclopaedia Britannica]]&lt;/ref&gt;.

== Biografija ==
Rođen je u [[London]]u, kao jedino dete u radničkoj porodici&lt;ref&gt;[http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1875816,00.htm 'I already knew I was a tetchy beast' – Gurdian]&lt;/ref&gt;. Sa osamnaest godina dobio je stipendiju za školovanje na [[Cambridge]]u, gde se bavio istorijom. U to vreme na univerzitetu sa njim su bili i [[Ian McKellen]] (koji je bio zaljubljen u njega&lt;ref&gt;The Advocate, [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265/pg_2 The Knight's Crusade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824212811/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2001_Dec_25/ai_83451265 |date=2006-08-24 }}&lt;/ref&gt;) i [[Trevor Nunn]]. Za vreme boravka na Cambridgeu glumio je u mnogim predstavama, uključujući i ''[[Hamlet]]a'', sa kojom je išao na turneju po [[Švajcarska|Švajcarskoj]], gde je sreo [[Richard Burton|Richarda Burtona]]. Zbog odličnog izvođenja ''[[Edward II (drama)|Edwarda II]] pozvan je da se priključi pozorištu [[Birmingham Repertory Theatre]] odmah po diplomiranju.

Jacobi je brzo privukao pažnju i [[Laurence Olivier]] ga je pozvao u [[London]], gde je Jacobi bio jedan od osam osnivača [[Royal National Theatre]]-a, iako je u to vreme bio relativno nepoznat. Glumio je Laerta u ''[[Hamlet]]u'', prvoj predstavi novo pozorišta, zajedno sa [[Peter O'Toole|Peterom O'Toolom]], 1963. godine, a Olivier mu je dao ulogu Cassija u njegovom ''[[Othello (film iz 1965.)|Othellu]]'' (1965) i Andreja u ''[[Three Sisters (film)|Three Sisters]]'' (1970).

Posle osam godina provedenih u Nacionalnom teatru, Jacobi odlazi 1971. i počinje da glumi u drugačijim ulogama i medijima. Godine 1972. glumi u [[BBC]] seriji ''[[Man of Straw]]'', u režiji [[Herbert Wise|Herberta Wisea]].

Iako je bio poznat pozorišnoj publici, pravu popularnost stiče tek 1976. godine ulogom [[Klaudije|cara Klaudija]] u BBC seriji ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Cloudius]]. Zahvaljujući svojoj međunarodnoj popularnosti, Jacobi je 1977. godine napravio turneju sa predstavom ''[[Hamlet]]'' po [[Engleska|Engleskoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Australija|Australiji]], [[Japan]]u i [[Narodna Republika Kina|Kini]]. Bio je pozvan da nastupa i u [[Kronborg|zamaku Kronborg]], poznatijem pod imenom Elsonor, u kome se radnja Hamleta odigrava. Godine 1978. snimio je u BBC produkciji [[william Shakespeare|šekspirovog]] ''[[Richard II (drama)|Richarda II]]'' sa Sir [[John Gielgud|Johnom Gielgudom]] i Dame [[Wendy Hiller]].

Godine 1980. snimi je ''Hamleta'' u BBC produkciji, pojavio se prvi put na [[Broadway]]u u predstavi ''[[The Suicide]]'', a od 1982. do 1985. pridružio se grupi [[Royal Shakespeare Company]] gde je istovremeno igrao Benedika u ''[[Much Ado about Nothing]] (nagrađen [[Tony Awards|Tonyjem]]), Peospera u ''[[The Tempest]]'' i naslovne uloge u ''[[Peer Gynt]]u'' i ''[[Cyrano de Bergerac]]''u. Godine 1986. prvi put se pojavljuje u [[West End theatre|West Endu]] u kome igra [[Alan Turing]]a u ''[[Breaking the Code]]''. U West Endu je tokom 1988. glumio naslovne uloge u ''[[Richard II|Richardu II]]'' i ''[[Richard III|Richardu III]]''.

Godine 2001. osvojio je [[Emmy Award|nagradu Emmy]] ispevajući svoj background kao šekspirijanskog glumca u sitcomu ''[[Frasier]]'', epizoda ''The Show Must Go Off'', u kojoj glumi najgoreg šekspirijanskog glumca na svetu.

Jacobi je nastavio da igra u Šekspirovim dramama, kao što je film [[Kenneth Branagh|Kennetha Branaghe]] ''[[Henry V (film iz 1989.)|Henry V]]'', kao i u ''Hamletu'' u produkciji [[Renaissance Theatre Company]]. Glumio je u ''[[Macbeth]]u'' u Londonu i u Stratfordu. Godine 1996. glumio je još jednom u ''[[Hamlet (film iz 1996.)|Hamletu]]'' u režiji Branaghe. Glumio je u filmu ''[[Love is the Devil]]'' [[John Maybury|Johna Mayburyja]] u kome igra slikara [[Francis Bacon]]a.

== Privatni život ==
Jacobi i njegov partner Richard Clifford su u martu 2006. sklopili [[istopolna zajednica|istopolno registrovano partnerstvo]] posle 27 godina zajedničkog života.

== Filmografija ==
* ''[[Othello (1965 film)|Othello]]'' (1965) Cassio
* ''[[Interlude (1968 film)|Interlude]]'' (1968)
* ''[[Blue Blood (film)|Blue Blood]]'' (1973) Gregory
* ''[[The Day of the Jackal (film)|The Day of the Jackal]]'' (1973)
* ''[[The Odessa File (film)|The Odessa File]]'' (1974)
* ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Claudius]]'' TV (1976) Claudius
* ''[[Philby, Burgess and MacLean]]'' - Spy Scandal of the Century TV (1977)
* ''[[The Medusa Touch (film)|The Medusa Touch]]'' (1978) Townley
* ''[[BBC Television Shakespeare|Richard II]]'' TV (1978) Richard II
* ''[[The Human Factor]]'' (1979) Arthur Davis
* ''[[BBC Television Shakespeare|Hamlet]], Prince of Denmark'' TV (1980) Hamlet
* ''[[Charlotte (film)|Charlotte]]'' (1981) Daberlohn
* ''[[The Secret of NIMH]]'' (1982) Nicodemus' voice
* ''[[Inside the Third Reich#Film|Inside the Third Reich]]'' TV (1982) Adolf Hitler
* ''[[The Hunchback of Notre Dame (1982 film)|The Hunchback of Notre Dame]]'' TV (1982) Frollo
* ''[[Enigma (1983 film)|Enigma]]'' (1983) Kurt Limmer
* ''[[Cyrano de Bergerac]]'' TV (1985) Cyrano de Bergerac
* ''[[Mr Pye]]'' TV (1986) Mr. Pye
* ''[[The Secret Garden]]'' TV (1987) Archibald Craven
* ''[[The Tenth Man]]'' TV (1988) The impostor
* ''[[Little Dorrit (film)|Little Dorrit]]'' TV (1988) Arthur Clennam
* ''[[Henry V (1989 film)|Henry V]]'' (1989) Chorus
* ''[[The Fool (film)|The Fool]]'' (1990) Mr. Frederick/Sir John
* ''[[Dead Again]]'' (1991) Franklyn Madson
* ''[[Brother Cadfael|Cadfael]]'' TV (1994-1998) Brother Cadfael
* ''[[Looking for Richard]]'' (1996) Himself
* ''[[Hamlet (1996)|Hamlet]]'' (1996) Claudius
* ''[[Love Is the Devil: Study for a Portrait of Francis Bacon]]'' (1998) [[Francis Bacon]]
* ''[[Father Damien|Molokai: The Story of Father Damien]]'' (1999) Father Leonor Fousnel
* ''[[Edvard Grieg (film)|Edvard Grieg]]'' - What Price Immortality? (1999)
* ''[[The Wyvern Mystery]]'' TV (2000) Squire Fairfield
* ''[[Up At the Villa]]'' (2000) Lucky Leadbetter
* ''[[Jason and the Argonauts (2000 film)|Jason and the Argonauts]]'' TV (2000) Phineas
* ''[[Gladiator (2000 film)|Gladiator]]'' (2000) Gracchus
* ''[[The Body (film)|The Body]]'' (2001) Father Lavelle
* ''[[Gosford Park]]'' (2001) Probert
* ''[[The Diaries of Vaslav Nijinsky]]'' (2001) voice of Nijinsky
* ''[[Revelation (2001 film)|Revelation]]'' (2001) Librarian
* ''[[Revengers Tragedy]]'' (2002) The Duke
* ''[[Two Men Went to War]]'' (2002) Major Merton
* ''[[Strings (2004 film)|Strings]]'' (2004) Nezo
* ''[[The Long Firm]]'' TV (2004) Lord Edward 'Teddy' Thursby
* ''[[Marple (TV serija)|Marple]]: [[The Murder at the Vicarage]]'' TV (2004) Colonel Protheroe
* ''[[Bye Bye Blackbird (film)|Bye Bye Blackbird]]'' (2005) Lord Dempsey
* ''[[Nanny McPhee]]'' (2005) Mr. Wheen
* ''[[Underworld: Evolution]]'' (2006) [[Alexander Corvinus]]
* ''[[Doctor Who]]'' TV (2007) Professor Yana / [[The Master (Doctor Who)|The Master]]
* ''[[His Dark Materials: The Golden Compass]]'' (2007).
* ''[[The Riddle (2007 film)|The Riddle]]'' (2007) The Tramp / Charles Dickens
* ''[[Titanic: Blood and Steel]]'' (2012) Lord Pirrie

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Derek Jacobi}}
* {{IMDb ime|id=0001394|name=Derek Jacobi}}
* [http://mysite.wanadoo-members.co.uk/stratfordians/stjacde.htm Sir Derek Jocobi]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at ''A Dictionary of the Royal Shakespeare Company'' by Simon Trowbridge
* [http://www.theatre.com/story/id/3004039 2006 Interview with Derek Jacobi on Theatre.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061128165938/http://www.theatre.com/story/id/3004039 |date=2006-11-28 }}
* [https://web.archive.org/web/20110709050832/http://www.bbc.co.uk/drama/faces/derek_jacobi.shtml BBC - Drama Faces - Derek Jacobi]
* [http://www.linsdomain.com/jacobi.htm Sir Derek Jacobi Linsdomain]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.tmaw.co.uk/derekj.html Sir Derek Jacobi TMAW] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031205130227/http://www.tmaw.co.uk/derekj.html |date=2003-12-05 }}
* [http://www.sparrowsp.addr.com/sdjmain.htm Sparrow Sir Derek Jacobi Pages]
* [http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800022156/filmography Yahoo! Movies]
* [http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1875816,00.html Guardian interview]

{{Doctor Who glumci}}
{{Nagrada BAFTA za TV glumca}}
{{Emmy za sporednog glumca u miniseriji}}
{{Emmy za gostujućeg glumca u komediji}}

{{authority control}}

{{Lifetime|1938| |Jacobi, Derek}}

[[Kategorija:Engleski teatarski glumci]]
[[Kategorija:Engleski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Engleski filmski glumci]]
[[Kategorija:Gej glumci]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Tony Award]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]]
[[Kategorija:Šekspirijanski glumci]]</text>
      <sha1>hjkmpp4wgstlc8fh42syvelqr34hgk3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista gradova u Ukrajini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42769</id>
    <revision>
      <id>42679686</id>
      <parentid>42677895</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:20:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lista gradova u Ukrajini */</comment>
      <origin>42679686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10394" sha1="s6ej7je73i3jrvxcgnnoh113mks3xvk" xml:space="preserve">{{main|Ukrajina}}
== Lista gradova u Ukrajini ==
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;98%&quot;
|-----
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFD700&quot; | '''Gradovi u [[Ukrajina|Ukrajini]]'''
|-----
|rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;2%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Rang''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Ime''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Stanovništvo''' || rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;15%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Oblast'''
|-----
|width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Latinsko&lt;br /&gt;pismo''' || width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Ćiriličko''' || width=&quot;14%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Drugi nazivi''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Popis&lt;br/&gt;1989.''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Popis&lt;br/&gt; 2001.''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''2005.&lt;br/&gt; (proc.)'''
|-----
|align=right | 1. || '''[[Kijev]]''' || Київ || (''isto'') || align=right | 2.595.000 || align=right | 2.611.327 || align=right | 2.660.401 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 2. || '''[[Harkov|Harkiv]]''' || Харків || Harkov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 1.610.000 || align=right | 1.470.902 || align=right | 1.464.740 || [[Harkivska oblast|Harkovska]]
|-----
|align=right | 3. || '''[[Dnjepar (grad)|Dnjipro]]''' || Дніпро || Katerinoslav, Dnjipropetrovsk, Dnepr&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 1.178.000 || align=right | 1.056.497 || align=right | 1.032.816 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 4. || '''[[Odesa]]''' || Одеса || Hacıbey || align=right | 1.115.000 || align=right | 1.029.049 || align=right | 1.007.131 || [[Odeška oblast|Odeška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 5. || '''[[Donjeck]]''' || Донецьк || Juzivka, Stalino || align=right | 1.113.000 || align=right | 1.016.194 || align=right | 999.975 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 6. || '''[[Zaporožje|Zaporižja]]''' || Запоріжжя || Oleksandrivsk, Zaporožje&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 881.000 || align=right | 815.256 || align=right | 799.348 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 7. || '''[[Lavov|Ljviv]]''' || Львів || Lwów, Lemberg, Lvov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 791.000 || align=right | 732.818 || align=right | 733.728 || [[Lavovska oblast|Lavovska]]
|-----
|align=right | 8. || '''[[Krivij Rih|Krivij Rig]]''' || Кривий Ріг || Krivoj Rog&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 726.000 || align=right | 668.980 || align=right | 696.667 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 9. || '''[[Mikolajiv]]''' || Миколаїв || Nikolajev&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 524.000 || align=right | 514.136 || align=right | 509.011 || [[Mikolajivska oblast|Mikolajivska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 10. || '''[[Mariupolj]]''' || Маріуполь || Adomaha, Pavlovsk, Ždanov || align=right | 519.000 || align=right | 492.176 || align=right | 482.440 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 11. || '''[[Luhansk|Lugansk]]''' || Луганськ || Vorošilovgrad || align=right | 497.000 || align=right | 463.097 || align=right | 452.789 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 12. || '''[[Makijivka|Makejevka]]''' || Макіївка || Dmitrijvsk, Makijivka&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 425.000 || align=right | 389.589 || align=right | 375.992 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 13. || '''[[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]''' || Вінниця || (''isto'')|| align=right | 374.000 || align=right | 356.665 || align=right | 360.241 || [[Vinička oblast|Vinička]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 14. || '''[[Simferopolj]]''' || Сімферополь || Ak-Mečet || align=right | 345.000 || align=right | 343.644 || align=right | 341.599 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 15. || '''[[Sevastopolj]]''' || Севастополь || Ak-Jar, Ahtjar || align=right | 356.000 || align=right | 342.451 || align=right | 340.353 ||
|-----
|align=right | 16. || '''[[Herson]]''' || Херсон || (''isto'') || align=right | 355.000 || align=right | 328.360 || align=right | 319.278 || [[Hersonska oblast|Hersonska]]
|-----
|align=right | 17. || '''[[Poltava]]''' || Полтава || Ltava || align=right | 314.700 || align=right | 317.998 || align=right | 309.960 || Poltava
|-----
|align=right | 18. || '''[[Černigiv]]''' || Чернігів || Czernihów, Černigov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 296.300 || align=right | 304.994 || align=right | 300.497 || [[Černigivska oblast|Černigivska]]
|-----
|align=right | 19. || '''[[Čerkasi]]''' || Черкаси || (''isto'') || align=right | 290.300 || align=right | 295.414 || align=right | 293.271 || Čerkasi
|-----
|align=right | 20. || '''[[Sumi]]''' || Суми || (Sumi) || align=right | 291.300 || align=right | 293.141 || align=right | 282.198 || Sumi
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 21. || '''[[Gorlivka|Gorlovka]]''' || Горлівка || Korsun, Gorlivka&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 338.000 || align=right | 292.250 || align=right | 279.061 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 22. || '''[[Žitomir, Ukrajina|Žitomir]]''' || Житомир || Żytomierz || align=right | 292.100 || align=right | 284.236 || align=right | 277.875 || Žitomir
|-----
|align=right | 23. || '''[[Hmeljnicki]]''' || Хмельницький || Proskuriv || align=right | 237.000 || align=right | 253.994 || align=right | 255.902 || [[Hmeljnička oblast|Hmeljnička]]
|-----
|align=right | 24. || '''[[Kamjanske]]''' || Кам'янське || Dnjiprodzeržinsk, Kamenskoje&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 282.000 || align=right | 255.841 || align=right | 249.530 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 25. || '''[[Kropivnicki]]''' || Кропивницький || Jelisavetgrad, Zinovjevsk, Kirovo, Kirovgrad || align=right | 270.000 || align=right | 254.103 || align=right | 248.367 || Kirovohrad
|-----
|align=right | 26. || '''[[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]]''' || Рівне || Równe, Rovno&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 228.000 || align=right | 248.813 || align=right | 247.870 || [[Rivnenska oblast|Rovnonska]]
|-----
|align=right | 27. || '''[[Černivci]]''' || Чернівці || Cernăuți, Czernowitz, Černovci&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 257.000 || align=right | 240.621 || align=right | 242.250 || Černivci
|-----
|align=right | 28. || '''[[Kremenčuk]]''' || Кременчук || (''isto'') || align=right | 236.500 || align=right | 234.073 || align=right | 231.202 || Poltava
|-----
|align=right | 29. || '''[[Ternopol|Ternopil]]''' || Тернопіль || Tarnopol, Ternopol&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 206.000 || align=right | 227.755 || align=right | 220.320 || [[Ternopiljska oblast|Ternopolska]]
|-----
|align=right | 30. || '''[[Ivano-Frankivsk]]''' || Ивано-Франківськ || Stanisławów, Stanislav, Ivano-Frankivsk&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 214.000 || align=right | 218.359 || align=right | 219.479 || Ivano-Frankivsk
|-----
|align=right | 31. || '''[[Bila Cerkva]]''' || Біла Церква || Jurjev, Belaja Cerkov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 196.900 || align=right | 200.131 || align=right | 204.794 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 32. || '''[[Luck]]''' || Луцьк || Lučesk, Łuck || align=right | 197.700 || align=right | 208.816 || align=right | 202.915 || Volhínia
|-----
|align=right | 33. || '''[[Kramatorsk]]''' || Краматорськ || (''isto'') || align=right | 198.000 || align=right | 181.025 || align=right | 174.892 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 34. || '''[[Melitopolj]]''' || Мелітополь || Novooleksandrivka || align=right | 173.000 || align=right | 160.657 || align=right | 159.288 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 35. || '''[[Kerč]]''' || Керч || Παντικάπαιον, Βόσπορος, Vospro || align=right | 174.000 || align=right | 157.007 || align=right | 152.564 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|-----
|align=right | 36. || '''[[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]]''' || Нікополь || Mikitin Rig, Slovjansk || align=right | 158.000 || align=right | 136.280 || align=right | 131.774 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 37. || '''[[Slavjansk]]''' || Словьянськ || Soljani, Tor, Slovjansk&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt;  || align=right | 135.000 || align=right | 124.829 || align=right | 122.049 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 38. || '''[[Berdjansk]]''' || Бердянськ || Berdi, Osipenko || align=right | 133.000 || align=right | 121.692 || align=right | 119.290 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 39. || '''[[Užgorod]]''' || Ужгород || Ungvár || align=right | 117.000 || align=right | 117.317 || align=right | 117.028 || Karpatalja
|-----
|align=right | 40. || '''[[Alčevsk]]''' || Алчевськ || Vorošilovsk, Komunarsk || align=right | 125.000 || align=right | 119.193 || align=right | 116.954 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 41. || '''[[Severodoneck|Sjevjerodonjeck]]''' || Северодонецьк || Lishimbud, Sjevjerodonjeck&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 131.000 || align=right | 119.940 || align=right | 116.354 || Luhansk
|-----
|align=right | 42. || '''[[Pavlohrad|Pavlograd]]''' || Павлоград || Matvijivka, Luganske || align=right | 131.000 || align=right | 118.816 || align=right | 113.748 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 43. || '''[[Lisičanjsk]]''' || Лисичанськ || Lisičij Bajrak || align=right | 127.000 || align=right | 115.229 || align=right | 111.451 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 44. || '''[[Jevpatorija]]''' || Євпаторія || Κερκινίτις, Gözleve, Kozlov, Kezlev || align=right | 108.000 || align=right | 105.915 || align=right | 106.250 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|}

== Povezano ==
* [[Ukrajina]] 

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Ukrajina]]</text>
      <sha1>s6ej7je73i3jrvxcgnnoh113mks3xvk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679692</id>
      <parentid>42679686</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T18:47:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lista gradova u Ukrajini */</comment>
      <origin>42679692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10405" sha1="824q8r39o3mu8dhccggc64nvt5cmudl" xml:space="preserve">{{main|Ukrajina}}
== Lista gradova u Ukrajini ==
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;98%&quot;
|-----
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFD700&quot; | '''Gradovi u [[Ukrajina|Ukrajini]]'''
|-----
|rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;2%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Rang''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Ime''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Stanovništvo''' || rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;15%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Oblast'''
|-----
|width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Latinsko&lt;br /&gt;pismo''' || width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Ćiriličko''' || width=&quot;14%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Drugi nazivi''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Popis&lt;br/&gt;1989.''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Popis&lt;br/&gt; 2001.''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''2005.&lt;br/&gt; (proc.)'''
|-----
|align=right | 1. || '''[[Kijev]]''' || Київ || (''isto'') || align=right | 2.595.000 || align=right | 2.611.327 || align=right | 2.660.401 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 2. || '''[[Harkov|Harkiv]]''' || Харків || Harkov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 1.610.000 || align=right | 1.470.902 || align=right | 1.464.740 || [[Harkivska oblast|Harkovska]]
|-----
|align=right | 3. || '''[[Dnjepar (grad)|Dnjipro]]''' || Дніпро || Katerinoslav, Dnjipropetrovsk, Dnepr&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 1.178.000 || align=right | 1.056.497 || align=right | 1.032.816 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 4. || '''[[Odesa]]''' || Одеса || Hacıbey || align=right | 1.115.000 || align=right | 1.029.049 || align=right | 1.007.131 || [[Odeška oblast|Odeška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 5. || '''[[Donjeck]]''' || Донецьк || Juzivka, Stalino || align=right | 1.113.000 || align=right | 1.016.194 || align=right | 999.975 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 6. || '''[[Zaporožje|Zaporižja]]''' || Запоріжжя || Oleksandrivsk, Zaporožje&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 881.000 || align=right | 815.256 || align=right | 799.348 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 7. || '''[[Lavov|Ljviv]]''' || Львів || Lwów, Lemberg, Lvov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 791.000 || align=right | 732.818 || align=right | 733.728 || [[Lavovska oblast|Lavovska]]
|-----
|align=right | 8. || '''[[Krivij Rih|Krivij Rig]]''' || Кривий Ріг || Krivoj Rog&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 726.000 || align=right | 668.980 || align=right | 696.667 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 9. || '''[[Mikolajiv]]''' || Миколаїв || Nikolajev&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 524.000 || align=right | 514.136 || align=right | 509.011 || [[Mikolajivska oblast|Mikolajivska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 10. || '''[[Mariupolj]]''' || Маріуполь || Adomaha, Pavlovsk, Ždanov || align=right | 519.000 || align=right | 492.176 || align=right | 482.440 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 11. || '''[[Luhansk|Lugansk]]''' || Луганськ || Vorošilovgrad || align=right | 497.000 || align=right | 463.097 || align=right | 452.789 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 12. || '''[[Makijivka|Makejevka]]''' || Макіївка || Dmitrijvsk, Makijivka&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 425.000 || align=right | 389.589 || align=right | 375.992 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 13. || '''[[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]''' || Вінниця || (''isto'')|| align=right | 374.000 || align=right | 356.665 || align=right | 360.241 || [[Vinička oblast|Vinička]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 14. || '''[[Simferopolj]]''' || Сімферополь || Ak-Mečet || align=right | 345.000 || align=right | 343.644 || align=right | 341.599 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 15. || '''[[Sevastopolj]]''' || Севастополь || Ak-Jar, Ahtjar || align=right | 356.000 || align=right | 342.451 || align=right | 340.353 ||
|-----
|align=right | 16. || '''[[Herson]]''' || Херсон || (''isto'') || align=right | 355.000 || align=right | 328.360 || align=right | 319.278 || [[Hersonska oblast|Hersonska]]
|-----
|align=right | 17. || '''[[Poltava]]''' || Полтава || Ltava || align=right | 314.700 || align=right | 317.998 || align=right | 309.960 || Poltava
|-----
|align=right | 18. || '''[[Černigiv]]''' || Чернігів || Czernihów, Černigov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 296.300 || align=right | 304.994 || align=right | 300.497 || [[Černigivska oblast|Černigivska]]
|-----
|align=right | 19. || '''[[Čerkasi]]''' || Черкаси || (''isto'') || align=right | 290.300 || align=right | 295.414 || align=right | 293.271 || Čerkasi
|-----
|align=right | 20. || '''[[Sumi]]''' || Суми || (Sumi) || align=right | 291.300 || align=right | 293.141 || align=right | 282.198 || Sumi
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 21. || '''[[Gorlivka|Gorlovka]]''' || Горлівка || Korsun, Gorlivka&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 338.000 || align=right | 292.250 || align=right | 279.061 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 22. || '''[[Žitomir, Ukrajina|Žitomir]]''' || Житомир || Żytomierz || align=right | 292.100 || align=right | 284.236 || align=right | 277.875 || Žitomir
|-----
|align=right | 23. || '''[[Hmeljnicki]]''' || Хмельницький || Proskuriv || align=right | 237.000 || align=right | 253.994 || align=right | 255.902 || [[Hmeljnička oblast|Hmeljnička]]
|-----
|align=right | 24. || '''[[Kamjanske]]''' || Кам'янське || Dnjiprodzeržinsk, Kamenskoje&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 282.000 || align=right | 255.841 || align=right | 249.530 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 25. || '''[[Kropivnicki]]''' || Кропивницький || Jelisavetgrad, Zinovjevsk, Kirovo, Kirovgrad || align=right | 270.000 || align=right | 254.103 || align=right | 248.367 || Kirovohrad
|-----
|align=right | 26. || '''[[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]]''' || Рівне || Równe, Rovno&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 228.000 || align=right | 248.813 || align=right | 247.870 || [[Rivnenska oblast|Rovnonska]]
|-----
|align=right | 27. || '''[[Černivci]]''' || Чернівці || Cernăuți, Czernowitz, Černovci&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 257.000 || align=right | 240.621 || align=right | 242.250 || Černivci
|-----
|align=right | 28. || '''[[Kremenčuk]]''' || Кременчук || (''isto'') || align=right | 236.500 || align=right | 234.073 || align=right | 231.202 || Poltava
|-----
|align=right | 29. || '''[[Ternopol|Ternopil]]''' || Тернопіль || Tarnopol, Ternopol&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 206.000 || align=right | 227.755 || align=right | 220.320 || [[Ternopiljska oblast|Ternopolska]]
|-----
|align=right | 30. || '''[[Ivano-Frankivsk]]''' || Ивано-Франківськ || Stanisławów, Stanislav, Ivano-Frankivsk&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 214.000 || align=right | 218.359 || align=right | 219.479 || Ivano-Frankivsk
|-----
|align=right | 31. || '''[[Bila Cerkva]]''' || Біла Церква || Jurjev, Belaja Cerkov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 196.900 || align=right | 200.131 || align=right | 204.794 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 32. || '''[[Luck]]''' || Луцьк || Lučesk, Łuck || align=right | 197.700 || align=right | 208.816 || align=right | 202.915 || Volhínia
|-----
|align=right | 33. || '''[[Kramatorsk]]''' || Краматорськ || (''isto'') || align=right | 198.000 || align=right | 181.025 || align=right | 174.892 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 34. || '''[[Melitopolj]]''' || Мелітополь || Novooleksandrivka || align=right | 173.000 || align=right | 160.657 || align=right | 159.288 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 35. || '''[[Kerč]]''' || Керч || Παντικάπαιον, Βόσπορος, Vospro || align=right | 174.000 || align=right | 157.007 || align=right | 152.564 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|-----
|align=right | 36. || '''[[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]]''' || Нікополь || Mikitin Rig, Slovjansk || align=right | 158.000 || align=right | 136.280 || align=right | 131.774 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 37. || '''[[Slavjansk]]''' || Словьянськ || Soljani, Tor, Slovjansk&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt;  || align=right | 135.000 || align=right | 124.829 || align=right | 122.049 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 38. || '''[[Berdjansk]]''' || Бердянськ || Berdi, Osipenko || align=right | 133.000 || align=right | 121.692 || align=right | 119.290 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 39. || '''[[Užgorod]]''' || Ужгород || Ungvár || align=right | 117.000 || align=right | 117.317 || align=right | 117.028 || Karpatalja
|-----
|align=right | 40. || '''[[Alčevsk]]''' || Алчевськ || Vorošilovsk, Komunarsk || align=right | 125.000 || align=right | 119.193 || align=right | 116.954 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 41. || '''[[Severodoneck|Severodonjeck]]''' || Северодонецьк || Lishimbud, Lishimstroj, Siverskodonjeck&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 131.000 || align=right | 119.940 || align=right | 116.354 || Luhansk
|-----
|align=right | 42. || '''[[Pavlohrad|Pavlograd]]''' || Павлоград || Matvijivka, Luganske || align=right | 131.000 || align=right | 118.816 || align=right | 113.748 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 43. || '''[[Lisičanjsk]]''' || Лисичанськ || Lisičij Bajrak || align=right | 127.000 || align=right | 115.229 || align=right | 111.451 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 44. || '''[[Jevpatorija]]''' || Євпаторія || Κερκινίτις, Gözleve, Kozlov, Kezlev || align=right | 108.000 || align=right | 105.915 || align=right | 106.250 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|}

== Povezano ==
* [[Ukrajina]] 

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Ukrajina]]</text>
      <sha1>824q8r39o3mu8dhccggc64nvt5cmudl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679747</id>
      <parentid>42679692</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10409" sha1="nwefw3ia3an4l1ik8hjspivgdmud4fi" xml:space="preserve">{{main|Ukrajina}}
== Lista gradova u Ukrajini ==
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;98%&quot;
|-----
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFD700&quot; | '''Gradovi u [[Ukrajina|Ukrajini]]'''
|-----
|rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;2%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Rang''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Ime''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Stanovništvo''' || rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;15%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Oblast'''
|-----
|width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Latinsko&lt;br /&gt;pismo''' || width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Ćiriličko''' || width=&quot;14%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Drugi nazivi''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Popis&lt;br/&gt;1989.''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''Popis&lt;br/&gt; 2001.''' || width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#B9E3FF&quot; | '''2005.&lt;br/&gt; (proc.)'''
|-----
|align=right | 1. || '''[[Kijev]]''' || Київ || (''isto'') || align=right | 2.595.000 || align=right | 2.611.327 || align=right | 2.660.401 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 2. || '''[[Harkov|Harkiv]]''' || Харків || Harkov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 1.610.000 || align=right | 1.470.902 || align=right | 1.464.740 || [[Harkivska oblast|Harkovska]]
|-----
|align=right | 3. || '''[[Dnjepar (grad)|Dnjipro]]''' || Дніпро || Katerinoslav, Dnjipropetrovsk, Dnepr&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 1.178.000 || align=right | 1.056.497 || align=right | 1.032.816 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 4. || '''[[Odesa]]''' || Одеса || Hacıbey || align=right | 1.115.000 || align=right | 1.029.049 || align=right | 1.007.131 || [[Odeška oblast|Odeška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 5. || '''[[Donjeck]]''' || Донецьк || Juzivka, Stalino || align=right | 1.113.000 || align=right | 1.016.194 || align=right | 999.975 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 6. || '''[[Zaporožje|Zaporižja]]''' || Запоріжжя || Oleksandrivsk, Zaporožje&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 881.000 || align=right | 815.256 || align=right | 799.348 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 7. || '''[[Lavov|Ljviv]]''' || Львів || Lwów, Lemberg, Lvov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 791.000 || align=right | 732.818 || align=right | 733.728 || [[Lavovska oblast|Lavovska]]
|-----
|align=right | 8. || '''[[Krivij Rih|Krivij Rig]]''' || Кривий Ріг || Krivoj Rog&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 726.000 || align=right | 668.980 || align=right | 696.667 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 9. || '''[[Mikolajiv]]''' || Миколаїв || Nikolajev&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 524.000 || align=right | 514.136 || align=right | 509.011 || [[Mikolajivska oblast|Mikolajivska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 10. || '''[[Mariupolj]]''' || Маріуполь || Adomaha, Pavlovsk, Ždanov || align=right | 519.000 || align=right | 492.176 || align=right | 482.440 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 11. || '''[[Luhansk|Lugansk]]''' || Луганськ || Vorošilovgrad || align=right | 497.000 || align=right | 463.097 || align=right | 452.789 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 12. || '''[[Makijivka|Makejevka]]''' || Макіївка || Dmitrijvsk, Makijivka&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 425.000 || align=right | 389.589 || align=right | 375.992 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 13. || '''[[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]''' || Вінниця || (''isto'')|| align=right | 374.000 || align=right | 356.665 || align=right | 360.241 || [[Vinička oblast|Vinička]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 14. || '''[[Simferopolj]]''' || Сімферополь || Ak-Mečet || align=right | 345.000 || align=right | 343.644 || align=right | 341.599 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 15. || '''[[Sevastopolj]]''' || Севастополь || Ak-Jar, Ahtjar || align=right | 356.000 || align=right | 342.451 || align=right | 340.353 ||
|-----
|align=right | 16. || '''[[Herson]]''' || Херсон || (''isto'') || align=right | 355.000 || align=right | 328.360 || align=right | 319.278 || [[Hersonska oblast|Hersonska]]
|-----
|align=right | 17. || '''[[Poltava]]''' || Полтава || Ltava || align=right | 314.700 || align=right | 317.998 || align=right | 309.960 || Poltava
|-----
|align=right | 18. || '''[[Černigiv]]''' || Чернігів || Czernihów, Černigov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 296.300 || align=right | 304.994 || align=right | 300.497 || [[Černigivska oblast|Černigivska]]
|-----
|align=right | 19. || '''[[Čerkasi]]''' || Черкаси || (''isto'') || align=right | 290.300 || align=right | 295.414 || align=right | 293.271 || Čerkasi
|-----
|align=right | 20. || '''[[Sumi]]''' || Суми || (''isto'') || align=right | 291.300 || align=right | 293.141 || align=right | 282.198 || Sumi
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 21. || '''[[Gorlivka|Gorlovka]]''' || Горлівка || Korsun, Gorlivka&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 338.000 || align=right | 292.250 || align=right | 279.061 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 22. || '''[[Žitomir, Ukrajina|Žitomir]]''' || Житомир || Żytomierz || align=right | 292.100 || align=right | 284.236 || align=right | 277.875 || Žitomir
|-----
|align=right | 23. || '''[[Hmeljnicki]]''' || Хмельницький || Proskuriv || align=right | 237.000 || align=right | 253.994 || align=right | 255.902 || [[Hmeljnička oblast|Hmeljnička]]
|-----
|align=right | 24. || '''[[Kamjanske]]''' || Кам'янське || Dnjiprodzeržinsk, Kamenskoje&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 282.000 || align=right | 255.841 || align=right | 249.530 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 25. || '''[[Kropivnicki]]''' || Кропивницький || Jelisavetgrad, Zinovjevsk, Kirovo, Kirovgrad || align=right | 270.000 || align=right | 254.103 || align=right | 248.367 || Kirovohrad
|-----
|align=right | 26. || '''[[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]]''' || Рівне || Równe, Rovno&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 228.000 || align=right | 248.813 || align=right | 247.870 || [[Rivnenska oblast|Rovnonska]]
|-----
|align=right | 27. || '''[[Černivci]]''' || Чернівці || Cernăuți, Czernowitz, Černovci&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 257.000 || align=right | 240.621 || align=right | 242.250 || Černivci
|-----
|align=right | 28. || '''[[Kremenčuk]]''' || Кременчук || (''isto'') || align=right | 236.500 || align=right | 234.073 || align=right | 231.202 || Poltava
|-----
|align=right | 29. || '''[[Ternopol|Ternopil]]''' || Тернопіль || Tarnopol, Ternopol&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 206.000 || align=right | 227.755 || align=right | 220.320 || [[Ternopiljska oblast|Ternopolska]]
|-----
|align=right | 30. || '''[[Ivano-Frankivsk]]''' || Ивано-Франківськ || Stanisławów, Stanislav, Ivano-Frankivsk&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 214.000 || align=right | 218.359 || align=right | 219.479 || Ivano-Frankivsk
|-----
|align=right | 31. || '''[[Bila Cerkva]]''' || Біла Церква || Jurjev, Belaja Cerkov&lt;sup&gt;(ru)&lt;/sup&gt; || align=right | 196.900 || align=right | 200.131 || align=right | 204.794 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 32. || '''[[Luck]]''' || Луцьк || Lučesk, Łuck || align=right | 197.700 || align=right | 208.816 || align=right | 202.915 || Volhínia
|-----
|align=right | 33. || '''[[Kramatorsk]]''' || Краматорськ || (''isto'') || align=right | 198.000 || align=right | 181.025 || align=right | 174.892 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 34. || '''[[Melitopolj]]''' || Мелітополь || Novooleksandrivka || align=right | 173.000 || align=right | 160.657 || align=right | 159.288 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 35. || '''[[Kerč]]''' || Керч || Παντικάπαιον, Βόσπορος, Vospro || align=right | 174.000 || align=right | 157.007 || align=right | 152.564 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|-----
|align=right | 36. || '''[[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]]''' || Нікополь || Mikitin Rig, Slovjansk || align=right | 158.000 || align=right | 136.280 || align=right | 131.774 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 37. || '''[[Slavjansk]]''' || Словьянськ || Soljani, Tor, Slovjansk&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt;  || align=right | 135.000 || align=right | 124.829 || align=right | 122.049 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 38. || '''[[Berdjansk]]''' || Бердянськ || Berdi, Osipenko || align=right | 133.000 || align=right | 121.692 || align=right | 119.290 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 39. || '''[[Užgorod]]''' || Ужгород || Ungvár || align=right | 117.000 || align=right | 117.317 || align=right | 117.028 || Karpatalja
|-----
|align=right | 40. || '''[[Alčevsk]]''' || Алчевськ || Vorošilovsk, Komunarsk || align=right | 125.000 || align=right | 119.193 || align=right | 116.954 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 41. || '''[[Severodoneck|Severodonjeck]]''' || Северодонецьк || Lishimbud, Lishimstroj, Siverskodonjeck&lt;sup&gt;(uk)&lt;/sup&gt; || align=right | 131.000 || align=right | 119.940 || align=right | 116.354 || Luhansk
|-----
|align=right | 42. || '''[[Pavlohrad|Pavlograd]]''' || Павлоград || Matvijivka, Luganske || align=right | 131.000 || align=right | 118.816 || align=right | 113.748 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 43. || '''[[Lisičanjsk]]''' || Лисичанськ || Lisičij Bajrak || align=right | 127.000 || align=right | 115.229 || align=right | 111.451 || Luhansk
|- style=&quot;background:#EDEDED;&quot;
|align=right | 44. || '''[[Jevpatorija]]''' || Євпаторія || Κερκινίτις, Gözleve, Kozlov, Kezlev || align=right | 108.000 || align=right | 105.915 || align=right | 106.250 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|}

== Povezano ==
* [[Ukrajina]] 

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Ukrajina]]</text>
      <sha1>nwefw3ia3an4l1ik8hjspivgdmud4fi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dendrofilija (parafilija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44603</id>
    <revision>
      <id>42679838</id>
      <parentid>42390816</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:01:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1191" sha1="kfva28oghk7a5uam2knaargbt6xaapy" xml:space="preserve">'''Dendrofilija''' doslovno znači &quot;ljubav prema stablima&quot;. Izraz se koristi kako bi opisao [[parafilija|parafiliju]] zahavljujući kojoj ljudi osjećaju seksualnu privlačnost ili ih uzbuđuju stabla. To može uključivati [[seksualni kontakt]], obožavanje stabala kao [[falusni simbol|falusnih simbola]] ili oboje.&lt;ref&gt;{{cite book| title=The Dictionary of Psychology | page=p. 263 | first= Raymond J. |last=Corsini | isbn=158391028X | publisher=Psychology Press | year=1999 }}&lt;/ref&gt;

Brenda Love tvrdi da su stabla bila drevni simbol plodnost te da su u nekim kultovima muškarci na točno određene dane znali [[ejakulacija|ejakulirati]] na debla.&lt;ref&gt;
{{cite book | last = Love | first = Brenda | title = The Encyclopedia of Unusual Sex Practices | publisher = Greenwich Editions | year = 1992 | isbn = 0862882230 | pages = 82}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
{{refbegin}}
* {{cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_19970629/ai_n1446316|publisher=Sunday Mirror|title=The A-Z of Strange Sex|accessdate=07. 03. 2008.}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
{{refend}}

{{parafilija}}

[[Kategorija:Parafilije]]


{{sex-stub}}</text>
      <sha1>kfva28oghk7a5uam2knaargbt6xaapy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Czech Airlines</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48017</id>
    <revision>
      <id>42679780</id>
      <parentid>42327555</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:01:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7066" sha1="spukc0xe97r24i4f2mllmimwi8s72h2" xml:space="preserve">{{Infokutija avijacija (BS)|
kompanija=Czech Airlines|
znak=Czech Airlines Logo.svg|
znak_size=|
IATA=OK|
ICAO=CSA|
callsign=CSA Lines|
osnovana=[[1923]]|
sjedište=[[Prag]], [[Češka]]|
glavne_ličnosti=Radomír Lašák (Predsjednik)|
prekinuta=|
alijansa=[[SkyTeam]]|
flota=49|
destinacije=77|
preduzeće=[[Prag]]|
web_stranica=http://www.czechairlines.com|
}}
[[Datoteka:CSA building Ruzyne.jpg|thumb|Head office of Czech Airlines]]
'''Czech Airlines''' (České Aerolinie) je [[češka]] avionska kompanija sa sjedištem u [[Prag]]u. Kompanija nudi međunarodne i domaće letove. Glavno sjedište je u Međunarodnom aerodromu Ruzyně, Prag (PRG). Preko 2 miliona putnika lete sa Czech Airlines-om godišnje. Ona je članica [[SkyTeam]]-a. 

== Historija ==

Avionska kompanija je osnovana [[6. oktobar|6. oktobra]] [[1923]] god. pod nazivom ''ČSA'' (''Československé Státní Aerolinie''). 23 dana poslije, kompanija je imala prvi let. Let je bio samo transportni između [[Prag]]a i [[Bratislava]]-e. Takođe letovi su bili samo domaći do [[1930]] god., kada je prvi međunarodni let ČSA-a bio do [[Zagreb]]a.
[[Datoteka:Czech Airlines Boeing 737.jpg|thumb|Czech Airlines Boeing 737]]
[[1948]] god., komunistička vlada je preuzela vlasništvo kompanije. Mnogo letova izeđu [[Češka|Češke]] i Zapadne Evrope su bili zaustavljeni. [[1957]] god., ''ČSA'' je bila prva kompanija da uvede [[Rusija|ruske]] [[Tupolev Tu-104A]] avione. Prvi trans-atlantički let ČSA-a je bio od [[Prag]]a do [[Havana|Havane]] ([[Kuba]]) [[1957]] godine. Sa raspadom [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] kompanije je dobila novi naziv ''Czech Airlines'' (České Aerolinie).

Trenutno kompanija ima 4.411 radnika (od [[januar]]a [[2005]] godine).

== Vlasnici ==
[[Datoteka:ATR72.jpg|thumb|Czech Airlines ATR 72]]
Vlasnici ''Czech Airlines-a'' su:

* Czech National Property Fund (56.43%)
* Czech Consolidation Bank (34.49%)
* Ostale manje [[Češka|češke]] kompanije.

== Destinacije ==
Destinacije ''Czech Airlines-a'' su:

=== [[Afrika]] ===
* [[Egipat]]
** [[Kairo]] ([[Kairo International Airport]])

=== [[Azija]] ===
* [[Armenija]]
** [[Erevan]] ([[Zvartnots Airport]])
* [[Izrael]]
** [[Tel Aviv]] ([[Ben Gurion International Airport]])
* [[Libanon]]
** [[Bejrut]] ([[Rafic Hariri International Airport]])

== [[Evropa]] ==
* [[Austrija]]
** [[Beč]] ([[Vienna International Airport]])
* [[Bjelorusija]]
** [[Minsk]] ([[Minsk International Airport]]) 
* [[Belgija]]
** [[Brisel]] ([[Brussels International Airport]])
* [[Bugarska]]
** [[Sofija]] ([[Sofia Airport]])
* [[Hrvatska]]
** [[Split]]
** [[Zagreb]] ([[Zagreb Airport]])
* [[Kipar]]
** [[Larnaca]] ([[Larnaca International Airport]])
* [[Češka]]
** [[Prag]] ([[Ruzyně International Airport]]) 
** [[Brno]] 
** [[Ostrava]] ([[Ostrava-Mosnov International Airport]])
* [[Danska]]
** [[Kopenhagen]] ([[Copenhagen Airport]])
* [[Estonija]]
** [[Tallinn]] ([[Tallinn Airport]])
* [[Finska]]
** [[Helsinki]] ([[Helsinki-Vantaa Airport]])
* [[Francuska]]
** [[Pariz]] ([[Charles de Gaulle International Airport]])
** [[Marseille]] ([[Marseille Provence Airport]])
* [[Njemačka]]
** [[Berlin]] ([[Tegel International Airport]])
** [[Köln]] ([[Cologne Bonn Airport]])
** [[Düsseldorf]] ([[Düsseldorf International Airport]])
** [[Frankfurt]] ([[Frankfurt International Airport]])
** [[Hamburg]] ([[Hamburg Airport]])
** [[Hanover]] ([[Hanover/Langenhagen International Airport]])
** [[Minhen]] ([[Munich International Airport]])
** [[Stuttgart]] ([[Stuttgart Airport]])
* [[Grčka]]
** [[Atena]] ([[Eleftherios Venizelos Airport]]) 
** [[Solun]] ([[Makedonia Airport]])
* [[Mađarska]]
** [[Budimpešta]] ([[Budapest Ferihegy International Airport]])
* [[Italija]]
** [[Milano]] ([[Malpensa International Airport]])
** [[Rim]] ([[Leonardo Da Vinci International Airport]])
** [[Venice]] ([[Marco Polo International Airport]])
* [[Latvija]]
** [[Riga]] ([[Riga International Airport]])
* [[Litvanija]]
** [[Vilnius]] ([[Vilnius International Airport]])
* [[Luksemburg]]
** [[Luksemburg (grad)]]
* [[Makedonija]]
** [[Skopje]] ([[Skopje Airport]])
* [[Holandija]]
** [[Amsterdam]] ([[Schipol Airport]])
* [[Norveška]]
** [[Oslo]] ([[Oslo Airport, Gardermoen|Oslo Airport]])
* [[Poljska]]
** [[Warsaw]] ([[Warsaw Frederic Chopin Airport]])
** [[Krakow]] ([[John Paul II International Airport]])
* [[Portugal]]
** [[Lisbon]] ([[Portela Airport]])
* [[Irska]]
** [[Dublin]] ([[Dublin Airport]])
** [[Cork]] ([[Cork International Airport]])
* [[Rumunija]]
** [[Bukurešt]] ([[Henri Coandă International Airport]])
* [[Rusija]]
** [[Moskva]] ([[Sheremetyevo International Airport]])
** [[St Petersburg]] ([[Pulkovo Airport]])
* [[Srbija]]
** [[Beograd]] ([[Belgrade Nikola Tesla Airport]])
* [[Slovačka]]
** [[Bratislava]] ([[M. R. Štefánik Airport]])
** [[Kosice]] ([[Košice International Airport]])
** [[Sliac]]
** [[Zilina]]
* [[Slovenija]]
** [[Ljubljana]] ([[Brnik Airport]])
* [[Španija]]
** [[Barcelona]] ([[Barcelona International Airport]])
** [[Madrid]] ([[Madrid Barajas International Airport]])
* [[Švedska]]
** [[Stockholm]] ([[Stockholm-Arlanda Airport]])
* [[Švicarska]]
** [[Zurich]] ([[Zürich International Airport]])
* [[Turska]]
** [[Istanbul]] ([[Atatürk International Airport]])
* [[Ukrajina]]
** [[Kiev]] ([[Boryspil State International Airport]])
** [[Odessa]] ([[Odessa Airport]])
* [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
*** ([[Heathrow]])
** [[Manchester]] ([[Manchester International Airport]])

=== [[Sjeverna Amerika]] ===
* [[Sjedinjene Američke Države]]
** [[New York City]] ([[John F. Kennedy International Airport]])

== Flota ==
Flota ''Czech Airlines-a'' je: (od [[februar]]a [[2006]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Aircraft
! #
|-
|[[Airbus A310|Airbus A310-300]]||align=center|3||
|-
|[[Airbus A320|Airbus A320-200]]||align=center|5||
|-
|[[Airbus A321|Airbus A321-200]]||align=center|2||
|-
|[[Boeing 737|Boeing 737-400]]||align=center|11||
|-
|[[Boeing 737|Boeing 737-500]]||align=center|10||
|-
|[[ATR 42|ATR 42-400]]||align=center|2||
|-
|[[ATR 42|ATR 42-500]]||align=center|3||
|-
|[[ATR 72|ATR 72-200]]||align=center|4||
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Czech Airlines}}
* [http://www.czechairlines.com/en/czechia/cz_home.htm CSA Czech Airlines Službena Web stranica] {{Simboli jezika|cs/en|Češki &amp; Engleski}}
* [http://www.planespotters.net/Airline/Czech_Airlines_(CSA)?show=all CSA Czech Airlines Flota] {{en simbol}}
* [http://www.airfleets.net/ageflotte/?file=calcop&amp;opp=CSA CSA Czech Airlines Flota informacija] {{en simbol}}
* [http://www.airlinequality.com/Forum/czech.htm CSA Czech Airlines Zadovoljstvo Putnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060628201856/http://www.airlinequality.com/Forum/czech.htm |date=2006-06-28 }} {{en simbol}}
* [http://www.airliners.net/search/photo.search?airlinesearch=Czech%20Airlines%20%28CSA%29&amp;distinct_entry=true Slike CSA Czech Airlines-a] {{en simbol}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1923.]]
[[Kategorija:Češke kompanije]]
[[Kategorija:Aviokompanije]]
[[Kategorija:Kompanije u Pragu]]</text>
      <sha1>spukc0xe97r24i4f2mllmimwi8s72h2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografija SFR Jugoslavije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54568</id>
    <revision>
      <id>42679836</id>
      <parentid>42644800</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="145288" sha1="f2bxqgoj2ehu84vx9n90r0iobcaapnb" xml:space="preserve">{{Infokutija demografija
|ime            = Demografija SFRJ
|slika2         = Yugoslavia ethnic map.jpg
|tekst_slike2   = Narodni sastav Jugoslavije 1991.
|br_stanovnika  = 23.528.230 (1991)
|gustina        = 92
|priraštaj      = 6,3
|natalitet      = 15,4
|mortalitet     = 9,1
|život_duž      = 68 godina (muškarci), 73 godine (žene)
|fertilitet     = 
|odojčad_smrt   = 27,3
|migracije      = -64.622
|0-14_god       = 24,5
|15-64_god      = 66
|65_god         = 9,5
|ukupno_pol     = 
|0-14_pol       = 
|15-64_pol      = 
|65_pol         = 
|nacionalnost   = Jugoslaveni 
|etnik_većina   = [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Muslimani]], [[Slovenci]], [[Makedonci]], [[Crnogorci]]
|etnik_manjina  = [[Albanci]], [[Mađari]], [[Nijemci]], [[Turci]], [[Česi]]
|jezik_zvanični = [[srpskohrvatski]]
|jezik_ostalo   = albanski, mađarski, slovenski, makedonski
}}
'''[[Demografija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]''' utvrđivala se putem [[Popis stanovništva|popisa stanovništva]] koji se provodio jednom svakog desetljeća, i to u razdoblju od 1948. do 1991., putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoči naseljenosti, dok se religiozni popis proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, [[1991]]., ta je država imala 23.528.230 stanovnika. {{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}} Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, [[Hrvatska]] je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika{{Sfn|FAO|1996|loc=str. 4}} od kojih su [[Hrvati]] činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva.{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 382}}

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. 1950., bila je 29. najmnogoljudnija država svijeta. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. U istom razdoblju, broj nepismenih pao je sa četvrtine stanovništva na manje od 6%. Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] su bilježili stagnaciju po stopi plodnosti, dok su [[Bošnjaci]] i [[Albanci]] bilježili velik rast, najviše u 1960-ima i 1970-ima. Do 1990-ih, Albanci su po udjelu stanovništva prestigli Slovence i [[Makedonci|Makedonce]]. Zabilježen je i porast [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] koji su 1981. dosegli brojku od preko 1,2 milijuna, da bi se potom njihov broj smanjivao te se oni opredjeljivali za druge narodnosti. Zadnji popis iz 1991. zabilježio je vrhunac broja stanovnika te države. Nakon raspada SFRJ, sve republike su zabilježile trend pada nataliteta a tri trend negativnog prirodnog prirasta, izuzev Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, makar je i kod njih povećanje stanovništva vrlo nisko.

== Uvod ==
Posljednji popis prije uspostave Federativne Narodne Republike Jugoslavije (1963. godine ime države je promijenjeno u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) održan je 1931. godine u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom popisu, na teritoriju Kraljevine Jugoslavije koja nije obuhvaćala područja Istre i slovenskog primorja oko Trsta, koji su bili dio Italije, živjelo je 13.934.038 stanovnika, od toga: 6.785.501 pravoslavnih, 5.217.847 rimokatolika, 231.169 evangelika, 1.561.166 muslimana i 138.355 drugih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G1931/Pdf/G19314001.pdf|title=Popis 1931. godine}}&lt;/ref&gt; Do 1940. stanovništvo je uspjelo da naraste do 15.811.000 stanovnika.Podaci o nacionalnosti nisu bili popisivani. Što se tiče vitalne statistike, u periodu između dva svjetska rata u Kraljevini se svake godine rađalo više od 400 tisuća djece, a stopa nataliteta je dvadesetih godina bila oko 35 promila, da bi do 1939. godine pala na 25,9 promila. Stopa smrtnosti je bila izuzetno visoka za današnje okolnosti. 1919. godine ona je iznosila 22,1 promila, ali je do 1939. uspjela da se smanji na 15 promila. Najveća stopa prirodnog prirasta je zabilježena 1930. godine i iznosila je 16,5 promila, tj. stanovništvo se na osnovu prirodnog priraštaja povećalo za 227.773 ili 1,65% stanovnika. 1939. rast je iznosio 1,09 %. Stopa razvoda u međuratnoj Jugoslaviji je bila mnogo manja nego u kasnijem razdoblju za vrijeme SFRJ. Svake godine se u prosjeku razvodilo oko 5 do 6 tisuća brakova, a stopa razvoda je bila konstantna i iznosila je oko 50 razvoda na 1000 brakova svake godine, dok je u SFRJ ta stopa varirala od 120 do 140 razvoda na 1000 brakova. Poslije popisa iz 1931. godine, usljed ratnih okolnosti, naredni je održan tek 1948. godine u FNRJ.

=== Vitalna statistika Kraljevine Jugoslavije od 1919. do 1940. ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1919'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.706.957
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''347.748'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |258.638
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''89.110'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.881.764
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''422.267'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.090
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''172.177'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1921'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.059.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''442.530'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |252.104
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.426'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''36,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.239.245
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''420.910'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |254.478
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''166.432'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1923'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.421.997
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.779'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |252.543
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''180.236'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1924'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.607.480
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''442.835'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |254.527
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''188.308'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1925'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.795.732
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''437.070'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |239.429
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''197.641'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1926'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.986.796
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''459.035'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |244.761
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''214.274'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1927'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.180.709
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''451.617'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |276.294
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''175.323'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''34,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1928'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.377.523
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''437.523'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |272.606
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''164.917'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''32,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1929'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1932/Pdf/G193211001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1929}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.577.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''452.544'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |286.249
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''166.295'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''33,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1930'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.780.006
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''489.270'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |261.497
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''227.773'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''35,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1931'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.982.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''470.275'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |276.840
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''193.435'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''33,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1932'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.174.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''465.935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |272.180
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''193.755'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''32,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1933'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.369.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''452.229'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |243.717
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''208.512'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''31,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1934'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.566.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''460.913'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |248.882
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''212.031'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''31,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.767.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''441.728'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |248.978
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''192.750'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1936'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.970.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''435.861'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.879
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''194.982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1937'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1938/Pdf/G193811001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1937}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.172.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''424.448'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.337
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''182.111'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1938'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1939/Pdf/G193911001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1938-1939}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.384.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''411.381'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.303
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''171.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''11,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1939'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1941/Pdf/G194111001.pdf|title=Statistički godišnjak Kraljevine Jugoslavije, 1940}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.596.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''403.938'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |233.196
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''170.742'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.811.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|}

=== Brakovi i razvodi u Kraljevini Jugoslaviji od 1919. do 1940. ===

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1919'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.706.957
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''225.605'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11.881.764
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''185.954'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.687'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,6'''
|-
|'''1921'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.059.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''157.055'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.720'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,8'''
|-
|'''1922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.239.245
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131.776'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.548'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''49,7'''
|-
|'''1923'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.421.997
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.796'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.492'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,0'''
|-
|'''1924'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.607.480
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.896'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.508'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,9'''
|-
|'''1925'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.795.732
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.481'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''44,6'''
|-
|'''1926'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12.986.796
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.249'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''4.940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''39,8'''
|-
|'''1927'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.180.709
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.104'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.254'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,3'''
|-
|'''1928'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.377.523
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.334'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.580'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''46,0'''
|-
|'''1929'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.577.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.070'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,4'''
|-
|'''1930'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.780.006
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''138.322'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.826'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''42,1'''
|-
|'''1931'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.982.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126.072'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.393'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,7'''
|-
|'''1932'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.174.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.059'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.231'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''47,1'''
|-
|'''1933'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.369.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.503'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.500'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''49,3'''
|-
|'''1934'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.566.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''99.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.520'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''55,4'''
|-
|'''1935'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.767.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''110.129'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.561'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''50,5'''
|-
|'''1936'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.970.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''109.528'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5.022'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''45,9'''
|-
|'''1937'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.172.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''117.717'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.547'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''55,6'''
|-
|'''1938'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.384.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.605'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''6.466'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''53,2'''
|-
|'''1939'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.596.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.817'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''7.103'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''57,4'''
|-
|'''1940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.811.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|}

== Popis stanovništva 1948. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1948.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1948.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1948. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva obavljenom 15. ožujka 1948., Jugoslavija je imala 15.772.098 stanovnika te je bio vidljiv [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografski gubitak]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prema rezultatima istraživanja iz 1964., Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu izgubila 597.323 osoba, civila i [[Partizani|partizana]]. Po republikama, najviše žrtava je imala Hrvatska: 194.749 poginulih ili nestalih civila i partizana ili 32,6% ukupno stradalih. Bosna i Hercegovina je imala 177.045 žrtava (29,6%), uža Srbija 97.728 (16,4%), Vojvodina 41.370 (6,9%), Slovenija 40.791 (6,8%), Makedonija 19.706 (3,3%), Crna Gora 16.903 (2,8%) a Kosovo 7.927 (1,3%), dok se za 1.744 nije znalo porijeklo republike.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=23. kolovoza 2013|title=Yugoslavia: Manipulations with the Numbers of Second World War Victims|author=Vladimir Žerjavić|publisher=Hrvatski informativni centar|url=http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm|archive-date=2012-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20120716183148/http://www.hic.hr/books/manipulations/p03.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Po udjelu postotka poginulih, najviše je imala Bosna i Hercegovina, oko 7% ukupnog stanovništva, a najmanje Kosovo, oko 1%. Savezni statistički ured navodi da bi bez rata Jugoslavija imala oko 18,3 milijuna stanovnika, ali da je broj žitelja od zadnjeg popisa iz 1931. ipak povećan za 1,3 milijuna stanovnika ili 9,1%.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}}

Procjenjen broj ubijenih [[Kolaboracija|kvislinških i kolboracionisičkih snaga]] je 125.000.&lt;ref&gt;[http://pescanik.net/mitologija-politika-i-istorija-na-blajburskom-polju/ Mitologija, politika i istorija na blajburškom polju] Milivoj Bešlin 13. maj 2017. Pristupljeno 30. juni 2017.&lt;/ref&gt; Time se broj ubijenih penje na 750.000 do 800.000 osoba. Jugoslavija time izgubila 5,9{{Sfn|Thomas|2014|p=24}}&amp;ndash;6,6 %{{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}} svoje ukupne populacije u ratu. [[Ivo Banac]] procjenjuje da su Srbi su izgubili 487.000 osoba ili 6,9 % ukupne narodne populacije, Hrvati 207.000 ili 5,4 %, Muslimani 86.000 ili 6,8 % a Židovi 60.000 ili 77,9 %.{{Sfn|Thomas|2014|p=24}} Jugoslavija je uz to dodatano zbog negativne migracije izgubila 600.000 do 700.000 ljudi koji su izbjegli iz države, uglavnom [[Nijemci|Nijemaca]], [[Talijan]]a, [[Mađar]]a, ali i drugih, uglavnom antikomunista koji su pobjegli u zapadne države.{{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}} Zbog rata je uništeno i 20 % ukupnih stambenih jedinica, čime je 3.000.000 osoba postalo beskućnicima. {{Sfn|Myers|Campbell|1954|p=20}}

Popis iz 1948. je prvi put uključio i područja [[Istra|Istre]] i slovenskog primorja oko [[Trst]]a, koje je prije pripadalo [[Italija|Italiji]].{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Zadnji popis prije toga obavljen je 1931. u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], prema kojem je tada imala 14.534.000 stanovnika, bez gore spomenutih teritorija.{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 3}} Obrazac je sadržavao 13 pitanja i uputstvo za popunjavanje. Bilo je predviđeno da [[muslimani]] jugoslavenskog etničkog porekla daju neki od neki od odgovora: Srbin-musliman, Hrvat-musliman ili neopredijeljen-musliman, s tim što su Srbi-muslimani uključeni u Srbe, Hrvati-muslimani u Hrvate i Makedonci-muslimani u Makedonce, dok su neopredijeljeni-muslimani iskazani posebno, što je izazvalo poneke konfuzije. Kasnijim popisima muslimanima je priznat status naroda. Izuzev Hrvatske (14.545 manje osoba), sve ostale republike su zabilježile rast stanovništva.{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 153}} Od ukupno 15,77 milijuna žitelja, najviše je otpalo na Srbiju: 6.527.966 ili 41,4%. [[Kosovo]] je imalo 727.820 žitelja (498.242 [[Albanci]] ili 68,4%, 171.911 [[Srbi]] ili 23,6%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), Vojvodina 1.663.212 žitelja (Srbi 841.246 ili 50,6%, [[Mađari]] 428.932 ili 25,8%, [[Hrvati]] 134.232 ili 8,1%{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a uža Srbija 4.134.934 žitelja (Srbi 3.810.573 ili 92,2%, Albanci 33.289 ili 0,8% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}).

Na Hrvatsku je otpalo 3.779.858 ili 24% stanovništva Jugoslavije. Hrvata je bilo 2.975.339 ili 78,7%, Srba 543.795 ili 14,4%.{{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}} Bosna i Hercegovina je imala 2.565.277 žitelja, od toga 1.136.116 Srba (44,3%), 788.403 Muslimana/Bošnjaka (30,7%), 614.123 Hrvata (23,9%) i drugih.{{Sfn|Kasapović|2005|loc=str. 81}} Makedonija je brojala 1.152.986 stanovnika (789.648 Makedonci ili 68,4%, 197.389 Albanci 17,1%),{{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} Slovenija 1.391.873 (1.350.459 Slovenci ili 97%, 16.069 Hrvati ili 1,2%) a Crna Gora 377.189 (342.008 Crnogorci ili 90,7%, 19.425 Albanci ili 5,1% i drugi).

Radno aktivnog stanovništva bilo je 46,3%.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;/&gt; Jugoslavija je zabilježila pet gradova većih od 100.000 stanovnika, šest od preko 50.000 i 17 s preko 20.000. Ukupan broj gradskog stanovništva bio je 1,94 milijuna ili 12,3%,{{Sfn|Šimek-Škoda|1948|loc=str. 155}} a seoskog 13,83 milijuna ili 87,7%. Najveći gradovi bili su [[Beograd]] (367.816 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Zagreb]] (279.623 stanovnika),{{Sfn|Seferagić|1988|loc=str. 96}} [[Ljubljana]] (115.095 stanovnika) i [[Sarajevo]] (113.769 stanovnika).

== Popis stanovništva 1953. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1953.png|right|thumb|320px|Narodni sastav FNRJ prema popisu iz 1953.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1953. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1953., Jugoslavija je imala 16.936.573 stanovnika, što ju je tada svrstavalo na visoko 29. mjesto na [[Popis država po stanovništvu|listi najmnogoljudnijih država svijeta]].{{Sfn|Bierbaum|loc=str. 278}} Najviše je opet imala Srbija: 6.979.154 stanovnika ili 41,2%. Kosovo je imalo 808.141 žitelja (524.559 Albanci ili 64.9%, 189.969 Srbi ili 23.5%, 34.583 Turci ili 4.3% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}}), [[Vojvodina]] 1.699.545 žitelja (Srbi 865.538 ili 50,9%, Mađari 435.179 ili 25,6%, Hrvati 127.027 ili 7,5% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}}) a [[uža Srbija]] 4.471.468 žitelja (Srbi 4.088.724 ili 91,4%, Muslimani 64.303 ili 1,4%, Albanci 39.989 ili 0,9% i drugi{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 146}}).

Hrvatska je brojala 3.936.022 stanovnika (Hrvati 3.128.661 ili 79,5%, Srbi 588.756 ili 15%){{Sfn|Jordan|1989|loc=str. 27}}. Bosna i Hercegovina brojala je 2.847.459 stanovnika (Srbi 1.264.372 ili 44,4%, Muslimani-Bošnjaci 891.800 ili 31,3%, Hrvati 654.229 ili 23%),{{Sfn|Bieber|1999|loc=str. 75}} Slovenija 1,5 milijuna (96,5% Slovenci), Makedonija 1,3 milijuna (Makedonci 66%, Turci 15,6%, Albanci 12,5%, Srbi 2,7%){{Sfn|Eberhardt|2003|loc=str. 410}} a Crna Gora 419.873. Prosječna starost u Jugslaviji bila je 23,8 godina.{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}}

Jugoslavija je te godine imala 7.848.857 radno aktivnog stanovništva, ili 46% ukupne populacije. Od toga broja, 5.182.521 (66%) je radilo u [[Poljoprivredno gospodarstvo|poljoprivredi]], 812.702 (10%) u industriji, 478.222 (6%) u [[Upravna jedinica|upravi]], 365.770 (5%) u [[Zanatstvo|zanatu]], 240.431 (3%) u prometu i drugim. Uža Srbija je imala 52%, Hrvatska i Slovenija imale su po 48%, Vojvodina 45%, BiH 42%, Makedonija 41%, Crna Gora 36% a Kosovo samo 33% radno aktivnog stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite web|title=FNRJ - Aktivno stanovništvo po vrstama djelatnosti|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1953/1953_2_01.pdf|accessdate=4. listopada 2013|publisher=stat.si}}{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Među radnim stanovništvom bilo je samo 2.680.265 žena ili 34%.{{Sfn|David|1962|loc=str. 42}} 8.545.935 ljudi je bilo uzdržavano (djeca, mladež, umirovljenici, nemoćni, nezaposleni).

Vjeroispovijest je istražena samo tijekom popisa iz 1953., kada se 41,2% stanovništva izjasnilo kao [[pravoslavci]]ma, 31,7% [[katolici]]ma, 12,3% [[muslimani]]ma, 12,6% [[Nereligioznost|nije bilo religiozno]] a 0,9% bili su [[protestanti]].&lt;ref name=&quot;str. 40&quot;/&gt; Udio nepismenih bio je 25,4%, ili gotovo četvrtina stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

== Popis stanovništva 1961. ==
{{glavni|Popis stanovništva 1961. u FNRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1961., Jugoslavija je imala 18,55 milijuna stanovnika, što ju je tada svrstavalo na osmo mjesto najmnogoljudnijih država [[Europa|Europe]], iza [[SSSR]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]], [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]], [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Poljska|Poljske]].{{Sfn|Rakičević|1968|loc=str. 33}} Popis se obavljao između 1. i 8. travnja 1961. [[Srbija]] je prema tim rezultatima imala 7.642.227 stanovnika ili 41,2% ukupnog stanovništva Jugoslavije. Prosječna gustoča naseljenosti bila je 87 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je bilo iznad jugoslavenskog prosjeka od 73 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Prirodni priraštaj stanovništva Srbije bio je 11,3‰ (uža Srbija 9,5‰, Vojvodina 11‰ a Kosovo 21,2‰). Etnički sastav Srbije bio je sljedeći: Srbi 5.704.740 (74,6%), Albanci 699.799 (9,2%), Mađari 449.586 (5,9%), Hrvati 196.411 (2,6%), Slovaci 77.873 (1%) i drugi.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}} Na Kosovu je bilo 646.605 Albanaca (67,1%), 227.016 Srba (23,6%) i drugih,{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 165}} a u Vojvodini je narodni sastav bio sljedeći: Srbi 1.017.717 (54,9%), Mađari 442.561 (23,9%), Hrvati 145.341 (7,8%) i drugi.{{Sfn|Petričević|1983|loc=str. 127}} U naseljima od preko 5.000 stanovnika živjelo je 33% stanovništva, a u naseljima preko 50.000 12% stanovništva. [[Radno aktivno stanovništvo|Radno-aktivnog stanovništva]] bilo je 50,5%.{{Sfn|Krleža (VI)|1969|loc=str. 114}}

Druga najmnogoljudnija republika bila je Hrvatska sa 4.159.696 žitelja ili 74 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, u rangu prosjeka Jugoslavije. Narodni sastav bio je sljedeći: Hrvati 3.339.890 (80,3%), Srbi 624.990 (15%), Mađari 42.347 (1%), [[Slovenci]] 39.103 (0,9%) i drugi.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} Na radno aktivno stanovništvo otpadalo je 1.954.269 stanovnika ili 47%, od toga na [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] 353.000, [[Trgovina|trgovinu]] i [[ugostiteljstvo]] 99.500, [[građevinarstvo]] 83.900, promet 79.600, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] 72.200 i druge.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}} [[Bruto domaći proizvod|Narodni dohodak]] ostvaren u Hrvatskoj 1964. bio je 1.470.501 milijuna jugoslovenskih dinara ili preko četvrtine ukupnog dohotka Jugoslavije.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 95}}

Treća najmnogoljudnija republika bila je Bosna i Hercegovina sa 3.277.948 žitelja ili 64 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ispod prosjeka Jugoslavije. Od 1853. do 1961., njeno stanovništvo je utrostručeno. Narodni sastav bio je sljedeći: Srbi 1.406.057 (42,9%), Bošnjaci 842.248 (25,7%), Hrvati 711.665 (21,7%) i drugi. Više od 76% stanovništvo bilo je zaposljeno u poljoprivredi, a samo 11% u industriji.{{Sfn|Krleža (I)|1969|loc=str. 125}} Makedonija je imala 1.406.003 stanovnika (1.000.866 Makedonaca ili 71,2%, 183.103 Albanaca ili 13%, 131.481 Turaka ili 9,4% i drugih{{Sfn|Krleža (IV)|1969|loc=str. 196}}), Slovenija 1.591.523 (Slovenci 1.522.248 ili 95,6%, Hrvati 31.429 ili 2%, Srbi 13.609 ili 0,9%&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati_html/slo-t-07eng.htm|title=7. Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002|publisher=stat.si|accessdate=22. kolovoza 2013|year=2002|author=Statistički ured Slovenije}}{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;).

Kretanje godišnjeg narodnog dohotka po stanovniku se gotovo utrostručio: 1939. bio je tek 210$ po stanovniku, 1953. bio je 250$, 1962. već 480$ da bi 1965. dosegnuo razinu od 570$, što je tada Jugoslaviju svrstavalo među srednje razvijene zemlje.{{Sfn|Krleža (III)|1969|loc=str. 335}} Broj stranih [[turista]] povećan je sa pola milijuna 1957. na 3,6 milijuna 1967., čime je prihod od stranih valuta povećan sa 4,5 milijuna$ na 133 milijuna.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 82}}

== Popis stanovništva 1971. ==
[[Datoteka:Population growth Yugoslavia 1953-1986.png|right|mini|320px|Grafikon koji pokazuje broj živorođenih i umrlih u Jugoslaviji, kao i ukupni prirodni prirast stanovništva od 1953. do 1986. Uočljiva je stagnacija broja rođenih i stoga prirodnog prirasta]]
{{glavni|Popis stanovništva 1971. u SFRJ}}
Prema popisu stanovništva iz 1971., Jugoslavija je imala 20,52 milijuna stanovnika. Srbi su činili 71,2% stanovništva Srbije, Hrvati 79,4% stanovništva Hrvatske, Slovenci 94,0% stanovništva Slovenije, Makedonci 69,3% stanovništva Makedonije, Crnogorci 67,2% stanovništva Crne Gore dok su Bošnjaci činili 39,6%, Srbi 37,2% a Hrvati 20,6% stanovništva Bosne i Hercegovine. Na Kosovu, 73,7% stanovništva bili su Albanci, 18,4% Srbi, 2,5% Crnogorci. U Vojvodini, 55,8% stanovništva bili su Srbi, 21,7% Mađari, 3,7% Slovaci i drugi.&lt;ref name=&quot;str. 40&quot;&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 40&lt;/ref&gt; Srbija je imala preko osam milijuna stanovnika, Hrvatska preko četiri milijuna, Bosna 3,75 milijuna stanovnika, Slovenija i Makedonija su imali 1,7 milijuna stanovnika, a Crna Gora ponovno jedina imala manje od milijun, odnosno 529.604.

U usporedbi sa 1961., broj domaćinstava koji 1971. nije imao izvore od poljoprivrede je porastao sa 43,4% na 60,3%.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 42&lt;/ref&gt; Udio nepismenih bio je 15,1%.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

SFRJ je 1971. imala 27.568 naselja, od čega su 127 bili gradovi veći od 10.000 žitelja. Od toga, samo je 21 grad imao više od 50.000, devet više od 100.000 a dva grada (Zagreb i Beograd) više od 500.000 stanovnika. U šest glavnih gradova republika i dva glavna grada pokrajina bilo je sveukupno 2.382.000 žitelja ili 11% ukupnog stanovništva države.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 52&lt;/ref&gt; U razdoblju od 1921.-1971., glavni gradovi su porasli za 438,5 % dok se ukupno stanovništvo SFRJ povećalo za samo 62,5%.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 53&lt;/ref&gt; SFRJ je tada imala i 5.042.514 stanova, od čega je 901.011 sagrađeno do 1918., 1.026.390 između dva svjetska rata, 1.241.874 između 1946-1960., a čak 1.741.793 stanova (35%) je sagrađeno iza 1960.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1-3. Stanovi prema godini izgradnje i kvalitetu|accessdate=9. rujna 2013|publisher=stat.si|url=http://www.stat.si/publikacije/popisi/1971/1971_1-26.pdf}}{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

1971. SFRJ je od ukupnog broja stanovnika imala 62,6% radno sposobnog stanovništva (Srbija je imala 64,1 % radno sposobnih, Hrvatska 64,2% a BiH 58,9%).&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 56&lt;/ref&gt; U primarnom sektoru ([[poljoprivreda]] i [[šumarstvo]]) je radilo 48,7% radno sposobnih žitelja, u sekundarnom sektoru ([[Industrijska proizvodnja|proizvodnja]], [[trgovina]], [[obrt]]) 28,7% a u tercijarnom sektoru ([[prijevoz]], [[komunikacije]], usluge) 21,7% žitelja.&lt;ref&gt;[[#DRC|Centar za demografsko istraživanje 1974.]], str. 63&lt;/ref&gt;

Deset najvećih gradova SFRJ bili su:{{Sfn|Danmarks statistik|1984|loc=str. 570}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
!width=&quot;100px&quot;|grad!!width=&quot;100px&quot;| stanovništvo!!width=&quot;100px&quot; |grb!!width=&quot;100px&quot; |zastava!!width=&quot;120px&quot; |slika
|-
| [[Beograd]] || 746.105 ||[[Datoteka:Coat of arms Belgrade (1946–1991).svg|centar|96x96piksel]]||[[Datoteka:Flag of Belgrade.svg|100px|centar|border]] ||[[Datoteka:Chasse en Yougoslavie du 18 au 23 oct. 68 (1968) - 53Fi6860 (cropped).jpg|centar|120px]]
|-
| [[Zagreb]]
| 566.224 
| [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb (1947.).svg|centar|105x105piksel]]
| [[Datoteka:Flag of Zagreb (1964-1975).gif|granica|centar|100px|border]]
| [[Datoteka:Starčević Square, Zagreb, 1967.jpg|centar|120px]]
|-
| [[Skopje]]
| 312.980 
| [[Datoteka:Coat of arms of Skopje.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Former flag of Skopje during the Socialist Yugoslavia.gif|centar|50px|border]]
| [[Datoteka:Od cytadeli w kierunku Starego Miasta - Skopje - 003282n.jpg|centar|120px]]
|-
| [[Sarajevo]]
| 243.980
| [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Sarajevo (197? – 1992).gif|centar|100px|border]]
| [[Datoteka:Sarajevo New-Railway-Station-Sarajevo-Novo.jpg|centar|120px]]
|-
| [[Ljubljana]]
| 173.853
| [[Datoteka:Blason ville si Ljubljana (Slovénie).svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of Ljubljana (1979–1996).svg|centar|100px|border]]
| [[Datoteka:Postcard of Ljubljana 1970s (18).jpg|centar|120px]]
|-
| [[Split]]
| 152.905
| [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Split_(SRC).svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag of the City of Split.svg|100px|centar|border]]
| [[Datoteka:Split Mausoleum 1970 178.jpg|centar|120px]]
|-
| [[Novi Sad]]
| 141.375
| [[Datoteka:Communist Coat of Arms of Novi Sad.png|centar|73x73piksel]]
| [[Datoteka:Flag of Novi Sad, Serbia.svg|border|100px|centar|border]]
| [[Datoteka:Chasse en Yougoslavie du 18 au 23 oct. 68 (1968) - 53Fi6853 (cropped).jpg|centar|120px]]
|-
| [[Rijeka]]
| 132.222
| [[Datoteka:Coat of arms of the Free State of Fiume.svg|60px|center]]
| [[Datoteka:Flag_of_Rijeka.svg|border|100px|centar|border]]
| [[Datoteka:Kikötő, Baross Gábor rakpart, jobbra az Adria-palota. Fortepan 50225.jpg|centar|120px]]
|-
| [[Niš]]
| 127.654
| [[Datoteka:Communist Emblem of Niš.png|centar|74x74piksel]]
| [[Datoteka:Flag of None.svg|granica|centar|100x100piksel]]
| [[Datoteka:Nisgradnocu.jpg|120px|center]]
|-
| [[Kragujevac]]
| 97.167
| [[Datoteka:Kragujevac komunisticki grb.png|centar|75x75piksel]]
| [[Datoteka:Flag of None.svg|granica|centar|100x100piksel]]
| [[Datoteka:Gradska uprava, Kragujevac 2014.jpg|centar|120px]]
|}

== Popis stanovništva 1981. ==
{{glavni|Popis stanovništva 1981. u SFRJ}}
[[Datoteka:Yugoslavia ethnic composition changes 1948-1991.png|desno|mini|320px|Tablica promjena udjela glavnih naroda SFRJ prema popisima od 1948. do 1991. izražene u postocima]]
Prema popisu stanovništva iz 1981., Jugoslavija je imala 22.424.711 stanovnika ili 88 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Nakon 1970., prirodni prirast lagano se povećao sa 8,9‰ and 9,7‰ 1976., ali je do 1986. opet spao na 6,4‰. U razdoblju 1948.-1981., broj domaćinstava je povećan za 71,6%.&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 113&lt;/ref&gt; Najveći [[Stopa plodnosti|prirodni prirast]] 1986. imalo je Kosovo sa 24,5‰, a najmanji Vojvodina sa 0,3‰.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 114&lt;/ref&gt; 1981. bilo je registrirano 173.036 sklopljenih brakova (od toga 42.021 u užoj Srbiji (24,3%), 36.631 u BiH (21,2%), 33.855 u Hrvatskoj (19,6%), 16.303 u Makedoniji (9,4%), 15.542 u Vojvodini (9%) i dr.). Pozitivnu migraciju u razdoblju 1971.-1981. imali su uža Srbija (115.529 stanovnika ili 2,07%), Slovenija (48.469 stanovnika ili 2,63%), Vojvodina i Makedonija, a negativnu [[Migracija|migracijsku]] bilancu imale se sve ostale republike, od toga najviše iz BiH (odlazak 135.163 stanovnika ili -3,2%), Kosova (odlazak 58.972 stanovnika ili -3,6%) i Hrvatske (odlazak 31.262 stanovnika ili -0,7%).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 115&lt;/ref&gt;

Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Jugoslavija je imala 8.779.735 radno aktivnog stanovništva ili 39,2% ukupnog stanovništva. Najviše je od toga broja bilo zaposleno u poljoprivredi i ribarstvu (2,6 milijuna ili 29,6%), industriji i rudarstvu (2,21 milijuna ili 25,1%), građevinarstvu (0,69 milijuna ili 7,9%), trgovini (0,59 milijuna ili 6,7%), prometu (0,445 milijuna ili 5,1%) i drugim djelatnostima.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 117&lt;/ref&gt; Najviše su zaposlenih imali Uža Srbija - 2.664.648 ili 46,8% ukupnog stanovništva - i Slovenija - 888.018 ili 47% ukupnog stanovništva - a najmanje Kosovo - 305.151 ili 19,3% ukupnog stanovništva. Hrvatska je tada imala 1.891.741 zaposlenih ili 41,1% ukupnih žitelja.&lt;ref name=&quot;Feldbauer117&quot;/&gt; Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Broj nepismenih bio je 9,5%&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 118&lt;/ref&gt;

Po dobnoj strukturi, naviše je bilo osoba u starosti između 25-29 godina (1.894.128 ili 8,4% stanovništva) i između 0-4 godine (1.862.656 ili 8,3% stanovništva). Međutim, to se dosta razlikovalo od republike do republike. Primjerice, u BiH je najviše bilo osoba u starosti između 15-19 godina (433.304 ili 10,5% stanovništva) a na Kosovu naviše između 0-4 godine (235.912 ili 14,9% stanovništva).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 120&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Population growth of the four nations of Yugoslavia 1953-1991.png|lijevo|mini|320px|Prirodni priraštaj četiri najveća naroda u SFRJ po desetljeću, od 1953. do 1991.]]
Od ukupnog broja stanovnika, najviše je bilo Srba: 8.140.452 ili 36,3%, ali ih je bilo za 2.794 pripadnika manje u odnosu na popis iz 1971., vjerojatno zbog izjašnjavanja dijela kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Srba je u užoj Srbiji bilo 4.865.283 ili 85,4% stanovništva; u Vojvodini 1.107.375 ili 54,4% stanovništva; na Kosovu 209.497 ili 13,2% stanovništva; u BiH 1.320.738 ili 32% stanovništva; u Hrvatskoj 531.502 ili 11,6% stanovništva; u Makedoniji 44.468 ili 2,3% stanovništva; u Sloveniji 42.182 ili 2,2% stanovništva; te u Crnoj Gori 19.407 ili 3,3% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 123&lt;/ref&gt;

Hrvata je bilo 4.428.005 ili 19,7% stanovništva, ali ih je bilo za 98.777 pripadnika manje u odnosu na zadnji popis, vjerojatno jer su se i oni dijelom izjašnjavali kao Jugoslaveni. Od ukupnog broja, Hrvata je u Hrvatskoj bilo 3.454.661 ili 75% stanovništva; u BiH 758.140 ili 18,4% stanovništva; u Vojvodini 109.203 ili 5,4% stanovništva; u Sloveniji 55.623 ili 2,9% stanovništva; u užoj Srbiji 31.447 ili 0,6% stanovništva; na Kosovu 8.718 ili 0,6% stanovništva; u Crnoj Gori 6,904 ili 1,2% stanovništva te u Makedoniji 3.307 ili 0,2% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

Bošnjaka je bilo 1.999.957 ili 8,9% stanovništva, što je povećanje za 270.025 pripadnika u odnosu na zadnji popis. Od ukupnog broja, Bošnjaka je bilo u BiH 1.630.033 ili 39,5% stanovništva; u Srbiji 215.166 ili 2,3% stanovništva; u Crnoj Gori 78.080 ili 13,4% stanovništva; u Makedoniji 39.513 ili 2,1% stanovništva; u Hrvatskoj 23.740 ili 0,5% stanovništva te u Sloveniji 13.425 ili 0,7% stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

Bilo je još i 1.753.554 Slovenaca ili 7,8% stanovništva (najviše u Sloveniji, 1.712.445 ili 90,5% stanovništva); 1.730.364 Albanaca ili 7,7% stanovništva (najviše na Kosovu, 1.226.736 ili 77,4% stanovništva); 1.339.729 Makedonaca ili 6% stanovništva (najviše u Makedoniji, 1.279.323 ili 67% stanovništva); 579.023 Crnogoraca ili 2,6% stanovništva (najviše u Crnoj Gori, 400.488 ili 68,5% stanovništva); 426.866 Mađara ili 1,9% stanovništva (najviše u Vojvodini, 385.356 ili 18,9% stanovništva); 1.219.045 Jugoslavena ili 5,4 % stanovništva (najviše u Srbiji, 441.941 ili 4,7% stanovništva) i drugih.&lt;ref name=&quot;Feldbauer123&quot;/&gt;

== Popis stanovništva 1991. ==
[[Datoteka:Yugoslavia census 1991.png|right|thumb|320px|Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.]]
{{glavni|Popis stanovništva 1991. u SFRJ}}
''Stanovništvo''{{Sfn|Lozny|2011|loc=str. 378}}
* [[Slovenija]] - 1.962.606
* [[Hrvatska]] - 4.760.344
* [[Bosna i Hercegovina|BiH]] - 4.364.574
* [[Crna Gora]] - 615.267
* [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] - 2.033.964
* [[Srbija]] - 9.791.475 ([[Kosovo]] 1.954.747, Uža [[Srbija]] 5.824.211, [[Vojvodina]] 2.012.517)
* '''Jugoslavija''' - 23.528.230

Od ukupnog broja stanovnika, narodni sastav bio je sljedeći: [[Srbi]] 8.526.872 (36,2 %), [[Hrvati]] 4.636.700 (19,7 %), [[Bošnjaci]] 2.353.002 (10,0 %), [[Albanci]] 2.178.393 (9,3 %), [[Slovenci]] 1.760.460 (7,5 %), [[Makedonci]] 1.372.272 (5,8 %), [[Crnogorci]] 539.262 (2,3 %), [[Mađari]] 378.997 (1,6 %), Jugoslaveni 710.394 (3,0%) i drugi.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}{{Sfn|Yugoslav Survey|1992|loc=str. 12}}

Ipak, zbog prilika usred raspada SFRJ, i sam popis bio je kaotičan tako da su pojedine republike objavile tek preliminarne rezultate bez detaljnijih analiza, dok su Albanci na Kosovu bojkotirali popis.{{Sfn|Baltic|2007|loc=str. 25-26}}
=== Nadopunjen popis 1991. ===
''Stanovništvo''
* [[Slovenija]] - 1.965.986
* [[Hrvatska]] - 4.784.265
* [[Bosna i Hercegovina|BiH]] - 4.377.033
* [[Crna Gora]] - 615.035
* [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] - 2.033.964 ([[1994]]. ponovljen popis, 1.936.877 stanovnika)
* [[Srbija]] - 9.778.991 (Uža [[Srbija]] 5.808.906, [[Vojvodina]] 2.031.992)
* '''Jugoslavija''' - 23.542.815

== Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Prosječan broj članova
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| 5,15
| 5,04
| 4,64
| 4,41
| 4,00
|-
| [[Crna Gora]]
| 4,51
| 4,56
| 4,43
| 4,34
| 4,09
|-
| [[Hrvatska]]
| 4,94
| 3,81
| 3,56
| 3,43
| 3,23
|-
| [[Sjeverna Makedonija]] 
| 5,27
| 5,30
| 5,02
| 4,68
| 4,39
|-
| [[Slovenija]] 
| 3,78
| 3,66
| 3,47
| 3,35
| 3,18
|-
| [[Srbija]]
| 4,39
| 4,32
| 3,96
| 3,76
| 3,63
|-
| [[Jugoslavija]]
| 4,37
| 4,29
| 3,99
| 3,82
| 3,62
|}
&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 119&lt;/ref&gt;

== Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Republike
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| 2.563.767(16,2%)
| 2.847.459(16,8%)
| 3.277.948(17,6%)
| 3.746.111(18,3%)
| 4.124.256(18,4%)
|-
| [[Crna Gora]]
| 377.189(2,4%)
| 419.873(2,5%)
| 471.894(2,5%)
| 529.604(2,6%)
| 584.310(2,6%)
|-
| [[Hrvatska]]
| 3.779.858(24%)
| 3.936.022(23,2%)
| 4.159.696(22,4%)
| 4.426.221(21,6%)
| 4.601.469(20,5%)
|-
| [[Sjeverna Makedonija]] 
| 1.152.986(7,3%)
| 1.304.514(7,7%)
| 1.406.003(7,6%)
| 1.647.308(8%)
| 1.909.136(8,5%)
|-
| [[Slovenija]] 
| 1.439.800(9,1%)
| 1.504.427(8,8%)
| 1.591.523(8,6%)
| 1.727.137(8,4%)
| 1.891.864(8,4%)
|-
| [[Srbija]]
| 6.527.966(41,4%)
| 6.979.154(41,2%)
| 7.642.227(41,2%)
| 8.446.591(41,2%)
| 9.313.676(41,5%)
|-
| [[Jugoslavija]]
| 15.841.566 (100%)
| 16.991.449 (100%)
| 18.549.291 (100%)
| 20.522.972 (100%)
| 22.424.711 (100%)
|}

== Narodni sastav od 1948. do 1981. ==
{| {{prettytable}}
| Narodnosti
| [[1948]].
| [[1953]].
| [[1961]].
| [[1971]].
| [[1981]].
|- 
| [[Srbi]]
| 6.547.117(41,5%)
| 7.065.923(41,7%)
| 7.806.152(42,1%)
| 8.143.246(39,7%)
| 8.140.452(36,3%)
|-
| [[Hrvati]]
| 3.784.353(24%)
| 3.975.550(23,5%)
| 4.293.809(23,1%)
| 4.526.782(22,1%)
| 4.428.005(19,7%)
|-
| [[Bošnjaci]]
| 808.921(5,1%)
| 998.698(5,9%)
| 972.940(5,2%)
| 1.729.932(8,4%)
| 1.999.957(8,9%)
|-
| [[Slovenci]] 
| 1.415.432(9%)
| 1.487.100(8,8%)
| 1.589.211(8,6%)
| 1.678.032(8,2%)
| 1.753.554(7,8%)
|-
| [[Albanci]] 
| 750.431(4,8%)
| 754.245(4,5%)
| 914.733(4,9%)
| 1.309.523(6,4%)
| 1.730.364(7,7%)
|-
| [[Makedonci]]
| 810.126(5,1%)
| 893.247(5,3%)
| 1.045.513(5,6%)
| 1.194.784(5,8%)
| 1.339.729(6%)
|-
| [[Jugoslavija]]&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124&lt;/ref&gt;
| 15.772.098 (100%)
| 16.936.573 (100%)
| 18.549.291 (100%)
| 20.522.972 (100%)
| 22.424.711 (100%)
|}
== Vitalna statistika ==

=== Vitalna statistika SFRJ od 1947. do 1991. ===

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.679.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''416.799'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |199.902
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''216.897'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1948'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.901.032
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''446.634'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.015
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''232.619'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1949'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.133.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''483.663'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |217.180
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''266.483'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |
| style=&quot;text-align:right;&quot; |
|-
|'''1950'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.339.860
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''492.993'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.165
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''280.828'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''30,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,77'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.411.195
|-
|'''1951'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.578.223
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''446.254'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |234.689
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''211.565'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,32'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.455.670
|-
|'''1952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.793.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''498.172'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |197.520
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''300.652'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''29,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,65'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.500.131
|-
|'''1953'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.048.601
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''484.139'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |211.790
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''272.349'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''16,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,41'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.544.601
|-
|'''1954'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1954/Pdf/G19542002.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1954}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.284.632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''493.567'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |187.521
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''306.046'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''28,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''17,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,40'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.600.326
|-
|'''1955'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1955/Pdf/G19552002.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1955}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.522.438
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''471.394'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |199.982
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''271.412'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''15,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,18'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.656.054
|-
|'''1956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.690.580
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''460.235'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |198.497
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''261.738'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''26,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''3,04'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.711.776
|-
|'''1957'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.865.515
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''426.701'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.334
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''236.367'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,77'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.745.520
|-
|'''1958'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.034.999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.399'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |166.801
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''265.598'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''14,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,79'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.749.438
|-
|'''1959'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.226.203
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''424.276'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |180.747
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''243.529'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,76'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.708.379
|-
|'''1960'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1960/Pdf/G19602001.pdf|title=Statistički godišnjak FNRJ, 1960}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.402.257
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''432.595'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.693
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''249.902'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,83'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.689.628
|-
|'''1961'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.592.567
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''422.180'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |167.447
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''254.733'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''13,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue; &quot; |'''2,78'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.670.880
|-
|'''1962'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.815.935
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''413.093'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |186.843
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''226.250'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,68'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.766.916
|-
|'''1963'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.036.409
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''407.406'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |169.744
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''237.662'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.804.648
|-
|'''1964'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.260.364
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''401.104'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |181.255
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''219.849'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''11,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,62'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.861.010
|-
|'''1965'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1965/Pdf/G19652001.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1965}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.489.605
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''408.158'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |170.549
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''237.609'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,69'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.938.773
|-
|'''1966'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.739.122
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''399.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |159.570
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''240.232'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.043.670
|-
|'''1967'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.960.120
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''389.640'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |174.060
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''215.580'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,55'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.176.374
|-
|'''1968'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.121.246
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.543'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |174.800
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''207.743'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''10,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.291.934
|-
|'''1969'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.251.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.764'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |188.693
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''194.071'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,43'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.421.866
|-
|'''1970'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1970/Pdf/G19702001.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1970}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.386.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''363.278'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |181.843
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''181.435'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,9'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,27'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.492.906
|-
|'''1971'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.579.890
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''375.762'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |179.113
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''196.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,38'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.458.432
|-
|'''1972'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.797.221
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''380.743'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.578
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.165'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,36'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.518.843
|-
|'''1973'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.008.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''379.051'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |180.997
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''198.054'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,4'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,31'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.575.065
|-
|'''1974'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.223.359
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |177.691
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''205.256'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,29'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.596.395
|-
|'''1975'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1975/Pdf/G19752003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1975}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.441.297
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''388.037'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |184.907
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''203.130'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,28'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.651.830
|-
|'''1976'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.674.043
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''392.364'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.965
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''209.399'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,26'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.684.130
|-
|'''1977'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.900.681
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''384.637'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |182.803
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''201.834'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''9,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,19'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.706.563
|-
|'''1978'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.121.687
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''381.387'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |191.087
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''190.300'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,6'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,16'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.720.058
|-
|'''1979'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.297.376
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''378.803'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |190.304
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''188.499'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,13'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.748.224
|-
|'''1980'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1980/Pdf/G19802003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1980}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.359.500
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''382.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |197.369
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''184.751'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''8,3'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,14'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.776.387
|-
|'''1981'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.499.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''369.047'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |201.201
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''167.846'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,09'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.706.892
|-
|'''1982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.646.153
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''378.814'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |203.272
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''175.542'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,14'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.686.451
|-
|'''1983'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.800.697
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''374.610'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |218.980
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''155.630'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,11'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.704.798
|-
|'''1984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.954.868
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''377.362'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.725
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''162.637'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''7,1'''
| style=&quot;text-align:right; color:blue;&quot; |'''2,11'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.729.944
|-
|'''1985'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1985/Pdf/G19852003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1985}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.121.383
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''366.629'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.883
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''153.746'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,05'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.764.187
|-
|'''1986'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.259.342
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''359.626'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |213.149
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''146.477'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,00'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.830.545
|-
|'''1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.393.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''359.338'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |214.666
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''144.672'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''2,00'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.820.653
|-
|'''1988'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.526.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''356.268'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |213.466
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''142.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''6,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,98'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.838.991
|-
|'''1989'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.594.157
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''336.394'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |215.483
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''120.911'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''5,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,88'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.895.545
|-
|'''1990'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1990/Pdf/G19902003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1992/pdf/G19924001.pdf|title=Demografska statistika 1990, Jugoslavija}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.657.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''335.152'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |212.148
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''123.004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''5,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,87'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.922.912
|-
|'''1991'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G1991/Pdf/G19912003.pdf|title=Statistički godišnjak SFRJ, 1991}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.532.279
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''325.922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |221.929
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''103.993'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''13,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''4,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,94'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.669.046
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|}

=== Brakovi i razvodi u SFRJ od 1947. do 1991. ===

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1947'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.679.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''205.835'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.915'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''101,6'''
|-
|'''1948'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |15.901.032
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''203.822'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.586'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''120,6'''
|-
|'''1949'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.133.000
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''184.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.985'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''92,3'''
|-
|'''1950'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.339.860
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''185.965'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.879'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''96,1'''
|-
|'''1951'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.578.223
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.133'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15.538'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''91,3'''
|-
|'''1952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.793.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''176.055'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12.359'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''70,2'''
|-
|'''1953'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.048.601
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''167.940'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.020'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''95,4'''
|-
|'''1954'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.284.632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.547'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.053'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''93,6'''
|-
|'''1955'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.522.438
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''162.711'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.389'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''119,2'''
|-
|'''1956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.690.580
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''156.379'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.336'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,6'''
|-
|'''1957'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |17.865.515
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''154.970'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.421'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,8'''
|-
|'''1958'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.034.999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.242'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.856'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,4'''
|-
|'''1959'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.226.203
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.572'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.483'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,3'''
|-
|'''1960'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.402.257
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.120'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.085'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,4'''
|-
|'''1961'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.592.567
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.510'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.532'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127,8'''
|-
|'''1962'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.815.935
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''162.672'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.198'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,3'''
|-
|'''1963'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.036.409
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''157.909'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.328'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''135,1'''
|-
|'''1964'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.260.364
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''166.998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.405'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,2'''
|-
|'''1965'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.489.605
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.301'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124,2'''
|-
|'''1966'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.739.122
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168.789'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.042'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''136,5'''
|-
|'''1967'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.960.120
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''169.282'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.840'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,1'''
|-
|'''1968'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.121.246
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''170.470'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,1'''
|-
|'''1969'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.251.498
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.507'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.178'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''115,6'''
|-
|'''1970'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.386.272
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''182.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.473'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''112,1'''
|-
|'''1971'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.579.890
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''183.916'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.347'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116,1'''
|-
|'''1972'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.797.221
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''186.156'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.040'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''118,4'''
|-
|'''1973'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.008.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''183.665'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.221'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126,4'''
|-
|'''1974'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.223.359
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''181.192'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.802'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''136,9'''
|-
|'''1975'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.441.297
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''180.046'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.137'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,6'''
|-
|'''1976'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.674.043
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''174.918'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.431'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,7'''
|-
|'''1977'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.900.681
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''178.783'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.990'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,6'''
|-
|'''1978'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.121.687
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''178.819'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.180'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''135,2'''
|-
|'''1979'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.297.376
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''176.310'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124,5'''
|-
|'''1980'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.359.500
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.439'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.583'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,7'''
|-
|'''1981'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.499.154
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''173.036'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.557'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,4'''
|-
|'''1982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.646.153
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''172.359'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.715'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,8'''
|-
|'''1983'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.800.697
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171.906'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.127'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''128,7'''
|-
|'''1984'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.954.868
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''167.789'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.260'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''132,7'''
|-
|'''1985'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.121.383
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.022'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.952'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146,9'''
|-
|'''1986'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.259.342
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160.277'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.557'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''140,7'''
|-
|'''1987'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.393.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163.469'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.907'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''140,1'''
|-
|'''1988'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.526.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160.419'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.127'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''144,2'''
|-
|'''1989'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.594.157
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''158.544'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.761'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''143,6'''
|-
|'''1990'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.657.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146.975'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.551'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''139,8'''
|-
|'''1991'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |23.532.279
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''134.826'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.551'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''130,2'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|}

== Promjene ==
[[Datoteka:Yugoslavia demography.png|thumb|desno|320px|Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.]]

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene narodne strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42,1 %). Najviše se promijenio udio [[Albanci|Albanaca]], čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih [[1991]]. bilo više od 2,17 milijuna. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353.Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, [[Kosovo]], je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila, ali je i ono doživjelo velik pad stope plodnosti u 21. stoljeću. Jugoslavensko stanovništvo polagano je starjelo: prosječna starost stanovnika je bila je samo 24 godine 1950-ih{{Sfn|Iwańska|1955|loc=str. 39}} da bi 1980-ih bila deset godina više.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a u Kosovu za čak 166 %. Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

[[1981]]. najveći gradovi su bili [[Beograd]] (1.087.915 stanovnika), [[Zagreb]] (648.586 stanovnika), [[Skoplje|Skopje]] (408.143 stanovnika), [[Sarajevo]] (319.017 stanovnika) i [[Ljubljana]] (224.817 stanovnika).&lt;ref&gt;[[#Feldbauer|Feldbauer 1988.]], str. 124, 125, 126&lt;/ref&gt; Broj stambenih jedinica i/ili kuća povećao se sa 2,4 milijuna 1921. na 6,1 milijuna 1981. godine.{{Sfn|Allcock|2000|loc=str. 355}}

Od 22,4 milijuna stanovnika, [[Srpskohrvatski jezik]] je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, [[Slovenski jezik|Slovenski]] 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugm jezicima.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Nepismenih je [[1953]]. bilo 25,4 %, [[1971]]. 15,1 % da bi [[1981]]. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su [[Kosovo]] sa 17,6 % i Bosna sa 14,5 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;Feldbauer118&quot;/&gt;

=== Nakon raspada SFRJ ===
Iako su neki demografski analitičari početkom [[1980-ih]] procjenjivali da će stanovništvo Jugoslavije do [[2000]]. narasti do 25,65 milijuna stanovnika,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; počevši od 1990-ih i prelaska država u neovisnost i kapitalistički sustav, primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a [[2002]]. samo još 4.891.031). Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova]], broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Borislav Radović procjenjuje da su ratovi prouzročili 3.725.300 izbjeglica ili raseljenih, od kojih je jedan dio trajno napustio područje bivše Jugoslavije i otišao živjeti u inozemstvo.Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnika,Hrvatska 4.437.460,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. |publisher=Državni zavod za statistiku RH |access-date=2009-02-06 |archive-date=2009-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090201120521/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html }}&lt;/ref&gt; Slovenija 1.964.036,{{Sfn|Magone|2010|loc=str. 134}} Sjeverna Makedonija 2.022.547,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/OblastOpsto_en.aspx?id=2|title=Population|publisher=Statistički ured Republike Sjeverne Makedonije|accessdate=22. kolovoza 2013}}&lt;/ref&gt; Crna Gora 620.145{{Sfn|Ujedinjeni narodi|2010|loc=str. 10}} dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema siteu GeoHive, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt [[Brčko]] 43.516 a [[Republika Srpska]] 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja. ''Nationsencyclopedia'' procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u [[jul|srpnju]] 2001. imala 3.922.205 stanovnika&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Europe/Bosnia-and-Herzegovina.html|title=BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overview|publisher=Nationsencyclopedia|accessdate=1. lipnja 2011|author=Valentin Hadjiyski}}&lt;/ref&gt; ''[[The World Factbook]]'' je također procjenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.{{Sfn|Powell|2009|loc=str. 32}} S druge strane, [[Svjetska banka]] i Međunarodna Energetska Agencija procjenile da je BiH 2001. imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano na analizi podataka o potrošnji energije te države.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|title=Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB): Bosnia and Herzegovina|publisher=Međunarodna atomska energetska agencija|year=2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100116033053/http://iaea.org/inisnkm/nkm/aws/eedrb/data/BA-gp.html|archivedate=2010-01-16|access-date=2013-08-22|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[BBC]] procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2 milijuna stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4385768.stm|title=Muslims in Europe: Country guide|date=23. prosinca 2005|author=BBC News|publisher=bbc.co.uk|accessdate=1. lipnja 2011}}&lt;/ref&gt; S druge strane, [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]] daje procjenu da je tada Kosovo imalo do 2,4 milijuna žitelja.

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Ekonomsko stanje država uglavnom se pogoršalo. Hrvatska je u socijalizmu SFRJ bila zemlja visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti, dok je – otkako je prešla na liberalni kapitalizam – postala zemljom niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti. 1952. zaposlenih je bilo oko 500.000 osoba, a nezaposlenih samo 14.000. 1971. godine nezaposlenih je u Hrvatskoj bilo 40.000, (iako su mnogi posao nalazili i na &quot;privremenom radu&quot; u inozemstvu), a 1990., samo 160.000 osoba. 2011., samostalna Hrvatska imala je oko 300.000 nezaposlenih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|publisher=Novi list|title=Hrvatska u Jugoslaviji ostvarivala bolje gospodarske rezultate nego danas|author=Ivo Jakovljević|date=17. rujna 2011|accessdate=24. kolovoza 2013|archivedate=2013-06-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130601221711/http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatska-u-Jugoslaviji-ostvarivala-bolje-gospodarske-rezultate-nego-danas|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog loše ekonomske situacije, na prostorima bivše Jugoslavije zabilježen je sve veći broj odlaska stanovništva na rad u inozemstvo, što je dodatno pogoršalo demografsku sliku republika.

==== Vitalna statistika od raspada SFRJ  ====

&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/data/database|title=Eurostat/Database/Population and social conditions/Demography and migration(demo)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bhas.gov.ba/?lang=bs|title=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - novi sajt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bhas.ba/index.php?lang=ba|title=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine - stari sajt|access-date=2020-05-17|archivedate=2020-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200511094351/https://bhas.ba/index.php?lang=ba|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/|title=Federalni zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/|title=Zavod za statistiku Republike Srpske}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/default.htm|title=Državni zavod za statistiku - Republika Hrvatska|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-05-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20200509135010/https://www.dzs.hr/default.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/sr/agencija-za-statistiku-kosova|title=Agencija za statistiku Kosova|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-06-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20200601100638/https://ask.rks-gov.net/sr/agencija-za-statistiku-kosova|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monstat.org/cg/index.php|title=Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520141840/http://monstat.org/cg/index.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/Default_en.aspx|title=State Statistical Office of the Republic of North Macedonia}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.gov.rs/sr-Latn/|title=Zavod za statistiku Republike Srbije}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en|title=Statistical Office of the Republic of Slovenia (SURS)|access-date=2020-05-17|archive-date=2019-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629175729/https://www.stat.si/StatWeb/en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
|'''1992&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.093.910
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.027
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''47.982'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,81'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.587.453
|-
|'''1993&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.028.602
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.687'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.845
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''47.842'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,82'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.599.657
|-
|'''1994&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.967.461
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''239.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |189.950
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''49.213'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,80'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.614.649
|-
|'''1995&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.906.042
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''241.820'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |193.377
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''48.443'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,2
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,82'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.644.106
|-
|'''1996'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.418.439
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''288.279'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |222.215
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''66.064'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,84'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.529.314
|-
|'''1997'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.386.266
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''282.599'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |227.208
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''55.391'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,1
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''2,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,80'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.535.115
|-
|'''1998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.254.224
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''266.468'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |229.710
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''36.758'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''12,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,71'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.514.073
|-
|'''1999'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.131.334
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''253.555'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |230.670
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''22.885'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,4
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,63'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.491.127
|-
|'''2000'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.012.836
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''252.432'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |233.138
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''19.294'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,64'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.464.536
|-
|'''2001'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.905.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''247.883'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |226.415
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''21.468'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,61'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.438.762
|-
|'''2002'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.832.507
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''244.577'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |232.015
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''12.562'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,6
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,60'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.415.880
|-
|'''2003'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.760.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''238.054'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |238.117
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-63'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''0,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,56'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.378.295
|-
|'''2004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.686.268
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''236.589'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |234.872
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''1.717'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,8
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |'''0,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,55'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.341.344
|-
|'''2005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.651.961
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''233.114'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.763
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-9.649'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,53'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.300.025
|-
|'''2006'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.607.654
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''228.716'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |236.171
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-7.455'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,51'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.266.493
|-
|'''2007'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.602.063
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''226.270'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.402
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-14.132'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.233.557
|-
|'''2008'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.587.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''234.278'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |238.583
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-4.305'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,56'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.201.891
|-
|'''2009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.590.089
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''237.747'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |241.825
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-4.078'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,59'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.169.753
|-
|'''2010'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.574.677
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''232.918'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.801
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-7.883'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,57'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.136.236
|-
|'''2011'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.518.638
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''218.047'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |239.896
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-21.849'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,49'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.066.856
|-
|'''2012'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.493.322
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''222.150'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |242.318
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-20.168'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,3'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,3
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-0,9'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,53'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.035.415
|-
|'''2013'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.458.433
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''217.095'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |237.659
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-20.564'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,1'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,1
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.996.561
|-
|'''2014'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.400.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''214.380'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |240.030
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-25.650'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''10,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,2
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,50'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.955.821
|-
|'''2015'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.299.117
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''208.503'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.585
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-42.082'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,8'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,8
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,0'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.900.318
|-
|'''2016'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.216.274
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''206.588'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |243.510
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-36.922'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,5
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-1,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.854.833
|-
|'''2017'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.136.897
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''204.340'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |250.723
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-46.383'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,7'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.807.719
|-
|'''2018 '''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''201.191'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |247.312
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-46.121'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,6'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,2'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,48'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.760.976
|-
|'''2019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.003.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''196.920'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''248.548'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-51.628'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''9,4'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''11,8'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''-2,5'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''1,47'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''4.710.257'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
| colspan=&quot;10&quot; |&lt;sup&gt;'''1) Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.'''&lt;/sup&gt;
|-
|}

==== Brakovi i razvodi od raspada SFRJ ====

{| class=&quot;wikitable sortable &quot; 
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
|'''1992&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.093.910
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''110.205'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''13.356'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121,2'''
|-
|'''1993&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.028.602
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''109.168'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.659'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''134,3'''
|-
|'''1994&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.967.461
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''107.819'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.170'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,4'''
|-
|'''1995&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.906.042
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''108.778'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''14.493'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''133,2'''
|-
|'''1996'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.418.439
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.066'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''15.332'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123,6'''
|-
|'''1997'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.386.266
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''125.473'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.698'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''133,1'''
|-
|'''1998'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.254.224
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.267'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''17.029'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''137,0'''
|-
|'''1999'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.131.334
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''123.738'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''16.213'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''131,0'''
|-
|'''2000'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.012.836
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.536'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''18.702'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''146,6'''
|-
|'''2001'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.905.623
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''124.876'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.754'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''158,2'''
|-
|'''2002'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.832.507
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.179'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.118'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''171,2'''
|-
|'''2003'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.760.178
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.395'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''160,6'''
|-
|'''2004'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.686.268
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''127.410'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.208'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''166,5'''
|-
|'''2005'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.651.961
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''121.375'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.406'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''168,1'''
|-
|'''2006'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.607.654
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''122.956'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.162'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''164,0'''
|-
|'''2007'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.602.063
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''129.528'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.183'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163,5'''
|-
|'''2008'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.587.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''126.441'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.805'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''156,6'''
|-
|'''2009'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.590.089
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''125.209'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''20.542'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''164,1'''
|-
|'''2010'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.574.677
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''119.129'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''19.490'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''163,6'''
|-
|'''2011'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.518.638
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.577'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.210'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''190,5'''
|-
|'''2012'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.493.322
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.573'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.599'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''188,5'''
|-
|'''2013'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.458.433
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''111.595'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''22.704'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''203,4'''
|-
|'''2014'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.400.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.548'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''23.368'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''204,0'''
|-
|'''2015'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.299.117
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''117.066'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.824'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''212,1'''
|-
|'''2016'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.216.274
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''114.489'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.170'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''219,8'''
|-
|'''2017'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.136.897
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.669'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''24.750'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''212,1'''
|-
|'''2018 '''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''116.843'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''214,1'''
|-
|'''2019'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''21.003.163'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''115.604'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''25.732'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''5,5'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''1,2'''
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |'''222,6'''
|-
! style=&quot;width:40pt;&quot; |
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:60pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
| colspan=&quot;7&quot; |&lt;sup&gt;'''1)Statistika od 1992. do 1995. godine ne uključuje podatke za Bosnu i Hercegovinu.'''&lt;/sup&gt;
|}

=== 2011. godine ===
Trend smanjivanja stanovništva nastavljen je i 2011. Slovenija je te godine imala 2.050.189 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.delo.si/novice/slovenija/slovenija-v-zacetku-leta-s-2-050-189-prebivalci.html| title=Slovenija v začetku leta s 2.050.189 prebivalci| access-date=2020-05-09| archive-date=2011-05-01| archive-url=https://web.archive.org/web/20110501181759/http://delo.si/novice/slovenija/slovenija-v-zacetku-leta-s-2-050-189-prebivalci.html| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Hrvatska 4.284.889,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf| title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011| access-date=2020-05-09| archive-date=2020-06-14| archive-url=https://web.archive.org/web/20200614071853/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf}}&lt;/ref&gt; Srbija (bez Kosova) 7.182.862 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.stat.gov.rs/sr-latn/oblasti/popis/popis-2011/| title=Popis 2011}}&lt;/ref&gt; Kosovo 1.739.825&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://ask.rks-gov.net/media/1615/stanovnistvo-prema-polu-i-nacionalnosti-na-nivou-naselja.pdf| title=STANOVNIŠTVO PREMA POLU I NACIONALNOSTI NA NIVOU NASELJA,2011| access-date=2020-05-09| archive-date=2020-09-30| archive-url=https://web.archive.org/web/20200930154705/https://ask.rks-gov.net/media/1615/stanovnistvo-prema-polu-i-nacionalnosti-na-nivou-naselja.pdf| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; a Crna Gora 620.029 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322| title=Podaci na nivou Crne Gore| access-date=2020-05-09| archive-date=2020-06-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20200603125226/http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema podacima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013.]], Bosna i Hercegovina je imala 3.531.159 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a130158/Republika-Srpska-objavila-rezultate-popisa-stanovnistva.html| title=Republika Srpska objavila rezultate popisa stanovništva}}&lt;/ref&gt; U okviru BiH , prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federacija Bosne i Hercegovine je prema rezultatima popisa imala 2.219.220 stanovnika, Republika Srpska 1.228.243 stanovnika, dok je Brčko Distrikt imao 83.516 stanovnika. Republika Srpska nije priznala rezultate popisa, pa je odlučila da objavi sopstvene podatke o broju stanovnika za svoju teritoriju, pa prema podacima koje je objavio Republički zavod za statistiku u Srpskoj je živjelo 1.170.342 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.statistika.ba/| title=Popis 2013,BiH}}&lt;/ref&gt; Jedina država za čiji se broj stanovnika još uvijek ne zna točan broj je Sjeverna Makedonija, u kojoj je prekinut popis stanovništva 2011. zbog optužbi za falsificiranje broja stanovnika albanske zajednice.Procjenjuje se da je Sjeverna Makedonija 2011. godine brojala 2.058.539 žitelja.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.stat.gov.mk/Publikacii/PDFGodisnik2013/03-Naselenie-Population.pdf| title=Statistical Yearbook, 2013-Population}}&lt;/ref&gt; Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2011.-2013. živjelo oko 21.467.500 stanovnika, ili oko četiri do sedam % manje nego prije 10 godina.

=== 2018. godine ===

Tijekom druge decenije 21. stoljeća nastavljen je trend opadanja stanovništva na prostoru bivše Jugoslavije. To se dešava kroz, s jedne strane, ubrzan pad nataliteta i stoga povećanje negativne stope prirodnog priraštaja i s druge strane, kroz ubrzano iseljavanje tijekom ove decenije. Prema procjenama zavoda za statistiku zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije, sredinom 2018. godine u Sloveniji je živjelo 2.070.050 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/7732|title=On 1 July 2018 Slovenia's population 2,070,050 or 3.170 more than six months earlier}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je imala 4.087.843 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.hgk.hr/documents/demografija-zupanija-rh5e469c278533f.pdf|title=DEMOGRAFSKI POKAZATELJI U HRVATSKIM ŽUPANIJAMA}}&lt;/ref&gt; Srbija (bez Kosova) 6.982.604 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G20191180.pdf|title=Процене становништва, 2018.}}&lt;/ref&gt; Kosovo 1.797.086,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/media/5013/procena-stanovnistva-2018.pdf|title=PROCENA Stanovništvo Kosova 2018|access-date=2020-05-17|archive-date=2021-06-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210626140657/https://ask.rks-gov.net/media/5013/procena-stanovnistva-2018.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Crna Gora 622.227 stanovnika,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monstat.org/userfiles/file/demografija/procjene%20stanovnistva/2018/saopstenje%202018%20%2027%2005%202019(1).pdf|title=Procjene stanovništva i osnovni demografski pokazatelji,2018. godina|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717040420/http://www.monstat.org/userfiles/file/demografija/procjene%20stanovnistva/2018/saopstenje%202018%20%2027%2005%202019(1).pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; BiH 3.427.369 (Federacija BiH 2.196.233,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2018/08/14.2.1.pdf|title=Procjena ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH po kantonima, 2018, stanje sredina godine}}&lt;/ref&gt; Republika Srpska 1.147.902,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/stanovnistvo/procene_stanovnistva/2013-2018/Procjene_Stanovnistva_2013_2018.pdf|title=Procjena stanovništva 2013-2018}}&lt;/ref&gt; a Brčko Distrikt 83.234 stanovnika), a Sjeverna Makedonija 2.076.217 stanovnika. Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2018. godine živjelo 21.063.396 stanovnika, što predstavlja za oko 2,5 milijuna stanovnika manje nego na popisu 1991. godine. Tačan broj stanovnika zemalja bivše Jugoslavije će se saznati na popisima koji su planirani za 2021. godinu u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini u kojoj popis neće biti održan prije 2023. godinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-nece-imati-popis-stanovnistva-prije-2023-godine/200109071|title=BiH neće imati popis stanovništva prije 2023. godine}}&lt;/ref&gt;

U 2018. godini na prostoru bivše Jugoslavije rođeno je 201.191 beba i broj rođenih se iz godine u godinu smanjuje. 1950. godine rođene su 492.993 bebe, što je za oko 2,5 puta više nego što se rodilo 2018. godine. 1950. stopa nataliteta u SFRJ je iznosila 30,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je iznosila 17,2 promila , a stopa fertiliteta je iznosila 3,77. U 2018. godini stopa nataliteta je iznosila 9,2 promila, stopa prirodnog priraštaja je bila negativna i iznosila je -2,2 promila, a stopa fertiliteta 1,48 što je nedovoljno za prosto obnavljanje stanovništva.

Veliki pad nataliteta dogodio se u svim zemljama bivše SFRJ. U Srbiji se 1950. godine rodilo 163.297 djece, dok je 2018. rođeno skoro 100.000 djece manje, 63.975. U Hrvatskoj je broj rođenih 1950. bio 95.174, a 2018. samo 36.945 beba, u Sjevernoj Makedoniji 1950. 49.560, a 2018. 21.333, dok je u BiH 1950. rođeno 102.680, a 2018. samo 29.328 rođene djece. Kosovo je imalo nagli pad rođenih u posljednjih 30 godina. 1988. rodilo se 56.283 beba, i ta godina je bila godina sa najvećim brojem rođenih beba na Kosovu. Međutim, 30 godina kasnije, 2018. godine, rodilo se samo 22.761 beba, što je pad za oko 60% rođenih. Na Kosovo je početkom pedesetih godina svaka žena rađala u prosjeku oko sedmoro djece sa stopom rađanja od preko 45 promila, osamdesetih oko četvoro djece sa stopom  rađanja od 30 promila, dok je 2018. stopa fertiliteta iznosila samo 1,6 djece po ženi, a stopa rađanja 12,7 promila. Zemlja sa najvišom stopom fertiliteta je Crna Gora i ona iznosi 1,76 djece po ženi. Najniža stopa fertiliteta zbilježena  je u Bosni i Hercegovini i iznosi 1,29.

Jedna od stvari koja dodatno opterećuje lošu demografsku situaciju je drastično povećana stopa razvoda brakova. U 2018. zabilježena su ukupno 116.843 braka i 25.019 razvoda, a stopa razvoda je iznosila 214,1 na 1000 brakova. U Kraljevini Jugoslaviji je stopa razvoda u prosjeku iznosila oko 50 na 1000 brakova, a u SFRJ u prosjeku oko 120-140 na 1000 brakova. Najveća stopa razvoda u 2018. godini je zabilježena u Sloveniji i Hrvatskoj i iznosi 323,5 na 1000 brakova za Sloveniju , odnosno 307,5 na 1000 brakova za Hrvatsku. Najmanja stopa razvoda je na Kosovu i iznosi 59,2 na 1000 brakova, što je ujedno i najniža stopa razvoda u Evropi.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Vitalna statistika 2018. godine&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Živorođeni
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Umrli
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Prirodna promjena
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa nataliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa mortaliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Prirodni  priraštaj
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa ukupnog  fertiliteta
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Žensko fertilno  stanovništvo (15-49 godina)
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.427.369
| style=&quot;text-align:right;&quot; |29.328
| style=&quot;text-align:right;&quot; |37.237
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -7.909
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,29
| style=&quot;text-align:right;&quot; |789.815
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2019/06/Demografija_.pdf|title=DEMOGRAFSKA STATISTIKA 2018|}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.196.233
| style=&quot;text-align:right;&quot; |18.899
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.442
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2.543
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,8
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,25
| style=&quot;text-align:right;&quot; |522.788
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Republika Srpska]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/stanovnistvo/BiltenDemografskaStatistika_2019_WEB.pdf|title=ДЕМОГРАФСКА СТАТИСТИКА 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/godisnjak/2019/StatistickiGodisnjak_2019_WEB.pdf|title=Статистички годишњак Републике Српске 2019|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20200711153437/https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/godisnjak/2019/StatistickiGodisnjak_2019_WEB.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.147.902
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9.568
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14.763
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -5.195
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -4,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,37
| style=&quot;text-align:right;&quot; |247.599
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Brčko Distrikt]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2019/BRC_07_2018_TB_0_BS.pdf|title=DEMOGRAFIJA u Brčko distriktu BiH 2014-2018.godina|}}&lt;/ref&gt;''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |83.234
| style=&quot;text-align:right;&quot; |861
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.032
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -171
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,4
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -2,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,58
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.428
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://monstat.org/userfiles/file/publikacije/godisnjak%202019/4.pdf|title=Statistički godišnjak 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |622.227
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7.264
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.504
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |760
| style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |1,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,76
| style=&quot;text-align:right;&quot; |144.894
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2019.pdf|title=Hrvatska u brojkama 2019|3=|access-date=2020-05-17|archive-date=2021-11-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20211115072931/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/croinfig_2019.pdf}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.087.843
| style=&quot;text-align:right;&quot; |36.945
| style=&quot;text-align:right;&quot; |52.706
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -15.761
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -3,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,47
| style=&quot;text-align:right;&quot; |875.747
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Kosovo]]'''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ask.rks-gov.net/media/5358/statisticki-godisnjak-2019.pdf|title=Statistički Godišnjak Republike Kosova 2019|3=|access-date=2020-05-17|archive-date=2022-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20220506104555/https://ask.rks-gov.net/media/5358/statisticki-godisnjak-2019.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.797.086
| style=&quot;text-align:right;&quot; |22.761
| style=&quot;text-align:right;&quot; |8.998
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |13.763
| style=&quot;text-align:right;&quot; |12,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,0
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |7,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,60
| style=&quot;text-align:right;&quot; |489.345
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]''' &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.stat.gov.mk/PrikaziPublikacija_en.aspx?id=34&amp;rbr=770|title=Statistical Yearbook, 2019|}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.076.217
| style=&quot;text-align:right;&quot; |21.333
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.727
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |1.606
| style=&quot;text-align:right;&quot; |10,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,5
| style=&quot;text-align:right; color:green;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,43
| style=&quot;text-align:right;&quot; |507.275
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Slovenija]]''' &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8253|title=Demographic events, Slovenia, 2018|3=|access-date=2020-05-17|archive-date=2022-12-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20221221171827/https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8253}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.070.050
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.585
| style=&quot;text-align:right;&quot; |20.485
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -900
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,9
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -0,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,61
| style=&quot;text-align:right;&quot; |430.225
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Srbija]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2019/Pdf/G201914016.pdf|title=Демографска статистика 2018|}}&lt;/ref&gt;'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.982.604
| style=&quot;text-align:right;&quot; |63.975
| style=&quot;text-align:right;&quot; |101.655
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -37.680
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |14,6
| style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; | -5,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,48
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.523.675
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |&lt;big&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/big&gt;
! style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
! style=&quot;text-align:right;&quot; |201.191
! style=&quot;text-align:right;&quot; |247.312
! style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |-46.121
! style=&quot;text-align:right;&quot; |9,6
! style=&quot;text-align:right;&quot; |11,7
! style=&quot;text-align:right; color:red;&quot; |-2,2
! style=&quot;text-align:right;&quot; |1,48
! style=&quot;text-align:right;&quot; |4.760.976
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Brakovi i razvodi u 2018. godini&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stanovništvo sredinom godine
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Broj  sklopljenih brakova
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Broj razvoda
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa sklopljenih  brakova
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa  razvoda
! style=&quot;width:40pt;&quot; |Stopa razvoda na  1000 sklopljenih brakova
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.427.369
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.659
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.084
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |156,9
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Federacija Bosne i Hercegovine]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.196.233
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.061
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.823
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |139,6
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Republika Srpska]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.147.902
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5.966
| style=&quot;text-align:right;&quot; |963
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |161,4
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |''[[Brčko Distrikt]]''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |83.234
| style=&quot;text-align:right;&quot; |632
| style=&quot;text-align:right;&quot; |298
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |471,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |622.227
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3.321
| style=&quot;text-align:right;&quot; |849
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,3
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |255,6
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4.087.843
| style=&quot;text-align:right;&quot; |19.921
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.125
| style=&quot;text-align:right;&quot; |4,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |307,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Kosovo]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.797.086
| style=&quot;text-align:right;&quot; |16.871
| style=&quot;text-align:right;&quot; |999
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |59,2
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.076.217
| style=&quot;text-align:right;&quot; |13.494
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1.620
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |0,8
| style=&quot;text-align:right;&quot; |120,1
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Slovenija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.070.050
| style=&quot;text-align:right;&quot; |7.256
| style=&quot;text-align:right;&quot; |2.347
| style=&quot;text-align:right;&quot; |3,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |323,5
|-
| style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; |6.982.604
| style=&quot;text-align:right;&quot; |36.321
| style=&quot;text-align:right;&quot; |9.995
| style=&quot;text-align:right;&quot; |5,2
| style=&quot;text-align:right;&quot; |1,4
| style=&quot;text-align:right;&quot; |275,2
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:40px;&quot; |&lt;big&gt;[[Jugoslavija]]&lt;/big&gt;
! style=&quot;text-align:right;&quot; |21.063.396
! style=&quot;text-align:right;&quot; |116.843
! style=&quot;text-align:right;&quot; |25.019
! style=&quot;text-align:right;&quot; |5,5
! style=&quot;text-align:right;&quot; |1,2
! style=&quot;text-align:right;&quot; |214,1
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+&lt;center&gt;'''&lt;big&gt;Prosječna starost stanovništva 2018. godine po republikama&lt;/big&gt;'''&lt;/center&gt;
!Države
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Slovenija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Hrvatska]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Crna Gora]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Sjeverna Makedonija]]'''
| style=&quot;width:40pt;&quot; |'''[[Kosovo]]'''
|-
! style=&quot;text-align:left; text-indent:20px;&quot; |Prosječna starost (u godinama)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worldpopulationreview.com/countries/median-age/|title=Countries by Median Age 2018|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-05-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527230806/https://worldpopulationreview.com/countries/median-age/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:right;&quot; |44,5
| style=&quot;text-align:right;&quot; |43,0
| style=&quot;text-align:right;&quot; |42,6
| style=&quot;text-align:right;&quot; |42,1
| style=&quot;text-align:right;&quot; |40,7
| style=&quot;text-align:right;&quot; |37,9
| style=&quot;text-align:right;&quot; |29,1
|}

Uz ubrzani pad nataliteta, drugi razlog pada broja stanovnika je i visoka stopa iseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.europeandatajournalism.eu/cro/Vijesti/Data-news/2019.-godina-bijeg-sa-Balkana|title=2019. godina: bijeg sa Balkana}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Eurostata, u 2018. godini u zemlje Evropske Unije emigriralo je 53.500 stanovnika BiH, 51.000 stanovnika Srbije, 34.500 stanovnika Kosova, 24.300 stanovnika Sjeverne Makedonije i 3.000 stanovnika Crne Gore.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/migr_resedu|title=First permits issued for education reasons by reason, length of validity and citizenship/View table}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3626161/egzodus-sa-zapadnog-balkana-u-brojkama.html|title=&quot;Egzodus&quot; sa Zapadnog Balkana u brojkama}}&lt;/ref&gt; Prema podacima Državnog zavoda za statistiku&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm|title=MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2018.|access-date=2020-05-17|archive-date=2020-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926182108/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/07-01-02_01_2019.htm}}&lt;/ref&gt; u 2018. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 26.029 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39.515 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -13.486. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.stat.si/StatWeb/en/News/Index/8217|title=In 2018, every week 126 Slovenian citizens and 133 foreigners emigrated from Slovenia}}&lt;/ref&gt; u 2018. u Republiku Sloveniju iz inozemstva se doselilo 28.455 osoba, a u inozemstvo se odselilo 13.527 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Slovenije s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je +14.928 osoba, što znači da je Slovenija jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja ima pozitivan migracioni saldo. Zbog velike emigracije, posebno mladih, došlo je do smanjenja stope nezaposlenosti, koja je bila vrlo visoka. Ali također, uslijed velikih emigracija i lošeg nataliteta, došlo je do drastičnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva, što je rezultiralo da se prosječna starost stanovništva, zajedno sa udjelom starijih osoba i umirovljenika, drastično povećala. Skoro u svim zemljama bivše SFRJ prosječna starost je preko 40 godina. Sve to je dovelo do toga da se u određenim zanimanjima javio deficit radne snage, pa su neke zemlje odlučile da uvoze radnu snagu iz inozemstva. Taj je proces najizraženiji u Sloveniji, koja uvozi radnu snagu, uglavnom iz BiH, ali i iz ostalih zemalja bivše SFRJ.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/ekonomija/analize/Nedostatak-radne-snage-u-Sloveniji-ozbiljniji-nego-prije-krize/537883|title=Nedostatak radne snage u Sloveniji ozbiljniji nego prije krize}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je također posljednjih godina počela uvoziti radnu snagu, uglavnom iz zemalja regiona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Hrvatska-uvozi-najvise-radnika-od-zemalja-EU/566658|title=Hrvatska uvozi najviše radnika od zemalja EU}}&lt;/ref&gt; Te su dvije zemlje počele u manjoj mjeri da uvoze radnu snagu i iz drugih regiona svijeta, kao što su Azija,Latinska Amerika i Afrika, u kojima je stanovništvo u porastu i taj proces imigracije strane radne snage će se povećati u budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NOVA-PRAVILA-Hrvatska-prelazi-na-slovenski-model-nema-vise-nikakvog-ogranicenja-na-uvoz-stranih-radnika|title=NOVA PRAVILA Hrvatska prelazi na slovenski model - nema više nikakvog ograničenja na uvoz stranih radnika}}&lt;/ref&gt; Druge zemlje bivše Jugoslavije ne uvoze radnu snagu u većoj mjeri, ali zbog nedostatka radne snage i starenja stanovništva, procjena je da će u skorijoj budućnosti i one morati da uvoze radnike iz raznih dijelova svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://biznis.telegraf.rs/info-biz/3072195-budite-svesni-nema-vise-radnika-ni-u-srbiji|title=&quot;Budite svesni - nema više radnika ni u Srbiji&quot;}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3067841/da-li-ce-srbija-morati-da-uvozi-radnu-snagu.html|title=Da li će Srbija morati da uvozi radnu snagu?}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{reflist|3}}
== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book|title=Explaining Yugoslavia|first=John B.|last=Allcock|publisher=C. Hurst &amp; Co. Publishers|year=2000|isbn=9781850652779|ref=harv}}
* {{cite book| last=Baltic| first=Nina| url=http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| year=2007| title=Theory and Practice of Human and Minority Rights under the Yugoslav Communist System| publisher=Human and Minority Rights in the Life Cycle of Ethnic Conflicts| archiveurl=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| archivedate=1. juli 2017| ref=harv| access-date=2013-08-19| archive-date=2012-09-11| archive-url=https://web.archive.org/web/20120911163136/http://www.eurac.edu/en/research/institutes/imr/Documents/ReportontheTheoryandPracticeofHumanRightsandMinorityRightsundertheYugoslavCommunistS.pdf| url-status=dead}}
* {{cite book|title=Bosnien-Herzegowina und der Libanon im Vergleich: historische Entwicklung und politisches System vor dem Bürgerkrieg|first=Florian |last=Bieber|publisher=Pro Universitate Verlag|year=1999|isbn=9783932490507|ref=harv}}
* {{cite book|title=Changing by degrees : steps to reduce greenhouse gases|publisher=United States, Office of Technology Assessment, Diane Publishing|first=Rosina M.|last=Bierbaum|isbn=9781428921467|url=https://books.google.com/books?id=jklBdrZa6bAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Changing+by+degrees+:+steps+to+reduce+greenhouse+gases&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia&amp;f=false|ref=harv}}
* {{cite book|title=Statistisk Arbog 1984: statistical yearbook|last=Danmarks statistik|publisher=Danmarks Statistik|year=1984|isbn=9788750106272|ref=harv}}
* {{Cite book|location=Beograd|ref=DRC|publisher=Centar za demografsko istraživanje|year=1974|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf|title=The Population of Yugoslavia|access-date=2013-08-15|archive-date=2015-10-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004175412/http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c55.pdf}}
* {{cite book|last=David| title=Adult education in Yugoslavia - Opseg 1 |url=https://archive.org/details/adulteducationin0000mdav|first=Marcel|publisher=UNESCO|year=1962|ref=harv}}
* {{cite book|last=Eberhardt|title=Ethnic Groups and Population Changes in Twentieth-century Central-Eastern Europe: History, Data, and Analysis|url=https://archive.org/details/ethnicgroupspopu0000eber|first=Piotr|publisher=M.E. Sharpe|year=2003|isbn=9780765618337|ref=harv}}
* {{cite web|last=Feldbauer|year=1996|title=Country Report to the FAO International Technical Conference on Plant Genetic Resources|location=Zagreb|publisher=Hrvatska banka biljnih gena|first=Božidar|url=http://www.fao.org/fileadmin/templates/agphome/documents/PGR/SoW1/Europe/CROATIA.pdf|ref=harv}}
* {{Cite book|location=Zagreb|ref=Feldbauer|  year=1988| title=Atlas svijeta| publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]| isbn=8670530041}}
* {{cite book|last=Iwańska|title=Contemporary Poland: society, politics, economy - Opseg 22|first=Alicja|publisher=University of Chicago for the Human Relations Area Files|year=1955|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jordan|first=Peter|year=1989|title=Atlas Ost- und Südosteuropa: Bevölkerung aktuelle Karten zu Ökologie, Bevölkerung und Wirtschaft. Population : up-to-date ecological, demographic and economic maps, Opseg 2|publisher=Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut|isbn=9783443285265|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kasapović|first=Mirjana|title=Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država|publisher=Politička Kultura|year=2005|isbn=9789536213948|url=https://books.google.com/books?hl=hr&amp;id=t7wVAQAAIAAJ&amp;dq=Bosna+i+Hercegovina:+podijeljeno+dru%C5%A1tvo+i+nestabilna+dr%C5%BEava&amp;q=2.565.277+&amp;redir_esc=y|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (I)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (I. svezak - A-Ćus)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (III)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Heliodor-Lagerlof)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (IV)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (III. svezak - Laghouat-Oživljavanje)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Krleža (VI)|first=Miroslav|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (VI. svezak - Skadar-Žvale)|location=Zagreb|year=1969|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lozny|title=Comparative Archaeologies: A Sociological View of the Science of the Past|first=Ludomir R.|publisher=Springer|year=2011|isbn= 9781441982254|ref=harv}}
* {{cite book|last=Magone|title=Contemporary European Politics: A Comparative Introduction|url=https://archive.org/details/contemporaryeuro0000mago_e8q3|first=José|publisher=Routledge|year=2010|isbn=9780203846391|ref=harv}}
* {{cite book | last1=Myers | first1=Paul F. | last2=Campbell | first2=Arthur A. | first3= | last3= | title=The Population of Yugoslavia | edition=5 | publisher=U.S. Government Printing Office | year=1954 | location=Michigan | url=https://books.google.com/books?id=Wvcw5ZhEF64C&amp;pg=PA20&amp;dq=yugoslavia+world+war+lost+per+cent+population&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=yugoslavia%20world%20war%20lost%20per%20cent%20population&amp;f=false | ref=harv }}
* {{cite book | last=Thomas | title=The South Slav Conflict: History, Religion, Ethnicity, and Nationalism | first=Raju G.C | publisher=Routledge | year=2014 | isbn=9781135597177 | url=https://books.google.com/books?id=oNngAwAAQBAJ&amp;pg=PA24&amp;dq=bosnia+muslims+lost+percent+total+population+war&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=bosnia%20muslims%20lost%20percent%20total%20population%20war&amp;f=false | ref=harv }}
* {{cite book|last=Petričević|title=Nacionalnost stanovništva Jugoslavije: nazadovanje Hrvata i manjina, napredovanje Muslimana i Albanaca: Opseg 5 iz Knjižnica Sloboda|first=Jure|publisher=Verlag Adria|year=1983|isbn=|url=https://books.google.com/books?redir_esc=y&amp;hl=hr&amp;id=8T8rAAAAIAAJ&amp;dq=Nacionalnost+stanovni%C5%A1tva+Jugoslavije%3A+nazadovanje+Hrvata+i+manjina&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=808%2C141|ref=harv}}
* {{cite book|title=Encyclopedia of North American Immigration: Facts on File library of American history|first=John|last=Powell|publisher=	Infobase Publishing|year=2009|isbn=9781438110127|ref=harv}}
* {{cite book|title=Yugoslavia: Land and People|first=Tomislav L.|last=Rakičević|year=1968|isbn=|ref=harv}}
* {{cite book|title=Kvaliteta života i nova stambena naselja: Knj.6 iz Biblioteka Revije za sociologiju|first=Dušica |last=Seferagić|publisher=Sociološko društvo Hrvatske|year=1988|isbn=9788681175040|ref=harv}}
* {{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=85624|last=Šimek-Škoda|first=K|year=1948|title=Popis stanovništva Jugoslavije godine 1948.|publisher=Hrvatski geografski glasnik, Vol.11.-12. No.1. Lipanj 1950.|ref=harv}}
* {{cite book|title=Population and Vital Statistics Report|year=2010|last=Ujedinjeni narodi|publisher=Hidden Spring|isbn=9789211615401|ref=harv}}
* {{cite book|title=Yugoslav Survey: Opseg 33|last=Yugoslav Survey|publisher=Publicističko-izdavački zavod &quot;Jugoslavija&quot;|location=Beograd|year=1992|ref=harv}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Bosnia_and_Herzegovina Demografija Bosne i Hercegovine]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Montenegro Demografija Crne Gore]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Croatia Demografija Hrvatske]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Kosovo Demografija Kosova]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_North_Macedonia Demografija Sjeverne Makedonije]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Slovenia Demografija Slovenije]
* [https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Serbia Demografija Srbije]
* [https://web.archive.org/web/20120117195621/http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/0214400x/articulos/CHCO9393110171A.PDF Stanovništvo Jugoslavije 1991.] Španjolski jezik
* [https://web.archive.org/web/20070926223450/http://www.zrc-sazu.si/Zgds/pdf/gv72-2-krajnc.pdf Stanovništvo Slovenije]
* [https://web.archive.org/web/20081009052523/http://www.rastko.org.yu/antropologija/glasnici-ei/44/sradovanovic.pdf Stanovništvo Srbije 1991.]
* [http://www.makedonija.info/republic.html Stanovništvo Makedonije 1991.]
* [http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf Stanovništvo Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205073050/http://www.planbleu.org/publications/idd_cotiers_hr.pdf |date=2009-02-05 }} Engleski jezik
* [http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj]
* [http://www.njegos.org/census/index.htm Promjena populacije u Crnoj Gori od 1909. do 2003.]
* [https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html Promjena populacije u BiH od 1948. do 1991.]
{{Popisi stanovništva Jugoslavije}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Demografija Jugoslavije]]</text>
      <sha1>f2bxqgoj2ehu84vx9n90r0iobcaapnb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crow Indijanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88337</id>
    <revision>
      <id>42679775</id>
      <parentid>42463537</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:08:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12112" sha1="6vm2o7d0ihnn6g1hxogubk6wm5jc7y6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Eight Crow prisoners under guard at Crow agency, Montana, 1887 - NARA - 531126.jpg|thumb|Skupina zarobljenih Vrana na agenciji Crow, 1887.]]
[[Datoteka:Farny 1.jpg|thumb|Crow izviđač, 1898]]
[[Datoteka:Curley.jpg|thumb|Curley, Custerow Crow-izviđač sa Bitke na Little Bighornu, 1876.]]
[[Datoteka:Whitemanrunshim.jpg|thumb|Mahr-Itah-Thee-Dah-Ka-Roosh ili White Man Runs Him, 1908]]
[[Datoteka:Absarokee Burial.jpg|thumb|Način sahranjivanja na platformama.]]

'''Crow''' (pl. Crows; Absaroka, Vrane). –Prerijsko pleme [[Siouan]] Indijanaca sa rijeke [[Yellowstone (rijeka)|Yellowstone]] i njenih pritoka, danas na rezervatu Crow u [[Montana|Montani]]. Vrane su porijeklom od [[Hidatsa]] ili ''Velikog Trbuha Missourija'', od kojih su se odvojili negdje između [[1400]]. do [[1500]]. pod imenom Absaroka, odnosno Absároke, u značenju ‘ bird-people’ ili 'crow- , sparrowhak-people’. Rana populacija ([[1780]].) iznosila je 4 000; u novije vrijeme 7 000 ([[1977]]).

== Ime ==
Crow ili Vrana Indijanci sami sebe nazivaju Absároke, imenom koji označava ‘narod vrana’ ili ‘ptičji narod’ , 'bird-people', 'crow-people', ili jednostavno 'crow', što je engleski prijevod njihovog imena. [[Francuzi]] ih također nazivaju svojim prijevodom 'gens des corbeaux’. Hidatsa naziv ''Kihnatsa'' ''&quot;they who refused the paunch&quot;'', odnosi se na njihovu separaciju od plemena Gros Ventre of the Missouri, ili ''Velikog Trbuha Prerije''.Oni se ipak najčešće nazivaju Vranama i u drugim indijanskim jezicima, pa su im i sami matični Hidatse preveli njihovo separatističko ime sa ''Par-is-ca-oh-pan-ga'', ili ‚ ''crow people''. Isto značenje ''‚crow people’'' imaju nazivi [[Cheyenne]] Indijanaca ''O-e'-tun'-i-o'', kao i [[Arapaho]] naziv ''Hounena'', naprosto ''‚crow men’''. Ne baš njima u susjedstvu, ime ''‚crow’'' dali su im [[Wyandot]]i koje su u njihovom jeziku kaže ''Ya&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; kqa'-a''. Crow Indijanci poznati su po svom običaju nošenja veoma duge kose, ovaj podatak sačuvan je imenu ''Long-haired Indians'' koje im je dao Sanford (1819). Susjedna plemena sa kojima su Vrane dolazili u kontakt bijahu [[Mandan]] koji su ih nazivali ''Hahderuka'', ima vjerojatno isto značenje kao i jedan od Hidatsa naziva ''Haideroka''. Prerijski [[Siksika]] nazivaše ih ''Issappo''', a Indijanci [[Yankton]] ''Kangitoka''. Zapadna [[Salishan]] plemena također ih poznaju, to su [[Okanagan]], koji ih zovu ''Stimk''; Flathead kao ''Stémtchi'' i Kalispel ''Stémchi''.

== Bande ==
Odvojivši se od matičnih Hidatsa, Crowi se upućuju u područje rijeke [[Yellowstone (rijeka)|Yellowstone]]. Podijeliše se ovdje na nekoliko skupina koja po geografskim lokacijama dobiše nazive ''River Crows'' (Dung-On-The-River-Banks) i ''Mountain Crows''. [[River Crow]]s naseliše teritorij duž rijeka [[Musselshell]] i [[Yellowstone (rijeka)|Yellowstone]], to je područje južno od [[Missouri]]ja. Njih su prozvali i ''Minë'sepëre'', ili ''Black Lodges''. [[Mountain Crow]]s naseliše Upper Yellowstone i planine Bighorn. Ovi se ustvari razdvojiše na dvije bande, jedna je ''Erarapi'o'' ili ''[[Kicked-in-their-Bellies]]'', oni su ''Vrane–Udareni-u-Trbuh'', lutali su bazenom Bighorna u današnjem sjevernom [[Wyoming]]u. Njihovi srodnici ''A`c'araho''' ili ''Many-Lodges'', ponekad i ''Main Camps'' nađoše stanište na gornjem Yellowstonu i planinama Bighorn.

== Historija ==
Vrane su se odcijepili od matičnog plemena, računaju antropolozi, negdje između [[1400.]] i [[1500.]] godine. –Lingvisti drže da se ovo moralo dogoditi između 900. i 1000. godine, svoje proračune temelje na razlici koje su nastale između jezika crow i matičnih Hidatsa. Sama seoba temelji se na legendi o potrazi za svetim duhanom, kojega je sa svojim sljedbenicima krenuo tražiti [[No Vitals]]. Dođe tako do odvajanja od plemena. Poglavica No Vitals ([http://lib.lbhc.cc.mt.us/about/history/migration.htm Migration Stories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630151341/http://lib.lbhc.cc.mt.us/about/history/migration.htm |date=2007-06-30 }}) povede sa sobom oko 400 ljudi i krene pješice na svoju prvu Odiseju, u područje kanadskog [[Rocky Mountains]]a, u sadašnjoj [[Alberta|Alberti]]. Na ovaj put uputile su ga vizije koje je imao, no ne ostvariše se. No Vitals nije pronašao sveti [[duhan]] i vratio se kući, na Missouri kako bi doživio nove vizije. Drugi put uputio se na područje Bighorn Mountainsa, tu je pronašao sveti dughan ([[Nicotiana multivalvis]] i N. quadrivalvis), rastao je u dolinama Bighorna, i njegova malena banda tu se doselila. -Crowi uskoro postadoše nomadski lovci. Oni među prvima postadoše vlasnici konja i poznati trgovci. Konja u Americi nije bilo nekih 10,000 godina, oni ga dobiše negdje 1670.-tih godina, bili su arapske i andaluzijske pasmine, koje su ponovno uveli španjolski konkvistadori. Crowi lijepo žive u novoj domovini, prvog bijelog čovjeka ugledaše tek [[1743.]], točnije braću Verendrye. Godine 1805./6. kroz njihovu zemlju prolazi poznata ekspedicija Lewisa &amp; Clarka. Nešto kasnije ([[1825.]]) Crowi potpisuju 'prijateljski ugovor' [Friendship Treaty] sa [[SAD]], a onda katastrofa. Između [[1843.]] i [[1845.]] epidemija boginja, od 8,000 Indijanaca, preživi samo 1,000. Ne daju mira ni Sijuksi, negdje 1850. cijeli Crow-teritorij pod njihovom je opsadom, no uzalud. Vrane odnesoše pobjedu. [[Sioux|Sijuksi]] nemaju mira ni dalje, nekih 14 godina poslije ([[1864.]]), udruženi sa [[Šajeni]]ma i [[Arapaho]]sima pokušaše da zatru Vrane. Desilo se to 7 milja (11&amp;nbsp;km), sjeverno od današnjeg [[Pryor]]a u [[Montana|Montani]], ipak nisu uspjeli, Vrane se obraniše. Negdje 1868. Crowi dobiše svoj rezervat na nekadašnjem plemenskom teritoriju, gdje će ostati do danas, a njihove neprijatelje Siouxe čekaju borbe sa Custerom. Zadnji ratni [[Indijanac|indijanski]] poglavica u [[SAD|SAD-u]] [[Joe Medicine Crow]] umro je [[3. travnja]] [[2016.]] godine u 102. godini života.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/news/umro-crowjoe-zadnji-veliki-americki-indijanski-poglavica-468079 www.24sata.hr], &quot;Umro CrowJoe, zadnji veliki američki indijanski poglavica&quot;, objavljeno 4. travnja 2016., pristupljeno 9. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Život i običaji Vrana ==
Vrane, kao i susjedi im [[Sioux]]i, [[Assiniboin]]i, etc. tipični su prerijski lovci na bizone i vješti jahači. Njihova nastamba je kožni tipi ili tepee-šator. Život im se uvijek vrtio oko konja i [[bizon]]a. Obuća, odjeća, šatori, pokrivači, štitovi, kao i hrana, porijeklom su od bizona. Proces prerade i pripreme hrane prepustili su ženama. Meso se sušilo i pripremalo u [[pemmican]] (vidi Assiniboin), trajnu konzervu umotanu u [[parfleche]]s. Muška odjeća sastojala se od dva para mokasina, pregače, nogavica (leggings) do visine bedara, i košulje što su obično izrađeni od jelenje ili losove kože, te bizonovog ogrtača. Žene nosahu dugačke bezrukavne haljine i mokasine do ispod koljena. 
Vjera Crowa je šamanska. [[Eva Lips]] navodi kako njihov [[batse maxpe]] pretvara koru drveta u 'konzervirano meso', i liječi se, tako što pljuje na rane od metaka, a one odmah zacjeljuju. Razne moći šamana kod Indijanaca, ali i drugih naroda širom svijeta opće su poznate i znanstveno ne-rastumačene. Duhan je veoma svet Crow Indijancima, oni su ga dobili da bi mogli pobijediti svoje neprijatelju, sade ga utvrđenim ceremonijalnim običajima. Sun Dance i 'Medicine Bundle' mogu simbolizirati njihovu prerijsku kulturu.

== Struktura društva ==
''Nasljeđe''

Vrane su se odvojile od Hidatsa ili Minnetareeja ali su sačuvali njihovu društvenu strukturu. Klan ili 'rod', kao kaže L. H. Morgan , kod Crowa je ostao isti kao i kod Hidatsa. Porijeklo nasljeđivanja, kao i zabrana stupanja u brak među pripadnicima istog klana, također su isti. Prema informantu Robertu Meldramu, koji je živio 40 godina među Crowima, i govorio i mislio na njihovom jeziku, podaci što je Morgan sakupio od njega trebali bi biti vjerodostojni. Prema Crow-pravilima o nasljeđivanju imovine, imovina što ju je proizvela ili stekla udata žena, prelazi poslije njene smrti na njenu djecu. Međutim ovdje treba napomenuti, imovina njenog muža pripala bi njegovim klanskim rođacima. Kod Crowa je bilo i aktova darivanja, gdje također postoje zanimljivi običaji. Osoba kojoj je uručen neki poklon, ako bi umrla, nakon njegove smrti poklon se vraćao klanu grantora, darodavca . U slučaju da bi umro netko tko je dao dar ili poklon, daroprimalac bi morao izvršiti neki čin žaljenja, to je recimo odsijecanje jednog prsta ruke na sahrani. Ako to ne izvrši, poklon mora vratiti klanu umrlog prijatelja.

''Klan''

[[Klan]] je rijetko ne-egzogaman, pa ni Crowi nisu izuzetak. pravilo o nasljeđivanju vrijedi i u nasljeđivanju klanske pripadnosti, ono je matrilinearno, a [[sistem srodstva]] kakav Crow imaju nije zastupljen samo kod njih, nego se može naći širom svijeta, ovaj sistem srodstva u stručnoj literaturi i zove se po njima sistem 'crow'. 
Morgan kod Crowa nalazi 13 klanova, to bijahu:
* 1. A-che-pa-be-cha (Prairie Dog; prerijski pas). 
* 2. E-sach-ka-buk (Bad Leggins; Loše nogavice). 
* 3. Ho-ka-rut-cha (Skunk; tvor). 
* 4. Ash bot-chee ah (Treacherous Lodges; Kolibe varalica). 
* 5. Ah-shin-na-dg-ah (Lost Lodges; Izgubljene kolibe). 
* 6. Ese kep-ka-buk (Bad Honours; Loše počasti). 
* 7. Oo-sa-bot-see (Butchers; Kasapini). 
* 8. Ah-ha-chick (Moving Lodges; Pokretne kolibe). 
* 9. Ship-tet-za (Bear’s Paw Mountain; Planina medvjeđe šape). 
* 10. Ash-kane- na (Blackfoot Lodges; Kolibe Crnih Stopala). 
* 11. Boo-a da sha (Fish Catchers; Ribolovci). 
* 12. 0-hot-du-sha (Antelope; Antilope). 
* 13. Pet chale ruh- pa-ka (Raven; Gavran).

''Brak i odnosi šegačenja''

Crow-brak raširen je i kod brojnih drugih tamošnjih plemena, Morgan ih nalazi u preko 40. Posebno treba obratiti pažnju na [[poliginija|sororalnu poliginiju]], ženidbom jedne sestre, Crow Indijanac, automatski stječe pravo na sve ostale njezine sestre kada ove dostignu spolnu zrelost. Naravno da to u praksi nije uvijek tako, ali on je ipak imao pravo inzistirati, da to svoje pravo i ostvari. Dužnost je sve te žene bilo prehraniti i uzdržavati, ovo je glavni razlog što je to u praksi bilo rijetko.

Postoje i posebni običaji tjeranja šege ili šegačenja među pripadnicima drugih klanova, to su sinovi muškaraca iz klana njegova oca, sa kojima je on indirektno povezan preko očevog klana, i sa njima je u odnosima šegačenja. Često su to uvredljive primjedbe koje se mogu uputiti unakrsnim rođacima, ali se moraju i primiti bez uvrede.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Crow}}
* [http://www.crystalinks.com/crow.html CROW INDIANS]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/crow/crowhist.htm Crow Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060210064311/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/crow/crowhist.htm |date=2006-02-10 }}
* [http://www.frontiertrails.com/oldwest/crow.html The Crow Indians Dupe the Railroad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060507084518/http://www.frontiertrails.com/oldwest/crow.html |date=2006-05-07 }}
* [http://www.bbhc.org/pointsWest/PWArticle.cfm?ArticleID=11 About Crow Indian Horses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060522140936/http://www.bbhc.org/pointsWest/PWArticle.cfm?ArticleID=11 |date=2006-05-22 }} 
* [http://crow.bz/main/people.htm The Crow People] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304131257/http://crow.bz/main/people.htm |date=2016-03-04 }}
* [http://www.peoplesoftheworld.org/hosted/crow/ Indigenous Peoples of The World - The Crow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051217124228/http://www.peoplesoftheworld.org/hosted/crow/ |date=2005-12-17 }}
* [http://www.native-languages.org/crow_animals.htm Crow Animal Words] 
* [https://web.archive.org/web/20001208133900/http://users.aol.com/donh523/navapage/crow.htm The Crow Nation]

[[Kategorija:Siouan]]
[[Kategorija:Crow| ]]
[[Kategorija:Indijanci, Montana]]
[[Kategorija:Prerijski Indijanci]]</text>
      <sha1>6vm2o7d0ihnn6g1hxogubk6wm5jc7y6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>David Plouffe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88573</id>
    <revision>
      <id>42679814</id>
      <parentid>41435708</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:01:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5536" sha1="dvnpqdzvdq7j0bqmn4pfjucm9l0qv7v" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = David Plouffe
| slika           = David Plouffe official portrait.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = &lt;!-- {{Birth date and age|1967|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''David Plouffe''' (fonetski: Dejvid Plaf; 27. maj 1967 -)&lt;ref&gt;[http://news.nationaljournal.com/articles/080331nj1.htm &quot;Obama's Inner Circle&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427164747/http://news.nationaljournal.com/articles/080331nj1.htm |date=2011-04-27 }}, James A. Barnes, ''National Journal'', 3/31/08&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&amp;sid=aTd9on6ohWJg &quot;Obama's Aide Plouffe&quot;], Julianna Goldman, ''Bloomberg'', 6/16/08&lt;/ref&gt; je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[politički strateg]] najpoznatiji kao glavni [[menadžer kampanje]] [[Barack Obama|Baracka Obame]] na [[Predsjednički izbori u SAD 2008|predsjedničkim izborima]] 2008. godine. Plouffe je dugo vremena radio kao politički konzultant [[Demokratska stranka SAD|demokratskih]] kandidata, prije nego što je postao jedan od partnera u konzultantskoj firmi [[AKP&amp;D Message and Media]] 2000. godine. &lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.akpmedia.com/partners/dplouffe.html
|title=AKP&amp;D MESSAGE AND MEDIA
|3=PARTNERS
|4=DAVID PLOUFFE
|publisher=www.akpmedia.com
|accessdate=28. 04. 2008.
|last=
|first=
|archivedate=2008-05-12
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080512074742/http://www.akpmedia.com/partners/dplouffe.html
|deadurl=yes
}}&lt;/ref&gt;

Plouffe je od 2003. godine zajedno sa svojim kolegom [[David Axelrod (politički savjetnik)|Davidom Axelrodom]] radio na kampanji Baracka Obame za [[Senat SAD|Senat]], a nakon uspješnih izbora je postao jedna od ključnih ličnosti njegove predsjedničke kampanje. U njoj je prilikom borbe za stranačku nominaciju osmislio strategiju koja se temeljila na nastojanju da se osvoje [[caucus|stranački zborovi]], odnosno delegati u manjim državama umjesto da se inzistira na [[predizbori|preliminarnim izborima]] i osvajanju postotka glasova u većim državama, na čemu je inzistirala kampanja [[Hillary Clinton]]. Ta je strategija doživjela veliki uspjeh, i Plouffe je primio brojne pohvale od strane svojih kolega, ali i od samog Obame koji mu se zahvalio na kampanji koju je opisao kao &quot;najbolju u povijesti SAD&quot;. &lt;ref name=acceptancespeech&gt;{{cite news
 |url=http://www.baltimoresun.com/news/nation/politics/bal-text1105,0,2684817.story
 |title=Text of Obama's Acceptance Speech
 |publisher=''[[The Baltimore Sun]]''
 |date=05. 11. 2008.
 |accessdate=10. 11. 2008.
 |archive-date=2008-11-13
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081113163102/http://www.baltimoresun.com/news/nation/politics/bal-text1105%2C0%2C2684817.story
 |dead-url=yes
 }}&lt;/ref&gt;

Nakon Obaminog preuzimanja vlasti Plouffe se posvetio savjetovanju nevladinih organizacija te pisao knjigu ''The Audacity to Win: The Inside Story and Lessons of Barack Obama's Historic Victory'' u kojoj opisuje kampanju i njena iskustva &lt;ref&gt;{{cite news | last=Italie | first=Hillel | title=Obama campaign manager David Plouffe agrees to 7-figure deal for book | date=4 February 2009 | publisher=Associated Press | url=http://www.startribune.com/entertainment/39028317.html | access-date=2010-08-26 | archive-date=2009-02-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090207053615/http://www.startribune.com/entertainment/39028317.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Ona je objavljena u novembru 2009. U isto vrijeme je Plouffe nakratko posjetio Hrvatsku i u Zagrebu osjetio predavanje na temu &quot;Umjetnost mogućeg&quot;. &lt;ref&gt; http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/43827/U-Zagreb-stize-covjek-koji-je-stvorio-Obamu.html &lt;/ref&gt;

Plouffe je oženjen za Oliviju Morgan, s kojom ima sina i kćer.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.akpmedia.com/partners/dplouffe.html Partner David Plouffe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512074742/http://www.akpmedia.com/partners/dplouffe.html |date=2008-05-12 }} at AKP&amp;D
* [http://video.on.nytimes.com/?fr_story=da3280b7255217bfa724867bb59fcca7ce84ad64 NYTimes.com Interview with David Plouffe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080914183815/http://video.on.nytimes.com/?fr_story=da3280b7255217bfa724867bb59fcca7ce84ad64 |date=2008-09-14 }}
* [http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=22876 David Plouffe Ubben Lecture at DePauw University, February 2, 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110807043536/http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=22876 |date=2011-08-07 }}
* [http://www.tnr.com/politics/story.html?id=f746721e-74d7-4313-9231-7e75e5d56fbb Plouffe profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206101148/http://www.tnr.com/politics/story.html?id=f746721e-74d7-4313-9231-7e75e5d56fbb |date=2008-12-06 }}
* Conde Nast Portfolio [http://www.portfolio.com/views/columns/the-world-according-to/2008/12/11/David-Plouffe-Interview interview].
* [http://www.amazon.com/Audacity-Win-Lessons-Historic-Victory/dp/0670021334 ''The Audacity to Win: The Inside Story and Lessons of Barack Obama's Historic Victory''] at [http://www.amazon.com amazon.com]


{{Lifetime|1967||Plouffe, David}}
{{commonscat|David Plouffe}}


[[Kategorija:Američki politički konzultanti]]
[[Kategorija:Barack Obama]]
[[Kategorija:Američki politički pisci]]</text>
      <sha1>dvnpqdzvdq7j0bqmn4pfjucm9l0qv7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chakchiuma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92462</id>
    <revision>
      <id>42679691</id>
      <parentid>41334190</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:44:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1986" sha1="r7lbnjz3hedsvjks01kwm137ps0g4u6" xml:space="preserve">'''Chakchiuma''', /od saktchi 'crawfish,' + huma 'red,' =red crawfish people/ pleme američkih Indijanaca porodice [[Muskhogean]] nastanjeno u 18. stoljeću duž rijeke [[Yalobusha]], pritoci Yazooa, na području današnje države [[Mississippi]]. Rana populacija (1650) iznosila je oko 1,200. Sami sebe Chakchiume su nazivali Shåktci homma, ili &quot;Red Crawfish [People],&quot; a etnički su najsrodniji sa Houmama od kojih su Houme po svoj prilici separirali u vrijeme prije kontakta sa Europljanima. 

Prema tradiciji oni dolaze sa zapada u isto vrijeme kada i [[Chickasaw]]i i [[Choctaw]]i, naselivši među njima, a govorili su dijelakteom srodnim chickasawu i choctawu. Svoj prvi kontakt sa Europljanima bio je [[1540]]. kada je [[Hernando de Soto]] bio među među Chickasawima. Ovi Španjolci tada su ih nazivali Sacchuma, a ranih 1700.-tih [[Francuzi]] ovaj naziv skračuju na Ouma (odnosno danas [[Houma]] (=crven), što je postao naziv za odmetnute Houme.

Početkom 18 stoljeća (1700) [[Englezi]] nagovaraju [[Quapaw]] Indijance da ih napadnu i domognu se robova koje su naumili brodovima odvest u svoje kolonije, no ovaj naum im nije uspio. Ratoborni Chakchiume isprva će se sredinom prve polovice 18. stoljeća sukobiti sa Chickasawima no do sredine druge polovice istog stoljeća nestat će u populaciji Chickasaw i Choctawa. Potomci njihovih rođaka Houma uspjeli su se održati do danas. 

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chickasaw/chakchiumahist.htm Chakchiuma Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080131223030/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chickasaw/chakchiumahist.htm |date=2008-01-31 }}
* [http://www.fourdir.com/chakchiuma.htm Chakchiuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101204012401/http://www.fourdir.com/chakchiuma.htm |date=2010-12-04 }}

[[Kategorija:Muskhogean]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Mississippi]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>r7lbnjz3hedsvjks01kwm137ps0g4u6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cape Fear Indijanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92477</id>
    <revision>
      <id>42679631</id>
      <parentid>4971368</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:34:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1646" sha1="kpqj8brcdp5whnqv6feiizlzji7lna3" xml:space="preserve">'''Cape Fear'''.- /Ime dano po rtu Cape Fear na atlantskoj obali Sjeverne Amerike/. Pleme [[Siouan]] Indijanaca, možda dio plemena [[Waccamaw]] nastanjeno u 17. i 18. ranom stoljeću u području [[Cape Fear]]a i uz istoimenu rijeku u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], a nakon [[Yamasee War]]a preseljeni su u [[Južna Karolina|Južnu Karolinu]] blizu [[Charleston (Južna Karolina)|Charlestona]], možda današnji okrug Williamsburg. U kasnom 18. stoljeću Cape Feari žive sa [[Pedee]] Indijancima u župama ''Parish of St. Stephens'' i ''St. Johns'' pod vodstvom poglavice [[King John]]a. Godine 1808. preživjela je iz ova dva plemena svega jedna polukrvna žena&lt;ref&gt;[http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/ncarol-1.htm Swanton]&lt;/ref&gt;, dok su ostali vjerojatno našli utočište među Catawbama. 

Od svih sela što su ih imali Cape Fear Indijanci po imenu je poznato tek jedno, ''Necoes'', oko 20 milja od ušća [[Cape Fear (rijeka)|Cape Feara]], vjerojatno okrug Brunswick. Godine 1715. živjeli su u 5 sela, a prema Mooneyu (1928) njihova populacija je 1600. iznosila oko 1.000. Popisom iz [[1715]]. bilo ih je 206. 
== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/capefearhist.htm Cape Fear Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061025125226/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/capefearhist.htm |date=2006-10-25 }}
* [http://www.globalsecurity.org/military/ops/tuscarora.htm Tuscarora War]

[[Kategorija:Catawba]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>kpqj8brcdp5whnqv6feiizlzji7lna3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clallam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93898</id>
    <revision>
      <id>42679744</id>
      <parentid>42337687</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:14:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5098" sha1="h1jsi0g7ibrba86rd8vku3qwfh7nl4b" xml:space="preserve">'''Clallam''' (Klallam, S'Klallam, Nux Sklai Yem), pleme američkih Indijanaca porodice [[Salishan]], najsrodniji grupi [[Songish]], naseljeni na južnoj strani prolaza [[Juan de Fuca]], između [[Port Discovery]]ja i rijeke Hoko, a kasnije i na plemenskom području [[Chimakum]] Indijanaca, Washington. Danas su organizirani u 3 plemena: 1) Lower Elwha Klallam Tribe na rezervatu Lower Elwha zapadno od Port Angeles, Washington, utemeljenom 1968.; 2) Port Gamble S'Klallam Tribe, na rezervatu Port Gamble; 3) Jamestown S'Klallam Tribe ili Jamestown Tribe na malenom rezervatu Jamestown.

== Ime ==
Ime Clallam, točnije Nux Sklai Yem znači '' 'strong people' ''.

== Sela ==
* Elwah, ušće istoimene rijeke Elwah
* Hoko, ušće Hoko Creeka.
* Huiauulch, na mjestu današnjeg Jamestowna.
* Hunnint (ili) Hungi'ngit, Clallam Bay, ovaj 'grad' i Klatlawas antropologinja [[Erna Gunther]] (1927) zajedno naziva Xainañt.
* Kahtai, na [[Port Townsend]]u, naseljeno po uništenju plemena [[Chimakum]].
* Kaquaith (Skakwiyel), na Port Discovery.
* Klatlawas, (Tlatlawai'is, Curtis; 1907-9), na zapadu zaljeva Clallam Bay; vidi Hunnint.
* Kwahamish, ribarsko selona rijeci Lyre River.
* Mekoös, na Beecher Bayu, otok [[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]].
* Pistchin, na Pysht Bay.
* Sequim (Suktcikwiiñ), na zaljevu Sequim Bay ili Washington Harboru.
* Sestietl, Upper Elwah.
* Stehtlum, Dungeness.
* Tclanuk, na Beecher Bayu, otok Vancouver, Britanska Kolumbija.
* Tsako, na nekadašnjem ušću rijeke Dungeness.
* Tsewhitzen, na Port Angeles Spit.
* Yennis, na Port Angeles ili False Dungeness.

== Historija ==
Već sljedeće godine nakon što je [[1787]] otkriven prolaz [[Strait of Juan de Fuca]] u kojeg uplovljava trgovac krznom, [[Charles Barkley]], Clallam Indijanci susreću prvog bijelca, to je Englez Robert Duffin kojega su napali na [[Discovery Bay]]u. Pripadnici ovog plemena očito su opasni ratnici. Tijekom 1840.-tih i 1850.-tih godina znatan dio ih velikim kanuima sa poluotoka [[Olympic]] prelazi na [[Kanada|kanadski]] otok [[Vancouver]], gdje se udružuju sa [[Songish]] Indijancima i na [[Victoria Harbour]]u podižu sebi dva naselja. Godine 1854. zauzimaju područje plemena [[Chimakum]], a 14 godina kasnije (1868) dvadesetšestorica Clallama pod vostvom poglavice Nu-mah, lokalno poznat kao [[Lame Jack]], na New Dungeness Spitu napali su pripadnike plemena [[Tsimshian]] koji su ovdje bili zbog trgovine, i na povratku za Fort Simpson kod [[Prince Rupert]]a u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Sedamnaestoricu Tsimshiana su pobili, a uspjela se bijegom spasiti tek jedna žena, koja je i ispričala ovi priču. Povod napadu bila je krađa jedne od Lame Jackovih žena. Ovaj pokolj ostao je zapisan kao ''Dungeness Massacre''.

== Etnografija ==
Kultura Clallama tipična je [[Coast Salish|Obalnim Sališima]], i dio je kulturnog područja [[Indijanci Sjeverozapadne obale|Indijanaca Sjeverozapadne obale]] u kojoj glavni temelj materijalne kulture predstavlja [[crveni cedar]]. 
Clallami su poznati po svome [[tkalaštvo|tkalaštvu]] na dvije vrste [[tkalački stan|tkalačkih stanova]] a koristili su dlaku 'planinske koze', životinje iz porodice [[Šupljorošci|Bovidae]] ili šupljorožaca, koja je rasprostranjena po padinama planina Rockies ([[Stjenovite planine|Stjenjaka]]), drugi materijal koji se tkao je [[dlake|dlaka]] vunastih pasa i unutarnja kora (liko) cedrova Thuja plicata (crveni cedar) i [[Chamaecyparis nootkatensis]] (aljaski žuti cedar), drvo poznato kao pendula ili žalosni nutkanski čempres.
[[Kanu]]i su također izrađivani od crvenog cedra, koji se među ostalim domorocima koristi uz Sjeverozapadnu obalu sve od [[Oregon]]a do jugoistočne [[Aljaska|Aljaske]]. Crveni cedar koristio se i za izradu drvenih dasaka debljine od 7,5 do 15 centimetara (3 do 6 [[inč]]i) i širokih dvije do tri [[stopa|stope]] (70 do 90 centimetara) koje su cijepali klinovima od jelenjih rogova ili [[dleto|dlijetima]] od [[dabrovi]]h [[zubi]] ili [[kremen]]a. Ove kuće bile su velike, četvrtaste, dimenzija od 40-100 (12 do 30 m.) ili više stopa sa 14-20 stopa. Ove kuće su na dvije vode sa rupama sa propuštanje dima, kolektivne su, a svaka obitelj u njoj ima vlastito ognjište.

== Literatura ==
* Jim Cook, The Good Hunter and Fisherman: A Jamestown Clallam Legend.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Klallam}}
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/salish/callamhist.htm Callam Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010070430/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/salish/callamhist.htm |date=2007-10-10 }}
* [http://content.lib.washington.edu/cgi-bin/queryresults.exe?CISOROOT=/loc&amp;CISOFIELD1=title&amp;CISOBOX1=Clallam&amp;CISORESTMP=&amp;CISOVIEWTMP= Clallam Indians (slike)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/klallamday4.html Klallam tribe &quot;who we were, who we are&quot;]

[[Kategorija:Salishan]]
[[Kategorija:Indijanci, Washington]]
[[Kategorija:Indijanci Sjeverozapadne obale]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>h1jsi0g7ibrba86rd8vku3qwfh7nl4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Costanoan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95889</id>
    <revision>
      <id>42679770</id>
      <parentid>42659562</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:24:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2468" sha1="339tve6ozon0t3qduqniljfuzqbq1he" xml:space="preserve">[[Datoteka:Costanoan map.png|thumb|Govorno područje Coastanoana sa označenim plemenskim granicama.]]
'''Costanoan''', jezična porodica, u novije vrijeme često se vodio kao dio veće porodice [[Miwok-Costanoan]], i kolektivno klasificirani Velikoj porodici [[Penutian]]. Obuhvaća jezike Indijanaca sa obale [[Kalifornija|Kalifornije]]:
* [[Awaswas]] (Santa Cruz Costanoans), između rijeka Pescadero i Pajaro.
* [[Chalon]] (Soledad Costanoans), sredni tok rijeke Salinas.
* [[Chocheño]] (Chochenyo, East Bay Costanoans), East Bay, u okruzima Alameda i Contra Costa.
* [[Karkin]] (Carquin), Carquinez Strait.
* [[Ramaytush]] (San Francisco Costanoans), između zaljeva San Francisco Bay i pacifičke obale.
* [[Tamyen]] (Santa Clara Costanoans), na Coyote Creek i Calaveras Creek.
* [[Huchiun]] (Huichun, Juichun), od Temescal Creeka do Rodeo Creeka.
* [[Mutsun]] (San Juan Bautista Costanoans), duž San Benito Rivera i San Felipe Creeka.
* [[Rumsen]] (Monterey Costanoans), od rijeke Pajaro do Point Sura.

Hodge na svome popisu navodi njihove skupine ili sela, viz.: [[Ahwaste]], [[Altahmo]], [[Ansaime]], [[Aulintac]], [[Chalon]]e, [[Costanos]], [[Juichun]], [[Kalindaruk]], [[Karkin]], [[Mutsun]], [[Olhon (Indijanci)|Olhon]], [[Romonan]], [[Rumsen]], [[Saclan]], [[Thamien]], [[Tulomo]] i s rezervom [[Wacharon]].

== Kultura ==
Costanoan plemena živjela su poglavito od [[žir]]a i sjemenaka koje su sakupljali, nadalje od [[ribolov]]a i školjaka koje su tražili uz obalu, te od lova na jelene i manju divljač. [[Odjeća]] im je bila oskudna, a muškarci su hodali goli. Tule-trska ([[Schoenoplectus acutus]]) bila je osnovna sirovina za gradnju kuća, [[balsa|balsi]] i [[splav]]ova. Košaraštvo su poznavali, ali ne i lončariju. Mrtve su palili. Među Rumsen Indijancima sa zaljeva Monterey poznato je obožavanje [[sekvoja|sekvoje]] (redwood).

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ohlone}}
* [http://nanations.com/linguistic/costanoan_family.htm Costanoan Family]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/costanoan/costanoanindiantribe.htm Costanoan Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905071342/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/costanoan/costanoanindiantribe.htm |date=2008-09-05 }}

{{Penutian}}
{{Costanoan}}

[[Kategorija:Costanoan| ]]
[[Kategorija:Penutian]]
[[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]]
[[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]]
[[Kategorija:Penutian jezici]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>339tve6ozon0t3qduqniljfuzqbq1he</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Davorin Bogović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102803</id>
    <revision>
      <id>42679816</id>
      <parentid>42409749</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:24:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16348" sha1="75ff81h02usmdg892mpa2qit11930qh" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Davorin Bogović
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Davorin Bogović
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[23. 3.|23. ožujka]] [[1960]].
| Mjesto rođenja       = [[Zagreb]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[pjevanje|Vokal]]
| Žanr                 = [[Rock and Roll|Rock]]
| Zanimanje            = [[Muzičar|Glazbenik]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1970-e|1970-ih]]-danas&lt;br /&gt;Prlavo kazalište:&lt;br /&gt;[[1977]].–[[1981]].; [[1983]].–[[1985]].
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]], CBS, Suzy,[[Croatia Records]]
| Angažman             = [[Prljavo kazalište]]
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Davorin Bogović''' ([[Zagreb]], [[23. 3.|23. ožujka]] [[1960]].), [[hrvatska|hrvatski]] je [[rock and Roll|rock]] [[pjevač]], najpoznatiji po svom djelovanju u sastavu [[Prljavo kazalište]].

Jedan je od osnivača sastava Prljavo kazalište. Zajedno je sa Zoranom Cvetkovićem ([[električna gitara|solo gitara]]), Ninom Hrastekom ([[bas-gitara|bas gitara]]) i [[Tihomir Fileš|Tihomirom Filešom]] ([[bubnjevi]]), svirao u sastavu pod imenom 'Ciferšlus'. [[1977]]. godine, pridružuje im se [[Jasenko Houra]] i tada mijenjaju ime u Prljavo kazalište.

Nakon što je [[1985]]. godine napustio Prljavo kazalište, osnovao je sastav pod imenom 'Davorin i Bogovići' s kojim je [[1998]]. objavio jedan studijski album ''[[Sretno dijete]]''&lt;ref&gt;Diskografija.com.[http://www.diskografija.com/album/sretno-dijete-721.htm Recenzija albuma ''Sretno dijete''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101104072159/http://diskografija.com/album/sretno-dijete-721.htm |date=2010-11-04 }}&lt;/ref&gt;. 
[[2008]]. godine bio je sudionik [[reality show]]a [[Farma (reality show)|Farma]], koji je prikazivan na [[Nova TV|Novoj TV]]. U petom [[sedmica|tjednu]] sudjelovanja, izgubio je dvoboj od Alena Macinića i napustio Farmu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Davorin Bogović - biografija |url=http://www.zvijezde.info/davorin-bogovic |access-date=2011-02-13 |archive-date=2008-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216103826/http://zvijezde.info/davorin-bogovic |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

== Biografija ==
Davorin Bogović rođen je 23. ožujka 1960. godine u Zagrebu. Odrastao je u [[Dubrava (Zagreb)|Dubravi]] u Pavelićevu naselju. Bio je sin jedinac rastavljenih roditelja i živio je sa svojom majkom (Božana), koja je umrla [[2007]]. godine. Pohađao je [[osnovna škola|OŠ]] 'Marija Jurić Zagorka' (OŠ 8.maj) i nekoliko [[srednja škola|srednjih škola]], II. gimnaziju, srednju kemijsku, gimnaziju u Kušlanovoj i Držičevoj ali i srednju glazbenu.

Oženjen je suprugom Zvonkom s kojom ima dva sina, Domagoja ([[1991]].) i Karla ([[1993]].).

== Glazbena karijera ==
=== Rano doba ===
Dok je pohađao osnovnu školu Mariju Jurić Zagorku, Bogović je pjevao pjesme [[The Beatles|Beatlesa]] i Kingsa. Kasnije u višim razredima družio se sa Ninoslavom Hrastekom, Marijanom Brkićem, Hazimom Kardaševićem, [[Željko Pervan|Željkom Pervanom]] i drugima sa kojima je svirao [[gitara|gitaru]] i pjevao.

[[1976]]. godine zajedno sa Srećkom Šćepovićem, Zoranom Cvetkovićem i Ninoslavom Hrastekom osniva svoj prvi [[rock and Roll|rock]] sastav pod imenom 'Ciferšlus'. [[1977]]. godine Cvetković u sastav dovodi [[električna gitara|gitaristu]] [[Jasenko Houra|Jasenka Houru]]. Tada dolazi do promjena u sastavu i osnivaju novu skupinu kojoj daju ime Prljavo kazalište.

=== Prljavo kazalište ===
{{glavni|Prljavo kazalište}}

Prljavo kazalište osnovano je [[1977]]. godine, a Davorin Bogović u sastavu nastupa kao vokal.

Svoj prvi materijal, maksi singl sa tri skladbe &quot;Televizori&quot;, &quot;Majka&quot; i &quot;Moje Djetinjstvo&quot;, objavili su [[1978]]. godine. Skladbe su potpisane kao zajednički autorski rad benda. Ploču je odsvirala prva, osnivačka postava. Iako su na omotu singla promovirali punk, glazba u mnogome podsjeća na tradicionalni rock. Naslovna pjesma je jedan od najznačajnijih uradaka Prljavog kazališta, ali je zbog prelaska grupe iz Jugotona u Suzy, ubrzo pala u zaborav. Objavljena je ponovno na kasetnoj verziji uživo albuma ''[[Sve je lako kad si mlad - live]]'' (na D strani, na kojoj se nalaze studijski bonusi iz perioda kada je pjevač grupe bio Bogović), kao i na kompilaciji koja također nosi naziv ''[[Sve je lako kad si mlad '77-'99]]'' (prva pjesma na prvom CD-u iz set-boxa od četiri CD-a, objavljenom u zajedničkom izdanju CBS-a i Suzyja [[2001]]. godine).

U to vrijeme slijede prvi nastupi i osnivanje hrvatske [[novi val|novovalne]] scene.

Godine [[1979]]. objavljuju [[singl]] s dvije skladbe &quot;Moj je otac bio u ratu&quot;, koju su napisali Houra i Cvetković i &quot;Noć&quot;, koju potpisuje Houra.

{{izdvojeni citat|U to doba smo skužili prve pankere. Tada smo krenuli sa zihericama, a do tada smo na sebi imali kvačice za vješanje rublja. Svašta smo u to vrijeme radili. Rezali se žiletima, palili čikove po sebi. Na sreću, ja imam ožiljke samo od neuspjelih tetovaža. Bili smo buntovnici. Prvi album smo snimili '79. godine pod imenom 'Prljavo kazalište'.&lt;ref name=&quot;Intervju sa Davorinom Bogovićem&quot;&gt;Nacional.hr.[http://www.nacional.hr/clanak/43884/davorin-bogovic-nikad-nisam-bio-neki-macho Intervju sa Davorinom Bogovićem]&lt;/ref&gt;}}

U sastav 1979. godine dolazi gitarista [[Marijan Brkić]]. Iste godine snimaju svoj prvi studijski album pod nazivom ''[[Prljavo kazalište (album)|Prljavo kazalište]]''. Album postaje velikim hitom i po mišljenju glazbenih kritičara najbolji je prvijenac u povijesti hrvatskog [[rock and Roll|rock and rolla]]. Album je odsviran u punk maniru (primjetan je utjecaj Sex Pistolsa) i sadrži pjesme koje se bave temama odrastanja i puberteta, te izrazitom društvenom kritikom. Na albumu se nalazi jedanaest pjesama, među kojima su pjesme &quot;Ja sam mladić u najboljim godinama&quot;, &quot;Subotom uveče&quot; i &quot;Sretno dijete&quot; nezaobilazne pri sastavljanju bilo koje ozbiljne kompilacije najvećih hitova ovog benda. Društveno-socijalne skladbe poput &quot;U mojoj općini problema nema&quot;, &quot;Veze i poznanstva&quot;, &quot;Čovjek za sutra&quot; i &quot;Što je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću&quot; dobile su na popularnosti znatno kasnije. Također, kada se govori o ovom albumu, ne mogu se zaobići pjesme &quot;Neki dječaci&quot; (bavi se homoseksualizmom) i &quot;Na posljednjoj tramnvajskoj stanici&quot;. Omot ovog albuma koji je izradio poznati hrvatski grafičar [[Mirko Ilić]] i danas svi pamte po crvenom jeziku probušenom sigurnosnom iglom.

Godine [[1980]]. odlaze u [[Milano]] gdje snimaju svoj sljedeći album ''[[Crno-bijeli svijet]]'', na kojemu Bogović u istoimenoj skladbi izvodi popularni stih; &quot;Moje je ime Davorin Bogović, a ovo sve oko mene je crno-bijeli svijet.&quot;, stih koji će ga baciti u samu orbitu popularnosti. Album sadrži deset pjesama među kojima su, uz naslovnu, značajne pjesme &quot;Moderna djevojka&quot;, &quot;Zagreb&quot;, obrada &quot;17 ti je godina tek&quot;, te skladba &quot;Mi plešemo&quot; (koja je i danas značajan čimbenik u koncertnom repertoaru Prljavog kazališta), premda i ostale, manje poznate pjesme zaslužuju pažnju. Album je, isto kao i prethodni, isproducirao Ivan Piko Stančić, i jedan je od kvalitativno najujednačenijih albuma u cjelokupnoj diskografiji Prljavog kazališta. &quot;Crno-bijeli svijet&quot; je ujedno i jedan od najprodavanijih albuma ove grupe (prodan je u tiražu od preko 100.000 primjeraka) i doveo ih je na sam vrh popularnosti. Preovlađujući stil na albumu je ska.

Može se bez pretjerivanja reći da ovaj album (koji je inače promoviran po čitavoj [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]) predstavlja sam zenit Bogovićeve karijere. U to vrijeme Bogović je na sve moguće načine izbjegavao odlazak na odsluženje [[jugoslovenska narodna armija|vojnoga roka]], što mu je na kraju i uspjelo.

Bogović je u to vrijeme živio vrlo buntovničkim životom. Često se sa društvom odlazio provoditi na more, a zbog jednog takvog, propustio je snimanje sljedećeg albuma ''[[Heroj ulice]]'' (kojeg je otpjevao Jasenko Houra). Houra i ostali članovi sastava bili su vrlo nezadovoljni njegovim postupkom ali s vremenom su mu oprostili i Bogović se vraća u sastav. O ovome, Davorin Bogović u jednom iterviewu govori na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Snimanje albuma se malo odužilo. Trebali smo ići krajem travnja u Švedsku, u studio Tinija Varge, poznatog snimatelja i producenta. Stiglo je ljeto, a mi još uvijek nismo krenuli. Čuo sam se s ekipom koja je tada bila u Baškoj na Krku. Kad sam čuo lupanje valova i ženske glasove s plaže u pozadini, bio sam kao divlje impulzivno dijete. Nisam previše razmišljao i otišao sam na more. Da sam ostao na Krku, dobio bih telegram o tome da krećemo za Švedsku. No, mi smo otišli na nekoliko dana na izlet na Cres pa je Prljavo Kazalište otišlo bez mene. Tada su me svi mrzili. Malo-pomalo sam im se umilio i oprostili su mi.&lt;ref name=&quot;Intervju sa Davorinom Bogovićem&quot;&gt;Nacional.hr.[http://www.nacional.hr/clanak/43884/davorin-bogovic-nikad-nisam-bio-neki-macho Intervju sa Davorinom Bogovićem]&lt;/ref&gt;}} 
Iako neosporne kvalitete, album &quot;Heroj ulice&quot; u periodu neposredno nakon objavljivanja nije zabilježio veći uspjeh. Razlog tomu je što publika, koja je očekivala nastavak &quot;Crno-bijelog svijeta&quot;, nije prihvatila novi stil (rockabilly, te utjecaj Springsteena i Collinsa), a nije u prvi mah prihavtila ni Jasenka Houru u ulozi pjevača. Tek u kasnijem periodu, ovaj će album od publike dobiti zasluženo vrednovanje.

Naredni album ''[[Korak od sna]]'' snimljen je [[1983]]. godine. Ulogu glavnog vokala ponovno dobija Davorin Bogović. Album sadrži osam pjesama. Nositelj ovog albuma je pjesma &quot;Sve je lako kad si mlad&quot;, (po zvuku podsjeća na pjesmu &quot;Should I stay or should I go&quot; kultnog britanskog punk sastava The Clash) koja je ubrzo postala mega-hit. Pored ove pjesme, jedan od najvećih hitova je i naslovna pjesma, a značajne su još i pjesme &quot;Dobar vjetar u leđa&quot;, &quot;Stajao sam&quot; i &quot;Čini mi se&quot;. Ovo je prvi u nizu albuma Prljavog kazališta, koji je snimljen u izrazitom pop-maniru. Na albumu se mogu pronaći elementi svih stilova kojim su se do tada bavili i predstavlja svojevrstan nastavak &quot;Crno-bijelog svijeta&quot;, ali ujedno i most između tog albuma i &quot;Heroja ulice&quot;. Na albumu se kao jedan od pratećih vokala pojavljuje [[Mladen Bodalec]], kome je ovo prva suradnja sa Prljavim kazalištem. Veliki nedostatak albuma je to što je, za razliku od prethodna dva albuma koji su snimani u poznatim studijim producirani od strane značjnih producenata (&quot;Crno-bijeli svijet je snimljen u Milanu i isproducirao ga je Piko Stančić, a &quot;Heroj ulice je snimljen u Švedskoj, a isproducirao ga je Tini Varga), &quot;Korak od sna&quot; je sniman i produciran u Zagrebu (producent je Nenad Zubak, ime neusporedivo manjeg formata od Stančića i Varge), što se negativno odrazilo na kvalitetu zvuka. I pored toga, publika je dobro prihvatila ovaj album.

Davorin Bogović je definitivno napustio Prljavo kazalište [[1985]]. godine, nepostredno pred snimanje albuma ''[[Zlatne godine (Prljavo kazalište)|Prljavo kazalište]]''. Album je otpjevao Mladen Bodalec, koji je i danas pjevač grupe.
{{izdvojeni citat|Tada je svatko otišao na svoju stranu. Ja opet na more, a oni na snimanje novog albuma.&lt;ref name=&quot;Intervju sa Davorinom Bogovićem&quot;&gt;Nacional.hr.[http://www.nacional.hr/clanak/43884/davorin-bogovic-nikad-nisam-bio-neki-macho Intervju sa Davorinom Bogovićem]&lt;/ref&gt;}}

Ponovnu suradnju sa Prljavim Kazalištem ostvarit će na snimanju albuma ''[[Devedeseta]]'' (Suzy, [[1990]].), na kome je pjevao prateće vokale. Najznačajnije prisustvo Davorina Bogovića na ovom albumu je u pjesmi &quot;Nemoj misliti da se izvlačim&quot;, koju je otpjevao u duetu sa Jasenkom Hourom, te u pjesmi &quot;Devedeseta&quot;, gdje je, uz prateće vokale, jednu dionicu i otpjevao.

Također, nastupio je i na jubilarnom koncertu održanom povodom trideset godina postojanja Prljavog kazališta, održanom [[17. 1.|17. siječnja]] [[2009]]. u [[Arena Zagreb|zagrebačkoj Areni]]. Materijal sa ovog koncerta objavljen je na uživo albumu ''[[XXX godina]]''.

=== Solo karijera ===
Nakon što je napustio sastav Prljavo kazalište, Bogović je razmišljao da se prestane baviti s glazbom, no vrlo brzo je počeo raditi kao glazbeni urednik na [[Radio 101|radiju 101]]. Kratko vrijeme surađuje sa rock sastavom [[Pips, Chips &amp; Videoclips]], na njihovoj skladbi &quot;Rock and roll zvijezda&quot;, koja se nalazi na albumu ''Dernjava''.

Osniva sastav pod imenom 'Davorin i Bogovići' u kojemu zajedno sa njim sviraju još i Albin Zlopaša (gitara), Luka Nekić (gitara), Siniša Radaković (bas gitara) i Željko Dijaković (bubnjevi). [[1998]]. godine izdaju studijski album ''Sretno dijete'', kojeg objavljuje [[diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]]. Na albumu se nalazi deset skladbi i osim dvije koje su prepjev (&quot;Je t'aime (moja voljena, moi non plus)&quot;, &quot;Izgubio sam dragu ženu&quot;), sadrži i skladbe koje [[autor glazbe|autorski]] potpisuju Davorin Bogović, Jasenko Houra, Siniša Radaković i Marijan Brkić. Snimatelj i [[producent]] kompletnog materijala je Brkić. Na materijalu nastupaju i brojni gosti od kojih su neki Branko Požgajec
([[Drugi način]]), Zorislav Preksavec ([[Parni valjak]]), Kristina Rupčić i drugi&lt;ref&gt;Posluh.hr.[http://www.posluh.hr/ezine/promo1/promo60.htm Davorin i Bogovići - recenzija albuma ''Sretno dijete''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222025542/http://www.posluh.hr/ezine/promo1/promo60.htm |date=2008-12-22 }}&lt;/ref&gt;.

Zajedno sa svojim bratićem [[Damir Šaban|Damirom Šabanom]] napravio je [[teatar|kazališnu]] predstavu ''Gusti salon'', koju su premijerno izveli [[1997]]. godine. Bogović je autor glazbe, a u predstavi glumi glazbenika, sviram [[harmonika|harmoniku]], gitaru, [[flauta|blok flautu]] i mali bubanj. Imali su brojne nastupe po [[evropa|europskim]] gradovima i odnijeli su pobjedu na dva festivala.

Godine 2007. snima singl &quot;Volim nogomet&quot;, koji je emitiran kao naslovna pjesma istoimene emisije na drugom programu HRT-a.

== Osobni život ==
Nakon što je napustio sastav Prljavo kazalište, [[1987]]. godine Bogović je upoznao svoju buduću suprugu Zvonku, s kojom se [[12. 1.|12. siječnja]] [[1991]]. godine i oženio. Iste godine u mjesecu [[jun|lipnju]] rodio im se prvi sin Domagoj, a [[1993]]. dobivaju drugog sina Karla. Obojica sinova igraju i treniraju [[fudbal|nogomet]] u NK Tekstilac na zagrebačkim Ravnicama. Supruga Zvonka je medicinski tehničar i radi u laboratoriju na odjelu [[patologija|patologije]] [[Klinička bolnica Sestre Milosrdnice|KB-a &quot;Sestre milosrdnice&quot;]].

== Diskografija ==
=== Prljavo kazalište ===
;Studijski albumi
# ''[[Prljavo kazalište (album)|Prljavo kazalište]]'' - Suzy, 1979.
# ''[[Crno-bijeli svijet]]'' - Suzy, 1980.
# ''[[Korak od sna]]'' - Suzy, 1983.
# ''[[Devedeseta]]'' - Suzy, 1990. (Gost u skladbama ''Nemoj misliti da se izvlačim'' i ''Devedeseta'', te prateći vokali na nekoliko skladbi)

;Live albumi
# ''[[XXX godina (Prljavo kazalište)|XXX godina]]'' - Croatia Records, 2009. (Gost u skladbi ''Crno bijeli svijet'')

;Singlovi;
# &quot;[[Televizori (pjesma)|Televizori]]&quot; - Jugoton, 1978.
# &quot;[[Moj je otac bio u ratu]]&quot; - Suzy, 1979.
# &quot;[[Crno bijeli svijet (singl)|Crno-bijeli svijet]]&quot; - Suzy, 1980.

=== Solo ===
# ''[[Sretno dijete]]'' - [[Croatia Records]], 1998.

;Singlovi
# &quot;Volim nogomet&quot;, HRT2 - 2007.

== Reference ==
{{izvori}}
* Nacional.hr [http://www.nacional.hr/clanak/43884/davorin-bogovic-nikad-nisam-bio-neki-macho Intervju sa Davorinom Bogovićem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304065719/http://www.nacional.hr/clanak/43884/davorin-bogovic-nikad-nisam-bio-neki-macho |date=2010-03-04 }}

== Vanjske veze ==
* [http://free-zg.htnet.hr/prljavokazaliste/ Stranice sastava Prljavo kazalište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110712203608/http://free-zg.htnet.hr/prljavokazaliste/ |date=2011-07-12 }}

{{Davorin Bogović}}
{{Prljavo kazalište}}

{{Lifetime|1960||Bogović, Davorin}}

[[Kategorija:Hrvatski rock glazbenici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>75ff81h02usmdg892mpa2qit11930qh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42679808</id>
      <parentid>42679123</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:12:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biljke */</comment>
      <origin>42679808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21172" sha1="7gbf5fbgoxwj2n2h9cu9vfaawwlas5q" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>7gbf5fbgoxwj2n2h9cu9vfaawwlas5q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679856</id>
      <parentid>42679808</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:33:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biljke */</comment>
      <origin>42679856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21188" sha1="87ehy7f7vr7brhougy4jc7qsb9j0sm7" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>87ehy7f7vr7brhougy4jc7qsb9j0sm7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Davor Šuker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116070</id>
    <revision>
      <id>42679815</id>
      <parentid>42637271</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:21:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11022" sha1="9wb1gk2p33iyzcj8gi3jwd3tzoukcch" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Davor Šuker
| slika                            = Davor Šuker 300x450px.jpg
| puno ime                         = Davor Šuker
| visina                           = 181 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]].
| mjesto rođenja                   = [[Osijek]]
| država rođenja                   = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (danas ([[Hrvatska]])
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = u mirovini
| broj u klubu                     =
| pozicija                         = [[nogometne pozicije|napadač]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = [[1984]]. - [[1989]]. &lt;br /&gt; [[1989]]. - [[1991]]. &lt;br /&gt; [[1991]]. - [[1996]]. &lt;br /&gt; [[1996]]. - [[1999]]. &lt;br /&gt; [[1999]]. - [[2000]]. &lt;br /&gt; [[2000]]. - [[2001]]. &lt;br /&gt; [[2001]]. - [[2003]].
| profesionalni klubovi            = [[NK Osijek]] &lt;br /&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo Zagreb]] &lt;br /&gt; [[Sevilla FC|Sevilla]] &lt;br /&gt; [[Real Madrid CF|Real Madrid]] &lt;br /&gt; [[Arsenal London|Arsenal]] &lt;br /&gt; [[West Ham United F.C.|West Ham United]] &lt;br /&gt; [[1860 München]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}91 (40) &lt;br /&gt; {{0}}60 (34) &lt;br /&gt; 153 (76) &lt;br /&gt; {{0}}86 (40) &lt;br /&gt; {{0}}30 (11) &lt;br /&gt; {{0}}11 {{0}}(2) &lt;br /&gt; {{0}}23 {{0}}(5)
| godine u reprezentaciji          = [[1991]]. &lt;br /&gt; [[1990]]. - [[2002]].
| reprezentacija                   = {{ZD|JUG}} [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]&lt;br /&gt; {{ZD|HRV}}[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}2 {{0}}(1) &lt;br /&gt; {{0}}69 (45)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| napomena                         = 
| medalje =
{{Medalje sport | [[Fudbal|Nogomet]]}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
}}

'''Davor Šuker''' ([[Osijek]], [[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]].), bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]]. Igrajući na mjestu [[napadač (nogomet)|napadača]], Šuker je bio planetarno popularan i jedan od najboljih napadača svijeta [[1990-e|90-ih godina]]. Šuker je predsjednik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] od [[2012]]. godine.

== Biografija ==
Rodio se u Osijeku. Njegova obitelj potječe iz [[Livno|Livna]]. Karijeru je započeo [[1984]]. u rodnom mu [[Osijek]]u, igrajući za prvoligaša [[NK Osijek]], gdje je odigrao skoro 100 utakmica i postigao 40 golova. Uslijedio je prelaz u redove jačeg hrvatskog kluba [[GNK Dinamo Zagreb|NK Dinamo]]. Iako je tamo ogovaran da se malo zalaže u igri i podosta je spor, uspio je zabilježiti sjajne rezultate s klubom i [[1991]]. godine otišao je u [[Španija|španjolsku]] [[La Liga|Primeru]], u [[Sevilla FC|Sevillu]]. U tom je gradu i klubu proveo sljedećih 5 godina i u tom razdoblju postao ikona kluba, zabivši 76 pogodaka u 153 nastupa. Prije europske smotre [[1996]]. u [[Engleska|Engleskoj]] kupio ga je veliki [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. Tamo je Šuker osvojio naslov prvaka Španjolske [[1997]]., pa onda i [[UEFA Liga Prvaka|Ligu prvaka]] [[1998]]. Tu godinu pamtit će i po [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je sa 6 golova u 7 utakmica odveo svoju zemlju do 3. mjesta u svijetu, dok je on sam dobio nagradu Zlatna kopačka koja se dodijeljuje najboljim strijelcima Svjetskog prvenstva, [[Srebrna lopta]] za drugog najboljeg igrača Svjetskog prvenstva i [[Brončani trofej FIFA]] za treće mjesto u izboru igrača sezone prema glasovanju izbornika svih svjetskih reprezentacija. Te iste godine dobitnik je nagrade za [[Sportaši godine Sportskih novosti|najboljeg sportaša godine]] u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]], a dvostruki je dobitnik i najviše [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]] i kao pojedinac i kao član stožera reprezentacije.

Završetkom španjolske epizode karijera mu je poprimila drugačiji oblik. Kako je već ušao u 30-e, počeo je brže mijenjati klubove. Tako je bio nakratko u [[Arsenal F.C.|Arsenalu]], pa je uslijedio [[West Ham United]], zatim [[1860 München]]. Na Europsko prvenstvo 2000. godine Hrvatska se nije uspjela plasirati, nastavljajući &quot;prokletstvo&quot; svjetske bronce koje je prije Hrvatske započela Bugarska, a nakon toga nastavila Turska. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|Mundialu 2002]]. putovao je s hrvatskom reprezentacijom, ali je odigrao tek 64 minute u porazu od Meksika, što mu je bio i posljednji nastup za izabranu vrstu.

Debi u kockastom dresu zabilježio je protiv [[Rumunija|Rumunja]]. U reprezentaciji je u 69 utakmica postigao 45 pogodaka i time postavio teško dostižan rekord. Prvi mu pratitelj [[Darijo Srna]] s 28 golova manje. Šuker pamti i nastupe u plavom dresu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bilo je to [[1991]]., a odigrao je 2 utakmice i postigao 1 gol. Prije toga nastupao je u mlađim reprezentativnim kategorijama tadašnje države, a između ostalog i na završnicu Europskog U-21 prvenstva u Rusiji, gdje je jugoslavenska U-21 reprezentacija, izgubivši u finalu od domaćina, osvojila 2. mjesto, a Davor Šuker je proglašen najboljim igračem Prvenstva.

Nakon napuštanja reprezentacije [[2002]]. i općenito profesionalnog nogometa [[2003]]., Šuker se posvetio svojoj akademiji za mlade nogometaše u [[Zagreb]]u pod nazivom ''Davor Šuker Soccer Academy''. [[5. srpnja]] [[2012.]] počinje obnašati dužnost predsjednika [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] nakon četrnaestogodišnjeg mandata [[Vlatko Marković|Vlatka Markovića]].

===Kontroverze===

[[1996.]] se je fotografirao pored groba [[Ante Pavelić]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Holiga|first1=Aleksandar|title=Davor Suker: is he doing more for himself than for Croatian football?|url=https://www.theguardian.com/football/2015/mar/23/davor-suker-serbia-croatia-uefa|work=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Holiga|first1=Aleksandar|title=Euro 2012: The problem with Croatia's nationalistic fans starts at the top|url=https://www.theguardian.com/football/blog/2012/jun/26/euro-2012-croatia-racism-uefa|work=The Guardian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Schächter|first1=Tobias|title=Kroatien fürchtet harte Sanktionen|url=http://www.sueddeutsche.de/sport/nach-hakenkreuz-eklat-kroatien-fuerchtet-sanktionen-1.2520668|publisher=Süddeutsche Zeitung}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Davor Šuker se slikao na grobu Ante Pavelića |url=http://www.kurir.rs/davor-suker-se-slikao-na-grobu-ante-pavelica-clanak-63753 |publisher=Kurir |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151117014414/http://www.kurir.rs/davor-suker-se-slikao-na-grobu-ante-pavelica-clanak-63753 |archivedate=17 November 2015 |df=dmy }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Redžić|first1=Dea|title=Šuker pozirao na Pavelićevom grobu, a danas mora kazniti Šimunića|url=http://www.index.hr/sport/clanak/suker-pozirao-na-pavelicevom-grobu-a-danas-mora-kazniti-simunica/712966.aspx|publisher=Index.hr}}&lt;/ref&gt;

[[2011.]] je kažnjen zbog krađe antičkih novčića pronađenih na aerodromu. Umjesto da ih prijavi, dao ih je svojoj djevojci koja ih je pokušala prodati.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Arsenal hero fined over coin theft|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/ex-arsenal-west-ham-striker-davor-3314800|work=Daily Mirror}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Matanović|first1=Ilija|title=Šuker: Žao mi je, nisam znao da zlatnici toliko vrijede... Sudac: Još se sjećam što ste napravili Nijemcima 1998|url=http://www.jutarnji.hr/davor-suker--zao-mi-je--nisam-znao-da-zlatnici-toliko-vrijede---/978665|publisher=Jutarnji List|access-date=2018-07-12|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304194849/http://www.jutarnji.hr/davor-suker--zao-mi-je--nisam-znao-da-zlatnici-toliko-vrijede---/978665|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Živko|first1=Ivana|title=Davor Šuker pronašao antičke novčiće u avionu i nije ih vratio|url=http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/davora-sukera-nasao-anticke-novcice-u-avionu-i-nije-ih-vratio-237304|publisher=24 Sata}}&lt;/ref&gt;

[[Hrvatsko novinarsko društvo]] (HND) je [[2015.]] optužilo Šukera za &quot;sprečavanje slobode informiranja i za fizičko nasilje nad novinarima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Španjolski mediji: Šuker optuzen zbog nasilja nad novinarima|url=http://hr.n1info.com/a76416/Svijet/Svijet/Spanjolski-mediji-Suker-optuzen-zbog-nasilja-nad-novinarima.html|publisher=HINA|access-date=2018-07-12|archive-date=2016-12-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20161228032429/http://hr.n1info.com/a76416/Svijet/Svijet/Spanjolski-mediji-Suker-optuzen-zbog-nasilja-nad-novinarima.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==&lt;!-- 
[[Datoteka:Davor_Šuker.jpg|thumb|lijevo|300px|[[Ivan Šuker]] i Davor Šuker]]
 --&gt;
* Nakon okončanja karijere osnovao je akademiju Davor Šuker Soccer Academy u [[Zagreb]]u. 
* Neko se vrijeme bavio i karijerom velikog hrvatskog talenta [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]].
* Legendardni [[Pelé]] uvrstio ga je u svoj popis 125 najboljih nogometaša svih vremena.
* Podrijetlom je Davor Šuker, kao [[Robert Kovač|Robert]] i [[Niko Kovač]], iz [[Livno|Livna]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
* [[Ivan Šuker]], bivši ministar financija Republike Hrvatske je rodom iz susjednog sela Gornji Rujani.
* U studenom 2008. proglašen je počasnim građaninom rodnog [[Osijek]]a.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Davor Šuker}}
*{{FIFA player|155711}}
*{{NFT player|pid=13706}}
*{{YouTube|nGb885UExus|Davor Šuker – Golden Boot Winner 1998 France All goals}}
*[http://www.realmadridnews.com/what-happened-to-davor-suker/ What happened to Davor Šuker?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131111113939/http://www.realmadridnews.com/what-happened-to-davor-suker/ |date=2013-11-11 }} at [http://www.realmadridnews.com/ Realmadridnews.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180715043810/http://www.realmadridnews.com/ |date=2018-07-15 }}

{{Sastav SFRJ 1990 SP}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Najbolji strijelci Svjetskih nogometnih prvenstava}}
{{Sportaši godine Sportskih novosti}}
{{FIFA 100}}
{{Zlatni igrači UEFA-e}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1968||Šuker, Davor}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Biografije, Osijek]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri West Ham Uniteda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Seville]]
[[Kategorija:Fudbaleri 1860 Münchena]]</text>
      <sha1>9wb1gk2p33iyzcj8gi3jwd3tzoukcch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bulgarija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>117054</id>
    <revision>
      <id>42679850</id>
      <parentid>40806430</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:31:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="462" sha1="c9z8u6actdubkmryzz438wejrvz1rbj" xml:space="preserve">'''Bulgarija''' ima više značenja:
* [[Velika Bulgarija]]
* [[Povolška Bulgarija]] ili Volška Bulgarija
* Bulgarija, čest naziv za [[Bugarska|Bugarsku]] na drugim jezicima.
* [[Bulgaria, Forlì-Cesena|Bulgaria (Forlì-Cesena)]], naselje u okrugu Forlì-Cesena, Italija.
* [[Bulgarija (brod)]], potonuo 2011. godine.
* [[Bulgaria Air]], vazduhoplovno preduzeće.

== Vidi jos ==
* [[Bugarska (razvrstavanje)]]
* [[Bulgari (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>c9z8u6actdubkmryzz438wejrvz1rbj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679852</id>
      <parentid>42679850</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="504" sha1="miqllk9hldvndh6r48znc7p3pfsab8s" xml:space="preserve">'''Bulgarija''' ima više značenja:
* [[Stara Velika Bugarska|Velika Bulgarija]]
* [[Povolška Bugarska|Povolška Bulgarija]] ili Volška Bulgarija
* Bulgarija, čest naziv za [[Bugarska|Bugarsku]] na drugim jezicima.
* [[Bulgaria, Forlì-Cesena|Bulgaria (Forlì-Cesena)]], naselje u okrugu Forlì-Cesena, Italija.
* [[Bulgarija (brod)]], potonuo 2011. godine.
* [[Bulgaria Air]], vazduhoplovno preduzeće.

== Vidi još ==
* [[Bugarska (razvrstavanje)]]
* [[Bulgari (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>miqllk9hldvndh6r48znc7p3pfsab8s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679896</id>
      <parentid>42679852</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="519" sha1="oty8fjko2prjb1sm1cx1zg5gnalb7fy" xml:space="preserve">'''Bulgarija''' ima više značenja:
* [[Stara Velika Bugarska|Velika Bulgarija]]
* [[Povolška Bugarska|Povolška Bulgarija]] ili Volška Bulgarija
* Bulgarija, čest naziv za [[Bugarska|Bugarsku]] na drugim jezicima.
* [[Bulgaria, Forlì-Cesena|Bulgaria (Forlì-Cesena)]], naselje u okrugu Forlì-Cesena, Italija.
* [[Bulgarija (brod)]], kruzer koji je potonuo 2011. godine.
* [[Bulgaria Air]], vazduhoplovno preduzeće.

== Vidi još ==
* [[Bugarska (razvrstavanje)]]
* [[Bulgari (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>oty8fjko2prjb1sm1cx1zg5gnalb7fy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679898</id>
      <parentid>42679896</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:12:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="532" sha1="euanwuvpzau9fl0wo1xacyjuavsmtnr" xml:space="preserve">'''Bulgarija''' ima više značenja:
* [[Stara Velika Bugarska|Velika Bulgarija]]
* [[Povolška Bugarska|Povolška Bulgarija]] ili Volška Bulgarija
* Bulgarija, čest naziv za [[Bugarska|Bugarsku]] na drugim jezicima.
* [[Bulgaria, Forlì-Cesena|Bulgaria (Forlì-Cesena)]], naselje u Italiji, u provinciji okrugu Forlì-Cesena.
* [[Bulgarija (brod)]], kruzer koji je potonuo 2011. godine.
* [[Bulgaria Air]], vazduhoplovno preduzeće.

== Vidi još ==
* [[Bugarska (razvrstavanje)]]
* [[Bulgari (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>euanwuvpzau9fl0wo1xacyjuavsmtnr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679908</id>
      <parentid>42679898</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:22:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="542" sha1="bvsqts5it27vs5dgvdhfc2sd4xc45yk" xml:space="preserve">'''Bulgarija''' ima više značenja:
* [[Stara Velika Bugarska|Velika Bulgarija]]
* [[Povolška Bugarska|Povolška Bulgarija]] ili Volška Bulgarija
* Bulgarija, čest naziv za [[Bugarska|Bugarsku]] na drugim jezicima.
* [[Bulgaria, Forlì-Cesena|Bulgaria (Forlì-Cesena)]], naselje u Italiji, u provinciji okrugu Forlì-Cesena.
* [[Bulgarija (brod)]], kruzer koji je potonuo 2011. godine.
* [[Bulgaria Air]], nacionalna avio-kompanija Bugarske.

== Vidi još ==
* [[Bugarska (razvrstavanje)]]
* [[Bulgari (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>bvsqts5it27vs5dgvdhfc2sd4xc45yk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679909</id>
      <parentid>42679908</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:22:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="535" sha1="qfi0ev3ue2arpngdkcd7obtoo1ipbes" xml:space="preserve">'''Bulgarija''' ima više značenja:
* [[Stara Velika Bugarska|Velika Bulgarija]]
* [[Povolška Bugarska|Povolška Bulgarija]] ili Volška Bulgarija
* Bulgarija, čest naziv za [[Bugarska|Bugarsku]] na drugim jezicima.
* [[Bulgaria, Forlì-Cesena|Bulgaria (Forlì-Cesena)]], naselje u Italiji, u provinciji Forlì-Cesena.
* [[Bulgarija (brod)]], kruzer koji je potonuo 2011. godine.
* [[Bulgaria Air]], nacionalna avio-kompanija Bugarske.

== Vidi još ==
* [[Bugarska (razvrstavanje)]]
* [[Bulgari (razvrstavanje)]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>qfi0ev3ue2arpngdkcd7obtoo1ipbes</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Fosilni opseg/bar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>132350</id>
    <redirect title="Šablon:Raspon fosila/bar" />
    <revision>
      <id>42679635</id>
      <parentid>882789</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:39:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Raspon fosila/bar]]</comment>
      <origin>42679635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="73so4cefog8silprs5ycwvle1efe7c6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Raspon fosila/bar]]</text>
      <sha1>73so4cefog8silprs5ycwvle1efe7c6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Фосилни опсег/bar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>132359</id>
    <redirect title="Šablon:Raspon fosila/bar" />
    <revision>
      <id>42679637</id>
      <parentid>882803</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:39:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Raspon fosila/bar]]</comment>
      <origin>42679637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="73so4cefog8silprs5ycwvle1efe7c6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Raspon fosila/bar]]</text>
      <sha1>73so4cefog8silprs5ycwvle1efe7c6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan ustanka naroda Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168554</id>
    <revision>
      <id>42679793</id>
      <parentid>42498440</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:22:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15695" sha1="7a27e5hr3ir6f4dbssynor8a5vo8ytr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|desno|mini|220px|Grb SR Srbije]]
'''Dan ustanka naroda Srbije''' je bio [[Praznici u SFRJ|državni praznik]] u [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističkoj Republici Srbiji]] i [[Srbija|Republici Srbiji]], koji se proslavljao [[7. 7.|7. jula]].

Dan ustanka, obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]], [[7. 7.|7. jula]] [[1941]]. godine u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]], kod [[Krupanj|Krupnja]]. Tada je [[Žikica Jovanović Španac]] na seoskom vašaru ubio dva žandarma. Kafana ispred koje se dogodilo ovo ubistvo pretovrena je u [[muzej]] i u njoj se nalazi stalna izložba „7. jul 1941. godine“, u muzej je pretvorena takođe i zgrada seoske opštine u kojoj se nalazi izložba „Revolucionarne tradicije Zapadne Srbije 1804-1981. godine“.

Dan ustanka je se proslavljao na teritoriji čitave [[Srbija|Srbije]], a centralna proslava održavana je u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]]. Praznik je zadržan i posle [[Raspad SFRJ|raspada SFR Jugoslavije]] i slavio se sve do [[9. 7.|9. jula]] [[2001]]. godine, kada je ukinut odlukom [[Vlada Srbije|Vlade Srbije]].

Praznik se i danas, nezvanično proslavlja u organizaciji [[SUBNOR|Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata]], [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i [[Opština Krupanj|Opštine Krupanj]].

== 7. jul 1941. ==
[[Datoteka:Mesto početka ustanka u Srbiji.jpg|desno|mini|300p|Bela Crkva - zgrada bivše kafane, a danas muzeja i spomen-biste dr Miše Pantića, Žikice Jovanovića i Čede Milosavljevića]]
Na [[Ivanjdan]], [[7. 7.|7. jula]] [[1941]]. godine u selu [[Bela Crkva (Krupanj)|Bela Crkva]], kod [[Krupanj|Krupnja]] održavao se tradicionalan seoski [[vašar]]. Posle crkvene službe, predsednik opštine Sredoje Knežević je okupljenim građanima naredio, da se zbog „vanrednih bezbednosnih prilika“, raziđu kućama i većina ga je poslušala, ali je na vašaru, ipak, ostalo još nekoliko stotina seljaka. Oko 17 časova pojavila se grupa od petnaest partizana iz Rađevske partizanske čete, predvođenih komandantom [[Miša Pantić|Mišom Pantićem]] i [[politički komesar|političkim komesarom]] [[Žikica Jovanović Španac|Žikicom Jovanovićem Špancem]]. Bili su naoružani puškama, a jedan partizan je nosio puškomitraljez.

Odmah po dolasku, [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] su, pod lipom ispred kafane Bose Nedeljković, okupili oko sebe seljake. Potom su im održali [[Antifašizam|antifašističke]] govore u kojima su pozvali narod u borbu protiv okupatora. Zbor je otvorio Bogoljub Rakić, opančar iz Bele Crkve i pripadnik nedavno formirane Rađevske čete, nakon koga su se okupljenom narodu obratili lekar [[Miša Pantić]] iz [[Valjevo|Valjeva]], student prava [[Vladan Bojanić]] iz Bele Crkve i [[Žikica Jovanović Španac]], novinar iz Valjeva i [[Španski borci|učesnik španskog građanskog rata]]. Posle održanih govora partizani su se udaljili. Nekolicina mladića se nakon zbora priključila partizanskoj četi.

Odmah po odlasku partizana, u selo je stigla žandarmerijska patrola, koja je u međuvremenu bila obaveštena o dolasku „naoružanih komunista”. U njoj su bili narednik [[Bogdan Lončar]] i kaplar [[Milenko Braković]], žandarmi iz obližnjeg sela Zavlaka. Njih dvojica su okupljenom narodu kazali da ide kući i počeli su da ga rasteruju. Tada je Vladan Bojanić, koji se nije povukao sa ostatkom čete, pojurio za partizanskom grupom koju je sustigao kod izvora Jebarovca, kraj rečice Kolaruše. Ispričao je o grubom nasrtaju žandara, pa su se Žikica Jovanović i Miša Pantić, vratili sa namerom da razoružaju žandarme.

Lončar i Braković su, odmah po dolasku partizana, posegli za oružjem, ispalivši hice iznad glave Žikice Jovanovića i njegovog pratioca, istovremeno pozvavši partizane da odlože oružje. Žikica je iz pištolja pogodio obojicu. Prema raspoloživim izvorima moguće je zaključiti da je Bogdan Lončar bio teško ranjen (pogođen je u fišekliju i umro je nakon dva sata od posledica ranjavanja), dok je Milenko Braković, nakon što ga je Jovanović pogodio, bio dotučen mecima nepoznatog partizana. Svedoci događaja se razlikuju u tvrdnjama o tome ko je bio drugi partizan koji je pucao zajedno sa Jovanovićem. Prema izjavama Sredoja Kneževića, predsednika seoske opštine i Nikole Lazarevića, starešine sela, u pucnjavi je učestvovao Cvetin Soldatović. Prema tvrdnjama Mihaila Vujkovca, borca Rađevske čete i neposrednog očevica, mladić koji je pucao u žandarma bio je Dragiša Petrović iz susednog sela Belotić. Prema tvrdnjama četvorice partizanskih boraca koji su preživeli rat, Cvetin Soldatović nije imao oružje u momentu okršaja.&lt;ref name=&quot;elektrobeton.net&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |title=Milan Radanović, Oklevetani datum: Dan ustanka naroda Srbije. 7. jul 1941: revizija istorijskog događaja u Beloj Crkvi u okviru zvanične politike sećanja u Srbiji nakon 2000. |access-date=2013-07-08 |archive-date=2013-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130710193428/http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izveštaj nemačke Krajskomandanture I/847 iz [[Šabac|Šapca]] o ovom događaju je sledeći:
{{izdvojeni citat|U ponedeljak, 7. jula, u 17.30 časova, pojavilo se u Beloj Crkvi 16 do 20 ustanika, naoružanih automatima, jednim mitraljezom, pištoljima i puškama, pod komandom lekara Miloša Pantića iz Valjeva i pokušali su da stanovništvo navedu na oružani otpor protiv nemačke posade i na razaranje nemačkih fabrika. Zabranili su dalji rad u preduzeću i zapretili streljanjem. Dva srpska žandarma, koja su se tu našla, bila su ubijena, što je čitavo stanovništvo primilo sa simpatijama.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_1.htm Zbornik NOR-a, XII/1, Beograd, 1973.] str.194.&lt;/ref&gt;}}

Jedini sačuvani domaći istorijski izvor, nastao nedugo nakon okončanja događaja u Beloj Crkvi, predstavlja izveštaj Odeljenja javne bezbednosti Ispostave Drinske banovine u Užicu, Odeljenju javne bezbednosti Komesarijatu unutrašnjih poslova u Beogradu, od 21. jula 1941. 
U izveštaju, između ostalog, piše o događajima nakon odlaska partizana sa seoskog zbora:
{{izdvojeni citat|Posle desetak minuta od njihovog odlaska naišla je žandarmerijska patrola. Pred opštinskom sudnicom predsednik opštine počeo im je da govori o dolasku ove grupe. U tom su pred žandarme iskrsla dvojica ljudi i to jedan naoružan puškom, a drugi parabelum revolverom. Čim su stali pred žandarme, povikali su: ’Dole oružje.’ Žandarmi su takođe uzeli puške na gotovs i pozvali ih da polože oružje i opalili iz svojih pušaka po jedan metak, ali više glava napadača, U tom su i ova dvojica pripucala na žandarme i na mestu ih ubila.“&lt;ref&gt;Новак Живковић, „Прва партизанска акција у Србији. Непријатељски извештај о догађајима од 7. јула 1941. године у Белој Цркви“, Архивски преглед, 1-2/1966, Београд, 1967, стр. 142.&lt;/ref&gt;}}

Iz izveštaja žandarmerije može se naslutiti da su partizani imali nameru da razoružaju dvojicu žandarma, kao što se jasno zaključuje da su žandarmi prvi zapucali. Dakle, partizani nisu odmah zapucali na žandarme čim su ih ugledali, iako su mogli da ih liše života odmah nakon što su se neprimetno približili („iskrsli“). U prilog tvrdnji da partizani nisu imali nameru da žandarme liše života, već da ih razoružaju, svedoči praksa razoružavanja žandarma u valjevskom kraju u prvoj polovini jula, u danima posle događaja u Beloj Crkvi, nakon čega razoružani žandarmi nisu lišavani života niti su postajali zarobljenici (Rađevo, Stubline, Divčibare, Banjani).&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4_1_21.htm Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1965.] str.11-14.&lt;/ref&gt;

Pripadnici represivnog kvislinškog aparata učestvuju u streljanjima talaca (uglavnom komunista) u okupiranoj Srbiji, počev od 5. jula 1941, kada su u Beogradu streljali 10 komunista i 3 Jevrejina.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Београд под комесарском управом 1941. године, Београд, 1998, стр. 202.&lt;/ref&gt;

== Praznik ==
Posle oslobođenja [[Jugoslavija|Jugoslavije]] akcija Rađevačke partizanske čete je proglašena za '''Dan ustanka naroda Srbije'''. Na prvoj proslavi održanoj [[7. 7.|7. jula]] [[1945]]. godine prisustvovao je i [[Josip Broz Tito|maršal Tito]]. Godine [[1951]]. povodom proslave desetogodišnjice ustanka kod kafane, ispred koje se i dogodilo ubistvo, postavljene su tri biste učesnika događaja - [[Žikica Jovanović Španac|Žikice Jovanovića]], [[Miša Pantić|Miše Pantića]] i [[Čeda Milosavljević|Čede Milosavljevića]], koje je uradio vajar [[Stevan Bodnarov]]. Godine [[1971]]. povodom tridesetogodišnjice ustanka izrađen je spomen-kompleks „Simbolika u kamenu“, koji se sastoji od devet antropomorfnih granitnih gromada sa šajkačama i ornamentalnim simbolima, delo [[Bogdan Bogdanović|Bogdana Bogdanovića]]. Zgradi bivše kafane je pretvorena u [[muzej]] i u njoj je postavljena izložba „7. jul 1941. godine“, a u zgradi seoske opštine izložba „Revolucionarne tradicije Zapadne Srbije 1804-1981. godine“.

Godine [[1982]]. reditelj [[Sava Mrmak]] snimio je mini [[Televizijska serija|televizijsku seriju]] „[[Španac (TV serija)|Španac]]“, u kojoj je slikovito prikazan i događaj u Beloj Crkvi (u ulozi Žikice Jovanovića Španca bio je [[Danilo Lazović]], a u ulozi žandara Lončara i Brkovića - [[Mirko Bulović]] i [[Bogdan Jakuš]]).

Praznovanje Dana ustanka kao državnog praznika održano je poslednji put [[2000]]. godine. Odlukom [[Vlada Srbije|Vlade Republike Srbije]], čiji je predsednik bio [[Zoran Đinđić|dr. Zoran Đinđić]], od [[9. 7.|9. jula]] [[2001]]. godine ovaj praznik je ukinut. Od tada ovaj praznik se proslavlja u organizaciji [[SUBNOR|Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata]], [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] i [[Opština Krupanj|Opštine Krupanj]]. Pored Bele Crkve, u kojoj se održavala centralna proslava, praznovanje Dana ustanka je održavano i na drugim mestima širom [[Srbija|Srbije]]. Jedno od mesta tradicionalih okupljanja 7. jula je i spomenik „[[Sloboda (spomenik)|Sloboda]]“ na [[Iriški Venac|Iriškom vencu]].

== Kontroverze ==

Žandarmi Bogdan Lončar i Milenko Braković rehabilitovani su 11. decembra 2008, od strane Okružnog suda u Šapcu, na osnovu Zakona o rehabilitaciji. U obrazloženju rešenja o rehabilitaciji ističe se da je utvrđeno kako su žandarmi „lišeni života bez odluke suda i bez sprovedenog postupka, iz ideološko-političkih razloga, kao žrtve progona i nasilja, od strane pripadnika partizanskog pokreta, čime je povređeno njihovo pravo na život“. U ovom sudskom rešenju takođe se ističe da se pogibija dvojice žandarma u oružanom sukobu u Beloj Crkvi 7. jula 1941. &quot;može simbolično smatrati i početkom građanskog rata u Srbiji, a njihova rehabilitacija početkom nacionalnog pomirenja&quot;.&lt;ref name=&quot;elektrobeton.net&quot;/&gt;
Sudija Gojko Lazarev, predsedavajući veća koje je rehabilitovalo dvojicu kvislinških žandarma, obrazlažući u medijima odluku o rehabilitaciji, ističe: „Nažalost, 7. jula 1941. Srbin je ubio Srbina, što je označilo početak građanskog rata u Srbiji. Bio je to ustanak protiv države, sa jasnim ciljem promene celokupnog sistema. Narednika i kaplara likvidirali su, iz ideološko-političkih razloga, pripadnici partizanskog pokreta.“&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:229557-Spanac-pucao-u---neduznog-coveka А. Делић, „Суд у Шапцу рехабилитовао жандарма којег је 7. јула 1941. убио Жикица Јовановић: Шпанац пуцао у недужног човека“, Вечерње новости, 8.1.2009.]&lt;/ref&gt;

Ovakvi zaključci ignorišu činjenicu da je prvi put 1941. &quot;Srbin pucao na Srbina&quot; 5. jula 1941, i da je kvislinški represivni aparat započeo hapšenja stanovnika Srbije već nakon 22. juna 1941. Primera radi, samo u Beogradu od 21. juna do 7. jula Specijalna policija i žandarmerija uhapsile su 166 komunista koji su većinom streljani u narednom razdoblju, uključujući i streljanje 5. jula 1941.&lt;ref&gt;Београд у рату и револуцији, I-II, Београд, 1985, стр. I/155.&lt;/ref&gt;. Takođe, zaključak suda, prema kome je pogibijom dvojice žandarma u Beloj Crkvi &quot;započeo građanski rat u Srbiji&quot;, kompatibilan je tvrdnjama kvislinškog propagandnog aparata plasiranog u publikaciji koju je 1942. u Beogradu objavilo kvislinško Ministarstvo unutrašnjih poslova: ''Krvava lista komunističkih zločina''.
U ovoj publikaciji pojedini istaknuti učesnici antifašističkog ustanka u Srbiji 1941, uključujući [[Žikica Jovanović Španac|Žikicu Jovanovića Španca]], [[Stjepan Filipović|Stjepana Filipovića]], [[Stevan Borota|Stevana Borotu]] i [[Josif Majer|Josifa Majera]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Радивоје Давидовић, &quot;Борота и Мајер: мит и стварност&quot;, Историјски архив Ваљево - Гласник, 46, Ваљево, 2012. |url=http://istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/GLASNIK%2046/GLASNIK%2046%20ZA%20SAJT.pdf |access-date=2013-07-21 |archive-date=2016-03-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311072637/http://istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/GLASNIK%2046/GLASNIK%2046%20ZA%20SAJT.pdf }}&lt;/ref&gt;, prikazani su kao notorni zločinci. Međutim, navode iz ove publikacije nakon rata plasirao je [[Borivoje Karapandžić]], ljotićevski emigrant u SAD i pripadnik kvislinškog propagandnog aparata za vreme okupacije. Na osnovu činjenice da je njegova knjiga ''Građanski rat u Srbiji 1941-1945'', preštampavana i objavljivana nekoliko puta u Srbiji u protekle dve decenije, ove delimične istine su prihvaćene u delu javnosti.

Ulica, škola i kasarna koje su u Valjevu nosile ime Žikice Jovanovića Španca (1914-1942), dobile su nova imena u Jovanovićevom rodnom gradu (naziv Ulice Žikice Jovanovića Španca u Valjevu preimenovan je 2002). Srpska pravoslavna crkva omogućila je podizanje spomenika žandarmima Lončaru i Brakoviću, u porti crkve sv. Đorđa u Beloj Crkvi (2000, 2002).&lt;ref name=&quot;elektrobeton.net&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Literatura ==
* '''[[Vojna enciklopedija]]''' (knjiga druga), Beograd 1971. godina

== Povezano ==
{{Portal NOB}}
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ Oklevetani datum: Dan ustanka naroda Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710193428/http://www.elektrobeton.net/mikser/oklevetani-datum-dan-ustanka-naroda-srbije/ |date=2013-07-10 }}
* [http://www.politika.rs/pogledi/Chedomir-Antic/Praznik-ili-potvrda-farse.sr.html Praznik ili potvrda farse („Politika“, 7. jul 2011)]
* [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&amp;mm=07&amp;dd=07&amp;nav_category=12&amp;nav_id=624637 B92.net: Obeležen Dan ustanka – FOTO], pristupljeno 9. jula 2012.

{{Dan ustanka}}

[[Kategorija:Praznici u SFRJ]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]
[[Kategorija:Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]]</text>
      <sha1>7a27e5hr3ir6f4dbssynor8a5vo8ytr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ranjeni orao (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>184068</id>
    <revision>
      <id>42679878</id>
      <parentid>42544117</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:45:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45534-81</username>
        <id>385204</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42679878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8876" sha1="nv7m2iyi2eejl8l4pk8birvgez7nbaa" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Ranjeni orao (razvrstavanje)}}
{{Infokutija TV
| naziv_emisije = Ranjeni orao
| slika                    = 
| žanr                     = [[drama]]
| format                   = [[dramska serija]]
| kompanija = Košutnjak Film
| scenario = [[Zdravko Šotra]]&lt;br /&gt;[[Milica Jakovljević]] (originalni roman)
| režija                   = [[Zdravko Šotra]]
| nastupaju = [[Sloboda Mićalović]]&lt;br /&gt;[[Ivan Bosiljčić]]
| kompozitor               = [[Željko Joksimović]]
| zemlja                   = {{flag|Srbija}}
| jezik                    = srpski
| br_epizoda = 17
| izvršni_producenti        = Zoran Janković&lt;br /&gt;[[Željko Joksimović]]
| montaža = Petar Putniković
| mreža = [[Radio-televizija Srbije|RTS 1]]
| početak                  = [[22]]. [[decembar]] [[2008]].
| kraj                     = [[15. januar]] [[2009]].
| imdb_id                  = 
| tv_com_id                = 
}}

{{Infokutija film
|naslov=Ranjeni orao
|slika= Ranjeni orao - film.jpg
|opis = [[Filmski poster]]
|onaziv=Ranjeni orao
|godina={{Filmdate|2009|4|24|df=y}}
|zemlja={{flag|Srbija}}
|jezik=[[Srpski jezik|srpski]]
|studio=[[Košutnjak film]]&lt;br /&gt;Minakord Produkcija
|režija=[[Zdravko Šotra]]
|uloge=[[Sloboda Mićalović]]&lt;br /&gt;[[Ivan Bosiljčić]]&lt;br /&gt;[[Vojin Ćetković]]&lt;br /&gt;[[Nenad Jezdić]]&lt;br /&gt;[[Nela Mihailović|Nela Mihajlović]]
|trajanje=129 minuta.
}}

'''Ranjeni orao''' je [[Srbija|srpska]] [[televizijska serija]] emitovana na [[Radio Televizija Srbije|RTS]]-u. Rađena je po [[Ranjeni orao (roman)|istoimenom]] romanu srpske književnice [[Mir Jam]].

U prvoj epizodi serije upoznajemo glavne junake serije još kao male - Anđelku i Nenada, budućeg pilota. Zatičemo ih u dečjoj igri i saznajemo tužnu vest koja će obeležiti Anđelkin život - poginuo joj je otac.

Priča se nastavlja 20 godina kasnije kada je Anđelka već odrasla devojka i udaje se. Tada i počinje zaplet cele priče koji će biti zasnovan na Anđelkinim ljubavnim problemima i moralnim dilemama. Počinje njen put same u konzervativnom svetu muškaraca.

Serija je prilikom premijernog prikazivanja uživala neverovatnu gledanost i postala najgledanija srpska serija ikada, a početkom sledeće godine je distribuisana u skraćenoj verziji kao istoimeni igrani film.

== Radnja ==

Bio je rat, Anđelka je izgubila oca u ratu i ostala da živi sa svojom majkom Jelkom, tetka Nadom  u istom dvorištu sa gospa Ružom i njenim sinom Nenadom koji je par godina stariji od Anđelke. Dvadeset godina kasnije, Anđelka se priprema za venčanje i žali jer se odvaja od njene tete Nade, koja joj je bila i otac i majka, nakon što joj je otac ubijen u ratu, a majka preminula od teške bolesti. Anđelka ima još veći problem jer će njen budući muž Tomo Đurović otkiti njenu tajnu. Posle venčanja kreću na bračno putovanje, Anđelka put provodi u suzama, a Tomo je teši misleći da joj samo nedostaje teta Nada. Bračna idila i Tomina sreća, trajala je dok mrak nije pokrio Jadransko more. Tomo je saznao Anđelkinu tajnu, Anđelka je izgubila svoje devičanstvo sa Gojkom Marićem, koga je upoznala kada je bila student u Petrovcu na moru. Toma neprijatno i grubo pokušava saznati sve detalje, Anđelka mu objašnjava da je to bilo samo jednom i da je Gojko umro, Tomo ne može da veruje šta mu je Anđelka uradila i smatra da je izdat. Posle burne svađe Anđelka beži od Tome prvim brodom u Malinsku, nije smela teti na oči. Kada je Tomo to saznao, smrknut i ljut pakuje se i odlazi u Beograd kod teta Nade, na putu kući u vozu sreće tek punoletnu Olgu sa roditeljima, koja je godinama patila i molila Tomu da se venčaju. Tomo stiže u Beograd i teti objašnjava da šta se desilo i da ne zna gde je Anđelka, teta sumnja u Tomu da je on kriv, Tomo uzvraća uvredama i pristaje da zajedno pronađu Anđelku. Teta Nada šalju tajnu poruku Anđelki u nasi da vidi i vrati se kući. Nesrećna i razočarana u ljubav, Anđelka upoznaje misterioznog čoveka avijatičara Nenada koji se zaljubio u nju. Nenad je bio oduševljen sa Anđelkinom lepotom, pratio ju je svuda po moru , uspeo je da je upoznao ali mu je ona rekla lažno ime, Anita Đurović. Ubrzo nakon što je videla tetinu poruku u novima, skrhana bolom Anđelka se vraća za Beograd, a Nenad iznajmljuje sobu u kojoj je bila i pronalazi notes sa njenom slikom, koji je odmah počeo da nosi kao svoju amajliju. Anđelke je sve tajne odala teti i obe beže iz grada na selo kod njene drugarice Zlate koja ima istu prošlost kao Anđelka. U selu je upoznaje Zlatinog prijatelja, veleposednika Uglješu koji se odmah zaljubio u Anđelku čim je video, iako je bio dosta stariji od nje. Anđelka shvata da se ona i Tomo nikada neće pomiriti, on joj to neće oprostiti, traži premeštaj i seli se u Trebinje. Živi u maloj kući sa Savetom i njenom ćerkom Donkom, preko puta njih živeo je Safet koji drži mali dućan. Safet se zaljubljuje u nju i daje joj nadimak - mala bela gospodjica. Dok je obilazila Trebinje, slučajno sreće svoju prijateljicu iz škole Vukicu i njenog sina, nije ni znala da je Vukica u Trebinju. Anđelka upoznaje Vukicinog muža, Gojka Marića, njenu grešku iz prošlosti. Gojko i Vukica žele stalno da izlaze sa Anđelkom ali njoj to smeta i Gojko počinje da je progoni i uznemirava. Na odmoru Anđelka je sa tetom otišla na selo kod Zlate i da vidi staru prijateljicu gospa Ružu, upoznaje i njenog sina Nenada koji saznaje da su Anita i Anđelka ista osoba i iz besa prosi svoju devojku Nevenku, dok ih Gojko posmatra kroz žbunje. Gojko je bio ženskaros i smatrao je da ga ni jedna žena ne može odbiti, Anđelka je bila njegova i mora opet biti njegova. Njen život se dodatno komplikuje kada Tomo Đurović postane novi starešina suda. Tomo pokušava da se pomiri sa Anđelkom ali bezuspešno i ulazi u vezu sa učiteljicom. Došlo je i to veče u Trebinju kada se organizuje bal, bal na kome će birati kraljicu večeri, najlepšu devojku. Posle kratkog ubeđivanja Anđelka sa Donkom odlazi na bal i dobija titulu kraljica večeri. Kada se bal završio odlaze kući, ali je na vratima dočekuje Gojko Marić, na silu pokušava da bude sa Anđelkom ali ona odbija i Gojko upuca Anđelku, Safetu koji je dotrčao odmah, a zatim puca sebi u glavi i umire ispred njene kapije. Anđelka je u bolnici, stanje joj se poboljšava, i kada joj dođe Tomo, ona se zauvek oprašta sa njim i objašnjava mu, da je Gojko bio prvi, a on drugi i da posle nikog nije imala. Objašanjava Vukici da nije bila Gojkova ljubavnica, priznaje joj sve i seli se u Beograd. Kada se vratila u Beograd, sreće svog starog „batu“ iz detinjstva, Nenada, avijatičara. Nenad provodi vreme sa Anđelkom i zaboravlja na večeru sa verenicom. Kada je došao na večeru, njegova verenica mu krišom pretresa kaput i nalazi Anđelkinu sliku, besni i cepa je pred Nenadovim očima. Sutradan, kada je Nenad poleteo bez svoje amajlije, gubi kontrolu nad avionom i pada. Nenad je ostao bez noge, bio je pravi ranjeni orao. Posle nekog vremena Nenad i Nevenka raskidaju veridbu. Anđelka počinje sve više i više vremena da provodi sa Nenadom, priznaju svoju ljubav i venčavaju se. Sele se na selo kod Nenadovog ujaka Uglješe i dobijaju divnu ćerku Jelkicu...

== Uloge ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%&quot;
|-
! Glumac: || Uloga:
|-
|[[Sloboda Mićalović]] || Anđelka Bojanić
|-
|[[Ivan Bosiljčić]] || Nenad Aleksić
|-
|[[Nenad Jezdić]] || Gojko Marić
|-
|[[Marinko Madžgalj]] || Safet
|-
|[[Danijela Štajnfeld]] || Donka
|-
|[[Jasmina Avramović]] || Ruža Aleksić
|-
|[[Danica Maksimović]] || Saveta
|-
|[[Dragan Nikolić]] || Uglješa Knežević
|-
|[[Milica Milša]] || Zaga Obradović
|-
|[[Danijela Mihajlović]] || Nada Todorović
|-
|[[Nataša Ninković]] || Vukica Marić
|-
|[[Vojin Ćetković]] || Tomo Đurović
|-
|[[Saša Joksimović]] || Pisar 1
|-
|[[Jakov Jevtović]] || Pisar 2
|-
|[[Filip Vasilijević]] || Nenad Aleksić kao dečak
|-
|[[Tijana Čurović]] || Zlata
|-
|[[Milan Vasić]] || Maša, Zlatin muž
|-
|[[Goran Daničić]] || sudija Bogdanović
|-
|[[Branka Pujić]] || Zora Bogdanović
|-
|[[Iva Štrljić]] || učiteljica Branka
|-
|[[Jana Milić]] || Olga
|-
|[[Predrag Smiljković]] || Olgin otac
|-
|[[Bojana Kovačević]] || Olgina majka
|-
|[[Ivana Popović]] || Nevenka Mitrović
|-
|[[Sonja Jauković]] || Nevenkina majka
|-
|[[Katarina Žutić]] || Anka Đurović, udovica
|}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|1277986|title=Ranjeni orao (TV serija)}}
* {{IMDb naslov|id=2612518|title=Ranjeni orao (filmska verzija)}}

{{Filmovi i serije Zdravka Šotre}}

{{TVSvijek|2008|2009}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srpske TV-serije]]
[[Kategorija:Srpski filmovi]]
[[Kategorija:Romantični filmovi]]</text>
      <sha1>nv7m2iyi2eejl8l4pk8birvgez7nbaa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679917</id>
      <parentid>42679878</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:28:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-45534-81|~2026-45534-81]] ([[User talk:~2026-45534-81|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42544117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8821" sha1="bl1r39scr0m042scmulcai8srk4jf3h" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Ranjeni orao (razvrstavanje)}}
{{Infokutija TV
| naziv_emisije = Ranjeni orao
| slika                    = 
| žanr                     = [[drama]]
| format                   = [[dramska serija]]
| kompanija = Košutnjak Film
| scenario = [[Zdravko Šotra]]&lt;br /&gt;[[Milica Jakovljević]] (originalni roman)
| režija                   = [[Zdravko Šotra]]
| nastupaju = [[Sloboda Mićalović]]&lt;br /&gt;[[Ivan Bosiljčić]]
| kompozitor               = [[Željko Joksimović]]
| zemlja                   = {{flag|Srbija}}
| jezik                    = srpski
| br_epizoda = 17
| izvršni_producent        = Zoran Janković
| montaža = Petar Putniković
| mreža = [[Radio-televizija Srbije|RTS 1]]
| početak                  = [[22]]. [[decembar]] [[2008]].
| kraj                     = [[15. januar]] [[2009]].
| imdb_id                  = 
| tv_com_id                = 
}}

{{Infokutija film
|naslov=Ranjeni orao
|slika= Ranjeni orao - film.jpg
|opis = [[Filmski poster]]
|onaziv=Ranjeni orao
|godina={{Filmdate|2009|4|24|df=y}}
|zemlja={{flag|Srbija}}
|jezik=[[Srpski jezik|srpski]]
|studio=[[Košutnjak film]]
|režija=[[Zdravko Šotra]]
|uloge=[[Sloboda Mićalović]]&lt;br /&gt;[[Ivan Bosiljčić]]&lt;br /&gt;[[Vojin Ćetković]]&lt;br /&gt;[[Nenad Jezdić]]&lt;br /&gt;[[Nela Mihailović|Nela Mihajlović]]
|trajanje=129 minuta.
}}

'''Ranjeni orao''' je [[Srbija|srpska]] [[televizijska serija]] emitovana na [[Radio Televizija Srbije|RTS]]-u. Rađena je po [[Ranjeni orao (roman)|istoimenom]] romanu srpske književnice [[Mir Jam]].

U prvoj epizodi serije upoznajemo glavne junake serije još kao male - Anđelku i Nenada, budućeg pilota. Zatičemo ih u dečjoj igri i saznajemo tužnu vest koja će obeležiti Anđelkin život - poginuo joj je otac.

Priča se nastavlja 20 godina kasnije kada je Anđelka već odrasla devojka i udaje se. Tada i počinje zaplet cele priče koji će biti zasnovan na Anđelkinim ljubavnim problemima i moralnim dilemama. Počinje njen put same u konzervativnom svetu muškaraca.

Serija je prilikom premijernog prikazivanja uživala neverovatnu gledanost i postala najgledanija srpska serija ikada, a početkom sledeće godine je distribuisana u skraćenoj verziji kao istoimeni igrani film.

== Radnja ==

Bio je rat, Anđelka je izgubila oca u ratu i ostala da živi sa svojom majkom Jelkom, tetka Nadom  u istom dvorištu sa gospa Ružom i njenim sinom Nenadom koji je par godina stariji od Anđelke. Dvadeset godina kasnije, Anđelka se priprema za venčanje i žali jer se odvaja od njene tete Nade, koja joj je bila i otac i majka, nakon što joj je otac ubijen u ratu, a majka preminula od teške bolesti. Anđelka ima još veći problem jer će njen budući muž Tomo Đurović otkiti njenu tajnu. Posle venčanja kreću na bračno putovanje, Anđelka put provodi u suzama, a Tomo je teši misleći da joj samo nedostaje teta Nada. Bračna idila i Tomina sreća, trajala je dok mrak nije pokrio Jadransko more. Tomo je saznao Anđelkinu tajnu, Anđelka je izgubila svoje devičanstvo sa Gojkom Marićem, koga je upoznala kada je bila student u Petrovcu na moru. Toma neprijatno i grubo pokušava saznati sve detalje, Anđelka mu objašnjava da je to bilo samo jednom i da je Gojko umro, Tomo ne može da veruje šta mu je Anđelka uradila i smatra da je izdat. Posle burne svađe Anđelka beži od Tome prvim brodom u Malinsku, nije smela teti na oči. Kada je Tomo to saznao, smrknut i ljut pakuje se i odlazi u Beograd kod teta Nade, na putu kući u vozu sreće tek punoletnu Olgu sa roditeljima, koja je godinama patila i molila Tomu da se venčaju. Tomo stiže u Beograd i teti objašnjava da šta se desilo i da ne zna gde je Anđelka, teta sumnja u Tomu da je on kriv, Tomo uzvraća uvredama i pristaje da zajedno pronađu Anđelku. Teta Nada šalju tajnu poruku Anđelki u nasi da vidi i vrati se kući. Nesrećna i razočarana u ljubav, Anđelka upoznaje misterioznog čoveka avijatičara Nenada koji se zaljubio u nju. Nenad je bio oduševljen sa Anđelkinom lepotom, pratio ju je svuda po moru , uspeo je da je upoznao ali mu je ona rekla lažno ime, Anita Đurović. Ubrzo nakon što je videla tetinu poruku u novima, skrhana bolom Anđelka se vraća za Beograd, a Nenad iznajmljuje sobu u kojoj je bila i pronalazi notes sa njenom slikom, koji je odmah počeo da nosi kao svoju amajliju. Anđelke je sve tajne odala teti i obe beže iz grada na selo kod njene drugarice Zlate koja ima istu prošlost kao Anđelka. U selu je upoznaje Zlatinog prijatelja, veleposednika Uglješu koji se odmah zaljubio u Anđelku čim je video, iako je bio dosta stariji od nje. Anđelka shvata da se ona i Tomo nikada neće pomiriti, on joj to neće oprostiti, traži premeštaj i seli se u Trebinje. Živi u maloj kući sa Savetom i njenom ćerkom Donkom, preko puta njih živeo je Safet koji drži mali dućan. Safet se zaljubljuje u nju i daje joj nadimak - mala bela gospodjica. Dok je obilazila Trebinje, slučajno sreće svoju prijateljicu iz škole Vukicu i njenog sina, nije ni znala da je Vukica u Trebinju. Anđelka upoznaje Vukicinog muža, Gojka Marića, njenu grešku iz prošlosti. Gojko i Vukica žele stalno da izlaze sa Anđelkom ali njoj to smeta i Gojko počinje da je progoni i uznemirava. Na odmoru Anđelka je sa tetom otišla na selo kod Zlate i da vidi staru prijateljicu gospa Ružu, upoznaje i njenog sina Nenada koji saznaje da su Anita i Anđelka ista osoba i iz besa prosi svoju devojku Nevenku, dok ih Gojko posmatra kroz žbunje. Gojko je bio ženskaros i smatrao je da ga ni jedna žena ne može odbiti, Anđelka je bila njegova i mora opet biti njegova. Njen život se dodatno komplikuje kada Tomo Đurović postane novi starešina suda. Tomo pokušava da se pomiri sa Anđelkom ali bezuspešno i ulazi u vezu sa učiteljicom. Došlo je i to veče u Trebinju kada se organizuje bal, bal na kome će birati kraljicu večeri, najlepšu devojku. Posle kratkog ubeđivanja Anđelka sa Donkom odlazi na bal i dobija titulu kraljica večeri. Kada se bal završio odlaze kući, ali je na vratima dočekuje Gojko Marić, na silu pokušava da bude sa Anđelkom ali ona odbija i Gojko upuca Anđelku, Safetu koji je dotrčao odmah, a zatim puca sebi u glavi i umire ispred njene kapije. Anđelka je u bolnici, stanje joj se poboljšava, i kada joj dođe Tomo, ona se zauvek oprašta sa njim i objašnjava mu, da je Gojko bio prvi, a on drugi i da posle nikog nije imala. Objašanjava Vukici da nije bila Gojkova ljubavnica, priznaje joj sve i seli se u Beograd. Kada se vratila u Beograd, sreće svog starog „batu“ iz detinjstva, Nenada, avijatičara. Nenad provodi vreme sa Anđelkom i zaboravlja na večeru sa verenicom. Kada je došao na večeru, njegova verenica mu krišom pretresa kaput i nalazi Anđelkinu sliku, besni i cepa je pred Nenadovim očima. Sutradan, kada je Nenad poleteo bez svoje amajlije, gubi kontrolu nad avionom i pada. Nenad je ostao bez noge, bio je pravi ranjeni orao. Posle nekog vremena Nenad i Nevenka raskidaju veridbu. Anđelka počinje sve više i više vremena da provodi sa Nenadom, priznaju svoju ljubav i venčavaju se. Sele se na selo kod Nenadovog ujaka Uglješe i dobijaju divnu ćerku Jelkicu...

== Uloge ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%&quot;
|-
! Glumac: || Uloga:
|-
|[[Sloboda Mićalović]] || Anđelka Bojanić
|-
|[[Ivan Bosiljčić]] || Nenad Aleksić
|-
|[[Nenad Jezdić]] || Gojko Marić
|-
|[[Marinko Madžgalj]] || Safet
|-
|[[Danijela Štajnfeld]] || Donka
|-
|[[Jasmina Avramović]] || Ruža Aleksić
|-
|[[Danica Maksimović]] || Saveta
|-
|[[Dragan Nikolić]] || Uglješa Knežević
|-
|[[Milica Milša]] || Zaga Obradović
|-
|[[Danijela Mihajlović]] || Nada Todorović
|-
|[[Nataša Ninković]] || Vukica Marić
|-
|[[Vojin Ćetković]] || Tomo Đurović
|-
|[[Saša Joksimović]] || Pisar 1
|-
|[[Jakov Jevtović]] || Pisar 2
|-
|[[Filip Vasilijević]] || Nenad Aleksić kao dečak
|-
|[[Tijana Čurović]] || Zlata
|-
|[[Milan Vasić]] || Maša, Zlatin muž
|-
|[[Goran Daničić]] || sudija Bogdanović
|-
|[[Branka Pujić]] || Zora Bogdanović
|-
|[[Iva Štrljić]] || učiteljica Branka
|-
|[[Jana Milić]] || Olga
|-
|[[Predrag Smiljković]] || Olgin otac
|-
|[[Bojana Kovačević]] || Olgina majka
|-
|[[Ivana Popović]] || Nevenka Mitrović
|-
|[[Sonja Jauković]] || Nevenkina majka
|-
|[[Katarina Žutić]] || Anka Đurović, udovica
|}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|1277986|title=Ranjeni orao (TV serija)}}
* {{IMDb naslov|id=2612518|title=Ranjeni orao (filmska verzija)}}

{{Filmovi i serije Zdravka Šotre}}

{{TVSvijek|2008|2009}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srpske TV-serije]]
[[Kategorija:Srpski filmovi]]
[[Kategorija:Romantični filmovi]]</text>
      <sha1>bl1r39scr0m042scmulcai8srk4jf3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu3</title>
    <ns>2</ns>
    <id>225271</id>
    <revision>
      <id>42679926</id>
      <parentid>42674981</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:49:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rasprostranjenje */</comment>
      <origin>42679926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31065" sha1="5dso5aphc9t8fsdk66qetaweecc4rwx" xml:space="preserve">The '''Panamanian golden frog''' ('''''Atelopus zeteki'''''), also known as '''the Panamanian golden toad'''&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Panamanian golden toad {{!}} Adaptations &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128151141/https://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |archive-date=2025-11-28 |access-date=2026-02-21 |work=Encyclopedia Britannica |language=en}}&lt;/ref&gt;,  '''Zetek's golden frog''', and '''Cerro Campana stubfoot toad''' and other names,{{efn|Other common names include '''Golden frog''', '''Golden arrow poison frog''', '''Zetek's frog''', and '''Zetek's golden frog'''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|date=23 January 2020|website=American Museum of Natural History|access-date=23 January 2020}}&lt;/ref&gt;}} is a [[species]] of [[toad]] [[Endemism|endemic]] to [[Panama]].&lt;ref name=frost&gt;{{cite web|url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Bufonidae/Atelopus/Atelopus-zeteki|title=''Atelopus zeteki'' Dunn, 1933|author=Frost, Darrel R.|author-link=:es:Darrel R. Frost|year=2016|work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History|access-date=28 January 2016}}&lt;/ref&gt; Panamanian golden frogs inhabit the streams along the mountainous slopes of the Cordilleran cloud forests of west-central Panama.&lt;ref name=Herpetologica&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|last2=Hetherington|first2=Thomas|title=Tadpoles and juveniles of the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Bufonidae), with information on development of coloration and patterning|journal=Herpetologica|year=1998|volume=54|issue=3|pages=370–376|jstor=3893155}}&lt;/ref&gt; While the [[IUCN]] lists it as [[Critically Endangered]],&lt;ref name=IUCN/&gt; it may in fact have been [[extinct in the wild]] since 2007.&lt;ref name=AmphibiaWeb&gt;{{cite web |url=http://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Atelopus&amp;where-species=zeteki |title=''Atelopus zeteki'' |year=2014 |work=AmphibiaWeb: Information on amphibian biology and conservation. [web application] |publisher=Berkeley, California: AmphibiaWeb |access-date=7 October 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7219803.stm|access-date=22 February 2015|date=2 February 2008|title='Last wave' for wild golden frog |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; Individuals have been collected for [[Ex situ conservation|breeding in captivity]] in a bid to preserve the species. 

== Opis ==
[[File:Atelopus zeteki VA.jpg|left|thumb|U [[Akvarij u Vancouveru|akvariju u Vancouveru]]]]
Uprkos svom uobičajenom nazivu, panamska zlatna žaba spada u [[Bufonidae|prave krastače]] (porodica Bufonidae). [[opis vrste|Prvi put je opisana]] kao [[podvrsta]] ''[[Atelopus varius]]'', ali se sada klasificira kao zasebna vrsta.&lt;ref name=frost/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Savage, Jay M.|author-link=Jay M. Savage|date=2002|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-73537-0|url-access=registration|url=https://archive.org/details/amphibiansreptil0000sava}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Richards Knowles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Richards |first1=Corinne L. |last2=Knowles |first2=L. Lacey |date=2007 |title=Tests of phenotypic and genetic concordance and their application to the conservation of Panamanian golden frogs (Anura, Bufonidae)|journal=Molecular Ecology |volume=16 |issue=15 |pages=3119–3133 |doi=10.1111/j.1365-294x.2007.03369.x|pmid=17651191 |hdl=2027.42/102716 |s2cid=21631940 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/102716/1/j.1365-294X.2007.03369.x.pdf |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

Panamska zlatna žaba je nacionalni simbol i smatra se jednom od najljepših žaba Paname.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite encyclopedia |url=http://www.britannica.com/animal/Panamanian-golden-toad |title=Panamanian Golden Toad |encyclopedia=Encyclopædia Britannica |access-date=26 October 2015}}&lt;/ref&gt; Boja kože varira od svijetložutozelene do žarko zlatne, a neke jedinke imaju crne mrlje na leđima i nogama. Ženke su uglavnom veće od mužjaka; obično su dugačke između 45 i 63 mm, a teže između 4 i 15 g, dok su mužjaci dugački između 35 i 48 milimetara i teže od 3 do 12 grama.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://animals.sandiegozoo.org/animals/panamanian-golden-frog|title=Panamanian Golden Frog|publisher=San Diego Zoo|access-date=14 January 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Toksičnost ===
Panamska zlatna žaba sadrži razne toksine, uključujući steroidne [[bufadienolid]]e i [[Gvanidin|gvanidinijske]] [[alkaloid]]e iz klase [[tetrodotoksin]]a. Utvrđeno je da je jedan od potonjih, [[zetekitoksin AB]], blokator [[naponski natrijumski kanal|naponskih natrijskih kanala]], nekoliko redova veličine jači od sebi analognog [[saksitoksin]]a. Otrov panamske zlatne žabe je rastvorljiv u vodi i utiče na nervne ćelije svakoga ko dođe u kontakt s njim. One ga koriste kao zaštitu od većine predatora.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Zbog mogućih rizika testiranja otrova na ljudima, to je urađeno na miševima. Utvrđeno je da velike doze mogu biti fatalne u roku od 20 ili 30 minuta. Smrti prethode [[grand mal|klonične (''grand mal'') konvulzije]], sve dok se funkcije cirkulatornog i respiratornog sistema ne prekinu.&lt;ref name=Science /&gt;

== Rasprostranjenje ==
Panamska zlatna žaba je endemska za Panamu, gdje živi u blizini planinskih potoka na istočnoj strani planinskog lanca Tabasará u provincijama [[Coclé]] i [[Panamá (provincija)|Panama]].&lt;ref name=IUCN/&gt; Njen geografski areal se ranije protezao sve do grada [[El Copé]] u zapadnoj provinciji Coclé prije pojave gljivične bolesti [[Hitridiomikoza|hitridiomikoze]], koja je prouzrokovala brz pad populacije u El Copéu 2004. godine.&lt;ref name=IUCN/&gt; Staništa od ključnog značaja se gube svake godine zbog malih farmi, komercijalne poljoprivrede, gospodarenja šumskim površinama, stočarstva, širenja industrije i razvoja nekretnina.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Konstant, Bill |year=2007 |title=The Frogs And The Fungus |url=https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |journal=Americas |volume=59 |issue=5 |pages=6–12 |access-date=26 October 2015 |archive-date=4 February 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160204092436/https://www.questia.com/magazine/1G1-177101443/the-frogs-and-the-fungus-thanks-to-dedicated-teams |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Jedinke se drže u programima uzgoja u zatočeništvu u više od 50 institucija širom Sjeverne Amerike i Paname.&lt;ref name=&quot;Poole2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Poole |first=Vicky |date=2008 |title=Project golden frog |url=https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |journal=Endangered Species Bulletin |volume=33 |issue=1 |pages=7–10 |access-date=14 January 2014 |archive-date=6 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006130304/https://www.fws.gov/wafwo/species/Fact%20sheets/Endangered%20Species%20Bulletin%202008.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Gagliardo |first1=R. |last2=Griffith |first2=E. |last3=Mendelson |first3=J. |last4=Ross |first4=H.| last5=Zippel |first5=K. |date=2008 |title=The principles of rapid response for amphibian conservation, using the programmes in Panama as an example |journal=International Zoo Yearbook |volume=42 |issue=1 |pages=125–135 |doi= 10.1111/j.1748-1090.2008.00043.x}}&lt;/ref&gt;

== Ekologija ==
[[FIle:Atelopus zeteki mating.jpg|thumb|right|Panamske zlatne žabe prilikom [[ampleksus|parenja]]]]
The lifespan of the Panamanian golden frog is 12 years.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;/&gt;
This toad is unusual in that it communicates by a form of [[Flag semaphore|semaphore]], waving at rivals and prospective mates, in addition to the sounds more usual among frogs. This [[adaptation]] is thought to have [[evolution|evolved]] in the Panamanian golden frog because of the noise of the fast-moving streams which formed its natural habitat.&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; The male tends to stay near the streams where breeding occurs, while in the nonbreeding season, the female retreats into the forests. The male uses a soft call to entice prospective mates, then grabs the female and hangs on when she crosses his path. If she is receptive, she will tolerate [[amplexus]]; if not, she will attempt to buck him off by arching her spine.{{Citation needed|date=May 2011}} Amplexus can last from a few days to a few months, with [[oviposition]] usually taking place in a shallow stream.&lt;ref name=AmphibiaWeb/&gt;

=== Životni ciklus ===
The development of ''A.&amp;nbsp;zeteki'' can be divided into four stages: larva or [[tadpole]], juvenile, subadult, and adult. During the larval stage, individuals emerge from their eggs after 2 to 10 days of development. They are entirely aquatic creatures at this stage and are found in waters with a temperature range from {{Convert|20.4 to 21.3|C}} and with depths of {{Convert abbreviated|5 to 35|cm|sigfig=2}}. After emerging, they mostly spend time resting in shallow pools below cascades. This behavior is similar to [[Atelopus certus|''A.&amp;nbsp;certus'']]. Wherever water pools in a stream, they are likely to be found, as long as it is connected to moving channels. The tadpoles, however, do not venture into the moving channels.  Clinging to surfaces by suction of their flattened bellies, the larvae can be characterized as ''gastromyzophorous''.  They are typically around 5.8&amp;nbsp;mm in length and 4.3&amp;nbsp;mm in width. Their snouts are rounded, as well as their tails. The longest caudal fins on their tails are about three-fifths the length of the tail. Their mouths are large and ventral surrounded by labia which form an unbroken oral disc about 3.6&amp;nbsp;mm wide. The posterior lip has no papillae, but other lips are lined with single rows of small, blunt papillae. They are colored from dark brown to black dorsally, with golden flecks on their bodies. They develop this black and gold coloration as [[melanin]] floods their dermal layers, giving the larvae protection from the sun. When metamorphosing, their golden flecks are replaced with dark green ones.&lt;ref name=Herpetologica /&gt; The tadpoles feed on algae and spend 6 to 7 months developing and growing.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot;/&gt;

The juveniles of this species are amphibious, but have a far smaller range than subadults and adults. Normally, the juveniles are not found more than 2 m from their streams, and recently metamorphosed juveniles are more likely to be found next to the stream pools teeming with tadpoles.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;  Like their adult counterparts, the juveniles go to higher elevations and recede into trees to prevent predation; however, due to their small size, the juveniles are not able to cover as much elevation and climb as highly into trees and shrubbery.&lt;ref name=Phyllomedusa /&gt;  At the onset of heavy and consistent rains, the juveniles flee from the open streamsides, which are normally where the grown adult males, which are very territorial, are known to roam. Territorial behaviors by adult males could be initiated by these rains. Visually, the juvenile has snout-to-vent lengths ranging from 8.4 to 17.1&amp;nbsp;mm. Their dorsal coloration is a deep and vivid green which matches the color of the moss that grows on the rocks in and around the streams of their habitat. There are also dark brown to black dorsal markings. Some of the juveniles are also known to have small dark markings on their digits. Their abdomen is either white or goldenrod yellow, occasionally with dark markings that do not match the ground color.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;

The subadults of this species have full ranges, but they are sometimes found near adult males which is noteworthy because males of this species are fairly solitary and combative in the presence of other males. The subadult is about {{Convert abbreviated|28.3|mm|sigfig=2}} long and weights about 1.1 g. They are more greenish in color which more closely resembles the color of the metamorphic juvenile than the brilliant and sometimes spotted golden color of the adult. The patterning of subadults is significantly darker than the adults.&lt;ref name=Herpetologica /&gt;

=== Ponašanje ===
[[File:Atelopus zeteki VA2.jpg|thumb|[[Ampleksus]], [[Akvarij u Vancouveru]]]]
[[File:Atelopus zeteki VA 3 (cropped).jpg|thumb|Žaba se penje vertikalno uz staklo, Akvarij u Vancouveru]]
The Panamanian golden frog appears to socialize with other amphibians using sounds from the throat and hand-waving, like the semaphore motion used in courtship. The movements may be friendly or aggressive warnings.&lt;ref name=bbc/&gt; It is an &quot;earless&quot; species of frog, meaning it lacks tympanum. This, however, does not inhibit its ability to communicate with other members of its species through throat sounds. Despite lacking eardrums, the &quot;earless&quot; frog responds to vocalizations produced by members of its own species. The male frog responds to a pulsed vocalization, characterized by lower frequencies followed by higher frequencies, and so on, by exhibiting antagonistic behaviors such as turning to face the source of the sound and producing a pulsed vocalization in response. The pulsed call is used to demonstrate male position during combative situations. Like ''[[Atelopus varius]]'', it is very territorial, living in the same site most of its life. As a result of this site fidelity, it will not hesitate to vocalize when another male frog encroaches on its territory. If this is not enough to get the intruder away, the frog is not hesitant to defend its territory through aggressive behavior.&lt;ref name=Herpetology&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Thomas Hetherington|title=Field studies on visual and acoustic signaling in the &quot;earless&quot; Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki''|journal=Journal of Herpetology|year=1996|volume=30|issue=3|pages=347–354|doi=10.2307/1565171|jstor=1565171}}&lt;/ref&gt; When encountering another male, male frogs will wave their forefeet as a sign of defense.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

The Panamanian golden frog, apart from recognizing sounds, is also able to locate the origin of a sound. This means it is capable of directional hearing. In all other species of frogs, the role of the eardrum is to pinpoint the direction of sound. Due to the very small size of the Panamanian golden frog, it is difficult to imagine another system of hearing that does not involve an eardrum apparatus.&lt;ref name=Herpetology /&gt;

When ''A.&amp;nbsp;zeteki'' encounters a predator, it often waves and lifts its foot at the predator to call attention to its stunning and beautiful coloring. This coloring is a warning of its toxicity, which is enough to make a predator no longer consider the frog as a meal. If the predator continues to approach, undeterred by the frog's warnings about its toxicity, the foot waving, often accompanied with vocalizations, will continue and increase in frequency and volume.&lt;ref name=Herpetology /&gt; Its toxicity is not a foolproof method of protection, since some animals, such as the [[colubrid|colubrid snake]] ''[[Erythrolamprus epinephalus]]'', are able to metabolize the frogs' poison. Ways to ward off predators and prevent predation are different in their diurnal habits versus their nocturnal ones, especially because the poison alone will not ward off every predator. Adult males, which are active on the ground during the day, recede into the trees and perch there at night. This is most likely a defense mechanism. If the predator is approaching at night, the frog cannot rely on a visual strategy for fleeing. They perch on trees because it gives them the advantage of hearing approaching predators or feeling their weight on the tree branch. The noise and tactile advantages of climbing a tree are better than the advantages of burrowing in the ground.&lt;ref name=Phyllomedusa&gt;{{cite journal|last1=Lindquist|first1=Erik|author2=Scott A. Sapoznick |author3=Edgardo J. Griffith Rodriguez |author4=Peter B. Johantgen |author5=Joni M. Criswell|title=Nocturnal position in the Panamanian golden frog, ''Atelopus zeteki'' (Anura, Bufonidae), with notes on fluorescent pigment tracking|journal=Phyllomedusa|year=2007|volume=6|issue=1|pages=37–44|doi=10.11606/issn.2316-9079.v6i1p37-44|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

== Očuvanje ==
The Panamanian golden frog began vanishing from its high mountain forests in the late 1990s, prompting a scientific investigation and rescue process that continues today.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Markle, Sandra | year=2011 |title=The Case of the Vanishing Golden Frogs |publisher=Millbrook |isbn=978-0-7613-5108-5}}&lt;/ref&gt; It was filmed for the last time in the wild in 2006 by the BBC Natural History Unit for the series ''[[Life in Cold Blood]]'' by [[David Attenborough]].&lt;ref name=&quot;bbc&quot; /&gt; The remaining few specimens were taken into captivity and the location of filming was kept secret to protect them from potential [[poaching|poachers]]. Although captive populations seem to thrive well, reintroducing them to an area will not stop the threat of chytridiomycosis. No current remedies prevent or control the disease in the wild, but efforts are being made. One attempt was made to protect a wide variety of frogs from the disease by using the bacterium ''[[Janthinobacterium lividum]]'' that produces a chemical against the infections; however, the skin of Panamanian golden frogs was unsuitable for the bacterium used.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;/&gt; The [[San Diego Zoo]] started a conservation effort and received their first frogs in 2003. Since then, they have been able to successfully breed 500 individuals in captivity but will not release them into the wild until the fungal disease is less of a threat. The San Diego zoo also sends money to Panama to keep up the conservation effort in the frogs' native country.&lt;ref name=&quot;animals.sandiegozoo.org&quot; /&gt;

Populations of amphibians, including the Panamanian golden frog, suffered major declines possibly due to the fungal infection [[chytridiomycosis]]. The infection is caused by an invasive fungal pathogen that reached El Valle, the home of the Panamanian golden frog, in 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://amphibianrescue.org/?page_id=57 |title=Panama Amphibian Conservation Timeline|publisher= Panama Amphibian Rescue and Conservation Project|access-date=2009-09-13}}&lt;/ref&gt; Additional factors, such as habitat loss and pollution, may have also played a role.&lt;ref name=AmphibiaWeb/&gt;

The temperature at which these amphibians keep may be correlated to chytridiomycosis; the fungus is more prevalent in colder conditions.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1890/06-1842.1| title = Trade-offs influence disease in changing climates: strategies of an amphibian pathogen| journal = Ecology| volume = 89| issue = 6| pages = 1627–1639| year = 2008| last1 = Woodhams | first1 = D. C. | last2 = Alford | first2 = R. A. | last3 = Briggs | first3 = C. J. | last4 = Johnson | first4 = M. | last5 = Rollins-Smith | first5 = L. A. | author-link5=Louise Rollins-Smith|pmid = 18589527| url = https://researchonline.jcu.edu.au/6240/1/6240_Woodhams_et_al._2008.pdf}}&lt;/ref&gt; If a cold period occurs, the behavior and immunity of the frogs may change around the same time more spores are released. When these frogs are infected with the fungus, their body temperatures rise to fight off the fungus. However, even if the infection leaves the frogs and body temperatures return to previous normal levels, the infection can re-emerge.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi = 10.1098/rspb.2009.1656| title = Thermoregulatory behaviour affects prevalence of chytrid fungal infection in a wild population of Panamanian golden frogs| journal = Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences| volume = 277| issue = 1681| pages = 519–528| year = 2009| last1 = Richards-Zawacki | first1 = C. L.| pmid=19864287| pmc=2842693}}&lt;/ref&gt; Another study found that dry conditions added an average 25 days to the lifespan of infected individuals, while higher temperatures only added 4 days.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=A watery grave|journal=Nature|volume=465|issue=7300|year=2010|page=848|doi=10.1038/465848e|bibcode=2010Natur.465U.848.|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Bustamante|first1=Heidi M.|last2=Livo|first2=Lauren J.|last3=Carey|first3=Cynthia |year=2010  |title=Effects of temperature and hydric environment on survival of the Panamanian Golden Frog infected with a pathogenic chytrid fungus|journal=Integrative Zoology |volume=5 |issue=2 |pages=143–153 |doi=10.1111/j.1749-4877.2010.00197.x|pmid=21392332}}&lt;/ref&gt;

Not only do these frogs face the threat of the fungal disease, but they also are threatened by human development. As trees are cleared for housing and urbanization, the habitat of ''A.&amp;nbsp;zeteki'' is destroyed. Other threats include encroachment by agriculture, pollution, pet trade, and aquaculture.&lt;ref name=&quot;IUCN&quot; /&gt;

Project Golden Frog is a conservation project involving scientific, educational, and zoological institutions in the Republic of Panama and the United States. The intended outcomes of this project include a greater understanding of the Panamanian golden frog, a coordinated conservation effort by governmental agencies and nongovernmental organizations, heightened awareness of current global amphibian declines, greater respect for wildlife among Panamanians and global citizens, and greater land preservation for threatened and endangered species throughout the world. This organization will use education and field studies, producing offspring through the already captive frogs, and offering financial support to help preserve these frogs.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110727201317/http://www.ranadorada.org/conservation.html The Conservation Initiative]. Ranadorada.org&lt;/ref&gt;

Two significant efforts to save these frogs have been made. The Amphibian Recovery Conservation Coalition, which started in 2004, exported the endangered amphibians to the US, believing it was a better environment for the endangered species. In 2005, the [[Houston Zoo]] established the El Valle Amphibian Conservation Center (EVACC) in Panama, so the endangered frogs could have protected facilities in their native country. EVACC has become a tourist attraction and the populations of the housed species are watched closely by researchers.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gratwicke|first=Brian|work=Frog Log|publisher=Amphibians.org|date=May 2012|pages=17–20|title=Amphibian Rescue and Conservation Project - Panama|url=http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806164023/http://www.amphibians.org/wp-content/uploads/2012/05/FrogLog102.pdf|archive-date=2012-08-06}}&lt;/ref&gt;

In early 2006, EVACC exceeded its capacity for housing golden frogs. In order to continue collection efforts, a partnership was formed with the Hotel Campestre in El Valle whereby rooms 28 and 29 of the resort were loaded with terrariums as a stop-gap measure.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The Sixth Extinction? |url=https://www.newyorker.com/magazine/2009/05/25/the-sixth-extinction |access-date=30 November 2018 |magazine=The New Yorker |date=25 May 2009}}&lt;/ref&gt; This was one of several conservation efforts covered in [[Elizabeth Kolbert]]'s ''[[The Sixth Extinction: An Unnatural History]]''.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Kolbert |first1=Elizabeth |title=The sixth extinction: an unnatural history |date=2014 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-0-8050-9299-8 |edition=First |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780805092998 }}&lt;/ref&gt; Over 300 frogs were kept in the so-called &quot;golden frog hotel&quot; and treated to daily cleansing rinses, 24-hour room service, and exotic lunches of specialty crickets until space could be made available in the EVACC.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Roig-Franzia |first1=Manuel |title=Panama Hotel Is Imperiled Frogs' Lifeboat |url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/10/25/AR2006102501994.html |access-date=30 November 2018 |newspaper=The Washington Post |date=26 October 2006}}&lt;/ref&gt;

=== Eksperiment ===
Prior to the spread of the ''[[Batrachochytrium dendrobatidis]]'' fungus into Panamanian golden frog habitat, conservation organizations collected Panamanian golden frogs and placed them in captive survival assurance colonies. The skin of amphibians is host to a diverse resident bacterial community, which acts as a defense mechanism in some amphibians to inhibit pathogens. Researchers characterized the bacterial community from wild and captive Panamanian golden frogs originating from the same population with sequencing to assess how long-term captivity has affected this community. Species richness, phylogenetic diversity, and community structure of the skin microbiota were found to be significantly different between wild and captive Panamanian golden frogs. However, after approximately eight years of living in captivity, the offspring of the original captive Panamanian golden frogs still shared 70% of their microbial community with wild frogs. These results demonstrate that host-associated microbial communities can be significantly altered by captive management, but most of the community composition can be preserved.&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = The effect of captivity on the cutaneous bacterial community of the critically endangered Panamanian golden frog (''Atelopus zeteki'')|journal = Biological Conservation|date = 2014-08-01|pages = 199–206|volume = 176|doi = 10.1016/j.biocon.2014.05.029|first1 = Matthew H.|last1 = Becker|first2 = Corinne L.|last2 = Richards-Zawacki|first3 = Brian|last3 = Gratwicke|first4 = Lisa K.|last4 = Belden}}&lt;/ref&gt;

Reintroduction efforts from captive assurance colonies are unlikely to be successful without the development of methods to control chytridiomycosis in the wild.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Becker|first1=Matthew H.|last2=Harris|first2=Reid N.|last3=Minbiole|first3=Kevin P. C.|last4=Schwantes|first4=Christian R.|last5=Rollins-Smith|first5=Louise A.|last6=Reinert|first6=Laura K.|last7=Brucker|first7=Robert M.|last8=Domangue|first8=Rickie J.|last9=Gratwicke|first9=Brian |year=2012 |title=Towards a better understanding of the use of probiotics for preventing chytridiomycosis in Panamanian golden frogs |journal=EcoHealth |volume=8 |issue=4 |pages=501–506 |doi=10.1007/s10393-012-0743-0|pmid=22328095|s2cid=8609071}}&lt;/ref&gt;  Researchers have experimented by using ''Janthinobacterium lividum'' to control the skin temperature in hopes the fungus would be kept at bay. It seemed to be a protective treatment at the early stage, but the frogs began to die after two weeks as the ''Batrachochytrium dendrobatidis'' is the causative agent of chytridiomycosis.&lt;ref name=&quot;BeckerEtAl2012&quot;/&gt; Other methods of focusing on the phenotypic and genetic concordance to do the conservation have been used. Researchers designated ''A.&amp;nbsp;varius'' and ''A.&amp;nbsp;zeteki'' as separate species, but they are poorly sorted based on physical characteristics, and better sorted based on mitochondrial DNA.&lt;ref name=&quot; Richards Knowles&quot;/&gt;

== U kulturi ==
Panamska zlatna žaba je svojevrsni nacionalni simbol i javlja se na listićima državne lutrije i u lokalnoj [[mitologija|mitologiji]]. Smatra se da se pretvori u zlato kada ugine, te da donosi sreću onima koji imaju dovoljno sreće da ju ugledaju.&lt;ref name=&quot;Poole2008&quot;/&gt; To vjerovanje potiče od zlatnih i glinenih talismana (huaka) koje su rezbarili predkolumbovski domorodački narodi i koji podsjećaju na zlatnu žabu.&lt;ref&gt;Zippel, K. C., Ibanez D., R., Lindquist, E. D., Richards, C. L., Jaramillo A., C. A., &amp; Griffith, E. J. (2006). [https://www.rzlab.pitt.edu/Publications/Zippel-et-al-2006.pdf &quot;Conservation implications of taxonomically revising the Panamanian golden frogs/Implicaciones en la conservacion de las ranas doradas de panama, asociadas con su revision taxonomica&quot;]. ''Herpetotropicos: Tropical Amphibians &amp; Reptiles'', 3(1), 29+.&lt;/ref&gt; Panamska vlada je 2010. godine usvojila zakon kojim se 14. august obilježava kao &quot;Nacionalni dan zlatne žabe&quot;. Glavni događaj proslave obilježava se svake godine paradom ulicama El Valle de Anton i izložbom panamskih zlatnih žaba u Centru za zaštitu vodozemaca El Valle u zoološkom vrtu El Nispero u El Valleu.&lt;ref name=&quot;Panama Amphibian Rescue and Conservation Project&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20200211091237/http://amphibianrescue.org/2010/08/14/happy-first-annual-national-golden-frog-day/ Happy First Annual National Golden Frog Day!] Panama Amphibian Rescue and Conservation Project, 2010  Accessed September 28, 2010&lt;/ref&gt; Domoroci iz panamskih prašuma također već vijekovima koriste veoma otrovnu kožu te žabe kao otrov za strijele.&lt;ref name=Science&gt;{{cite journal|last1=Fuhrman|first1=F. A.|last2=Fuhrman|first2=G. J.|last3=Mosher|first3=H. S.|title=Toxin from skin of frogs of the genus ''Atelopus'': Differentiation from dendrobatid toxins|journal=Science|date=29 September 1969|volume=169|issue=3900|pages=1376–1377|doi=10.1126/science.165.3900.1376|pmid=5807965|bibcode=1969Sci...165.1376F|s2cid=41245748}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Smanjenje populacije vodozemaca]]
* [[Holocensko masovno izumiranje]]
* ''[[Ecnomiohyla rabborum]]''

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons}}
{{Wikispecies|Atelopus zeteki}}
* [https://readnational.com/national-animal-of-panama/ Panamska žaba]
* [https://web.archive.org/web/20070328061117/http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/amphibians/frogsandtoads/panamaniangoldenfrog.htm Zoološki vrt u St. Louisu]
* [https://web.archive.org/web/20080630022824/http://nationalzoo.si.edu/Animals/ReptilesAmphibians/NewsEvents/golden_frog.cfm Nacionalni zoološki park] 
* [https://web.archive.org/web/20080306013514/http://www.ranadorada.org/species-info.html Projekat zlatna žaba], informacije o vrsti
* [https://web.archive.org/web/20060928132128/https://www.houstonzoo.org/Animal/viewAnimalDetail.asp?scriptaction=showanimal&amp;Animal_Preview_Flag=0&amp;animal_ID=58 Zoološki vrt u Houstonu]
* [https://www.discoverlife.org/mp/20q?search=Atelopus+zeteki Web stranica Discover Life: Atelopus zeteki]
* [https://web.archive.org/web/20080605041155/http://pick14.pick.uga.edu/mp/20q?guide=Anura_Panama Web stranica Discover Life: Alat sa ID-jem vrste]
* [https://web.archive.org/web/20080605140445/http://www.globalamphibians.org/servlet/GAA?searchName=Atelopus+zeteki Globalna procjena vodozemaca, ''Atelopus zeteki'' - zlatna strijelasta otrovna žaba, zlatna žaba, panamska zlatna žaba, Zetekova zlatna žaba]
* [https://web.archive.org/web/20081206130447/http://www.bobbyrica.com/2008/11/11/panamas-golden-frogs/ Opis panamske zlatne žabe] Turistički vodič za atrakcije Paname

{{Taxonbar|from=Q2048914}}
{{Authority control}}</text>
      <sha1>5dso5aphc9t8fsdk66qetaweecc4rwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42679795</id>
      <parentid>42679213</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:23:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sisari */</comment>
      <origin>42679795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32677" sha1="a3iuu4t30q5vc15bb837p4ibpaolk88" xml:space="preserve">[[File:Sciurus carolinensis (veverka popelavá) eating mushroom.jpg|thumb|right|250px|Vjeverica (''[[Sciurus carolinensis]]'') se hrani gljivom]]
'''Fungivorija''' ili '''mikofagija''' je proces u kojem organizmi konzumiraju [[gljive]]. To je zabilježeno kod mnogih organizama, uključujući ptice, sisare, insekte, biljke, amebe, puževe, valjkaste crve, bakterije i druge gljive. Neki od njih, koji se hrane isključivo gljivama, nazivaju se '''fungivori''' (ili '''mikofagi'''), dok drugi jedu gljive samo kao dio svoje prehrane, budući da su [[svejed]]i.

== Životinje ==
=== Sisari ===
Mnogi sisari jedu gljive, ali ih se samo nekolicina hrani njima isključivo; većina ih konzumira oportunistički, što znači da gljive čine samo jedan dio njihove prehrane.&lt;ref name=&quot;Stephenson2010&quot;&gt;{{cite book|author=Steven L. Stephenson|title=The Kingdom Fungi: The Biology of Mushrooms, Molds, and Lichens|url=https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step|url-access=registration|access-date=10 February 2011|date=21 April 2010|publisher=Timber Press|isbn=9780881928914|pages=[https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step/page/200 200]–}}&lt;/ref&gt; Poznato je da se najmanje 22 vrste [[primat]]a, uključujući [[ljudi|ljude]], [[bonobo|bonobe]], [[Vitkostasi i sakati majmuni|vitkosase majmune]], [[gorila|gorile]], [[polumajmuni|lemur]]e, [[makakiji|makaki]]je, [[mangabej]]e, [[marmozet]]e i [[Chlorocebus pygerythrus|vervet majmune]], hrane gljivama. Većina tih vrsta provodi manje od 5% vremena tokom hranjenja konzumirajući gljive, te one stoga čine samo mali dio njihove prehrane. Neke vrste provode više vremena tražeći gljive, pri čemu one čine veći dio njihove prehrane; [[Callithrix aurita|bjelouhi marmozeti]] provode do 12% svog vremena konzumirajući sporokarpe, [[Callimico goeldii|Goeldijevi marmozeti]] provode do 63% svog vremena na isti način, a ''[[Rhinopithecus bieti]]'' provodi do 95% svog vremena tokom hranjenja jedući [[lišaj]]eve. Gljive su vrlo rijetke u tropskim kišnim šumama u poređenju s drugim izvorima hrane poput voća i lišća, a također su raštrkanije i pojavljuju se nepredvidivo, što ih čini izazovnim izvorom hrane za Goeldijeve marmozete.&lt;ref name=hanson&gt;{{Cite journal| last1 = Hanson | first1 = A. M.| last2 = Hodge | first2 = K. T.| last3 = Porter | first3 = L. M.| title = Mycophagy among Primates| journal = Mycologist| volume = 17| pages = 6–10| year = 2003| doi = 10.1017/S0269915X0300106X}}&lt;/ref&gt;

Gljive su poznate po svojim [[otrov]]ima kojima odvraćaju životinje od toga da ih pojedu: čak i danas kod ljudi svake godine dođe do nekoliko smrtnih slučajeva usljed trovanja gljivama. Prirodna posljedica toga je praktično odsustvo [[kičmenjak]]a koji su obligatni fungivori, s tim da je porodica [[Diprotodontia|diprotodonata]] [[Potoridae]] glavni izuzetak. Jedan od rijetkih živućih kičmenjaka-fungivora je ''[[Glaucomys sabrinus]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |title=An Experiment for Assessing Vertebrate Response to Varying Levels and Patterns of Green-tree Retention |access-date=2008-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525163349/http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |archive-date=2011-05-25 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali se smatra da je u prošlosti bilo mnogo takvih kičmenjaka i da je razvoj toksina znatno smanjio njihov broj i prisilio ih da napuste gljive kao izvor hrane ili se diverzificiraju.&lt;ref&gt;Bain, Roderick S.; Wilkinson, David M.; and Sherratt, Thomas N.; &quot;Explaining Dioscorides' &quot;Double Difference&quot;: Why Are Some Mushrooms Poisonous, and Do They Signal Their Unprofitability?&quot; in ''The American Naturalist''; vol. 166, pp. 767–775; 2005.&lt;/ref&gt;

=== Mekušci ===
[[File:Amanita amerimuscaria 126174.jpg|thumb|Puž roda ''[[Ariolimax]]'' se hrani gljivom roda ''[[Amanita]]'']]
Many terrestrial [[gastropod]] [[mollusks]] are known to feed on fungi. It is the case in several [[species]] of [[slugs]] from distinct [[Family (taxonomy)|families]]. Among them are the [[Philomycidae]] (e. g. ''[[Philomycus carolinianus]]'' and ''[[Phylomicus flexuolaris]]'') and ''[[Ariolimacidae]]'' (''[[Banana slug|Ariolimax californianus]]''), which respectively feed on slime molds ([[Mycetozoa|myxomycetes]]) and mushrooms ([[basidiomycetes]]).&lt;ref name=Mycologia2002&gt;{{cite journal|last=Keller|first=H. W.|author2=Snell, K. L.|title=Feeding activities of slugs on Myxomycetes and macrofungi|journal=Mycologia|year=2002|volume=94|issue=5|pages=757–760|url=http://www.mycologia.org/content/94/5/757.full|doi=10.2307/3761690|pmid=21156549|jstor=3761690|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Species of mushroom producing fungi used as food source by slugs include milk-caps, ''[[Lactarius (fungus)|Lactarius]]'' spp., the oyster mushroom, ''[[Pleurotus ostreatus]]'' and the penny bun, ''[[Boletus edulis]]''. Other species pertaining to different genera, such as ''[[Agaricus]]'', ''[[Pleurocybella]]'' and ''[[Russula]]'', are also eaten by slugs. Slime molds used as food source by slugs include ''[[Stemonitis axifera]]'' and ''[[Symphytocarpus flaccidus]]''.&lt;ref name=Mycologia2002/&gt; Some slugs are selective towards certain parts or developmental stages of the fungi they eat, though this behavior varies greatly and with other slugs and/or other fungi, whole mushrooms can be eaten unselectively.&lt;ref name=Mycologia2002/&gt;

=== Insekti ===
[[File:Euprenolepis procera feeding.jpg|thumb|''[[Euprenolepis procera]]'', jedina vrsta mrava koja uzgaja gljive, hrani se gljivama roda ''[[Pleurotus]]'']]
2008. je otkriveno da ''[[Euprenolepis procera]]'', vrsta mrava iz prašuma jugoistočne Azije, prikuplja gljive iz prašume. Witte i Maschwitz su otkrili da se njihova prehrana gotovo u potpunosti sastoji od gljiva, što predstavlja prethodno neotkrivenu strategiju hranjenja kod mrava.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Witte | first1 = V.| last2 = Maschwitz | first2 = U.| title = Mushroom harvesting ants in the tropical rain forest| journal = [[Naturwissenschaften]]| url = http://www.bio-nica.info/biblioteca/Witte2008MushroomHarvesting.pdf| volume = 95| issue = 11| pages = 1049–1054| year = 2008| pmid = 18633583| doi = 10.1007/s00114-008-0421-9|bibcode = 2008NW.....95.1049W | s2cid = 19228479}}&lt;/ref&gt; Nekoliko porodica [[tvrdokrilac]]a, uključujući [[Erotylidae]], [[Endomychidae]] i određene pripadnike [[Tenebrionidae]],&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://bugguide.net/node/view/375576 | title=Tribe Bolitophagini - BugGuide.Net}}&lt;/ref&gt; također su specijalisti za gljive, iako povremeno mogu jesti i druge izvore hrane. Drugi insekti, poput [[Mycetophilidae|gljivičnih komaraca]] i [[Phoridae|muha]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Disney | first1 = R.H.L. | last2 = Kurina | first2 = O. | last3 = Tedersoo | first3 = L. | last4 = Cakpo | first4 = Y. | year = 2013 | title = Scuttle flies (Diptera: Phoridae) reared from fungi in Benin | url = http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131113235551/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | url-status = usurped | archive-date = November 13, 2013 | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 54 | issue = 2| pages = 357–371 | doi=10.5733/afin.054.0204| doi-access = free | bibcode = 2013AfrIn..54..357D }}&lt;/ref&gt; konzumiraju gljive u svojoj larvalnoj fazi. Ishrana gljivama je ključno za one organizme koji se hrane mrtvim drvetom jer je to jedini način da prikupe hranjive tvari koje nisu dostupne u nutritivno oskudnom mrtvom drvetu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Sobczyk|first2=Łukasz|last3=Weiner|first3=January|date=2016-04-09|title=Fungal Transformation of Tree Stumps into a Suitable Resource for Xylophagous Beetles via Changes in Elemental Ratios|journal=Insects|language=en|volume=7|issue=2|pages=13|doi=10.3390/insects7020013|pmc=4931425|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Weiner|first2=January|date=2016-09-01|title=Nutritional dynamics during the development of xylophagous beetles related to changes in the stoichiometry of 11 elements|journal=Physiological Entomology|volume=42|language=en|pages=73–84|doi=10.1111/phen.12168|issn=1365-3032|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Ptice ===
Jays (''[[Perisoreus]]'') are believed to be the first birds in which mycophagy was recorded. Canada jays (''[[Perisoreus canadensis|P. canadensis]]''), Siberian jays (''[[Perisoreus infaustus|P. infaustus]]'') and Oregon jays (''[[Perisoreus obscurus|P. obscurus]]'') have all been recorded to eat mushrooms, with the stomachs of Siberian jays containing mostly fungi in the early winter. The ascomycete, ''[[Phaeangium lefebvrei]]'' found in north Africa and the Middle East is eaten by migrating birds in winter and early spring, mainly by species of lark ([[Alaudidae]]). [[Bedouin]] hunters have been reported to use ''P. lefebvrei'' as bait in traps to attract birds.&lt;ref name=simpson2000&gt;{{cite web|author=J. A. Simpson|title=More on mycophagous birds|url=http://australasianmycology.com/pages/pdf/19/2/49.pdf|publisher=Australasian Mycologist|year=2000|access-date=2010-09-23}}{{Dead link|date=December 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; The ground-foraging [[superb lyrebird]] ''Menura novaehollandiae'' has also been found to opportunistically forage on fungi.&lt;ref&gt;{{cite journal | author1= Elliott, T.F. |author2= Vernes, K. | year=2019| title= Superb Lyrebird ''Menura novaehollandiae'' mycophagy, truffles and soil disturbance | journal=Ibis| volume=161| pages = 198–204| doi= 10.1111/ibi.12644| issue=2| doi-access= free}}&lt;/ref&gt;

Fungi are known to form an important part of the diet of the southern cassowary (''[[Casuarius casuarius]]'') of Australia. [[Bracket fungi]] have been found in their droppings throughout the year, and Simpson in the ''Australasian Mycological Newsletter'' suggested it is likely they also eat species of [[Agaricales]] and [[Pezizales]] but these have not been found in their droppings since they disintegrate when they are eaten. Emus (''[[Dromaius novaehollandiae]]'') will eat immature ''[[Lycoperdon]]'' and ''[[Bovista]]'' fungi if presented to them as will brush turkeys (''[[Alectura lathami]]'') if offered ''[[Mycena]]'', suggesting that species of [[Megapodiidae]] may feed opportunistically on mushrooms.&lt;ref name=simpson1998&gt;{{cite web|author=J. A. Simpson|title=Why don't birds eat more fungi?|url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|date=September 1998|publisher=Australasian Mycological Newsletter|access-date=2010-09-23|archive-date=2011-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706120752/http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Mikrobi ==
=== Gljive ===
'''[[Mycoparasitism]]''' occurs when any fungus feeds on other fungi, a form of [[parasitism]], our knowledge of it in natural environments is very limited.&lt;ref name=kiss&gt;{{Cite book| last1 = Kiss | first1 = L.| title = Stress in Yeast and Filamentous Fungi| chapter = Chapter 3 Intracellular mycoparasites in action: Interactions between powdery mildew fungi and Ampelomyces| volume = 27| pages = 37–52| year = 2008| doi = 10.1016/S0275-0287(08)80045-8| journal=British Mycological Society Symposia Series| isbn = 9780123741844}} [http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003122631/http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf |date=2011-10-03 }}&lt;/ref&gt; ''[[Collybia]]'' grow on dead mushrooms.

The fungal genus, ''[[Trichoderma]]'' produces [[enzyme]]s such as [[chitinase]]s which degrade the [[Cell wall#Fungal cell walls|cell walls]] of other fungi.&lt;ref name=Steyaert&gt;{{Cite journal| last1 = Steyaert | first1 = J. M.| last2 = Ridgway | first2 = H. J.| last3 = Elad | first3 = Y.| last4 = Stewart | first4 = A.| title = Genetic basis of mycoparasitism: A mechanism of biological control by species of Trichoderma| journal = New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science| volume = 31| issue = 4| pages = 281–291| year = 2003| doi = 10.1080/01140671.2003.9514263| bibcode = 2003NZJCH..31..281S| s2cid = 84872444| doi-access = free}} [http://www.royalsociety.org.nz/media/publications-journals-nzjc-2003-036-lo.pdf Free version]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; They are able to detect other fungi and grow towards them, they then bind to the hyphae of other fungi using [[lectin]]s on the host fungi as a receptor, forming an [[appressorium]]. Once this is formed, ''Trichoderma'' inject toxic enzymes into the host and probably [[peptaibol]] [[antibiotic]]s, which create holes in the cell wall, allowing ''Trichoderma'' to grow inside of the host and feed.&lt;ref name=harman&gt;{{Cite journal| last1 = Harman| first1 = G.| last2 = Howell| first2 = C.| last3 = Viterbo| first3 = A.| last4 = Chet| first4 = I.| last5 = Lorito| first5 = M.| title = Trichoderma species--opportunistic, avirulent plant symbionts| journal = Nature Reviews. Microbiology| volume = 2| issue = 1| pages = 43–56| year = 2004| pmid = 15035008| doi = 10.1038/nrmicro797| s2cid = 17404703| url = https://naldc-legacy.nal.usda.gov/naldc/download.xhtml?id=25508&amp;content=PDF| url-access = subscription}}{{dead link|date=June 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} [http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312090636/http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf |date=2012-03-12 }}&lt;/ref&gt; ''Trichoderma'' are able to digest [[sclerotia]], durable structures which contain food reserves, which is important if they are to control pathogenic fungi in the long term.&lt;ref name=Steyaert/&gt; ''Trichoderma'' species have been recorded as protecting crops from ''[[Botrytis cinerea]]'', ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Alternaria solani]]'', ''[[Glomerella graminicola]]'', ''[[Phytophthora capsici]]'', ''[[Magnaporthe grisea]]'' and ''[[Colletotrichum lindemuthianum]]''; although this protection may not be entirely due to ''Trichoderma'' digesting these fungi, but by them improving [[plant disease resistance]] indirectly.&lt;ref name=harman/&gt;

=== Bakterije ===
'''Bacterial mycophagy''' was a term coined in 2005, to describe the ability of some bacteria to &quot;grow at the expense of living fungal hyphae&quot;. In a 2007 review in the ''[[New Phytologist]]'' this definition was adapted to only include bacteria which play an active role in gaining nutrition from fungi, excluding those that feed off passive secretions by fungi, or off dead or damaged hyphae.&lt;ref name=Leveau&gt;{{Cite journal| last1 = Leveau | first1 = J.| last2 = Preston | first2 = G.| title = Bacterial mycophagy: definition and diagnosis of a unique bacterial-fungal interaction| journal = The New Phytologist| volume = 177| issue = 4| pages = 859–876| year = 2008| pmid = 18086226| doi = 10.1111/j.1469-8137.2007.02325.x| doi-access = free| bibcode = 2008NewPh.177..859L}}&lt;/ref&gt; The majority of our knowledge in this area relates to interactions between bacteria and fungi in the soil and in or around plants, little is known about interactions in marine and freshwater habitats, or those occurring on or inside animals. It is not known what effects bacterial mycophagy has on the fungal [[community (ecology)|communities]] in nature.&lt;ref name=Leveau/&gt;

There are three mechanisms by which bacteria feed on fungi; they either kill fungal cells, cause them to secrete more material out of their cells or enter into the cells to feed internally and they are categorised according to these habits. Those that kill fungal cells are called necrotrophs, the molecular mechanisms of this feeding are thought to overlap considerably with bacteria that feed on fungi after they have died naturally. Necrotrophs may kill the fungi through digesting their cell wall or by producing toxins which kill fungi, such as [[tolaasin]] produced by ''[[Pseudomonas tolaasii]]''. Both of these mechanisms may be required since fungal cell walls are highly complex, so require many different enzymes to degrade them, and because experiments demonstrate that bacteria that produce toxins cannot always infect fungi. It is likely that these two systems act [[synergy|synergistically]], with the toxins killing or inhibiting the fungi and [[exoenzyme]]s degrading the cell wall and digesting the fungus. Examples of necrotrophs include ''[[Staphylococcus aureus]]'' which feed on ''[[Cryptococcus neoformans]]'', ''[[Aeromonas]] [[Aeromonas caviae|caviae]]'' which feed on ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Sclerotium rolfsii]]'' and ''[[Fusarium oxysporum]]'', and some [[myxobacteria]] which feed on ''[[Cochliobolus miyabeanus]]'' and ''[[Rhizoctonia solani]]''.&lt;ref name=Leveau/&gt;

Bacteria which manipulate fungi to produce more secretions which they in turn feed off are called [[extracellular]] biotrophs; many bacteria feed on fungal secretions, but do not interact directly with the fungi and these are called [[saprotroph]]s, rather than biotrophs. Extracellular biotrophs could alter fungal [[physiology]] in three ways; they alter their [[fungal development|development]], the [[membrane permeability|permeability of their membranes]] (including the [[efflux (microbiology)|efflux]] of nutrients) and their [[metabolism]]. The precise signalling molecules that are used to achieve these changes are unknown, but it has been suggested that [[auxin]]s (better known for their role as a [[plant hormone]]) and [[quorum sensing]] molecules may be involved. Bacteria have been identified that manipulate fungi in these ways, for example [[mycorrhiza helper bacteria]] (MHBs) and ''[[Pseudomonas putida]]'', but it remains to be demonstrated whether the changes they cause are directly beneficial to the bacteria. In the case of MHBs, which increase infection of plant roots by [[mycorrhizal]] fungi, they may benefit, because the fungi gain nutrition from the plant and in turn the fungi will secrete more sugars.&lt;ref name=Leveau/&gt;

The third group, that enter into living fungal cells are called [[intracellular parasite|endocellular]] biotrophs. Some of these are [[vertical transmission|transmitted vertically]] whereas others are able to actively invade and subvert fungal cells. The molecular interactions involved in these interactions are mostly unknown. Many endocellular biotrophs, for example some ''[[Burkholderia]]'' species, belong to the [[β-proteobacteria]] which also contains species which live inside the cells of [[mammal]]s and amoeba. Some of them, for example ''[[Candidatus]]'' [[Candidatus Glomeribacter gigasporarum|Glomeribacter gigasporarum]], which colonises the spores of ''[[Gigaspora margarita]]'', have reduced [[genome]] sizes indicating that they have become entirely dependent on the metabolic functions of the fungal cells in which they live. When all the endocellular bacteria inside ''G.&amp;nbsp;margarita'' were removed, the fungus grew differently and was less [[fitness (biology)|fit]], suggesting that some bacteria may also provide services to the fungi they live in.&lt;ref name=Leveau/&gt;

=== Trepljari ===
Pripadnici porodice [[trepljari|trepljara]] [[Grossglockneridae]], uključujući vrstu ''[[Grossglockneria acuta]]'', hrane se isključivo gljivama. ''G. acuta'' se prvo pričvršćava za hife ili sporangij putem cijevi za hranjenje, a zatim se na gljivici uočava prstenasta struktura, promjera oko 2 μm, koja se vjerojatno sastoji od degradiranog materijala ćelijskog zida. ''G. acuta'' se zatim hrani kroz otvor u ćelijskom zidu, u prosjeku u trajanju od 10 minuta, prije nego što se odvoji i udalji. Precizan mehanizam hranjenja nije poznat, ali je moguće da uključuje [[enzim]]e, među njima [[kiselinska fosfataza|kiselinske fosfataze]], [[celulaza|celulaze]] i [[hitinaza|hitinaze]]. [[mikrotubula|Mikrotubule]] su vidljive u cijevi za hranjenje, kao i moguće rezerve [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], koje se putem [[endocitoza|endocitoze]] mogu koristiti za formiranje [[vakuola]] za hranu ispunjenih citoplazmom gljive, a koje se zatim prenose nazad u ''G. acuta''. Otvore koje pravi ''G. acuta'' imaju određene sličnosti s onima koje pravi ameba; međutim, za razliku od amebe, ''G. acuta'' nikada ne proguta gljivicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Petz | first1 = W.| last2 = Foissner | first2 = W.| last3 = Wirnsberger | first3 = E.| last4 = Krautgartner | first4 = W. D.| last5 = Adam | first5 = H.| title = Mycophagy, a new feeding strategy in autochthonous soil ciliates| journal = Naturwissenschaften| volume = 73| issue = 9| pages = 560–562| year = 1986| doi = 10.1007/BF00368169|bibcode = 1986NW.....73..560P | s2cid = 11054032}}&lt;/ref&gt;

== Biljke ==
[[Image:Monotropastrum humile.jpg|thumb|''[[Monotropastrum humile]]'', mikoheterotrof koji ovisi o gljivama za vrijeme svog životnog ciklusa]]
{{Further|Mikoheterotrofija}}
Around 90% of land plants live in [[symbiosis]] with [[mycorrhizal]] fungi,&lt;ref name=Selosse&gt;{{Cite journal| last1 = Selosse | first1 = M.| last2 = Roy | first2 = M.| title = Green plants that feed on fungi: facts and questions about mixotrophy| journal = Trends in Plant Science| volume = 14| issue = 2| pages = 64–70| year = 2009| pmid = 19162524| doi = 10.1016/j.tplants.2008.11.004| bibcode = 2009TPS....14...64S}}&lt;/ref&gt; where fungi gain sugars from plants and plants gain [[plant nutrition|nutrients]] from the soil via the fungi. Some species of plant have evolved to manipulate this symbiosis, so that they no longer give fungi sugars that they produce and instead gain sugars from the fungi, a process called myco-heterotrophy. Some plants are only dependent on fungi as a source of sugars during the early stages of their [[plant development|development]], these include most of the [[orchid]]s as well as many [[fern]]s and [[lycopod]]s. Others are dependent on this food source for their entire lifetime, including some orchids and [[Gentianaceae]], and all species of [[Monotropaceae]] and [[Triuridaceae]].&lt;ref name=Bidartondo&gt;{{Cite journal| last1 = Bidartondo | first1 = M. I.| title = The evolutionary ecology of myco-heterotrophy| journal = The New Phytologist| volume = 167| issue = 2| pages = 335–352| year = 2005| pmid = 15998389| doi = 10.1111/j.1469-8137.2005.01429.x| doi-access = free| bibcode = 2005NewPh.167..335B}}&lt;/ref&gt; Those that are dependent on fungi, but still [[photosynthesis]]e are called [[mixotroph]]s since they gain nutrition in more than one way, by gaining a significant amount of sugars from fungi, they are able to grow in the deep shade of forests. Examples include the orchids ''[[Epipactis]]'', ''[[Cephalanthera]]'' and ''[[Plantanthera]]'' and the tribe [[Pyroleae]] of the family [[Ericaceae]].&lt;ref name=Selosse/&gt; Others, such as ''[[Monotropastrum humile]]'', no longer photosynthesise and are totally dependent on fungi for nutrients.&lt;ref name=Bidartondo/&gt; Around 230 such species exist, and this trait is thought to have [[Convergent evolution|evolved independently]] on five occasions outside of the orchid family. Some individuals of the orchid species ''[[Cephalanthera damasonium]]'' are mixotrophs, but others do not photosynthesise.&lt;ref name=Rasmussen&gt;{{Cite journal| last1 = Rasmussen | first1 = H. N.| last2 = Rasmussen | first2 = F. N.| title = Orchid mycorrhiza: implications of a mycophagous life style| journal = Oikos| volume = 118| issue = 3| pages = 334–345| year = 2009| doi = 10.1111/j.1600-0706.2008.17116.x| bibcode = 2009Oikos.118..334R}}&lt;/ref&gt; Because the fungi that myco-heterotrophic plants gain sugars from in turn gain them from plants that do photosynthesise, they are considered indirect [[parasite]]s of other plants.&lt;ref name=Bidartondo/&gt; The relationship between orchids and [[orchid mycorrhizae]] has been suggested to be somewhere between [[predation]] and parasitism.&lt;ref name=Rasmussen/&gt;

The precise mechanisms by which these plants gain sugars from fungi are not known and has not been demonstrated scientifically. Two pathways have been proposed; they may either degrade fungal biomass, particularly the fungal hyphae which penetrate plant cells in a similar manner to in [[arbuscular mycorrhiza]]e, or absorb sugars from the fungi by disrupting their [[cell membrane]]s, through [[Mass flow (life sciences)|mass flow]]. To prevent the sugars returning to the fungi, they must compartmentalise the sugars or convert them into forms which the fungi cannot use.&lt;ref name=Bidartondo/&gt;

== Uzgoj gljiva ==
=== Insekti ===
Tri loze insekata - tvrdokrilci, mravi i termiti - nezavisno su razvile sposobnost uzgajanja gljiva prije 40 do 60 miliona godina. Slično tome kako su ljudska društva postala složenija nakon razvoja poljoprivrede zasnovane na biljkama, isto se desilo i u tim lozama insekata nakon što su one razvile tu sposobnost; ti insekti sada od imaju velik značaj za ekosistemime.&lt;ref name=Mueller2002&gt;{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U.| last2 = Gerardo | first2 = N.| title = Fungus-farming insects: multiple origins and diverse evolutionary histories| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 99| issue = 24| pages = 15247–15249| year = 2002| pmid = 12438688| pmc = 137700| doi = 10.1073/pnas.242594799|bibcode = 2002PNAS...9915247M | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Metode koje insekti koriste za uzgoj gljiva dijele fundamentalne sličnosti s ljudskom poljoprivredom. Insekti prvo inokuliraju određeno stanište ili supstrat gljivama, slično tome kada ljudi sade sjeme na poljima. Nakon toga, insekti uzgajaju gljive održavajući prostor na kojem ih drže kako bi im poboljšali rast i štite ih od štetočina i bolesti. Kada gljiva sazrije, oni ju beru i hrane se njom. Insekti koji uzgajaju gljive zavise od njih na isti način na koji ljudi zavise od usjeva.&lt;ref name=Mueller2005&gt;{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U. G.| last2 = Gerardo | first2 = N. M.| last3 = Aanen | first3 = D. K.| last4 = Six | first4 = D. L.| last5 = Schultz | first5 = T. R.| title = The Evolution of Agriculture in Insects| journal = Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics| volume = 36| pages = 563–595| year = 2005| doi = 10.1146/annurev.ecolsys.36.102003.152626}}&lt;/ref&gt;

==== Tvrdokrilci ====
[[Image:Xylosandrus crassiusculus galleryR.jpg|thumb|right|Galerija vrste ''[[Xylosandrus crassiusculus]]'', sa larvama i crnom plijesni]]
[[Ambrozijini kornjaši]], na primjer ''[[Austroplatypus incompertus]]'', uzgajaju [[ambrozijine gljive]] unutar drveća i hrane se njima. [[Mikangij]]i (organi koji nose gljivične spore) ambrozijinih kornjaša sadrže različite vrste gljivica, uključujući vrste iz rodova ''[[Ambrosiomyces]]'', ''[[Ambrosiella]]'', ''[[Ascoidea]]'', ''[[Ceratocystis]]'', ''[[Dipodascus]]'', ''[[Diplodia]]'', ''[[Endomycopsis]]'', ''[[Monacrosporium]]'' i ''[[Tuberculariella]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Batra | first1 = L. R.| title = Ambrosia fungi: extent of specificity to ambrosia beetles| journal = Science| volume = 153| issue = 3732| pages = 193–195| year = 1966| pmid = 17831508| doi = 10.1126/science.153.3732.193|bibcode = 1966Sci...153..193B | s2cid = 25612420}}&lt;/ref&gt; Ambrozijine gljive se mogu pronaći samo u kornjašima i njihovim galerijama, što ukazuje na to da one i kornjaši ispoljavaju [[obligatna simbioza|obligatnu]] [[simbioza|simbiozu]].&lt;ref name=Mueller2002/&gt;

==== Termiti ====
[[File:Termitomyces reticulatus 37340.jpg|thumb|Gljive roda ''[[Termitomyces]]'' rastu iz termitnjaka]]
Oko 330 vrsta termita u dvanaest rodova potporodice [[Macrotermitinae]] uzgaja specijaliziranu gljivicu iz roda ''[[Termitomyces]]''. Gljiva se drži u specijaliziranom dijelu gnijezda u gljivičnim konusima. Termiti-radnici se hrane biljnom materijom i stvaraju fekalne kuglice koje kontinuirano postavljaju na vrh konusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Aanen | first1 = D.| last2 = Ros | first2 = V.| last3 = De Fine Licht | first3 = H.| last4 = Mitchell | first4 = J.| last5 = De Beer | first5 = Z.| last6 = Slippers | first6 = B.| last7 = Rouland-Lefèvre | first7 = C.| last8 = Boomsma | first8 = J.| title = Patterns of interaction specificity of fungus-growing termites and Termitomyces symbionts in South Africa| journal = BMC Evolutionary Biology| volume = 7| pages = 115| year = 2007| issue = 1| pmid = 17629911| pmc = 1963455| doi = 10.1186/1471-2148-7-115| doi-access = free| bibcode = 2007BMCEE...7..115A}}&lt;/ref&gt; Gljiva raste u tom materijalu i ubrzo proizvodi nezrele gljive, bogat izvor proteina, šećera i enzima, koje termiti-radnici jedu. Kvržice također sadrže [[konidij|neprobavljive aseksualne spore]], što znači da fekalne kuglice koje radnici proizvode uvijek sadrže spore te gljivice; one koloniziraju biljni materijal koji termiti izbacuju iz sebe u formi fekalne materije. ''Termitomyces'' također plodi, formirajući gljive iznad površine zemlje, koje sazrijevaju u isto vrijeme kada prvi radnici izlaze iz novoformiranih gnijezda. Gljive stvaraju spore koje se šire vjetrom i nove kolonije na taj način dobijaju gljivični soj.&lt;ref name=Mueller2005/&gt; Kod nekih vrsta, genetska varijacija gljivica je vrlo niska, što ukazuje na to da se spore gljive prenose vertikalno iz jednog gnijezda u drugo, a ne iz spora koje širi vjetar.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = De Fine Licht | first1 = H.
| last2 = Boomsma | first2 = J.
| last3 = Aanen | first3 = D.
| title = Presumptive horizontal symbiont transmission in the fungus-growing termite Macrotermes natalensis
| journal = Molecular Ecology
| volume = 15
| issue = 11
| pages = 3131–3138
| year = 2006
| pmid = 16968259
| doi = 10.1111/j.1365-294X.2006.03008.x
| bibcode = 2006MolEc..15.3131D
| s2cid = 23566883
}}&lt;/ref&gt;

==== Mravi ====
{{main|Mutualizam mrava i gljiva}}
Oko 220 [[opis vrste|opisanih]] i još više neopisanih vrsta mrava iz [[Pleme (biologija)|tribusa]] [[Attini]] uzgaja gljive. Oni nastanjuju samo [[Novi svijet]] i smatra se da su evoluirali u [[Amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]], gdje su danas [[biodiverzitet|najraznolikiji]]. Za te mrave, gljive koje uzgajaju su jedini izvor hrane za njihove [[larve]], a ujedno su i važne kao izvor hranjivih tvari za odrasle jedinke. Kada napuste gnijezdo radi parenja, [[kraljica mrava|kraljice]] ponesu mali dio gljive u vrećicama u svojim ustima, što im omogućava da uspostave novi vrt sa gljivama kada osnuju novo gnijezdo. Različite loze uzgajaju gljive na različitim podlogama: one koje su evoluirale ranije to čine na širokom spektru biljnih tvari, dok su mravi koji režu lišće selektivniji i većinom koriste samo svježe lišće i cvijeće. Gljive koje oni koriste su pripadnici porodica [[Lepiotaceae]] i [[Pterulaceae]]. Druge gljive iz roda ''[[Escovopsis]]'' [[parazit|parazitiraju]] u vrtovima, a vrtove nastanjuju i [[bakterije]] koje stvaraju [[antibiotik]]e.&lt;ref name=Mueller2005/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Schultz | first1 = T.| last2 = Brady | first2 = S.| title = Major evolutionary transitions in ant agriculture| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 105| issue = 14| pages = 5435–5440| year = 2008| pmid = 18362345| pmc = 2291119| doi = 10.1073/pnas.0711024105|bibcode = 2008PNAS..105.5435S | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

=== Ljudi ===
{{main|Fungikultura}}

=== Puževi ===
Morski [[Gastropoda|puž]] ''[[Littoraria irrorata]]'', koji živi u slanim močvarama jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država, hrani se gljivicama koje također potiče da na rast. On stvara i održava rane na travi vrste ''[[Spartina alterniflora]]'' koje se zatim zaraze gljivicama, najvjerojatnije iz rodova ''[[Phaeosphaeria]]'' i ''[[Mycosphaerella]]'', koje su preferiran izvor hrane puža. Oni također talože izmet na rane koje stvore, što dodatno potiče rast gljiva, budući da je njihov izmet bogat azotom i gljivičnim [[hifa]]ma. Mladi puževi uzgojeni na nezaraženom lišću ne rastu i obično ugibaju, što ukazuje na značaj gljiva u ishrani ''L. irrorata''.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Silliman | first1 = B.| last2 = Newell | first2 = S.| title = Fungal farming in a snail| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 100| issue = 26| pages = 15643–15648| year = 2003| pmid = 14657360| pmc = 307621| doi = 10.1073/pnas.2535227100|bibcode = 2003PNAS..10015643S | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Jestiva gljiva]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>a3iuu4t30q5vc15bb837p4ibpaolk88</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679880</id>
      <parentid>42679795</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:46:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ptice */</comment>
      <origin>42679880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32647" sha1="tt7sws1vndsoju0aba3z46edftmocpm" xml:space="preserve">[[File:Sciurus carolinensis (veverka popelavá) eating mushroom.jpg|thumb|right|250px|Vjeverica (''[[Sciurus carolinensis]]'') se hrani gljivom]]
'''Fungivorija''' ili '''mikofagija''' je proces u kojem organizmi konzumiraju [[gljive]]. To je zabilježeno kod mnogih organizama, uključujući ptice, sisare, insekte, biljke, amebe, puževe, valjkaste crve, bakterije i druge gljive. Neki od njih, koji se hrane isključivo gljivama, nazivaju se '''fungivori''' (ili '''mikofagi'''), dok drugi jedu gljive samo kao dio svoje prehrane, budući da su [[svejed]]i.

== Životinje ==
=== Sisari ===
Mnogi sisari jedu gljive, ali ih se samo nekolicina hrani njima isključivo; većina ih konzumira oportunistički, što znači da gljive čine samo jedan dio njihove prehrane.&lt;ref name=&quot;Stephenson2010&quot;&gt;{{cite book|author=Steven L. Stephenson|title=The Kingdom Fungi: The Biology of Mushrooms, Molds, and Lichens|url=https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step|url-access=registration|access-date=10 February 2011|date=21 April 2010|publisher=Timber Press|isbn=9780881928914|pages=[https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step/page/200 200]–}}&lt;/ref&gt; Poznato je da se najmanje 22 vrste [[primat]]a, uključujući [[ljudi|ljude]], [[bonobo|bonobe]], [[Vitkostasi i sakati majmuni|vitkosase majmune]], [[gorila|gorile]], [[polumajmuni|lemur]]e, [[makakiji|makaki]]je, [[mangabej]]e, [[marmozet]]e i [[Chlorocebus pygerythrus|vervet majmune]], hrane gljivama. Većina tih vrsta provodi manje od 5% vremena tokom hranjenja konzumirajući gljive, te one stoga čine samo mali dio njihove prehrane. Neke vrste provode više vremena tražeći gljive, pri čemu one čine veći dio njihove prehrane; [[Callithrix aurita|bjelouhi marmozeti]] provode do 12% svog vremena konzumirajući sporokarpe, [[Callimico goeldii|Goeldijevi marmozeti]] provode do 63% svog vremena na isti način, a ''[[Rhinopithecus bieti]]'' provodi do 95% svog vremena tokom hranjenja jedući [[lišaj]]eve. Gljive su vrlo rijetke u tropskim kišnim šumama u poređenju s drugim izvorima hrane poput voća i lišća, a također su raštrkanije i pojavljuju se nepredvidivo, što ih čini izazovnim izvorom hrane za Goeldijeve marmozete.&lt;ref name=hanson&gt;{{Cite journal| last1 = Hanson | first1 = A. M.| last2 = Hodge | first2 = K. T.| last3 = Porter | first3 = L. M.| title = Mycophagy among Primates| journal = Mycologist| volume = 17| pages = 6–10| year = 2003| doi = 10.1017/S0269915X0300106X}}&lt;/ref&gt;

Gljive su poznate po svojim [[otrov]]ima kojima odvraćaju životinje od toga da ih pojedu: čak i danas kod ljudi svake godine dođe do nekoliko smrtnih slučajeva usljed trovanja gljivama. Prirodna posljedica toga je praktično odsustvo [[kičmenjak]]a koji su obligatni fungivori, s tim da je porodica [[Diprotodontia|diprotodonata]] [[Potoridae]] glavni izuzetak. Jedan od rijetkih živućih kičmenjaka-fungivora je ''[[Glaucomys sabrinus]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |title=An Experiment for Assessing Vertebrate Response to Varying Levels and Patterns of Green-tree Retention |access-date=2008-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525163349/http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |archive-date=2011-05-25 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali se smatra da je u prošlosti bilo mnogo takvih kičmenjaka i da je razvoj toksina znatno smanjio njihov broj i prisilio ih da napuste gljive kao izvor hrane ili se diverzificiraju.&lt;ref&gt;Bain, Roderick S.; Wilkinson, David M.; and Sherratt, Thomas N.; &quot;Explaining Dioscorides' &quot;Double Difference&quot;: Why Are Some Mushrooms Poisonous, and Do They Signal Their Unprofitability?&quot; in ''The American Naturalist''; vol. 166, pp. 767–775; 2005.&lt;/ref&gt;

=== Mekušci ===
[[File:Amanita amerimuscaria 126174.jpg|thumb|Puž roda ''[[Ariolimax]]'' se hrani gljivom roda ''[[Amanita]]'']]
Many terrestrial [[gastropod]] [[mollusks]] are known to feed on fungi. It is the case in several [[species]] of [[slugs]] from distinct [[Family (taxonomy)|families]]. Among them are the [[Philomycidae]] (e. g. ''[[Philomycus carolinianus]]'' and ''[[Phylomicus flexuolaris]]'') and ''[[Ariolimacidae]]'' (''[[Banana slug|Ariolimax californianus]]''), which respectively feed on slime molds ([[Mycetozoa|myxomycetes]]) and mushrooms ([[basidiomycetes]]).&lt;ref name=Mycologia2002&gt;{{cite journal|last=Keller|first=H. W.|author2=Snell, K. L.|title=Feeding activities of slugs on Myxomycetes and macrofungi|journal=Mycologia|year=2002|volume=94|issue=5|pages=757–760|url=http://www.mycologia.org/content/94/5/757.full|doi=10.2307/3761690|pmid=21156549|jstor=3761690|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Species of mushroom producing fungi used as food source by slugs include milk-caps, ''[[Lactarius (fungus)|Lactarius]]'' spp., the oyster mushroom, ''[[Pleurotus ostreatus]]'' and the penny bun, ''[[Boletus edulis]]''. Other species pertaining to different genera, such as ''[[Agaricus]]'', ''[[Pleurocybella]]'' and ''[[Russula]]'', are also eaten by slugs. Slime molds used as food source by slugs include ''[[Stemonitis axifera]]'' and ''[[Symphytocarpus flaccidus]]''.&lt;ref name=Mycologia2002/&gt; Some slugs are selective towards certain parts or developmental stages of the fungi they eat, though this behavior varies greatly and with other slugs and/or other fungi, whole mushrooms can be eaten unselectively.&lt;ref name=Mycologia2002/&gt;

=== Insekti ===
[[File:Euprenolepis procera feeding.jpg|thumb|''[[Euprenolepis procera]]'', jedina vrsta mrava koja uzgaja gljive, hrani se gljivama roda ''[[Pleurotus]]'']]
2008. je otkriveno da ''[[Euprenolepis procera]]'', vrsta mrava iz prašuma jugoistočne Azije, prikuplja gljive iz prašume. Witte i Maschwitz su otkrili da se njihova prehrana gotovo u potpunosti sastoji od gljiva, što predstavlja prethodno neotkrivenu strategiju hranjenja kod mrava.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Witte | first1 = V.| last2 = Maschwitz | first2 = U.| title = Mushroom harvesting ants in the tropical rain forest| journal = [[Naturwissenschaften]]| url = http://www.bio-nica.info/biblioteca/Witte2008MushroomHarvesting.pdf| volume = 95| issue = 11| pages = 1049–1054| year = 2008| pmid = 18633583| doi = 10.1007/s00114-008-0421-9|bibcode = 2008NW.....95.1049W | s2cid = 19228479}}&lt;/ref&gt; Nekoliko porodica [[tvrdokrilac]]a, uključujući [[Erotylidae]], [[Endomychidae]] i određene pripadnike [[Tenebrionidae]],&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://bugguide.net/node/view/375576 | title=Tribe Bolitophagini - BugGuide.Net}}&lt;/ref&gt; također su specijalisti za gljive, iako povremeno mogu jesti i druge izvore hrane. Drugi insekti, poput [[Mycetophilidae|gljivičnih komaraca]] i [[Phoridae|muha]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Disney | first1 = R.H.L. | last2 = Kurina | first2 = O. | last3 = Tedersoo | first3 = L. | last4 = Cakpo | first4 = Y. | year = 2013 | title = Scuttle flies (Diptera: Phoridae) reared from fungi in Benin | url = http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131113235551/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | url-status = usurped | archive-date = November 13, 2013 | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 54 | issue = 2| pages = 357–371 | doi=10.5733/afin.054.0204| doi-access = free | bibcode = 2013AfrIn..54..357D }}&lt;/ref&gt; konzumiraju gljive u svojoj larvalnoj fazi. Ishrana gljivama je ključno za one organizme koji se hrane mrtvim drvetom jer je to jedini način da prikupe hranjive tvari koje nisu dostupne u nutritivno oskudnom mrtvom drvetu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Sobczyk|first2=Łukasz|last3=Weiner|first3=January|date=2016-04-09|title=Fungal Transformation of Tree Stumps into a Suitable Resource for Xylophagous Beetles via Changes in Elemental Ratios|journal=Insects|language=en|volume=7|issue=2|pages=13|doi=10.3390/insects7020013|pmc=4931425|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Weiner|first2=January|date=2016-09-01|title=Nutritional dynamics during the development of xylophagous beetles related to changes in the stoichiometry of 11 elements|journal=Physiological Entomology|volume=42|language=en|pages=73–84|doi=10.1111/phen.12168|issn=1365-3032|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Ptice ===
Smatra se da su šojke (''[[Perisoreus]]'') prve ptice kod kojih je zabilježena mikofagija. Primijećeno je da kanadske šojke (''[[Perisoreus canadensis|P. canadensis]]''), sibirske šojke (''[[Perisoreus infaustus|P. infaustus]]'') i oregonske šojke (''[[Perisoreus obscurus|P. obscurus]]'') jedu gljive, a želuci sibirskih šojki u ranu zimu većinom sadrže gljive. Ptice selice se zimi i u rano proljeće hrane askomicetom ''[[Phaeangium lefebvrei]]''; to su većinom razne vrste ševa ([[Alaudidae]]). Zabilježeno je da [[beduini|beduinski]] lovci koriste ''P. lefebvrei'' kao mamac u zamkama kako bi privukli ptice.&lt;ref name=simpson2000&gt;{{cite web|author=J. A. Simpson|title=More on mycophagous birds|url=http://australasianmycology.com/pages/pdf/19/2/49.pdf|publisher=Australasian Mycologist|year=2000|access-date=2010-09-23}}{{Dead link|date=December 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je i da se rajska ptica ''[[Menura novaehollandiae]]'', koja traži hranu na tlu, oportunistički hrani gljivama.&lt;ref&gt;{{cite journal | author1= Elliott, T.F. |author2= Vernes, K. | year=2019| title= Superb Lyrebird ''Menura novaehollandiae'' mycophagy, truffles and soil disturbance | journal=Ibis| volume=161| pages = 198–204| doi= 10.1111/ibi.12644| issue=2| doi-access= free}}&lt;/ref&gt;

Poznato je da gljive čine važan dio prehrane južnog kazuara (''[[Casuarius casuarius]]'') u Australiji. [[polipore|Poliporne gljive]] su pronađene u njihovom izmetu tokom cijele godine, a Simpson je u časopisu ''Australasian Mycological Newsletteru'' predložio da vjerojatno da jedu i vrste iz skupina [[Agaricales]] i [[Pezizales]], ali one nisu pronađene u njihovom izmetu usljed raspadanja nakon konzumiranja. Emui (''[[Dromaius novaehollandiae]]'') će jesti nezrele gljive iz rodova ''[[Lycoperdon]]'' i ''[[Bovista]]'' ako su dostupne, a to važi i za ćurke (''[[Alectura lathami]]'') što se tiče gljiva ''[[Mycena]]'', što ukazuje na to da se vrste iz porodice [[Megapodiidae]] mogu oportunistički hraniti gljivama.&lt;ref name=simpson1998&gt;{{cite web|author=J. A. Simpson|title=Why don't birds eat more fungi?|url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|date=September 1998|publisher=Australasian Mycological Newsletter|access-date=2010-09-23|archive-date=2011-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706120752/http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Mikrobi ==
=== Gljive ===
'''[[Mycoparasitism]]''' occurs when any fungus feeds on other fungi, a form of [[parasitism]], our knowledge of it in natural environments is very limited.&lt;ref name=kiss&gt;{{Cite book| last1 = Kiss | first1 = L.| title = Stress in Yeast and Filamentous Fungi| chapter = Chapter 3 Intracellular mycoparasites in action: Interactions between powdery mildew fungi and Ampelomyces| volume = 27| pages = 37–52| year = 2008| doi = 10.1016/S0275-0287(08)80045-8| journal=British Mycological Society Symposia Series| isbn = 9780123741844}} [http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003122631/http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf |date=2011-10-03 }}&lt;/ref&gt; ''[[Collybia]]'' grow on dead mushrooms.

The fungal genus, ''[[Trichoderma]]'' produces [[enzyme]]s such as [[chitinase]]s which degrade the [[Cell wall#Fungal cell walls|cell walls]] of other fungi.&lt;ref name=Steyaert&gt;{{Cite journal| last1 = Steyaert | first1 = J. M.| last2 = Ridgway | first2 = H. J.| last3 = Elad | first3 = Y.| last4 = Stewart | first4 = A.| title = Genetic basis of mycoparasitism: A mechanism of biological control by species of Trichoderma| journal = New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science| volume = 31| issue = 4| pages = 281–291| year = 2003| doi = 10.1080/01140671.2003.9514263| bibcode = 2003NZJCH..31..281S| s2cid = 84872444| doi-access = free}} [http://www.royalsociety.org.nz/media/publications-journals-nzjc-2003-036-lo.pdf Free version]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; They are able to detect other fungi and grow towards them, they then bind to the hyphae of other fungi using [[lectin]]s on the host fungi as a receptor, forming an [[appressorium]]. Once this is formed, ''Trichoderma'' inject toxic enzymes into the host and probably [[peptaibol]] [[antibiotic]]s, which create holes in the cell wall, allowing ''Trichoderma'' to grow inside of the host and feed.&lt;ref name=harman&gt;{{Cite journal| last1 = Harman| first1 = G.| last2 = Howell| first2 = C.| last3 = Viterbo| first3 = A.| last4 = Chet| first4 = I.| last5 = Lorito| first5 = M.| title = Trichoderma species--opportunistic, avirulent plant symbionts| journal = Nature Reviews. Microbiology| volume = 2| issue = 1| pages = 43–56| year = 2004| pmid = 15035008| doi = 10.1038/nrmicro797| s2cid = 17404703| url = https://naldc-legacy.nal.usda.gov/naldc/download.xhtml?id=25508&amp;content=PDF| url-access = subscription}}{{dead link|date=June 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} [http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312090636/http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf |date=2012-03-12 }}&lt;/ref&gt; ''Trichoderma'' are able to digest [[sclerotia]], durable structures which contain food reserves, which is important if they are to control pathogenic fungi in the long term.&lt;ref name=Steyaert/&gt; ''Trichoderma'' species have been recorded as protecting crops from ''[[Botrytis cinerea]]'', ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Alternaria solani]]'', ''[[Glomerella graminicola]]'', ''[[Phytophthora capsici]]'', ''[[Magnaporthe grisea]]'' and ''[[Colletotrichum lindemuthianum]]''; although this protection may not be entirely due to ''Trichoderma'' digesting these fungi, but by them improving [[plant disease resistance]] indirectly.&lt;ref name=harman/&gt;

=== Bakterije ===
'''Bacterial mycophagy''' was a term coined in 2005, to describe the ability of some bacteria to &quot;grow at the expense of living fungal hyphae&quot;. In a 2007 review in the ''[[New Phytologist]]'' this definition was adapted to only include bacteria which play an active role in gaining nutrition from fungi, excluding those that feed off passive secretions by fungi, or off dead or damaged hyphae.&lt;ref name=Leveau&gt;{{Cite journal| last1 = Leveau | first1 = J.| last2 = Preston | first2 = G.| title = Bacterial mycophagy: definition and diagnosis of a unique bacterial-fungal interaction| journal = The New Phytologist| volume = 177| issue = 4| pages = 859–876| year = 2008| pmid = 18086226| doi = 10.1111/j.1469-8137.2007.02325.x| doi-access = free| bibcode = 2008NewPh.177..859L}}&lt;/ref&gt; The majority of our knowledge in this area relates to interactions between bacteria and fungi in the soil and in or around plants, little is known about interactions in marine and freshwater habitats, or those occurring on or inside animals. It is not known what effects bacterial mycophagy has on the fungal [[community (ecology)|communities]] in nature.&lt;ref name=Leveau/&gt;

There are three mechanisms by which bacteria feed on fungi; they either kill fungal cells, cause them to secrete more material out of their cells or enter into the cells to feed internally and they are categorised according to these habits. Those that kill fungal cells are called necrotrophs, the molecular mechanisms of this feeding are thought to overlap considerably with bacteria that feed on fungi after they have died naturally. Necrotrophs may kill the fungi through digesting their cell wall or by producing toxins which kill fungi, such as [[tolaasin]] produced by ''[[Pseudomonas tolaasii]]''. Both of these mechanisms may be required since fungal cell walls are highly complex, so require many different enzymes to degrade them, and because experiments demonstrate that bacteria that produce toxins cannot always infect fungi. It is likely that these two systems act [[synergy|synergistically]], with the toxins killing or inhibiting the fungi and [[exoenzyme]]s degrading the cell wall and digesting the fungus. Examples of necrotrophs include ''[[Staphylococcus aureus]]'' which feed on ''[[Cryptococcus neoformans]]'', ''[[Aeromonas]] [[Aeromonas caviae|caviae]]'' which feed on ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Sclerotium rolfsii]]'' and ''[[Fusarium oxysporum]]'', and some [[myxobacteria]] which feed on ''[[Cochliobolus miyabeanus]]'' and ''[[Rhizoctonia solani]]''.&lt;ref name=Leveau/&gt;

Bacteria which manipulate fungi to produce more secretions which they in turn feed off are called [[extracellular]] biotrophs; many bacteria feed on fungal secretions, but do not interact directly with the fungi and these are called [[saprotroph]]s, rather than biotrophs. Extracellular biotrophs could alter fungal [[physiology]] in three ways; they alter their [[fungal development|development]], the [[membrane permeability|permeability of their membranes]] (including the [[efflux (microbiology)|efflux]] of nutrients) and their [[metabolism]]. The precise signalling molecules that are used to achieve these changes are unknown, but it has been suggested that [[auxin]]s (better known for their role as a [[plant hormone]]) and [[quorum sensing]] molecules may be involved. Bacteria have been identified that manipulate fungi in these ways, for example [[mycorrhiza helper bacteria]] (MHBs) and ''[[Pseudomonas putida]]'', but it remains to be demonstrated whether the changes they cause are directly beneficial to the bacteria. In the case of MHBs, which increase infection of plant roots by [[mycorrhizal]] fungi, they may benefit, because the fungi gain nutrition from the plant and in turn the fungi will secrete more sugars.&lt;ref name=Leveau/&gt;

The third group, that enter into living fungal cells are called [[intracellular parasite|endocellular]] biotrophs. Some of these are [[vertical transmission|transmitted vertically]] whereas others are able to actively invade and subvert fungal cells. The molecular interactions involved in these interactions are mostly unknown. Many endocellular biotrophs, for example some ''[[Burkholderia]]'' species, belong to the [[β-proteobacteria]] which also contains species which live inside the cells of [[mammal]]s and amoeba. Some of them, for example ''[[Candidatus]]'' [[Candidatus Glomeribacter gigasporarum|Glomeribacter gigasporarum]], which colonises the spores of ''[[Gigaspora margarita]]'', have reduced [[genome]] sizes indicating that they have become entirely dependent on the metabolic functions of the fungal cells in which they live. When all the endocellular bacteria inside ''G.&amp;nbsp;margarita'' were removed, the fungus grew differently and was less [[fitness (biology)|fit]], suggesting that some bacteria may also provide services to the fungi they live in.&lt;ref name=Leveau/&gt;

=== Trepljari ===
Pripadnici porodice [[trepljari|trepljara]] [[Grossglockneridae]], uključujući vrstu ''[[Grossglockneria acuta]]'', hrane se isključivo gljivama. ''G. acuta'' se prvo pričvršćava za hife ili sporangij putem cijevi za hranjenje, a zatim se na gljivici uočava prstenasta struktura, promjera oko 2 μm, koja se vjerojatno sastoji od degradiranog materijala ćelijskog zida. ''G. acuta'' se zatim hrani kroz otvor u ćelijskom zidu, u prosjeku u trajanju od 10 minuta, prije nego što se odvoji i udalji. Precizan mehanizam hranjenja nije poznat, ali je moguće da uključuje [[enzim]]e, među njima [[kiselinska fosfataza|kiselinske fosfataze]], [[celulaza|celulaze]] i [[hitinaza|hitinaze]]. [[mikrotubula|Mikrotubule]] su vidljive u cijevi za hranjenje, kao i moguće rezerve [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], koje se putem [[endocitoza|endocitoze]] mogu koristiti za formiranje [[vakuola]] za hranu ispunjenih citoplazmom gljive, a koje se zatim prenose nazad u ''G. acuta''. Otvore koje pravi ''G. acuta'' imaju određene sličnosti s onima koje pravi ameba; međutim, za razliku od amebe, ''G. acuta'' nikada ne proguta gljivicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Petz | first1 = W.| last2 = Foissner | first2 = W.| last3 = Wirnsberger | first3 = E.| last4 = Krautgartner | first4 = W. D.| last5 = Adam | first5 = H.| title = Mycophagy, a new feeding strategy in autochthonous soil ciliates| journal = Naturwissenschaften| volume = 73| issue = 9| pages = 560–562| year = 1986| doi = 10.1007/BF00368169|bibcode = 1986NW.....73..560P | s2cid = 11054032}}&lt;/ref&gt;

== Biljke ==
[[Image:Monotropastrum humile.jpg|thumb|''[[Monotropastrum humile]]'', mikoheterotrof koji ovisi o gljivama za vrijeme svog životnog ciklusa]]
{{Further|Mikoheterotrofija}}
Around 90% of land plants live in [[symbiosis]] with [[mycorrhizal]] fungi,&lt;ref name=Selosse&gt;{{Cite journal| last1 = Selosse | first1 = M.| last2 = Roy | first2 = M.| title = Green plants that feed on fungi: facts and questions about mixotrophy| journal = Trends in Plant Science| volume = 14| issue = 2| pages = 64–70| year = 2009| pmid = 19162524| doi = 10.1016/j.tplants.2008.11.004| bibcode = 2009TPS....14...64S}}&lt;/ref&gt; where fungi gain sugars from plants and plants gain [[plant nutrition|nutrients]] from the soil via the fungi. Some species of plant have evolved to manipulate this symbiosis, so that they no longer give fungi sugars that they produce and instead gain sugars from the fungi, a process called myco-heterotrophy. Some plants are only dependent on fungi as a source of sugars during the early stages of their [[plant development|development]], these include most of the [[orchid]]s as well as many [[fern]]s and [[lycopod]]s. Others are dependent on this food source for their entire lifetime, including some orchids and [[Gentianaceae]], and all species of [[Monotropaceae]] and [[Triuridaceae]].&lt;ref name=Bidartondo&gt;{{Cite journal| last1 = Bidartondo | first1 = M. I.| title = The evolutionary ecology of myco-heterotrophy| journal = The New Phytologist| volume = 167| issue = 2| pages = 335–352| year = 2005| pmid = 15998389| doi = 10.1111/j.1469-8137.2005.01429.x| doi-access = free| bibcode = 2005NewPh.167..335B}}&lt;/ref&gt; Those that are dependent on fungi, but still [[photosynthesis]]e are called [[mixotroph]]s since they gain nutrition in more than one way, by gaining a significant amount of sugars from fungi, they are able to grow in the deep shade of forests. Examples include the orchids ''[[Epipactis]]'', ''[[Cephalanthera]]'' and ''[[Plantanthera]]'' and the tribe [[Pyroleae]] of the family [[Ericaceae]].&lt;ref name=Selosse/&gt; Others, such as ''[[Monotropastrum humile]]'', no longer photosynthesise and are totally dependent on fungi for nutrients.&lt;ref name=Bidartondo/&gt; Around 230 such species exist, and this trait is thought to have [[Convergent evolution|evolved independently]] on five occasions outside of the orchid family. Some individuals of the orchid species ''[[Cephalanthera damasonium]]'' are mixotrophs, but others do not photosynthesise.&lt;ref name=Rasmussen&gt;{{Cite journal| last1 = Rasmussen | first1 = H. N.| last2 = Rasmussen | first2 = F. N.| title = Orchid mycorrhiza: implications of a mycophagous life style| journal = Oikos| volume = 118| issue = 3| pages = 334–345| year = 2009| doi = 10.1111/j.1600-0706.2008.17116.x| bibcode = 2009Oikos.118..334R}}&lt;/ref&gt; Because the fungi that myco-heterotrophic plants gain sugars from in turn gain them from plants that do photosynthesise, they are considered indirect [[parasite]]s of other plants.&lt;ref name=Bidartondo/&gt; The relationship between orchids and [[orchid mycorrhizae]] has been suggested to be somewhere between [[predation]] and parasitism.&lt;ref name=Rasmussen/&gt;

The precise mechanisms by which these plants gain sugars from fungi are not known and has not been demonstrated scientifically. Two pathways have been proposed; they may either degrade fungal biomass, particularly the fungal hyphae which penetrate plant cells in a similar manner to in [[arbuscular mycorrhiza]]e, or absorb sugars from the fungi by disrupting their [[cell membrane]]s, through [[Mass flow (life sciences)|mass flow]]. To prevent the sugars returning to the fungi, they must compartmentalise the sugars or convert them into forms which the fungi cannot use.&lt;ref name=Bidartondo/&gt;

== Uzgoj gljiva ==
=== Insekti ===
Tri loze insekata - tvrdokrilci, mravi i termiti - nezavisno su razvile sposobnost uzgajanja gljiva prije 40 do 60 miliona godina. Slično tome kako su ljudska društva postala složenija nakon razvoja poljoprivrede zasnovane na biljkama, isto se desilo i u tim lozama insekata nakon što su one razvile tu sposobnost; ti insekti sada od imaju velik značaj za ekosistemime.&lt;ref name=Mueller2002&gt;{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U.| last2 = Gerardo | first2 = N.| title = Fungus-farming insects: multiple origins and diverse evolutionary histories| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 99| issue = 24| pages = 15247–15249| year = 2002| pmid = 12438688| pmc = 137700| doi = 10.1073/pnas.242594799|bibcode = 2002PNAS...9915247M | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Metode koje insekti koriste za uzgoj gljiva dijele fundamentalne sličnosti s ljudskom poljoprivredom. Insekti prvo inokuliraju određeno stanište ili supstrat gljivama, slično tome kada ljudi sade sjeme na poljima. Nakon toga, insekti uzgajaju gljive održavajući prostor na kojem ih drže kako bi im poboljšali rast i štite ih od štetočina i bolesti. Kada gljiva sazrije, oni ju beru i hrane se njom. Insekti koji uzgajaju gljive zavise od njih na isti način na koji ljudi zavise od usjeva.&lt;ref name=Mueller2005&gt;{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U. G.| last2 = Gerardo | first2 = N. M.| last3 = Aanen | first3 = D. K.| last4 = Six | first4 = D. L.| last5 = Schultz | first5 = T. R.| title = The Evolution of Agriculture in Insects| journal = Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics| volume = 36| pages = 563–595| year = 2005| doi = 10.1146/annurev.ecolsys.36.102003.152626}}&lt;/ref&gt;

==== Tvrdokrilci ====
[[Image:Xylosandrus crassiusculus galleryR.jpg|thumb|right|Galerija vrste ''[[Xylosandrus crassiusculus]]'', sa larvama i crnom plijesni]]
[[Ambrozijini kornjaši]], na primjer ''[[Austroplatypus incompertus]]'', uzgajaju [[ambrozijine gljive]] unutar drveća i hrane se njima. [[Mikangij]]i (organi koji nose gljivične spore) ambrozijinih kornjaša sadrže različite vrste gljivica, uključujući vrste iz rodova ''[[Ambrosiomyces]]'', ''[[Ambrosiella]]'', ''[[Ascoidea]]'', ''[[Ceratocystis]]'', ''[[Dipodascus]]'', ''[[Diplodia]]'', ''[[Endomycopsis]]'', ''[[Monacrosporium]]'' i ''[[Tuberculariella]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Batra | first1 = L. R.| title = Ambrosia fungi: extent of specificity to ambrosia beetles| journal = Science| volume = 153| issue = 3732| pages = 193–195| year = 1966| pmid = 17831508| doi = 10.1126/science.153.3732.193|bibcode = 1966Sci...153..193B | s2cid = 25612420}}&lt;/ref&gt; Ambrozijine gljive se mogu pronaći samo u kornjašima i njihovim galerijama, što ukazuje na to da one i kornjaši ispoljavaju [[obligatna simbioza|obligatnu]] [[simbioza|simbiozu]].&lt;ref name=Mueller2002/&gt;

==== Termiti ====
[[File:Termitomyces reticulatus 37340.jpg|thumb|Gljive roda ''[[Termitomyces]]'' rastu iz termitnjaka]]
Oko 330 vrsta termita u dvanaest rodova potporodice [[Macrotermitinae]] uzgaja specijaliziranu gljivicu iz roda ''[[Termitomyces]]''. Gljiva se drži u specijaliziranom dijelu gnijezda u gljivičnim konusima. Termiti-radnici se hrane biljnom materijom i stvaraju fekalne kuglice koje kontinuirano postavljaju na vrh konusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Aanen | first1 = D.| last2 = Ros | first2 = V.| last3 = De Fine Licht | first3 = H.| last4 = Mitchell | first4 = J.| last5 = De Beer | first5 = Z.| last6 = Slippers | first6 = B.| last7 = Rouland-Lefèvre | first7 = C.| last8 = Boomsma | first8 = J.| title = Patterns of interaction specificity of fungus-growing termites and Termitomyces symbionts in South Africa| journal = BMC Evolutionary Biology| volume = 7| pages = 115| year = 2007| issue = 1| pmid = 17629911| pmc = 1963455| doi = 10.1186/1471-2148-7-115| doi-access = free| bibcode = 2007BMCEE...7..115A}}&lt;/ref&gt; Gljiva raste u tom materijalu i ubrzo proizvodi nezrele gljive, bogat izvor proteina, šećera i enzima, koje termiti-radnici jedu. Kvržice također sadrže [[konidij|neprobavljive aseksualne spore]], što znači da fekalne kuglice koje radnici proizvode uvijek sadrže spore te gljivice; one koloniziraju biljni materijal koji termiti izbacuju iz sebe u formi fekalne materije. ''Termitomyces'' također plodi, formirajući gljive iznad površine zemlje, koje sazrijevaju u isto vrijeme kada prvi radnici izlaze iz novoformiranih gnijezda. Gljive stvaraju spore koje se šire vjetrom i nove kolonije na taj način dobijaju gljivični soj.&lt;ref name=Mueller2005/&gt; Kod nekih vrsta, genetska varijacija gljivica je vrlo niska, što ukazuje na to da se spore gljive prenose vertikalno iz jednog gnijezda u drugo, a ne iz spora koje širi vjetar.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = De Fine Licht | first1 = H.
| last2 = Boomsma | first2 = J.
| last3 = Aanen | first3 = D.
| title = Presumptive horizontal symbiont transmission in the fungus-growing termite Macrotermes natalensis
| journal = Molecular Ecology
| volume = 15
| issue = 11
| pages = 3131–3138
| year = 2006
| pmid = 16968259
| doi = 10.1111/j.1365-294X.2006.03008.x
| bibcode = 2006MolEc..15.3131D
| s2cid = 23566883
}}&lt;/ref&gt;

==== Mravi ====
{{main|Mutualizam mrava i gljiva}}
Oko 220 [[opis vrste|opisanih]] i još više neopisanih vrsta mrava iz [[Pleme (biologija)|tribusa]] [[Attini]] uzgaja gljive. Oni nastanjuju samo [[Novi svijet]] i smatra se da su evoluirali u [[Amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]], gdje su danas [[biodiverzitet|najraznolikiji]]. Za te mrave, gljive koje uzgajaju su jedini izvor hrane za njihove [[larve]], a ujedno su i važne kao izvor hranjivih tvari za odrasle jedinke. Kada napuste gnijezdo radi parenja, [[kraljica mrava|kraljice]] ponesu mali dio gljive u vrećicama u svojim ustima, što im omogućava da uspostave novi vrt sa gljivama kada osnuju novo gnijezdo. Različite loze uzgajaju gljive na različitim podlogama: one koje su evoluirale ranije to čine na širokom spektru biljnih tvari, dok su mravi koji režu lišće selektivniji i većinom koriste samo svježe lišće i cvijeće. Gljive koje oni koriste su pripadnici porodica [[Lepiotaceae]] i [[Pterulaceae]]. Druge gljive iz roda ''[[Escovopsis]]'' [[parazit|parazitiraju]] u vrtovima, a vrtove nastanjuju i [[bakterije]] koje stvaraju [[antibiotik]]e.&lt;ref name=Mueller2005/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Schultz | first1 = T.| last2 = Brady | first2 = S.| title = Major evolutionary transitions in ant agriculture| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 105| issue = 14| pages = 5435–5440| year = 2008| pmid = 18362345| pmc = 2291119| doi = 10.1073/pnas.0711024105|bibcode = 2008PNAS..105.5435S | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

=== Ljudi ===
{{main|Fungikultura}}

=== Puževi ===
Morski [[Gastropoda|puž]] ''[[Littoraria irrorata]]'', koji živi u slanim močvarama jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država, hrani se gljivicama koje također potiče da na rast. On stvara i održava rane na travi vrste ''[[Spartina alterniflora]]'' koje se zatim zaraze gljivicama, najvjerojatnije iz rodova ''[[Phaeosphaeria]]'' i ''[[Mycosphaerella]]'', koje su preferiran izvor hrane puža. Oni također talože izmet na rane koje stvore, što dodatno potiče rast gljiva, budući da je njihov izmet bogat azotom i gljivičnim [[hifa]]ma. Mladi puževi uzgojeni na nezaraženom lišću ne rastu i obično ugibaju, što ukazuje na značaj gljiva u ishrani ''L. irrorata''.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Silliman | first1 = B.| last2 = Newell | first2 = S.| title = Fungal farming in a snail| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 100| issue = 26| pages = 15643–15648| year = 2003| pmid = 14657360| pmc = 307621| doi = 10.1073/pnas.2535227100|bibcode = 2003PNAS..10015643S | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Jestiva gljiva]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>tt7sws1vndsoju0aba3z46edftmocpm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cocopa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>248673</id>
    <revision>
      <id>42679758</id>
      <parentid>42262915</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2593" sha1="6wsktdsn8t582x43y249l30eyciiuuz" xml:space="preserve">[[Datoteka:CocopahTerritory.gif|minijatura|Cocopa teritorij]]
'''Cocopa''' (Cocopah, Cucapá; sami sebe zovu Chaipei Ñuogua Ñuyiu) pleme [[Yuman]] Indijanaca sa ušća rijeke [[Colorado]] u Arizoni i susjednim krajevima [[Meksoko|Meksika]]. Od nekih 3,000 u domorodačko vrijeme, danas ih između 500 i 800 živi na rezervatima Cocopah i Colorado River u [[Arizona|Arizoni]] i u susjednom Meksiku.
 
Bez sumnje Cocope je prvi [[1540.]] susreo [[Hernando de Alarcón]]. Kasnije ih susreću Ońate 1604-5, i Kino 1701-2. pod imenom &quot;Hogiopas&quot; i [[Francisco Garcés]] [[1776.]] godine, koji im je procjenio broj na 3,000. Cocope su imali više sela, to su : 
1. A'u'ewawa 2 Kwinyakwa'a; 3, Yishiyul (Naselje Halyikwamai Indijanaca 1848); 4. Heyauwah, 5, Amanyochilibuh; 6, Esinyamapawhai (Noche Buena kod Meksikanaca), 7. ’Grad’ zvan Hauwala. 8, Karukhap; 9 Awiahamoka; 10, Nümischapsakal;11, EweshespiL, 12, Tamanikwawa. 4 ili 5 milja SE od Cocopah Mts; 13, awikukapa (Cocopa Mt.); 14, WeLsuL; 15, Awisinyai, najsjevernije Cocopa selo, oko 5 milja južno od Mexicalija. Lumholtz u prvoj dekadi 20. stoljeća navodi sljedeću situaciju u Cocopa naseljima: Noche Buena (20 obitelji), [[Mexicali]] (40- 50 obitelji), Pescador (15 obitelji), Pozo Vicente (više od 100 obitelji).&quot;

Cocope su imali reputaciju miroljubivijih plemena, nego onu kod [[Yuma]] i [[Mohave|Mohava]], koji su neprekidno napadali na njihova sela. Kada ih je [[1776.]] posjetio Garcés, bijahu u neprijateljstvu sa [[Papago|Papagima]] i [[Kohuana|Cajuenche]] Indijancima i prijatelji sa plemenom [[Cuñeil]].

Cocope su se bavile uzgojem kukuruza, tikava, graha, dinja i drugih kultura ,a sakupljali su i kopali razno korijenje i sjemenje. Prakticirali su poligamiju a mrtve su kremirali. Rani izvještaji spominju njihov ogranak Cuculato i grupu sela nazivanu Llagas.

Sami sebe nazivaju Chaipei Ñuogua Ñuyiu (=''the people who come and go'') ili Juañak (=''Indians'')&lt;ref&gt;[http://www.kumeyaay.info/cocopah.html Cocopah, Cucapá, Cocopa]&lt;/ref&gt;. 
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cocopaindianhistory.htm Cocopa Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060521210049/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cocopaindianhistory.htm |date=2006-05-21 }}
* [http://images.google.hr/images?svnum=10&amp;hl=hr&amp;lr=&amp;q=cucapa+indians&amp;btnG=Tra%C5%BEi Foto galerija]

[[Kategorija:Yuman]]
[[Kategorija:Meksički Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Arizona]]
[[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>6wsktdsn8t582x43y249l30eyciiuuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42679800</id>
      <parentid>42679126</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:59:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42679800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3432" sha1="r6d9w7nwevz8i69e6ze1ylx6ynquwbs" xml:space="preserve">[[Image:Archegonium.jpg|right|thumb|240px|Dijagram anatomije arhegonija]]
'''Arhegonij''', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ἀρχή'' (&quot;početak&quot;) i ''γόνος'' (&quot;potomak&quot;), je višećelijska struktura ili organ [[gametofit]]ne faze određenih [[biljka|biljaka]], koji proizvodi i sadrži [[jajna ćelija|jajnu ćeliju]] ili ženski [[gamet]]. Odgovarajući muški organ naziva se [[anteridij]]. Arhegonij ima dug vratni kanal i otečenu bazu. Arhegoniji se obično nalaze na površini biljnog [[talus]]a, iako su kod [[Anthocerotophyta|rožnjača]] ugrađeni.

== Mahovnjače ==
Kod [[mahovnjača]] i drugih [[kriptogam]]a, [[spermatozoid]]i dosežu arhegonij plivajući u vodenim filmovima, dok se kod [[četinari|četinara]] i [[skrivenosjemenjača]] [[polen]] prenosi vjetrom ili životinjskim vektorima, a spermatozoidi se dostavljaju putem [[polenova cijev|polenove cijevi]].

[[File:DEV035048A.jpg|thumb|Obrazac ekspresije gena određen histohemijskim GUS testovima kod ''[[Physcomitrella patens]]'']]
Kod [[mahovina|mahovine]] ''[[Physcomitrella patens]]'' arhegoniji nisu ugrađeni, već se nalaze na vrhu lisnatog [[gametofor]]a (vidjeti sliku). [[Proteini polikomb grupe|Polikomb]] protein FIE se eksprimira u neoplođenoj [[jajna ćelija|jajnoj ćeliji]] (desno), što otkriva plava boja nakon [[GUS reporterski sistem|GUS bojenja]]. Ubrzo nakon [[oplodnja|oplodnje]], [[gen FIE]] se deaktivira (plava boja više nije vidljiva, lijevo) u mladom embrionu.&lt;ref&gt;Assaf Mosquna, Aviva Katz, Eva L. Decker, Stefan A. Rensing, [[Ralf Reski]], Nir Ohad (2009): Regulation of stem cell maintenance by the Polycomb protein FIE has been conserved during land plant evolution. Development 136, 2433-2444. [http://dev.biologists.org/cgi/content/short/136/14/2433]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The Polycomb gene FIE is expressed (blue) in unfertilised egg cells of the moss Physcomitrella patens (right) and expression ceases after fertilisation in the developing diploid sporophyte (left). In situ GUS staining of two female sex organs (archegonia) of a transgenic plant expressing a translational fusion of FIE-uidA under control of the native FIE promoter.
{{cite web
 |url=http://dev.biologists.org/content/vol136/issue14/cover.shtml
 |title=Development -- About the Cover (July 2009, 136, (14))
 |access-date=2009-07-03
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090626214348/http://dev.biologists.org/content/vol136/issue14/cover.shtml
 |archive-date=2009-06-26
}}&lt;/ref&gt;

== Golosjemenjače ==
Oni su znatno reducirani i ugrađeni u megagametofite [[golosjemenjača]]. Taj termin se ne koristi za [[skrivenosjemenjače]] ili gnetofite ''[[Gnetum]]'' i ''[[Welwitschia]]'' jer je megagametofit reduciran na samo nekoliko ćelija, od kojih se jedna diferencira u jajnu ćeliju. Funkciju okruživanja gameta uglavnom preuzimaju [[ploidija|diploidne]] ćelije [[megasporangij]]a ([[Sjemeni zametak|nucellusa]]) unutar [[Sjemeni zametak|ovule]]. Kod golosjemenjača se arhegonij formira nakon [[oprašivanje|oprašivanja]] unutar [[šišarika|ženskih češera]] četinara (megastrobila).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bbg.org/gar2/topics/botany/repro_gymnosperms.html |title=Brooklyn Botanic Garden |access-date=2008-02-09 |archive-date=2009-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091027214807/http://www.bbg.org/gar2/topics/botany/repro_gymnosperms.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>r6d9w7nwevz8i69e6ze1ylx6ynquwbs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679811</id>
      <parentid>42679800</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:27:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42679811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4553" sha1="lhphsjnw2gp1r21abpcuodfgqphw2ds" xml:space="preserve">[[File:NSRW Antheridium of Liverwort.png|alt=Here is a diagram of antheridium structure in a liverwort, which is representative of most antheridia structures throughout species. It is a thin cellular layer that encapsulates many sperm cells.|thumb|Opća struktura anteridija. Anteridij se sastoji od tankog ćelijskog sloja koji u sebi drži mnogo spermatozoida. Na slici je prikazan dijagram anteridija [[Marchantiophyta|jetrenjače]].]]

An '''antheridium''' is a [[haploid]] structure or organ producing and containing male [[gamete]]s (called ''antherozoids'' or [[sperm]]). The plural form is '''antheridia''', and a structure containing one or more antheridia is called an '''androecium'''.&lt;ref&gt;{{citation |title=Generic concepts within hornworts: Historical review, contemporary insights and future directions |author=D. Christine Cargill |author2=Karen S. Renzaglia |author3=Juan Carlos Villarreal |author4=R. Joel Duff |name-list-style=amp |journal=Australian Systematic Botany |volume=18 |pages=7–16 |year=2005 |doi=10.1071/sb04012}}&lt;/ref&gt;{{efn|The androecium is also the collective term for the [[stamen]]s of [[flowering plant]]s.}}

Antheridia are present in the [[gametophyte]] phase of [[cryptogam]]s like [[bryophyte]]s and [[fern]]s.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Voeller|first=Bruce|date=1971|title=Developmental Physiology of Fern Gametophytes: Relevance for Biology|journal=BioScience|volume=21|issue=6 |pages=266–270|doi=10.2307/1295968 |jstor=1295968 }}&lt;/ref&gt; Many [[alga]]e and some [[Fungus|fungi]], for example, [[ascomycete]]s and [[water mould]]s, also have antheridia during their [[reproductive]] stages. In [[gymnosperm]]s and [[angiosperm]]s, the male gametophytes have been reduced to [[Pollen|pollen grains]], and in most of these, the antheridia have been reduced to a single [[generative cell]] within the pollen grain. During [[pollination]], this generative cell divides and gives rise to sperm cells.

The female counterpart to the antheridium in cryptogams is the [[archegonium]], and in flowering plants is the [[gynoecium]].

An antheridium typically consists of sterile [[cell (biology)|cell]]s and spermatogenous [[tissue (biology)|tissue]]. The sterile cells may form a central support structure or surround the spermatogenous tissue as a protective jacket. The spermatogenous cells give rise to [[spermatid]]s via mitotic [[cell division]]. In some [[bryophyte]]s, the antheridium is borne on an '''''[[Gametophore|antheridiophore]]''''', a stalk-like structure that carries the antheridium at its apex.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Shimamura|first=Masaki|date=2016-02-01|title=Marchantia polymorpha: Taxonomy, Phylogeny and Morphology of a Model System|url=https://academic.oup.com/pcp/article/57/2/230/2460945/Marchantia-polymorpha-Taxonomy-Phylogeny-and#41305768|journal=Plant and Cell Physiology|language=en|volume=57|issue=2|pages=230–256|doi=10.1093/pcp/pcv192|pmid=26657892|issn=0032-0781|doi-access=free|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Chara contraria oogon.jpeg|[[Oogonij]] (veći) i anteridij (sa crvenom sredinom) alge iz roda ''[[Chara]]'', koji su nastali na stabljici biljke
File:Hypnum cupressiforme perichaetialblaetter.jpeg|{{center|Uvećani prikaz razvoja anteridija kod vrste ''[[Hypnum cupressiforme]]''}}
File:Antheridia polytrichum.jpg|&quot;Cvjetovi mahovine&quot;: svaki izdanak ima grozd anteridija, tj. andrecij.
File:Marchantia polymorpha male.jpg|Spermatozoidi jetrenjače ''[[Marchantia polymorpha]]'' nastaju na gornjoj površini anteridiofora.
File:Marchantia antheridium mosbo6.jpg|Mikrograf poprečnog presjeka anteridijalne glave vrste ''Marchantia sp.'', koji prikazuje anteridije sa spermatogenim tkivom.
File:Equisetum Antheridia.jpg|Anteridij (označeno crvenim okvirom) kod ''[[Equisetum]] sp.''
File: Antheridium Detailbild.jpg|Detaljna slika anteridija harofite (''Chara sp.'')
File: Open antheridia.jpg|Otvoreni anteridij harofite (''Chara sp.'')
&lt;/gallery&gt;
[[Image:Antheridia.jpg|right|thumb|240px|[[Mikrograf]] anatomije anteridija kod ''[[Porella]]'', lisnate jetrenjače]]

== Povezano ==
* [[Anthocerotophyta|Rožnjače]] imaju anteridije, u nekim slučajevima raspoređene unutar andrecija.
* [[Mikrosporangij]]i stvaraju spore koje dovode do nastanka muškog gametofita.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* C.Michael Hogan. 2010. [https://web.archive.org/web/20111109071540/http://www.eoearth.org/article/Fern ''Paprat''. Enciklopedija Zemlje. Nacionalno vijeće za nauku i okoliš]. Washington, DC</text>
      <sha1>lhphsjnw2gp1r21abpcuodfgqphw2ds</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679845</id>
      <parentid>42679811</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:25:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42679845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4484" sha1="lwegffnz3pp2gsyi0yfqeubb9wlmgkd" xml:space="preserve">[[File:NSRW Antheridium of Liverwort.png|alt=Here is a diagram of antheridium structure in a liverwort, which is representative of most antheridia structures throughout species. It is a thin cellular layer that encapsulates many sperm cells.|thumb|Opća struktura anteridija. Anteridij se sastoji od tankog ćelijskog sloja koji u sebi drži mnogo spermatozoida. Na slici je prikazan dijagram anteridija [[Marchantiophyta|jetrenjače]].]]

'''Anteridij''' je [[haploidna]] struktura ili organ koji stvara i sadrži muške [[gamet]]e (zvane ''anteroidi'' ili [[spermatozoid]]i). Ta struktura koja sadrži jedan ili više anteridija naziva se '''andrecij'''.&lt;ref&gt;{{citation |title=Generic concepts within hornworts: Historical review, contemporary insights and future directions |author=D. Christine Cargill |author2=Karen S. Renzaglia |author3=Juan Carlos Villarreal |author4=R. Joel Duff |name-list-style=amp |journal=Australian Systematic Botany |volume=18 |pages=7–16 |year=2005 |doi=10.1071/sb04012}}&lt;/ref&gt;{{efn|Andrecij je također zajednički naziv za [[prašnik]]e [[cvjetnica]].}}

Anteridiji su prisutni u fazi [[gametofit]]a kod [[kriptogam]]a poput [[mahovnjače|mahovnjača]] i [[paprati]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Voeller|first=Bruce|date=1971|title=Developmental Physiology of Fern Gametophytes: Relevance for Biology|journal=BioScience|volume=21|issue=6 |pages=266–270|doi=10.2307/1295968 |jstor=1295968 }}&lt;/ref&gt; Mnoge [[alge]] i neke [[gljive]] (npr. [[Ascomycota|askomicete]] i [[algašice]]) također imaju anteridije tokom svojih [[razmnožavanje|reproduktivnih]] faza. Kod [[golosjemenjača]] i [[skrivenosjemenjača]], muški gametofiti su svedeni na [[polen|polenova zrna]], a kod većine njih, anteridiji su svedeni na jednu generativnu ćeliju unutar polenovog zrna. Tokom [[oprašivanje|oprašivanja]], ta generativna ćelija se dijeli i daje spermatozoidne ćelije.

Ženski pandan anteridiju kod kriptogama je [[arhegonij]], a kod cvjetnica [[ginecij]].

Anteridij se obično sastoji od sterilnih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i spermatogenog [[tkivo|tkiva]]. Sterilne ćelije mogu formirati centralnu potpornu strukturu ili okruživati ​​spermatogeno tkivo kao zaštitni omotač. Iz spermatogenih ćelija [[mitoza|mitotičkom]] [[Ćelijska deoba|diobom]] nastaju [[spermatid]]i. Kod nekih [[mahovnjače|mahovnjača]], anteridij se nalazi na '''''[[gaetofor|anteridiofor]]u''''', strukturi nalik stabljici na čijem se vrhu nalazi anteridij.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Shimamura|first=Masaki|date=2016-02-01|title=Marchantia polymorpha: Taxonomy, Phylogeny and Morphology of a Model System|url=https://academic.oup.com/pcp/article/57/2/230/2460945/Marchantia-polymorpha-Taxonomy-Phylogeny-and#41305768|journal=Plant and Cell Physiology|language=en|volume=57|issue=2|pages=230–256|doi=10.1093/pcp/pcv192|pmid=26657892|issn=0032-0781|doi-access=free|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Chara contraria oogon.jpeg|[[Oogonij]] (veći) i anteridij (sa crvenom sredinom) alge iz roda ''[[Chara]]'', koji su nastali na stabljici biljke
File:Hypnum cupressiforme perichaetialblaetter.jpeg|{{center|Uvećani prikaz razvoja anteridija kod vrste ''[[Hypnum cupressiforme]]''}}
File:Antheridia polytrichum.jpg|&quot;Cvjetovi mahovine&quot;: svaki izdanak ima grozd anteridija, tj. andrecij.
File:Marchantia polymorpha male.jpg|Spermatozoidi jetrenjače ''[[Marchantia polymorpha]]'' nastaju na gornjoj površini anteridiofora.
File:Marchantia antheridium mosbo6.jpg|Mikrograf poprečnog presjeka anteridijalne glave vrste ''Marchantia sp.'', koji prikazuje anteridije sa spermatogenim tkivom.
File:Equisetum Antheridia.jpg|Anteridij (označeno crvenim okvirom) kod ''[[Equisetum]] sp.''
File: Antheridium Detailbild.jpg|Detaljna slika anteridija harofite (''Chara sp.'')
File: Open antheridia.jpg|Otvoreni anteridij harofite (''Chara sp.'')
&lt;/gallery&gt;
[[Image:Antheridia.jpg|right|thumb|240px|[[Mikrograf]] anatomije anteridija kod ''[[Porella]]'', lisnate jetrenjače]]

== Povezano ==
* [[Anthocerotophyta|Rožnjače]] imaju anteridije, u nekim slučajevima raspoređene unutar andrecija.
* [[Mikrosporangij]]i stvaraju spore koje dovode do nastanka muškog gametofita.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* C.Michael Hogan. 2010. [https://web.archive.org/web/20111109071540/http://www.eoearth.org/article/Fern ''Paprat''. Enciklopedija Zemlje. Nacionalno vijeće za nauku i okoliš]. Washington, DC</text>
      <sha1>lwegffnz3pp2gsyi0yfqeubb9wlmgkd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42679867</id>
      <parentid>42679286</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:15:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <origin>42679867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37218" sha1="6prvgy46fc5d5nroxd6druopjfpfthh" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]].
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]].&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahviće preko 1.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, ca. 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]].
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.

== Predviđeni događaji ==

* [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU.
* [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>6prvgy46fc5d5nroxd6druopjfpfthh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Conrad Veidt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>274083</id>
    <revision>
      <id>42679766</id>
      <parentid>41434035</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6345" sha1="lwel5069xtul161pq5ettvfsin1fjsn" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime = Conrad Veidt
| slika = Conrad Veidt 1-M-2579.jpg
| ime_po_rođenju = Hans Walter Konrad Weidt
| datum_rođenja = {{birth date|1893|1|22|df=yes}}
| mjesto_rođenja = Berlin, Njemačko Carstvo
| datum_smrti = {{death date and age|1943|4|3|1893|1|22|df=yes}}
| mjesto_smrti = [[Hollywood]], SAD
| zanimanje = glumac
| period = 1917–1943
| supružnik = [[Gussy Holl]] (1918–1922)&lt;br /&gt;Felicitas Radke (1923–1932; 1 dijete)&lt;br /&gt;Ilona Prager (1933–1943; his death)
| znamenite_uloge = {{ubl|Cesare u ''[[Kabinet dr. Caligarija]]''|Major Strasser u ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]''}} 
}}

'''Hans Walter Conrad Veidt''' (22. januar 1893 – 3. april 1943) bio je [[Njemačka|njemački]] filmski glumac, koji se smatra jednom od najvećih filmskih zvijezda u međuratnom periodu. Iako se glumom počeo baviti slučajno, oporavljajući se od rana zadobivenih u [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]], brzo je iskoristio novi medij filma i nametnuo se ulogom Cesarea u filmu ''[[Kabinet dr. Caligarija]]'', a nakon čega je slijedio niz ključnih ostvarenja [[njemački filmski ekspresionizam|njemačkog filmskog ekspresionizma]]. Veidt se lako prilagodio tranziciji na [[zvučni film]] i do 1933. stekao status najbolje plaćenog glumca studija [[Universum Film AG|UFA]]. Međutim, kada su u Njemačkoj na vlasti došli nacisti, odlučio je emigrirati u znak solidarnosti sa svojim [[jevrej]]skim kolegama te došao u [[UK|Veliku Britaniju]] gdje je na kraju dobio i državljanstvo. Posljednje godine života je proveo koristeći svoj ugled, ali i bogatstvo stečeno glumačkim honorarima, kako bi poticao borbu protiv nacističkom režima; u isto vrijeme je, pak, na filmu tumačio uloge nacista, uključujući možda najpoznatiju - majora Strassera u popularnom filmu ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]''.

== Izabrana filmografija ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* ''[[Fear (1917 film)|Fear]]'' (1917)
* ''[[The Mystery of Bangalore]]'' (1918)
* ''[[Around the World in Eighty Days (1919 film)|Around the World in Eighty Days]]'' (1919)
* ''[[Madness (1919 film)|Madness]]'' (1919)
* ''[[Unheimliche Geschichten#Unheimliche Geschichten (1919)|Uncanny Stories]]'' (''Unheimliche Geschichten'') (1919)
* ''[[Different from the Others]]'' (''Anders als die Andern'') (1919)
* ''[[The Cabinet of Dr. Caligari]]'' (''Das Cabinet des Dr. Caligari'') (1920)
* ''[[The Head of Janus]]'' (''Der Januskopf'') (1920)
* ''[[Sehnsucht (1920 film)|Longing]]'' (''Sehnsucht'') (1920)
* ''[[Figures of the Night]]'' (1920)
* ''[[The Count of Cagliostro]]'' (1920)
* ''[[Evening – Night – Morning]]'' (''Abend - Nacht - Morgen'') (1920)
* ''[[Lady Hamilton (1921 film)|Lady Hamilton]]'' (1921)
* ''[[Danton (1921 film)|Danton]]'' (1921)
* ''[[The Secret of Bombay]]'' (1921)
* ''[[The Love Affairs of Hector Dalmore]]'' (1921)
* ''[[The Indian Tomb (1921 film)|The Indian Tomb]]'' (''Das indische Grabmal'') (1921–22)
* ''[[William Tell (1923 film)|William Tell]]'' (1923)
* ''[[The Hands of Orlac (1924 film)|The Hands of Orlac]]'' (''Orlacs Hände'') (1924)
* ''[[Carlos and Elisabeth]]'' (1924)
* ''[[Waxworks (film)|Waxworks]]'' (''Das Wachsfigurenkabinett'') (1924)
* ''[[The Fiddler of Florence]]'' (1926)
* ''[[Should We Be Silent?]]'' (1926)
* ''[[The Flight in the Night]]'' (1926)
* ''[[The Student of Prague (1926 film)|The Student of Prague]]'' (''Der Student von Prag'') (1926)
* ''[[The Beloved Rogue]]'' (1927)
* ''[[A Man's Past]]'' (1927)
* ''[[Gesetze der Liebe]]'' (1927)
* ''[[The Last Performance]]'' (1927)
* ''[[The Man Who Laughs (1928 film)|The Man Who Laughs]]'' (1928)
* ''[[Land Without Women]]'' (1929)
* ''[[The Last Company]]'' (1930)
* ''[[Menschen im Käfig]]'' (1930)
|valign=&quot;top&quot;|
* ''[[The Great Longing]]'' (1930)
* ''[[Der Mann, der den Mord beging]]'' (1931)
* ''[[Die Nacht der Entscheidung]]'' (1931)
* ''[[Der Kongreß tanzt|The Congress Dances]]'' (''Der Kongreß tanzt'') (1931)
* ''[[The Other Side (1931 film)|The Other Side]]'' (1931)
* ''[[Rasputin, Dämon der Frauen]]'' (1932)
* ''[[Der schwarze Husar|The Black Hussar]]'' (1932)
* ''[[Rome Express]]'' (1932)
* ''[[The Wandering Jew (film)|The Wandering Jew]]'' (1933)
* ''[[Ich und die Kaiserin]]'' (1933)
* ''[[F.P.1]]'' (1933)
* ''[[I Was a Spy]]'' (1933)
* ''[[William Tell (1934 film)|William Tell]]'' (1934)
* ''[[Bella Donna (1934 film)|Bella Donna]]'' (1934)
* ''[[Jew Suss (1934 film)|Jew Suss]]'' (1934) (ne miješati sa nacističkim filmom ''[[Jud Süß (1940 film)|Jud Süß]]'' iz 1940. godine)
* ''[[King of the Damned]]'' (1935)
* ''[[The Passing of the Third Floor Back]]'' (1935)
* ''[[Dark Journey (film)|Dark Journey]]'' (1937)
* ''[[Under the Red Robe (1937 film)|Under the Red Robe]]'' (1937)
* ''[[Le joueur d'échecs]]'' (1938)
* ''[[Tempête sur l'Asie]]'' (1938)
* ''[[A People Eternal]]'' (1939)
* ''[[The Spy in Black]]'' (1939)
* ''[[Contraband (1940 film)|Contraband]]'' (1940)
* ''[[Escape (1940 film)|Escape]]'' (1940)
* ''[[The Thief of Bagdad (1940 film)|The Thief of Bagdad]]'' (1940)
* ''[[A Woman's Face]]'' (1941)
* ''[[Whistling in the Dark (1941 film)|Whistling in the Dark]]'' (1941)
* ''[[The Men in Her Life]]'' (1941)
* ''[[All Through the Night (film)|All Through the Night]]'' (1941)
* ''[[Nazi Agent]]'' (1942)
* ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]'' (1942)
* ''[[Above Suspicion (1943 film)|Above Suspicion]]'' (1943)
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb name|891998|Conrad Veidt}}
* {{tcmdb name|id=197845|name=Conrad Veidt}}
* {{Find a Grave|4556}}
* [http://silentgents.com/PVeidt.html Pictures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050405035520/http://silentgents.com/PVeidt.html |date=2005-04-05 }} of Conrad Veidt.
* [http://www.germanhollywood.com/cveidt1.html Conrad Veidt - The German-Hollywood Connection]
* [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=671 Pictures of Conrad Veidt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090114200241/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=671 |date=2009-01-14 }}
* [http://www.gildasattic.com/conradveidt.html The Conrad Veidt Home Page]
* [http://www.leninimports.com/conrad_veidt.html Conrad Veidt Biography]


{{Lifetime|1893|1943|Veidt, Conrad}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Njemački filmski glumci]]
[[Kategorija:Aktivisti]]
[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]</text>
      <sha1>lwel5069xtul161pq5ettvfsin1fjsn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Créon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275642</id>
    <revision>
      <id>42679776</id>
      <parentid>42114670</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4637" sha1="eme95zbwpzhdgeyiinsu87zsvy2g6dp" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kreon
| originalni_naziv = Créon
| slika = Eglise Notre-Dame de Créon2.JPG
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Créon (Gironde).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Akvitanija
| departman = Gironde
| prefektura = Bordo
| kanton = Kreon
| gšir = 44.7752777777778
| gduž =-0.346944444444444
| nadm visina = 100
| maksimalna_nadmorska_visina = 109
| minimalna_nadmorska_visina = 51
| površina-km = 8,02
| površina-he = 802
| stanovništvo        = 2856&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 531,55
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 33140
| poštanski kod = 33670
}}

'''Kreon''' ({{jez-fra|Créon}}) je naselje i opština u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Akvitanija]], u departmanu [[Žironda]] koja pripada prefekturi Bordo.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2856 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 356&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,02&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 109 m, a minimalnoj 51 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1286|
1968=1560|
1975=1842|
1982=2205|
1990=2508|
1999=3676|
2006=|
2011=4263|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,76)(84,88) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1286 1968: 1560
  points:(84,88)(100,100)    color:blue    width:2 #1975: 1842
  points:(100,100)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 2205
  points:(128,116)(160,129)   color:blue    width:2 #1990: 2508
  points:(160,129)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 2856
  points:(196,144)(228,185)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Créon}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-creon.fr http://www.mairie-creon.fr]
* [http://www.tourisme-creonnais.fr http://www.tourisme-creonnais.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140105165156/http://tourisme-creonnais.fr/ |date=2014-01-05 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=34402 Créon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=33&amp;codecom=140 Créon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.781476020759313&amp;RadLong1=-0.00605532287738386 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=330140 Položaj mesta Créon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.7752777777778&amp;longitude=-.346944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Créon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Žironda u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>eme95zbwpzhdgeyiinsu87zsvy2g6dp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>D-Tirozin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450794</id>
    <revision>
      <id>42679783</id>
      <parentid>42307376</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:16:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4971" sha1="5gh8tgqzba3pts6lx2a57nj2d9mofhn" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03839
|  Name = D-Tirozin
|  ImageFile = D-Tyrosine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = D-Tyrosin Molekülbaukasten 8687.JPG
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 556-02-5
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 1098 
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 64252
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03839
|  KEGG = C06420
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 28479
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C1=CC(=CC=C1C[C@H](C(=O)O)N)O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C9H11NO3/c10-8(9(12)13)5-6-1-3-7(11)4-2-6/h1-4,8,11H,5,10H2,(H,12,13)/t8-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = OUYCCCASQSFEME-MRVPVSSYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=9 |H=11 |N=1 |O=3
|  MolarMass = 181,189
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''D-Tirozin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 181,189 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Tyrosine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03839 Tyrosine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813204250/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03839 |date=2014-08-13 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>5gh8tgqzba3pts6lx2a57nj2d9mofhn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cisplatin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>827560</id>
    <revision>
      <id>42679735</id>
      <parentid>42271510</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:52:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4027" sha1="fco0mizq19ftc5qpp2qbb06vj2jtkk1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cisplatin-stereo.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cisplatin-3D-vdW.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cisplatin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Abiplatin, Biocisplatinum, Briplatin, Carboquone
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cisplatin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 20 - 30 minuta
| excretion         = Urinom

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 15663-27-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 441203
| PubChemSubstance  = 46504561
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00515
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 389985
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06911
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 27899
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 273943
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|H=4 |Cl=2 |N=2 |Pt=1
| molecular_weight  = 298,035
| smiles            = N[Pt](N)(Cl)Cl
| StdInChI          = 1S/2ClH.2H2N.Pt/h2*1H;2*1H2;/q;;2*-1;+4/p-2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DQLATGHUWYMOKM-UHFFFAOYSA-L
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 270
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cisplatin''', ''cisplatina'', ili ''cis-diamindihloroplatina(II)'' (''CDDP'') je [[hemoterapija|hemoterapijski]] [[lek]]. On je bio prvi član klase [[antikancerskih lekova koji sadrže platinu, koja takođe obuhvata [[karboplatin]] i [[oksaliplatin]]. Ovi platinski kompleksi reaguju ''in vivo'', vezuju se i uzrokuju [[unakrsno povezivanje DNK]], što ultimatno inicira [[apoptoza|apoptozu]] (programiranu ćelijsku smrt).

Cisplatin je [[hemijsko jedinjenje]] koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 298,035 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 52,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cisplatin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00515 Cisplatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313144015/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00515 |date=2014-03-13 }}

{{Intracelularni hemoterapijski agensi}}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Jedinjenja platine]]
[[Kategorija:Hloridi]]</text>
      <sha1>fco0mizq19ftc5qpp2qbb06vj2jtkk1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autonomna Republika Krim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>838845</id>
    <revision>
      <id>42679752</id>
      <parentid>42409231</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:50:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Geografija i klima */</comment>
      <origin>42679752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26997" sha1="ibhfnpuu2f1lod3z0rrdhso5426n1kl" xml:space="preserve">{{Dablink|Ovaj članak je o administrativnoj jedinici Ukrajine. Za administrativnu jedinicu Rusije, pogledajte [[Republika Krim]].}}
{{Infokutija zemlja
|mikronacija    = 
|konvencionalno_dugo_ime = Autonomna Republika Krim
|izvorno_ime   = &lt;small&gt;Автономна Республіка Крим&lt;br&gt;Автономная Республика Крым&lt;br&gt;Qırım Muhtar Cumhuriyeti&lt;br&gt;Къырым Мухтар Джумхуриети&lt;/small&gt;
|ime   = 
|ime_genitiv    = 
|status  = 
|zastava  = Flag of Crimea.svg
|alt_flag   =  
|zastava2   =  
|alt_flag2    = 
|grb   = Emblem of Crimea.svg
|alt_coat    =           
|tip_simbola   = 
|geslo  = 
|geslo_prijevod  = 
|državna_himna  = 
|kraljevska_himna  = 
|drugi_simbol  = 
|tekst_simbol  = 
|drugi_tip_simbola  = 
|tekst_tipa_simbola   =
|slika_karte = Crimea in Ukraine.svg
|loctext = 
|alt_map = 
|opis_karte =Pozicija Autonomne Republike Krim na karti Ukrajine
|slika_karte2 = Crimea-regions alternative.PNG
|alt_map2 =
|opis_karte2 =Karta administrativne podjele Krima
|glavni_grad = [[Simferopolj]]
|latd= | latm= | latNS= |longd= |longm= |longEW= 
|najveći_grad = [[Sevastopolj]]
|tip_najvećeg_naselja = 
|najveće_naselje = 
|službeni_jezici = 
|nacionalni_jezici =
|regionalni_jezici = 
|etničke_grupe = 
|etničke_grupe_godina =
|religija =
|demonim = 
|org_tip = 
|članstvo = 
|tip_vlasti = 
|vođa_titula1 = [[premijer]]
|vođa_ime1 = Sergej Aksjonov
|vođa_titula2 = 
|vođa_ime2 = 
|vođa_titula3 = 
|vođa_ime3 = 
|vođa_titula4 = 
|vođa_ime4 = 
|vođa_titula5 = 
|vođa_ime5 = 
|vođa_titula6 = 
|vođa_ime6 = 
|vođa_titula7 = 
|vođa_ime7 = 
|vođa_titula8 = 
|vođa_ime8 = 
|vođa_titula9 = 
|vođa_ime9 = 
|zakonodavac = 
|gornji_dom = 
|donji_dom =
|suverenitet_tip = 
|suverenitet_napomena =
|uspostava_događaj1 = 
|uspostava_datum1 =
|uspostava_događaj2 =
|uspostava_datum2 =
|uspostava_događaj3 =
|uspostava_datum3 =
|uspostava_događaj4 =
|uspostava_datum4 =
|uspostava_događaj5 =
|uspostava_datum5 =
|uspostava_događaj6 =
|uspostava_datum6 =
|uspostava_događaj7 =
|uspostava_datum7 =
|uspostava_događaj8 =
|uspostava_datum8 =
|uspostava_događaj9 =
|uspostava_datum9 =
|uspostava_događaj10 =
|uspostava_datum10 =
|uspostava_događaj11 =
|uspostava_datum11 =
|uspostava_događaj12 =
|uspostava_datum12 =
|površina_km2 = 26.081
|površina_oznaka = 
|površina_fusnota =
|površina_rang = 
|vode =
|površina_oznaka2 =
|površina_podaci2 =
|površina_oznaka3 =
|površina_podaci3 =
|stanovništvo_proc = 1 965 177&lt;ref name=mam/&gt;
|stanovništvo_proc_godina =[[2013]].
|stanovništvo_proc_rang =
|stanovništvo_oznaka2 =
|stanovništvo_podaci2 =
|stanovništvo_oznaka3 =
|stanovništvo_podaci3 =
|stanovništvo_popis = 
|stanovništvo_popis_godina =
|stanovništvo_popis_rang =
|gustoća_stanovništva = 
|stanovništvo_gustina_rang = 
|broj_članica =
|GDP_PPP =                     
|GDP_PPP_rang = 
|GDP_PPP_godina = 
|GDP_PPP_per_capita = 
|GDP_PPP_per_capita_rang = 
|GDP_nominal = 
|GDP_nominal_rang = 
|GDP_nominal_godina = 
|GDP_nominal_per_capita = 
|GDP_nominal_per_capita_rang = 
|Gini =                       
|Gini_ref =                    
|Gini_rang = 
|Gini_godina = 
|Gini_promjena = 
|HDI =                         
|HDI_ref =                     
|HDI_rang = 
|HDI_godina = 
|HDI_promjena = 
|valuta = 
|valuta_kod = 
|vremenska_zona =
|utc_nadom =
|vremenska_zona_DST = 
|utc_nadom_DST =
|DST_napomena =
|antipodi =
|datum_format =
|pozivni_broj = 
|svetac_zaštitnik =
|internetski_nastavak = 
|službeni_website =
|slika_karte3 = 
|širina_karte =
|alt_map3 =
|opis_karte3 =        
|komentar
}}
'''Autonomna Republika Krim''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Автономна Республіка Крим'' [''Avtonomna Respublika Krym'']; [[Ruski jezik|ruski]]: ''Автономная Республика Крым'' [''Avtonomnaya Respublika Krym'']; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Qırım Muhtar Cumhuriyeti'', ''Къырым Мухтар Джумхуриети'' ili ''Ҡырым Мухтар Җумхуриети'') je do marta [[2014]]. bila jedna od [[Ukrajina|ukrajinskih]] [[državna uprava|administrativnih]] jedinica na [[poluotok]]u [[Krim]].

Ona od [[mart]]a [[2014]]. predstavlja jednu od potencijalno najvećih kriznih žarišta na svijetu.

== Geografija i klima ==
[[Krim]] ima površinu od oko 27.000 [[km²]], na njemu po procjenama iz [[2013]]. živi 1 965 177 stanovnika&lt;ref name=mam/&gt;, od kojih je oko 59% [[Rusi|Rusa]].
Krim je [[poluotok]] [[Trapez (geometrija)|trapezoidnog]] oblika, koji leži između [[Crno more|Crnog]] i [[Azovsko more|Azovskog mora]].

[[Poluotok]] je spojen na sjeverozapadu sa ukrajinskim kopnom 8 [[km]] širokom [[Prevlaka (geografija)|prevlakom]] [[Perekop]], koja je bila poprište brojnih bitaka za kontrolu nad Krimom. Između Krima i ukrajinskog kopna sa sjeveroistoka leži [[Sivaš]] (''Gnjilo more''), mreža plitkih [[uvala]] koja je odvojena od [[Azovsko more|Azovskog mora]] [[Arabatska prevlaka|Arabatskom prevlakom]], 113 [[km]] dugim [[sprud]]om, uz istočnu obalu Krima. Izuzetno slane vode [[Sivaš]]a prerađuju se u [[Hemijska industrija|kemijskim postrojenjima]] [[Krasnoperekopsk]]a na sjeverozapadu Krima.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Geografija|Geografski]] se Krim da podijeliti na tri područja. Prvo od njih, prostire se po sjevernom i centralnom dijelu Krima (na površini od oko 3/4 [[poluotok]]a). Ta regija se sastoji od serije ravnica koje se blago spuštaju od juga prema sjeveru. Taj inače [[stepa|stepski]] kraj, se danas intenzivno obrađuje, najviše se uzgaja; ozima [[pšenica]], [[kukuruz]], [[krumpir]] i [[suncokret]]. [[Klima]] u tom dijelu je suha i [[kontinentalna klima|kontinentalna]], a dodatne količine vode potrebne ljeti za navodnjavnje, dopremaju se [[kanal]]om od [[Nova Kahovka|Nove Kahovke]] na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Dnjepar]].&lt;ref name=brit/&gt;

Druga regija, [[Kerč (poluotok)|Poluotok Kerč]], prostire se na krajnjem istoku pored [[Rusija|ruskog]] [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskog kraja]]. To je kraj niskih brežuljaka bogatih [[Željezni oksidi|željeznom rudom]]. Brojni [[termalni izvor]]i i lječilišta meka su za [[turizam|turiste]]. I tu prevladava [[stepa]], ali [[poljoprivreda]] nije osobito razvijena zbog malih zemljišnih posjeda. [[Industrija]] osobito [[metalurgija|metalurška]] koncentrirana je u najvećem urbanom centru [[Kerč]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

Treća regija je planinski pojas koji se prostire na jugu poluotoka, on je formiran od tri [[planinski masiv|masiva]], koji se paralelno nižu duž južne obale. Ti masivi pokriveni ravnim [[vapnenac|vapnenačkim]] blokovima, poznati kao [[Krimske planine]], postupno se uzdižu od sjevera prema jugu do najvišeg vrha na planinini Rimski-Koš od 1 545 [[metar]]a. Sjeverne padine Krimskih planina su blage, dok je potpuna suprotna stvar na jugu, gdje se strmo spuštaju prema moru i uskom dobro razvedenom obalnom pojasu.

Količina [[oborine|oborina]] u toj regiji su znatno veće nego bilo gdje na Krimu. Prosječna godišnja količina oborina iznosi iznad 600&amp;nbsp;mm. Krimske planine imaju bujnu i raznoliku [[šuma|šumsku]] [[vegetacija|vegetaciju]], počevši od [[hrast]]a, [[bukva|bukve]], [[grab]]a, [[javor]]a i drugih vrsta [[drvo|drveća]], po nižim dijelovima, do [[smreka]] i pojasa [[trava]] na višim nadmorskim visinama.

Klima južne obale, zaklonjene planinama od uticaja hladnih sjevernih struja, je [[sredozemna klima|mediteranska]]. Tu je uvezeno i posađeno brojno egzotično bilje; [[čempres]]i, [[oleandar|oleandri]], [[badem]]i, [[mirta|mirte]], [[palma|palme]] i druga [[Suptropska klima|suptropska]] [[Flora (biljke)|flora]]. Niži planinski obronci na jugu zasađeni su [[vinograd]]ima. Tu se sadi i dosta [[duhan]]a i [[Cvijet|cvijeća]] za [[parfem]]e. Većina urbanih centara u tom pojasu, bavi se preradom poljoprivrednih proizvoda i podrumarstvom ([[vino]]). Na sjevernim padinama se nalazi i [[Simferopolj]] [[državna uprava|administrativni centar]] te autonomne republike. On je i glavni [[transport]]ni centar sa mješovitom ekonomijom lake industrije i usluga. Kod naselja Naučnij nalazi se [[Krimska astrofizička opservatorija]], jedna od najvećih [[astronomija|astronomskih]] istraživačkih ustanova u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. U toj regiji postoji velik broj [[kamenolom]]a, naročito [[krečnjak]]a i [[diorit]]a. Za regiju je osobito važan [[turizam]], u centrima; [[Jalta]], [[Gurzuf]], [[Alušta]] i [[Alupka]]. [[Luka|Lučki]] grad [[Sevastopolj]] služi kao baza i za ukrajinsku i rusku Crnomorsku flotu.&lt;ref name=brit/&gt;

==== Autonomna Republika Krim ====
[[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]].
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style=&quot;text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; &quot; summary=&quot;links to Ukraine's oblasts and their capital cities&quot;
|+ style=&quot;vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;&quot; | Popis ukrajinskih oblasti
|- style=&quot;background:#ddd; vertical-align:top;&quot;
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (hrvatski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (ukrajinski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Tradicionalni naziv
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblasno središte
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Čerkaška oblast
| Черкаська область &lt;br /&gt;''Čerkas'ka oblast'''
| Черкащина &lt;br /&gt;''Čerkaščyna''
| Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Černigivska oblast
| Чернігівська область &lt;br /&gt;''Černigivs'ka oblast'''
| Чернігівщина &lt;br /&gt;''Černigivščyna''
| Чернігів, Černigiv
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Černivačka oblast
| Черніветська область &lt;br /&gt;''Černivets'ka oblast'''
| Чернівеччина &lt;br /&gt;''Černiveččyna''
| Чернівці, Černivci 
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Dnjipropetrovska oblast
| Дніпропетровська область &lt;br /&gt;''Dnipropetrovs'ka oblast'''
| Дніпропетровщина &lt;br /&gt;''Dnipropetrovščyna''
| Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Donečka oblast
| Донецька область &lt;br /&gt;''Donets'ka oblast'''
| Донеччина &lt;br /&gt;''Doneččyna''
| Донецьк, (Donec'k)/ Doneck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Ivano-Frankivska oblast
| Івано-Франківська область &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivs'ka oblast'''
| Івано-Франківщина &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivščyna''
| Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Harkovska oblast
| Харківська область &lt;br /&gt;''Harkivs'ka oblast'''
| Харківщина &lt;br /&gt;''Harkivščyna'', &lt;br /&gt;ili Слобожанщина &lt;br /&gt;''Slobožanščyna''
| Харків, Harkov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Hersonska oblast
| Херсонська область &lt;br /&gt;''Hersons'ka oblast'''
| Херсонщина &lt;br /&gt;''Hersonščyna''
| Херсон, Herson
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Hmeljnička oblast
| Хмельнитська область &lt;br /&gt;''Hmel'nyts'ka oblast'''
| Хмельниччина &lt;br /&gt;''Hmel'nyččyna''
| Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Kijevska oblast
| Київська область &lt;br /&gt;''Kyjivs'ka oblast'''
| Київщина &lt;br /&gt;''Kyjivščyna''
| Київ, (Kyjiv)/ Kijev
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Kirovogradska oblast
| Кіровоградська область &lt;br /&gt;''Kirovograds'ka oblast'''
| Кіровоградщина &lt;br /&gt;''Kirovogradščyna''
| Кіровоград, Kirovograd
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Luganska oblast
| Луганська область &lt;br /&gt;''Lugans'ka oblast'''
| Луганщина &lt;br /&gt;''Luganščyna''
| Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Lavovska oblast
| Львівська область &lt;br /&gt;''L'vivs'ka oblast'''
| Львівщина &lt;br /&gt;''L'vivščyna''
| Львів, (L'viv) / Lavov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Mikolajivska oblast
| Миколаївська область &lt;br /&gt;''Mykolaivs'ka oblast'''
| Миколаївщина &lt;br /&gt;''Mykolajivščyna''
| Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Odeška oblast
| Одеська область &lt;br /&gt;''Odes'ka oblast'''
| Одещина &lt;br /&gt;''Odeščyna''
| Одеса, Odesa
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Poltavska oblast
| Полтавська область &lt;br /&gt;''Poltavs'ka oblast'''
| Полтавщина &lt;br /&gt;''Poltavščyna''
| Полтава, Poltava
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Rivanjska oblast
| Рівненська область &lt;br /&gt;''Rivnens'ka oblast'''
| Рівненщина &lt;br /&gt;''Rivnenščyna''
| Рівне, Rivne
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Sumska oblast
| Сумська область &lt;br /&gt;''Sums'ka oblast'''
| Сумщина &lt;br /&gt;''Sumščyna''
| Суми, (Sumy) / Sumi
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Ternopiljska oblast
| Тернопільська область &lt;br /&gt;''Ternopil's'ka oblast'''
| Тернопільщина &lt;br /&gt;''Ternopil'ščyna''
| Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Vinička oblast
| Віннитська область &lt;br /&gt;''Vinnyts'ka oblast'''
| Вінниччина &lt;br /&gt;''Vinnyččyna''
| Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Volinjska oblast
| Волинська область &lt;br /&gt;''Volyns'ka oblast'''
| Волинь &lt;br /&gt;''Volyn'''
| Луцьк, (Luc'k)/ Luck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Zakarpatska oblast
| Закарпатська область &lt;br /&gt;''Zakarpats'ka oblast'''
| Закарпаття &lt;br /&gt;''Zakarpattja''
| Ужгород, Užgorod
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Zaporiška oblast
| Запорізька область &lt;br /&gt;''Zaporiz'ka oblast'''
| Запоріжчина &lt;br /&gt;''Zaporižčyna''
| Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Žitomirska oblast
| Житомирська область &lt;br /&gt;''Žytomyrs'ka oblast'''
| Житомирщина &lt;br /&gt;''Žytomyrščyna''
| Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir
|}

== Stanovništvo ==
Prema službenom popisu stanovništva iz [[2001]]. u Autonomnoj republici Krim živjelo je 2 033 736 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt; Po procjenama iz [[2013]]. danas na Krimu živi 1 965 177 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php
 | title =Ukaraine: Krym / Крим
 | accessdate = 18. 03. 2014
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; Većinsko stanovništvo su [[Rusi]] (58,5%), zatim slijede [[Ukrajinci]] sa 24,3%, pa [[Krimski Tatari]] sa 12,1%, [[Bjelorusi]] sa 1,4% i [[Armenci]] sa 1,1%. [[Židovi]], [[Nijemci]] i svi ostali narodi ne prelaze 1% krimske populacije.

=== Najveći gradovi ===
* [[Simferopolj]] (337 285&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Kerč]] (145 265&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Jevpatorija]] (106 877&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Jalta]] (78 115&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Feodosija]] (69 461&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Džankoj]] (36 086)
* [[Krasnoperekopsk]] (29 815&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Alušta]] (28 418&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Bahčisaraj]] (26 482&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Saki]] (23 655&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Armjansk]] (22 337&lt;ref name=mam/&gt;)

Najveći grad na [[poluotok]]u je [[Sevastopolj]] sa svojih 342 580 stanovnika&lt;ref name=sev&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-msevastopol.php
 | title =M. Sėvastopol' / м. Севастополь
 | accessdate = 17. 03. 2014
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; ali on formalno nije u sastavu AR Krim, već ima poseban administrativni status, jer je pod direktnom upravom ukrajinske [[Metropola|metropole]] [[Kijev]]a i samog [[predsjednik]]a [[Ukrajina|Ukrajine]].
== Historija ==
{{Istorija Krima}}
Prvi naseljenici Krima su najvjerojatnije bili [[Kimerijci]] koji su ga naselili oko [[1000-e pne.]]&lt;ref name=brit/&gt; U [[7. vijek pne.|7. vijeku pne.]] [[nomadi|nomadski]] [[Skiti]] pokorili su sve krimske [[stepa|stepe]], osim krajnjeg istoka, na kom se održalo [[Bosporsko Kraljevstvo]] na [[poluotok]]u Kerč, ono je došlo pod jak [[Antička Grčka|grčki]] utjecaj. Od [[5. vijek pne.|5.]] - [[4. vijek pne.|4. vijeka pne.]] pa nadalje, [[Antička Grčka|Grci]] su osnovali brojne [[Grčka kolonizacija|kolonije]] duž obala Krima, od kojih su najvažnije bile '''[[Herson Taurijski|Herson]]''', koja se nalazila gdje danas leži moderni [[Sevastopolj]] i 
'''[[Pantikapej|Pantikapaion]]''', gdje danas leži [[grad]] [[Kerč]].&lt;ref name=brit/&gt; Te kolonije su počevši od [[15. pne.]] potpale su pod vlast [[Antički Rim|Rima]], i uspješno se odhrvavale brojnim napadima [[nomadi|nomadskih]] hordi sa [[istok]]a, koje su ipak ovladale 
[[stepa|stepskom]] unutrašnjošću.&lt;ref name=brit/&gt;

U [[10. vijek]]u na sve obalne krimske gradove polagao je pravo [[Vladimir I Veliki|Vladimir Veliki]] vladar [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], ali Kijev nije bio u mogućnosti da održi svoju vlast na Krimu. On je isprva pokleknuo pod [[Kipčaci u Gruziji|Kipčacima]] a kasnije pod [[Tatari|tatarskom]] [[Zlatna Horda|Zlatnom Hordom]].&lt;ref name=brit/&gt; U [[13. vijek]]u [[Republika Genova|Genovežani]] osnovaju vlastite trgovačke kolonije duž krimskih obala, kojima upravljaju iz [[glavni grad|prijestolnice]] '''Kaffe''' (današnja [[Feodosija]]) koja dominira crnomorskom trgovinom. Početkom [[14. vijek]]a [[islam]] se počeo rapidno širiti među tatarskim stanovništvom krimske unutrašnjosti, za vladavine [[Kan (titula)|kana]] Ozbega, najdugovječnijeg vladara [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], koji je i sam upravo tad konvertirao na islam. Krimski ostaci Zlatne Horde, vremenom su postali poznati kao [[Krimski Tatari|Krimski kanat]], koji od [[1475]]. priznaje [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast.&lt;ref name=brit/&gt; Iako je njihova moć dramatično oslabila od dana kad su sijali strah za [[Mongoli|mongolskih]] osvajanja, [[Krimski Tatari|Tatari]] su često poduzimali pljačkaške pohode na [[Velika moskovska kneževina|Moskovsku kneževinu]] iz svoje [[glavni grad|prijestolnice]] [[Bahčisaraj]] na jugu Krima.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Osmansko Carstvo]] bilo je dominantna sila u regiji nekoliko stotina godina, ali se od kraja [[17. vijek]]a i [[Petar Veliki|Petra Velikog]], [[Rusko Carstvo]] počelo širiti preko svojih južnih granica.&lt;ref name=brit/&gt; Tokom iduća dva vijeka, Rusija i Osmansko Carstvo sudjelovali su u [[Rusko-turski ratovi|čitavom nizu ratova]] za kontrolu crnomorskih obala. Jedan od tih sukoba [[Rusko-turski rat 1768.-1774.|Rat 1768. - 1774.]], završio je potpisivanjem 
[[Kučukkainardžijski mir|Kučukkainardžijskog mira]] ([[1774]]), njime je Rusiji ustupljena [[fortifikacija|utvrda]] [[Kerč]].&lt;ref name=brit/&gt;
Prema tom ugovoru, [[Krimski Tatari|Krimski Kanat]], stekao je formalnu nezavisnost (u stvarnosti je postao [[vazal]]na zemlja Rusije). Ni to stanje nije dugo potrajalo jer je [[1783]]. [[car]]ica [[Katarina Velika]] [[aneksija|anektirala]] [[poluotok]].&lt;ref name=brit/&gt;

Regionalno rivalstvo između Rusije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] oko Krima, nastavilo je tinjati i nakon toga. Ono se ponovno razbukalo za [[Krimski rat|Krimskog rata]] ([[1853]]. - [[1856]].), koji se proširio u širi evropski sukob, kad su se na osmansku stranu svrstale [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]]. Anglo-francuski ekspedicioni korpus iskrcao se u [[septembar|septembru]] [[1854]]. u [[Sevastopolj]]u, ali kako nije imao teške [[artiljerija|artiljerije]] trebalo mu je godinu dana da natjera ruske snage na povlačenje iz Sevastopolja. Nakon tog rata mnogi [[Krimski Tatari]] (zbog otvorene kolaboracije) su prisilno raseljeni po drugim dijelovima Rusije.&lt;ref name=brit/&gt;

Kad je [[Oktobarska revolucija|revolucija iz 1917.]] dovela do raspada [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], u nastalom metežu su [[Krimski Tatari]] proglasili Krim samostalnom demokratskom republikom. Pred sam kraj [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] ([[1918]]. - [[1920]].), Krim je postao posljednje uporište [[Bijela garda (Rusija)|bjelogardejskih]] snaga, a njihov poraz značio je i kraj nezavisne krimske države. Nakon tog je poluotok reorganiziran kao [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] u sastavu [[Ruska SFSR|Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike]], i kao takav je funkcionirao od [[1921]]. do [[1945]].&lt;ref name=brit/&gt;

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] najveći dio Krima je već od kraja [[1941]]. do početka [[1944]]. bio pod okupacijom jedinica [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Nakon oslobođenja poluotoka u [[maj]]u [[1944]], nekih 200.000 [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] je prisilno [[Deportacija|deportirano]] u [[Sibir]] i republike [[Centralna Azija|centralne Azije]], zbog optužbi za [[kolaboracija|kolaboraciju]] sa [[Nacizam|nacistima]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[26. april]]a [[1954]]. [[Krim]] je dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike]]. Tu odluku donio je tadašnji [[predsjednik]] [[SSSR]]-a [[Nikita Hruščov]] u povodu 300 godišnjice [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavsog sporazuma]], kojim je Ukrajina podpala pod rusku vlast.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Krimski Tatari]] su pravno rehabilitirani [[1967]]., ali im je i nadalje onemogućavan i otežavan povratak na Krim.&lt;ref name=brit/&gt; Krajem [[1980e|1980-ih]] i početkom [[1990e|90-ih]], u vrijeme kad se raspadao [[SSSR|Sovjetski Savez]], brojni [[Krimski Tatari]] iseljeni sa Krima, počeli su se vraćati, tako je njihov broj koji je [[1989]]. bio oko 38.000 narastao na otprilike 300.000 na prijelazu u [[21. vijek]].&lt;ref name=brit/&gt; U tim burnim vremenima lelujao se i pravni status Krima, jer je od [[1991]]. još jedamput postao autonomna republika, ali taj put unutar Sovjetskog Saveza. No kad se [[SSSR|Sovjetski Savez]] i formalno raspao u decembru iste godine, Krim je postao dio nove nezavisne Ukrajine.

Treba reći da je odnos između službenog [[Kijev]]a i Krima izuzetno složen. Etnički [[Rusi]] čine većinu stanovništva Krima, a kratkotrajni pokret za nezavisnost od Ukrajine, koji se razbuktao [[1994]]., doveo je do toga da je Kijev ukinuo funkciju [[predsjednik]]a autonomne republike. Interesi [[Rusija|Rusije]] na Krimu dodatno kompliciraju situaciju, kao i problemi oko [[Crnomorska flota|Crnomorske vojne flote]] i korištenja baze u [[Sevastopolj]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Budimpeštanski memorandum]], koji su potpisali [[Rusija]], [[Ukrajina]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] u [[decembar|decembru]] [[1994]]., obavezao je zemlje potpisnice da će poštovati zatečene (sovjetske) granice Ukrajine. Ukrajina se obavezala da će sve svoje zatečene zalihe [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] prenijeti u Rusiju na razgradnju i uništenje. Pitanje Crnomorske flote je riješeno tako, da je ona proporcionalno podjeljena između Ukrajine i Rusije. Rusiji je (uz potpisivanje Ugovora o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu) omogućen zakup na lučke kapacitete u [[Sevastopolj]]u do [[1997]]. (uz mogućnost naknadnih produženja ugovora). Tako je Krim još jedamput dobio status ukrajinskog teritorija, a delikatna granična pitanja sa Rusijom i želje Ukrajine da se približi [[Evropa|evropskim]] integracijama, naizgled su izmirene. Ipak je pokušaj Rusije da izgradi branu u [[Kerčki prolaz|Kerčkom prolazu]] izazvao je veliki diplomatski incident [[2003]]., jer su to ukrajinski politički lideri okarakterizirali kao povredu ukrajinskog teritorijalnog integriteta.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Datoteka:Crimea republic map.png|thumb|300px|Politička podela Krima prema gledištu Ukrajine - Autonomna Republika Krim i grad [[Sevastopolj]].]]
Na početku [[21. vijek]]a, kad se ukrajinska politička scena ustalasala takozvanom [[Narančasta revolucija|Narančastom revolucijom]], većinsko rusko stanovništvo Krima oprijedijelilo se za [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] i njegovu prorusku Partiju regija.&lt;ref name=brit/&gt; Kad je Janukovič postao predsjednik [[2010]]., on je produžio Rusiji zakup za luku u [[Sevastopolj]]u do 2042., istovremeno je po tom sporazumu Rusiji dozvoljeno da drži 25 000 vojnika u [[Sevastopolj]]u i par avio baza na Krimu. Nakon dugotrajnih protestnih akcija u Kijevu, Janukovič je februaru [[2014]]. u strahu za vlastiti život pobjegao iz Kijeva, pa su demonstranti srušili njegovu vladu. S druge strane krimski [[parlament]]arci, izabrali su [[Viktor Janukovič|Sergeja Aksjonova]], lidera proruske Partije jedinstva za svog premjera.&lt;ref name=brit/&gt; Mitinzi podrške pro ruskim političarima uobičajena su pojava po cijelom Krimu, uz nešto manje vidljive mitinge [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] koji uglavnom podržavaju daljnju vezu sa Ukrajinom. U [[mart]]u je ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] dobio odobrenje vlastitog parlamenta da pošalje ruske vojnike na Krim, ukoliko bi to trebalo da zaštite ruske stanovnike. U svega nekoliko dana ruske (zapravo jedinice bez ikakvih oznaka) i lokalne proruske snage preuzele su kontrolu nad cijelim poluotokom. S druge strane Krimski parlament jednoglasno je izgasao otcjepljenje od Ukrajine i udruživanje sa Ruskom Federacijom.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Referendum o statusu Krima]] održan je [[16. mart]]a [[2014]], iako ga je privremena vlada iz Kijeva proglasila neustavnim, a lideri krimskih Tatara pozvali svoje birače da ga bojkotiraju.&lt;ref name=brit/&gt; Na referendumu je 97% glasalo za otcjepljenje od Ukrajine i udruživanje sa Rusijom, od 83,1% glasača koliko ih je izašlo na izbore. Rezeltate tog referenduma ne priznaje prijelazna (privremena) vlada iz Kijeva, kao ni [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[EU]], koji su istovremeno uveli i neke oblike sankcija protiv pojedinih ruskih lidera i članova samoproglašene krimske vlade.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143010/Crimea
   |title      = ''Crimea''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 18. 03. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Crimea}}
* [http://www.rada.crimea.ua/ Službene stranice krimske rade] {{ru icon}}

[[Kategorija:Historija Rusije]]
[[Kategorija:Geografija Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporna područja]]</text>
      <sha1>ibhfnpuu2f1lod3z0rrdhso5426n1kl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679753</id>
      <parentid>42679752</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Autonomna Republika Krim */</comment>
      <origin>42679753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26999" sha1="2uqyrlfv92ep7k5c69g4lqrdi01nbmp" xml:space="preserve">{{Dablink|Ovaj članak je o administrativnoj jedinici Ukrajine. Za administrativnu jedinicu Rusije, pogledajte [[Republika Krim]].}}
{{Infokutija zemlja
|mikronacija    = 
|konvencionalno_dugo_ime = Autonomna Republika Krim
|izvorno_ime   = &lt;small&gt;Автономна Республіка Крим&lt;br&gt;Автономная Республика Крым&lt;br&gt;Qırım Muhtar Cumhuriyeti&lt;br&gt;Къырым Мухтар Джумхуриети&lt;/small&gt;
|ime   = 
|ime_genitiv    = 
|status  = 
|zastava  = Flag of Crimea.svg
|alt_flag   =  
|zastava2   =  
|alt_flag2    = 
|grb   = Emblem of Crimea.svg
|alt_coat    =           
|tip_simbola   = 
|geslo  = 
|geslo_prijevod  = 
|državna_himna  = 
|kraljevska_himna  = 
|drugi_simbol  = 
|tekst_simbol  = 
|drugi_tip_simbola  = 
|tekst_tipa_simbola   =
|slika_karte = Crimea in Ukraine.svg
|loctext = 
|alt_map = 
|opis_karte =Pozicija Autonomne Republike Krim na karti Ukrajine
|slika_karte2 = Crimea-regions alternative.PNG
|alt_map2 =
|opis_karte2 =Karta administrativne podjele Krima
|glavni_grad = [[Simferopolj]]
|latd= | latm= | latNS= |longd= |longm= |longEW= 
|najveći_grad = [[Sevastopolj]]
|tip_najvećeg_naselja = 
|najveće_naselje = 
|službeni_jezici = 
|nacionalni_jezici =
|regionalni_jezici = 
|etničke_grupe = 
|etničke_grupe_godina =
|religija =
|demonim = 
|org_tip = 
|članstvo = 
|tip_vlasti = 
|vođa_titula1 = [[premijer]]
|vođa_ime1 = Sergej Aksjonov
|vođa_titula2 = 
|vođa_ime2 = 
|vođa_titula3 = 
|vođa_ime3 = 
|vođa_titula4 = 
|vođa_ime4 = 
|vođa_titula5 = 
|vođa_ime5 = 
|vođa_titula6 = 
|vođa_ime6 = 
|vođa_titula7 = 
|vođa_ime7 = 
|vođa_titula8 = 
|vođa_ime8 = 
|vođa_titula9 = 
|vođa_ime9 = 
|zakonodavac = 
|gornji_dom = 
|donji_dom =
|suverenitet_tip = 
|suverenitet_napomena =
|uspostava_događaj1 = 
|uspostava_datum1 =
|uspostava_događaj2 =
|uspostava_datum2 =
|uspostava_događaj3 =
|uspostava_datum3 =
|uspostava_događaj4 =
|uspostava_datum4 =
|uspostava_događaj5 =
|uspostava_datum5 =
|uspostava_događaj6 =
|uspostava_datum6 =
|uspostava_događaj7 =
|uspostava_datum7 =
|uspostava_događaj8 =
|uspostava_datum8 =
|uspostava_događaj9 =
|uspostava_datum9 =
|uspostava_događaj10 =
|uspostava_datum10 =
|uspostava_događaj11 =
|uspostava_datum11 =
|uspostava_događaj12 =
|uspostava_datum12 =
|površina_km2 = 26.081
|površina_oznaka = 
|površina_fusnota =
|površina_rang = 
|vode =
|površina_oznaka2 =
|površina_podaci2 =
|površina_oznaka3 =
|površina_podaci3 =
|stanovništvo_proc = 1 965 177&lt;ref name=mam/&gt;
|stanovništvo_proc_godina =[[2013]].
|stanovništvo_proc_rang =
|stanovništvo_oznaka2 =
|stanovništvo_podaci2 =
|stanovništvo_oznaka3 =
|stanovništvo_podaci3 =
|stanovništvo_popis = 
|stanovništvo_popis_godina =
|stanovništvo_popis_rang =
|gustoća_stanovništva = 
|stanovništvo_gustina_rang = 
|broj_članica =
|GDP_PPP =                     
|GDP_PPP_rang = 
|GDP_PPP_godina = 
|GDP_PPP_per_capita = 
|GDP_PPP_per_capita_rang = 
|GDP_nominal = 
|GDP_nominal_rang = 
|GDP_nominal_godina = 
|GDP_nominal_per_capita = 
|GDP_nominal_per_capita_rang = 
|Gini =                       
|Gini_ref =                    
|Gini_rang = 
|Gini_godina = 
|Gini_promjena = 
|HDI =                         
|HDI_ref =                     
|HDI_rang = 
|HDI_godina = 
|HDI_promjena = 
|valuta = 
|valuta_kod = 
|vremenska_zona =
|utc_nadom =
|vremenska_zona_DST = 
|utc_nadom_DST =
|DST_napomena =
|antipodi =
|datum_format =
|pozivni_broj = 
|svetac_zaštitnik =
|internetski_nastavak = 
|službeni_website =
|slika_karte3 = 
|širina_karte =
|alt_map3 =
|opis_karte3 =        
|komentar
}}
'''Autonomna Republika Krim''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Автономна Республіка Крим'' [''Avtonomna Respublika Krym'']; [[Ruski jezik|ruski]]: ''Автономная Республика Крым'' [''Avtonomnaya Respublika Krym'']; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Qırım Muhtar Cumhuriyeti'', ''Къырым Мухтар Джумхуриети'' ili ''Ҡырым Мухтар Җумхуриети'') je do marta [[2014]]. bila jedna od [[Ukrajina|ukrajinskih]] [[državna uprava|administrativnih]] jedinica na [[poluotok]]u [[Krim]].

Ona od [[mart]]a [[2014]]. predstavlja jednu od potencijalno najvećih kriznih žarišta na svijetu.

== Geografija i klima ==
[[Krim]] ima površinu od oko 27.000 [[km²]], na njemu po procjenama iz [[2013]]. živi 1 965 177 stanovnika&lt;ref name=mam/&gt;, od kojih je oko 59% [[Rusi|Rusa]].
Krim je [[poluotok]] [[Trapez (geometrija)|trapezoidnog]] oblika, koji leži između [[Crno more|Crnog]] i [[Azovsko more|Azovskog mora]].

[[Poluotok]] je spojen na sjeverozapadu sa ukrajinskim kopnom 8 [[km]] širokom [[Prevlaka (geografija)|prevlakom]] [[Perekop]], koja je bila poprište brojnih bitaka za kontrolu nad Krimom. Između Krima i ukrajinskog kopna sa sjeveroistoka leži [[Sivaš]] (''Gnjilo more''), mreža plitkih [[uvala]] koja je odvojena od [[Azovsko more|Azovskog mora]] [[Arabatska prevlaka|Arabatskom prevlakom]], 113 [[km]] dugim [[sprud]]om, uz istočnu obalu Krima. Izuzetno slane vode [[Sivaš]]a prerađuju se u [[Hemijska industrija|kemijskim postrojenjima]] [[Krasnoperekopsk]]a na sjeverozapadu Krima.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Geografija|Geografski]] se Krim da podijeliti na tri područja. Prvo od njih, prostire se po sjevernom i centralnom dijelu Krima (na površini od oko 3/4 [[poluotok]]a). Ta regija se sastoji od serije ravnica koje se blago spuštaju od juga prema sjeveru. Taj inače [[stepa|stepski]] kraj, se danas intenzivno obrađuje, najviše se uzgaja; ozima [[pšenica]], [[kukuruz]], [[krumpir]] i [[suncokret]]. [[Klima]] u tom dijelu je suha i [[kontinentalna klima|kontinentalna]], a dodatne količine vode potrebne ljeti za navodnjavnje, dopremaju se [[kanal]]om od [[Nova Kahovka|Nove Kahovke]] na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Dnjepar]].&lt;ref name=brit/&gt;

Druga regija, [[Kerč (poluotok)|Poluotok Kerč]], prostire se na krajnjem istoku pored [[Rusija|ruskog]] [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskog kraja]]. To je kraj niskih brežuljaka bogatih [[Željezni oksidi|željeznom rudom]]. Brojni [[termalni izvor]]i i lječilišta meka su za [[turizam|turiste]]. I tu prevladava [[stepa]], ali [[poljoprivreda]] nije osobito razvijena zbog malih zemljišnih posjeda. [[Industrija]] osobito [[metalurgija|metalurška]] koncentrirana je u najvećem urbanom centru [[Kerč]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

Treća regija je planinski pojas koji se prostire na jugu poluotoka, on je formiran od tri [[planinski masiv|masiva]], koji se paralelno nižu duž južne obale. Ti masivi pokriveni ravnim [[vapnenac|vapnenačkim]] blokovima, poznati kao [[Krimske planine]], postupno se uzdižu od sjevera prema jugu do najvišeg vrha na planinini Rimski-Koš od 1 545 [[metar]]a. Sjeverne padine Krimskih planina su blage, dok je potpuna suprotna stvar na jugu, gdje se strmo spuštaju prema moru i uskom dobro razvedenom obalnom pojasu.

Količina [[oborine|oborina]] u toj regiji su znatno veće nego bilo gdje na Krimu. Prosječna godišnja količina oborina iznosi iznad 600&amp;nbsp;mm. Krimske planine imaju bujnu i raznoliku [[šuma|šumsku]] [[vegetacija|vegetaciju]], počevši od [[hrast]]a, [[bukva|bukve]], [[grab]]a, [[javor]]a i drugih vrsta [[drvo|drveća]], po nižim dijelovima, do [[smreka]] i pojasa [[trava]] na višim nadmorskim visinama.

Klima južne obale, zaklonjene planinama od uticaja hladnih sjevernih struja, je [[sredozemna klima|mediteranska]]. Tu je uvezeno i posađeno brojno egzotično bilje; [[čempres]]i, [[oleandar|oleandri]], [[badem]]i, [[mirta|mirte]], [[palma|palme]] i druga [[Suptropska klima|suptropska]] [[Flora (biljke)|flora]]. Niži planinski obronci na jugu zasađeni su [[vinograd]]ima. Tu se sadi i dosta [[duhan]]a i [[Cvijet|cvijeća]] za [[parfem]]e. Većina urbanih centara u tom pojasu, bavi se preradom poljoprivrednih proizvoda i podrumarstvom ([[vino]]). Na sjevernim padinama se nalazi i [[Simferopolj]] [[državna uprava|administrativni centar]] te autonomne republike. On je i glavni [[transport]]ni centar sa mješovitom ekonomijom lake industrije i usluga. Kod naselja Naučnij nalazi se [[Krimska astrofizička opservatorija]], jedna od najvećih [[astronomija|astronomskih]] istraživačkih ustanova u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. U toj regiji postoji velik broj [[kamenolom]]a, naročito [[krečnjak]]a i [[diorit]]a. Za regiju je osobito važan [[turizam]], u centrima; [[Jalta]], [[Gurzuf]], [[Alušta]] i [[Alupka]]. [[Luka|Lučki]] grad [[Sevastopolj]] služi kao baza i za ukrajinsku i rusku Crnomorsku flotu.&lt;ref name=brit/&gt;

==== Autonomna Republika Krim ====
Autonomna Republika Krim ({{jez-uk|Автономна Республіка Крим}}), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]].
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style=&quot;text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; &quot; summary=&quot;links to Ukraine's oblasts and their capital cities&quot;
|+ style=&quot;vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;&quot; | Popis ukrajinskih oblasti
|- style=&quot;background:#ddd; vertical-align:top;&quot;
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (hrvatski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (ukrajinski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Tradicionalni naziv
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblasno središte
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Čerkaška oblast
| Черкаська область &lt;br /&gt;''Čerkas'ka oblast'''
| Черкащина &lt;br /&gt;''Čerkaščyna''
| Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Černigivska oblast
| Чернігівська область &lt;br /&gt;''Černigivs'ka oblast'''
| Чернігівщина &lt;br /&gt;''Černigivščyna''
| Чернігів, Černigiv
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Černivačka oblast
| Черніветська область &lt;br /&gt;''Černivets'ka oblast'''
| Чернівеччина &lt;br /&gt;''Černiveččyna''
| Чернівці, Černivci 
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Dnjipropetrovska oblast
| Дніпропетровська область &lt;br /&gt;''Dnipropetrovs'ka oblast'''
| Дніпропетровщина &lt;br /&gt;''Dnipropetrovščyna''
| Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Donečka oblast
| Донецька область &lt;br /&gt;''Donets'ka oblast'''
| Донеччина &lt;br /&gt;''Doneččyna''
| Донецьк, (Donec'k)/ Doneck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Ivano-Frankivska oblast
| Івано-Франківська область &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivs'ka oblast'''
| Івано-Франківщина &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivščyna''
| Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Harkovska oblast
| Харківська область &lt;br /&gt;''Harkivs'ka oblast'''
| Харківщина &lt;br /&gt;''Harkivščyna'', &lt;br /&gt;ili Слобожанщина &lt;br /&gt;''Slobožanščyna''
| Харків, Harkov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Hersonska oblast
| Херсонська область &lt;br /&gt;''Hersons'ka oblast'''
| Херсонщина &lt;br /&gt;''Hersonščyna''
| Херсон, Herson
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Hmeljnička oblast
| Хмельнитська область &lt;br /&gt;''Hmel'nyts'ka oblast'''
| Хмельниччина &lt;br /&gt;''Hmel'nyččyna''
| Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Kijevska oblast
| Київська область &lt;br /&gt;''Kyjivs'ka oblast'''
| Київщина &lt;br /&gt;''Kyjivščyna''
| Київ, (Kyjiv)/ Kijev
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Kirovogradska oblast
| Кіровоградська область &lt;br /&gt;''Kirovograds'ka oblast'''
| Кіровоградщина &lt;br /&gt;''Kirovogradščyna''
| Кіровоград, Kirovograd
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Luganska oblast
| Луганська область &lt;br /&gt;''Lugans'ka oblast'''
| Луганщина &lt;br /&gt;''Luganščyna''
| Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Lavovska oblast
| Львівська область &lt;br /&gt;''L'vivs'ka oblast'''
| Львівщина &lt;br /&gt;''L'vivščyna''
| Львів, (L'viv) / Lavov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Mikolajivska oblast
| Миколаївська область &lt;br /&gt;''Mykolaivs'ka oblast'''
| Миколаївщина &lt;br /&gt;''Mykolajivščyna''
| Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Odeška oblast
| Одеська область &lt;br /&gt;''Odes'ka oblast'''
| Одещина &lt;br /&gt;''Odeščyna''
| Одеса, Odesa
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Poltavska oblast
| Полтавська область &lt;br /&gt;''Poltavs'ka oblast'''
| Полтавщина &lt;br /&gt;''Poltavščyna''
| Полтава, Poltava
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Rivanjska oblast
| Рівненська область &lt;br /&gt;''Rivnens'ka oblast'''
| Рівненщина &lt;br /&gt;''Rivnenščyna''
| Рівне, Rivne
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Sumska oblast
| Сумська область &lt;br /&gt;''Sums'ka oblast'''
| Сумщина &lt;br /&gt;''Sumščyna''
| Суми, (Sumy) / Sumi
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Ternopiljska oblast
| Тернопільська область &lt;br /&gt;''Ternopil's'ka oblast'''
| Тернопільщина &lt;br /&gt;''Ternopil'ščyna''
| Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Vinička oblast
| Віннитська область &lt;br /&gt;''Vinnyts'ka oblast'''
| Вінниччина &lt;br /&gt;''Vinnyččyna''
| Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Volinjska oblast
| Волинська область &lt;br /&gt;''Volyns'ka oblast'''
| Волинь &lt;br /&gt;''Volyn'''
| Луцьк, (Luc'k)/ Luck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Zakarpatska oblast
| Закарпатська область &lt;br /&gt;''Zakarpats'ka oblast'''
| Закарпаття &lt;br /&gt;''Zakarpattja''
| Ужгород, Užgorod
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Zaporiška oblast
| Запорізька область &lt;br /&gt;''Zaporiz'ka oblast'''
| Запоріжчина &lt;br /&gt;''Zaporižčyna''
| Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Žitomirska oblast
| Житомирська область &lt;br /&gt;''Žytomyrs'ka oblast'''
| Житомирщина &lt;br /&gt;''Žytomyrščyna''
| Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir
|}

== Stanovništvo ==
Prema službenom popisu stanovništva iz [[2001]]. u Autonomnoj republici Krim živjelo je 2 033 736 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt; Po procjenama iz [[2013]]. danas na Krimu živi 1 965 177 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php
 | title =Ukaraine: Krym / Крим
 | accessdate = 18. 03. 2014
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; Većinsko stanovništvo su [[Rusi]] (58,5%), zatim slijede [[Ukrajinci]] sa 24,3%, pa [[Krimski Tatari]] sa 12,1%, [[Bjelorusi]] sa 1,4% i [[Armenci]] sa 1,1%. [[Židovi]], [[Nijemci]] i svi ostali narodi ne prelaze 1% krimske populacije.

=== Najveći gradovi ===
* [[Simferopolj]] (337 285&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Kerč]] (145 265&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Jevpatorija]] (106 877&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Jalta]] (78 115&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Feodosija]] (69 461&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Džankoj]] (36 086)
* [[Krasnoperekopsk]] (29 815&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Alušta]] (28 418&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Bahčisaraj]] (26 482&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Saki]] (23 655&lt;ref name=mam/&gt;)
* [[Armjansk]] (22 337&lt;ref name=mam/&gt;)

Najveći grad na [[poluotok]]u je [[Sevastopolj]] sa svojih 342 580 stanovnika&lt;ref name=sev&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-msevastopol.php
 | title =M. Sėvastopol' / м. Севастополь
 | accessdate = 17. 03. 2014
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; ali on formalno nije u sastavu AR Krim, već ima poseban administrativni status, jer je pod direktnom upravom ukrajinske [[Metropola|metropole]] [[Kijev]]a i samog [[predsjednik]]a [[Ukrajina|Ukrajine]].
== Historija ==
{{Istorija Krima}}
Prvi naseljenici Krima su najvjerojatnije bili [[Kimerijci]] koji su ga naselili oko [[1000-e pne.]]&lt;ref name=brit/&gt; U [[7. vijek pne.|7. vijeku pne.]] [[nomadi|nomadski]] [[Skiti]] pokorili su sve krimske [[stepa|stepe]], osim krajnjeg istoka, na kom se održalo [[Bosporsko Kraljevstvo]] na [[poluotok]]u Kerč, ono je došlo pod jak [[Antička Grčka|grčki]] utjecaj. Od [[5. vijek pne.|5.]] - [[4. vijek pne.|4. vijeka pne.]] pa nadalje, [[Antička Grčka|Grci]] su osnovali brojne [[Grčka kolonizacija|kolonije]] duž obala Krima, od kojih su najvažnije bile '''[[Herson Taurijski|Herson]]''', koja se nalazila gdje danas leži moderni [[Sevastopolj]] i 
'''[[Pantikapej|Pantikapaion]]''', gdje danas leži [[grad]] [[Kerč]].&lt;ref name=brit/&gt; Te kolonije su počevši od [[15. pne.]] potpale su pod vlast [[Antički Rim|Rima]], i uspješno se odhrvavale brojnim napadima [[nomadi|nomadskih]] hordi sa [[istok]]a, koje su ipak ovladale 
[[stepa|stepskom]] unutrašnjošću.&lt;ref name=brit/&gt;

U [[10. vijek]]u na sve obalne krimske gradove polagao je pravo [[Vladimir I Veliki|Vladimir Veliki]] vladar [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], ali Kijev nije bio u mogućnosti da održi svoju vlast na Krimu. On je isprva pokleknuo pod [[Kipčaci u Gruziji|Kipčacima]] a kasnije pod [[Tatari|tatarskom]] [[Zlatna Horda|Zlatnom Hordom]].&lt;ref name=brit/&gt; U [[13. vijek]]u [[Republika Genova|Genovežani]] osnovaju vlastite trgovačke kolonije duž krimskih obala, kojima upravljaju iz [[glavni grad|prijestolnice]] '''Kaffe''' (današnja [[Feodosija]]) koja dominira crnomorskom trgovinom. Početkom [[14. vijek]]a [[islam]] se počeo rapidno širiti među tatarskim stanovništvom krimske unutrašnjosti, za vladavine [[Kan (titula)|kana]] Ozbega, najdugovječnijeg vladara [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], koji je i sam upravo tad konvertirao na islam. Krimski ostaci Zlatne Horde, vremenom su postali poznati kao [[Krimski Tatari|Krimski kanat]], koji od [[1475]]. priznaje [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast.&lt;ref name=brit/&gt; Iako je njihova moć dramatično oslabila od dana kad su sijali strah za [[Mongoli|mongolskih]] osvajanja, [[Krimski Tatari|Tatari]] su često poduzimali pljačkaške pohode na [[Velika moskovska kneževina|Moskovsku kneževinu]] iz svoje [[glavni grad|prijestolnice]] [[Bahčisaraj]] na jugu Krima.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Osmansko Carstvo]] bilo je dominantna sila u regiji nekoliko stotina godina, ali se od kraja [[17. vijek]]a i [[Petar Veliki|Petra Velikog]], [[Rusko Carstvo]] počelo širiti preko svojih južnih granica.&lt;ref name=brit/&gt; Tokom iduća dva vijeka, Rusija i Osmansko Carstvo sudjelovali su u [[Rusko-turski ratovi|čitavom nizu ratova]] za kontrolu crnomorskih obala. Jedan od tih sukoba [[Rusko-turski rat 1768.-1774.|Rat 1768. - 1774.]], završio je potpisivanjem 
[[Kučukkainardžijski mir|Kučukkainardžijskog mira]] ([[1774]]), njime je Rusiji ustupljena [[fortifikacija|utvrda]] [[Kerč]].&lt;ref name=brit/&gt;
Prema tom ugovoru, [[Krimski Tatari|Krimski Kanat]], stekao je formalnu nezavisnost (u stvarnosti je postao [[vazal]]na zemlja Rusije). Ni to stanje nije dugo potrajalo jer je [[1783]]. [[car]]ica [[Katarina Velika]] [[aneksija|anektirala]] [[poluotok]].&lt;ref name=brit/&gt;

Regionalno rivalstvo između Rusije i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] oko Krima, nastavilo je tinjati i nakon toga. Ono se ponovno razbukalo za [[Krimski rat|Krimskog rata]] ([[1853]]. - [[1856]].), koji se proširio u širi evropski sukob, kad su se na osmansku stranu svrstale [[Francuska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]]. Anglo-francuski ekspedicioni korpus iskrcao se u [[septembar|septembru]] [[1854]]. u [[Sevastopolj]]u, ali kako nije imao teške [[artiljerija|artiljerije]] trebalo mu je godinu dana da natjera ruske snage na povlačenje iz Sevastopolja. Nakon tog rata mnogi [[Krimski Tatari]] (zbog otvorene kolaboracije) su prisilno raseljeni po drugim dijelovima Rusije.&lt;ref name=brit/&gt;

Kad je [[Oktobarska revolucija|revolucija iz 1917.]] dovela do raspada [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], u nastalom metežu su [[Krimski Tatari]] proglasili Krim samostalnom demokratskom republikom. Pred sam kraj [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] ([[1918]]. - [[1920]].), Krim je postao posljednje uporište [[Bijela garda (Rusija)|bjelogardejskih]] snaga, a njihov poraz značio je i kraj nezavisne krimske države. Nakon tog je poluotok reorganiziran kao [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] u sastavu [[Ruska SFSR|Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike]], i kao takav je funkcionirao od [[1921]]. do [[1945]].&lt;ref name=brit/&gt;

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] najveći dio Krima je već od kraja [[1941]]. do početka [[1944]]. bio pod okupacijom jedinica [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Nakon oslobođenja poluotoka u [[maj]]u [[1944]], nekih 200.000 [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] je prisilno [[Deportacija|deportirano]] u [[Sibir]] i republike [[Centralna Azija|centralne Azije]], zbog optužbi za [[kolaboracija|kolaboraciju]] sa [[Nacizam|nacistima]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[26. april]]a [[1954]]. [[Krim]] je dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike]]. Tu odluku donio je tadašnji [[predsjednik]] [[SSSR]]-a [[Nikita Hruščov]] u povodu 300 godišnjice [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavsog sporazuma]], kojim je Ukrajina podpala pod rusku vlast.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Krimski Tatari]] su pravno rehabilitirani [[1967]]., ali im je i nadalje onemogućavan i otežavan povratak na Krim.&lt;ref name=brit/&gt; Krajem [[1980e|1980-ih]] i početkom [[1990e|90-ih]], u vrijeme kad se raspadao [[SSSR|Sovjetski Savez]], brojni [[Krimski Tatari]] iseljeni sa Krima, počeli su se vraćati, tako je njihov broj koji je [[1989]]. bio oko 38.000 narastao na otprilike 300.000 na prijelazu u [[21. vijek]].&lt;ref name=brit/&gt; U tim burnim vremenima lelujao se i pravni status Krima, jer je od [[1991]]. još jedamput postao autonomna republika, ali taj put unutar Sovjetskog Saveza. No kad se [[SSSR|Sovjetski Savez]] i formalno raspao u decembru iste godine, Krim je postao dio nove nezavisne Ukrajine.

Treba reći da je odnos između službenog [[Kijev]]a i Krima izuzetno složen. Etnički [[Rusi]] čine većinu stanovništva Krima, a kratkotrajni pokret za nezavisnost od Ukrajine, koji se razbuktao [[1994]]., doveo je do toga da je Kijev ukinuo funkciju [[predsjednik]]a autonomne republike. Interesi [[Rusija|Rusije]] na Krimu dodatno kompliciraju situaciju, kao i problemi oko [[Crnomorska flota|Crnomorske vojne flote]] i korištenja baze u [[Sevastopolj]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Budimpeštanski memorandum]], koji su potpisali [[Rusija]], [[Ukrajina]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] u [[decembar|decembru]] [[1994]]., obavezao je zemlje potpisnice da će poštovati zatečene (sovjetske) granice Ukrajine. Ukrajina se obavezala da će sve svoje zatečene zalihe [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] prenijeti u Rusiju na razgradnju i uništenje. Pitanje Crnomorske flote je riješeno tako, da je ona proporcionalno podjeljena između Ukrajine i Rusije. Rusiji je (uz potpisivanje Ugovora o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu) omogućen zakup na lučke kapacitete u [[Sevastopolj]]u do [[1997]]. (uz mogućnost naknadnih produženja ugovora). Tako je Krim još jedamput dobio status ukrajinskog teritorija, a delikatna granična pitanja sa Rusijom i želje Ukrajine da se približi [[Evropa|evropskim]] integracijama, naizgled su izmirene. Ipak je pokušaj Rusije da izgradi branu u [[Kerčki prolaz|Kerčkom prolazu]] izazvao je veliki diplomatski incident [[2003]]., jer su to ukrajinski politički lideri okarakterizirali kao povredu ukrajinskog teritorijalnog integriteta.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Datoteka:Crimea republic map.png|thumb|300px|Politička podela Krima prema gledištu Ukrajine - Autonomna Republika Krim i grad [[Sevastopolj]].]]
Na početku [[21. vijek]]a, kad se ukrajinska politička scena ustalasala takozvanom [[Narančasta revolucija|Narančastom revolucijom]], većinsko rusko stanovništvo Krima oprijedijelilo se za [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] i njegovu prorusku Partiju regija.&lt;ref name=brit/&gt; Kad je Janukovič postao predsjednik [[2010]]., on je produžio Rusiji zakup za luku u [[Sevastopolj]]u do 2042., istovremeno je po tom sporazumu Rusiji dozvoljeno da drži 25 000 vojnika u [[Sevastopolj]]u i par avio baza na Krimu. Nakon dugotrajnih protestnih akcija u Kijevu, Janukovič je februaru [[2014]]. u strahu za vlastiti život pobjegao iz Kijeva, pa su demonstranti srušili njegovu vladu. S druge strane krimski [[parlament]]arci, izabrali su [[Viktor Janukovič|Sergeja Aksjonova]], lidera proruske Partije jedinstva za svog premjera.&lt;ref name=brit/&gt; Mitinzi podrške pro ruskim političarima uobičajena su pojava po cijelom Krimu, uz nešto manje vidljive mitinge [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] koji uglavnom podržavaju daljnju vezu sa Ukrajinom. U [[mart]]u je ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] dobio odobrenje vlastitog parlamenta da pošalje ruske vojnike na Krim, ukoliko bi to trebalo da zaštite ruske stanovnike. U svega nekoliko dana ruske (zapravo jedinice bez ikakvih oznaka) i lokalne proruske snage preuzele su kontrolu nad cijelim poluotokom. S druge strane Krimski parlament jednoglasno je izgasao otcjepljenje od Ukrajine i udruživanje sa Ruskom Federacijom.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Referendum o statusu Krima]] održan je [[16. mart]]a [[2014]], iako ga je privremena vlada iz Kijeva proglasila neustavnim, a lideri krimskih Tatara pozvali svoje birače da ga bojkotiraju.&lt;ref name=brit/&gt; Na referendumu je 97% glasalo za otcjepljenje od Ukrajine i udruživanje sa Rusijom, od 83,1% glasača koliko ih je izašlo na izbore. Rezeltate tog referenduma ne priznaje prijelazna (privremena) vlada iz Kijeva, kao ni [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[EU]], koji su istovremeno uveli i neke oblike sankcija protiv pojedinih ruskih lidera i članova samoproglašene krimske vlade.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143010/Crimea
   |title      = ''Crimea''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 18. 03. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Crimea}}
* [http://www.rada.crimea.ua/ Službene stranice krimske rade] {{ru icon}}

[[Kategorija:Historija Rusije]]
[[Kategorija:Geografija Ukrajine]]
[[Kategorija:Sporna područja]]</text>
      <sha1>2uqyrlfv92ep7k5c69g4lqrdi01nbmp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefotiam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234270</id>
    <revision>
      <id>42679674</id>
      <parentid>42296957</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4632" sha1="qu75q7k6torrmv30cj8ylz7ievciyei" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (6R,7R)-7-[2-(2-amino-1,3-tiazol-4-il)acetamido]-3-[({1-[2-(dimetilamino)etil]-1H-1,2,3,4-tetrazol-5-il}sulfanil)metil]-8-okso-5-tia-1-azabiciklo[4.2.0]okt-2-en-2-karboksilna kiselina
| image             = Cefotiam.jpg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cefotiam.svg
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefotiam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefotiam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 sat
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 61622-34-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 43708
| PubChemSubstance  = 46506679
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00229
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 39831
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 355510
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=23 |N=9 |O=4 |S=3
| molecular_weight  = 525.628
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3CCN(C)C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)CC1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C18H23N9O4S3/c1-25(2)3-4-26-18(22-23-24-26)34-7-9-6-32-15-12(14(29)27(15)13(9)16(30)31)21-11(28)5-10-8-33-17(19)20-10/h8,12,15H,3-7H2,1-2H3,(H2,19,20)(H,21,28)(H,30,31)/t12-,15-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QYQDKDWGWDOFFU-IUODEOHRSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cevalotiam'''' je jedan od [[cefalosporin]]a, koji ima širok spektar dejstva proti [[Gram pozitivna bakterija|gram-pozitivnih]] i [[Gram negativne bakterije|gram-negativnih]] [[mikroorganizam]]a.&lt;ref&gt;Muller R, Bottger C, Wichmann G: Suitability of cefotiam and cefuroxime axetil for the perioperative short-term prophylaxis in tonsillectomy patients. Arzneimittelforschung. 2003;53(2):126-32. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12642969 12642969]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kolben M, Mandoki E, Ulm K, Freitag K: Randomized trial of cefotiam prophylaxis in the prevention of postoperative infectious morbidity after elective cesarean section. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 2001 Jan;20(1):40-2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11245321 11245321]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shimizu S, Chen KR, Miyakawa S: Cefotiam-induced contact urticaria syndrome: an occupational condition in Japanese nurses. Dermatology. 1996;192(2):174-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8829507 8829507]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefotiam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00229 Cefotiam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227045043/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00229 |date=2014-02-27 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]</text>
      <sha1>qu75q7k6torrmv30cj8ylz7ievciyei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceftazidim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234273</id>
    <revision>
      <id>42679680</id>
      <parentid>42296967</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:38:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4116" sha1="7b1wmmglme68p43oirxzp12bherda3j" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ceftazidime.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Ceftazidime ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ceftazidim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ceftazidima [INN-Spanish], Ceftazidime pentahydrate, Ceftazidime Sodium In Plastic Container, Ceftazidimum [INN-Latin]
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ceftazidime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,9 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 78439-06-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5481173
| PubChemSubstance  = 46506143
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00438
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4587145
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06889
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3508
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 201
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=22 |N=6 |O=7 |S=2
| molecular_weight  = 546,576
| smiles            = [O-]C(=O)C1=C(CS[C@]2([H])[C@H](NC(=O)C(=N/OC(C)(C)C(O)=O)\C3=CSC(N)=N3)C(=O)N12)C[N+]1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C22H22N6O7S2/c1-22(2,20(33)34)35-26-13(12-10-37-21(23)24-12)16(29)25-14-17(30)28-15(19(31)32)11(9-36-18(14)28)8-27-6-4-3-5-7-27/h3-7,10,14,18H,8-9H2,1-2H3,(H4-,23,24,25,29,31,32,33,34)/b26-13-/t14-,18-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ORFOPKXBNMVMKC-DWVKKRMSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ceftazidim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 546,576 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 244,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ceftazidime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00438 Ceftazidime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410193346/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00438 |date=2014-04-10 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Piridini]]
[[Kategorija:Tiazoli]]
[[Kategorija:Cviterjoni]]</text>
      <sha1>7b1wmmglme68p43oirxzp12bherda3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefaklor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234274</id>
    <revision>
      <id>42679657</id>
      <parentid>42296938</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4264" sha1="esjp9u5ybie2qhg6bym0v34expy04ly" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefaclor.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefaklor
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Alenfral, Alfacet, Alfatil, Ceclor
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefaclor}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 0,6-0,9 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 53994-73-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 51038
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00833
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 46260
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06877
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3478
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 8867
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=14 |Cl=1 |N=3 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 367,807
| smiles            = [H][C@]12SCC(Cl)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](N)C1=CC=CC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C15H14ClN3O4S/c16-8-6-24-14-10(13(21)19(14)11(8)15(22)23)18-12(20)9(17)7-4-2-1-3-5-7/h1-5,9-10,14H,6,17H2,(H,18,20)(H,22,23)/t9-,10-,14-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QYIYFLOTGYLRGG-GPCCPHFNSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 327
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefaklor''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 367,807 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Hebert AA, Sigman ES, Levy ML: Serum sickness-like reactions from cefaclor in children. J Am Acad Dermatol. 1991 Nov;25(5 Pt 1):805-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1802903 1802903]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Parra FM, Igea JM, Martin JA, Alonso MD, Lezaun A, Sainz T: Serum sickness-like syndrome associated with cefaclor therapy. Allergy. 1992 Aug;47(4 Pt 2):439-40. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1456417 1456417]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 138,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefaclor}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00833 Cefaclor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413210431/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00833 |date=2014-04-13 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]</text>
      <sha1>esjp9u5ybie2qhg6bym0v34expy04ly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefoperazon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234275</id>
    <revision>
      <id>42679670</id>
      <parentid>42291812</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4284" sha1="98dcvbsp2b7rmaq36v6adqqnf78jy2d" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefoperazone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cefoperazone ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefoperazon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefoperazone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,0 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 62893-19-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD12
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 44185
| PubChemSubstance  = 46504543
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01329
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 40204
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06883
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3493
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 507674
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=25 |H=27 |N=9 |O=8 |S=2
| molecular_weight  = 645,667
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(NC(=O)N1CCN(CC)C(=O)C1=O)C1=CC=C(O)C=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C25H27N9O8S2/c1-3-32-8-9-33(21(39)20(32)38)24(42)27-15(12-4-6-14(35)7-5-12)18(36)26-16-19(37)34-17(23(40)41)13(10-43-22(16)34)11-44-25-28-29-30-31(25)2/h4-7,15-16,22,35H,3,8-11H2,1-2H3,(H,26,36)(H,27,42)(H,40,41)/t15?,16-,22-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GCFBRXLSHGKWDP-WTKTZPJXSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 167-171
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefoperazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 645,667 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Jones RN, Barry AL: Cefoperazone: a review of its antimicrobial spectrum, beta-lactamase stability, enzyme inhibition, and other in vitro characteristics. Rev Infect Dis. 1983 Mar-Apr;5 Suppl 1:S108-26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6221381 6221381]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 270,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefoperazone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01329 Cefoperazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417171643/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01329 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>98dcvbsp2b7rmaq36v6adqqnf78jy2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefadroksil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234276</id>
    <revision>
      <id>42679655</id>
      <parentid>42296936</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3835" sha1="0go7tgumz3997u2u8lkp7fxv594t77n" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefadroxil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefadroksil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Baxan, Bidocef, Cefa-Drops, Cefamox
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefadroxil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,5 h
| excretion         = Renalno (90%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 66592-87-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DB05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 47964
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01140
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 43629
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06878
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3479
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1644
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=17 |N=3 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 363,388
| smiles            = [H][C@]12SCC(C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](N)C1=CC=C(O)C=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H17N3O5S/c1-7-6-25-15-11(14(22)19(15)12(7)16(23)24)18-13(21)10(17)8-2-4-9(20)5-3-8/h2-5,10-11,15,20H,6,17H2,1H3,(H,18,21)(H,23,24)/t10-,11-,15-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BOEGTKLJZSQCCD-UEKVPHQBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 197
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefadroksil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 363,388 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 158,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefadroxil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01140 Cefadroxil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413222315/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01140 |date=2014-04-13 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]</text>
      <sha1>0go7tgumz3997u2u8lkp7fxv594t77n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefmenoksim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234277</id>
    <revision>
      <id>42679666</id>
      <parentid>42296950</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:17:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5023" sha1="jndvsdicksm98zzmfnj32zciqog4rfn" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefmenoxime.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefmenoksim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bestcall, Cefmax, Tacef
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefmenoxime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 65085-01-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9570757
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00267
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 7845223
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 55490
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201224
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=17 |N=9 |O=5 |S=3
| molecular_weight  = 511,558
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/OC)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H17N9O5S3/c1-24-16(20-22-23-24)33-4-6-3-31-13-9(12(27)25(13)10(6)14(28)29)19-11(26)8(21-30-2)7-5-32-15(17)18-7/h5,9,13H,3-4H2,1-2H3,(H2,17,18)(H,19,26)(H,28,29)/b21-8-/t9-,13-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HJJDBAOLQAWBMH-YCRCPZNHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefmenoksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 511,558 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Yokota N, Koguchi M, Suzuki Y, Fukayama S, Ishihara R, Deguchi K, Oda S, Tanaka S, Nakane Y, Fukumoto T: [Antibacterial activities of cefmenoxime against recent fresh clinical isolates from patients in sinusitis] Jpn J Antibiot. 1995 May;48(5):602-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7637194 7637194]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paladino JA, Fell RE: Pharmacoeconomic analysis of cefmenoxime dual individualization in the treatment of nosocomial pneumonia. Ann Pharmacother. 1994 Mar;28(3):384-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8193431 8193431]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Duncker GI, Reich U, Krausse R: Cefmenoxime in corneal organ culture. Ophthalmologica. 1994;208(5):262-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7816419 7816419]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tsuchiya K, Kondo M, Kida M, Nakao M, Iwahi T, Nishi T, Noji Y, Takeuchi M, Nozaki Y: Cefmenoxime (SCE-1365), a novel broad-spectrum cephalosporin: in vitro and in vivo antibacterial activities. Antimicrob Agents Chemother. 1981 Jan;19(1):56-65. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6941742 6941742]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 269,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefmenoxime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00267 Cefmenoxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819034208/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00267 |date=2016-08-19 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>jndvsdicksm98zzmfnj32zciqog4rfn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefpiramid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234278</id>
    <revision>
      <id>42679675</id>
      <parentid>42296959</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4970" sha1="rjm3y98daowqrr1tp6o7z7nwe1i8gw8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefpiramide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefpiramid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cefpiramide [USAN:INN], Cefpiramide Sodium, Cefpiramido [INN-Spanish], Cefpiramidum [INN-Latin]
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefpiramide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4,44 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 70797-11-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 636405
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00430
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 552192
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C13376
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59213
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201204
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=25 |H=24 |N=8 |O=7 |S=2
| molecular_weight  = 612,637
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3C)=C(N1C(=O)[C@@]2([H])NC(=O)[C@H](NC(=O)C1=C(O)C=C(C)N=C1)C1=CC=C(O)C=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C25H24N8O7S2/c1-11-7-16(35)15(8-26-11)20(36)27-17(12-3-5-14(34)6-4-12)21(37)28-18-22(38)33-19(24(39)40)13(9-41-23(18)33)10-42-25-29-30-31-32(25)2/h3-8,17-18,23,34H,9-10H2,1-2H3,(H,26,35)(H,27,36)(H,28,37)(H,39,40)/t17-,18-,23-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PWAUCHMQEXVFJR-PMAPCBKXSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefpiramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 612,637 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Wang H, Yu Y, Xie X, Wang C, Zhang Y, Yuan Y, Zhang X, Liu J, Wang P, Chen M: In-vitro antibacterial activities of cefpiramide and other broad-spectrum antibiotics against 440 clinical isolates in China. J Infect Chemother. 2000 Jun;6(2):81-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11810540 11810540]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Iakovlev VP, Vishnevskii VA, Khlebnikov EP, Khadin IM, Plavlova MV, Elagina LV, Izotova GN: [Cefpiramide (Tamicin) in the treatment of purulent complications of abdominal surgery] Antibiot Khimioter. 1995 Sep;40(9):30-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8651827 8651827]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sampi K, Hattori M: [Comparative study of cefpiramide + amikacin versus piperacillin + amikacin in granulocytopenic patients: a randomized, prospective study] Gan To Kagaku Ryoho. 1992 Aug;19(9):1315-20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1503486 1503486]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 263,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefpiramide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00430 Cefpiramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325152935/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00430 |date=2016-03-25 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>rjm3y98daowqrr1tp6o7z7nwe1i8gw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefotaksim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234279</id>
    <revision>
      <id>42679672</id>
      <parentid>42291813</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:27:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3960" sha1="59s36geutfeannfm4c62jr4s7s2qk7n" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefotaxime.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cefotaxime ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefotaksim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefotaxime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 63527-52-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5479527
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00493
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4586392
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06885
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 204928
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 102
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=17 |N=5 |O=7 |S=2
| molecular_weight  = 455,465
| smiles            = [H][C@]12SCC(COC(C)=O)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/OC)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H17N5O7S2/c1-6(22)28-3-7-4-29-14-10(13(24)21(14)11(7)15(25)26)19-12(23)9(20-27-2)8-5-30-16(17)18-8/h5,10,14H,3-4H2,1-2H3,(H2,17,18)(H,19,23)(H,25,26)/b20-9-/t10-,14-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GPRBEKHLDVQUJE-QSWIMTSFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefotaksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 455,465 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 227,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefotaxime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00493 Cefotaxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216074411/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00493 |date=2014-02-16 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>59s36geutfeannfm4c62jr4s7s2qk7n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefdinir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234280</id>
    <revision>
      <id>42679662</id>
      <parentid>42296946</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:11:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4225" sha1="quy2n6qrr6o8sovcuvi1rmrqlocz4xh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefdinir.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefdinir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cefzon, Omnicef
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefdinir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,7 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 91832-40-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD15
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6915944
| PubChemSubstance  = 46505573
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00535
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5291705
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08110
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3485
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 927
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=13 |N=5 |O=5 |S=2
| molecular_weight  = 395,414
| smiles            = [H][C@]12SCC(C=C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/O)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C14H13N5O5S2/c1-2-5-3-25-12-8(11(21)19(12)9(5)13(22)23)17-10(20)7(18-24)6-4-26-14(15)16-6/h2,4,8,12,24H,1,3H2,(H2,15,16)(H,17,20)(H,22,23)/b18-7-/t8-,12-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RTXOFQZKPXMALH-GHXIOONMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefdinir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 395,414 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Yamanaka H, Shimazaki J, Imai K, Sugiyama Y, Shida K: Effect of estrogen administration on activities of testosterone 5alpha-reductase, alkaline phosphatase and arginase in the ventral and the dorsolateral prostates of rats. Endocrinol Jpn. 1975 Aug;22(4):297-302. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1201739 1201739]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 211,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefdinir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00535 Cefdinir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416173150/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00535 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Oksimi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>quy2n6qrr6o8sovcuvi1rmrqlocz4xh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefiksim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234281</id>
    <revision>
      <id>42679665</id>
      <parentid>42291811</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4397" sha1="qy1ymnpds0bad6va8rna9hfb4e7gqp5" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefixime.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefiksim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cefixoral, Cefspan, Cephoral, CFIX
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefixime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3-4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 79350-37-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5362065
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00671
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4514923
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06881
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 472657
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1541
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=15 |N=5 |O=7 |S=2
| molecular_weight  = 453,450
| smiles            = [H][C@]12SCC(C=C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/OCC(O)=O)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H15N5O7S2/c1-2-6-4-29-14-10(13(25)21(14)11(6)15(26)27)19-12(24)9(20-28-3-8(22)23)7-5-30-16(17)18-7/h2,5,10,14H,1,3-4H2,(H2,17,18)(H,19,24)(H,22,23)(H,26,27)/b20-9-/t10-,14-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OKBVVJOGVLARMR-QSWIMTSFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 218-225
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefiksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 453,450 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;McMillan A, Young H: The treatment of pharyngeal gonorrhoea with a single oral dose of cefixime. Int J STD AIDS. 2007 Apr;18(4):253-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17509176 17509176]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Adam D, Hostalek U, Troster K: 5-day cefixime therapy for bacterial pharyngitis and/or tonsillitis: comparison with 10-day penicillin V therapy. Cefixime Study Group. Infection. 1995;23 Suppl 2:S83-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8537138 8537138]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 238,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefixime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00671 Cefixime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140902204453/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00671 |date=2014-09-02 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>qy1ymnpds0bad6va8rna9hfb4e7gqp5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceforanid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234282</id>
    <revision>
      <id>42679671</id>
      <parentid>42296955</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4795" sha1="hi3sc7jwvz6ppzbab5vuthfyzfrk82z" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ceforanide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ceforanid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ceforanide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,6 - 2,98 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 60925-61-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 43507
| PubChemSubstance  = 46504532
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00923
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 39656
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06884
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3495
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201046
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=21 |N=7 |O=6 |S=2
| molecular_weight  = 519,554
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3CC(O)=O)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)CC1=CC=CC=C1CN)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C20H21N7O6S2/c21-6-11-4-2-1-3-10(11)5-13(28)22-15-17(31)27-16(19(32)33)12(8-34-18(15)27)9-35-20-23-24-25-26(20)7-14(29)30/h1-4,15,18H,5-9,21H2,(H,22,28)(H,29,30)(H,32,33)/t15-,18-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SLAYUXIURFNXPG-CRAIPNDOSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ceforanid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 519,554 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Crowle AJ, Sbarbaro JA, May MH: Effects of isoniazid and of ceforanide against virulent tubercle bacilli in cultured human macrophages. Tubercle. 1988 Mar;69(1):15-25. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3140456 3140456]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Campoli-Richards DM, Lackner TE, Monk JP: Ceforanide. A review of its antibacterial activity, pharmacokinetic properties and clinical efficacy. Drugs. 1987 Oct;34(4):411-37. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3315624 3315624]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cone LA, Barton SM, Woodard DR: Treatment of scleroma with ceforanide. Arch Otolaryngol Head Neck Surg. 1987 Apr;113(4):374-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3814386 3814386]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Barriere SL, Mills J: Ceforanide: antibacterial activity, pharmacology, and clinical efficacy. Pharmacotherapy. 1982 Nov-Dec;2(6):322-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6762529 6762529]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 244,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ceforanide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00923 Ceforanide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160823124807/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00923 |date=2016-08-23 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>hi3sc7jwvz6ppzbab5vuthfyzfrk82z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefditoren</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234283</id>
    <revision>
      <id>42679663</id>
      <parentid>42296947</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:12:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4302" sha1="srhpwkg2frmngveca7ay1dctzs5na82" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefditoren.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefditoren
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Meiact, Spectracef
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefditoren}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,6 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 117467-28-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD16
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9870843
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01066
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8046534
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59343
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = &lt;!-- 505125 Cefditoren Pivoxil --&gt;
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=18 |N=6 |O=5 |S=3
| molecular_weight  = 506,578
| smiles            = [H][C@]12SCC(\C=C/C3=C(C)N=CS3)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/OC)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C19H18N6O5S3/c1-8-11(33-7-21-8)4-3-9-5-31-17-13(16(27)25(17)14(9)18(28)29)23-15(26)12(24-30-2)10-6-32-19(20)22-10/h3-4,6-7,13,17H,5H2,1-2H3,(H2,20,22)(H,23,26)(H,28,29)/b4-3-,24-12-/t13-,17-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KMIPKYQIOVAHOP-YLGJWRNMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 127-129
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefditoren''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 506,578 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Tempera G, Furneri PM, Carlone NA, Cocuzza C, Rigoli R, Musumeci R, Pilloni AP, Prenna M, Tufano MA, Tullio V, Vitali LA, Nicoletti G: Antibiotic susceptibility of respiratory pathogens recently isolated in Italy: focus on cefditoren. J Chemother. 2010 Jun;22(3):153-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20566418 20566418]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 241,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefditoren}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01066 Cefditoren] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817203427/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01066 |date=2016-08-17 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>srhpwkg2frmngveca7ay1dctzs5na82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefapirin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234284</id>
    <revision>
      <id>42679660</id>
      <parentid>42296943</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3874" sha1="px5ydweemz7xwesymjpwvqt4djyo9cf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefapirin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefapirin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ambrocef, Cefa, Cefadyl, Cefatrex
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefapirin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 21593-23-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 30699
| PubChemSubstance  = 46505227
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01139
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 28486
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06896
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 554446
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1599
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=17 |N=3 |O=6 |S=2
| molecular_weight  = 423,463
| smiles            = [H][C@]12SCC(COC(C)=O)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)CSC1=CC=NC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C17H17N3O6S2/c1-9(21)26-6-10-7-28-16-13(15(23)20(16)14(10)17(24)25)19-12(22)8-27-11-2-4-18-5-3-11/h2-5,13,16H,6-8H2,1H3,(H,19,22)(H,24,25)/t13-,16-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UQLLWWBDSUHNEB-CZUORRHYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefapirin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 423,463 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 176,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefapirin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01139 Cefapirin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819024426/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01139 |date=2016-08-19 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>px5ydweemz7xwesymjpwvqt4djyo9cf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefprozil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234285</id>
    <revision>
      <id>42679677</id>
      <parentid>42296962</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:33:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3877" sha1="gkqh1kue2vnr9dmu7nbtocs71o985i9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefprozil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefprozil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Arzimol, Brisoral, Cronocef, Procef
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefprozil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,3 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 92665-29-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC10
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9887643
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01150
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8063315
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06888
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3506
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1742
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=19 |N=3 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 389,426
| smiles            = [H][C@]12SCC(C=CC)=C(N1C(=O)[C@@]2([H])NC(=O)[C@H](N)C1=CC=C(O)C=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C18H19N3O5S/c1-2-3-10-8-27-17-13(16(24)21(17)14(10)18(25)26)20-15(23)12(19)9-4-6-11(22)7-5-9/h2-7,12-13,17,22H,8,19H2,1H3,(H,20,23)(H,25,26)/b3-2+/t12-,13-,17-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WDLWHQDACQUCJR-ZAMMOSSLSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 218-225
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefprozil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 389,426 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 158,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefprozil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01150 Cefprozil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130825051127/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01150 |date=2013-08-25 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]</text>
      <sha1>gkqh1kue2vnr9dmu7nbtocs71o985i9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefamandol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234286</id>
    <revision>
      <id>42679659</id>
      <parentid>42291809</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3874" sha1="5aelaubfv1yh8p6fif1odz1sccbebzo" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefamandole.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefamandol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefamandole}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Parenteralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 32 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 34444-01-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 456255
| PubChemSubstance  = 46508882
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01326
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 401748
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06879
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3480
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1146
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=18 |N=6 |O=5 |S=2
| molecular_weight  = 462,503
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](O)C1=CC=CC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C18H18N6O5S2/c1-23-18(20-21-22-23)31-8-10-7-30-16-11(15(27)24(16)12(10)17(28)29)19-14(26)13(25)9-5-3-2-4-6-9/h2-6,11,13,16,25H,7-8H2,1H3,(H,19,26)(H,28,29)/t11-,13-,16-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OLVCFLKTBJRLHI-AXAPSJFSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefamandol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 462,503 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 201,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefamandole}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01326 Cefamandole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818233449/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01326 |date=2016-08-18 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>5aelaubfv1yh8p6fif1odz1sccbebzo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefoksitin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234287</id>
    <revision>
      <id>42679668</id>
      <parentid>42296953</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:20:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3896" sha1="29pzuh7se4hu6b07fqg2n61rremr5fk" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefoxitin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefoksitin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Mefoxin, Mefoxitin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefoxitin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 41 - 59 minuta
| excretion         = Renalno 85 %

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 35607-66-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 441199
| PubChemSubstance  = 46505845
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01331
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 389981
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06887
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 209807
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 996
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=17 |N=3 |O=7 |S=2
| molecular_weight  = 427,452
| smiles            = [H][C@]12SCC(COC(N)=O)=C(N1C(=O)[C@]2(NC(=O)CC1=CC=CS1)OC)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H17N3O7S2/c1-25-16(18-10(20)5-9-3-2-4-27-9)13(23)19-11(12(21)22)8(6-26-15(17)24)7-28-14(16)19/h2-4,14H,5-7H2,1H3,(H2,17,24)(H,18,20)(H,21,22)/t14-,16+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WZOZEZRFJCJXNZ-ZBFHGGJFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 149.5
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefoksitin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 427,452 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 201,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefoxitin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01331 Cefoxitin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420151526/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01331 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiofeni]]</text>
      <sha1>29pzuh7se4hu6b07fqg2n61rremr5fk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefepim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234288</id>
    <revision>
      <id>42679664</id>
      <parentid>42296948</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:14:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4228" sha1="3excvra8v7nbzjx6wt3kcga5ethqrtz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefepime.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cefepime ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefepim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Axepim, Cepimax, Cepimex, Maxcef
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefepime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,0 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 88040-23-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DE01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5479537
| PubChemSubstance  = 46507919
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01413
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4586395
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08111
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 478164
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 186
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=24 |N=6 |O=5 |S=2
| molecular_weight  = 480,561
| smiles            = CO\N=C(/C(=O)N[C@@H]1C(=O)N2[C@]1([H])SCC(C[N+]1(C)CCCC1)=C2C([O-])=O)C1=CSC(N)=N1
| StdInChI          = 1S/C19H24N6O5S2/c1-25(5-3-4-6-25)7-10-8-31-17-13(16(27)24(17)14(10)18(28)29)22-15(26)12(23-30-2)11-9-32-19(20)21-11/h9,13,17H,3-8H2,1-2H3,(H3-,20,21,22,26,28,29)/b23-12-/t13-,17-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HVFLCNVBZFFHBT-ZKDACBOMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefepim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 480,561 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Chapman TM, Perry CM: Cefepime: a review of its use in the management of hospitalized patients with pneumonia. Am J Respir Med. 2003;2(1):75-107. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14720024 14720024]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 203,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefepime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01413 Cefepime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216083126/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01413 |date=2014-02-16 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>3excvra8v7nbzjx6wt3kcga5ethqrtz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefpodoksim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234289</id>
    <revision>
      <id>42679676</id>
      <parentid>42296961</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:33:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3931" sha1="1nfm0b08hbyh2o7pby2a307g7jbbznh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Carnidazole Structual Formula V2.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefpodoksim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Banan, Doxef, Vantin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefpodoxime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,09 - 2,84 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 82619-04-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD13
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6335986
| PubChemSubstance  = 46504897
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01416
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4891496
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1672
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=17 |N=5 |O=6 |S=2
| molecular_weight  = 427,455
| smiles            = [H][C@]12SCC(COC)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/OC)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C15H17N5O6S2/c1-25-3-6-4-27-13-9(12(22)20(13)10(6)14(23)24)18-11(21)8(19-26-2)7-5-28-15(16)17-7/h5,9,13H,3-4H2,1-2H3,(H2,16,17)(H,18,21)(H,23,24)/b19-8-/t9-,13-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WYUSVOMTXWRGEK-HBWVYFAYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefpodoksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 427,455 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 210,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefpodoxime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01416 Cefpodoxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161109083232/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01416 |date=2016-11-09 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>1nfm0b08hbyh2o7pby2a307g7jbbznh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceftarolin fosamil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234290</id>
    <revision>
      <id>42679679</id>
      <parentid>42296966</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:36:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5238" sha1="tifrn5tqd9tp8gzrp4r4ju1rjh74xl6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ceftarolinfosamil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ceftarolin fosamil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Teflaro, Zinforo
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ceftaroline fosamil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,60 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 400827-46-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DI02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 16007393
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06590
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8028692
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 70718
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 501122
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=21 |N=8 |O=8 |P=1 |S=4
| molecular_weight  = 684,685
| smiles            = [H][C@]12SCC(SC3=NC(=CS3)C3=CC=[N+](C)C=C3)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N\OCC)\C1=NSC(NP(O)(O)=O)=N1)C([O-])=O
| StdInChI          = 1S/C22H21N8O8PS4/c1-3-38-26-13(16-25-21(43-28-16)27-39(35,36)37)17(31)24-14-18(32)30-15(20(33)34)12(9-40-19(14)30)42-22-23-11(8-41-22)10-4-6-29(2)7-5-10/h4-8,14,19H,3,9H2,1-2H3,(H4-,24,25,27,28,31,33,34,35,36,37)/b26-13+/t14-,19-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZCCUWMICIWSJIX-XHNDKCDBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ceftarolin fosamil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 684,685 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Steed ME, Rybak MJ: Ceftaroline: a new cephalosporin with activity against resistant gram-positive pathogens. Pharmacotherapy. 2010 Apr;30(4):375-89. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20334458 20334458]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kollef MH: New antimicrobial agents for methicillin-resistant Staphylococcus aureus. Crit Care Resusc. 2009 Dec;11(4):282-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 20001879 20001879]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kanafani ZA, Corey GR: Ceftaroline: a cephalosporin with expanded Gram-positive activity. Future Microbiol. 2009 Feb;4(1):25-33. doi: 10.2217/17460913.4.1.25. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19207097 19207097]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Parish D, Scheinfeld N: Ceftaroline fosamil, a cephalosporin derivative for the potential treatment of MRSA infection. Curr Opin Investig Drugs. 2008 Feb;9(2):201-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18246523 18246523]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Macgowan AP, Noel AR, Tomaselli S, Bowker KE: Pharmacodynamics of ceftaroline against Staphylococcus aureus studied in an in vitro pharmacokinetic model of infection. Antimicrob Agents Chemother. 2013 Mar 4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23459495 23459495]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 340,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ceftaroline fosamil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06590 Ceftaroline fosamil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150911145558/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06590 |date=2015-09-11 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Piridini]]
[[Kategorija:Tiazoli]]
[[Kategorija:Tiadiazoli]]</text>
      <sha1>tifrn5tqd9tp8gzrp4r4ju1rjh74xl6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefmetazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234291</id>
    <revision>
      <id>42679667</id>
      <parentid>42296951</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:19:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3867" sha1="e9xgbz33jhzlm140nejynkdig8ox2og" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefmetazole.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefmetazol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefmetazole}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,50 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 56796-20-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 42008
| PubChemSubstance  = 46504461
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00274
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 38311
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08103
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3489
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201195
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=17 |N=7 |O=5 |S=3
| molecular_weight  = 471,534
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3C)=C(N1C(=O)[C@]2(NC(=O)CSCC#N)OC)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C15H17N7O5S3/c1-21-14(18-19-20-21)30-6-8-5-29-13-15(27-2,17-9(23)7-28-4-3-16)12(26)22(13)10(8)11(24)25/h13H,4-7H2,1-2H3,(H,17,23)(H,24,25)/t13-,15+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SNBUBQHDYVFSQF-HIFRSBDPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefmetazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 471,534 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 239,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefmetazole}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00274 Cefmetazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160818112922/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00274 |date=2016-08-18 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Nitrili]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>e9xgbz33jhzlm140nejynkdig8ox2og</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefazolin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234292</id>
    <revision>
      <id>42679661</id>
      <parentid>42291810</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:09:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3883" sha1="p4ekuw3tx55ggd283if8slwwmjy57z4" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefazolin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cefazolin ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefazolin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefazolin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,8 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 25953-19-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 33255
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01327
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 30723
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06880
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 474053
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1435
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=14 |N=8 |O=4 |S=3
| molecular_weight  = 454,507
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=C(C)S3)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)CN1C=NN=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C14H14N8O4S3/c1-6-17-18-14(29-6)28-4-7-3-27-12-9(11(24)22(12)10(7)13(25)26)16-8(23)2-21-5-15-19-20-21/h5,9,12H,2-4H2,1H3,(H,16,23)(H,25,26)/t9-,12-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MLYYVTUWGNIJIB-BXKDBHETSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefazolin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 454,507 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 11
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 234,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefazolin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01327 Cefazolin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140703172819/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01327 |date=2014-07-03 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]
[[Kategorija:Tiadiazoli]]</text>
      <sha1>p4ekuw3tx55ggd283if8slwwmjy57z4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefonicid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234293</id>
    <revision>
      <id>42679669</id>
      <parentid>42296954</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:22:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3975" sha1="h5gze36m5vxj53bjhhhviun8ysbft9p" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = cefonicid.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefonicid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Monocid, Praticef
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefonicid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 61270-58-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 43594
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01328
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 39734
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06882
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3491
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1601
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=18 |N=6 |O=8 |S=3
| molecular_weight  = 542,566
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3CS(O)(=O)=O)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](O)C1=CC=CC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C18H18N6O8S3/c25-13(9-4-2-1-3-5-9)14(26)19-11-15(27)24-12(17(28)29)10(6-33-16(11)24)7-34-18-20-21-22-23(18)8-35(30,31)32/h1-5,11,13,16,25H,6-8H2,(H,19,26)(H,28,29)(H,30,31,32)/t11-,13-,16-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DYAIAHUQIPBDIP-AXAPSJFSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefonicid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 542,566 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 263,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefonicid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01328 Cefonicid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140325005527/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01328 |date=2014-03-25 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>h5gze36m5vxj53bjhhhviun8ysbft9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefotetan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234294</id>
    <revision>
      <id>42679673</id>
      <parentid>42296956</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:28:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3931" sha1="3aajlzf7lobzklqh441vou9ym3w62cw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefotetan.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefotetan
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cefotan, Yamatetan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefotetan}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 69712-56-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DC05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 53025
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01330
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 47904
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06886
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3499
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 474579
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=17 |N=7 |O=8 |S=4
| molecular_weight  = 575,619
| smiles            = [H][C@]12SCC(CSC3=NN=NN3C)=C(N1C(=O)[C@]2(NC(=O)C1SC(S1)=C(C(N)=O)C(O)=O)OC)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C17H17N7O8S4/c1-23-16(20-21-22-23)34-4-5-3-33-15-17(32-2,14(31)24(15)7(5)11(29)30)19-9(26)13-35-12(36-13)6(8(18)25)10(27)28/h13,15H,3-4H2,1-2H3,(H2,18,25)(H,19,26)(H,27,28)(H,29,30)/b12-6-/t13?,15-,17+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SRZNHPXWXCNNDU-IXOPCIAXSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefotetan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 575,619 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 15
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 321,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefotetan}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01330 Cefotetan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325153346/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01330 |date=2016-03-25 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>3aajlzf7lobzklqh441vou9ym3w62cw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefradin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234295</id>
    <revision>
      <id>42679678</id>
      <parentid>42296963</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3990" sha1="o8eodxdba2i9thbmnl445uovuif5win" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cefradine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cefradin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cefradine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 38821-53-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DB09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 38103
| PubChemSubstance  = 46505082
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01333
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 34933
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06897
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3547
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1604
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=19 |N=3 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 349,405
| smiles            = [H][C@]12SCC(C)=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)[C@H](N)C1=CCC=CC1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H19N3O4S/c1-8-7-24-15-11(14(21)19(15)12(8)16(22)23)18-13(20)10(17)9-5-3-2-4-6-9/h2-3,6,10-11,15H,4-5,7,17H2,1H3,(H,18,20)(H,22,23)/t10-,11-,15-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RDLPVSKMFDYCOR-UEKVPHQBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 140
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cefradin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 349,405 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Neiss ES: Cephradine--a summary of preclinical studies and clinical pharmacology. J Ir Med Assoc. 1973 Mar 24;Suppl:1-12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4572639 4572639]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 138,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cefradine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01333 Cefradine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531014736/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01333 |date=2014-05-31 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]</text>
      <sha1>o8eodxdba2i9thbmnl445uovuif5win</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cetroreliks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234325</id>
    <revision>
      <id>42679688</id>
      <parentid>42302217</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:32:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4903" sha1="cb3xxiy5aovt63podcey27jyzr66hho" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (2S)-N-[(2S)-5-karbamimidamido-1-[(2S)-2[(1R)-1-karbamoiletil)karbamoil}}pirolidin-1-il]-1-oksopentan-2-il]-2-[(2R)-5-(karbamoilamino)-2-[(2S)-2-[(2S)-2-[(2R)-2-[(2R)-3-(4-hlorofenil)-2-[(2R)-2-acetamido-3-(naftalen-2-il)propanamido]propanamido]-3-(piridin-3-il)propanamido]-3-hidroksipropanamido]-3-(4-hidroksifenil)propanamido]pentanamido]-4-metilpentanamid
| image             = Cetrorelix.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cetrorelix ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cetroreliks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cetrorelix}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = ~62,8 sati
| excretion         = Nakon subkutane administracije izlučuje se nepromenjen putem urina.

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 120287-85-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = H01
| ATC_suffix        = CC02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00050
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 59224
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=70 |H=92 |Cl=1 |N=17 |O=14
| molecular_weight  = 1431.038
| smiles            = CC(C)C[C@H](NC(=O)[C@@H](CCCNC(N)=O)NC(=O)[C@H](CC1=CC=C(O)C=C1)NC(=O)[C@H](CO)NC(=O)[C@@H](CC1=CN=CC=C1)NC(=O)[C@@H](CC1=CC=C(Cl)C=C1)NC(=O)[C@@H](CC1=CC2=CC=CC=C2C=C1)NC(C)=O)C(=O)N[C@@H](CCCNC(N)=N)C(=O)N1CCC[C@H]1C(=O)N[C@H](C)C(N)=O
| StdInChI          = 1S/C70H92ClN17O14/c1-39(2)31-52(61(94)82-51(15-9-28-77-69(73)74)68(101)88-30-10-16-58(88)67(100)79-40(3)59(72)92)83-60(93)50(14-8-29-78-70(75)102)81-63(96)54(34-43-20-25-49(91)26-21-43)86-66(99)57(38-89)87-65(98)56(36-45-11-7-27-76-37-45)85-64(97)55(33-42-18-23-48(71)24-19-42)84-62(95)53(80-41(4)90)35-44-17-22-46-12-5-6-13-47(46)32-44/h5-7,11-13,17-27,32,37,39-40,50-58,89,91H,8-10,14-16,28-31,33-36,38H2,1-4H3,(H2,72,92)(H,79,100)(H,80,90)(H,81,96)(H,82,94)(H,83,93)(H,84,95)(H,85,97)(H,86,99)(H,87,98)(H4,73,74,77)(H3,75,78,102)/t40-,50-,51+,52+,53-,54+,55-,56-,57+,58+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SBNPWPIBESPSIF-MHWMIDJBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cetroreliks''' je sintetički [[hormon]] koji blokira dejstvo [[Gonadotropin-oslobađajući hormon|gonadotropin oslobađajućeg hormon]] (GnRH). GnRH kontroliše [[luteinizirajući hormon]] (LH), koji inicira ovulaciju tokom [[Menstrualni ciklus|menstrualnog ciklusa]]. Pri primeni hormonskog tretmana ponekad dolazi do prerane ovulacije, te se oslobađaju jajne ćelije koje nisu spremne za oplodnju. Cetroreliks sprečava oslobađanje tih ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cetrorelix}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00050 Cetrorelix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204063413/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00050 |date=2013-12-04 }}

[[Kategorija:Reproduktivna medicina]]
[[Kategorija:Hormonski agensi]]</text>
      <sha1>cb3xxiy5aovt63podcey27jyzr66hho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cevimelin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234326</id>
    <revision>
      <id>42679690</id>
      <parentid>42271474</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3706" sha1="bhuorhwzo55zihjm6740c5odc2m9ww1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (2R)-5'-metil-4-azaspiro[biciklo[2.2.2]oktan-2,2'-[1,4]oksatiolan]
| image             = Cevimeline.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cevimeline 3D.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cevimelin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Evoxac, Saligren
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cevimeline}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = 84% urinom.

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 107233-08-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N07
| ATC_suffix        = AX03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00185
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 3568
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=17 |N=1 |O=1 |S=1
| molecular_weight  = 199.313
| smiles            = CC1O[C@@]2(CS1)CN1CCC2CC1
| StdInChI          = 1S/C10H17NOS/c1-8-12-10(7-13-8)6-11-4-2-9(10)3-5-11/h8-9H,2-7H2,1H3/t8?,10-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WUTYZMFRCNBCHQ-LHIURRSHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 201-203
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
''Cevimelin''' je [[parasimpatomimetik]] i [[Muskarinski acetilholinski receptor|muskarinski]] agonist, sa posebnim dejstvom na [[Muskarinski acetilholinski receptor M3|M3 receptore]]. [[Administracija za hranu i lekove|FDA]] je odobrila ovaj lek za tretman suvih usta u kontekstu [[Šegrenov sindrom|Šegrenovog sindroma]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cevimeline}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00185 Cevimeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216003129/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00185 |date=2014-02-16 }}

[[Kategorija:Parasimpatomimetici]]
[[Kategorija:Muskarinski agonisti]]</text>
      <sha1>bhuorhwzo55zihjm6740c5odc2m9ww1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cidofovir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234329</id>
    <revision>
      <id>42679709</id>
      <parentid>42296995</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:50:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3714" sha1="pw77g8lxk7ymq5ken5jkwp7u6xabvic" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cidofovir Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cidofovir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = HPMPC, Vistide
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cidofovir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,4 - 3,2 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 113852-37-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AB12
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60613
| PubChemSubstance  = 46506054
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00369
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54636
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06909
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3696
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 152
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=14 |N=3 |O=6 |P=1
| molecular_weight  = 279,187
| smiles            = NC1=NC(=O)N(C[C@@H](CO)OCP(O)(O)=O)C=C1
| StdInChI          = 1S/C8H14N3O6P/c9-7-1-2-11(8(13)10-7)3-6(4-12)17-5-18(14,15)16/h1-2,6,12H,3-5H2,(H2,9,10,13)(H2,14,15,16)/t6-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VWFCHDSQECPREK-LURJTMIESA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 480
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cidofovir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 279,187 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 155,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cidofovir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00369 Cidofovir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415203728/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00369 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Fosforaste kiseline]]</text>
      <sha1>pw77g8lxk7ymq5ken5jkwp7u6xabvic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklesonid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234330</id>
    <revision>
      <id>42679713</id>
      <parentid>42286650</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4238" sha1="4s6zbdbqgr6qczxfny3qwekd8iratpq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ciclesonide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Ciclesonide ball-and-stick animation.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciklesonid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ciclesonide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Nazalno, respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 141845-82-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = BA08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 444033
| PubChemSubstance  = 46508553
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01410
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 392056
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201164
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=32 |H=44 |O=7
| molecular_weight  = 540,688
| smiles            = [H][C@@]12C[C@@]3([H])[C@]4([H])CCC5=CC(=O)C=C[C@]5(C)[C@@]4([H])[C@@H](O)C[C@]3(C)[C@@]1(OC(O2)C1CCCCC1)C(=O)COC(=O)C(C)C
| StdInChI          = 1S/C32H44O7/c1-18(2)28(36)37-17-25(35)32-26(38-29(39-32)19-8-6-5-7-9-19)15-23-22-11-10-20-14-21(33)12-13-30(20,3)27(22)24(34)16-31(23,32)4/h12-14,18-19,22-24,26-27,29,34H,5-11,15-17H2,1-4H3/t22-,23-,24-,26+,27+,29?,30-,31-,32+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LUKZNWIVRBCLON-FOMURGDPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciklesonid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 540,688 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Mutch E, Nave R, McCracken N, Zech K, Williams FM: The role of esterases in the metabolism of ciclesonide to desisobutyryl-ciclesonide in human tissue. Biochem Pharmacol. 2007 May 15;73(10):1657-64. Epub 2007 Jan 28. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17331475 17331475]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 99,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ciclesonide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01410 Ciclesonide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140405094831/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01410 |date=2014-04-05 }}

[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Ketali]]</text>
      <sha1>4s6zbdbqgr6qczxfny3qwekd8iratpq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cetuksimab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234331</id>
    <revision>
      <id>42679689</id>
      <parentid>42291820</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:34:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3018" sha1="rwfpg3mjp8594ch6hkjiu92qf4rohkl" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cetuximab.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cetuksimab
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cetuximab}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 114 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 205923-56-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XC06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00002
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = PQX0D8J21J
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D03455
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201577
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=6484 | H=10042 | N=1732 | O=2023 | S=36
| molecular_weight = 145781.6
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 61
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cetuksimab''' je [[antitelo]] koje se vezuje za [[receptora epidermalnog faktora rasta]]. Koristi se u lečenju metastatičkog [[Rak debelog crijeva|raka debelog creva]] i [[rak glave i vrata|raka glave i vrata]]. Cetuksimab je himerno (moš/čovek) [[monoklonalno antitelo]] koje se administrira intravenoznom infuzijom.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cetuximab}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00002 Cetuximab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207090158/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00002 |date=2013-12-07 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Monoklonalna antitela za tumore]]</text>
      <sha1>rwfpg3mjp8594ch6hkjiu92qf4rohkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Certolizumab pegol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234332</id>
    <revision>
      <id>42679684</id>
      <parentid>42276535</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4026" sha1="dv4tgwpi896jgyqtkvneykni257beg8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Certolizumab pegol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Certolizumab pegol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 14 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 428863-50-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AB05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08904
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201831
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=2115 | H=3252 | N=556 | O=673 | S=16 
| molecular_weight = 47.75 [[kDa]]
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Certolizumab pegol''' je recombinantni Fab' fragment antitela provi [[Faktor nekroze tumora-alfa|faktora nekroze tumora-alfa]], koji je konjugovan sa oko 40 kDa [[polietilen glikol]]a (PEG2MAL40K). Polietilen glikol pomaže u usporavanju metabolizma i eliminacije leka. Hemijski, laki lanac se sastoji od 214 aminokiselina, dok teški lanac ima 229 aminokiselina. Molekulska masa Fab' fragmenta antitela je 47,8 kDa. Ovaj lek se koristi u tretmanu [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]] i [[Kronova bolest|Kronove bolesti]]. [[FDA]] je odobrila ovaj lek u aprilu [[2008]].&lt;ref&gt;Chimenti MS, Saraceno R, Chiricozzi A, Giunta A, Chimenti S, Perricone R: Profile of certolizumab and its potential in the treatment of psoriatic arthritis. Drug Des Devel Ther. 2013 Apr 15;7:339-48. doi: 10.2147/DDDT.S31658. Print 2013. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23620660 23620660]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ferrante M, Vermeire S, Rutgeerts P: Certolizumab pegol in the treatment of Crohn's disease. Expert Opin Biol Ther. 2013 Apr;13(4):595-605. doi: 10.1517/14712598.2013.777039. Epub 2013 Mar 4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23451881 23451881]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://data.epo.org/publication-server/rest/v1.0/publication-dates/20110803/patents/EP1534753NWB1/document.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Certolizumab pegol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08904 Certolizumab pegol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131208141115/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08904 |date=2013-12-08 }}

{{HumanizovaniMonoklonali}}
{{Imunosupresanti}}

[[Kategorija:TNF inhibitori]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]</text>
      <sha1>dv4tgwpi896jgyqtkvneykni257beg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Celekoksib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234333</id>
    <revision>
      <id>42679683</id>
      <parentid>42271466</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:43:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5921" sha1="9sevs83h3atu8ac75563ewtvyb2jiwv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Celecoxib.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Celecoxib-3D-spacefill.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Celekoksib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Celebra, Celebrex
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Celecoxib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 11 h
| excretion         = Renalno, fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 169590-42-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XX33
| ATC_supplemental  = , {{ATC|M01|AH01}}
| PubChem           = 2662
| PubChemSubstance  = 46505596
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00482
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2562
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07589
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3520
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 118
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=14 |F=3 |N=3 |O=2 |S=1
| molecular_weight  = 381,372
| smiles            = CC1=CC=C(C=C1)C1=CC(=NN1C1=CC=C(C=C1)S(N)(=O)=O)C(F)(F)F
| StdInChI          = 1S/C17H14F3N3O2S/c1-11-2-4-12(5-3-11)15-10-16(17(18,19)20)22-23(15)13-6-8-14(9-7-13)26(21,24)25/h2-10H,1H3,(H2,21,24,25)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RZEKVGVHFLEQIL-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 158
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Celekoksib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 381,372 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Malhotra S, Shafiq N, Pandhi P: COX-2 inhibitors: a CLASS act or Just VIGORously promoted. MedGenMed. 2004 Mar 23;6(1):6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15208519 15208519]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Silverstein FE, Faich G, Goldstein JL, Simon LS, Pincus T, Whelton A, Makuch R, Eisen G, Agrawal NM, Stenson WF, Burr AM, Zhao WW, Kent JD, Lefkowith JB, Verburg KM, Geis GS: Gastrointestinal toxicity with celecoxib vs nonsteroidal anti-inflammatory drugs for osteoarthritis and rheumatoid arthritis: the CLASS study: A randomized controlled trial. Celecoxib Long-term Arthritis Safety Study. JAMA. 2000 Sep 13;284(10):1247-55. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10979111 10979111]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Solomon SD, McMurray JJ, Pfeffer MA, Wittes J, Fowler R, Finn P, Anderson WF, Zauber A, Hawk E, Bertagnolli M: Cardiovascular risk associated with celecoxib in a clinical trial for colorectal adenoma prevention. N Engl J Med. 2005 Mar 17;352(11):1071-80. Epub 2005 Feb 15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15713944 15713944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Yelland MJ, Nikles CJ, McNairn N, Del Mar CB, Schluter PJ, Brown RM: Celecoxib compared with sustained-release paracetamol for osteoarthritis: a series of n-of-1 trials. Rheumatology (Oxford). 2007 Jan;46(1):135-40. Epub 2006 Jun 15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16777855 16777855]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bertagnolli MM, Eagle CJ, Zauber AG, Redston M, Solomon SD, Kim K, Tang J, Rosenstein RB, Wittes J, Corle D, Hess TM, Woloj GM, Boisserie F, Anderson WF, Viner JL, Bagheri D, Burn J, Chung DC, Dewar T, Foley TR, Hoffman N, Macrae F, Pruitt RE, Saltzman JR, Salzberg B, Sylwestrowicz T, Gordon GB, Hawk ET: Celecoxib for the prevention of sporadic colorectal adenomas. N Engl J Med. 2006 Aug 31;355(9):873-84. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16943400 16943400]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sandberg M, Yasar U, Stromberg P, Hoog JO, Eliasson E: Oxidation of celecoxib by polymorphic cytochrome P450 2C9 and alcohol dehydrogenase. Br J Clin Pharmacol. 2002 Oct;54(4):423-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12392591 12392591]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 86,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Celecoxib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00482 Celecoxib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420090910/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00482 |date=2014-04-20 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Pirazoli]]</text>
      <sha1>9sevs83h3atu8ac75563ewtvyb2jiwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceftibuten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234334</id>
    <revision>
      <id>42679681</id>
      <parentid>42296969</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:39:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3883" sha1="bbv839bpokuxba5ls1qsyviiw6513g8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ceftibuten-Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ceftibuten
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ceftibuten}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno (95%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 97519-39-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD14
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5282242
| PubChemSubstance  = 46507324
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01415
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4445418
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08117
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3510
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1605
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=14 |N=4 |O=6 |S=2
| molecular_weight  = 410,425
| smiles            = [H][C@]12SCC=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=C/CC(O)=O)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C15H14N4O6S2/c16-15-17-7(5-27-15)6(1-2-9(20)21)11(22)18-10-12(23)19-8(14(24)25)3-4-26-13(10)19/h1,3,5,10,13H,2,4H2,(H2,16,17)(H,18,22)(H,20,21)(H,24,25)/b6-1-/t10-,13-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UNJFKXSSGBWRBZ-BJCIPQKHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ceftibuten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 410,425 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 216,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ceftibuten}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01415 Ceftibuten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161205134745/https://www.drugbank.ca/drugs/DB01415 |date=2016-12-05 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>bbv839bpokuxba5ls1qsyviiw6513g8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklacilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234336</id>
    <revision>
      <id>42679711</id>
      <parentid>42302228</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3809" sha1="3crbzt268219c9ylrc4mkeg39aj9b5w" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ciclacillin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciklacilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bastcillin, Calthor, Citosarin, Cyclapen
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ciclacillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3485-14-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 19003
| PubChemSubstance  = 46508073
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01000
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 17941
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C12766
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31444
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200356
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=23 |N=3 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 341,426
| smiles            = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C1(N)CCCCC1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C15H23N3O4S/c1-14(2)9(12(20)21)18-10(19)8(11(18)23-14)17-13(22)15(16)6-4-3-5-7-15/h8-9,11H,3-7,16H2,1-2H3,(H,17,22)(H,20,21)/t8-,9+,11-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HGBLNBBNRORJKI-WCABBAIRSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 182-183
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciklacilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 341,426 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 138,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ciclacillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01000 Ciclacillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420050613/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01000 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>3crbzt268219c9ylrc4mkeg39aj9b5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ceftizoksim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234338</id>
    <revision>
      <id>42679682</id>
      <parentid>42296971</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3922" sha1="c0om8ghgz9ik4ifestsmvcoonepmscd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = ceftizoxime.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ceftizoksim
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cefizox, Cefizox in plastic container, Ceftix, Eposerin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ceftizoxime}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno, rektalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 68401-81-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DD07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6533629
| PubChemSubstance  = 46505647
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01332
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5018818
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06890
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 553473
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 528
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=13 |N=5 |O=5 |S=2
| molecular_weight  = 383,403
| smiles            = [H][C@]12SCC=C(N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C(=N/OC)\C1=CSC(N)=N1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C13H13N5O5S2/c1-23-17-7(5-4-25-13(14)15-5)9(19)16-8-10(20)18-6(12(21)22)2-3-24-11(8)18/h2,4,8,11H,3H2,1H3,(H2,14,15)(H,16,19)(H,21,22)/b17-7-/t8-,11-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NNULBSISHYWZJU-LLKWHZGFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ceftizoksim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 383,403 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 200,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ceftizoxime}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01332 Ceftizoxime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161115051056/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01332 |date=2016-11-15 }}

[[Kategorija:Cefalosporinski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>c0om8ghgz9ik4ifestsmvcoonepmscd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklandelat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234339</id>
    <revision>
      <id>42679712</id>
      <parentid>42297010</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:58:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3667" sha1="fqgngsy1maskxzf7sni87g10ghrugq0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cyclandelate.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciklandelat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Arto-espasmol, Capilan, Ciclospasmol, Clandilon
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cyclandelate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 456-59-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C04
| ATC_suffix        = AX01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2893
| PubChemSubstance  = 46505740
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04838
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2790
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3988
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=24 |O=3
| molecular_weight  = 276,371
| smiles            = CC1CC(CC(C)(C)C1)OC(=O)C(O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C17H24O3/c1-12-9-14(11-17(2,3)10-12)20-16(19)15(18)13-7-5-4-6-8-13/h4-8,12,14-15,18H,9-11H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WZHCOOQXZCIUNC-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 56
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 193
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciklandelat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 276,371 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyclandelate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04838 Cyclandelate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140705143133/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04838 |date=2014-07-05 }}

[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>fqgngsy1maskxzf7sni87g10ghrugq0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciprenorfin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234373</id>
    <revision>
      <id>42679732</id>
      <parentid>42271503</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:42:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5578" sha1="ldk9sjq52frrkyi1hzooacmp4aufyst" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cyprenorphine Structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciprenorfin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cyprenorphine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 4406-22-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 544534
| PubChemSubstance  = 46506801
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01480
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 473961
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=33 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 423,545
| smiles            = COC12C=CC3(CC1C(C)(C)O)C1CC4=C5C(OC2C35CCN1CC1CC1)=C(O)C=C4
| StdInChI          = 1S/C26H33NO4/c1-23(2,29)18-13-24-8-9-26(18,30-3)22-25(24)10-11-27(14-15-4-5-15)19(24)12-16-6-7-17(28)21(31-22)20(16)25/h6-9,15,18-19,22,28-29H,4-5,10-14H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VSKIOMHXEUHYSI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciprenorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 423,545 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets  |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid =  |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport  properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 62,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyprenorphine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01480 Cyprenorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101216065609/http://drugbank.ca/drugs/DB01480 |date=2010-12-16 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>ldk9sjq52frrkyi1hzooacmp4aufyst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cilomilast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234374</id>
    <revision>
      <id>42679724</id>
      <parentid>42291867</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:19:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5575" sha1="4euo76dzyuwxzm9n1pe7447c238mauw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cilomilast.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cilomilast
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cilomilast}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 153259-65-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 151170
| PubChemSubstance  = 46505062
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB03849
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 133238
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=25 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 343,417
| smiles            = COC1=CC=C(C=C1OC1CCCC1)[C@@]1(CC[C@@H](CC1)C(O)=O)C#N
| StdInChI          = 1S/C20H25NO4/c1-24-17-7-6-15(12-18(17)25-16-4-2-3-5-16)20(13-21)10-8-14(9-11-20)19(22)23/h6-7,12,14,16H,2-5,8-11H2,1H3,(H,22,23)/t14-,20+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CFBUZOUXXHZCFB-LDTOLXSISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cilomilast''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 343,417 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets  |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid =  |access-date = 2014-04-05 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport  properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 79,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cilomilast}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03849 Cilomilast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924160948/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03849 |date=2015-09-24 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>4euo76dzyuwxzm9n1pe7447c238mauw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cinoksacin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234375</id>
    <revision>
      <id>42679730</id>
      <parentid>42281603</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:36:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3651" sha1="en4v9ev7etfxljatyo88k5ykvjgmeyr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cinoxacin Structural Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cinoksacin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cinoxacin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 28657-80-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = MB06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2762
| PubChemSubstance  = 46507547
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00827
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2660
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08052
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3716
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1208
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=10 |N=2 |O=5
| molecular_weight  = 262,218
| smiles            = CCN1N=C(C(O)=O)C(=O)C2=CC3=C(OCO3)C=C12
| StdInChI          = 1S/C12H10N2O5/c1-2-14-7-4-9-8(18-5-19-9)3-6(7)11(15)10(13-14)12(16)17/h3-4H,2,5H2,1H3,(H,16,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VDUWPHTZYNWKRN-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 261
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cinoksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 262,218 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 88,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cinoxacin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00827 Cinoxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190803053059/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00827 |date=2019-08-03 }}

{{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]</text>
      <sha1>en4v9ev7etfxljatyo88k5ykvjgmeyr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cinarizin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234376</id>
    <revision>
      <id>42679727</id>
      <parentid>42271498</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:27:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3672" sha1="dvontt0gdrc1jddo6vbftkm4cfvzuri" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cinnarizinum.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cinarizin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aplactan, Aplexal, Apotomin, Artate
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cinnarizine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 298-57-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N07
| ATC_suffix        = CA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 1547484
| PubChemSubstance  = 46506769
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00568
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2659
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31403
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 43064
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=28 |N=2
| molecular_weight  = 368,514
| smiles            = C(C=CC1=CC=CC=C1)N1CCN(CC1)C(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C26H28N2/c1-4-11-23(12-5-1)13-10-18-27-19-21-28(22-20-27)26(24-14-6-2-7-15-24)25-16-8-3-9-17-25/h1-17,26H,18-22H2/b13-10+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DERZBLKQOCDDDZ-JLHYYAGUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cinarizin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 368,514 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 6,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cinnarizine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00568 Cinnarizine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417175306/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00568 |date=2014-04-17 }}

{{Histaminergici}}

[[Kategorija:Blokatori kalcijumskih kanala]]
[[Kategorija:Antagonisti H1 receptora]]
[[Kategorija:Piperazini]]</text>
      <sha1>dvontt0gdrc1jddo6vbftkm4cfvzuri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cikrimin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234378</id>
    <revision>
      <id>42679721</id>
      <parentid>42297031</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:13:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3697" sha1="n0hglyhfi3mbrzlwn5pr64bpwbekndo" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cycrimine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cikrimin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cycrimine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 77-39-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2911
| PubChemSubstance  = 46506736
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00942
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2808
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59692
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201227
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=29 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 287,440
| smiles            = OC(CCN1CCCCC1)(C1CCCC1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C19H29NO/c21-19(18-11-5-6-12-18,17-9-3-1-4-10-17)13-16-20-14-7-2-8-15-20/h1,3-4,9-10,18,21H,2,5-8,11-16H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SWRUZBWLEWHWRI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cikrimin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,440 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Vedasiromoni JR, Ganguly DK: Cycrimine on rat diaphragm. Arch Int Pharmacodyn Ther. 1976 Jan;219(1):64-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1267542 1267542]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cycrimine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00942 Cycrimine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607084936/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00942 |date=2013-06-07 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>n0hglyhfi3mbrzlwn5pr64bpwbekndo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cilostazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234380</id>
    <revision>
      <id>42679725</id>
      <parentid>42286664</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:21:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3798" sha1="mfcawnqfz6h72vpjq5hcb9mmzr3nlhp" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cilostazol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cilostazol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Pletaal, Pletal
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cilostazol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 11-13 h
| excretion         = Urinom

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 73963-72-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AC23
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2754
| PubChemSubstance  = 46506317
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01166
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2652
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31401
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 799
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=27 |N=5 |O=2
| molecular_weight  = 369,461
| smiles            = O=C1CCC2=C(N1)C=CC(OCCCCC1=NN=NN1C1CCCCC1)=C2
| StdInChI          = 1S/C20H27N5O2/c26-20-12-9-15-14-17(10-11-18(15)21-20)27-13-5-4-8-19-22-23-24-25(19)16-6-2-1-3-7-16/h10-11,14,16H,1-9,12-13H2,(H,21,26)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RRGUKTPIGVIEKM-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 160
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cilostazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 369,461 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 81,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cilostazol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01166 Cilostazol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228000712/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01166 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Antiagregacijski lekovi]]
[[Kategorija:Fosfodiesterazni inhibitori]]
[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Neuroprotektivni agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Tetrazoli]]</text>
      <sha1>mfcawnqfz6h72vpjq5hcb9mmzr3nlhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklopiroks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234382</id>
    <revision>
      <id>42679719</id>
      <parentid>42297030</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:09:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4291" sha1="jjxy02uo0rlgs1tgp76hp2t0xdmbcf6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ciclopirox.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciklopiroks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Loprox, Loprox Shampoo, Penlac, Penlac Nail Lacquer
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ciclopirox}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = topikalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,7 h
| excretion         = 96% renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 29342-05-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D01
| ATC_suffix        = AE14
| ATC_supplemental  = , {{ATC|G01|AX12}}
| PubChem           = 2749
| PubChemSubstance  = 46506333
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01188
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2647
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1413
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=17 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 207,269
| smiles            = CC1=CC(=O)N(O)C(=C1)C1CCCCC1
| StdInChI          = 1S/C12H17NO2/c1-9-7-11(13(15)12(14)8-9)10-5-3-2-4-6-10/h7-8,10,15H,2-6H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SCKYRAXSEDYPSA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 144
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciklopiroks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 207,269 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Niewerth M, Kunze D, Seibold M, Schaller M, Korting HC, Hube B: Ciclopirox olamine treatment affects the expression pattern of Candida albicans genes encoding virulence factors, iron metabolism proteins, and drug resistance factors. Antimicrob Agents Chemother. 2003 Jun;47(6):1805-17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12760852 12760852]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sigle HC, Thewes S, Niewerth M, Korting HC, Schafer-Korting M, Hube B: Oxygen accessibility and iron levels are critical factors for the antifungal action of ciclopirox against Candida albicans. J Antimicrob Chemother. 2005 May;55(5):663-73. Epub 2005 Mar 24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15790671 15790671]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 40,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ciclopirox}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01188 Ciclopirox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420163111/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01188 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Antimikotici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>jjxy02uo0rlgs1tgp76hp2t0xdmbcf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cinolazepam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234383</id>
    <revision>
      <id>42679731</id>
      <parentid>42271500</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:37:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3802" sha1="dvzou59g6gt883e4qj7woxrb0qvcg3f" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cinolazepam.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cinolazepam3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cinolazepam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cinolazepam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 9 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 75696-02-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = CD13
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3033621
| PubChemSubstance  = 46508803
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01594
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2298251
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59514
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=13 |Cl=1 |F=1 |N=3 |O=2
| molecular_weight  = 357,766
| smiles            = OC1N=C(C2=CC=CC=C2F)C2=C(C=CC(Cl)=C2)N(CCC#N)C1=O
| StdInChI          = 1S/C18H13ClFN3O2/c19-11-6-7-15-13(10-11)16(12-4-1-2-5-14(12)20)22-17(24)18(25)23(15)9-3-8-21/h1-2,4-7,10,17,24H,3,9H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XAXMYHMKTCNRRZ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cinolazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 357,766 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 76,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cinolazepam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01594 Cinolazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301114503/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01594 |date=2014-03-01 }}

{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Benzodiazepini]]
[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Hipnotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>dvzou59g6gt883e4qj7woxrb0qvcg3f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cinitaprid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234384</id>
    <revision>
      <id>42679728</id>
      <parentid>42271499</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4131" sha1="270e3wwv8tlfbxf139lkyrbvnjylkft" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cinitapride.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 3D Cinitapride.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cinitaprid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Blaston, Cidine, Cinmove, Cintapro
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cinitapride}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3-5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 66564-14-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 68867
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08810
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 62099
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=30 |N=4 |O=4
| molecular_weight  = 402,487
| smiles            = CCOC1=CC(N)=C(C=C1C(=O)NC1CCN(CC2CCC=CC2)CC1)[N+]([O-])=O
| StdInChI          = 1S/C21H30N4O4/c1-2-29-20-13-18(22)19(25(27)28)12-17(20)21(26)23-16-8-10-24(11-9-16)14-15-6-4-3-5-7-15/h3-4,12-13,15-16H,2,5-11,14,22H2,1H3,(H,23,26)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZDLBNXXKDMLZMF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cinitaprid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 402,487 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Alarcon-de-la-Lastra Romero C, Lopez A, Martin MJ, la Casa C, Motilva V: Cinitapride protects against ethanol-induced gastric mucosal injury in rats: role of 5-hydroxytryptamine, prostaglandins and sulfhydryl compounds. Pharmacology. 1997 Apr;54(4):193-202. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9211565 9211565]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 113,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cinitapride}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08810 Cinitapride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314065319/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08810 |date=2014-03-14 }}

[[Kategorija:Antiemetici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Anilini]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Nitro jedinjenja]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>270e3wwv8tlfbxf139lkyrbvnjylkft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklotiazid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234385</id>
    <revision>
      <id>42679720</id>
      <parentid>42271492</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:11:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3816" sha1="0elvxyjldab2b0p6dikjovllhrohmrj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cyclothiazide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciklotiazid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Anhydron, Aquirel, Doburil, Fluidil
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cyclothiazide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2259-96-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C03
| ATC_suffix        = AA09
| ATC_supplemental  = , {{ATC|C03|AB09}}
| PubChem           = 2910
| PubChemSubstance  = 46508269
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00606
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2807
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C12685
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31448
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 61593
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=16 |Cl=1 |N=3 |O=4 |S=2
| molecular_weight  = 389,878
| smiles            = NS(=O)(=O)C1=C(Cl)C=C2NC(NS(=O)(=O)C2=C1)C1CC2CC1C=C2
| StdInChI          = 1S/C14H16ClN3O4S2/c15-10-5-11-13(6-12(10)23(16,19)20)24(21,22)18-14(17-11)9-4-7-1-2-8(9)3-7/h1-2,5-9,14,17-18H,3-4H2,(H2,16,19,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BOCUKUHCLICSIY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 234
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciklotiazid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 389,878 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 135,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyclothiazide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00606 Cyclothiazide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418001343/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00606 |date=2014-04-18 }}

{{Diuretici}}
{{Glutamatergični ligandi}}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Diuretici]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>0elvxyjldab2b0p6dikjovllhrohmrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cinkhokain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234386</id>
    <revision>
      <id>42679729</id>
      <parentid>42297049</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4554" sha1="kyrsykn3lb39etxjwp7vek1y927pl67" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cinchocaine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cinchocaine 3D ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cinkhokain
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cinchocaine, Cinchocaine HCL, cinchocaine hydrochloride, Dermacaine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cinchocaine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = rektalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 85-79-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C05
| ATC_suffix        = AD04
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|HA06}}
| PubChem           = 3025
| PubChemSubstance  = 46506734
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00527
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2917
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07879
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 247956
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1086
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=29 |N=3 |O=2
| molecular_weight  = 343,463
| smiles            = CCCCOC1=NC2=CC=CC=C2C(=C1)C(=O)NCCN(CC)CC
| StdInChI          = 1S/C20H29N3O2/c1-4-7-14-25-19-15-17(16-10-8-9-11-18(16)22-19)20(24)21-12-13-23(5-2)6-3/h8-11,15H,4-7,12-14H2,1-3H3,(H,21,24)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PUFQVTATUTYEAL-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 99-101
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cinkhokain''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 343,463 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Abdel-Ghani NT, Youssef AF, Awady MA: Cinchocaine hydrochloride determination by atomic absorption spectrometry and spectrophotometry. Farmaco. 2005 May;60(5):419-24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15910814 15910814]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Souto-Padron T, Lima AP, Ribeiro Rde O: Effects of dibucaine on the endocytic/exocytic pathways in Trypanosoma cruzi. Parasitol Res. 2006 Sep;99(4):317-20. Epub 2006 Apr 13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16612626 16612626]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nounou MM, El-Khordagui LK, Khalafallah N: Effect of various formulation variables on the encapsulation and stability of dibucaine base in multilamellar vesicles. Acta Pol Pharm. 2005 Sep-Oct;62(5):369-79. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16459486 16459486]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 54,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cinchocaine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00527 Cinchocaine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140319233255/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00527 |date=2014-03-19 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>kyrsykn3lb39etxjwp7vek1y927pl67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cilastatin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234388</id>
    <revision>
      <id>42679722</id>
      <parentid>42297032</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:14:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4098" sha1="bfyxhsao5p9uvjgej38gckqo1ju6kon" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cilastatin Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cilastatin ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cilastatin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cilastatin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 82009-34-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6435415
| PubChemSubstance  = 46505611
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01597
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4444109
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01675
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 3697
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 766
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=26 |N=2 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 358,453
| smiles            = N[C@@H](CSCCCC\C=C(/NC(=O)[C@H]1CC1(C)C)C(=O)O)C(=O)O
| StdInChI          = 1S/C16H26N2O5S/c1-16(2)8-10(16)13(19)18-12(15(22)23)6-4-3-5-7-24-9-11(17)14(20)21/h6,10-11H,3-5,7-9,17H2,1-2H3,(H,18,19)(H,20,21)(H,22,23)/b12-6-/t10-,11+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DHSUYTOATWAVLW-WFVMDLQDSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cilastatin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 358,453 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Keynan S, Hooper NM, Felici A, Amicosante G, Turner AJ: The renal membrane dipeptidase (dehydropeptidase I) inhibitor, cilastatin, inhibits the bacterial metallo-beta-lactamase enzyme CphA. Antimicrob Agents Chemother. 1995 Jul;39(7):1629-31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7492120 7492120]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 155,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cilastatin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01597 Cilastatin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140302092811/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01597 |date=2014-03-02 }}

[[Kategorija:Inhibitori proteaza]]
[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>bfyxhsao5p9uvjgej38gckqo1ju6kon</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cisatrakurijum besilat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234430</id>
    <revision>
      <id>42679734</id>
      <parentid>42271509</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:50:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4377" sha1="a9cypee92f2ns5gde952iz3jo5ip4kr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cisatracurium besilate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Cisatrakurijum besilat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Atracurium Besylate, Atracurium Besylate Preservative Free, Nimbex, Tracrium Preservative Free
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cisatracurium besilate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 22 minuta
| excretion         = Bilijarno, urinom

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 96946-42-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M03
| ATC_suffix        = AC11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 62886
| PubChemSubstance  = 46506666
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00565
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 56614
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201248
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=65 |H=82 |N=2 |O=18 |S=2
| molecular_weight  = 1243,479
| smiles            = [O-]S(=O)(=O)C1=CC=CC=C1.[O-]S(=O)(=O)C1=CC=CC=C1.COC1=C(OC)C=C(C[C@@H]2C3=CC(OC)=C(OC)C=C3CC[N@+]2(C)CCC(=O)OCCCCCOC(=O)CC[N@@+]2(C)CCC3=CC(OC)=C(OC)C=C3[C@H]2CC2=CC(OC)=C(OC)C=C2)C=C1
| StdInChI          = 1S/C53H72N2O12.2C6H6O3S/c1-54(22-18-38-32-48(62-7)50(64-9)34-40(38)42(54)28-36-14-16-44(58-3)46(30-36)60-5)24-20-52(56)66-26-12-11-13-27-67-53(57)21-25-55(2)23-19-39-33-49(63-8)51(65-10)35-41(39)43(55)29-37-15-17-45(59-4)47(31-37)61-6;2*7-10(8,9)6-4-2-1-3-5-6/h14-17,30-35,42-43H,11-13,18-29H2,1-10H3;2*1-5H,(H,7,8,9)/q+2;;/p-2/t42-,43-,54-,55-;;/m1../s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XXZSQOVSEBAPGS-DONVQRBFSA-L
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Cisatrakurijum besilat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 65 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1243,479 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 18
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 28
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -20,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 257,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cisatracurium besilate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00565 Cisatracurium besilate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140321014931/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00565 |date=2014-03-21 }}

[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Benzensulfonske kiseline]]
[[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]]</text>
      <sha1>a9cypee92f2ns5gde952iz3jo5ip4kr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dabigatran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234431</id>
    <revision>
      <id>42679786</id>
      <parentid>42297141</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:29:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8399" sha1="swjpxknymp23ckswhljktfv7qtfed1u" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dabigatran etexilate structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dabigatran etexilate ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dabigatran
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Pradax, Pradaxa, Rendix
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dabigatran}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12-14 h
| excretion         = Urin (85%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 211915-06-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AE07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6445226
| PubChemSubstance  = 99443249
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06695
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4948999
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 70746
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 539697
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=34 |H=41 |N=7 |O=5
| molecular_weight  = 627,733
| smiles            = CCCCCCOC(=O)N=C(N)C1=CC=C(NCC2=NC3=C(C=CC(=C3)C(=O)N(CCC(=O)OCC)C3=CC=CC=N3)N2C)C=C1
| StdInChI          = 1S/C34H41N7O5/c1-4-6-7-10-21-46-34(44)39-32(35)24-12-15-26(16-13-24)37-23-30-38-27-22-25(14-17-28(27)40(30)3)33(43)41(20-18-31(42)45-5-2)29-11-8-9-19-36-29/h8-9,11-17,19,22,37H,4-7,10,18,20-21,23H2,1-3H3,(H2,35,39,44)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KSGXQBZTULBEEQ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 180
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dabigatran''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 34 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 627,733 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Bauer KA: New oral anticoagulants in development: potential for improved safety profiles. Rev Neurol Dis. 2010;7(1):1-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20410856 20410856]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Connolly SJ, Ezekowitz MD, Yusuf S, Eikelboom J, Oldgren J, Parekh A, Pogue J, Reilly PA, Themeles E, Varrone J, Wang S, Alings M, Xavier D, Zhu J, Diaz R, Lewis BS, Darius H, Diener HC, Joyner CD, Wallentin L: Dabigatran versus warfarin in patients with atrial fibrillation. N Engl J Med. 2009 Sep 17;361(12):1139-51. Epub 2009 Aug 30. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19717844 19717844]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wolowacz SE, Roskell NS, Plumb JM, Caprini JA, Eriksson BI: Efficacy and safety of dabigatran etexilate for the prevention of venous thromboembolism following total hip or knee arthroplasty. A meta-analysis. Thromb Haemost. 2009 Jan;101(1):77-85. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19132192 19132192]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ginsberg JS, Davidson BL, Comp PC, Francis CW, Friedman RJ, Huo MH, Lieberman JR, Muntz JE, Raskob GE, Clements ML, Hantel S, Schnee JM, Caprini JA: Oral thrombin inhibitor dabigatran etexilate vs North American enoxaparin regimen for prevention of venous thromboembolism after knee arthroplasty surgery. J Arthroplasty. 2009 Jan;24(1):1-9. Epub 2008 Apr 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18534438 18534438]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eriksson BI, Dahl OE, Buller HR, Hettiarachchi R, Rosencher N, Bravo ML, Ahnfelt L, Piovella F, Stangier J, Kalebo P, Reilly P: A new oral direct thrombin inhibitor, dabigatran etexilate, compared with enoxaparin for prevention of thromboembolic events following total hip or knee replacement: the BISTRO II randomized trial. J Thromb Haemost. 2005 Jan;3(1):103-11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15634273 15634273]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Di Nisio M, Middeldorp S, Buller HR: Direct thrombin inhibitors. N Engl J Med. 2005 Sep 8;353(10):1028-40. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16148288 16148288]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stangier J, Eriksson BI, Dahl OE, Ahnfelt L, Nehmiz G, Stahle H, Rathgen K, Svard R: Pharmacokinetic profile of the oral direct thrombin inhibitor dabigatran etexilate in healthy volunteers and patients undergoing total hip replacement. J Clin Pharmacol. 2005 May;45(5):555-63. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15831779 15831779]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ezekowitz MD, Reilly PA, Nehmiz G, Simmers TA, Nagarakanti R, Parcham-Azad K, Pedersen KE, Lionetti DA, Stangier J, Wallentin L: Dabigatran with or without concomitant aspirin compared with warfarinalone in patients with nonvalvular atrial fibrillation (PETRO Study). Am J Cardiol. 2007 Nov 1;100(9):1419-26. Epub 2007 Aug 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17950801 17950801]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eriksson BI, Dahl OE, Rosencher N, Kurth AA, van Dijk CN, Frostick SP, Kalebo P, Christiansen AV, Hantel S, Hettiarachchi R, Schnee J, Buller HR: Oral dabigatran etexilate vs. subcutaneous enoxaparin for the prevention of venous thromboembolism after total knee replacement: the RE-MODEL randomized trial. J Thromb Haemost. 2007 Nov;5(11):2178-85. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17764540 17764540]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eriksson BI, Dahl OE, Rosencher N, Kurth AA, van Dijk CN, Frostick SP, Prins MH, Hettiarachchi R, Hantel S, Schnee J, Buller HR: Dabigatran etexilate versus enoxaparin for prevention of venous thromboembolism after total hip replacement: a randomised, double-blind, non-inferiority trial. Lancet. 2007 Sep 15;370(9591):949-56. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17869635 17869635]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;European Medicines Agency:http://www.ema.europa.eu/humandocs/PDFs/EPAR/pradaxa/H-829-en6.pdf{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abrams P and Marzella N: Dabigatran (Rendix): A Promising New Oral Direct Thrombin Inhibitor. Drug Forecast. 2007;32(5):271-5. pharmscope:http://www.pharmscope.com/ptjournal/fulltext/32/5/PTJ3205271.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304105621/http://www.pharmscope.com/ptjournal/fulltext/32/5/PTJ3205271.pdf |date=2016-03-04 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Scaglione F: New oral anticoagulants: comparative pharmacology with vitamin K antagonists. Clin Pharmacokinet. 2013 Feb;52(2):69-82. doi: 10.1007/s40262-012-0030-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23292752 23292752]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 10
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 154,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dabigatran}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06695 Dabigatran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328200841/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06695 |date=2014-03-28 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Antitrombotički agensi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Piridini]]
[[Kategorija:Benzimidazoli]]</text>
      <sha1>swjpxknymp23ckswhljktfv7qtfed1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dabrafenib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234432</id>
    <revision>
      <id>42679787</id>
      <parentid>42297142</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4127" sha1="pk8ysitsm8dxdacak07xt5vibpqcskq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dabrafenib.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dabrafenib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dabrafenib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8 h
| excretion         = 71% fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XE23
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 44462760
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08912
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 25948204
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 2028663
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=23 | H=20 | F=3 | N=5 | O=2 | S=2
| molecular_weight = 519.56
| smiles            = CC(C)(C)c1nc(c(s1)c2ccnc(n2)N)c3cccc(c3F)NS(=O)(=O)c4c(cccc4F)F
| StdInChI          = 1S/C23H20F3N5O2S2/c1-23(2,3)21-30-18(19(34-21)16-10-11-28-22(27)29-16)12-6-4-9-15(17(12)26)31-35(32,33)20-13(24)7-5-8-14(20)25/h4-11,31H,1-3H3,(H2,27,28,29)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BFSMGDJOXZAERB-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dabrafenib''' mesilat je reverzibilni [[Adenozin-trifosfat|ATP]]-kompetitivni inhibitor [[Kinaza|kinaze]] koji deluje na [[MAPK/ERK put|MAPK put]]. [[Administracija za hranu i lekove|FDA]] je odobrila ovaj lek maja [[2013]].&lt;ref&gt;Gibney GT, Zager JS: Clinical development of dabrafenib in BRAF mutant melanoma and other malignancies. Expert Opin Drug Metab Toxicol. 2013 Jul;9(7):893-9. doi: 10.1517/17425255.2013.794220. Epub 2013 Apr 29. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23621583 23621583]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 143,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dabrafenib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08912 Dabrafenib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420170222/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08912 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Pirimidini]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>pk8ysitsm8dxdacak07xt5vibpqcskq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daklizumab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234433</id>
    <revision>
      <id>42679790</id>
      <parentid>42281651</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:45:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3358" sha1="7bt3gt66x7rblk0p3wwbre10frglxj1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Daklizumab
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Daclizumab}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 11-38 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 152923-56-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AC01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00111
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201605
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=6332 | H=9808 | N=1678 | O=1989 | S=42 
| molecular_weight = 142.612,1
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 61
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Daklizumab''' je humanizovano IgG1 [[monoklonalno antitelo]] koje se vezuje za ljudski [[IL-2 receptor]] T ćelija (anti-Tac ili anti-CD25). Koristi se za sprečavanje [[Odbacivanje transplanta|odbacivanja]] nakon [[Transplantacija|transplantacije]] organa, posebno transplanta [[bubreg]]a. Lek se takođe izučava za moguću primenu u lečenu [[Multipla skleroza|multiple skleroze]]. Daclizumab je kompozit ljudske (90%) i glodarske (10%) sekvence. LJudska sekvenca je izvedena iz konstantnih domena ljudskog IgG1 i varijabilnih okvirnih regiona Eu mijelomnog antitela. Glodarska sekvenca je izvedena iz regiona koji određuju komplementarnost u glodarskom anti-Tac antitelu.&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Daclizumab}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00111 Daclizumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140302195038/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00111 |date=2014-03-02 }}

{{Imunosupresanti}}

[[Kategorija:Monoklonalna antitela]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]</text>
      <sha1>7bt3gt66x7rblk0p3wwbre10frglxj1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dakarbazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234434</id>
    <revision>
      <id>42679789</id>
      <parentid>42281650</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:43:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3613" sha1="01j8ega9sndh7mmg37y5y1c167ujy9c" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dacarbazine Formula V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dacarbazine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dakarbazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dacarbazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 4342-03-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = AX04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2942
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00851
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10481959
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4305
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 476
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=6 |H=10 |N=6 |O=1
| molecular_weight  = 182,183
| smiles            = CN(C)N=NC1=C(N=CN1)C(N)=O
| StdInChI          = 1S/C6H10N6O/c1-12(2)11-10-6-4(5(7)13)8-3-9-6/h3H,1-2H3,(H2,7,13)(H,8,9)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FDKXTQMXEQVLRF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 205
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dakarbazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 182,183 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 99,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dacarbazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00851 Dacarbazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140504220500/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00851 |date=2014-05-04 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Imidazoli]]</text>
      <sha1>01j8ega9sndh7mmg37y5y1c167ujy9c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciproteron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234435</id>
    <revision>
      <id>42679733</id>
      <parentid>42291875</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5245" sha1="t5jom27gqk1yy5svwou3mu5pg3bshhj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cyproterone.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ciproteron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Androcur, Apo-cyproterone, CyPat, Gen-Cyproterone
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cyproterone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 38 h
| excretion         = Bilijarno 60%, renalno 33%

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2098-66-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = HA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5284537
| PubChemSubstance  = 46506931
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04839
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4447594
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50742
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=27 |Cl=1 |O=3
| molecular_weight  = 374,901
| smiles            = [H][C@@]12C[C@]1([H])[C@@]1(C)C(=CC2=O)C(Cl)=C[C@@]2([H])[C@]3([H])CC[C@](O)(C(C)=O)[C@@]3(C)CC[C@]12[H]
| StdInChI          = 1S/C22H27ClO3/c1-11(24)22(26)7-5-14-12-9-18(23)17-10-19(25)13-8-16(13)21(17,3)15(12)4-6-20(14,22)2/h9-10,12-16,26H,4-8H2,1-3H3/t12-,13+,14-,15-,16-,20-,21-,22-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DUSHUSLJJMDGTE-ZJPMUUANSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ciproteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 374,901 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Giorgi EP, Shirley IM, Grant JK, Stewart JC: Androgen dynamics in vitro in the human prostate gland. Effect of cyproterone and cyproterone acetate. Biochem J. 1973 Mar;132(3):465-74. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4125095 4125095]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pham-Huu-Trung MT, de Smitter N, Bogyo A, Girard F: Effects of cyproterone acetate on adrenal steroidogenesis in vitro. Horm Res. 1984;20(2):108-15. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6237971 6237971]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stadtler FA, Langner V: The effect of cyproterone and gonadotrophins on the adrenal gland of juvenile and adult rats. A morphological and morphometrical study. Pathol Res Pract. 1985 Mar;179(4-5):493-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4001026 4001026]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Honer C, Nam K, Fink C, Marshall P, Ksander G, Chatelain RE, Cornell W, Steele R, Schweitzer R, Schumacher C: Glucocorticoid receptor antagonism by cyproterone acetate and RU486. Mol Pharmacol. 2003 May;63(5):1012-20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12695529 12695529]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Holdaway IM, Croxson MS, Evans MC, France J, Sheehan A, Wilson T, Ibbertson HK: Effect of cyproterone acetate on glucocorticoid secretion in patients treated for hirsutism. Acta Endocrinol (Copenh). 1983 Oct;104(2):222-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6227191 6227191]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 54,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyproterone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04839 Cyproterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140506001813/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04839 |date=2014-05-06 }}

[[Kategorija:Antiandrogeni]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>t5jom27gqk1yy5svwou3mu5pg3bshhj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Citarabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234436</id>
    <revision>
      <id>42679741</id>
      <parentid>42281606</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3795" sha1="c7kz3sb4dvvyahkz3wei4xoepua79p1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Cytarabin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Cytarabine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Citarabin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Alexan, AR3, Arabitin, Arafcyt
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Cytarabine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intratekalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 minuta
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 147-94-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = BC01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6253
| PubChemSubstance  = 46505879
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00987
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 6017
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C02961
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 28680
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 803
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=13 |N=3 |O=5
| molecular_weight  = 243,217
| smiles            = NC1=NC(=O)N(C=C1)[C@@H]1O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@@H]1O
| StdInChI          = 1S/C9H13N3O5/c10-5-1-2-12(9(16)11-5)8-7(15)6(14)4(3-13)17-8/h1-2,4,6-8,13-15H,3H2,(H2,10,11,16)/t4-,6-,7+,8-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UHDGCWIWMRVCDJ-CCXZUQQUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 212.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Citarabin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 243,217 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 128,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cytarabine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00987 Cytarabine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417231736/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00987 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]</text>
      <sha1>c7kz3sb4dvvyahkz3wei4xoepua79p1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deksbromfeniramin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234477</id>
    <revision>
      <id>42679826</id>
      <parentid>42286756</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3654" sha1="0t76cx3wb948r0pixejbwcfwyy3qgpi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dexbrompheniramine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deksbromfeniramin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dexbrompheniramine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 25 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 132-21-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R06
| ATC_suffix        = AB06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 16960
| PubChemSubstance  = 46505186
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00405
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 16068
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59269
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201287
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=19 |Br=1 |N=2
| molecular_weight  = 319,239
| smiles            = CN(C)CC[C@@H](C1=CC=C(Br)C=C1)C1=CC=CC=N1
| StdInChI          = 1S/C16H19BrN2/c1-19(2)12-10-15(16-5-3-4-11-18-16)13-6-8-14(17)9-7-13/h3-9,11,15H,10,12H2,1-2H3/t15-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZDIGNSYAACHWNL-HNNXBMFYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deksbromfeniramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 319,239 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 16,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dexbrompheniramine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00405 Dexbrompheniramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415193451/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00405 |date=2014-04-15 }}

{{Histaminergici}}

[[Kategorija:Antihistamini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organobromidi]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>0t76cx3wb948r0pixejbwcfwyy3qgpi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deksfenfluramin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234478</id>
    <revision>
      <id>42679827</id>
      <parentid>42271556</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:22:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3722" sha1="42917ne42g8w484ppy85jrzkxpoa3o3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dexfenfluramine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deksfenfluramin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Adifax, Redux
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dexfenfluramine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 17-20 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3239-44-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A08
| ATC_suffix        = AA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 66265
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01191
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 59646
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 439329
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 248702
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=16 |F=3 |N=1
| molecular_weight  = 231,257
| smiles            = CCN[C@@H](C)CC1=CC=CC(=C1)C(F)(F)F
| StdInChI          = 1S/C12H16F3N/c1-3-16-9(2)7-10-5-4-6-11(8-10)12(13,14)15/h4-6,8-9,16H,3,7H2,1-2H3/t9-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DBGIVFWFUFKIQN-VIFPVBQESA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deksfenfluramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 231,257 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 12,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dexfenfluramine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01191 Dexfenfluramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140113011228/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01191 |date=2014-01-13 }}

[[Kategorija:Anoreksici]]
[[Kategorija:Agonisti serotoninskog receptora]]
[[Kategorija:Inhibitori preuzimanja serotonina]]
[[Kategorija:Lekovi protiv gojaznosti]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>42917ne42g8w484ppy85jrzkxpoa3o3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dantrolen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234479</id>
    <revision>
      <id>42679799</id>
      <parentid>42297158</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3968" sha1="97fbt9d48suzdtyx9nka8b86dy0jbp6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dantrolene Tanaka et al.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dantrolen
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dantrium, Dantrium Intravenous
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dantrolene}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4 - 8 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 7261-97-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M03
| ATC_suffix        = CA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2952
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 4172
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01219
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2847
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06939
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4317
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201288
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=10 |N=4 |O=5
| molecular_weight  = 314,253
| smiles            = [O-][N+](=O)C1=CC=C(C=C1)C1=CC=C(O1)C=NN1CC(=O)NC1=O
| StdInChI          = 1S/C14H10N4O5/c19-13-8-17(14(20)16-13)15-7-11-5-6-12(23-11)9-1-3-10(4-2-9)18(21)22/h1-7H,8H2,(H,16,19,20)/b15-7+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OZOMQRBLCMDCEG-VIZOYTHASA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 279-280
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dantrolen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 314,253 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Krause T, Gerbershagen MU, Fiege M, Weisshorn R, Wappler F: Dantrolene--a review of its pharmacology, therapeutic use and new developments. Anaesthesia. 2004 Apr;59(4):364-73. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15023108 15023108]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 120,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dantrolene}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01219 Dantrolene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140321062243/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01219 |date=2014-03-21 }}

[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Nitrobenzeni]]
[[Kategorija:Furani]]
[[Kategorija:Hidantoini]]</text>
      <sha1>97fbt9d48suzdtyx9nka8b86dy0jbp6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dasatinib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234480</id>
    <revision>
      <id>42679813</id>
      <parentid>42292000</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:34:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4848" sha1="3x0vxmlukdi6mkqa943ui39h9cxdi7g" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dasatinib.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dasatinib ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dasatinib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dasatinib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3-5 h
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 302962-49-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XE06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3062316
| PubChemSubstance  = 46505143
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01254
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2323020
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 49375
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1421
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=26 |Cl=1 |N=7 |O=2 |S=1
| molecular_weight  = 488,006
| smiles            = CC1=NC(NC2=NC=C(S2)C(=O)NC2=C(C)C=CC=C2Cl)=CC(=N1)N1CCN(CCO)CC1
| StdInChI          = 1S/C22H26ClN7O2S/c1-14-4-3-5-16(23)20(14)28-21(32)17-13-24-22(33-17)27-18-12-19(26-15(2)25-18)30-8-6-29(7-9-30)10-11-31/h3-5,12-13,31H,6-11H2,1-2H3,(H,28,32)(H,24,25,26,27)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZBNZXTGUTAYRHI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 280-286
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dasatinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 488,006 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Das J, Chen P, Norris D, Padmanabha R, Lin J, Moquin RV, Shen Z, Cook LS, Doweyko AM, Pitt S, Pang S, Shen DR, Fang Q, de Fex HF, McIntyre KW, Shuster DJ, Gillooly KM, Behnia K, Schieven GL, Wityak J, Barrish JC: 2-aminothiazole as a novel kinase inhibitor template. Structure-activity relationship studies toward the discovery of N-(2-chloro-6-methylphenyl)-2-[[6-[4-(2-hydroxyethyl)-1- piperazinyl)]-2-methyl-4-pyrimidinyl]amino)]-1,3-thiazole-5-carboxamide (dasatinib, BMS-354825) as a potent pan-Src kinase inhibitor. J Med Chem. 2006 Nov 16;49(23):6819-32. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17154512 17154512]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Talpaz M, Shah NP, Kantarjian H, Donato N, Nicoll J, Paquette R, Cortes J, O'Brien S, Nicaise C, Bleickardt E, Blackwood-Chirchir MA, Iyer V, Chen TT, Huang F, Decillis AP, Sawyers CL: Dasatinib in imatinib-resistant Philadelphia chromosome-positive leukemias. N Engl J Med. 2006 Jun 15;354(24):2531-41. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16775234 16775234]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 134,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dasatinib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01254 Dasatinib]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Inhibitori proteinske kinaze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Pirimidini]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>3x0vxmlukdi6mkqa943ui39h9cxdi7g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Decitabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234481</id>
    <revision>
      <id>42679819</id>
      <parentid>42281675</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:45:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5433" sha1="qgbxy3xvkq8tkisvj0dj0wsdxdr278y" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Decitabine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Decitabin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Decitabine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 0,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2353-33-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 451668
| PubChemSubstance  = 46505657
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01262
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 397844
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50131
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201129
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=12 |N=4 |O=4
| molecular_weight  = 228,205
| smiles            = NC1=NC(=O)N(C=N1)[C@H]1C[C@H](O)[C@@H](CO)O1
| StdInChI          = 1S/C8H12N4O4/c9-7-10-3-12(8(15)11-7)6-1-4(14)5(2-13)16-6/h3-6,13-14H,1-2H2,(H2,9,11,15)/t4-,5+,6+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XAUDJQYHKZQPEU-KVQBGUIXSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Decitabin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 228,205 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Appleton K, Mackay HJ, Judson I, Plumb JA, McCormick C, Strathdee G, Lee C, Barrett S, Reade S, Jadayel D, Tang A, Bellenger K, Mackay L, Setanoians A, Schatzlein A, Twelves C, Kaye SB, Brown R: Phase I and pharmacodynamic trial of the DNA methyltransferase inhibitor decitabine and carboplatin in solid tumors. J Clin Oncol. 2007 Oct 10;25(29):4603-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17925555 17925555]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wijermans PW, Ruter B, Baer MR, Slack JL, Hussain SI, Lubbert M: Efficacy of decitabine in the treatment of patients with chronic myelomonocytic leukemia (CMML). Leuk Res. 2007 Sep 17;. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17881052 17881052]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Daskalakis M, Blagitko-Dorfs N, Hackanson B: Decitabine. Recent Results Cancer Res. 2010;184:131-57. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20072836 20072836]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Saba HI, Wijermans PW: Decitabine in myelodysplastic syndromes. Semin Hematol. 2005 Jul;42(3 Suppl 2):S23-31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16015501 16015501]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jabbour E, Issa JP, Garcia-Manero G, Kantarjian H: Evolution of decitabine development: accomplishments, ongoing investigations, and future strategies. Cancer. 2008 Jun;112(11):2341-51. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18398832 18398832]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stresemann C, Lyko F: Modes of action of the DNA methyltransferase inhibitors azacytidine and decitabine. Int J Cancer. 2008 Jul 1;123(1):8-13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18425818 18425818]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Oki Y, Aoki E, Issa JP: Decitabine--bedside to bench. Crit Rev Oncol Hematol. 2007 Feb;61(2):140-52. Epub 2006 Oct 4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17023173 17023173]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 120,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Decitabine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01262 Decitabine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226213902/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01262 |date=2014-02-26 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Teratogeni]]
[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]</text>
      <sha1>qgbxy3xvkq8tkisvj0dj0wsdxdr278y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darunavir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234482</id>
    <revision>
      <id>42679812</id>
      <parentid>42297162</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:27:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5559" sha1="nxgh1fv51y3qtgca2i8mkh6kr6t15g8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Darunavir.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Darunavir ball-and-stick animation.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Darunavir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Darunavir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 15 h
| excretion         = Rekalno, renaln o

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 206361-99-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AE10
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 213039
| PubChemSubstance  = 46506908
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01264
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 184733
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 367163
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1323
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=37 |N=3 |O=7 |S=1
| molecular_weight  = 547,664
| smiles            = [H][C@@]12CCO[C@]1([H])OC[C@@H]2OC(=O)N[C@@H](CC1=CC=CC=C1)[C@H](O)CN(CC(C)C)S(=O)(=O)C1=CC=C(N)C=C1
| StdInChI          = 1S/C27H37N3O7S/c1-18(2)15-30(38(33,34)21-10-8-20(28)9-11-21)16-24(31)23(14-19-6-4-3-5-7-19)29-27(32)37-25-17-36-26-22(25)12-13-35-26/h3-11,18,22-26,31H,12-17,28H2,1-2H3,(H,29,32)/t22-,23-,24+,25-,26+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CJBJHOAVZSMMDJ-HEXNFIEUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Darunavir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 547,664 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Back D, Sekar V, Hoetelmans RM: Darunavir: pharmacokinetics and drug interactions. Antivir Ther. 2008;13(1):1-13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18389894 Medilexicon Link:http://www.medilexicon.com/drugs/prezista.php 18389894 Medilexicon Link:http://www.medilexicon.com/drugs/prezista.php]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tremblay CL: Combating HIV resistance - focus on darunavir. Ther Clin Risk Manag. 2008 Aug;4(4):759-66. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19209258 19209258]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Koh Y, Matsumi S, Das D, Amano M, Davis DA, Li J, Leschenko S, Baldridge A, Shioda T, Yarchoan R, Ghosh AK, Mitsuya H: Potent inhibition of HIV-1 replication by novel non-peptidyl small molecule inhibitors of protease dimerization. J Biol Chem. 2007 Sep 28;282(39):28709-20. Epub 2007 Jul 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17635930 17635930]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kovalevsky AY, Tie Y, Liu F, Boross PI, Wang YF, Leshchenko S, Ghosh AK, Harrison RW, Weber IT: Effectiveness of nonpeptide clinical inhibitor TMC-114 on HIV-1 protease with highly drug resistant mutations D30N, I50V, and L90M. J Med Chem. 2006 Feb 23;49(4):1379-87. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16480273 16480273]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;De Meyer S, Azijn H, Surleraux D, Jochmans D, Tahri A, Pauwels R, Wigerinck P, de Bethune MP: TMC114, a novel human immunodeficiency virus type 1 protease inhibitor active against protease inhibitor-resistant viruses, including a broad range of clinical isolates. Antimicrob Agents Chemother. 2005 Jun;49(6):2314-21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15917527 15917527]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 148,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Darunavir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01264 Darunavir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415022439/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01264 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Inhibitori proteaza]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Anilini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Ketali]]</text>
      <sha1>nxgh1fv51y3qtgca2i8mkh6kr6t15g8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deferasiroks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234483</id>
    <revision>
      <id>42679820</id>
      <parentid>42297176</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:53:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3636" sha1="gu6hh6qwl0kag4wgm0r1dtb9n5mdhmi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Deferasirox.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deferasiroks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Deferasirox}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8 - 16 h
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 201530-41-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V03
| ATC_suffix        = AC03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5493381
| PubChemSubstance  = 46506791
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01609
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4591431
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 550348
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=15 |N=3 |O=4
| molecular_weight  = 373,361
| smiles            = OC(=O)C1=CC=C(C=C1)N1N=C(N=C1C1=CC=CC=C1O)C1=CC=CC=C1O
| StdInChI          = 1S/C21H15N3O4/c25-17-7-3-1-5-15(17)19-22-20(16-6-2-4-8-18(16)26)24(23-19)14-11-9-13(10-12-14)21(27)28/h1-12,25-26H,(H,27,28)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BOFQWVMAQOTZIW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 116-117
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deferasiroks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 373,361 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 108,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Deferasirox}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01609 Deferasirox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415001920/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01609 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]</text>
      <sha1>gu6hh6qwl0kag4wgm0r1dtb9n5mdhmi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Degareliks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234485</id>
    <revision>
      <id>42679824</id>
      <parentid>42297179</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5053" sha1="7y92lpi17pjllpccj5krdftlhu6az8e" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Degarelix.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Degareliks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Degarelix}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 41 - 70 dana
| excretion         = Fekalno (70% to 80%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 214766-78-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L02
| ATC_suffix        = BX02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 44151801
| PubChemSubstance  = 99443253
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06699
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 264089
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=82 |H=103 |Cl=1 |N=18 |O=16
| molecular_weight  = 1632,259
| smiles            = CC(C)C[C@H](NC(=O)[C@@H](CC1=CC=C(NC(N)=O)C=C1)NC(=O)[C@H](CC1=CC=C(NC(=O)[C@H]2CC(=O)NC(=O)N2)C=C1)NC(=O)[C@H](CO)NC(=O)[C@@H](CC1=CN=CC=C1)NC(=O)[C@@H](CC1=CC=C(Cl)C=C1)NC(=O)[C@@H](CC1=CC2=CC=CC=C2C=C1)NC(C)=O)C(=O)N[C@@H](CCCCNC(C)C)C(=O)N1CCCC1C(=O)N[C@H](C)C(N)=O
| StdInChI          = 1S/C82H103ClN18O16/c1-45(2)35-60(72(107)92-59(16-9-10-33-87-46(3)4)80(115)101-34-12-17-68(101)79(114)88-47(5)70(84)105)93-74(109)63(38-51-23-30-58(31-24-51)91-81(85)116)95-76(111)64(39-50-21-28-57(29-22-50)90-71(106)66-42-69(104)100-82(117)99-66)97-78(113)67(44-102)98-77(112)65(41-53-13-11-32-86-43-53)96-75(110)62(37-49-19-26-56(83)27-20-49)94-73(108)61(89-48(6)103)40-52-18-25-54-14-7-8-15-55(54)36-52/h7-8,11,13-15,18-32,36,43,45-47,59-68,87,102H,9-10,12,16-17,33-35,37-42,44H2,1-6H3,(H2,84,105)(H,88,114)(H,89,103)(H,90,106)(H,92,107)(H,93,109)(H,94,108)(H,95,111)(H,96,110)(H,97,113)(H,98,112)(H3,85,91,116)(H2,99,100,104,117)/t47-,59+,60+,61-,62-,63-,64+,65-,66-,67+,68?/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MEUCPCLKGZSHTA-RHCWOGDZSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Degareliks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 82 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1632,259 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Steinberg M: Degarelix: a gonadotropin-releasing hormone antagonist for the management of prostate cancer. Clin Ther. 2009;31 Pt 2:2312-31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20110043 20110043]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Persson BE, Kold Olesen T, Jensen JK: Degarelix: a new approach for the treatment of prostate cancer. Neuroendocrinology. 2009;90(3):235-44. Epub 2009 Jul 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19602868 19602868]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 18
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 17
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 41
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -19,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 512,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Degarelix}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06699 Degarelix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416083849/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06699 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Gonadotropin-oslobađajući hormon i gonadotropini]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Naftalini]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>7y92lpi17pjllpccj5krdftlhu6az8e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deksmetilfenidat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234486</id>
    <revision>
      <id>42679828</id>
      <parentid>42286758</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:24:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3690" sha1="inrk1wavdiibwp3rf9enj59n8n96xc3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dexmethylphenidate-2D-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dextromethylphenidate-based-on-hydrochloride-xtal-1995-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deksmetilfenidat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dexmethylphenidate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2-4 h
| excretion         = Renal

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 40431-64-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = BA11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4158
| PubChemSubstance  = 99443255
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06701
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 135807
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 827
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=19 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 233,306
| smiles            = COC(=O)[C@@H]([C@H]1CCCCN1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C14H19NO2/c1-17-14(16)13(11-7-3-2-4-8-11)12-9-5-6-10-15-12/h2-4,7-8,12-13,15H,5-6,9-10H2,1H3/t12-,13-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DUGOZIWVEXMGBE-CHWSQXEVSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deksmetilfenidat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 233,306 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dexmethylphenidate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06701 Dexmethylphenidate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106040129/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06701 |date=2014-01-06 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>inrk1wavdiibwp3rf9enj59n8n96xc3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deferipron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234487</id>
    <revision>
      <id>42679821</id>
      <parentid>42297177</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:54:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3963" sha1="khuc1qhxw27y3moc8kdgqbrv65dzf0n" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Deferiprone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deferipron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Deferiprone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,9 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 30652-11-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V03
| ATC_suffix        = AC02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2972
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08826
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2866
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 68554
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 70927
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=7 |H=9 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 139,152
| smiles            = CN1C=CC(=O)C(O)=C1C
| StdInChI          = 1S/C7H9NO2/c1-5-7(10)6(9)3-4-8(5)2/h3-4,10H,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = TZXKOCQBRNJULO-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deferipron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 139,152 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Roberts DJ, Brunskill SJ, Doree C, Williams S, Howard J, Hyde CJ: Oral deferiprone for iron chelation in people with thalassaemia. Cochrane Database Syst Rev. 2007 Jul 18;(3):CD004839. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17636775 17636775]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Victor Hoffbrand A: Deferiprone therapy for transfusional iron overload. Best Pract Res Clin Haematol. 2005 Jun;18(2):299-317. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15737892 15737892]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 40,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Deferiprone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08826 Deferiprone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218094803/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08826 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>khuc1qhxw27y3moc8kdgqbrv65dzf0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daptomicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234488</id>
    <revision>
      <id>42679801</id>
      <parentid>42297160</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:02:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6156" sha1="140293lezz8146ws28401hhy7dghx32" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Daptomycin Ball et al.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Daptomicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Daptomycin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7 dana
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 103060-53-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = XX09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 16129629
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00080
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10482098
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C12013
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 508162
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 
| smiles            = 
| StdInChI          = 1S/C72H101N17O26/c1-5-6-7-8-9-10-11-22-53(93)81-44(25-38-31-76-42-20-15-13-17-39(38)42)66(108)84-45(27-52(75)92)67(109)86-48(30-59(102)103)68(110)89-61-37(4)115-72(114)49(26-51(91)40-18-12-14-19-41(40)74)87-71(113)60(35(2)24-56(96)97)88-69(111)50(34-90)82-55(95)32-77-63(105)46(28-57(98)99)83-62(104)36(3)79-65(107)47(29-58(100)101)85-64(106)43(21-16-23-73)80-54(94)33-78-70(61)112/h12-15,17-20,31,35-37,43-50,60-61,76,90H,5-11,16,21-30,32-34,73-74H2,1-4H3,(H2,75,92)(H,77,105)(H,78,112)(H,79,107)(H,80,94)(H,81,93)(H,82,95)(H,83,104)(H,84,108)(H,85,106)(H,86,109)(H,87,113)(H,88,111)(H,89,110)(H,96,97)(H,98,99)(H,100,101)(H,102,103)/t35-,36-,37-,43+,44+,45+,46+,47+,48+,49+,50-,60+,61+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DOAKLVKFURWEDJ-RWDRXURGSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Daptomicin'''je [[Lipoprotein|lipopeptidni]] antibiotik koji deluje na podložne [[Gram pozitivna bakterija|Gram pozitivne bacterije]] remećenjem njihovog membranskog potencijala. On se javlja u prirodi u zemljišnim bakterijama vrste ''[[Streptomyces roseosporus]]''. Daptomicin je odobren za upotrebu septembera [[2003]] za lečenje komplikovanih infekcija kože i mekih tkiva. Njegovov bezbednosni prifil je sličan drugim agensima u širokoj upotrebi protiv Gram-pozitivnih infekcija.&lt;ref&gt;Woodworth JR, Nyhart EH Jr, Brier GL, Wolny JD, Black HR: Single-dose pharmacokinetics and antibacterial activity of daptomycin, a new lipopeptide antibiotic, in healthy volunteers. Antimicrob Agents Chemother. 1992 Feb;36(2):318-25. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1318678 1318678]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tally FP, DeBruin MF: Development of daptomycin for gram-positive infections. J Antimicrob Chemother. 2000 Oct;46(4):523-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11020247 11020247]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Charles PG, Grayson ML: The dearth of new antibiotic development: why we should be worried and what we can do about it. Med J Aust. 2004 Nov 15;181(10):549-53. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15540967 15540967]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fowler VG Jr, Boucher HW, Corey GR, Abrutyn E, Karchmer AW, Rupp ME, Levine DP, Chambers HF, Tally FP, Vigliani GA, Cabell CH, Link AS, DeMeyer I, Filler SG, Zervos M, Cook P, Parsonnet J, Bernstein JM, Price CS, Forrest GN, Fatkenheuer G, Gareca M, Rehm SJ, Brodt HR, Tice A, Cosgrove SE: Daptomycin versus standard therapy for bacteremia and endocarditis caused by Staphylococcus aureus. N Engl J Med. 2006 Aug 17;355(7):653-65. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16914701 16914701]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lee SY, Fan HW, Kuti JL, Nicolau DP: Update on daptomycin: the first approved lipopeptide antibiotic. Expert Opin Pharmacother. 2006 Jul;7(10):1381-97. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16805723 16805723]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 42
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 23
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 35
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -15,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 748,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Daptomycin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00080 Daptomycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427225312/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00080 |date=2014-04-27 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Anilini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Indoli]]
[[Kategorija:Depsipeptidi]]
[[Kategorija:Ciklični peptidi]]</text>
      <sha1>140293lezz8146ws28401hhy7dghx32</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darbepoetin alfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234489</id>
    <revision>
      <id>42679802</id>
      <parentid>42307406</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3193" sha1="dcnb52g09tzrg3yuwt3jne0g79c83xw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Darbepoetin alfa
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Darbepoetin alfa}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 11096-26-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B03
| ATC_suffix        = XA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00012
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=815 | H=1317 | N=233 | O=241 | S=5 
| molecular_weight = 18396.1
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 53
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Darbepoetin alfa''' ([[International Nonproprietary Name|rINN]]) sintetička forma je [[eritropoietin]]a. On stimuliše [[Eritrocitopoeza|eritropoiezu]] (povišenje nivoa [[Crvena krvna zrnca|crvenih krvnih zrnaca]]) i koristi se za tretiranje [[anemija|anemije]], često vezane za [[Hronična bubrežna insuficijencija|hroničnu bubrežnu insuficijenciju]] i [[hemoterapija|hemoterapiju]] kancera. Darbepoetin alfa je ljudski eritropoietin sa dva aminokiselinska substitutienta koji pojačavaju [[Glikozilacija|glikozilaciju]] (5 N-vezanih lanaca), 165 ostataka (MW =37 kD).&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Darbepoetin alfa}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00012 Darbepoetin alfa]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Antianemijski preparati]]
[[Kategorija:Faktori rasta]]</text>
      <sha1>dcnb52g09tzrg3yuwt3jne0g79c83xw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Defibrotid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234490</id>
    <revision>
      <id>42679823</id>
      <parentid>42307420</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4819" sha1="gxopptefy9ga9a4cn2u7dugwl78lpnw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Defibrotid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dasovas, Noravid, Prociclide
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Defibrotide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10-20 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 83712-60-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AX01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04932
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Defibrotid''' je natrimova so smeše jednolančanih [[dezoksiribonukleotid|oligodezoksiribonukleotida]] izvedenih iz [[DNK]] svinjske [[Sluzokoža|sluzokože]] ili goveđih [[pluća]]. Defibrotid ima [[Antitrombotik|antitrombotska]], [[Antiinflamatorni lek|antiinflamatorna]] i antiishemijska svojstva (bez znatnih sistemskih [[Antikoagulans|antikoagulantskih]] efekata). On je u prodaji pod imenima: Dasovas (FM), Noravid, i Prociclide.&lt;ref&gt;Noseda G, Fragiacomo C, Ferrari D: Pharmacokinetics of defibrotide in healthy volunteers. Haemostasis. 1986;16 Suppl 1:26-30. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3754833 3754833]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Palmer KJ, Goa KL: Defibrotide. A review of its pharmacodynamic and pharmacokinetic properties, and therapeutic use in vascular disorders. Drugs. 1993 Feb;45(2):259-94. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7681375 7681375]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fisher J, Johnston AM, Holland TK, McCallum J, Pescador R, Mantovani M, Prino G: Pharmacokinetics, absorption, distribution and disposition of [125I]-defibrotide following intravenous or oral administration in the rat. Thromb Res. 1993 Apr 1;70(1):77-90. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8511753 8511753]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Koehl GE, Geissler EK, Iacobelli M, Frei C, Burger V, Haffner S, Holler E, Andreesen R, Schlitt HJ, Eissner G: Defibrotide: An Endothelium Protecting and Stabilizing Drug, has an Anti-Angiogenic Potential In Vitro and In Vivo. Cancer Biol Ther. 2007 May;6(5):686-90. Epub 2007 Feb 3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17495522 17495522]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kornblum N, Ayyanar K, Benimetskaya L, Richardson P, Iacobelli M, Stein CA: Defibrotide, a polydisperse mixture of single-stranded phosphodiester oligonucleotides with lifesaving activity in severe hepatic veno-occlusive disease: clinical outcomes and potential mechanisms of action. Oligonucleotides. 2006 Spring;16(1):105-14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16584299 16584299]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pescador R, Porta R, Ferro L: An integrated view of the activities of defibrotide. Semin Thromb Hemost. 1996;22 Suppl 1:71-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8807733 8807733]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Defibrotide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04932 Defibrotide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614042714/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04932 |date=2013-06-14 }}

[[Kategorija:Antitrombotički agensi]]</text>
      <sha1>gxopptefy9ga9a4cn2u7dugwl78lpnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalteparin natrijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234491</id>
    <revision>
      <id>42679792</id>
      <parentid>42307399</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6727" sha1="pjpc7ovzd72v912vtm51bcv5j2ixtgu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Heparin General Structure V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dalteparin natrijum
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Boxol, Eurodal, Fragmin, Ligoframin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dalteparin sodium}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Parenteralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 h
| excretion         = Urinom

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 9041-08-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06779
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dalteparin natrijum''' je [[heparin]] niske molekulske težine (LMWH) pripremljen degradacijom [[Azotasta kiselina|azotastom kiselinom]] nefrakcionisanog heparina iz svinjske stomačne [[Sluzokoža|sluzokože]]. On je [[antikoagulans]]. On se sastoji od jako kiselih sulfatiranih [[polisaharid]]nih lanaca sa prosećnom molekulskom težinom od 5000 i oko 90% materijala u opsegu 2000-9000. LMWH ima predvidljiviji respons, dužu [[bioraspoloživost]], i duži anti-Xa poluživot od nefrakcionisanog heparina. Dalteparin se može bezbedno koristiti kod trudnih žena.&lt;ref&gt;King DJ, Kelton JG: Heparin-associated thrombocytopenia. Ann Intern Med. 1984 Apr;100(4):535-40. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6367579 6367579]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bell WR, Royall RM: Heparin-associated thrombocytopenia: a comparison of three heparin preparations. N Engl J Med. 1980 Oct 16;303(16):902-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6997743 6997743]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ockelford PA, Patterson J, Johns AS: A double-blind randomized placebo controlled trial of thromboprophylaxis in major elective general surgery using once daily injections of a low molecular weight heparin fragment (Fragmin). Thromb Haemost. 1989 Dec 29;62(4):1046-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2559484 2559484]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hartl P, Brucke P, Dienstl E, Vinazzer H: Prophylaxis of thromboembolism in general surgery: comparison between standard heparin and Fragmin. Thromb Res. 1990 Feb 15;57(4):577-84. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2158151 2158151]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Monreal M, Lafoz E, Salvador R, Roncales J, Navarro A: Adverse effects of three different forms of heparin therapy: thrombocytopenia, increased transaminases, and hyperkalaemia. Eur J Clin Pharmacol. 1989;37(4):415-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2557219 2557219]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Holmer E, Soderberg K, Bergqvist D, Lindahl U: Heparin and its low molecular weight derivatives: anticoagulant and antithrombotic properties. Haemostasis. 1986;16 Suppl 2:1-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3744129 3744129]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Malm K, Dahlback B, Arnljots B: Low-molecular-weight heparin (dalteparin) effectively prevents thrombosis in a rat model of deep arterial injury. Plast Reconstr Surg. 2003 Apr 15;111(5):1659-66. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12655212 12655212]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tincani E, Mannucci C, Casolari B, Turrini F, Crowther MA, Prisco D, Cenci AM, Bondi M: Safety of dalteparin for the prophylaxis of venous thromboembolism in elderly medical patients with renal insufficiency: a pilot study. Haematologica. 2006 Jul;91(7):976-9. Epub 2006 Jun 1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16757417 16757417]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schmid P, Brodmann D, Fischer AG, Wuillemin WA: Study of bioaccumulation of dalteparin at a prophylactic dose in patients with various degrees of impaired renal function. J Thromb Haemost. 2009 Apr;7(4):552-8. Epub 2009 Jan 19. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19175499 19175499]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abe W, Ikejima K, Lang T, Okumura K, Enomoto N, Kitamura T, Takei Y, Sato N: Low molecular weight heparin prevents hepatic fibrogenesis caused by carbon tetrachloride in the rat. J Hepatol. 2007 Feb;46(2):286-94. Epub 2006 Oct 25. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17166617 17166617]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Frydman A: Low-molecular-weight heparins: an overview of their pharmacodynamics, pharmacokinetics and metabolism in humans. Haemostasis. 1996;26 Suppl 2:24-38. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8707165 8707165]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Samama MM, Gerotziafas GT: Comparative pharmacokinetics of LMWHs. Semin Thromb Hemost. 2000;26 Suppl 1:31-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11011804 11011804]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rey E, Rivard GE: Prophylaxis and treatment of thromboembolic diseases during pregnancy with dalteparin. Int J Gynaecol Obstet. 2000 Oct;71(1):19-24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11044537 11044537]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dalteparin sodium}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06779 Dalteparin sodium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130516053947/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06779 |date=2013-05-16 }}

[[Kategorija:Heparini]]
[[Kategorija:Jedinjenja natrijuma]]</text>
      <sha1>pjpc7ovzd72v912vtm51bcv5j2ixtgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deksrazoksan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234492</id>
    <revision>
      <id>42679829</id>
      <parentid>42286759</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4212" sha1="8qroj2w8fq6jg6y847vxmehmdzrcblf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dexrazoxane.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deksrazoksan
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cardioxane, Dyzoxane, Eucardion, Razoxane
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dexrazoxane}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 24584-09-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V03
| ATC_suffix        = AF02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71384
| PubChemSubstance  = 46505982
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00380
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64479
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50223
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1738
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=16 |N=4 |O=4
| molecular_weight  = 268,269
| smiles            = C[C@@H](CN1CC(=O)NC(=O)C1)N1CC(=O)NC(=O)C1
| StdInChI          = 1S/C11H16N4O4/c1-7(15-5-10(18)13-11(19)6-15)2-14-3-8(16)12-9(17)4-14/h7H,2-6H2,1H3,(H,12,16,17)(H,13,18,19)/t7-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BMKDZUISNHGIBY-ZETCQYMHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 191-197
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deksrazoksan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 268,269 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Hasinoff BB, Herman EH: Dexrazoxane: how it works in cardiac and tumor cells. Is it a prodrug or is it a drug? Cardiovasc Toxicol. 2007;7(2):140-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17652819 17652819]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hasinoff BB: The use of dexrazoxane for the prevention of anthracycline extravasation injury. Expert Opin Investig Drugs. 2008 Feb;17(2):217-23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18230055 18230055]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 98,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dexrazoxane}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00380 Dexrazoxane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408031213/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00380 |date=2014-04-08 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Piperazini]]</text>
      <sha1>8qroj2w8fq6jg6y847vxmehmdzrcblf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234493</id>
    <revision>
      <id>42679797</id>
      <parentid>42297155</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:27:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4299" sha1="tobc9ghfwm2akqwujq7hanyqol9rvmt" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Danazol Structural Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Danazol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Anatrol, Chronogyn, Cyclomen, Danocrine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Danazol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 24 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 17230-88-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = XA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 28417
| PubChemSubstance  = 46506475
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01406
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 26436
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4315
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1479
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=27 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 337,455
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@@](O)(C#C)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CCC2=CC3=C(C[C@]12C)C=NO3
| StdInChI          = 1S/C22H27NO2/c1-4-22(24)10-8-18-16-6-5-15-11-19-14(13-23-25-19)12-20(15,2)17(16)7-9-21(18,22)3/h1,11,13,16-18,24H,5-10,12H2,2-3H3/t16-,17+,18+,20+,21+,22+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = POZRVZJJTULAOH-LHZXLZLDSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 225.6
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Danazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 337,455 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Dmowski WP: Danazol. A synthetic steroid with diverse biologic effects. J Reprod Med. 1990 Jan;35(1 Suppl):69-74; discussion 74-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2404115 2404115]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Donaldson VH: Danazol. Am J Med. 1989 Sep;87(3N):49N-55N. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2486535 2486535]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jenkin G: Review: The mechanism of action of danazol, a novel steroid derivative. Aust N Z J Obstet Gynaecol. 1980 May;20(2):113-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6998453 6998453]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Danazol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01406 Danazol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417220936/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01406 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Estrogeni]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]</text>
      <sha1>tobc9ghfwm2akqwujq7hanyqol9rvmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dezomorfin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234523</id>
    <revision>
      <id>42679861</id>
      <parentid>42271584</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:53:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3517" sha1="29bo5vnsagm1v4t39u39cbcce3t6o1u" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Permonid.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dezomorfin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desomorphine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 427-00-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 521115
| PubChemSubstance  = 46506785
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01531
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 454550
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=21 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 271,354
| smiles            = CN1CCC23C4CCCC2C1CC1=C3C(O4)=C(O)C=C1
| StdInChI          = 1S/C17H21NO2/c1-18-8-7-17-11-3-2-4-14(17)20-16-13(19)6-5-10(15(16)17)9-12(11)18/h5-6,11-12,14,19H,2-4,7-9H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LNNWVNGFPYWNQE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dezomorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 271,354 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 32,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desomorphine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01531 Desomorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150425150425/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01531 |date=2015-04-25 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>29bo5vnsagm1v4t39u39cbcce3t6o1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demekarijum bromid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234525</id>
    <revision>
      <id>42679835</id>
      <parentid>42271567</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:47:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4691" sha1="nvwm0brfuwi9khdekn4upkeuwrsxea6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Demecarium bromide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Demekarijum bromid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Demecarium bromide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 56-94-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = S01
| ATC_suffix        = EB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5965
| PubChemSubstance  = 46507824
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00944
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5750
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200514
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=32 |H=52 |N=4 |O=4
| molecular_weight  = 556,780
| smiles            = CN(CCCCCCCCCCN(C)C(=O)OC1=CC=CC(=C1)[N+](C)(C)C)C(=O)OC1=CC=CC(=C1)[N+](C)(C)C
| StdInChI          = 1S/C32H52N4O4/c1-33(31(37)39-29-21-17-19-27(25-29)35(3,4)5)23-15-13-11-9-10-12-14-16-24-34(2)32(38)40-30-22-18-20-28(26-30)36(6,7)8/h17-22,25-26H,9-16,23-24H2,1-8H3/q+2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RWZVPVOZTJJMNU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Demekarijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 32 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 556,780 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Ward DA, Abney K, Oliver JW: The effects of topical ocular application of 0.25% demecarium bromide on serum acetylcholinesterase levels in normal dogs. Vet Ophthalmol. 2003 Mar;6(1):23-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12641839 12641839]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krohne SG: Effect of topically applied 2% pilocarpine and 0.25% demecarium bromide on blood-aqueous barrier permeability in dogs. Am J Vet Res. 1994 Dec;55(12):1729-33. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7887518 7887518]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gum GG, Gelatt KN, Gelatt JK, Jones R: Effect of topically applied demecarium bromide and echothiophate iodide on intraocular pressure and pupil size in beagles with normotensive eyes and beagles with inherited glaucoma. Am J Vet Res. 1993 Feb;54(2):287-93. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8430939 8430939]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Demecarium bromide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00944 Demecarium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218095100/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00944 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Antiholinergici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]</text>
      <sha1>nvwm0brfuwi9khdekn4upkeuwrsxea6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deslanozid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234526</id>
    <revision>
      <id>42679851</id>
      <parentid>42297210</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:31:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4289" sha1="mor6xi4dtfcp2mtkj0xlmis5q3z2jmf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Deslanoside.svg 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Deslanozid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cedilanid-d, Deacetyllanatoside C
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Deslanoside}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 36 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 17598-65-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = AA07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 28620
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01078
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 26618
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31468
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1614
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=47 |H=74 |O=19
| molecular_weight  = 943,079
| smiles            = C[C@H]1O[C@H](C[C@H](O)[C@@H]1O[C@H]1C[C@H](O)[C@H](O[C@H]2C[C@H](O)[C@H](O[C@@H]3O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H]3O)[C@@H](C)O2)[C@@H](C)O1)O[C@H]1CC[C@@]2(C)[C@H](CC[C@@H]3[C@@H]2C[C@@H](O)[C@]2(C)[C@H](CC[C@]32O)C2=CC(=O)OC2)C1
| StdInChI          = 1S/C47H74O19/c1-20-41(64-36-16-30(50)42(21(2)60-36)65-37-17-31(51)43(22(3)61-37)66-44-40(56)39(55)38(54)32(18-48)63-44)29(49)15-35(59-20)62-25-8-10-45(4)24(13-25)6-7-27-28(45)14-33(52)46(5)26(9-11-47(27,46)57)23-12-34(53)58-19-23/h12,20-22,24-33,35-44,48-52,54-57H,6-11,13-19H2,1-5H3/t20-,21-,22-,24-,25+,26-,27-,28+,29+,30+,31+,32-,33-,35+,36+,37+,38-,39+,40-,41-,42-,43-,44+,45+,46+,47+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OBATZBGFDSVCJD-LALPQLPRSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Deslanozid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 47 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 943,079 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 19
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 9
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 282,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Deslanoside}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01078 Deslanoside] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140224135737/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01078 |date=2014-02-24 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Antiaritmici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Glukozidi]]
[[Kategorija:Aldoheksoze]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]
[[Kategorija:Kardenolidi]]</text>
      <sha1>mor6xi4dtfcp2mtkj0xlmis5q3z2jmf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desipramin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234527</id>
    <revision>
      <id>42679847</id>
      <parentid>42271575</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:29:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3715" sha1="cqhxguee5b72pl8zqs1y0cgim9sqw3e" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Desipramine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Desipramin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Norpramin, Pentofran, Pertofran, Pertrofane
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desipramine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7-60 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 50-47-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = AA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2995
| PubChemSubstance  = 46504624
| IUPHAR_ligand     = 2399
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01151
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2888
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06943
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 47781
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 72
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=22 |N=2
| molecular_weight  = 266,381
| smiles            = CNCCCN1C2=CC=CC=C2CCC2=CC=CC=C12
| StdInChI          = 1S/C18H22N2/c1-19-13-6-14-20-17-9-4-2-7-15(17)11-12-16-8-3-5-10-18(16)20/h2-5,7-10,19H,6,11-14H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HCYAFALTSJYZDH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 214-218
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Desipramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 266,381 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 15,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desipramine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01151 Desipramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322091237/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01151 |date=2014-03-22 }}

[[Kategorija:Antidepresanti]]
[[Kategorija:Inhibitori preuzimanja norepinefrina]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Triciklični antidepresivi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>cqhxguee5b72pl8zqs1y0cgim9sqw3e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desfluran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234528</id>
    <revision>
      <id>42679846</id>
      <parentid>42297209</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:27:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4342" sha1="2ygzfxjrqgahdsowkqk7nyl8b95co4m" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (RS)-Desfluran Structural Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Desflurane-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Desfluran
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desflurane}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 57041-67-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N01
| ATC_suffix        = AB07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 42113
| PubChemSubstance  = 46505270
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01189
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 38403
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07519
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4445
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200733
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=3 |H=2 |F=6 |O=1
| molecular_weight  = 168,038
| smiles            = FC(F)OC(F)C(F)(F)F
| StdInChI          = 1S/C3H2F6O/c4-1(3(7,8)9)10-2(5)6/h1-2H
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DPYMFVXJLLWWEU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 23.5
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Desfluran''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 168,038 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Stereokemija ==

Desfluran je racemat, tj. Smjesa 1: 1 sljedećih dva enantiomera:&lt;ref name=&quot;Rote Liste&quot;&gt;Rote Liste Service GmbH (Hrsg.): ''Rote Liste 2017 - Arzneimittelverzeichnis für Deutschland (einschließlich EU-Zulassungen und bestimmter Medizinprodukte)''. Rote Liste Service GmbH, Frankfurt/Main, 2017, Aufl. 57, {{ISBN|978-3-946057-10-9}}, S. 175.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
! colspan=&quot;2&quot;| Enantiomeri Desfluran
|-
| [[File:(R)-Desfluran Structural Formula V1.svg|180 px|Structural Formula of (R)-Desfluran]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(''R'')-Enantiomeri&lt;/small&gt;
| [[File:(S)-Desfluran Structural Formula V1.svg|180 px|Structural Formula of (S)-Desfluran]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(''S'')-Enantiomeri&lt;/small&gt;
|}

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 9,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desflurane}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01189 Desflurane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130707045659/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01189 |date=2013-07-07 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Neuroprotektivni agensi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>2ygzfxjrqgahdsowkqk7nyl8b95co4m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dezocin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234529</id>
    <revision>
      <id>42679859</id>
      <parentid>42271581</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:50:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3597" sha1="8s7w0jhyfkz3x0n0pmjz8h5y0e144mz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dezocine structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dezocin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dezocine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,2 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 53648-55-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N02
| ATC_suffix        = AX03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3033053
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01209
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2297867
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08010
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4474
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1685
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=23 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 245,360
| smiles            = [H][C@@]12CC3=CC=C(O)C=C3[C@@](C)(CCCCC1)[C@H]2N
| StdInChI          = 1S/C16H23NO/c1-16-8-4-2-3-5-12(15(16)17)9-11-6-7-13(18)10-14(11)16/h6-7,10,12,15,18H,2-5,8-9,17H2,1H3/t12-,15-,16+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VTMVHDZWSFQSQP-VBNZEHGJSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dezocin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 245,360 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dezocine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01209 Dezocine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218095804/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01209 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>8s7w0jhyfkz3x0n0pmjz8h5y0e144mz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desmetilprodin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234530</id>
    <revision>
      <id>42679855</id>
      <parentid>42271577</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3750" sha1="pxd8dn5ft9juozy6asila9v7o1o7mmj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Desmethylprodine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Desmetilprodin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desmethylprodine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 13147-09-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 61583
| PubChemSubstance  = 46504635
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01478
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 55493
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 279865
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=21 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 247,333
| smiles            = CCC(=O)OC1(CCN(C)CC1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C15H21NO2/c1-3-14(17)18-15(9-11-16(2)12-10-15)13-7-5-4-6-8-13/h4-8H,3,9-12H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BCQMRZRAWHNSBF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Desmetilprodin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 247,333 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Schmidt, N., and B. Ferger. Neurochemical findings in the MPTP model of Parkinson's disease. Journal of neural transmission 108.11 (2001): 1263-1282.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 29,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desmethylprodine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01478 Desmethylprodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130620235528/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01478 |date=2013-06-20 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Dizajnirane droge]]</text>
      <sha1>pxd8dn5ft9juozy6asila9v7o1o7mmj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Delorazepam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234531</id>
    <revision>
      <id>42679834</id>
      <parentid>42297194</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:42:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3929" sha1="nwytuoy820a7yh78co7lwq70g571uxz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Delorazepam.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Delorazepam3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Delorazepam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dadumir, Delorazepam Almus, Delorazepam Alter, Delorazepam Aurobindo
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Delorazepam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 80-115 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2894-67-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 17925
| PubChemSubstance  = 46504957
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01511
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 16929
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 268254
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=10 |Cl=2 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 305,159
| smiles            = ClC1=CC2=C(NC(=O)CN=C2C2=CC=CC=C2Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C15H10Cl2N2O/c16-9-5-6-13-11(7-9)15(18-8-14(20)19-13)10-3-1-2-4-12(10)17/h1-7H,8H2,(H,19,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CHIFCDOIPRCHCF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Delorazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 305,159 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Bareggi, S. R., et al. Age-related multiple-dose pharmacokinetics and anxiolytic effects of delorazepam (chlordesmethyldiazepam). International journal of clinical pharmacology research 6.4 (1986): 309.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Delorazepam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01511 Delorazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140426232439/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01511 |date=2014-04-26 }}

[[Kategorija:Anksiolitici]]
[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Benzodiazepini]]</text>
      <sha1>nwytuoy820a7yh78co7lwq70g571uxz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desvenlafaksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234532</id>
    <revision>
      <id>42679858</id>
      <parentid>42271580</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:38:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7433" sha1="t65oxhsglrmi9rdlzsaluef4lzix4kz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Desvenlafaxine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Desvenlafaxine3Dan2.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Desvenlafaksin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Pristiq, Zyven-OD
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desvenlafaxine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 11,1 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 93413-62-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = AX23
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 125017
| PubChemSubstance  = 99443254
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06700
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 111300
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1118
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=25 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 263,375
| smiles            = CN(C)CC(C1=CC=C(O)C=C1)C1(O)CCCCC1
| StdInChI          = 1S/C16H25NO2/c1-17(2)12-15(13-6-8-14(18)9-7-13)16(19)10-4-3-5-11-16/h6-9,15,18-19H,3-5,10-12H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KYYIDSXMWOZKMP-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Desvenlafaksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 263,375 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Ilett KF, Watt F, Hackett LP, Kohan R, Teoh S: Assessment of Infant Dose Through Milk in a Lactating Woman Taking Amisulpride and Desvenlafaxine for Treatment-Resistant Depression. Ther Drug Monit. 2010 Oct 5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20926994 20926994]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kamath J, Handratta V: Desvenlafaxine succinate for major depressive disorder: a critical review of the evidence. Expert Rev Neurother. 2008 Dec;8(12):1787-97. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19086875 19086875]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kornstein SG, Jiang Q, Reddy S, Musgnung JJ, Guico-Pabia CJ: Short-term efficacy and safety of desvenlafaxine in a randomized, placebo-controlled study of perimenopausal and postmenopausal women with major depressive disorder. J Clin Psychiatry. 2010 Aug;71(8):1088-96. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20797382 20797382]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Liebowitz MR, Tourian KA: Efficacy, Safety, and Tolerability of Desvenlafaxine 50 mg/d for the Treatment of Major Depressive Disorder:A Systematic Review of Clinical Trials. Prim Care Companion J Clin Psychiatry. 2010;12(3). pii: PCC.09r00845. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20944767 20944767]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mason JN, Deecher DC, Richmond RL, Stack G, Mahaney PE, Trybulski E, Winneker RC, Blakely RD: Desvenlafaxine succinate identifies novel antagonist binding determinants in the human norepinephrine transporter. J Pharmacol Exp Ther. 2007 Nov;323(2):720-9. Epub 2007 Aug 2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17673606 17673606]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Montgomery SA, Fava M, Padmanabhan SK, Guico-Pabia CJ, Tourian KA: Discontinuation symptoms and taper/poststudy-emergent adverse events with desvenlafaxine treatment for major depressive disorder. Int Clin Psychopharmacol. 2009 Nov;24(6):296-305. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19779354 19779354]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Oganesian A, Shilling AD, Young-Sciame R, Tran J, Watanyar A, Azam F, Kao J, Leung L: Desvenlafaxine and venlafaxine exert minimal in vitro inhibition of human cytochrome p450 and p-glycoprotein activities. Psychopharmacol Bull. 2009;42(2):47-63. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19629022 19629022]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pae CU, Park MH, Marks DM, Han C, Patkar AA, Masand PS: Desvenlafaxine, a serotonin-norepinephrine uptake inhibitor for major depressive disorder, neuropathic pain and the vasomotor symptoms associated with menopause. Curr Opin Investig Drugs. 2009 Jan;10(1):75-90. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19127490 19127490]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Reddy S, Kane C, Pitrosky B, Musgnung J, Ninan PT, Guico-Pabia CJ: Clinical utility of desvenlafaxine 50 mg/d for treating MDD: a review of two randomized placebo-controlled trials for the practicing physician. Curr Med Res Opin. 2010 Jan;26(1):139-50. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19919295 19919295]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wyeth Laboratories Inc. Pristiq (desvenlafaxine succinate) extended-release tablets prescribing information. Philadelphia, PA; 2010 Sept.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pae CU: Desvenlafaxine in the treatment of major depressive disorder. Expert Opin Pharmacother. 2011 Dec;12(18):2923-8. doi: 10.1517/14656566.2011.636033. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22098230 22098230]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Preskorn S, Patroneva A, Silman H, Jiang Q, Isler JA, Burczynski ME, Ahmed S, Paul J, Nichols AI: Comparison of the pharmacokinetics of venlafaxine extended release and desvenlafaxine in extensive and poor cytochrome P450 2D6 metabolizers. J Clin Psychopharmacol. 2009 Feb;29(1):39-43. doi: 10.1097/JCP.0b013e318192e4c1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19142106 19142106]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 43,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desvenlafaxine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06700 Desvenlafaxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415182222/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06700 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Antidepresanti]]
[[Kategorija:Inhibitori preuzimanja serotonina-norepinefrina]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Cikloheksanoli]]
[[Kategorija:Tercijarni alkoholi]]</text>
      <sha1>t65oxhsglrmi9rdlzsaluef4lzix4kz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denosumab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234533</id>
    <revision>
      <id>42679840</id>
      <parentid>42506726</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5378" sha1="lhrntzj6k2x7bfomzirsntecuqmksoy" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Denosumab
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Prolia, Ranmark, Xgeva
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Denosumab}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 25,4 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 615258-40-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M05
| ATC_suffix        = BX04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06643
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1237023
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=6404 | H=9912 | N=1724 | O=2004 | S=50
| molecular_weight = 144.7
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
[[File:Denosumab.jpg|thumb|Denosumab]]
'''Denosumab'''&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Pageau|first=Steven C.|title=Denosumab|journal=MAbs|year=2009|volume=1|issue=3|pages=210–215|doi=10.4161/mabs.1.3.8592|url=http://www.landesbioscience.com/journals/17/article/8592/|pmid=20065634|pmc=2726593}}&lt;/ref&gt; je ljudsko [[monoklonalno antitelo]] za tretman [[osteoporoza|ostioporoze]], gubitka koštane mase, koštanih metastaza, [[multipli mijelom|multiplog mijeloma]], i [[Tumor gigantskih ćelija kostiju|tumora gigantskih ćelija kostiju]].&lt;ref name=&quot;pmid16495394&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1056/NEJMoa044459 |title=Denosumab in Postmenopausal Women with Low Bone Mineral Density |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2006-02-23_354_8/page/820 |year=2006 |last1=McClung |first1=Michael R. |last2=Lewiecki |first2=E. Michael |last3=Cohen |first3=Stanley B. |last4=Bolognese |first4=Michael A. |last5=Woodson |first5=Grattan C. |last6=Moffett |first6=Alfred H. |last7=Peacock |first7=Munro |last8=Miller |first8=Paul D. |last9=Lederman |first9=Samuel N. |journal=New England Journal of Medicine |volume=354 |issue=8 |pages=821–31 |pmid=16495394}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18725648&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1200/JCO.2008.16.3832 |title=Randomized Trial of Denosumab in Patients Receiving Adjuvant Aromatase Inhibitors for Nonmetastatic Breast Cancer |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-oncology_2008-10-20_26_30/page/4874 |year=2008 |last1=Ellis |first1=G. K. |last2=Bone |first2=H. G. |last3=Chlebowski |first3=R. |last4=Paul |first4=D. |last5=Spadafora |first5=S. |last6=Smith |first6=J. |last7=Fan |first7=M. |last8=Jun |first8=S. |journal=Journal of Clinical Oncology |volume=26 |issue=30 |pages=4875–82 |pmid=18725648}}&lt;/ref&gt; Ovaj lek je razvilo biotehnološko preduzeće [[Amgen]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.amgen.com/medpro/products_prolia.html|publisher=Amgen|accessdate=6. 5. 2012.|title=Prolia (denosumab)|work=Products|archive-date=2015-09-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20150929025841/http://www.amgen.com/medpro/products_prolia.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Denosumab je IgG2 monoklonalno antitelo koje je inhibira [[RANKL]] ligand.&lt;ref&gt;Malan J, Ettinger K, Naumann E, Beirne OR: The relationship of denosumab pharmacology and osteonecrosis of the jaws. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol. 2012 Dec;114(6):671-6. doi: 10.1016/j.oooo.2012.08.439. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23159111 23159111]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite news |first=Emily P. |last=Walker |date = 7. 2. 2012. |title=Benefit of Bone Drug in Prostate Cancer in Doubt |url=http://www.medpagetoday.com/HematologyOncology/ProstateCancer/31039 |work=MedPage Today}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Denosumab}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06643 Denosumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141124195806/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06643 |date=2014-11-24 }}

{{Lekovi za tretman bolesti kostiju}}

[[Kategorija:Monoklonalna antitela]]</text>
      <sha1>lhrntzj6k2x7bfomzirsntecuqmksoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dekstromoramid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234534</id>
    <revision>
      <id>42679830</id>
      <parentid>42271563</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:27:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3708" sha1="7uahv37jvxxcz7sls8nu31l4lg5q0tl" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dextromoramide-2D-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dekstromoramid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dextromoramide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 357-56-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9648
| PubChemSubstance  = 46507896
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01529
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 9269
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 431928
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=25 |H=32 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 392,534
| smiles            = CC(CN1CCOCC1)C(C(=O)N1CCCC1)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C25H32N2O2/c1-21(20-26-16-18-29-19-17-26)25(22-10-4-2-5-11-22,23-12-6-3-7-13-23)24(28)27-14-8-9-15-27/h2-7,10-13,21H,8-9,14-20H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = INUNXTSAACVKJS-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 182
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dekstromoramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 392,534 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 32,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dextromoramide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01529 Dextromoramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140816012114/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01529 |date=2014-08-16 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Morfolini]]</text>
      <sha1>7uahv37jvxxcz7sls8nu31l4lg5q0tl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desogestrel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234535</id>
    <revision>
      <id>42679857</id>
      <parentid>42297211</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:35:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4282" sha1="rkelih3az8fwfruimw709vcrp2mdo3p" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Desogestrel Structural Formula V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Desogestrel
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desogestrel}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 27,8 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 54024-22-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = AC09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 40973
| PubChemSubstance  = 46505739
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00304
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 37400
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07629
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4453
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1533
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=30 |O=1
| molecular_weight  = 310,473
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@@](O)(C#C)[C@@]1(CC)CC(=C)[C@]1([H])[C@@]3([H])CCCC=C3CC[C@@]21[H]
| StdInChI          = 1S/C22H30O/c1-4-21-14-15(3)20-17-9-7-6-8-16(17)10-11-18(20)19(21)12-13-22(21,23)5-2/h2,8,17-20,23H,3-4,6-7,9-14H2,1H3/t17-,18-,19-,20+,21-,22-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RPLCPCMSCLEKRS-BPIQYHPVSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 109.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Desogestrel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 310,473 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Korhonen T, Tolonen A, Uusitalo J, Lundgren S, Jalonen J, Laine K: The role of CYP2C and CYP3A in the disposition of 3-keto-desogestrel after administration of desogestrel. Br J Clin Pharmacol. 2005 Jul;60(1):69-75. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15963096 15963096]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gentile DM, Verhoeven CH, Shimada T, Back DJ: The role of CYP2C in the in vitro bioactivation of the contraceptive steroid desogestrel. J Pharmacol Exp Ther. 1998 Dec;287(3):975-82. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9864282 9864282]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 20,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desogestrel}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00304 Desogestrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415202354/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00304 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Kontrola rađanja]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]</text>
      <sha1>rkelih3az8fwfruimw709vcrp2mdo3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dezoksimetazon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234536</id>
    <revision>
      <id>42679860</id>
      <parentid>42286780</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3906" sha1="lqmzie2c4d4vb90hft4l33efjgrt3b1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Desoximetasone.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dezoksimetazon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Topicort, Topicort LP
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desoximetasone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Topikalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 15 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 382-67-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D07
| ATC_suffix        = AC03
| ATC_supplemental  = , {{ATC|D07|XC02}}
| PubChem           = 5311067
| PubChemSubstance  = 46506793
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00547
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4470604
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 691037
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1766
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=29 |F=1 |O=4
| molecular_weight  = 376,462
| smiles            = [H][C@@]12C[C@@H](C)[C@H](C(=O)CO)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])CCC2=CC(=O)C=C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C22H29FO4/c1-12-8-16-15-5-4-13-9-14(25)6-7-21(13,3)22(15,23)18(27)10-20(16,2)19(12)17(26)11-24/h6-7,9,12,15-16,18-19,24,27H,4-5,8,10-11H2,1-3H3/t12-,15+,16+,18+,19-,20+,21+,22+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VWVSBHGCDBMOOT-IIEHVVJPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 217
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dezoksimetazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 376,462 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 74,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desoximetasone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00547 Desoximetasone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414210212/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00547 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>lqmzie2c4d4vb90hft4l33efjgrt3b1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dekstropropoksifen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234537</id>
    <revision>
      <id>42679831</id>
      <parentid>42271564</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:29:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4183" sha1="4opxn2scmil0hdgq0uuquti06444qha" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = DPropoxyphene.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dextropropoxyphene ball-and-stick animation.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dekstropropoksifen
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Algafan, Antalvic, Darvon, Deprancol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dextropropoxyphene}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6-12 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 469-62-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N02
| ATC_suffix        = AC04
| ATC_supplemental  = , {{ATC|N02|AC74}}
| PubChem           = 10100
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00647
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 9696
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07406
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8497
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1213351
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=29 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 339,471
| smiles            = CCC(=O)OC(CC1=CC=CC=C1)([C@H](C)CN(C)C)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C22H29NO2/c1-5-21(24)25-22(18(2)17-23(3)4,20-14-10-7-11-15-20)16-19-12-8-6-9-13-19/h6-15,18H,5,16-17H2,1-4H3/t18-,22?/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XLMALTXPSGQGBX-ZZWBGTBQSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 75.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dekstropropoksifen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 339,471 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Coda BA, Rudy AC, Archer SM, Wermeling DP: Pharmacokinetics and bioavailability of single-dose intranasal hydromorphone hydrochloride in healthy volunteers. Anesth Analg. 2003 Jul;97(1):117-23, table of contents. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12818953 12818953]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 29,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dextropropoxyphene}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00647 Dextropropoxyphene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218221508/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00647 |date=2014-02-18 }}
{{Glutamatergični ligandi}}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Antitusici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>4opxn2scmil0hdgq0uuquti06444qha</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Delavirdin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234538</id>
    <revision>
      <id>42679833</id>
      <parentid>42297190</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:33:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3871" sha1="mpnoan4c05e071z4asjbnz39ij1m8ry" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Delavirdine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Delavirdine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Delavirdin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Delavirdine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5,8 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 136817-59-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AG02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5625
| PubChemSubstance  = 46508878
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00705
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5423
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06941
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 119573
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 593
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=28 |N=6 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 456,561
| smiles            = CC(C)NC1=C(N=CC=C1)N1CCN(CC1)C(=O)C1=CC2=C(N1)C=CC(NS(C)(=O)=O)=C2
| StdInChI          = 1S/C22H28N6O3S/c1-15(2)24-19-5-4-8-23-21(19)27-9-11-28(12-10-27)22(29)20-14-16-13-17(26-32(3,30)31)6-7-18(16)25-20/h4-8,13-15,24-26H,9-12H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WHBIGIKBNXZKFE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 226-228
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Delavirdin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 456,561 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 118,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Delavirdine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00705 Delavirdine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140422004523/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00705 |date=2014-04-22 }}

[[Kategorija:Inhibitori reverzne transkriptaze]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Indoli]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>mpnoan4c05e071z4asjbnz39ij1m8ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dezonid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234539</id>
    <revision>
      <id>42679862</id>
      <parentid>42286783</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3882" sha1="ot7xhxxeyjt3fbjw18ulk9knz4507pf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Desonide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dezonid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Desilux, Desocort, Desowen, Tridesilon
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Desonide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Topikalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 638-94-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D07
| ATC_suffix        = AC09
| ATC_supplemental  = , {{ATC|R01|AD05}}
| PubChem           = 5311066
| PubChemSubstance  = 46506186
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01260
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4470603
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 204734
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201109
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=32 |O=6
| molecular_weight  = 416,507
| smiles            = [H][C@@]12C[C@@]3([H])[C@]4([H])CCC5=CC(=O)C=C[C@]5(C)[C@@]4([H])[C@@H](O)C[C@]3(C)[C@@]1(OC(C)(C)O2)C(=O)CO
| StdInChI          = 1S/C24H32O6/c1-21(2)29-19-10-16-15-6-5-13-9-14(26)7-8-22(13,3)20(15)17(27)11-23(16,4)24(19,30-21)18(28)12-25/h7-9,15-17,19-20,25,27H,5-6,10-12H2,1-4H3/t15-,16-,17-,19+,20+,22-,23-,24+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WBGKWQHBNHJJPZ-LECWWXJVSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 274
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dezonid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 416,507 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 93,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Desonide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01260 Desonide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320210253/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01260 |date=2014-03-20 }}

[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Ketali]]</text>
      <sha1>ot7xhxxeyjt3fbjw18ulk9knz4507pf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denileukin diftitoks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234540</id>
    <revision>
      <id>42679839</id>
      <parentid>42302413</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:03:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3958" sha1="gsl2q7esxx8pjqr5qgyahdcjoa7rh82" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Denileukin diftitoks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Denileukin diftitox}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 70-80 min
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 173146-27-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XX29
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00004
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201550
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=2560 | H=4042 | N=678 | O=799 | S=17 
| molecular_weight = 57647,3 g/mol
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Denileukin diftitoks''' (''Ontak'') je antineoplastični agens, dizajnirani protein koji je kombinacija [[Interleukin 2|interleukina 2]] i [[Toksin difterije|toksina difterije]]. Ovaj molekul se vezuje za [[IL2 receptor|interleukin-2 receptore]]&lt;ref name=&quot;pmid17187516&quot;&gt;{{cite journal |author=Turturro F |title=Denileukin diftitox: a biotherapeutic paradigm shift in the treatment of lymphoid-derived disorders |journal=Expert Rev Anticancer Ther |volume=7 |issue=1 |pages=11–7 |year=2007 |pmid=17187516 |doi=10.1586/14737140.7.1.11}}&lt;/ref&gt; i unosi toksin difterije u ćelija koje izražavaju te receptore, što dovodi do njihove smrti. Denileukin diftitoks se proizvodi u ''[[E. coli]]'' ekspresioni sistem.&lt;ref&gt;Turturro F: Denileukin diftitox: a biotherapeutic paradigm shift in the treatment of lymphoid-derived disorders. Expert Rev Anticancer Ther. 2007 Jan;7(1):11-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17187516 17187516]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Park M, Liu GT, Piltz-Seymour J, Wisda CL, Rook AH, Junkins-Hopkins JM, Nasta SD, Kim EJ: Vision loss following denileukin diftitox treatment: a case report of possible posterior ischemic optic neuropathy. Leuk Lymphoma. 2007 Apr;48(4):808-11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17454642 17454642]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Denileukin diftitox}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00004 Denileukin diftitox] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228232650/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00004 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]</text>
      <sha1>gsl2q7esxx8pjqr5qgyahdcjoa7rh82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diflorason</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234570</id>
    <revision>
      <id>42679884</id>
      <parentid>42286794</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3813" sha1="tgko12ig0zy8l9ng2f53rietiqyd6l7" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = [17-(2-Acetiloksiacetil)- 6,9-difluoro-11-hidroksi-10,13,16-trimetil-3-okso-6,7,8,11,12,14,15,16- oktahidrociklopenta[a]fenantren-17-il] acetat
| image             = Diflorasone diacetate.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diflorason
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Florone, Florone E, Maxiflor, Psorcon
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diflorasone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Topikalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2557-49-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D07
| ATC_suffix        = AC10
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00223
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64504
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 59750
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=32 |F=2 |O=7
| molecular_weight  = 494.5249
| smiles            = C[C@H]1C[C@H]2[C@@H]3C[C@@H](C4=CC(=O)C=C[C@@]4([C@]3([C@H](C[C@@]2([C@]1(C(=O)COC(=O)C)OC(=O)C)C)O)F)C)F
| StdInChI          = 1S/C26H32F2O7/c1-13-8-17-18-10-20(27)19-9-16(31)6-7-23(19,4)25(18,28)21(32)11-24(17,5)26(13,35-15(3)30)22(33)12-34-14(2)29/h6-7,9,13,17-18,20-21,32H,8,10-12H2,1-5H3/t13-,17-,18-,20-,21-,23-,24-,25-,26-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BOBLHFUVNSFZPJ-JOYXJVLSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diflorason''' je topikalni [[kortikosteroid]] koji se koristi za tretiranje [[Svrabež (medicina)|svraba]] i [[zapaljenje|inflamacije]] kože.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diflorasone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00223 Diflorasone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227170530/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00223 |date=2014-02-27 }}

[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]</text>
      <sha1>tgko12ig0zy8l9ng2f53rietiqyd6l7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diampromid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234571</id>
    <revision>
      <id>42679863</id>
      <parentid>42271588</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3521" sha1="b1hz40pypks9rb8xuokyb4hlhfxofb8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diampromide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diampromid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diampromide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 552-25-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 62370
| PubChemSubstance  = 46505265
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01502
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 56158
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=28 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 324,460
| smiles            = CCC(=O)N(CC(C)N(C)CCC1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C21H28N2O/c1-4-21(24)23(20-13-9-6-10-14-20)17-18(2)22(3)16-15-19-11-7-5-8-12-19/h5-14,18H,4,15-17H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RXTHKWVSXOIHJS-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 176
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diampromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 324,460 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diampromide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01502 Diampromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150221012531/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01502 |date=2015-02-21 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>b1hz40pypks9rb8xuokyb4hlhfxofb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dietiltiambuten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234572</id>
    <revision>
      <id>42679875</id>
      <parentid>42276669</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:39:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3534" sha1="3fcxb5zjtw9q9mkp7f4q1natsn1a08g" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diethylthiambutene structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dietiltiambuten
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diethylthiambutene}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 86-14-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6833
| PubChemSubstance  = 46507304
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01533
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 6572
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=21 |N=1 |S=2
| molecular_weight  = 291,475
| smiles            = CCN(CC)C(C)C=C(C1=CC=CS1)C1=CC=CS1
| StdInChI          = 1S/C16H21NS2/c1-4-17(5-2)13(3)12-14(15-8-6-10-18-15)16-9-7-11-19-16/h6-13H,4-5H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CBYWMRHUUVRIAF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 152
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dietiltiambuten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,475 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diethylthiambutene}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01533 Diethylthiambutene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005082058/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01533 |date=2012-10-05 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tiofeni]]</text>
      <sha1>3fcxb5zjtw9q9mkp7f4q1natsn1a08g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dibromotirozin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234573</id>
    <revision>
      <id>42679866</id>
      <parentid>42297247</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:10:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3587" sha1="1hka7w0qwvq52vir90ejqg9uabspsd9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 3,5-Dibromo-L-tyrosine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dibromotirozin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dibromotyrosine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 67532
| PubChemSubstance  = 99444108
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB07637
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 60854
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 28335
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=9 |Br=2 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 338,981
| smiles            = [H][C@](N)(CC1=CC(Br)=C(O)C(Br)=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C9H9Br2NO3/c10-5-1-4(2-6(11)8(5)13)3-7(12)9(14)15/h1-2,7,13H,3,12H2,(H,14,15)/t7-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = COESHZUDRKCEPA-ZETCQYMHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dibromotirozin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 338,981 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dibromotyrosine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07637 Dibromotyrosine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150506101044/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07637 |date=2015-05-06 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organobromidi]]</text>
      <sha1>1hka7w0qwvq52vir90ejqg9uabspsd9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difemanil metilsulfat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234574</id>
    <revision>
      <id>42679877</id>
      <parentid>42297268</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:44:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3810" sha1="47gsj8lamucxlio61llvrnywdlyclhu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diphemanil metilsulfate.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Difemanil metilsulfat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diphemanil metilsulfate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 62-97-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A03
| ATC_suffix        = AB15
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6126
| PubChemSubstance  = 46506069
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00729
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5896
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59782
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200880
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=27 |N=1 |O=4 |S=1
| molecular_weight  = 389,508
| smiles            = COS([O-])(=O)=O.C[N+]1(C)CCC(CC1)=C(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C20H24N.CH4O4S/c1-21(2)15-13-19(14-16-21)20(17-9-5-3-6-10-17)18-11-7-4-8-12-18;1-5-6(2,3)4/h3-12H,13-16H2,1-2H3;1H3,(H,2,3,4)/q+1;/p-1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BREMLQBSKCSNNH-UHFFFAOYSA-M
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 194.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Difemanil metilsulfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 389,508 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 74,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diphemanil metilsulfate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00729 Diphemanil metilsulfate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227220722/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00729 |date=2014-02-27 }}

[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Muskarinski antagonisti]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]</text>
      <sha1>47gsj8lamucxlio61llvrnywdlyclhu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diflunisal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234575</id>
    <revision>
      <id>42679886</id>
      <parentid>42276671</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:54:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3796" sha1="7kebg02nu7k321gr9vvqb1d7k5nyxy8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diflunisal structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diflunisal
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Adomal, Difludol, Dolisal, Dolobid
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diflunisal}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8 - 12 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 22494-42-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N02
| ATC_suffix        = BA11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3059
| PubChemSubstance  = 46507807
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00861
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2951
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01691
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 39669
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 898
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=8 |F=2 |O=3
| molecular_weight  = 250,198
| smiles            = OC(=O)C1=C(O)C=CC(=C1)C1=C(F)C=C(F)C=C1
| StdInChI          = 1S/C13H8F2O3/c14-8-2-3-9(11(15)6-8)7-1-4-12(16)10(5-7)13(17)18/h1-6,16H,(H,17,18)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HUPFGZXOMWLGNK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 210-221
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diflunisal''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 250,198 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 57,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diflunisal}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00861 Diflunisal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216104743/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00861 |date=2014-02-16 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Antipiretici]]
[[Kategorija:Nesteroidni antiinflamatorni lekovi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Salicilne kiseline]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>7kebg02nu7k321gr9vvqb1d7k5nyxy8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dienestrol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234576</id>
    <revision>
      <id>42679872</id>
      <parentid>42297256</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:32:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3592" sha1="888ek1qcp61bx8vedsjbch0nxbvw26p" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dienestrol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dienestrol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Agaldog, Cycladiene, Dienoestrol BP, Dienol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dienestrol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravaginalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 84-17-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = CB01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|G03|CC02}}
| PubChem           = 667476
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00890
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 580857
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08090
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4518
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1018
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=18 |O=2
| molecular_weight  = 266,334
| smiles            = CC=C(C(=CC)C1=CC=C(O)C=C1)C1=CC=C(O)C=C1
| StdInChI          = 1S/C18H18O2/c1-3-17(13-5-9-15(19)10-6-13)18(4-2)14-7-11-16(20)12-8-14/h3-12,19-20H,1-2H3/b17-3+,18-4+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NFDFQCUYFHCNBW-SCGPFSFSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 227.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dienestrol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 266,334 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 40,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dienestrol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00890 Dienestrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228194119/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00890 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Estrogeni]]
[[Kategorija:Fenoli]]</text>
      <sha1>888ek1qcp61bx8vedsjbch0nxbvw26p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difenidol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234578</id>
    <revision>
      <id>42679879</id>
      <parentid>42297270</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:45:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3606" sha1="n84s3765rhcd1u0fmx1q4ylkpkzqxnv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diphenidol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Difenidol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ansmin, Avomol, Celmidol, Cephadol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diphenidol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 972-02-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3055
| PubChemSubstance  = 46506486
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01231
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2947
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06961
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4638
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 936
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=27 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 309,445
| smiles            = OC(CCCN1CCCCC1)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C21H27NO/c23-21(19-11-4-1-5-12-19,20-13-6-2-7-14-20)15-10-18-22-16-8-3-9-17-22/h1-2,4-7,11-14,23H,3,8-10,15-18H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OGAKLTJNUQRZJU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 104.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Difenidol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 309,445 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diphenidol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01231 Diphenidol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416095855/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01231 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Antiemetici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>n84s3765rhcd1u0fmx1q4ylkpkzqxnv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dietiltriptamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234579</id>
    <revision>
      <id>42679876</id>
      <parentid>42281699</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:41:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3569" sha1="2easbvjzqbn75vmrhnvwzs7a3yd46vj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diethyltryptamine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = DET-3d-sticks.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dietiltriptamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diethyltryptamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 61-51-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6090
| PubChemSubstance  = 46504638
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01460
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5865
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 142936
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=20 |N=2
| molecular_weight  = 216,322
| smiles            = CCN(CC)CCC1=CNC2=CC=CC=C12
| StdInChI          = 1S/C14H20N2/c1-3-16(4-2)10-9-12-11-15-14-8-6-5-7-13(12)14/h5-8,11,15H,3-4,9-10H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LSSUMOWDTKZHHT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 169
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dietiltriptamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 216,322 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 19,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diethyltryptamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01460 Diethyltryptamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150425025632/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01460 |date=2015-04-25 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Indoli]]
[[Kategorija:Psihodelični triptamini]]</text>
      <sha1>2easbvjzqbn75vmrhnvwzs7a3yd46vj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difenoksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234580</id>
    <revision>
      <id>42679882</id>
      <parentid>42281700</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:49:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3939" sha1="1urs27j4tn8z9praewb6e38o5y445d2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Difenoxin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Difenoksin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Difenoxin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7,24 h
| excretion         = Renalno, fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 28782-42-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = DA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 34328
| PubChemSubstance  = 46508854
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01501
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 31620
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07871
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4534
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201321
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=28 |H=28 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 424,534
| smiles            = OC(=O)C1(CCN(CCC(C#N)(C2=CC=CC=C2)C2=CC=CC=C2)CC1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C28H28N2O2/c29-22-28(24-12-6-2-7-13-24,25-14-8-3-9-15-25)18-21-30-19-16-27(17-20-30,26(31)32)23-10-4-1-5-11-23/h1-15H,16-21H2,(H,31,32)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UFIVBRCCIRTJTN-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Difenoksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 424,534 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;De Luca, Anthony, and Ian M. Coupar. Difenoxin and loperamide: studies on possible mechanisms of intestinal antisecretory action. Naunyn-Schmiedeberg's archives of pharmacology 347.2 (1993): 231-237.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 64,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Difenoxin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01501 Difenoxin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226064841/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01501 |date=2014-02-26 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Antidijaroici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>1urs27j4tn8z9praewb6e38o5y445d2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difluprednat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234581</id>
    <revision>
      <id>42679887</id>
      <parentid>42286796</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:56:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4727" sha1="63sc9v5p2rsk6aknjo6m083ts19yi58" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Difluprednate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Difluprednat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Difluprednate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 23674-86-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D07
| ATC_suffix        = AC19
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 443936
| PubChemSubstance  = 99443292
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06781
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 391990
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201749
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=34 |F=2 |O=7
| molecular_weight  = 508,551
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@](OC(=O)CCC)(C(=O)COC(C)=O)[C@@]1(C)C[C@H](O)[C@@]1(F)[C@@]2([H])C[C@H](F)C2=CC(=O)C=C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C27H34F2O7/c1-5-6-23(34)36-26(22(33)14-35-15(2)30)10-8-17-18-12-20(28)19-11-16(31)7-9-24(19,3)27(18,29)21(32)13-25(17,26)4/h7,9,11,17-18,20-21,32H,5-6,8,10,12-14H2,1-4H3/t17-,18-,20-,21-,24-,25-,26-,27-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WYQPLTPSGFELIB-JTQPXKBDSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Difluprednat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 508,551 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Korenfeld MS, Silverstein SM, Cooke DL, Vogel R, Crockett RS: Difluprednate ophthalmic emulsion 0.05% for postoperative inflammation and pain. J Cataract Refract Surg. 2009 Jan;35(1):26-34. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19101421 19101421]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jamal KN, Callanan DG: The role of difluprednate ophthalmic emulsion in clinical practice. Clin Ophthalmol. 2009;3:381-90. Epub 2009 Jun 29. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19668594 19668594]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Morton KD, Van de Kar LD, Brownfield MS, Bethea CL: Neuronal cell bodies in the hypothalamic paraventricular nucleus mediate stress-induced renin and corticosterone secretion. Neuroendocrinology. 1989 Jul;50(1):73-80. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2666872 2666872]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 107,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Difluprednate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06781 Difluprednate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140724025512/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06781 |date=2014-07-24 }}

[[Kategorija:Kortikosteroidi]]
[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Glukokortikoidi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>63sc9v5p2rsk6aknjo6m083ts19yi58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Digoksin imun Fab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234582</id>
    <revision>
      <id>42679890</id>
      <parentid>42307499</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:02:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2874" sha1="mej8rc4wtflba8guugcf5g4c2dy8k3h" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Digoksin imun Fab
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Digoxin Immune Fab}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 15-20 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V03
| ATC_suffix        = AB24
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00076
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201588
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=6394 | H=9908 | N=1698 | O=2011 | S=58 
| molecular_weight = 144602.257
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 61
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Digoksin imun Fab''' je FAB fragment ovčijeg antitela (26-10) iz ovce imunizovane [[digoksin]]skim derivatom [[digoksindikarboksimetilamin]]om. Koristi se kao antidot za prekomernu dozu [[Naprstnik]]a (''Digitalis purpurea'').&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Digoxin Immune Fab}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00076 Digoxin Immune Fab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228101221/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00076 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Antitoksini]]</text>
      <sha1>mej8rc4wtflba8guugcf5g4c2dy8k3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dietilkarbamazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234583</id>
    <revision>
      <id>42679874</id>
      <parentid>42297267</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3649" sha1="jthw712jyxj4k5mfdga8s1d9bf67zt7" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diethylcarbamazine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dietilkarbamazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bitirazine, Caracide, Caricide, Cypip
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diethylcarbamazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 90-89-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = P02
| ATC_suffix        = CB02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3052
| PubChemSubstance  = 46506830
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00711
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2944
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07968
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 684
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=21 |N=3 |O=1
| molecular_weight  = 199,293
| smiles            = CCN(CC)C(=O)N1CCN(C)CC1
| StdInChI          = 1S/C10H21N3O/c1-4-12(5-2)10(14)13-8-6-11(3)7-9-13/h4-9H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RCKMWOKWVGPNJF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 48
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dietilkarbamazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 199,293 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 26,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diethylcarbamazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00711 Diethylcarbamazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413210545/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00711 |date=2014-04-13 }}

[[Kategorija:Inhibitori oksidoreduktaze]]
[[Kategorija:Antelmintici]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Piperazini]]</text>
      <sha1>jthw712jyxj4k5mfdga8s1d9bf67zt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Didrogesteron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234585</id>
    <revision>
      <id>42679870</id>
      <parentid>42297255</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:20:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3736" sha1="lj59am996zg7tx777fvixvghwfgo95f" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dydrogesterone.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dydrogesterone ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Didrogesteron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Diphaston, Dufaston, Duphaston, Duvaron
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dydrogesterone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5-7 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 152-62-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = DB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9051
| PubChemSubstance  = 46506195
| IUPHAR_ligand     = 2878
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00378
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8699
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31527
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=28 |O=2
| molecular_weight  = 312,446
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@H](C(C)=O)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])[C@@]2([H])C=CC2=CC(=O)CC[C@@]12C
| StdInChI          = 1S/C21H28O2/c1-13(22)17-6-7-18-16-5-4-14-12-15(23)8-10-20(14,2)19(16)9-11-21(17,18)3/h4-5,12,16-19H,6-11H2,1-3H3/t16-,17+,18-,19+,20+,21+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JGMOKGBVKVMRFX-HQZYFCCVSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 169.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Didrogesteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 312,446 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 34,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dydrogesterone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00378 Dydrogesterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414100808/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00378 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>lj59am996zg7tx777fvixvghwfgo95f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234586</id>
    <revision>
      <id>42679883</id>
      <parentid>42297275</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3751" sha1="f1y4kc4krmgp33knqhcq43t92kxt2f9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dyphylline.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Difilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Afi-Phyllin, Aristophyllin, Asthmolysin, Astrophyllin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dyphylline}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 479-18-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = DA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3182
| PubChemSubstance  = 46504443
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00651
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3070
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07819
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4728
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1752
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=14 |N=4 |O=4
| molecular_weight  = 254,243
| smiles            = CN1C2=C(N(CC(O)CO)C=N2)C(=O)N(C)C1=O
| StdInChI          = 1S/C10H14N4O4/c1-12-8-7(9(17)13(2)10(12)18)14(5-11-8)3-6(16)4-15/h5-6,15-16H,3-4H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KSCFJBIXMNOVSH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 161.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Difilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 254,243 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 98,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dyphylline}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00651 Dyphylline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531005318/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00651 |date=2014-05-31 }}

[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Fosfodiesterazni inhibitori]]
[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>f1y4kc4krmgp33knqhcq43t92kxt2f9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Didanozin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234587</id>
    <revision>
      <id>42679869</id>
      <parentid>42297253</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3676" sha1="alu5jwzrx8qmv4o6seu21hal2zlvdxe" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Didanosin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Didanosine ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Didanozin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Videx, Videx EC
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Didanosine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 minutes
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 69655-05-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AF02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 50599
| PubChemSubstance  = 46506255
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00900
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 45864
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06953
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 490877
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1460
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=12 |N=4 |O=3
| molecular_weight  = 236,227
| smiles            = OC[C@@H]1CC[C@@H](O1)N1C=NC2=C1NC=NC2=O
| StdInChI          = 1S/C10H12N4O3/c15-3-6-1-2-7(17-6)14-5-13-8-9(14)11-4-12-10(8)16/h4-7,15H,1-3H2,(H,11,12,16)/t6-,7+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BXZVVICBKDXVGW-NKWVEPMBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 160-163
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Didanozin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 236,227 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 88,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Didanosine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00900 Didanosine]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Inhibitori reverzne transkriptaze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>alu5jwzrx8qmv4o6seu21hal2zlvdxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difenoksilat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234588</id>
    <revision>
      <id>42679881</id>
      <parentid>42271599</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:47:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3780" sha1="4ito8hw8od7pj8a2ax367ooc5w0sbdk" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diphenoxylat.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Difenoksilat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diphenoxylate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12-14 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 915-30-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = DA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 13505
| PubChemSubstance  = 46507130
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01081
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 12919
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201294
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=30 |H=32 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 452,587
| smiles            = CCOC(=O)C1(CCN(CCC(C#N)(C2=CC=CC=C2)C2=CC=CC=C2)CC1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C30H32N2O2/c1-2-34-28(33)29(25-12-6-3-7-13-25)18-21-32(22-19-29)23-20-30(24-31,26-14-8-4-9-15-26)27-16-10-5-11-17-27/h3-17H,2,18-23H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HYPPXZBJBPSRLK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 221
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Difenoksilat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 452,587 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 53,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diphenoxylate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01081 Diphenoxylate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140611125922/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01081 |date=2014-06-11 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Antidijaroici]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>4ito8hw8od7pj8a2ax367ooc5w0sbdk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihidroetorfin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234624</id>
    <revision>
      <id>42679893</id>
      <parentid>42271603</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:07:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3723" sha1="0leafdh2z6019qzpzeptyunksoprr52" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dihydroetorphine.svg
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dihidroetorfin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dihydroetorphine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 14357-76-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 107765
| PubChemSubstance  = 46507682
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01450
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 96924
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=25 |H=35 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 413,550
| smiles            = [H][C@@]12OC3=C(O)C=CC4=C3[C@@]11CCN(C)[C@]([H])(C4)[C@]11CC[C@@]2(OC)[C@]([H])(C1)[C@](C)(O)CCC
| StdInChI          = 1S/C25H35NO4/c1-5-8-22(2,28)17-14-23-9-10-25(17,29-4)21-24(23)11-12-26(3)18(23)13-15-6-7-16(27)20(30-21)19(15)24/h6-7,17-18,21,27-28H,5,8-14H2,1-4H3/t17-,18-,21-,22-,23-,24+,25-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BRTSNYPDACNMIP-FAWZKKEFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dihidroetorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 413,550 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 62,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dihydroetorphine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01450 Dihydroetorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150425210356/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01450 |date=2015-04-25 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>0leafdh2z6019qzpzeptyunksoprr52</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihloralfenazon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234625</id>
    <revision>
      <id>42679899</id>
      <parentid>42271608</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3962" sha1="l3ohjlqe3zcil0g2vjdt7co7gpwt9c8" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dihloralfenazon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dichloralphenazone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 480-30-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10188
| PubChemSubstance  = 46507898
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01495
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 9776
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=18 |Cl=6 |N=2 |O=5
| molecular_weight  = 519,032
| smiles            = OC(O)C(Cl)(Cl)Cl.OC(O)C(Cl)(Cl)Cl.CN1N(C(=O)C=C1C)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H12N2O.2C2H3Cl3O2/c1-9-8-11(14)13(12(9)2)10-6-4-3-5-7-10;2*3-2(4,5)1(6)7/h3-8H,1-2H3;2*1,6-7H
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ATKXDQOHNICLQW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 68
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dihloralfenazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 519,032 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Hindmarch I, Parrott AC: The effects of combined sedative and anxiolytic preparations on subjective aspects of sleep and objective measures of arousal and performance the morning following nocturnal medication. I: Acute doses. Arzneimittelforschung. 1980;30(6):1025-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/6106498 6106498]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 104,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dichloralphenazone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01495 Dichloralphenazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313201503/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01495 |date=2013-03-13 }}

{{Hipnotici i sedativi-lat}}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>l3ohjlqe3zcil0g2vjdt7co7gpwt9c8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dikloksacilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234626</id>
    <revision>
      <id>42679921</id>
      <parentid>42292120</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3869" sha1="ki3zxloj9z5nk20efaye2qd1fej52bs" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dicloxacillin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dikloksacilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dycill, Dynapen, Maclicine, Pathocil
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dicloxacillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 0,7 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3116-76-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CF01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 18381
| PubChemSubstance  = 46508182
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00485
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 17358
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06950
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4511
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 893
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=17 |Cl=2 |N=3 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 470,326
| smiles            = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)C1=C(C)ON=C1C1=C(Cl)C=CC=C1Cl)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C19H17Cl2N3O5S/c1-7-10(12(23-29-7)11-8(20)5-4-6-9(11)21)15(25)22-13-16(26)24-14(18(27)28)19(2,3)30-17(13)24/h4-6,13-14,17H,1-3H3,(H,22,25)(H,27,28)/t13-,14+,17-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YFAGHNZHGGCZAX-JKIFEVAISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dikloksacilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 470,326 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 138,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dicloxacillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00485 Dicloxacillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418033623/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00485 |date=2014-04-18 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Izoksazoli]]</text>
      <sha1>ki3zxloj9z5nk20efaye2qd1fej52bs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diklonin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234627</id>
    <revision>
      <id>42679922</id>
      <parentid>42297318</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:40:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3712" sha1="mq0o62aoou5iyi3wafoppgu6uu7wdyi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dyclonine Structural Formula V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diklonin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Diclonia, Diclonina, Diclonina [INN-Spanish], Dyclocaine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dyclonine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 - 60 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 586-60-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N01
| ATC_suffix        = BX02
| ATC_supplemental  = , {{ATC|R02|AD04}}
| PubChem           = 3180
| PubChemSubstance  = 46506697
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00645
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3068
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07881
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4724
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201217
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=27 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 289,413
| smiles            = CCCCOC1=CC=C(C=C1)C(=O)CCN1CCCCC1
| StdInChI          = 1S/C18H27NO2/c1-2-3-15-21-17-9-7-16(8-10-17)18(20)11-14-19-12-5-4-6-13-19/h7-10H,2-6,11-15H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BZEWSEKUUPWQDQ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diklonin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 289,413 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 29,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dyclonine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00645 Dyclonine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607085056/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00645 |date=2013-06-07 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]</text>
      <sha1>mq0o62aoou5iyi3wafoppgu6uu7wdyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimenhidrinat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234628</id>
    <revision>
      <id>42679925</id>
      <parentid>42271618</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:48:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4673" sha1="fvlumyq8sztcsyw3phwn8tpa9jm8cpr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diphenhydramine-trans.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 8-Chlorotheophylline.svg
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dimenhidrinat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Amosyt, Anautine, Andramine, Antemin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dimenhydrinate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 - 4 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 523-87-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R06
| ATC_suffix        = AA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 441281
| PubChemSubstance  = 46504881
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00985
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 390044
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4604
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200406
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=28 |Cl=1 |N=5 |O=3
| molecular_weight  = 469,964
| smiles            = CN1C2=C([N-]C(Cl)=N2)C(=O)N(C)C1=O.C[NH+](C)CCOC(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C17H21NO.C7H7ClN4O2/c1-18(2)13-14-19-17(15-9-5-3-6-10-15)16-11-7-4-8-12-16;1-11-4-3(9-6(8)10-4)5(13)12(2)7(11)14/h3-12,17H,13-14H2,1-2H3;1-2H3,(H,9,10,13)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DKHVTDUUNTVKOW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 204.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dimenhidrinat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 469,964 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Takeda N, Morita M, Hasegawa S, Horii A, Kubo T, Matsunaga T: Neuropharmacology of motion sickness and emesis. A review. Acta Otolaryngol Suppl. 1993;501:10-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8447218 8447218]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Halpert AG, Olmstead MC, Beninger RJ: Mechanisms and abuse liability of the anti-histamine dimenhydrinate. Neurosci Biobehav Rev. 2002 Jan;26(1):61-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11835984 11835984]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jaju BP, Wang SC: Effects of diphenhydramine and dimenhydrinate on vestibular neuronal activity of cat: a search for the locus of their antimotion sickness action. J Pharmacol Exp Ther. 1971 Mar;176 (3):718-24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4329456 4329456]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 81,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimenhydrinate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00985 Dimenhydrinate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322083717/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00985 |date=2014-03-22 }}

{{Antiemetici}}
{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Antiemetici]]
[[Kategorija:Antagonisti H1 receptora]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>fvlumyq8sztcsyw3phwn8tpa9jm8cpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimenoksadol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234631</id>
    <revision>
      <id>42679927</id>
      <parentid>42271619</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:50:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3624" sha1="t0gamzyh3yt67hielbjrdo2ze3cemwh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dimenoxadol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dimenoksadol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dimenoxadol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 509-78-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 17036
| PubChemSubstance  = 46506064
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01461
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 16137
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=25 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 327,417
| smiles            = CCOC(C(=O)OCCN(C)C)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C20H25NO3/c1-4-24-20(17-11-7-5-8-12-17,18-13-9-6-10-14-18)19(22)23-16-15-21(2)3/h5-14H,4,15-16H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RHUWRJWFHUKVED-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dimenoksadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 327,417 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimenoxadol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01461 Dimenoxadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005163146/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01461 |date=2012-10-05 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>t0gamzyh3yt67hielbjrdo2ze3cemwh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihidrokodein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234632</id>
    <revision>
      <id>42679894</id>
      <parentid>42271605</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:08:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4019" sha1="c0k279eejqkmu88d3j6rv33ipv8nkzr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dihydrocodeine skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dihidrokodein
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Codidol, Cohydrine, Contugesic, Dehace
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dihydrocodeine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intramaskularno, subkutano, rektalno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 125-28-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N02
| ATC_suffix        = AA08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5284543
| PubChemSubstance  = 46506478
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01551
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4447600
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08024
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1595
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=23 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 301,380
| smiles            = [H][C@@]12OC3=C(OC)C=CC4=C3[C@@]11CCN(C)[C@]([H])(C4)[C@]1([H])CC[C@@H]2O
| StdInChI          = 1S/C18H23NO3/c1-19-8-7-18-11-4-5-13(20)17(18)22-16-14(21-2)6-3-10(15(16)18)9-12(11)19/h3,6,11-13,17,20H,4-5,7-9H2,1-2H3/t11-,12+,13-,17-,18-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RBOXVHNMENFORY-DNJOTXNNSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 112.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dihidrokodein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 301,380 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Ammon, Susanne, et al. Pharmacokinetics of dihydrocodeine and its active metabolite after single and multiple oral dosing. British journal of clinical pharmacology 48.3 (1999): 317-322.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dihydrocodeine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01551 Dihydrocodeine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208204757/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01551 |date=2014-02-08 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Antitusici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>c0k279eejqkmu88d3j6rv33ipv8nkzr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diloksanid furoat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234633</id>
    <revision>
      <id>42679924</id>
      <parentid>42297321</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:46:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4226" sha1="1rtpdwnh3u4nrde0d246pqalz7vf3ey" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diloxanide furoate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diloksanid furoat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diloxanide furoate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3 h
| excretion         = Renalno (90%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3736-81-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = P01
| ATC_suffix        = AC01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 19529
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08792
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 18400
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1334860
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=11 |Cl=2 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 328,147
| smiles            = CN(C(=O)C(Cl)Cl)C1=CC=C(OC(=O)C2=CC=CO2)C=C1
| StdInChI          = 1S/C14H11Cl2NO4/c1-17(13(18)12(15)16)9-4-6-10(7-5-9)21-14(19)11-3-2-8-20-11/h2-8,12H,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BDYYDXJSHYEDGB-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diloksanid furoat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 328,147 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;McAuley JB, Herwaldt BL, Stokes SL, Becher JA, Roberts JM, Michelson MK, Juranek DD: Diloxanide furoate for treating asymptomatic Entamoeba histolytica cyst passers: 14 years' experience in the United States. Clin Infect Dis. 1992 Sep;15(3):464-8. [[PubMed|PMID]] [http://D.A. Williams and T.L. Lemke, Foyes Principles of Medicinal Chemistry (fifth ed), Lippincott Williams &amp; Wilkins, Baltimore (2002), pp. 872.www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1520794 1520794]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diloxanide furoate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08792 Diloxanide furoate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140513011410/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08792 |date=2014-05-13 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Furani]]</text>
      <sha1>1rtpdwnh3u4nrde0d246pqalz7vf3ey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dikumarol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234634</id>
    <revision>
      <id>42679923</id>
      <parentid>42292121</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:43:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5072" sha1="95m79zfdje8iy0vz70i82fqnujcp1gj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dicumarol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dikumarol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Acadyl, Acavyl, Antitrombosin, Baracoumin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dicoumarol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 66-76-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 653
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00266
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10183330
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C00796
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4513
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1466
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=12 |O=6
| molecular_weight  = 336,295
| smiles            = OC1=C(CC2=C(O)C3=C(OC2=O)C=CC=C3)C(=O)OC2=C1C=CC=C2
| StdInChI          = 1S/C19H12O6/c20-16-10-5-1-3-7-14(10)24-18(22)12(16)9-13-17(21)11-6-2-4-8-15(11)25-19(13)23/h1-8,20-21H,9H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DOBMPNYZJYQDGZ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 290
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dikumarol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,295 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Cullen JJ, Hinkhouse MM, Grady M, Gaut AW, Liu J, Zhang YP, Weydert CJ, Domann FE, Oberley LW: Dicumarol inhibition of NADPH:quinone oxidoreductase induces growth inhibition of pancreatic cancer via a superoxide-mediated mechanism. Cancer Res. 2003 Sep 1;63(17):5513-20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14500388 14500388]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mironov AA, Colanzi A, Polishchuk RS, Beznoussenko GV, Mironov AA Jr, Fusella A, Di Tullio G, Silletta MG, Corda D, De Matteis MA, Luini A: Dicumarol, an inhibitor of ADP-ribosylation of CtBP3/BARS, fragments golgi non-compact tubular zones and inhibits intra-golgi transport. Eur J Cell Biol. 2004 Jul;83(6):263-79. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15511084 15511084]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abdelmohsen K, Stuhlmann D, Daubrawa F, Klotz LO: Dicumarol is a potent reversible inhibitor of gap junctional intercellular communication. Arch Biochem Biophys. 2005 Feb 15;434(2):241-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15639223 15639223]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Thanos CG, Liu Z, Reineke J, Edwards E, Mathiowitz E: Improving relative bioavailability of dicumarol by reducing particle size and adding the adhesive poly(fumaric-co-sebacic) anhydride. Pharm Res. 2003 Jul;20(7):1093-100. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12880296 12880296]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 93,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dicoumarol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00266 Dicoumarol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406164248/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00266 |date=2014-04-06 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Kumarinski lekovi]]
[[Kategorija:Dimeri (hemija)]]</text>
      <sha1>95m79zfdje8iy0vz70i82fqnujcp1gj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihidrotestosteron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234637</id>
    <revision>
      <id>42679897</id>
      <parentid>42292106</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:12:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3740" sha1="iik1518nyf1nn7gjjifq6b19sfs8pxf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Androstanolone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dihydrotestosterone-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dihidrotestosteron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Anabolex, Anaprotin, Andractim, Cristerona MB
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dihydrotestosterone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 521-18-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A14
| ATC_suffix        = AA01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|G03|BB02}}
| PubChem           = 15
| PubChemSubstance  = 46506828
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02901
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 14
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C03917
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 16330
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 27769
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=30 |O=2
| molecular_weight  = 290,440
| smiles            = CC12CCC3C(CCC4CC(=O)CCC34C)C1CCC2O
| StdInChI          = 1S/C19H30O2/c1-18-9-7-13(20)11-12(18)3-4-14-15-5-6-17(21)19(15,2)10-8-16(14)18/h12,14-17,21H,3-11H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NVKAWKQGWWIWPM-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 181
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dihidrotestosteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 290,440 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dihydrotestosterone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02901 Dihydrotestosterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140326223343/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02901 |date=2014-03-26 }}

[[Kategorija:Androgeni]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>iik1518nyf1nn7gjjifq6b19sfs8pxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimemebf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234650</id>
    <revision>
      <id>42679629</id>
      <parentid>42655456</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marbletan</username>
        <id>159118</id>
      </contributor>
      <comment>Dimemebfe structure.svg</comment>
      <origin>42679629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3435" sha1="8ibqsc9ch0iux4m4j0zwck2343hbwqy" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             =Dimemebfe structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dimemebf
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dimemebfe}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 140853-58-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 126589
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 112474
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=17 |N=1 |O=2 
| molecular_weight  = 219,280
| smiles            = COc1ccc2occ(CCN(C)C)c2c1
| StdInChI          = 1S/C13H17NO2/c1-14(2)7-6-10-9-16-13-5-4-11(15-3)8-12(10)13/h4-5,8-9H,6-7H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WBPQJTBOQCCTFX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dimemebf''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 219,280 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 25,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimemebfe}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Dimemebfe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Benzofurani]]</text>
      <sha1>8ibqsc9ch0iux4m4j0zwck2343hbwqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cefalosporin C</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267592</id>
    <revision>
      <id>42679658</id>
      <parentid>42296941</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7159" sha1="nfmxg4us9z2hp1gr67wyxjh7wprr0ud" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03313
|  Name = Cefalosporin C
|  ImageFile = Cephalosporin C.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 46936637
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 16743922
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03313
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 15776
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC(=O)OCC1=C(N2[C@@H](SC1)[C@H](NC(=O)CCC[C@H]([NH3+])C(O)=O)C2=O)C(O)=O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C16H21N3O8S/c1-7(20)27-5-8-6-28-14-11(13(22)19(14)12(8)16(25)26)18-10(21)4-2-3-9(17)15(23)24/h9,11,14H,2-6,17H2,1H3,(H,18,21)(H,23,24)(H,25,26)/p+1/t9-,11+,14-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = HOKIDJSKDBPKTQ-PXWWUCIGSA-O 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=16 |H=22 |N=3 |O=8 |S=1
|  MolarMass = 416,426
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cefalosporin C''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 416,426 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets  |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid =  |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport  properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 203,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cephalosporin C}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03313 Cephalosporin C] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225082121/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03313 |date=2014-02-25 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]</text>
      <sha1>nfmxg4us9z2hp1gr67wyxjh7wprr0ud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cetrimonijum bromid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267636</id>
    <revision>
      <id>42679687</id>
      <parentid>42296980</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:30:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6947" sha1="j0tgeglvn7zogq557n0nfd85mzemnjd" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01718
|  Name = Cetrimonijum bromid
|  ImageFile = Cetyltrimethyl ammonium bromide.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 57-09-0
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 2681
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2580
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01718
|  KEGG = C11275
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 3567
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCCCCCCCCCCCCCCC[N+](C)(C)C
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C19H42N/c1-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20(2,3)4/h5-19H2,1-4H3/q+1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = RLGQACBPNDBWTB-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=19 |H=42 |N=1
|  MolarMass = 284,543
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 240
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cetrimonijum bromid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 284,543 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets  |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid =  |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport  properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 0,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cetrimonium bromide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01718 Cetrimonium bromide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071743/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01718 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]</text>
      <sha1>j0tgeglvn7zogq557n0nfd85mzemnjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerulenin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267638</id>
    <revision>
      <id>42679685</id>
      <parentid>42296977</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T17:19:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5691" sha1="c8v6pdqdrzgwhcssrngtnd4ayszru3p" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01034
|  Name = Cerulenin
|  ImageFile = Cerulenin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 17397-89-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 5282054
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 26530
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01034
|  KEGG = C12058
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 171741
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 45627
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC=CCC=CCCC(=O)[C@H]1O[C@H]1C(N)=O
|  InChI = 1/C12H17NO3/c1-2-3-4-5-6-7-8-9(14)10-11(16-10)12(13)15/h2-3,5-6,10-11H,4,7-8H2,1H3,(H2,13,15)/b3-2+,6-5+/t10-,11-/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C12H17NO3/c1-2-3-4-5-6-7-8-9(14)10-11(16-10)12(13)15/h2-3,5-6,10-11H,4,7-8H2,1H3,(H2,13,15)/b3-2+,6-5+/t10-,11-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = GVEZIHKRYBHEFX-NQQPLRFYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=12 |H=17 |N=1 |O=3
|  MolarMass = 223,268
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 93.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cerulenin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 223,268 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Huang P, Zhu S, Lu S, Dai Z, Jin Y: [An experimental study on cerulenin induced apoptosis of human colonic cancer cells] Zhonghua Bing Li Xue Za Zhi. 2000 Apr;29(2):115-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11866903 11866903]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Straub SG, Yajima H, Komatsu M, Aizawa T, Sharp GW: The effects of cerulenin, an inhibitor of protein acylation, on the two phases of glucose-stimulated insulin secretion. Diabetes. 2002 Feb;51 Suppl 1:S91-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11815464 11815464]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 72,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cerulenin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01034 Cerulenin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131214120924/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01034 |date=2013-12-14 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Antimikotici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Epoksidi]]</text>
      <sha1>c8v6pdqdrzgwhcssrngtnd4ayszru3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cijanamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267639</id>
    <revision>
      <id>42679710</id>
      <parentid>42296997</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:54:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4857" sha1="5bs44cgrdy32ys76vymjcguc1akh105" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02679
|  Name = Cijanamid
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Cyanamide.svg
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = Cyanamide-3D-balls.png
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 420-04-2
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 9864
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 9480
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02679
|  KEGG = C01566
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 16698
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 56279
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NC#N
|  InChI = 1/CH2N2/c2-1-3/h2H2
|  StdInChI = 1S/CH2N2/c2-1-3/h2H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XZMCDFZZKTWFGF-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=1 |H=2 |N=2
|  MolarMass = 42,040
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 44
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 83
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cijanamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 1 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 42,040 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 49,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyanamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02679 Cyanamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616074236/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02679 |date=2013-06-16 }}

[[Kategorija:Cijanamidi]]</text>
      <sha1>5bs44cgrdy32ys76vymjcguc1akh105</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cikloheksanon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267687</id>
    <revision>
      <id>42679714</id>
      <parentid>42291855</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:03:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4922" sha1="5f5lvrmjrsp2gww4nexz8ekana0ci5a" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02060
|  Name = Cikloheksanon
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = Cyclohexanone-conformation-2D-skeletal.png
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = Cyclohexanone.svg
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = Cyclohexanone-3D-balls.png
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 108-94-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 7967
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 7679
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02060
|  KEGG = C00414
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17854
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 18850
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O=C1CCCCC1
|  InChI = 1/C6H10O/c7-6-4-2-1-3-5-6/h1-5H2
|  StdInChI = 1S/C6H10O/c7-6-4-2-1-3-5-6/h1-5H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = JHIVVAPYMSGYDF-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=10 |O=1
|  MolarMass = 98,143
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = -31
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 155.4
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cikloheksanon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 98,143 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 17,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyclohexanone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02060 Cyclohexanone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304042018/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02060 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>5f5lvrmjrsp2gww4nexz8ekana0ci5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciklopiazonska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267731</id>
    <revision>
      <id>42679716</id>
      <parentid>42297029</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7040" sha1="5b867opug4jw7scu2u12gs2olsizga2" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB07604
|  Name = Ciklopiazonska kiselina
|  ImageFile = Cyclopiazonic acid.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 65261
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 58753
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB07604
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@@]12CC3=C4C(NC=C4[C@]1([H])[C@]1([H])N(C(O)=C(C(C)=O)C1=O)C2(C)C)=CC=C3
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C20H20N2O3/c1-9(23)14-18(24)17-16-11-8-21-13-6-4-5-10(15(11)13)7-12(16)20(2,3)22(17)19(14)25/h4-6,8,12,16-17,21,25H,7H2,1-3H3/t12-,16+,17+/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = RLOAZVAJNNPPDI-DQYPLSBCSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=20 |H=20 |N=2 |O=3
|  MolarMass = 336,384
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Ciklopiazonska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 336,384 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682 |doi = 10.1093/nar/gkq1126 |pmc = 3013709}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets  |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412 |author = David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali |doi = 10.1093/nar/gkm958 |pmc = 2238889 |journal = Nucleic acids research}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author = Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. |title = Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods |journal = J. Phys. Chem. A |year = 1998 |volume = 102 |pages = 3762-3772 |url = http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |doi = 10.1021/jp980230o |pmid =  |access-date = 2014-04-11 |archive-date = 2014-07-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140722010753/http://www.citeulike.org/user/gregoryross/article/2886898 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices |author = Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. |journal = Chem Inf. Comput. Sci. |year = 2001 |volume = 41 |pages = 1488-1493 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ci000392t |pmid = 11749573 |doi = 10.1021/ci000392t }}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport  properties |author = Ertl P., Rohde B., Selzer P. |journal = J. Med. Chem. |year = 2000 |volume = 43 |pages = 3714-3717 |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/jm000942e | pmid = 11020286 |doi = 10.1021/jm000942e }}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 73,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cyclopiazonic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07604 Cyclopiazonic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305004518/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07604 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Indoli]]
[[Kategorija:Laktami]]</text>
      <sha1>5b867opug4jw7scu2u12gs2olsizga2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cikloleucin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267733</id>
    <revision>
      <id>42679715</id>
      <parentid>42297021</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:04:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5293" sha1="6f83duhtjxk6po2m9hkl7fihwaqvng1" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04620
|  Name = Cikloleucin
|  ImageFile = Cycloleucin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 52-52-8
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 2901
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2798
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04620
|  KEGG = C03969
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 295830
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NC1(CCCC1)C(O)=O
|  InChI = 1/C6H11NO2/c7-6(5(8)9)3-1-2-4-6/h1-4,7H2,(H,8,9)
|  StdInChI = 1S/C6H11NO2/c7-6(5(8)9)3-1-2-4-6/h1-4,7H2,(H,8,9)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = NILQLFBWTXNUOE-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=11 |N=1 |O=2
|  MolarMass = 129,157
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 330
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cikloleucin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 129,157 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Herberg LJ, Rose IC: Effects of D-cycloserine and cycloleucine, ligands for the NMDA-associated strychnine-insensitive glycine site, on brain-stimulation reward and spontaneous locomotion. Pharmacol Biochem Behav. 1990 Aug;36(4):735-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2170997 2170997]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 63,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cycloleucine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04620 Cycloleucine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150722075523/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04620 |date=2015-07-22 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>6f83duhtjxk6po2m9hkl7fihwaqvng1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cistein sulfinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267822</id>
    <revision>
      <id>42679737</id>
      <parentid>42297063</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:56:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5152" sha1="b8mk0jft5xw51md53vr3egv8ohrgzkl" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02153
|  Name = Cistein sulfinska kiselina
|  ImageFile = 3-Sulfino-L-alanine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = L-Cysteine-sulfinic-acid-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 3-Sulfino-L-alanine, 3-sulphino-L-alanine, L-Cysteinesulfinic acid
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 1115-65-7
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 1549098
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 107
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02153
|  KEGG = C00606
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 16345
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = N[C@@H](C[S@@](O)=O)C(O)=O
|  InChI = 1/C3H7NO4S/c4-2(3(5)6)1-9(7)8/h2H,1,4H2,(H,5,6)(H,7,8)/t2-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C3H7NO4S/c4-2(3(5)6)1-9(7)8/h2H,1,4H2,(H,5,6)(H,7,8)/t2-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = ADVPTQAUNPRNPO-REOHCLBHSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=3 |H=7 |N=1 |O=4 |S=1
|  MolarMass = 153,157
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cistein sulfinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 153,157 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 119,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cysteine sulfinic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02153 Cysteine sulfinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150718205753/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02153 |date=2015-07-18 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Sulfitne kiseline]]</text>
      <sha1>b8mk0jft5xw51md53vr3egv8ohrgzkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cisteamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267823</id>
    <revision>
      <id>42679736</id>
      <parentid>42291882</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:54:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5562" sha1="4r22rmywpbvc6gv41oywcz2ig56qoee" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB00847
|  Name = Cisteamin
|  ImageFile = Cysteamine-2D-skeletal.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Cysteamine-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Becaptan, Cystagon, Cystaran, Cystavision
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 60-23-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6058
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 5834
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB00847
|  KEGG = C01678
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17141
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 602
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = A16
|  ATCCode_suffix = AA04
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NCCS
|  InChI = 1/C2H7NS/c3-1-2-4/h4H,1-3H2
|  StdInChI = 1S/C2H7NS/c3-1-2-4/h4H,1-3H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = UFULAYFCSOUIOV-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=2 |H=7 |N=1 |S=1
|  MolarMass = 77,149
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 98
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno, oftalmički
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cisteamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 77,149 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Lukashin BP, Grebeniuk AN: [Comparative study of the radiation-protective effectiveness of low doses of cysteamine, heparin, and naphtizine in experiments on mice] Radiats Biol Radioecol. 2001 May-Jun;41(3):310-2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11458646 11458646]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dohil R, Fidler M, Gangoiti JA, Kaskel F, Schneider JA, Barshop BA: Twice-daily cysteamine bitartrate therapy for children with cystinosis. J Pediatr. 2010 Jan;156(1):71-75.e1-3. doi: 10.1016/j.jpeds.2009.07.016. Epub . [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19775699 19775699]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 64,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cysteamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00847 Cysteamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414184005/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00847 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Orfan lekovi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>4r22rmywpbvc6gv41oywcz2ig56qoee</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Citrakonska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267824</id>
    <revision>
      <id>42679742</id>
      <parentid>42297071</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4967" sha1="ebuj3m13189clg1vnfbjf896ywe6tqr" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04734
|  Name = Citrakonska kiselina
|  ImageFile = Citraconic acid.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 498-23-7
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 643798
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 553689
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04734
|  KEGG = C02226
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 30719
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C\C(=C\C(O)=O)C(O)=O
|  InChI = 1S/C5H6O4/c1-3(5(8)9)2-4(6)7/h2H,1H3,(H,6,7)(H,8,9)/b3-2-
|  StdInChI = 1S/C5H6O4/c1-3(5(8)9)2-4(6)7/h2H,1H3,(H,6,7)(H,8,9)/b3-2-
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = HNEGQIOMVPPMNR-IHWYPQMZSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=5 |H=6 |O=4
|  MolarMass = 130,099
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 93.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Citrakonska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 130,099 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 74,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Citraconic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04734 Citraconic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415011749/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04734 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Alkeni]]</text>
      <sha1>ebuj3m13189clg1vnfbjf896ywe6tqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cisteinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267825</id>
    <revision>
      <id>42679739</id>
      <parentid>42302304</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:58:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5092" sha1="i6ckmxemy2dskuvn10js18rcvbmc5ui" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03661
|  Name = Cisteinska kiselina
|  ImageFile = L-Cysteic acid.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = L-Cysteic-acid-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 72886
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 65718
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03661
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17285
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = N[C@@H](CS(O)(=O)=O)C(O)=O
|  InChI = 1/C3H7NO5S/c4-2(3(5)6)1-10(7,8)9/h2H,1,4H2,(H,5,6)(H,7,8,9)/t2-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C3H7NO5S/c4-2(3(5)6)1-10(7,8)9/h2H,1,4H2,(H,5,6)(H,7,8,9)/t2-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XVOYSCVBGLVSOL-REOHCLBHSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=3 |H=7 |N=1 |O=5 |S=1
|  MolarMass = 169,156
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Cisteinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 169,156 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 126,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cysteic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03661 Cysteic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214227/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03661 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]</text>
      <sha1>i6ckmxemy2dskuvn10js18rcvbmc5ui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daidzin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267860</id>
    <revision>
      <id>42679788</id>
      <parentid>42302351</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:39:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5361" sha1="5woqkwijisa19w45ciemwwxjhqcu1us" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02115
|  Name = Daidzin
|  ImageFile = Daidzin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 552-66-9
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 107971
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 97088
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02115
|  KEGG = C10216
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 4307
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 486422
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@]1(CO)O[C@@]([H])(OC2=CC=C3C(=O)C(=COC3=C2)C2=CC=C(O)C=C2)[C@]([H])(O)[C@@]([H])(O)[C@]1([H])O
|  InChI = 1/C21H20O9/c22-8-16-18(25)19(26)20(27)21(30-16)29-12-5-6-13-15(7-12)28-9-14(17(13)24)10-1-3-11(23)4-2-10/h1-7,9,16,18-23,25-27H,8H2/t16-,18-,19+,20-,21?/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C21H20O9/c22-8-16-18(25)19(26)20(27)21(30-16)29-12-5-6-13-15(7-12)28-9-14(17(13)24)10-1-3-11(23)4-2-10/h1-7,9,16,18-23,25-27H,8H2/t16-,18-,19+,20-,21-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = KYQZWONCHDNPDP-QNDFHXLGSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=21 |H=20 |O=9
|  MolarMass = 416,378
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Daidzin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 416,378 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 145,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Daidzin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02115 Daidzin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616083514/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02115 |date=2013-06-16 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Aldoheksoze]]
[[Kategorija:Flavonoli]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>5woqkwijisa19w45ciemwwxjhqcu1us</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dansil amid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267861</id>
    <revision>
      <id>42679798</id>
      <parentid>42302369</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:56:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5068" sha1="25uxxyofrw0i71qox0s7wdbvbu9a0cs" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02866
|  Name = Dansil amid
|  ImageFile = Dansyl amide.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 65077
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 58587
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02866
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CN(C)C1=C2C=CC=C(C2=CC=C1)S(N)(=O)=O
|  InChI = 1/C12H14N2O2S/c1-14(2)11-7-3-6-10-9(11)5-4-8-12(10)17(13,15)16/h3-8H,1-2H3,(H2,13,15,16)
|  StdInChI = 1S/C12H14N2O2S/c1-14(2)11-7-3-6-10-9(11)5-4-8-12(10)17(13,15)16/h3-8H,1-2H3,(H2,13,15,16)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = TYNBFJJKZPTRKS-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=12 |H=14 |N=2 |O=2 |S=1
|  MolarMass = 250,317
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dansil amid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 250,317 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 71,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dansyl amide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02866 Dansyl amide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616014943/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02866 |date=2013-06-16 }}

[[Kategorija:Fluorescentne boje]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Naftalini]]</text>
      <sha1>25uxxyofrw0i71qox0s7wdbvbu9a0cs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dazoksiben</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267862</id>
    <revision>
      <id>42679817</id>
      <parentid>42297167</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:30:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5184" sha1="a1twu7sig3wdnlbetorijfavd20vdz1" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03052
|  Name = Dazoksiben
|  ImageFile = Dazoxiben.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Benzojeva kiselina acid, 4-(2-(1H-imidazol-1-il)etoksi)-, Dazoxiben
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 53001
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 47885
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03052
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 267473
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C1=CC=C(OCCN2C=CN=C2)C=C1
|  InChI = 1/C12H12N2O3/c15-12(16)10-1-3-11(4-2-10)17-8-7-14-6-5-13-9-14/h1-6,9H,7-8H2,(H,15,16)
|  StdInChI = 1S/C12H12N2O3/c15-12(16)10-1-3-11(4-2-10)17-8-7-14-6-5-13-9-14/h1-6,9H,7-8H2,(H,15,16)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XQGZSYKGWHUSDH-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=12 |H=12 |N=2 |O=3
|  MolarMass = 232,235
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dazoksiben''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 232,235 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 64,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dazoxiben}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03052 Dazoxiben] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150823181946/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03052 |date=2015-08-23 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Antitrombotički agensi]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Imidazoli]]</text>
      <sha1>a1twu7sig3wdnlbetorijfavd20vdz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>D-Leucin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267904</id>
    <revision>
      <id>42679782</id>
      <parentid>42307375</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:15:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5353" sha1="5srzoiswy4fw65fvlv1dxd92dw4ixlc" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01746
|  Name = D-Leucin
|  ImageFile = D-Leucine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 328-38-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 439524
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 388617
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01746
|  KEGG = C01570
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 28225
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC(C)C[C@H](C(=O)O)N
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C6H13NO2/c1-4(2)3-5(7)6(8)9/h4-5H,3,7H2,1-2H3,(H,8,9)/t5-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = ROHFNLRQFUQHCH-RXMQYKEDSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=13 |N=1 |O=2
|  MolarMass = 131,173
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 293
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''D-Leucin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 131,173 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Yanagida O, Kanai Y, Chairoungdua A, Kim DK, Segawa H, Nii T, Cha SH, Matsuo H, Fukushima J, Fukasawa Y, Tani Y, Taketani Y, Uchino H, Kim JY, Inatomi J, Okayasu I, Miyamoto K, Takeda E, Goya T, Endou H: Human L-type amino acid transporter 1 (LAT1): characterization of function and expression in tumor cell lines. Biochim Biophys Acta. 2001 Oct 1;1514(2):291-302. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11557028 11557028]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 63,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|D-Leucine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01746 D-Leucine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702135135/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01746 |date=2014-07-02 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>5srzoiswy4fw65fvlv1dxd92dw4ixlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>D-Cistein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267905</id>
    <revision>
      <id>42679781</id>
      <parentid>42302327</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4912" sha1="mek6gcl9u2j6jl255pkfzry0rjldk1l" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03201
|  Name = D-Cistein
|  ImageFile = D-Cysteine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 921-01-7
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 92851
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 83819
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03201
|  KEGG = C00793
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C([C@H](C(=O)O)N)S
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C3H7NO2S/c4-2(1-7)3(5)6/h2,7H,1,4H2,(H,5,6)/t2-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XUJNEKJLAYXESH-UWTATZPHSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=3 |H=7 |N=1 |O=2 |S=1
|  MolarMass = 121,158
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''D-Cistein''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 121,158 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 102,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cysteine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03201 Cysteine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305033811/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03201 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>mek6gcl9u2j6jl255pkfzry0rjldk1l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dehidroalanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267906</id>
    <revision>
      <id>42679825</id>
      <parentid>42297180</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4911" sha1="qvxgu5yrxka8zjfor3a0iqxb42yk48r" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02688
|  Name = Dehidroalanin
|  ImageFile = Dehydroalanin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Dehydroalanine-zwitterion-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 1948-56-7
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 123991
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 110510
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02688
|  KEGG = C02218
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17123
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NC(=C)C(O)=O
|  InChI = 1/C3H5NO2/c1-2(4)3(5)6/h1,4H2,(H,5,6)
|  StdInChI = 1S/C3H5NO2/c1-2(4)3(5)6/h1,4H2,(H,5,6)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = UQBOJOOOTLPNST-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=3 |H=5 |N=1 |O=2
|  MolarMass = 87,077
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dehidroalanin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 87,077 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 63,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dehydroalanine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02688 Dehydroalanine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160225070206/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02688 |date=2016-02-25 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]</text>
      <sha1>qvxgu5yrxka8zjfor3a0iqxb42yk48r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deferoksamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267907</id>
    <revision>
      <id>42679822</id>
      <parentid>42297178</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:56:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5388" sha1="sc8oajuy3zqlkvx8l6i1vt5c1b43045" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB00746
|  Name = Deferoksamin
|  ImageFile = Deferoxamine-2D-skeletal.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Deferoxamine-3D-vdW.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Desferal, Desferan, Desferex, Desferin
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 70-51-9
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 2973
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2867
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB00746
|  KEGG = C06940
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 4356
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 556
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = V03
|  ATCCode_suffix = AC01
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC(=O)N(O)CCCCCNC(=O)CCC(=O)N(O)CCCCCNC(=O)CCC(=O)N(O)CCCCCN
|  InChI = 1S/C25H48N6O8/c1-21(32)29(37)18-9-3-6-16-27-22(33)12-14-25(36)31(39)20-10-4-7-17-28-23(34)11-13-24(35)30(38)19-8-2-5-15-26/h37-39H,2-20,26H2,1H3,(H,27,33)(H,28,34)
|  StdInChI = 1S/C25H48N6O8/c1-21(32)29(37)18-9-3-6-16-27-22(33)12-14-25(36)31(39)20-10-4-7-17-28-23(34)11-13-24(35)30(38)19-8-2-5-15-26/h37-39H,2-20,26H2,1H3,(H,27,33)(H,28,34)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = UBQYURCVBFRUQT-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=25 |H=48 |N=6 |O=8
|  MolarMass = 560,684
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 140
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Intramaskularno, intraperitonealno, intravenozno;
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 6 h
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Deferoksamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 560,684 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 23
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 205,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Deferoxamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00746 Deferoxamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150113114441/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00746 |date=2015-01-13 }}

[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Hidroksaminske kiseline]]</text>
      <sha1>sc8oajuy3zqlkvx8l6i1vt5c1b43045</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Debrisokvin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267909</id>
    <revision>
      <id>42679818</id>
      <parentid>42281673</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T07:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5118" sha1="nva1ee3fyc8dmqyvqv3dehpaqcnekkf" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04840
|  Name = Debrisokvin
|  ImageFile = Debrisoquine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Declinax, Equitonil, Tendor
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 1131-64-2
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 2966
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2860
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04840
|  KEGG = C13650
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 34665
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 169901
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = C02
|  ATCCode_suffix = CC04
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = NC(=N)N1CCC2=CC=CC=C2C1
|  InChI = 1/C10H13N3/c11-10(12)13-6-5-8-3-1-2-4-9(8)7-13/h1-4H,5-7H2,(H3,11,12)
|  StdInChI = 1S/C10H13N3/c11-10(12)13-6-5-8-3-1-2-4-9(8)7-13/h1-4H,5-7H2,(H3,11,12)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = JWPGJSVJDAJRLW-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=10 |H=13 |N=3
|  MolarMass = 175,230
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 278-280
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Debrisokvin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 175,230 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 53,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Debrisoquine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04840 Debrisoquine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140516234316/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04840 |date=2014-05-16 }}

{{Simpatolitički antihipertenzivi}}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Gvanidini]]
[[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]]</text>
      <sha1>nva1ee3fyc8dmqyvqv3dehpaqcnekkf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dekvalinijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267910</id>
    <revision>
      <id>42679832</id>
      <parentid>42292033</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:31:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5240" sha1="awoj8ro82s1xgeanuzuip9m9r5xy6x9" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04209
|  Name = Dekvalinijum
|  ImageFile = Dequalinium chloride.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 2993
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2886
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04209
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 333826
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC1=CC(N)=C2C=CC=CC2=[N+]1CCCCCCCCCC[N+]1=C(C)C=C(N)C2=C1C=CC=C2
|  InChI = 1/C30H38N4/c1-23-21-27(31)25-15-9-11-17-29(25)33(23)19-13-7-5-3-4-6-8-14-20-34-24(2)22-28(32)26-16-10-12-18-30(26)34/h9-12,15-18,21-22,31-32H,3-8,13-14,19-20H2,1-2H3/p+2
|  StdInChI = 1S/C30H38N4/c1-23-21-27(31)25-15-9-11-17-29(25)33(23)19-13-7-5-3-4-6-8-14-20-34-24(2)22-28(32)26-16-10-12-18-30(26)34/h9-12,15-18,21-22,31-32H,3-8,13-14,19-20H2,1-2H3/p+2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = PCSWXVJAIHCTMO-UHFFFAOYSA-P 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=30 |H=40 |N=4
|  MolarMass = 456,665
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dekvalinijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 456,665 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -11,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dequalinium}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04209 Dequalinium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130609152550/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04209 |date=2013-06-09 }}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]</text>
      <sha1>awoj8ro82s1xgeanuzuip9m9r5xy6x9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>DHSA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1267966</id>
    <revision>
      <id>42679784</id>
      <parentid>42302340</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5096" sha1="2dx2kqoi8cgt3yioh1zg1c86c6ml8ob" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08542
|  Name = DHSA
|  ImageFile = DHSA.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 440483
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 389410
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08542
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CCC(=O)[C@@]2([H])CCC1=C(O)C(O)=CC=C1C
|  InChI = 1S/C19H24O4/c1-11-3-7-16(21)18(23)12(11)4-5-13-14-6-8-17(22)19(14,2)10-9-15(13)20/h3,7,13-14,21,23H,4-6,8-10H2,1-2H3/t13-,14-,19-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C19H24O4/c1-11-3-7-16(21)18(23)12(11)4-5-13-14-6-8-17(22)19(14,2)10-9-15(13)20/h3,7,13-14,21,23H,4-6,8-10H2,1-2H3/t13-,14-,19-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = YUHVBHDSVLKFNI-NJSLBKSFSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=19 |H=24 |O=4
|  MolarMass = 316,392
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''DHSA''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 316,392 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 74,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|DHSA}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08542 DHSA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304205651/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08542 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Sekosteroidi]]</text>
      <sha1>2dx2kqoi8cgt3yioh1zg1c86c6ml8ob</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diazaborin B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268001</id>
    <revision>
      <id>42679865</id>
      <parentid>42297240</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4932" sha1="tj23te4lmzrnzsr9jgxeuc5zjbuumlo" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08265
|  Name = Diazaborin
|  ImageFile = Diazaborine B.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 481709
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 422598
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08265
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC1=CC=C(C=C1)S(=O)(=O)N1N=CC2=C(C=CC=C2)B1O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C14H13BN2O3S/c1-11-6-8-13(9-7-11)21(19,20)17-15(18)14-5-3-2-4-12(14)10-16-17/h2-10,18H,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = UQIDNSKBUXCODH-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=14 |H=13 |B=1 |N=2 |O=3 |S=1
|  MolarMass = 300,141
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Diazaborin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 300,141 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 78,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diazaborine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08265 Diazaborine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020055424/https://www.drugbank.ca/drugs/DB08265 |date=2019-10-20 }}

[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Jedinjenja bora]]</text>
      <sha1>tj23te4lmzrnzsr9jgxeuc5zjbuumlo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dietilen glikol dietil etar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268047</id>
    <revision>
      <id>42679873</id>
      <parentid>42302475</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:36:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4927" sha1="ahmyvs9odexkz4moawl0lcmddvne6q0" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08357
|  Name = Dietilen glikol dietil etar
|  ImageFile = Diethyl carbitol.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 8179
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 21106583
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08357
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCOCCOCCOCC
|  InChI = 1S/C8H18O3/c1-3-9-5-7-11-8-6-10-4-2/h3-8H2,1-2H3
|  StdInChI = 1S/C8H18O3/c1-3-9-5-7-11-8-6-10-4-2/h3-8H2,1-2H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = RRQYJINTUHWNHW-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=18 |O=3
|  MolarMass = 162,227
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dietilen glikol dietil etar''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 162,227 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 27,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diethylene glycol diethyl ether}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08357 Diethylene glycol diethyl ether] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827204029/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08357 |date=2016-08-27 }}

[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>ahmyvs9odexkz4moawl0lcmddvne6q0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diglim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268093</id>
    <revision>
      <id>42679889</id>
      <parentid>42297282</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:00:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4828" sha1="thphxxl8x6g15t3ngb9xku1qz4qil93" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02935
|  Name = Diglim
|  ImageFile = Diglyme.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 8150
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 13839575
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02935
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 46784
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = COCCOCCOC
|  InChI = 1/C6H14O3/c1-7-3-5-9-6-4-8-2/h3-6H2,1-2H3
|  StdInChI = 1S/C6H14O3/c1-7-3-5-9-6-4-8-2/h3-6H2,1-2H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = SBZXBUIDTXKZTM-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=14 |O=3
|  MolarMass = 134,174
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Diglim''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 134,174 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 27,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diglyme}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02935 Diglyme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210159/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02935 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Glikolni etri]]</text>
      <sha1>thphxxl8x6g15t3ngb9xku1qz4qil93</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihidro-resveratrol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268094</id>
    <revision>
      <id>42679891</id>
      <parentid>42302511</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:03:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4975" sha1="8e78ywtz89cyckd2hlyamg7gjsphqec" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08466
|  Name = Dihidro-resveratrol
|  ImageFile = Dihydroresveratrol.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 185914
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 161607
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08466
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC1=CC=C(CCC2=CC(O)=CC(O)=C2)C=C1
|  InChI = 1S/C14H14O3/c15-12-5-3-10(4-6-12)1-2-11-7-13(16)9-14(17)8-11/h3-9,15-17H,1-2H2
|  StdInChI = 1S/C14H14O3/c15-12-5-3-10(4-6-12)1-2-11-7-13(16)9-14(17)8-11/h3-9,15-17H,1-2H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = HITJFUSPLYBJPE-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=14 |H=14 |O=3
|  MolarMass = 230,259
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dihidro-resveratrol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 230,259 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 60,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dihydro-resveratrol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08466 Dihydro-resveratrol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140112112230/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08466 |date=2014-01-12 }}

[[Kategorija:Fenoli]]</text>
      <sha1>8e78ywtz89cyckd2hlyamg7gjsphqec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihidrolipoinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268142</id>
    <revision>
      <id>42679895</id>
      <parentid>42297292</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:10:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5066" sha1="k7whq55z0xagg6d3sz69mpcvpyanskk" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03760
|  Name = Dihidrolipoinska kiselina
|  ImageFile = Dihydrolipoic-acid-2D-skeletal.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 462-20-4
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 9834298
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 8010019
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03760
|  KEGG = C02147
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 18047
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 225952
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@](S)(CCS)CCCCC(O)=O
|  InChI = 1/C8H16O2S2/c9-8(10)4-2-1-3-7(12)5-6-11/h7,11-12H,1-6H2,(H,9,10)
|  StdInChI = 1S/C8H16O2S2/c9-8(10)4-2-1-3-7(12)5-6-11/h7,11-12H,1-6H2,(H,9,10)/t7-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = IZFHEQBZOYJLPK-SSDOTTSWSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=16 |O=2 |S=2
|  MolarMass = 208,341
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dihidrolipoinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 208,341 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 114,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dihydrolipoic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03760 Dihydrolipoic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510195338/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03760 |date=2013-05-10 }}

[[Kategorija:Antioksidansi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>k7whq55z0xagg6d3sz69mpcvpyanskk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihidroergotoksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268143</id>
    <revision>
      <id>42679892</id>
      <parentid>42302514</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:05:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5322" sha1="8e0cx6h7f1o0mtv4yp3o9623a0xipyn" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01287
|  Name = Dihidroergotoksin
|  ImageFile = Ergoloid skeletal.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 11032-41-0
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6420006
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 4925595
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01287
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CS(O)(=O)=O.[H][C@@]12CCCN1C(=O)[C@H](CC1=CC=CC=C1)N1C(=O)[C@](C)(NC(=O)[C@@H]3CC4C5=C6C(C[C@@]4([H])N(C)C3)=CNC6=CC=C5)O[C@@]21O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C33H37N5O5.CH4O3S/c1-32(35-29(39)21-15-23-22-10-6-11-24-28(22)20(17-34-24)16-25(23)36(2)18-21)31(41)38-26(14-19-8-4-3-5-9-19)30(40)37-13-7-12-27(37)33(38,42)43-32;1-5(2,3)4/h3-6,8-11,17,21,23,25-27,34,42H,7,12-16,18H2,1-2H3,(H,35,39);1H3,(H,2,3,4)/t21-,23?,25-,26+,27+,32-,33+;/m1./s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = ADYPXRFPBQGGAH-WVVAGBSPSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=34 |H=41 |N=5 |O=8 |S=1
|  MolarMass = 679,783
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dihidroergotoksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 34 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 679,783 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 181,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dihydroergotoxine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01287 Dihydroergotoxine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140105104443/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01287 |date=2014-01-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]

[[en:Dihydroergotoxine]]</text>
      <sha1>8e0cx6h7f1o0mtv4yp3o9623a0xipyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihloroasirćetna kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268144</id>
    <revision>
      <id>42679900</id>
      <parentid>42297302</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:15:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5002" sha1="m0pz2pdqvhepl7hw989sd2no3511y6f" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08809
|  Name = Dihloroasirćetna kiselina
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = Dichloroacetic-acid-2D-skeletal.png
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = Dichloroacetic-acid-3D-vdW.png
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 79-43-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6597
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 10771217
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08809
|  KEGG = C11149
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 36386
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 13960
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C(Cl)Cl
|  InChI = 1S/C2H2Cl2O2/c3-1(4)2(5)6/h1H,(H,5,6)
|  StdInChI = 1S/C2H2Cl2O2/c3-1(4)2(5)6/h1H,(H,5,6)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = JXTHNDFMNIQAHM-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=2 |H=2 |Cl=2 |O=2
|  MolarMass = 128,942
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 13.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 194
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dihloroasirćetna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 128,942 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dichloroacetic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08809 Dichloroacetic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515044637/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08809 |date=2013-05-15 }}

[[Kategorija:Sirćetne kiseline]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>m0pz2pdqvhepl7hw989sd2no3511y6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diizopropil metilfosfonat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268185</id>
    <revision>
      <id>42679901</id>
      <parentid>42302548</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:17:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4856" sha1="1rtyf4u3fo8mk2zbsvbugjcozyiw625" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02127
|  Name = Diizopropil metilfosfonat
|  ImageFile = Diisopropyl methylphosphonate.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 3073
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2964
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02127
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC(C)OP(C)(=O)OC(C)C
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C7H17O3P/c1-6(2)9-11(5,8)10-7(3)4/h6-7H,1-5H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WOAFDHWYKSOANX-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=7 |H=17 |O=3 |P=1
|  MolarMass = 180,182
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Diizopropil metilfosfonat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 180,182 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 45,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diisopropyl methylphosphonate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02127 Diisopropyl methylphosphonate]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Fosfonati]]</text>
      <sha1>1rtyf4u3fo8mk2zbsvbugjcozyiw625</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimerkaprol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268186</id>
    <revision>
      <id>42679928</id>
      <parentid>42297322</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:52:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5865" sha1="2dj3z4u8u7jggmyvl494n4lcv9l7upo" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB06782
|  Name = Dimerkaprol
|  ImageFile = Dimercaprol.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Dimercaprol-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Bal In Oil Injection, Dimercaprol
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 59-52-9
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 3080
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2971
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB06782
|  KEGG = C02924
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 554382
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1597
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = V03
|  ATCCode_suffix = AB09
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OCC(S)CS
|  InChI = 1S/C3H8OS2/c4-1-3(6)2-5/h3-6H,1-2H2
|  StdInChI = 1S/C3H8OS2/c4-1-3(6)2-5/h3-6H,1-2H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WQABCVAJNWAXTE-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=3 |H=8 |O=1 |S=2
|  MolarMass = 124,225
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = &lt;
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 140
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Intramaskularno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = Urinom
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dimerkaprol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 124,225 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Walshe JM: The conquest of Wilson's disease. Brain. 2009 Aug;132(Pt 8):2289-95. Epub 2009 Jul 13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19596747 19596747]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Boscolo M, Antonucci S, Volpe AR, Carmignani M, Di Gioacchino M: Acute mercury intoxication and use of chelating agents. J Biol Regul Homeost Agents. 2009 Oct-Dec;23(4):217-23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20003760 20003760]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Flora SJ, Pachauri V: Chelation in metal intoxication. Int J Environ Res Public Health. 2010 Jul;7(7):2745-88. Epub 2010 Jun 28. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20717537 20717537]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Andersen O: Chemical and biological considerations in the treatment of metal intoxications by chelating agents. Mini Rev Med Chem. 2004 Jan;4(1):11-21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14754439 14754439]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 97,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimercaprol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06782 Dimercaprol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222000344/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06782 |date=2014-02-22 }}

[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>2dj3z4u8u7jggmyvl494n4lcv9l7upo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimerkaptosukcinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268187</id>
    <revision>
      <id>42679929</id>
      <parentid>42297323</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5856" sha1="rrypyymleyf86o236uvuz117ox43ujl" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB00566
|  Name = Dimerkaptosukcinska kiselina
|  ImageFile = Meso-2,3-dimercaptosuccinic-acid-2D-skeletal-A-configurations-labelled.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = DMSA-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 304-55-2
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 9354
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 8988
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB00566
|  KEGG = C07598
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1201073
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C(S)C(S)C(O)=O
|  InChI = 1/C4H6O4S2/c5-3(6)1(9)2(10)4(7)8/h1-2,9-10H,(H,5,6)(H,7,8)/t1-,2+
|  StdInChI = 1S/C4H6O4S2/c5-3(6)1(9)2(10)4(7)8/h1-2,9-10H,(H,5,6)(H,7,8)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = ACTRVOBWPAIOHC-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=4 |H=6 |O=4 |S=2
|  MolarMass = 182,218
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 193
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 48 h
|  ProteinBound = 
|  Excretion = Fekalno
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dimerkaptosukcinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 182,218 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Miller AL: Dimercaptosuccinic acid (DMSA), a non-toxic, water-soluble treatment for heavy metal toxicity. Altern Med Rev. 1998 Jun;3(3):199-207. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9630737 9630737]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Aaseth J, Jacobsen D, Andersen O, Wickstrom E: Treatment of mercury and lead poisonings with dimercaptosuccinic acid and sodium dimercaptopropanesulfonate. A review. Analyst. 1995 Mar;120(3):853-4. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7741240 7741240]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mann KV, Travers JD: Succimer, an oral lead chelator. Clin Pharm. 1991 Dec;10(12):914-22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1663439 1663439]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 152,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimercaptosuccinic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00566 Dimercaptosuccinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228041846/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00566 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Antidoti]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>rrypyymleyf86o236uvuz117ox43ujl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dijodotirozin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268188</id>
    <revision>
      <id>42679918</id>
      <parentid>42297312</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5111" sha1="5wy8iq1iv9ktowb1dgm6jgz743fgkvc" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03374
|  Name = Dijodotirozin
|  ImageFile = Diiodotyrosine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 300-39-0
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 9305
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 8946
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03374
|  KEGG = C01060
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 15768
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@](N)(CC1=CC(I)=C(O)C(I)=C1)C(O)=O
|  InChI = 1/C9H9I2NO3/c10-5-1-4(2-6(11)8(5)13)3-7(12)9(14)15/h1-2,7,13H,3,12H2,(H,14,15)/t7-/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C9H9I2NO3/c10-5-1-4(2-6(11)8(5)13)3-7(12)9(14)15/h1-2,7,13H,3,12H2,(H,14,15)/t7-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = NYPYHUZRZVSYKL-ZETCQYMHSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=9 |H=9 |I=2 |N=1 |O=3
|  MolarMass = 432,982
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dijodotirozin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 432,982 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diiodotyrosine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03374 Diiodotyrosine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511063723/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03374 |date=2013-05-11 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organojodidi]]</text>
      <sha1>5wy8iq1iv9ktowb1dgm6jgz743fgkvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimetilformamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268232</id>
    <revision>
      <id>42679931</id>
      <parentid>42292133</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:57:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5210" sha1="5uid9nsvbeeijd21yhdhoqw21yhb5iw" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01844
|  Name = Dimetilformamid
|  ImageFile = Dimethylformamide-2D-skeletal.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = DMF-3D-balls.png
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = DMF-3D-vdW.png
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 68-12-2
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6228
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 5993
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01844
|  KEGG = C03134
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17741
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 268291
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CN(C)C=O
|  InChI = 1S/C3H7NO/c1-4(2)3-5/h3H,1-2H3
|  StdInChI = 1S/C3H7NO/c1-4(2)3-5/h3H,1-2H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = ZMXDDKWLCZADIW-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=3 |H=7 |N=1 |O=1
|  MolarMass = 73,094
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = -60.4
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 153
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dimetilformamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 3 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 73,094 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Redlich CA, Beckett WS, Sparer J, Barwick KW, Riely CA, Miller H, Sigal SL, Shalat SL, Cullen MR: Liver disease associated with occupational exposure to the solvent dimethylformamide. Ann Intern Med. 1988 May;108(5):680-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3358569 3358569]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 20,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimethylformamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01844 Dimethylformamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510174625/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01844 |date=2013-05-10 }}

[[Kategorija:Amidi]]</text>
      <sha1>5uid9nsvbeeijd21yhdhoqw21yhb5iw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimetil fumarat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268233</id>
    <revision>
      <id>42679930</id>
      <parentid>42297325</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:55:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5622" sha1="6v9wb6y7harnroj1ikp5vj9nvtordcc" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08908
|  Name = Dimetil fumarat
|  ImageFile = Dimethyl fumarate Structural Formulae.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 624-49-7
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 553171
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08908
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O=C(OC)\C=C\C(=O)OC
|  InChI = 1/C6H8O4/c1-9-5(7)3-4-6(8)10-2/h3-4H,1-2H3/b4-3+
|  StdInChI = 1S/C6H8O4/c1-9-5(7)3-4-6(8)10-2/h3-4H,1-2H3/b4-3+
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = LDCRTTXIJACKKU-ONEGZZNKSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
| C=6 |H=8 |O=4
|  MolarMass = 144,127
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 103
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 192
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 1 h
|  ProteinBound = 
|  Excretion = CO2 ekshalacija
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dimetil fumarat''' je [[antiinflamatorni lek]]. On se koristi za tretiranje relapsirajućih formi [[Multipla skleroza|multiple skleroze]]. Istražuje se njegova moguća primena u lečenju [[psorijaza|psorijaze]]. Mehanizam dejstva dimetil fumarata u tretmanu multiple skleroze nije dovoljno izučen. Smatra se da dolazi do degradacije dimetil fumarata do njegovog aktivnog metabolita, monometil fumarata (MMF), koji zatim povišava izražavanje proteina u putu nuklearnog faktora 2 (Nrf2), koji je vezan za respons na oksidativni stres. Dimetil fumarat je u prodaji pod imenom ''Tecfidera''.&lt;ref&gt;Papadopoulou A, D'Souza M, Kappos L, Yaldizli O: Dimethyl fumarate for multiple sclerosis. Expert Opin Investig Drugs. 2010 Dec;19(12):1603-12. doi: 10.1517/13543784.2010.534778. Epub 2010 Nov 11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21067468 21067468]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 52,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimethyl fumarate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08908 Dimethyl fumarate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140419162336/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08908 |date=2014-04-19 }}

[[Kategorija:Imunomodulatorni lekovi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fumarati]]</text>
      <sha1>6v9wb6y7harnroj1ikp5vj9nvtordcc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cilazapril</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1276156</id>
    <revision>
      <id>42679723</id>
      <parentid>42281586</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:16:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3998" sha1="soeeglaeb461w9298qo30w24siepp9g" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| Verifiedfields = 
| Watchedfields = 
| verifiedrevid = 460036705
| ImageFile = Cilazapril.svg
| ImageFile_Ref = {{chemboximage|correct|}}
| ImageSize = 121
| ImageName = Kekulé, stereo, skeletal formula of cilazapril ((1S,9S)-9-[(2S)-2-yl]amin,-1-carbox)
| IUPACName = (1''S'',9''S'')-9-[(2''S'')-(1-Etoksi-1-okso-4-fenilbutan-2-il)amino]-10-okso-oktahidro-1''H''-piridazino[1,2-''a''][1,2]diazepin-1-karboksilna kiselina
| SystematicName = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = 8Q9454114Q
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|}}
| CASNo = 88768-40-5
| CASNo_Comment = 
| PubChem = 56330
| PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|pubchem}}
| PubChem1 = 40467985
| PubChem1_Ref = {{Pubchemcite|correct|pubchem}}
| PubChem1_Comment = (1''R'',9''S'')-(2''S'')-butilamino izomer
| ChemSpiderID = 50831
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| KEGG = D07699
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| ChEMBL = 515606
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ATCCode_prefix = C09
| ATCCode_suffix = AA08
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB01340
| SMILES = CCOC(=O)C(CCc1ccccc1)NC1CCCN2CCCC(N2C1=O)C(O)=O
| StdInChI = 1S/C22H31N3O5/c1-2-30-22(29)18(13-12-16-8-4-3-5-9-16)23-17-10-6-14-24-15-7-11-19(21(27)28)25(24)20(17)26/h3-5,8-9,17-19,23H,2,6-7,10-15H2,1H3,(H,27,28)
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = HHHKFGXWKKUNCY-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|  C = 22
|  H = 31
|  N = 3
|  O = 5
|  ExactMass = 417,226371117 g mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
|  LogP = 2,212
|  pKa = 2,285
|  pKb = 11,712
}}
| Section3 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Legal_UK = POM
}}
}}

'''Cilazapril''' je inhibitor [[angiotenzin konvertujući enzim|angiotenzin konvertujućeg enzima]] ([[ACE inhibitor]]) koji se koristi za tretiranje [[hipertenzija|hipertenzije]] i [[Zatajenje srca|zatajenja srca]].&lt;ref&gt;{{Cite journal 
| last1 = Szucs | first1 = T. 
| title = Cilazapril. A review 
| journal = Drugs 
| volume = 41 Suppl 1 
| pages = 18–24 
| year = 1991 
| pmid = 1712267
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Austria-Codex|editor=Jasek, W|publisher=Österreichischer Apothekerverlag|location=Vienna|year=2007|edition=2007/2008|isbn=978-3-85200-181-4|language=German}}&lt;/ref&gt; Neka od prodajnih imena ovog leka su: ''Inhibace'', ''Vascace'' i ''Dynorm''.&lt;ref&gt;Drugs.com: [http://www.drugs.com/international/cilazapril.html Cilazapril]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cilazapril monograph. Lexi-Comp Online, Lexi-Drugs Online, Lexi-Comp Inc. Hudson, OH. Available at: [http://crlonline.com/crlonline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041116092554/http://www.crlonline.com/crlonline |date=2004-11-16 }}. Accessed October 5, 2008.&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 99,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Cilazapril}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01340 Cilazapril] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515062606/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01340 |date=2014-05-15 }}

{{Antagonisti Angiotenzin II receptora}}

[[Kategorija:AKE inhibitori]]
[[Kategorija:Enantiomerno čisti lekovi]]
[[Kategorija:Etil estri]]
[[Kategorija:Laktami]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]</text>
      <sha1>soeeglaeb461w9298qo30w24siepp9g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tašmaruništa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1454224</id>
    <revision>
      <id>42679864</id>
      <parentid>42598635</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ehrlich91</username>
        <id>31090</id>
      </contributor>
      <origin>42679864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2180" sha1="n8mh8ry6enyu13rkutgu63xfsqc2gan" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto                     = Tašmaruništa
|izvorno_ime           = &lt;small&gt;{{jez-mak|Ташмаруништа}}&lt;/small&gt;
|grb                         = 
|slika                      = Воздушен поглед на Ташаруништа.jpg
|opis_slike             = 
|opština                 = Struga
|populacija             = 210
|nadm visina           = 810
|gšir                       = 41.2717
|gduž                       = 20.6394
|pozivni broj           = +389 (0)46
|poštanski kod        = 6336
|registarska oznaka =SU
}}
'''Tašmaruništa''' ({{jez-mak|Ташмаруништа}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Tašmaruništa pripadaju [[Opština Struga|opštini Struga]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Tašmaruništa je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 16&amp;nbsp;km severno.

Tašmaruništa se nalaze u istorijskoj oblasti [[Drimkol]], koja obuhvata gornji tok [[Crni Drim|Crnog Drima]]. Naselje je smešteno na zapadnim padinama planine [[Karaorman]]. Zapadno se tlo spušta u [[Klisura|klisuru]] [[Crni Drim|Crnog Drima]], gde je obrazovano [[veštačko jezero]] [[Globočica (jezero)|Globočica]]. Nadmorska visina naselja je približno 810 metara.

Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]].

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Tašmaruništa su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imala 210 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%).

Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]].

== Povezano ==
* [[Opština Struga]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }}

{{Opština Struga}}

[[Kategorija:Opština Struga]]</text>
      <sha1>n8mh8ry6enyu13rkutgu63xfsqc2gan</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danaide</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1466004</id>
    <revision>
      <id>42679796</id>
      <parentid>42471556</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T05:25:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9685" sha1="mp79vzzmpayshfgfuj0wfc9sswd5aju" xml:space="preserve">[[Datoteka:Danaïdes tuant leurs maris BnF Français 874 fol. 170v.jpg|thumb|200px|right|Danaide ubijaju svoje supruge, minijatura [[Robinet Testard|Robineta Testarda]].]]
[[Datoteka:Danaides Waterhouse 1903.jpg|thumb|200px|right|''Danaide'', ulje na platnu, [[John William Waterhouse]], 1903.]]
'''Danaide''' ({{lang-grc|Δαναΐδες}}) bile su, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], pedeset kćeri kralja [[Danaj]]a, koje se po svom dedi [[Bel (mitologija)|Belu]], ocu Danajevom, ponekad nazivaju i Belidama ({{jez-lat|Belides}}).&lt;ref name=apool215&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.5 II, 1, 5]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:10.1-10.85 X, 44].&lt;/ref&gt;

== Mitologija ==
Bel, vladar [[Afrika|afričkih]] zemalja i otac Danaja i njegovog brata blizanca, [[Egipt (mitologija)|Egipta]], [[Arabija|Arabiju]] je dodelio Egiptu, a [[Drevna Libija|Libiju]] je dao Danaju, no kasnije je Egipt zauzeo obližnju zemlju Melampodida (&quot;Crnonogih&quot;) i po sebi je nazvao Egiptom.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Egipt}}

Egipt je imao pedeset sinova, a Danaj pedeset kćeri. Egipt je namerio svojih pedeset sinova oženiti za Danaide, no Danaj je umesto toga odlučio pobeći, te je stoga sagradio brod, i to je bio prvi brod koji je napravljen u istoriji.&lt;ref&gt;[[Plinije Stariji]], ''[[Naturalis Historia|Prirodoslovna pitanja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-eng1:7.191 VII, 191]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-eng1:7.206 VII, 206].&lt;/ref&gt; Tim brodom pobegao je u [[Argos|Arg]], s kojim je bio povezan krvnim zama, budući da je poticao od Ije, sveštenice boginje [[Hera|Here]] u Argu, u koju se Zevs bio zaljubio te ju je pretvorio u junicu i koju je zatim progonila Hera sve dok se Ija nije sklonila u Egipat. Argom je u to doba vladao kralj [[Pelazg (mitologija)|Pelazg]], [[eponim]]ni osnivač [[Pelazgi|Pelazga]], odnosno [[Autohtonost u drevnoj Grčkoj|autohtonog stanovništva]] koje je u Grčkoj oduvek živelo; neki izvori kažu da se na prestolu u Argu u to doba nalazio [[Gelanor]] (&quot;onaj koji se smeje&quot;).&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.4 II, 1, 4]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.5 II, 1, 5]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; Kad su stigle u Arg, Danaide su od Pelazga zatražile zaštitu, a taj je događaj predmet [[Eshil]]ove [[Grčka tragedija|tragedije]] ''[[Pribegarke (Eshil)|Pribegarke]]''. Ta im je zaštita i pružena, nakon što je narod to izglasao u skupštini, a Danaj je uskoro i zbacio Gelanora s prestola te je sam zavladao Argom.&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.19.3 II, 19, 3]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.19.4 II, 19, 4].&lt;/ref&gt;

Kad su Egipt i njegovih pedeset sinova stigli u Arg da uzmu Danaide, Danaj im je tobože izašao u surset i priredio im bogatu gozbu, ali je kćerkama podelio mačeve i naložio im da prve bračne noći poubijaju svoje muževe.{{sfn|Schmitz|1867|loc=s.v. Danaides}} Četrdeset i devet Danaida tako je i postupilo: čim su Egiptovi sinovi zaspale, one su ih ubile i potom im odsekle glave da bi ih pokazale Danaju kao dokaz da su poslušala očev nalog; nakon toga pokopale su te glave u [[Lerna|Lerni]];&lt;ref&gt;[[Heladski period|Heladski]] lokalitet u Lerni u mitologiji je povezan s mitom o [[Lernejska hidra|Lernejskoj hidri]].&lt;/ref&gt; Jedino je [[Hipermnestra]], najstarija od Danaida, odbila slediti očev nalog, jer je njen suprug, [[Linkej (Egiptov sin)|Linkej]], poštovao njenu želju da ostane [[Devičanstvo|devica]]. Danaj se naljutio na svoju nepokornu kćerku i predao je narodnom argivskom sudu. [[Afrodita]] je intervenisala i spasila devojku. Linkej i Hipermnestra tada su započeli svoju dinastiju [[Argivski kraljevi|kraljeva Arga]].&lt;ref name=&quot;apool215&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', 168.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.19.6 II, 19, 6]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.20.5 II, 20, 5].&lt;/ref&gt; Neki kažu da su svoje muževe poštedele i [[Amimona]], &quot;neporočna&quot; Danaida,&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz [[Pindar]]ove ''Pitijske ode'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg002.perseus-grc1:9 IX, 200].&lt;/ref&gt; i Brika (ili Bebrika)&lt;ref&gt;[[Evstatije Solunski|Evstatijev]] komentar uz [[Dionisije Perieget|Dionisija Periegeta]], 805.&lt;/ref&gt;

Po [[Zevs]]ovom nalogu, [[Hermes]] i [[Atena (mitologija)|Atena]] očistili su Danaide od greha.&lt;ref name=apool215/&gt; Nakon smrti svojih sinova Egipt je pobegao u Aroju (kasnija [[Patras|Patra]]), gde je i umro; u [[Serapis]]ovom hramu u Patri pokazivan je njegov nadgrobni spomenik.&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:7.21.13 VII, 21, 13].&lt;/ref&gt; Drugi pričaju da je Egipt s vojskom krenuo u Arg da osveti svoje sinove, no Linkej je izmirio oca i strica i tako sprečio krvoproliće.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Egipt}} Neki kažu da je Linkej kasnije ubio Danaja i tako mu se osvetio za smrt svoje braće.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Danaj}}

Danaj je želeo da svoje kćeri uda za argivske junake, ali oni su se ustručavali da u svoje domove prihvate žene koje su krvlju ukaljale svoje ruke.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Danaide}} Zato je Danaj objavio da će ih udati ne tražeći od prosaca uobičajene darove, a kad su se oni pojavili u dovoljnom broju, priredio je nadmetanje u trčanju: postavio je svoje kćeri na cilj i pobednik je mogao odabrati onu koju je želeo, dok su ostali birali supruge po redosledu kojim su stizali na cilj. Tako su se Danaide poudavale za Argivce i rodile im brojno potomstvo.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Danaide}} Među dvojicom kandidata bili su [[Arhandar]] i [[Arhitel]], sinovi [[Ahej (Ksutov sin)|Ahejevi]]: prvi se oženio Skejom, a drugi Automatom.{{sfn|Schmitz|1867|loc=s.v. Danaides}}&lt;ref&gt;[[Pindar]], ''Pitijske ode'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg002.perseus-grc1:9 IX, 117].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:7.1.3 VII, 1, 3].&lt;/ref&gt;

U kasnijem predanju Danaide su nakon smrti kažnjene tako što u [[Had (podzemni svet)|Hadu]] bile primorane da nose vodu u vrčevima kako bi napunile kadu bez dna (ili, prema drugima, probušenu kadu) te da tako okaju greh, no kada se, dakako, nikada nije mogla napuniti.&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:4.416-4.480 IV, 462–463]; ''[[Heroide]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi002.perseus-lat1:14 14].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Servije]]v komentar uz [[Vergilije]]vu ''[[Eneida|Eneidu]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0690.phi003.perseus-lat1:10.439-10.509 X, 497].&lt;/ref&gt;

Mnoga kultuna dobra vezuju se za Danaja i njegove kćeri; pričalo se, na primer, da je Danaj još pre [[Kadmo|Kadma]] uveo pismenost u Grčku, da je uveo veštačko [[Irigacija|navodnjavanje]] zemlje, ta da su Danaide pronašle veštinu kopanja bunara.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Danaj}} Poslednje dve inovacije možda su poslužile kao temelj za priču o kazni koju Danaide moraju trpeti u podzemnom svetu.{{sfn|Schmitz|1867|loc=s.v. Danaides}}

Mit o Danaidama poslužilo je [[Eshil]]u za njegovu dramsku trilogiju, koju si činile [[Grčka tragedija|tragedije]] ''[[Pribegarke (Eshil)|Pribegarke]]'', ''Egipćani'' ili ''Spremanje ložnice'' i ''Danaide''; od te tri tragedije sačuvana je prva, koja nosi ime po [[Hor (pozorište)|horu]] Danajevih kćerki, koje u [[Argos|Argu]] traže zaštitu od progona Egiptovih sinova.{{sfn|Đurić|1988|loc=str. 151}}

== Povezano ==
* ''[[Danajida]]''

== Reference ==
{{reflist|3}}

== Literatura ==
* {{cite book|last=Đurić |first=Miloš N. |year=1988 |title= Aristotel. O pesničkoj umetnosti |location= Beograd |publisher=Zavod za udžbenike i nastavna sredstva |ref = harv}}
* {{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}}
* {{Cite book | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link =  | contribution = Danaides | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 21 | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DD%3Aentry+group%3D2%3Aentry%3Ddanaides-bio-1}}
{{Commonscat|Danaides}}

[[Kategorija:Žene u grčkoj mitologiji]]</text>
      <sha1>mp79vzzmpayshfgfuj0wfc9sswd5aju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chimariko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503580</id>
    <revision>
      <id>42679697</id>
      <parentid>42337670</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4096" sha1="cficuo8tgs00juncwan0esuktfae42v" xml:space="preserve">'''Chimariko''' (Chemaŕeko, Djimaliko).- Nekad snažno, ali danas nestalo pleme američkih Indijanaca porodice [[Chimarikan]], naseljeno u 19. stoljeću u kanjonu rijeke [[Trinity, rijeka (Kalifornija)|Trinity]] od [[New River]]a do Canyon Creeka, [[Kalifornija]]. Chimarike počinju nestajati kada i [[New River Shasta|New River Shaste]], tijekom zlatne groznice u Kaliforniji, koji je započela 1850.-tih godina, a kasnije se počinju sklanjati kod plemena [[Hupa]] i [[Shasta]]. 
Chinarike su zacijelo nekad bili snažniji narod koji se jezično razlikovao od svih ostalih susjednih skupina, ali im broj [[1825]]. spada na svega 250. Očuvalo se nešto preživjelih mješanaca.

== Ime ==
Chimariko. od domorodačkog ''chimar'', &quot;person,&quot; ili ''djimar'' 'man', od čega dolazi Djimaliko ili Chimariko. Ime ''Kwoshonipu'', dali su im [[Shasta]] sa Salmon Rivera, dok ih Gibbs (1853 naziva ''Meyemma''.

== Jezik ==
[[Chimariko jezik]], član porodice [[chimarikan]], nestao je, a njegov posljednji govornik umro je oko 1950. godine &lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=dQt6XWloU10C&amp;amp;pg=PA24&amp;amp;lpg=PA24&amp;amp;dq=Willapa+kwalhioqua&amp;amp;source=bl&amp;amp;ots=_WBZG3Lene&amp;amp;sig=fXqtfyV8vJnRwiy8JsYlGZ07dEo&amp;amp;hl=en&amp;amp;ei=gf_7SavONM_dsgbI2a21BA&amp;amp;sa=X&amp;amp;oi=book_result&amp;amp;ct=result&amp;amp;resnum=5#PPA39,M1 Christopher Moseley]&lt;/ref&gt;.

== Sela ==
* ''[[Chalitasum]]'', gdje se sastaju rijeke New i Trinity.
* ''[[Chichanma]]'', Taylor Flat.
* ''[[Himeakudji]]'', Big Creek.
* ''[[Hodinakchohoda]]'', Cedar Flat.
* ''[[Maidjasore]]'', Thomas.
* ''[[Paktunadji]]'', Patterson.
* ''[[Tsudamdadji]]'', Burnt Ranch.

== Historija ==
Chimarike su poznati od vremena zlatne groznice ,kada oni žive u prijateljskim odnosima sa plemenima Hupa i Shastan plemenima, ali u ratu sa [[Hayfork Wintu]] Indijancima, plemenom poznatim i kao Norrelmuk, Ni-iche, Norelmaq) sa rijeke Trinuty. Dolaskom kopača zlata prisiljeni su tražiti zaštitu kod jačih prijateljskih plemena, naročito među hupama i Shastama. Od njih 250 (1849) do 1852 preostalo ih je 200. Godine [[1871]]. kopači zlata nad njima vrše pokolj, pa ih je 1880. preostalo svega 20, od kojih je do 1903. ostalo na životu svega 9. raseljenih po širem području među drugim Indijancima i bijelcima.

== Etnografija ==
Kultura Chimarika dosta je slična susjednim plemenima sjeverozapadne Kalifornije, kao što su to Hupa i [[Yurok]], uz napomenu da nemaju [[kanu]]a i ceremonije [[Deerskin Dance]]. Njihov opstanak ovisio je o sakupljanju [[žir]]a, kao i hvatanju [[losos]]a i [[jegulja]]. Politička organizacija ne postoji, i nema druge podjele, osim sela koja su se nalazila kod Burn Rancha, Hawkins Bara, Big Bara, Taylor's Flata i drugdje.

== Literatura ==
* Berman, Howard. 2001. Chimariko Linguistic Material. Victor Golla and Sean O’Neill eds. The Collected Works of Edward Sapir XIV: Northwest California Linguistics. William Bright ed. New York: Mouton de Gruyter. 1039-1076.
* Dixon, Roland B. 1910. The Chimariko Indians and Language. University of California Publications in American Archeology and Ethnology 5:5. Berkeley: University of California Press. 295-380.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://bss.sfsu.edu/calstudies/NativeWebPages/chimariko.html Chimariko]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chimariko/chimarikohist.htm Chimariko Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070506203357/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chimariko/chimarikohist.htm |date=2007-05-06 }}
* [http://www.fourdir.com/chimariko.htm Chimariko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214063012/http://www.fourdir.com/chimariko.htm |date=2014-02-14 }}
* [http://content.cdlib.org/view;jsessionid=RXAYWs_Rz3gnGSYN?docId=tf9f59p6w7&amp;amp;chunk.id=c000492 Slike: pleme Chemaŕeko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216005014/http://www.oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/tf9f59p6w7/ |date=2021-02-16 }}

{{Chimarikan}}

[[Kategorija:Chimarikan]]
[[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]]
[[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>cficuo8tgs00juncwan0esuktfae42v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carrizo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503636</id>
    <revision>
      <id>42679641</id>
      <parentid>42414488</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:33:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3631" sha1="sskgny3ymyf9p7t9tunn3g4g70sl9ck" xml:space="preserve">[[Datoteka:Peyote.jpg|mini|peyote-kaktus, Carrizo Indijanci prenesli su ga [[Lipan]]ima, [[Apači]]ma i [[Komanči]]ma &lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=ZesN1ZJNMQYC&amp;amp;pg=PA50&amp;amp;lpg=PA50&amp;amp;dq=carrizo+comanche+peyote&amp;amp;source=bl&amp;amp;ots=XTYjIXUuVc&amp;amp;sig=eHJ0mvKLSuFkxuEc_cEASmKXwBo&amp;amp;hl=en&amp;amp;sa=X&amp;amp;oi=book_result&amp;amp;resnum=1&amp;amp;ct=result Omer C. Stewart, peyote Religion]&lt;/ref&gt;.]]
'''Carrizo''' (pl. Carrizos). -Pleme Indijanaca ili grupa srodnih bandi porodice [[Coahuiltecan]] nastanjenih u sjeveroistočnom [[Meksiko|Meksiku]] i jugu Teksasa. Prema Thomasu N. Campbellu u Carrizose pripadaju grupe Pajaseque, Pinto, Tejón, Tusane, Yemé, Ymic, Yué. Carrizose povijest pamti po tome što su na sjever od Meksika proširili kult [[peyotl]]a (kaktus peyote, Lophophora williamsii) što su prihvatila plemena [[Lipan]], [[Comanche]], [[Tonkawa]] i drugi.

== Plemena ==
* [[Pajaseque]].- Zvani i (Pausaqui, Paxaseque), živjeli su u vrijeme španjolskih otkriča kod današnjeg [[Corpus Christi]]ja, otkriveni [[1746]]-47. Kasnije ovo pleme završava na misiji San Antonio de Valero u San Antoniju, Teksas. 
* [[Pinto]].- Sredinom 18. stoljeća naseljavali su sjeverni Tamaulipas, [[Meksiko]] i južni Teksas. Godine [[1749]]. jedna grupa se nalazi kod San Fernanda u [[Tamaulipas]]u, ostali se nalaze na obje strane [[Rio Grande]], kod sadašnjeg sektora Reynosa-McAllen. Godine [[1757]]. Pinto imaju jedno naselje na jugu Hidalga. Neke Pinto obitelji odlaze u misije [[San Fernando]] i [[Nuevo Santander]] (sjeverni Tamaulipas). U kasnija vremena nekoliko Pinto Indijanaca (kasna [[1900]].) još je živjelo blizu Reynose. 
* [[Tejón]] (Texón).- Ime ovog plemena u španjolskom znači [[jazavac]] (badger), sredinom osamnaestog stoljeća, kada su otkriveni, živjeli su na južnoj obali Rio Grande u blizini Reynose, Tamaulipas. Nakon naseljavanja [[Reynosa|Reynose]] Tejoni kreću prema Río San Juanu, oko 25 milja (40&amp;nbsp;km) od Camarga gdje ih je nešto preostalo do iza 1800. Godine [[1886]]. grupa Carrizosa i nešto Tejona živi kod [[Charco Escondido]], odnosno oko 20 milja (32 kilometra) južno od Reynose. Tu ih je nešto preostalo [[1907]]. u naselju poznatom kao Las Prietas.
* [[Tusane]] (Tuzane).- Ovo pleme poznato je samo po misiji San Juan Bautista kod [[Eagle Pass]]a. Njihov dom čini se bio je duž Rio Grande blizu Lareda. Zapisi iz San Juan Bautiste spominju ime Tusonid, što je vjerojatno bila varijanta od Tusane. 
* [[Yemé]] Indijanci su također iz sjeveroistočnoh Meksika i susjednog Teksasa sa središtem oko [[Laredo|Lareda]]. Za njih se kaže da su identični [[Ymic]] Indijancima koji su 1708 locirani na Rio Grande kod misije San Juan Bautista u području sadašnjeg Eagle Passa. Campbell drži da Yemé i Ymic (ukoliko nisu isti), svakako su potomci Imimules ili Imipectes Indijanaca koji su tokom 17. stoljeća živjeli u sjeveroistočnom Nuevo Leónu. 
* [[Yué]]. – Ovo pleme naseljavalo je u osamnaestom stoljeću sjeveroistočni Meksiko i ekstremni jug Teksasa. U ranom devetnaestom stoljeću bilo ih je još kod [[Camargo|Camarga]] u Tamaulipasu.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.angelfire.com/tx4/CarrizoNation/History.html Carrizo Comecrudo Tribes of Texas]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/carrizo_indian_tribe_history.htm Carrizo Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106231014/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/carrizo_indian_tribe_history.htm |date=2010-01-06 }}

[[Kategorija:Comecrudan]]
[[Kategorija:Meksički Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>sskgny3ymyf9p7t9tunn3g4g70sl9ck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cotoname</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503642</id>
    <revision>
      <id>42679771</id>
      <parentid>42262939</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1828" sha1="lissnioedftxpz9r3xtffk7zsju702o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cotoname lang.png|mini|Lokacija plemena Cotoname.]]
'''Cotoname''' (Catanamepaque, Cotomane, Cotonan), pleme porodice [[Comecrudan]], ogranak [[Carrizo]]s, koje je obitavalo u hispansko vrijeme na obje obale [[Rio Grande]] nedaleko [[Camargo|Camarga]], i blizu budućeg [[Rio Grande City]]ja. Prema [[Tonkawa]] Indijancima ovo pleme nije bilo [[kanibalizam|kanibalsko]], a na nogama su nosili [[sandale]], a ne [[mokasine]].

Godine 1886. očuvalo ih se nešto na La Noria Ranchu na jugu okruga Hidalgo (Teksas) i u [[Las Prietas]]u u sjevernom [[Tamaulipas]]u&lt;ref&gt;[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmc88 The Handbook of Texas Online]&lt;/ref&gt;. Prema etnologu A. S. Gatschetu pripadaju porodici [[Coahuiltecan]]. Swanton na svojoj listi Coahuiltecan plemena navodi oba imena.

== Literatura ==
* ''Frederick Webb Hodge'', ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959). 
* ''Gabriel Saldivar'', Los Indios de Tamaulipas (Mexico City: Pan American Institute of Geography and History, 1943). 
* ''J. R. Swanton'', Linguistic Material from the Tribes of Southern Texas and Northeastern Mexico (Washington: Smithsonian Institution, 1940). 
* ''Cyrus Thomas and John R. Swanton'', Indian Languages of Mexico and Central America and Their Geographical Distribution (Washington: GPO, 1911). 
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cotonam_indian_tribe_history.htm Cotonam Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319035503/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cotonam_indian_tribe_history.htm |date=2008-03-19 }}

[[Kategorija:Comecrudan]]
[[Kategorija:Meksički Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Teksas]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>lissnioedftxpz9r3xtffk7zsju702o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cochimi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503665</id>
    <revision>
      <id>42679756</id>
      <parentid>42263663</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:57:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3599" sha1="lr5ntm1abq3mtvxtkz3bxfi94xczcjd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cochimi map.png|mini|Cochimi]]
'''Cochimi''', pleme ili grupa manjih plemena [[Yuman]] Indijanaca u središnjim predjelima poluotoka [[California (poluotok)|California]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Dok su ih [[1534.]] godine posjetili prvi istraživači, Cochimi su ovdje živjeli već kojih 14,000 godina. Živjeli su od [[ribolov]]a i sakupljanja [[voće|voća]] i sjemenja. Mitovi Cochimija govore da su oni porijeklom od divova, kreatora starih slikarija i petroglifa u pećinama i po stijenama. 
Slikarije u [[Baja California Sur]] su poznate kao &quot;Velike zidne slike&quot; ([[Sierra de San Francisco]]) najveće su na svijetu. Pojedini primjerci su visoki od 9 do 13,5 metara, a neke se nalaze na visini od 12 m iznad tla. Kada su [[Isusovci]] 1600.-tih pitali Indijance tko ih je naslikao, oni su odgovorili da je to uradila jedna divovska rasa koja je tu živjela prije njih.
Cochimi su bili najbrojnija populacija poluotoka. Hervas daje brojno stanje njihovih misija koje su postojale [[1767.]] godine, viz.: San Xavier de Biaundo (pop. 485); San Jose Comondu (pop. 360); Santa Borja (1,500 neofiti- neophytes /novoobraćenici/); Santa Maria Magdalena (300 neofiti i 30 preobraćenika); La Purísima Concepcion (130 neofiti); Santa Rosalia de Mulege ili Muleje (pop. 300); Santa Guadalupe (530 neofita); San Ignacio (pop. 750), i Santa Gertrudis (pop. 1,000).

== Sela i lokalne skupine ==
Za rančerije (rancherias) i plemena Cochimija spominju se: Adac, Afegua, Aggavacaamanc, Amalgua, Amaniini, Ametzilhacaamanc, Anchu, Avolabac, Caamancijup, Caddehi, Cadecuijtnipa, Cadegomo, Cadeudebet, Cahelca, Cahelejyu, Cahelenthil, Cahehmet, Camancnaccooya, Camanocacaamano, Cunitcacahel, Eguiannacahel, Gabacamanini, Gamacaamanc, Gamacaamancxa, Hualimea, Idelabuu, Idelibinaga, Ika, Jetti, Laimon, Liggige, Menchu, Mokaskel, Paviye, Paya, Piacaamanc, Piagadme, San Athanasio, San Benito de Aruy, San Francisco Borja, San Ignacio, San José de Comondu, San Juan, San Miguel, San Sabas, Santa Aguida, Santa Lucia, Santa Maria, Santa Marta, Santa Monica, Santa Nynfa, San Pedro y San Pablo, Santisima Trinidad, Tahuagabacahel, Temedegua, Uacazil, Vaba, Vabacahel, Vajademin, Vazacahel, Vinatacot.
Cochimi danas broje kojih 200 duša u Meksiku. ''Joshua Project'' poistovjećuje ih sa srodnim plemenom [[Tipai]], jednim od plemena [[Diegueño]] Indijanaca.

Skupine koje su govorile Cochimi jezicima i dijalektima danas se označavaju imenima: [[Borjeño]], [[Ignacieño]], [[Cadegomeño]], Laymon (Laimon), a svrstavaju u nju i grupe [[Monqui]] i [[Didu]], koji se klasično vode kao [[Guaycuran]] govornici ([http://www.loyola.tij.uia.mx/ebooks/historia_baja/%5B6%5D%20%20La%20cultura%20de%20los%20californios.%20II.pdf vidi etničke karte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050514104756/http://www.loyola.tij.uia.mx/ebooks/historia_baja/%5B6%5D%20%20La%20cultura%20de%20los%20californios.%20II.pdf |date=2005-05-14 }}).

== Vanjske veze ==
* [http://www.native-languages.org/cochimi_words.htm Vocabulary Words in Native American Languages: Cochimi] 
* [http://www.kakibassi.com/rockartframe.htm Cochimi Rock Art] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060222110028/http://www.kakibassi.com/rockartframe.htm |date=2006-02-22 }}
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cochimiindianhist.htm Cochimi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060521210025/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cochimiindianhist.htm |date=2006-05-21 }}

[[Kategorija:Yuman]]
[[Kategorija:Meksički Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>lr5ntm1abq3mtvxtkz3bxfi94xczcjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cochiti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503745</id>
    <revision>
      <id>42679757</id>
      <parentid>42263664</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3876" sha1="map37xas7v6boydj7izn6qvv7bzcdsf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aiyowitsa - Cochiti.jpg|mini|Aiyowitsa, Cochiti-žena]]
'''Cochiti''', pueblo pleme [[Keresan]] Indijanaca sa zapadne obale [[Rio Grande]] u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]]. Cochiti pripadaju Istočnoj grani Keresa zajedno sa pueblo plemenima [[Zia]] i San Felipe, Santa Ana i Santo Domingo Indijancima. Istoimeni pueblo na kojemu je pleme locirano nalazi se 27 milja (43&amp;nbsp;km), jugozapadno od Santa Fea. U prošlosti su Cochiti imali i pueble Kuapa i Hanut Cochiti, nalazila su se 12 milja (19&amp;nbsp;km; 1 [[milja]] = 1,6&amp;nbsp;km) sjeverozapadno od današnjeg puebla; pueblo Haatze, blizu podnožja Sierre San Miguel, a njihov je raniji dom bio i na Tyuonyi i Potrero de las Vacas ili Rito de los Frijoles.

== Kratka povijest -Sukob sa Vargasom ==

Prije su oni i [[San Felipe Indijanci]] činili jedan narod koji se služio jednim jezikom. Kasnije su se razišli zbog neprijateljstava [[Tewa]] Indijanaca, njihovih sjevernih susjeda. Jedna grupa migrira na jug i utemeljuje novi pueblo, to je Katishtya (kasnije nazvan San Felipe), dok su se drugi naselili na Potrero Viejo, gdje su utemeljili barem pueblo Hanut Cochiti. Napuštajući i ovo selo oni se povlaće kojih 6 ili 7 milja na jug, na mjesto sadašnjeg puebla, na rijeci Rio Grande, gdje ih [[1598.]] nalazi Oñate. Puebli [[1680.]] podižu ustanak (Pueblo Revolt) u kojemu aktivno sudjeluju. U svome pueblu ostaju još 15 mjeseci nakon ustanka, kada su se morali povući sa San Felipe i Santo Domingo Keresima, San Marcos Tewama i Indijancima [[Taos]] i [[Picuris]] iz grupe [[Tiwa]] do Potrero Vieja, gdje su ostali do 1683., kada je izajvljeno da su opet sva sela San felipea naseljena. Od [[1683.]] pa do [[1692.]] Cochiti i saveznici im San Marcos i San Felipe ponovno moraju tražiti utočište u Potrero Viejo. U jesen te godine posjeti ih osvajač Novog Meksika Vargas, u njihovom gradu španjolcima poznatom kao Cieneguilla. Vargas ih nagovara da se vrate u svoja stalna naselja na Rio Grandeu. Cochiti to ne žele, i opet odlaze na Potreo, gdje ostaju do rane sljedeće godine. Tada naiđe Vargas sa 70 vojnika, 20 kolonista i 100 Indijanaca iz prijateljski mu plemena San Felipe, Santa Ana i u ponoć napadne pueblo. Cochiti su nagnani u bijeg, ali vargasovi indijanski saveznici ga napustiše, zbog zaštite svojih domova. Ovo oslabi vargasovu moć, Cochiti se vrate i iznenade Španjolce i uspiju osloboditi većinu svojih zarobljenih. Vargas ostade kratko vrijeme u pueblu, zapali ga i uzme sa sobom veliku količinu kukuruza i drugoga plijena uključujući i 200 zarobljenih žena.

== Klanska podjela ==

Cochiti bijahu podijeljeni na sljedeće klanove (*izumrli): Oshach (Sun; [[Sunce]]), Tsits (Water; [[Voda]]), Itra (Cottonwood; [[Jagnjed]], vrsta topole ), Shuwhami (Turquoise; [[Tirkiz]]), Mohkach (Mountain Lion; [[Puma]]), Kuhaia (Bear; [[Medvjed]]), Tanyi (Calabash; kalabasa, vrsta tikve), Shrutsuna (Coyote; [[Kojot]]), Hapanyi (Oak; [[Hrast]]), Yaka (Corn; [[kukuruz]]), Hakanyi (Fire; [[Vatra]]), *Dyami (Eagle; Orao) *Tsin (Turkey; Puran), *Kuts (Antelope; [[Antilopa]]), *Shruhwi (Rattlesnake; [[Čegrtuša]]), *Washpa (Dance-kilt; washpa, plesna pregača), *Kishqra (Reindeer?; značenje nepoznato, možda [[Los]]). Bandelier zapisuje i klanove Ivy i meksički klan Sage (nije u vezi sa engl. riječi sage=[[kadulja]]).
== Stari puebli ==
* [[Haatze]]
== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/keresan/cochitiindianhist.htm Cochiti Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216091405/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/keresan/cochitiindianhist.htm |date=2007-02-16 }}
* [http://www.canyonart.com/s-teller.htm Cochiti pueblo]

[[Kategorija:Keresan]]
[[Kategorija:Indijanci, Novi Meksiko]]
[[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]]
[[Kategorija:Pueblo Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>map37xas7v6boydj7izn6qvv7bzcdsf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Capinan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1503889</id>
    <revision>
      <id>42679632</id>
      <parentid>42657104</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="957" sha1="dd54hqqfmqd3w8yjcnab6ltsvy3wloi" xml:space="preserve">{{Izvor}}
{{Sređivanje}}
'''Capinans''', maleno pleme američkih [[Indijanci|Indijanaca]] koje [[Pierre Le Moyne d'Iberville|Iberville]] [[1699]]. nalazi zajedno sa [[Biloxi Indijanci|Biloxima]] i [[Pascagoula]]ma u [[Mississippi]]ju. Svih zajedno tada ih je bilo oko stotinu obitelji. Hodge smatra da bi mogli biti identični [[Moctobi]]ma, a prema Swantonu možda su ogranak Biloxija ili Pascagoula. Popisom koji daje [[Jean Baptiste Le Moyne Bienville|Bienville]] ([[1725]]. ili [[1726]].) plemena Biloxi, [[Chatot]], Capinans, [[Washa]], [[Chawasha]] i Pascagoula brojala su svega 251 mušku osobu.

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/capinanshist.htm Capinans Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010121836/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/capinanshist.htm |date=2007-10-10 }}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Indijanci, Mississippi]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>dd54hqqfmqd3w8yjcnab6ltsvy3wloi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coree</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504173</id>
    <revision>
      <id>42679768</id>
      <parentid>42262937</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:55:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1984" sha1="sv5d9xb7u35mq3haw46esxd2g8g4bxq" xml:space="preserve">'''Coree''' (Coranine, Connamox; danas kao Faircloth).- [[Iroquoian]]&lt;ref&gt;[http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/ncarol-1.htm Swanton]&lt;/ref&gt; ili [[Algonquian]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=FDI Coree |url=http://www.fourdir.com/coree.htm |access-date=2014-08-06 |archive-date=2017-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224082628/http://www.fourdir.com/coree.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; pleme nastanjeno u 17. i 18. stoljeću na poluotoku južno od rijeke [[Neuse]], u današnjim okrutima Carteret i Craven u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Prilikom svojih prvih susreta sa bijelcima, točnijew sa Raleighovim kolonistima bili su poznati pod imenom Cwarennoc. Lawson ovo pleme naziva ''Coranine'' i ''Connamox'' i imenuje njihova sela Coranine na obali okruga Carteret i Raruta, također u Carteretu, južno od rijeke [[Neuse]].

Coree Archdale opisuje kao barbarski narod. Njihov broj prema Mooneyu (1928) iznosio je 1.000 ([[1600]].), ali  stradavaju u ratovima prije [[1696]]. godine. Lawson [[1701]]. za njihova sela ''Coranine'' i ''Raruta'' kaže da imaju tek 125 duša. Oni ipak ne nestaju, i priključuju se [[Tuscarora]]ma u ratu protiv bijelih naseljenika, a [[1715]]. njihovi ostaci priključuju se plemenu [[Machapunga]] na rezervatu Mattamuskeet Lake u okrugu Hyde, gdje imaju tek jedno selo, ali bilo ih je i priključenih Tuscarorama. Coree nisu nestali sve do danas, njihovi potomci još žive, službeno nepriznati, pod imenom ''[[Faircloth Indijanci|Faircloth Indian Tribe]]'' u Sjevernoj Karolini.
== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/coreehist.htm Coree Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061022105141/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/coreehist.htm |date=2006-10-22 }}
*[http://www.dickshovel.com/coreewho.html Who are the Coree]

[[Kategorija:Iroquoian]]
[[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>sv5d9xb7u35mq3haw46esxd2g8g4bxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chiwere</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504214</id>
    <revision>
      <id>42679702</id>
      <parentid>42337673</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:04:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3057" sha1="oyot2isch1k1442gi2k660pfbdla493" xml:space="preserve">'''Chiwere''' (ŧΩiwe're), Grupa plemena [[Siouan]] Indijanaca u prerijskim područjima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], koja su po njihovoj tradiciji, porijeklom od nekad Velikog [[Winnebago]] naroda. Danas žive po rezervatima na zapadu [[SAD]]-a i dijelom u [[Oklahoma|Oklahomi]].

== Ime ==
Ime chiwere u značenju '' 'belonging to this place,' '' ili ''' the home people' '' prvi je upotrijebio J. O. Dorsey da označi grupu Siouan plemena, do čijeg je raspada moglo doći negdje 1700.-tih godina, i koja su govorila dva ili tri veoma srodna dijalekta.

== Plemena ==
* [[Iowa Indijanci|Iowa]]
* [[Oto Indijanci|Oto]]
* [[Missouri Indijanci|Missouri]]

== Historija ==
Prema Chiwere tradiciji oni su bili dio Velikog Winnebago naroda koji su živjeli u krajevima sjeverno od Velikih Jezera. Migracijama na jug doći će do raspadanja Winnebago naroda, a prvo se moglo desiti možda cirka 1500, kada se Chiwere na području [[Wisconsin]]a odvajaju od Winnebaga. Chiwere plemena nastaviti će put na jug ,da bi se negdje 1700.-tih Ajove (Iowa) odvojili od otoa i Missourija. Ajove je inače još 1685 u Wisconsinu susreo [[Nicolas Perrot]] a Radisson Otoe još [[1655]]. sjeverno od ušća Wisconsina. U svakom slučaju tri Chiwere plemena do dolaska ekspedicije Lewisa i Clarka sredinom prvih godina 19. stoljeća već se nalaze na svojim tradicionalnim lokacijama.

== Etnografija ==
Chiwere su tipična prerijska plemena nastanjena na središnjim područjima Velikih prerija ili ravnica na jugozapadu [[Iowa|Iowe]], koja je dobila ime po plemenu Iowa; na sjeverozapadu [[Missouri]]ja (koji nosi ime po istoimenom plemenu) i sjeveroistoku [[Kansas]]a gdje su obitavali Missouri ili Niutachi; i na jugoistoku [[Nebraska|Nebraske]], gdje su obitavali Oto ili Otoe Indijanci, koja je dobila ime po njihovom nazivu za rijeku [[Platte]], a glasio je '' 'ñįbraske' ''. 
Chiwere plemena dovodi se i u vezu sa [[Oneota]] Indijancima, i neki ih stručnjaci smatraju direktnim potomcima drevnih Oneota, o čemu nam obrazlažu američki arheolog [[James B. Griffin]] (1937) u svojem ''The Archaeological Remains of the Chiwere Sioux'' [u American Antiquity 2(3):180-181] i [[Joseph Ralston Caldwell]] (1959) u ''The Mississippian Period'' (Illinois Archaeological Survey Bulletin 1: 33-39).
Vidi [http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif karta plemena Preijski Indijanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312023432/http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif |date=2007-03-12 }} i [[Prerijski Indijanci]], [[Oneota]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/iowa/chiwerefamilyhist.htm Chiwere Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403211355/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/iowa/chiwerefamilyhist.htm |date=2007-04-03 }}
* [http://www.native-languages.org/otoe.htm Iowa-Otoe-Missouri Language (Chiwere)]

[[Kategorija:Siouan]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>oyot2isch1k1442gi2k660pfbdla493</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cape Fear</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504234</id>
    <revision>
      <id>42679630</id>
      <parentid>42268688</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:34:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1612" sha1="jsa2ggw16diwlhl1ehxhf951vkme4xq" xml:space="preserve">'''Cape Fear'''.- /Ime dano po rtu Cape Fear na atlantskoj obali Sjeverne Amerike/. Pleme [[Siouan]] Indijanaca, možda dio plemena [[Waccamaw]] nastanjeno u 17. i 18. ranom stoljeću u području Cape Feara i uz istoimenu rijeku u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], a nakon [[Yamasee War]]a preseljeni su u [[Južna Karolina|Južnu Karolinu]] blizu [[Charleston]]a, možda današnji okrug Williamsburg. U kasnom 18. stoljeću Cape Feari žive sa [[Pedee]] Indijancima u župama ''Parish of St. Stephens'' i ''St. Johns'' pod vodstvom poglavice [[King John]]a. Godine 1808. preživjela je iz ova dva plemena svega jedna polukrvna žena&lt;ref&gt;[http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/ncarol-1.htm Swanton]&lt;/ref&gt;, dok su ostali vjerojatno našli utočište među Catawbama.

Od svih sela što su ih imali Cape Fear Indijanci po imenu je poznato tek jedno, ''Necoes'', oko 20 milja od ušća [[Cape Fear (rijeka)|Cape Feara]], vjerojatno okrug Brunswick. Godine 1715. živjeli su u 5 sela, a prema Mooneyu (1928) njihova populacija je 1600. iznosila oko 1.000. Popisom iz [[1715]]. bilo ih je 206. 
== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/capefearhist.htm Cape Fear Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061025125226/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/capefearhist.htm |date=2006-10-25 }}
* [http://www.globalsecurity.org/military/ops/tuscarora.htm Tuscarora War]

[[Kategorija:Catawba]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>jsa2ggw16diwlhl1ehxhf951vkme4xq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Congaree</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504235</id>
    <revision>
      <id>42679764</id>
      <parentid>42262931</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:26:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1897" sha1="gbnou11iwpaakiczp7r1qtm6u1impre" xml:space="preserve">'''Congaree''', Pleme američkih Indijanaca porodice [[Siouan]] (srodno [[Catawba]]ma) sa rijeke [[Congaree (rijeka)|Conagaree]] u blizini glavnog južnokarolinskog grada [[Columbia, Južna Karolina|Columbia]]. Congaree se spominju u dokumentima iz 17. stoljeća kao jedno od malenih plemena u regiji Piedmont. [[John Lawson|Lawson]] ih [[1701]]. nalazi na rijeci [[Santee (rijeka)|Santee]] blizu ušća [[Wateree (rijeka)|Wateree]]. Godine [[1715]]. učestvuju u Yamasee-ratu protiv naseljenika, a [[1716]]. preko polovice ih je zarobljeno i prodano u roblje u [[Karibi|Zapadne Indije]]. Ostatak se priključio Catawbama i nestao.

== Jezik ==
Conagaree jezik pripadao je porodici Siouan, ali nema zapisane nijedne njihove riječi. Adair (1930) navodi da se njihov jezik govori među Catawbama kao jedan od dijalekata.

== Život i običaji ==
Pleme Congaree je jedno od najmanje 29 plemenskih grupa koja na području Južne Karoline žive tisućama godina. Pleme Congaree živjelo je uz istoimenu rijeku (danas na mjestu nacionalnog parka [[Congaree National Park]]), gdje su se u poplavnim nizinama bavili [[lov]]om, sakupljanjem i [[ribolov]]omm, te uzgajali [[kukuruz]], [[grah]] i tikve.

== Populacija ==
Rana populacija procjenjena im je na 800 ([[1600]].); a 1715 od totalne populacije od 40 duša, 22 su bili muškarci.

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/congareehist.htm Congaree Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010071745/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/congareehist.htm |date=2007-10-10 }}
* [http://www.uvm.edu/~efjoseph/nr260/human%20interactions.html Human Interactions]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Catawba]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>gbnou11iwpaakiczp7r1qtm6u1impre</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chowanoc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504303</id>
    <revision>
      <id>42679705</id>
      <parentid>42337674</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:09:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3288" sha1="037kppjj43dfcrfosqu8vwp0nc7iads" xml:space="preserve">'''Chowanoc''' (Chowan), pleme [[Algonquian]] Indijanaca nastanjeno u vrijeme otkrića 1584.-1585. u sjeveroistočnoj [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] na područjima današnjih okruga [[Chowan (okrug, Sjeverna Karolina)|Chowan]], [[Hertford (okrug, Sjeverna Karolina)|Hertford]], [[Gates (okrug, Sjeverna Karolina)|Gates]] i [[Bertie (okrug, Sjeverna Karolina)|Bertie]], napose uz rijeku Chowan gdje se sastaju rijeke [[Blackwater]] i Meherrin. Od nekadašnjih 1,500 preostalo ih je svega 5 [[1755]].

== Ime ==
Ime Chowanoc na Algonquian jeziku označava '(ljude ili narod) na jugu' &quot;''(people) at the south'', &quot; shawŭni 'south'; shawŭnogi 'they of the south,' 'southerners.' W. J. -Ovime se korijen imena Chowanoca dovodi u istu vezu kao ime plemena [[Shawnee]], također, 'southerners.'

== Sela ==
Chowanoci su imali najmanje 5 sela za koje se zna ,to su :
* ''[[Maraton (indijansko selo)|Maraton]]'', na istočnoj obali rijeke Chowan u okrugu Chowan. 
* ''[[Ohanoak]]'', na zapadnoj strani rijeke Chowan, vjerojatno u okrugu Hertford.
* ''[[Catoking]]'', vjerojatno kod [[Gatesville, Sjeverna Karolina|Gatesvillea]], u okrugu Gates.
* ''[[Metocaum]]'', na rijeci Chowan u sadašnjem okrugu Bertie.
* ''[[Ramushonok]]'', između rijeke Meherrin i Nottoway u okrugu Hertford.

== Historija ==
Populacija Chowanoka, mišljenje je uvijek skromnog Mooneya (1928), nije iznosila više od 1,500 (1600), dok po podacima iz 1584-1585 samo je selo Ohanoak imalo oko 700 ratnika. Dolaskom Engleza Chowanoki brzo počinju gubiti populaciju a [[1663]]. dolaze pod Englesku krunu, da bi ih uskoro oko 1670. pogodila epidemija boginja. Indijanci su nezadovoljni ugovorom i [[1675]]. započinju rat koji su izgubili 1676. i smješteni na rezervat na Bennett's Creeku. Godine 1701. cijelo pleme spalo je na jedno selo na Bennett's Creeku, a rezervat je sa izvornih 12 četvornih milja sveden 1707. na 6. Chowanoci su aktivni i u Tuscarora ratu 1711-1712. a broj im sljedeće 1713 iznosi tek 240. Godine [[1723]]. Chowanoci (njih 60) su sa [[Tuscarora]]ma smješteni na rezervat a 1733. postaju dio plemena Tuscarora. Prema guverneru Dobbsu, 1755. ih je preostalo tek 5, dva muškarca i tri žene. 
Pleme Chowaoc kao pleme je nestalo, ipak njihovih potomaka još ima po raznim američkim državama ,a najviše među Tuscarorama u [[New York]]u i [[Ontario|Ontariju]] u [[Kanada|Kanadi]]. 
Među preživjelim potomcima nalazimo i Lauru Wallace, koja kaže '' 'I am a direct descendent of Thomas Hoyter, a chief of the chowanoc indians' ''. Nakon Tuscarora rata preživjeli Chowanoci svi su imali engleska imena, od pojedinaca spominju se: poglavica [[Thomas Hoyter]] (Hoyton, Hoyston), i nadalje John Hoyter, Charles Bennet, James Bennet, John Robins, John Reading, Charles Beazley, Jeremiah Pushing, i Neuse Will.

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chowanoc/chowanochist.htm Chowanoc Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206120114/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chowanoc/chowanochist.htm |date=2006-12-06 }}
* [http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/mook4.htm Algonkian Ethnohistory Of The Carolina Sound]

[[Kategorija:Algonquian]]
[[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>037kppjj43dfcrfosqu8vwp0nc7iads</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Conoy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504304</id>
    <revision>
      <id>42679765</id>
      <parentid>42337695</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:29:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4395" sha1="841zarng65rt61en9gxgmtz57lvwrk9" xml:space="preserve">'''Conoy''' (Piscataway).- / naziv Conoy, prema Swantonu, nepoznatog je značenja./ Pleme ili konfederaciji bandi i plemena [[Algonquian]] Indijanaca srodnih grupama [[Nanticoke]] i [[Delaware Indijanci|Delaware]] i nastanjenih između rijeka [[Potomac]] i zaljeva [[Chesapeake]] u današnjem [[Maryland]]u i District of Columbia. Conoyi su nazivani prema jednom svome selu i Piscataway, u kojemu je bilo sjedište konojskog poglavice. Danas njih oko 200 ([[2000]]) živi u Marylandu organizirani u plemena ''Piscataway Conoy Condeferacy'' i ''Piscataway Indian Nation''.

== Bande i plemena ==
* [[Acquintanacsuak]], na zapadnoj obali rijeke Patuxent u okrugu St. Marys.
* Conoy proper ([[Piscataway]]), na jugu okruga Prince Georges.
* [[Mattapanient]], na rijeci Patuxent, možda u okrugu St. Marys.
* [[Moyawance]], na zapadnoj obali rijeke Potomac, blizu plemena Conoy.
* [[Nacotchtank]], rijeka Potomac, u District of Columbia.
* [[Pamacocack]] oko ušća Mattawoman Creeka i sadašnji Pomonkey, okrug Charles.
* [[Patuxent]], u okrugu Calvert.
* [[Potapaco]], južni i središnji dijelovi okruga Charles.
* [[Secowocomoco]], na rijeci Wicomico u okruzima St. Marys i Charles.

== Sela ==
Glavna sela konojaca nosila su plemenska imena, uz njih postojala su i 
* ''Catawissa'', danas Catawissa, u okrugu Columbia, Pennsylvania.
* ''Conejoholo'', istočna obala rijeke Susquehanna na ili blizu [[Bainbridge]], u okrugu Lancaster, Pennsylvania. 
* ''Conoytown'', na rijeci Susquehanna između Conejoholo i Shamokin (Sunbury), Pennsylvania.
* [[Kittamaquindi]], tamo gdje se sastaju Tinkers Creek i Piscataway, Maryland.

== Historija ==
Conoyi u kontakt sa Europljanima dolaze još 1608 kada kapetan John Smith plovi uz Potomac i nailazi na nekoliko njihovih sela među kojima i Nacotchtank koje će 1622 biti uništeno od bande pljačkaša iz [[Virginia|Virginije]], ali je iznova niknulo. Kasnije 1634., dvadeset-petog dana mjeseca ožujka katolička engleska kolonija lorda Baltimorea i jezuitski očevi Andrew White i John Altham, uspostavljaju prijateljske odnose sa [[Yaocomoco]] Indijancima, poglavicom Piscatawaya i sa virginijske strane sa poglavicom Potomaca i uspostavljaju prvu misiju. Ubrzo će ih pogoditi epidemija boginja (1670) a 1675 izloženi su napadima Indijanaca Susquehanna, pa se povlače uz rijeku [[Potomac (rijeka)|Potomac]] i na [[Susquehanna (rijeka)|Susquehannu]]. Na Susquehanni podižu selo Conejoholo, blizu Conestoge odakle postupno migriraju na sjever u Harrisburg, Shamokin, Catawissa, i Wyoming, da bi 1765. stigli u južni [[New York]] u Owego, Chugnut i Chenango, gdje se preostalih 150 priključilo Mahican i Delaware Indijancima, postajući dio ovih plemena. Prema procjeni bilo ih je 1,000 (1700), da bi ih 1800 preostalo tek 50. Sto godina kasnije (1900) Conoyima je broj i dalje oko 50 ,a do 2000 narastao je na oko 200.

== Etnografija ==
Konojci kulturno pripadaju području ''Istočnih šuma'' i nalik je onoj [[Powhatan]] Indijanaca. Kuće su im stoga bile komunalne, ovalnog oblika, prekrivene korom ili [[hasura]]ma. Muškarci su bili lovci i ribari, a služili su se lukom i strijelom i kopljima, i kretali se u dug-out kanuima, to jest dubljenima u deblu, što je bio običaj kod atlantskih algonkinskih plemena. –Žena se bavila [[lončarstvo]]m i [[košaraštvo]]m te radom u njivama, gdje su se uzgajale 3 tipične indijanske kulture: [[kukuruz]], [[tikve]] i [[duhan]].

== Povezano ==
* [[Opament]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/conoyindians.htm Conoy Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206195901/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/conoyindians.htm |date=2006-12-06 }}
* [http://www.dep.state.pa.us/dep/monthlyprograms/american_indian/2001/conoy.html The Conoy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204151609/http://www.dep.state.pa.us/dep/monthlyprograms/american_indian/2001/conoy.html |date=2007-02-04 }}
* [http://www.mdtechacademy.org/web2002/etubb/Piscataway%20Report.htm Piscataway – Conoy Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070502122114/http://www.mdtechacademy.org/web2002/etubb/Piscataway%20Report.htm |date=2007-05-02 }}

[[Kategorija:Conoy| ]]
[[Kategorija:Algonquian]]
[[Kategorija:Indijanci, Maryland]]
[[Kategorija:Indijanci, Washington, D.C.]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>841zarng65rt61en9gxgmtz57lvwrk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chepoussa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504454</id>
    <revision>
      <id>42679694</id>
      <parentid>42554372</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:22:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1880" sha1="j9259zpe7b2ug78lf7ac9d0i379jj7z" xml:space="preserve">'''Chepoussa''', jedno od ranih plemena koje spominju [[La Salle]] i [[Allouez]] kao skupinu [[Illinois Indijanci|Illinois]] Indijanaca sa rijeke [[Kaskaskia (rijeka)|Kaskaskia]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/chepoussa_indian_tribe_history.htm |title=Chepoussa Indian Tribe History |access-date=2014-08-06 |archive-date=2010-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106140250/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/chepoussa_indian_tribe_history.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, pritoke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]ja u [[Illinois]]u. Prema drugima, Chepoussa i Michigamnea su živjeli u sjeveroistočnom Arkansasu &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Robert E. Warren |url=http://www.lib.niu.edu/2004/iht1110419.html |access-date=2014-08-06 |archive-date=2015-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150122223621/http://www.lib.niu.edu/2004/iht1110419.html }}&lt;/ref&gt;. Bili su možda ubližem savezu sa [[Michigamea]]ma &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.aaanativearts.com/article1541.html |title=Illinois Tribe was the most numerous tribe of Illinois |access-date=2014-08-06 |archive-date=2010-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101109120126/http://www.aaanativearts.com/article1541.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Spominju se [[1698]]. kada je izvjesni Jean Couture, [[Henri de Tonti|Tontijev]] čovjek, doveo charlestonskog trgovca robljem [[Thomas Welch|Thomasa Welcha]] na Arkansas Post, koji je opskrbio [[Quapaw]]e sa tridesaet pušaka kako bi napali pleme [[Chakchiuma]]. Quapawi međutim nisu krenuli na Chakchiume nego su novooružje iskoristili kako bi napali plemena Michigamea i Chepoussa, i potisnuli ih iz sjeveroistočnog Arkansasa.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Illinois Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Illinois]]
[[Kategorija:Indijanci, Arkansas]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]</text>
      <sha1>j9259zpe7b2ug78lf7ac9d0i379jj7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cuscarawaoc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504500</id>
    <revision>
      <id>42679778</id>
      <parentid>42463284</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="846" sha1="phshtcyjv7d7vow4qsm9gh635sqcqa3" xml:space="preserve">'''Cuscarawaoc''' /= place of making white beads/, pleme američkih Indijanaca porodice [[Algonquian]] naseljeno 1608 na gornjem toku [[Nanticoke]] u [[Maryland]]u i [[Delaware]]u. Prvi put spominje ih John Smith, a populacija im je iznosila oko 800 (1608). Heckewelder i Swanton vode ih kao ogranak [[Nanticoke|Nanticoka]].

== Literatura ==
* Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/c_delaware_indian_towns.htm C- Delaware Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007030948/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/c_delaware_indian_towns.htm |date=2008-10-07 }}

[[Kategorija:Nanticoke]]
[[Kategorija:Indijanci, Maryland]]
[[Kategorija:Indijanci, Delaware]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>phshtcyjv7d7vow4qsm9gh635sqcqa3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cowasuck</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504527</id>
    <revision>
      <id>42679772</id>
      <parentid>42268730</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:44:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1075" sha1="jubyus64ion7vgh0xpy5adqwhmcpxo0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wohngebiet Westlicheabenaki.png|mini|Lokacija Coosuca ili Cowasucka]]
'''Cowasuck''' (Coosuc, Coos) /od koash =pine, + ak =at, odnosno '' 'at the pine' '',/ maleno pleme [[Pennacook]] konferderacije koje je nekad živjelo u kraju gdje se sastaju rijeke Upper i Lower Ammonoosuc sa [[Connecticut (rijeka)|Connecticutom]], u okruzima [[Coos, okrug (New Hampshire)|Coos]] i [[Grafton, okrug (New Hampshire)|Grafton]], [[New Hampshire]]. Njihovo glavno selo Coosuc nalazilo se na ušću rijeke [[Lower Ammonoosuc]]. Godine [[1704]]. protjerali su ih odatle [[Englezi]] pa su se priključili Indijancima [[Sokoki]] ili St Francis, među kojima su svoje ime sačuvali do [[1809]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/coosuc_indian_tribe_history.htm Coosuc Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319035447/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/coosuc_indian_tribe_history.htm |date=2008-03-19 }}

[[Kategorija:Indijanci, New Hampshire]]
[[Kategorija:Pennacook]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>jubyus64ion7vgh0xpy5adqwhmcpxo0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cooxissett</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504585</id>
    <revision>
      <id>42679767</id>
      <parentid>42263673</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:41:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1061" sha1="pv8lxdjr8uubu4inkffog6toqw9jjck" xml:space="preserve">'''Cooxissett''', jedno od plemena konfederacije [[Wampanoag]] (Sultzman &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Wampanoag History |url=http://www.tolatsga.org/wampa.html |access-date=2014-08-06 |archive-date=2013-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130704145946/http://www.tolatsga.org/wampa.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;) čije se glavno istoimeno selo nalazilo u okrugu [[okrug Plymouth, Massachusetts|Plymouth]] u [[Massachusetts]]u, ali mu točna lokacija nije poznata. Prema Hinckleyu ([[1685]]) selo je te iste godine imalo 160 stanovnika. Kasnije doživljavaju sudbinu ostalih Wampanoaga, gube identitet i nestaju.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/c_massachusetts_indian_towns.htm C- Massachusetts Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709024420/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/c_massachusetts_indian_towns.htm |date=2008-07-09 }}

[[Kategorija:Wampanoag]]
[[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>pv8lxdjr8uubu4inkffog6toqw9jjck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chatot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504638</id>
    <revision>
      <id>42679693</id>
      <parentid>42463281</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T18:55:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1495" sha1="fuccq46ai8ysi7mr9lrqz4q54nleruq" xml:space="preserve">'''Chatot''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Muskhogean]] nastanjeno u 17. stoljeću zapadno od rijeke [[Apalachicola (rijeka)|Apalachicola]] duž sredinjih tokova [[Chipola|Chipole]] na [[Florida|Floridi]]. Prvi put spominju se u jednom španjolskom dokumentu iz [[1639]]. godine. Chatoti su imali najmanje dva sela Chacato i Tolentino. Kasnije se nalaze (1674) na dvije misije koje sljedeće godine napuštaju, a [[Bienville]] ih [[1709]]. nalazi uz još neka manja plemena kod današnjeg [[Mobile, Alabama|Mobilea]] u [[Alabama|Alabami]]. Nakon što [[1763]]. Mobile prelazi u ruke [[Englezi|Engleza]], Chatoti i manja plemena odlaze u [[Louisiana|Louisianu]]. Isprva se naseljavaju na [[Bayou Boeuf]] a kasnije na rijeku [[Sabine (rijeka)|Sabine]]. Kasnije se o njima više ne čuje, a prema Swantonovom mišljenju njihov put je vjerojatno završio u jugoistočnoj [[Oklahoma|Oklahomi]].
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chatothist.htm Chatot Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219202840/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chatothist.htm |date=2007-12-19 }}
* [http://www.horseoftheamericas.com/Sphrseast.pdf The Spanish Horse in the East] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070729053646/http://www.horseoftheamericas.com/Sphrseast.pdf |date=2007-07-29 }}

[[Kategorija:Muskhogean]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Florida]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>fuccq46ai8ysi7mr9lrqz4q54nleruq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chinookan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504698</id>
    <revision>
      <id>42679698</id>
      <parentid>42659545</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:55:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3124" sha1="o3hamsq2i7ude98rzb985mlh707icmr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chinookan langs.png|mini|Maleno područje američke Sjeverozapadne obale nastanjeno plemenima Chinookan Indijanaca. danas ih ima nešto po malenim rezervatima u američkim državama [[Oregon]] i Washington.]]

'''Chinookan''' je porodica sjevernoameričkih indijanskih jezika u području oko rijeke [[Columbia (rijeka)|Columbije]] u [[Oregon]]u i [[Washington]]u. Porodica Chinookan obuhvaća više jezika i dijalekata kojima su se služila, ili se još služe istoimena plemena. Činuki su imali tip kulture tipičan Sjeverozapadnom obalnom području, sa gradnjom drvenih kuća, [[ribolov]]om ([[losos]]), ropstvo, a tipičan im je [[chinook hat]] ([http://www.lewis-clark.org/content/content-article.asp?ArticleID=1011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002055210/http://www.lewis-clark.org/content/content-article.asp?ArticleID=1011 |date=2006-10-02 }}), visoki oslikani šešir od cedrove kore.

Predstavnici porodice Chinookan su: [[Cathlacomatup]], [[Cathlacumup]], [[Cathlakaheckit]], [[Cathlamet]], [[Cathlanaquiah]] (Cathlanahquiah), [[Cathlapotle]], [[Cathlathlala]], [[Chakwayalham]], [[Charcowa]] (Charcowah), [[Chilluckittequaw]], [[Chinook Indijanci|Chinook]], [[Chippanchickchick]] (?), [[Clackamas]], [[Clahclellah]], [[Clahnaquah]], [[Claninnatas]], [[Clatacut]], [[Clatsop]], [[Clowwewalla]], [[Cooniac]], [[Cushook]], [[dalles Indijanci|Dalles]], [[Ithkyemamits]], [[Kasenos]], [[Katlagulak]], [[Kathlaminimin|Katlaminimin]], [[Killaxthokle]], [[Klemiaksac]], [[Knowilamowan]], [[Ktlaeshatlkik]], [[Kwulkwul]], [[Lakstak]], [[Lower Chinook]], [[Multnomah]], [[Namoit]], [[Nayakaukaue]], [[Nechacokee]], [[Necootimeigh]], [[Neerchokioon]], [[Nemalquinner]], [[Nenoothlect]], [[Scaltalpe]], [[Shahala]], [[Shoto]], [[Skilloot]], [[Smackshop]], [[Teiakhochoe]], [[Thlakalama]], [[Tlakatlala]], [[Tlalegat]], [[Tlashgenemaki]], [[Tlegulak]], [[Upper Chinook]], [[Wahe]], [[Wahkiakum]], [[Wasco]], [[Wakanasisi]], [[Wappatoo]], [[Watlala]] (Dog River), [[Willopah]], [[Wiltukwilluk]], [[Wishram]] (Tlakluit), [[Yehuh]].

== Jezici ==
[[Chinook jezik|Chinook]] [chh], [[Wasco-Wishram jezik|Wasco-Wishram]] [wac]&lt;ref&gt;[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2908-16 Ethnologue (16th)]&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1740 Ethnologue (14th)]
* [http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92410 Ethnologue (15th)]
* [http://nanations.com/linguistic/chinookan_family.htm Chinookan Family]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chinook/chinookanfamilyhist.htm Chinookan Family History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060514120658/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chinook/chinookanfamilyhist.htm |date=2006-05-14 }}
* [http://enthuz.com/friends/family/skamania/native/chinook.html Chinook Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060525023556/http://www.enthuz.com/friends/family/skamania/native/chinook.html |date=2006-05-25 }}

[[Kategorija:Chinookan| ]]
[[Kategorija:Penutian]]
[[Kategorija:Penutian jezici]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>o3hamsq2i7ude98rzb985mlh707icmr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chilluckittequaw</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504708</id>
    <revision>
      <id>42679695</id>
      <parentid>42574453</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:49:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4155" sha1="e1wh961arkfmklxzr6ajenhu66lvqo8" xml:space="preserve">'''Chilluckittequaw'''. -/značenje imena nije poznato; izgovor čiluktkvo/. Pleme [[Chinookan]] Indijanaca koje je u 19. stoljeću obitavalo na sjevernoj obali rijeke [[Columbia (rijeka)|Columbia]], na području današnjih okruga [[Okrug Klickitat|Klickitat]] i [[Skamania]], američka država [[Washington (savezna država)|Washington]]&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/268/mode/1up Hodge]&lt;/ref&gt;. Lewis i Clark su [[1806]]. procijenili njihov broj na 1.400, ne računajući 800 [[Smackshop]] Indijanaca.

Pleme prvi put dolazi u kontakt s bijelcima [[1792]]., posjećuju ih Robert Gray i John Boit, i kasnije [[George Vancouver]]. Lewis i Clark dolaze među njih tek [[1805]]. dok su zimovali kod [[Astoria|Astorije]], grada kojeg je [[1811]]. utemeljio [[David Thompson]], istraživač rijeke Columbia.

Premda u prijateljskim trgovačkim odnosima s ranim bijelim posjetiocima, ovi susreti za njih ipak znače propast, prvo su ih pogodile epidemije [[boginje|boginja]] [[1824]]. i [[1829]]. a zatim 1830. i epidemija malarije. 1841. počinju sukobi s naseljenicima koji su došli rutom 'Oregon Trail'-a (vidi rutu. [http://www.travelhero.com/destinations/graphics/map41.gif] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210428082053/http://www.travelhero.com/destinations/graphics/map41.gif |date=2021-04-28 }}). Nesreće za njih ne prestaju i [[1847]]. opet ih pogađa epidemija [[ospice|ospica]].

Pleme izgleda [[1859]]. ulazi u konfederaciju sa [[Yakima]] Indijancima. Prema Mooneyu ostaci se nastanjuju na ušću rijeke [[White Salmon]] do [[1880]]. kada su prebačeni na gorje [[Cascade]] gdje ih je još nešto preostalo [[1895]]. Ove se grupa kasnije pomiješala s Waiam Indijancima (iz grupe [[Tenino]]) u [[Cellilo Falls|Celilo Fallsu]] i [[Warm Springs]]u. Chilluckittequaw bi mogli imati potomaka na današnjem rezervatu Yakima u Washingtonu.

== Podjela –sela i plemena ==

Chilluckittequaw su bili naseljeni u nekoliko sela, to su bila
* 1) [[Itkilak]] ili Ithlkilak, u području rijeke Salmon River, naseljavali su ga zajedno s Klickitat Indijancima.
* 2) Selo [[Nanshuit]], također miješano (sa članovima plemena Klickitat), nalazilo se kod današnjeg Underwooda.
* 3) [[Tgasgutcu]], ovo se selo nalazilo blizu Mosiera u Oregonu. Također je bilo miješano s Klickitatima. 
* 4) [[Thlmieksok]] ili Thlmuyaksok, bilo je udaljeno pola milje (800 metara) od Tgasgutcu-a.
-Lewis i Clarkovo 'pleme' [[Smackshop]], inače banda Chilluckittequawa naseljavala je kraj između Hood Rivera i gorja Cascade.

== Kultura ==

Chilluckittequawi su bili sjedilačko pleme, [[ribolov|ribari]] i [[trgovina|trgovci]], uključujući i trgovinu robljem, inače tipičnu za kulturu Indijanaca Sjeverozapadnog obalnog područja. Osim ribolovom, bavili su se i sakupljanjem divljih plodova, i kopanjem jestivog korijenja od kojega su proizvodili neke pogačice koje članovi Lewis-Clarkove ekspedicije krste ih imenom 'cakes'.

Prema Lewisu i Clarku, [[kuće]] ovih Indijanaca tipične su za one kod njihovih susjeda. Pleme je ovisilo o svojim [[kanu]]ima, izrađivali su ih od bijelog cedra ('white cedar' [[Thuja occidentalis]], [http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.jpg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304191445/http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.jpg |date=2016-03-04 }}.[http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180113203617/http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.html |date=2018-01-13 }} ) ili bora, i bili su sposobni podnositi velike valove.

== Jezik ==
Pleme je govorilo jezikom upper chinook ili gornjo-činučki.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chilluckittequaw/chilluckittequawhist.htm Chilluckittequaw Indian Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060211142123/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chilluckittequaw/chilluckittequawhist.htm |date=2006-02-11 }}

[[Kategorija:Chilluckittequaw| ]]
[[Kategorija:Chinookan]]
[[Kategorija:Indijanci, Washington]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>e1wh961arkfmklxzr6ajenhu66lvqo8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cayuse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504767</id>
    <revision>
      <id>42679649</id>
      <parentid>42546250</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3038" sha1="en586bfv0sp4xgw9nzgxs0qkhoc5jv6" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
'''Cayuse''' (Wailetpu).- /Ime nepoznatog značenja (Swanton); Prema Rubyju dolazi od francusko-kanadske oznake za stijenu ili kamen 'cailloux'. Yeletpo (Lewis i Clark). Sami sebe nazivaju 'Te-taw-ken' u značenju 'we, the people' (Ramsey 1977). Molala naziv za njih bio je ''Haí`luntchi''./ Pleme američkih Indijanaca porodice [[Waiilatpuan]] (Velika porodica [[Penutian]]) nekada nastanjeno u dijelovima sjeveroistočnog [[Oregon]]a i jugoistočnog [[Washington]]a, odnosno na gornjoj Grande Ronde i zapadno prema Deschutes Riveru, gdje za susjede imaju pleme [[Molala]]. Prvu misiju među Cayusima podiže [[1836]]. [[Marcus Whitman]]. Jedanaest godina kasnije (1847) dolazi do napada Cayusa na misiju u kojem su ubili Whitmana i njegove pomočnike. Povod napadu bila je epidemija boginja koja ih je pogodila. Naseljenici na Whitmanov pokolj odgovore ratom koji je potrajao od 1848 do 1855. rat povede izvjesni [[Cornelius Gilliam]] uz podršku Američke armije. Godine 1850 vođe napada na Whitmanovu misiju (Tiloukaikt, Tomahas, [[Klokamas]], [[Isaiachalkis]] i [[Kimasumpkin]]) obješeni su 3. lipnja 1850. Rat se ipak nastavio sve do 1855. kada su Cayusi konačno poraženi. Onio se ipak još 1855 upliću u [[Yakima War]] i 1878 u [[Bannock War]]. U novije doba (2000) njih oko 400 živi na rezervatima Nez Perce u Idahu i Umatilla u Oregonu.
Rana Cayuse populacija (1700) iznosila je oko 500, da bi 1910 njihov broj spao na tek 298 (popis). 
Vrsta malenoga konja ([[cayuse (konj)|cayuse]]) po njima je dobio ime.

[[Datoteka:Cayuse lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Cayuse]]

== Etnografija ==
Pleme Cayuse pripadaju po kulturi plemenima Platoa, surovog područja čija su ljeta vruća a zime duge i hladne. Kulturu Platoa izvorno karakterizira [[ribolov]] i kopanje jestivog korijenja, tipično plemenima kao što su [[Nez Percé]], [[Walla Walla]], [[Umatilla]], [[Tyigh]], etc. Pristizanjem konja na sjevernu preriju počinje trgovina konjima sa prerijskim Indijancima. Dobivši konje Cayuse postaju mnogo mobilniji u svojim sezonskim seobama u potrazi za izvorima hrane. Mnogi Umatille, Walla Walle i Cayuse postaju vrsni konjogojci i jahači koja posjeduju velika krda ovih životinja.

== Literatura ==
* ''R. H. Ruby and J. A. Brown'', The Cayuse Indians (1972).

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/waiilatpuan/cayuseindianhist.htm Cayuse Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007082428/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/waiilatpuan/cayuseindianhist.htm |date=2006-10-07 }}
* [http://bluebook.state.or.us/cultural/history/history11.htm Oregon History- Cayuse Indian War]
* [http://logos.uoregon.edu/explore/oregon/chistory.html Cayuse History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060905001701/http://logos.uoregon.edu/explore/oregon/chistory.html |date=2006-09-05 }}

[[Kategorija:Waiilatpuan]]
[[Kategorija:Indijanci, Oregon]]
[[Kategorija:Indijanci Platoa]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>en586bfv0sp4xgw9nzgxs0qkhoc5jv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chillychandize</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504773</id>
    <revision>
      <id>42679696</id>
      <parentid>42268710</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T19:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="728" sha1="iylmxc3a0scnzjsw14ga53kuiiwabes" xml:space="preserve">'''Chillychandize''', maleno [[Kalapooian]] pleme sa rijeke [[Willamette]] u [[Oregon]]u. Spominje ih kanadski trgovac krznom i pionir [[Alexander Ross]] u '' 'Adventures...' '' (236, 1847), ostalo o njima nije poznato&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/268/mode/1up Hodge]&lt;/ref&gt;.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kalapooia/kalapooianindianhist.htm Kalapooian Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104042822/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kalapooia/kalapooianindianhist.htm |date=2011-11-04 }}

[[Kategorija:Kalapooian]]
[[Kategorija:Indijanci, Oregon]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>iylmxc3a0scnzjsw14ga53kuiiwabes</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crni kumin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3483970</id>
    <revision>
      <id>42679774</id>
      <parentid>42456454</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7603" sha1="61la2eoqmfttcczihme4pg92mepgd6n" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja= lightgreen
| naziv = Crni kumin-Crni kim-Čurekot&lt;br /&gt;
''Nigella sativa''
| slika =Nigella_sativa_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-227.jpg
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia =[[Ranunculaceae]] 
| genus = ''[[Nigella]]''
| species = '''''N. sativa'''''
| dvoimeno = ''Nigella sativa''
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
[[File:Nigella sativa MHNT.BOT.2015.34.22.jpg|thumb|''Nigella sativa'']]
[[Datoteka:Nigella Sativa Seed.jpg|desno|mini|Sjeme čurekota]]
'''Crni kumin''', '''Crni kim''' ili '''čurekot''' ([[Latinski jezik]] Nigella sativa) je cvijetna [[biljka]] iz porodice [[Ranunculaceae]] porijeklom iz jugozapadne [[Azija|Azije]], koja nije u srodstvu sa [[kim]]om.
Pravi čurekot je jednogodišnja zeljasta biljka. Naraste do 40&amp;nbsp;cm. Ima nazubljene, perjaste listove i svijetlo-plave cvjetove.

== Rasprostranjenost ==
Crni kumin se može naći u [[Južna Evropa|južnoj Evropi]], zapadnoj [[Azija|Aziji]], [[Indija|Indiji]] i sjevernoj [[Afrika|Africi]]. Srodna biljka ''[[poljski crni kim]]'' ([[Latinski jezik|lat.]]:''Nigella arvensis'') mogao se, kao korov, naći na poljima srednje i sjeverne Evrope. Danas je, uz druge, na listi iskorijenjenih biljki.

== Upotreba ==
U zemljama [[Orijent]]a koristi se više od 2000 godina kao ljutkasti začin i u medicini. Ukusom podsjeća na [[sezam]] i kim. Njegovim sjemenkama se, naročito u azijskim zemljama, posipaju peciva. Tamo je poznat pod imenom &quot;black onion seed&quot;.  U upotrebi je i ulje dobiveno od sjemenki hladnom destilacijom.
Koristi se u liječenju različitih [[bolest]]i, kao što su probavne tegobe i nadimanje, oslabljene funkcije [[Jetra|jetre]], [[migrena]], jača vitalnost [[Organizam|organizma]], protiv iscrpljenosti i upala. Poboljšava probavu i apetit, pospješuje znojenje i snižava tjelesnu temperaturu. Odstranjuje parazite ([[gliste]]), dobar je lijek protiv [[Bakterija|bakterijiskih]], gljivičnih i [[virus]]nih oboljenja i [[krv]]arenja (epistaksa i hemofilija), te kancerogenih oboljenja. Smanjuje nivo [[šećer]]a u krvi, diuretik, pospješuje lučenje mlijeka kod dojilja, reguliše [[hormon]]e rasta, snižava [[holesterol]]a u krvi, liječi upalu nosnih šupljina, suhog kašlja, bronhijalne [[Astma|astme]] i [[Gripa|gripe]]. Koristi se i kao afrodizijak.
Zabranjeno je uzimati ulje čurekota osobama sa transplatiranim organima ([[jetra]], [[bubreg]], [[srce]]), jer povećava [[imunitet]], što može dovesti do odbacivanja presađenih organa.
 
==Indikacije==
Sjeme crnog kumina ima širok spektar djelovanja. Evo nekih indikacija crnog kumina koje su ustanovljene kroz istraživanja u zadnjih pedesetak godina. Neke od indikacija su dokazane u labortorijskim uslovima, a ne i na kliničkim slučajevima.

* Antimikrobsko – sprečava razvoj mikroorganizama kao što su gljivice, virusi i bakterije.
* Antiviralno – uništava viruse i usporava njihovo širenje.
* Antibakterijsko – sprečava razvoj bakterija i aktivno ih eliminiše.&lt;ref&gt;Antimicrobial activity of ''Nigella sativa'' oil against [http://openmed.nic.in/1429/ Staphylococcus aureus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070523031251/http://openmed.nic.in/1429/ |date=2007-05-23 }} i [http://openmed.nic.in/1397/ ''Pseudomonas aeruginosa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928191618/http://openmed.nic.in/1397/ |date=2007-09-28 }}.&lt;/ref&gt;
* Antidijabeticko – pomaže kod regulacije glukose u krvi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Crni kim za dijabetes |url=http://uljecrnogkima.com/crni-kim/sjemenke-crnog-kima/dijabetes/ |access-date=2015-01-02 |archivedate=2014-09-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140907161818/http://uljecrnogkima.com/crni-kim/sjemenke-crnog-kima/dijabetes/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* Antiinflamatorno – pomaže kod upalnih stanja.
* Analgetičko – smanjuje osjetljivost na bol.
* Antioksidantno – usporava i zaustavlja aktivnosti slobodnih radikala.
* Antifungalno – zaustavlja i usporava razmnožavanje gljivica.&lt;ref&gt;[http://www.ayubmed.edu.pk/JAMC/PAST/20-2/Editorial.pdf Effects of Black Seeds (''Nigella Sativa'')]&lt;/ref&gt;
* Antihipertenzivno – pomaže kod visokog krvnog tlaka.
* Antispazmotičko – sprečava i umanjuje posljedice mišičnih grčeva.
* Bronhodilatorno – podržava sirenje bronhija.
* Digestivno – stimuliše probavu i proizvodnju žući.
* Antitumorno – usporava i zaustvačja razvoj kancerogenih čelija.
* Dijureticno – pospješuje izmokravanje
* Emenagog – reguliše menstrualni ciklus i obilnost menstruacije.
* Galaktogog – povečava količinu mlijeka kod doilja.
* Hepatoprotektivno – pomaže aktivnosti jetre.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://jetra.org/ciroza-jetre/ |title=Ciroza jetre-ishrana |access-date=2015-01-02 |archive-date=2014-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229120106/http://jetra.org/ciroza-jetre/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Imunomodulator – reguliše aktivnosti imunog sistema.
* Karminativno – reguliše stomaćne gasove i rad crijeva.
* Laksativno – pomaže kod tvrde stolice i zatvora.
* Renoprotektivno – podržava pravilne funkcije bubrega.
* Vermicidno – eliminiše i izbacuje intestinalne parazite.

== Ulje crnog kima ==
Čisto čurekotovo ulje se u narodnoj medicini i sve češće u školskoj medicini koristi u lječenju alergija [[neurodermitis]], [[psoriasis]], za reguliranje imunološkog sistema, protiv [[astma|astme]], kod kemoterapije za ublažavanje neželjenih posljedica, kod probavnih problema, visokog krvnog pritiska ili u [[veterina]]rstvu.
U indijskoj narodnoj medicini važi za sredstvo koje ublažava teškoće u doba trudnoće. Flaširano se može naći u biljnim apotekama. Dobrog kvaliteta je hladno-presano egipatsko ulje čurekota (Al-Baraka-kvalitet). 
U srednjoj Evropi se uzgaja u [[Austrija|Austriji]] ([[Donja Austrija]]) i presovano ulje je visokog kvaliteta. Zasijane površine su ograničene.

Kliničko djelovanje još nije dokazano.

&lt;!--[[Datoteka:Schwarzkuemmel_samen.jpg|mini|desno|150px|Sjeme čurekota]]--&gt;
==Narodno vjerovanje==
Mnogi narodi bliskog i srednjeg istoka smatraju crni kim svetom ili čudotvornom biljkom. Ovome se nije čuditi pošto se biljka pominje i u [[Biblija|Bibliji]]. Postoji vjerovanje da je i prorok [[Muhamed]] je kazao da je crni kim lijek za sve bolesti osim smrti.&lt;ref&gt;[http://uljecrnogkima.com Ulje crnog kima - vjerovanje].&lt;/ref&gt; Kod naših naroda crni kim postaje popularan tek u nekoliko zadnjih godina zahvaljujuži internetu, te ne postoje neki značajni izvori široke upotrebe ove biljke u narodnom liječenju. Sjeme crnog kima se koristi kao dodatak sarajevskom somunu (lepinji) i poznat je po imenu '''čurekot'''. Na srednjem i bliskom istoku crni kim se smatra za vrlo snažno antikancerogeno sredstvo.

==Dodatna literatura==
*Peter Schleicher, Mohamed Saleh, Dr Schleicher Peter, Black Cumin:The Magical Egyptian Herb for Allergies, Asthma, Skin Conditions, and Immune Disorders – April 1, 2000
*Ali BH, Blunden G, Pharmacological and toxicological properties of Nigella sativa, godina 17, broj 4 ,stranice 299–305, April 2003

== Vanjske veze ==
{{commons|Nigella sativa}}
* [http://uljecrnogkima.com/ Ulje crnog kima]
* [http://gernot-katzers-spice-pages.com/engl/Nige_sat.html Nigella sativa]
* [http://www.theepicentre.com/Spices/nigella.html Nigella]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} from The Encyclopedia of Spices

==Izvori== 
{{reflist}}

[[Kategorija:Začini]]
[[Kategorija:Ranunculales]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>61la2eoqmfttcczihme4pg92mepgd6n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497298</id>
    <revision>
      <id>42679791</id>
      <parentid>42646537</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T04:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8825" sha1="07rxnads6ov6rqci3ualecliu639tf4" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Dalija (Georgina)
| slika = DahliaDahlstarSunsetPink.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Dahlia x hybrida
| regnum = [[Biljke]]
| phylum = 
| classis = 
| ordo = [[Asterales]]
| familia = [[Asteraceae]]
| genus = ''Dahlia''
}}

'''Dalija''' ili '''Georgina''' (lat. Dahlia variabilis) je višegodišnja biljka, poreklom iz [[Meksiko|Meksika]]. Ima podzemno stablo u vidu debelog gomolja. Nadzemno stablo je zeljasto, visoko od 60 cm do 2 metra, u donjem delu drvenasto, razgranato i žbunasto. Listovi su izduženo [[Elipsa|eliptični]], sa nazubljenom ivicom, tamnozeleni. Cvetovi krupni, u svim bojama i nijansama, jednobojni ili šareni. Biljka cveta od maja do [[Jesen|jeseni]].

== Uzgoj ==
Dalije se razmnožavaju [[Gomolj|gomoljima]], početkom [[:sr:Пролеће|proleća]], tako što se stari gomolj podeli, pa se potom sade u bašti prilično kasno, jer su ove biljke veoma osetljive na kasne prolećne mrazeve, kao i na hladno zemljište. Sade se od aprila do maja na plodnom, hranjivom [[Zemljište|zemljištu]], koje je s jeseni dobro obrađeno. Na pripremljenom zemljištu iskopaju se jamice u koje se stavlja gomolj, tako da korijenov vrat bude na dubini od oko 5 cm. Gomolji se sade na rastojanju od 50 do 100 cm za visoke i krupne cvetne sorte, a na rastojanju od 40 do 50 cm za niske i sitno cvetne sorte. Gušće sađenje se ne preporučuje, jer će biljka terati u visinu, pa će manje cvetati. Još u toku sađenja potrebno je pored biljke (naročito ako se radi o sortama visokih stabljika i krupnih cvetova) postaviti oslonac uz koji će se biljka vezivati.

Dalije u bašti zahtijevaju sunčana do slabo sjenovita mjesta, koja su zaštićena od jačih [[Vjetar|vetrova]]. Posle sađenja nije potrebno biljke zalivati, ali kad ove počnu intenzivno da rastu otpočeti sa obilnijim zalivanjem, naročito ako su dani sušni.

U toku vegetacije treba sprovesti odgovarajuće mere nege: prašenje, redovno rezanje preostalih cvetova kao i uklanjanje suvih i oštećenih listova  redovno dodavanje rastvora organskog đubriva. Đubriti ih kombinovanim đubrivima (multifert) koja sadrže sve mikroelemente neophodne za pravilan razvoj biljke. Ako se žele krupniji cvetovi (za rezanje) treba uklanjati voćne izbojke cvetne drške. &lt;br /&gt;
Dalije preko zime izmrzavaju u bašti te u jesen s prvim jesenjim mrazevima treba odrezati nadzemni deo biljke do 10-15 cm iznad zemlje. Posle toga gomolji se izvade iz zemlje i ostave na suvo provetreno mesto. Kada se zemlja na gomoljima potpuno osuši, oni se čiste u malom razmaku, razmeštaju jedan do drugog, posipaju sumpornim cvetom ili Cinebom (radi sprečavanja bolesti), smeštaju potom u sanduk i pokrivaju slojem peska. Tako pripremljene sanduke smestiti u prostorije sa temperaturom od oko 6 C° i održati umerenu vlažnost. Suv [[vazduh]] isušuje gomolje (smežuraju se), a suviše vlažan izaziva truljenje. 

Biljke su pogodne za sadnju u lejama, ivičnjacima, u pojedinačne grupe, bordure i kao rezano cveće. Ukoliko se koriste kao rezano cveće, cvetove treba brati u fazi pupnog rascvetavanja cvasti, jer se posle branja pupoljci ne otvaraju. Beru se rano izjutra ili uveče. 

== Vrste dalije ==
[[Datoteka:Dahlia Woodland Merinda.jpg|thumb|200px|Woodland Mirenda Dalija]]
Dalije imaju veliki broj sorti, i po formi cvetova dele se na nekoliko grupa: ponpon - imaju loptaste sitne cvetove, kaktus dalije - krupne cvetove na jakim drškama, minjon dalije - niske obilno cvetaju, dekorativne dalije - veoma krupnih cvetova.&lt;ref&gt;Milošević, Dragana (2000), Omiljeno lukovičasto i gomoljasto cveće, Beograd, 42.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal|last1=Harshberger|first1=John W.|title=The Native Dahlias of Mexico|url=https://archive.org/details/sim_science_1897-12-17_6_155/page/908|journal=Science, New Series, Dec. 17|date=1897|volume=6|issue=155|pages=908–910|ref=harv|jstor=1623914|doi=10.1126/science.6.155.908}}
* Sherff, Earl Edward, 1951: Epiphytum, a new section of the genus Dahlia Cav. Bot Leaflets: 4,21
* {{cite journal | last1 = Hansen | first1 = H. V. | year = 2004 | title = Simplified keys to four sections with 34 species in the genus Dahlia (Asteraceae-Coreopsideae) | url = | journal = Nordic Journal of Botany | volume = 24 | issue = | pages = 549–553 | doi = 10.1111/j.1756-1051.2004.tb01639.x }}
* [http://commons.lib.niu.edu/handle/10843/10845 Saar, Dayle Ellyn. A phylogenetic analysis of the genius Dahlia (asteraceae):  An interdisciplinary study. Ph D Thesis, Northern Illinois University, 1999] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810095901/http://commons.lib.niu.edu/handle/10843/10845 |date=2014-08-10 }}
* {{cite journal |author=Whitley GR |title=The medicinal and nutritional properties of Dahlia spp |journal=J Ethnopharmacol |volume=14 |issue=1 |pages=75–82 |date=September 1985 |pmid=3910964 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/0378-8741(85)90031-5 |doi=10.1016/0378-8741(85)90031-5 }}
* {{cite web|last1=Bates|first1=Dave|title=The Growing World of Dahlias|url=http://www.dahliaworld.co.uk/|date=2015|ref=harv}}
* {{cite web|title=Linda's Dahlias|url=http://www.lindasdahlias.com/Home_Page.php|accessdate=21 June 2015|date=2015|ref={{harvid|Linda's Dahlias|2015}}|archive-date=2015-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150621211154/http://www.lindasdahlias.com/Home_Page.php|url-status=dead}}
* {{cite web|last1=Dave's Garden|title=Welcome to Dave's Garden!|url=http://davesgarden.com/|publisher=Internet Brands|accessdate=14 June 2015|date=2015|ref=harv}}

=== Societies ===
* {{cite web|last1=RHS|title=Royal Horticultural Society|url=https://www.rhs.org.uk/|accessdate=19 June 2015|date=2015|ref=harv}}
* {{cite web|title=National Dahlia Society (U.K.)|url=http://www.dahlia-nds.co.uk/index.htm|accessdate=17 June 2015|date=2011|ref={{harvid|NDS|2011}}|archivedate=2015-06-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150607195443/http://www.dahlia-nds.co.uk/index.htm|deadurl=yes}}
** [http://www.dahlia-nds.co.uk/about_dahlias/Specie_Dahlia.htm Dahlia species; The National Dahlia Society (U.K.)]
* {{cite web|title=The American Dahlia Society|url=http://www.dahlia.org/|accessdate=17 June 2015|ref={{harvid|ADS|2015}}}}
* {{cite web|title=National Dahlia Society Of New Zealand|url=http://www.nzdahliasociety.50megs.com/|accessdate=17 June 2015|ref={{harvid|NDSNZ|2015}}|archive-date=2015-06-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20150617081430/http://www.nzdahliasociety.50megs.com/|url-status=dead}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Dahlia}}
{{commons category|Dahlia cultivars }}
* [http://wilddahlias.com/Aboutwhilddahlias.html D E Saar. Wild Dahlias]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.national-dahlia-collection.co.uk The United Kingdom National Dahlia Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081018203906/http://www.national-dahlia-collection.co.uk/ |date=2008-10-18 }}
* [http://www.dahlia.org/index.php?page=dahlia-events-calendar North American Dahlia Shows] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090828034433/http://www.dahlia.org/index.php?page=dahlia-events-calendar |date=2009-08-28 }}
* [http://www.homegardenguides.com/wiki/Dahlia Dahlia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070614203633/http://www.homegardenguides.com/wiki/Dahlia |date=2007-06-14 }} Flower Care
* [http://www.eattheweeds.com/dahlia-pinnata Dahlia Pinnata Eatable Plans]
* [http://www.theflowerbulb.com/plants/Dahlia.php Info about care for dahlias]
** [http://www.ibiblio.org/pfaf/cgi-bin/arr_html?Dahlia+rosea&amp;CAN=LATIND ''Dahlia rosea'' at pfaf]
** [http://www.ibiblio.org/pfaf/cgi-bin/arr_html?Dahlia+pinnata&amp;CAN=LATIND ''Dahlia pinnata'' at pfaf]
* [http://www.dahlia.com/gallery2/ Gallery of Dahlia Images] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724081108/http://www.dahlia.com/gallery2/ |date=2008-07-24 }}
* [http://apps.rhs.org.uk/planttrials/TrialReports/Dahlia%202008.pdf Hans V. Hansen. Native (wild) Dahlias – taxonomy, historical review, and the derivation of cultivars, in Trial of Dahlia 2008, Final Report. Royal Horticultural Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811212615/http://apps.rhs.org.uk/planttrials/TrialReports/Dahlia%202008.pdf |date=2014-08-11 }}

=== Baze podataka ===
* [http://compositae.landcareresearch.co.nz/default.aspx?Page=NameDetails&amp;TabNum=0&amp;NameId=8b7ce45b-7bd9-4c70-af43-2bf288dc2999 Global Compositae Checklist]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.theplantlist.org/1.1/browse/A/Compositae/Dahlia/ The Plant List]
* [http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&amp;search_value=37223 ITIS]


[[Kategorija:Glavočike]]</text>
      <sha1>07rxnads6ov6rqci3ualecliu639tf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497802</id>
    <revision>
      <id>42679902</id>
      <parentid>42670540</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:18:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Aviokompanija]] na [[Avio-kompanija]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42670540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10253" sha1="ri8t4jv12dk8gp3lf5xrkoo4g5e6dna" xml:space="preserve">{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = Avio-kompanije
| width     = 200
| image1    = 2010-07-15 B767 Delta N1611B EDDF 02.jpg
| alt1      = 
| caption1  = [[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] preduzeća [[Delta Air Lines]] na aerodrumu u Frankfurtu
| image2    = Fedex-md11-N525FE-051109-21-16.jpg
| alt2      = 
| caption2  = [[FedEx Express]] [[McDonnell Douglas MD-11]]
| image3    = Ryanair.b737-800.aftertakeoff.arp.jpg
| alt3      = 
| caption3  = [[Ryanair]] [[Boeing 737 Next Generation|Boeing 737-800]] neposredno nakon poletanja
| image4    = Boeing 747-830, Lufthansa AN2119979.jpg
| alt4      = 
| caption4  = Putnička kabina prve klase ([[Boeing 747]]-830, [[Lufthansa]] u aerodromu [[LAX]])
| image5    = Iran Air Cargo Boeing 747-200 KvW.jpg
| alt5      = 
| caption5  = [[Iran Air Cargo]] [[Boeing 747-200]] poleće sa Dubajskog međunarodnog aerodroma
}}

'''Aviokompanija''' je preduzeće koji pruža [[civilna avijacija|avio transportne usluge]] za prenos [[putnik]]a i [[teret]]a. Aviokompanije [[lizing|iznajmljuju]] ili poseduju [[avion]]e kojima pružaju usluge. One imaju tendenciju formiranja [[partnerstvo|partnerstva]] ili [[Alijansa aviokaompanija|alijansi]] sa drugim aviokompanijama radi ostvarivanja uzajamne koristi. Generalno se aviokompanije su formalno priznaju putem operatorskih certifikata ili licenci koji izdaju vladina avijaciona tela.

Aviokompanije variraju u širokom opsegu, od onih sa jednim avionom koje prenose [[pošta|poštu]] ili [[teret]], do međunarodnih kompanija koje pružaju kompletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge aviokompanija se mogu kategorisati kao interkontinentalne, domaće, regionalne, ili internacionalne. One mogu da operišu po redu vožnje ili da vrše čarter usluge.

== Historija ==

[[DELAG]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins|website=airships.net  |title= DELAG: The World’s First Airline|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/lz127-graf-zeppelin/history |title=Graf Zeppelin History|website=airships.net|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/hindenburg/disaster|website= Airships.net|title= The Hindenburg Disaster|accessdate=7 March 2014}}&lt;/ref&gt; ''Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft'' je bila [[Spisak aviokompanija po datumu formiranja|prva svetska aviokompanija]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins |title=DELAG: The World's First Airline |publisher=Airships.net |date= |accessdate=2010-08-22}}&lt;/ref&gt; Ona je osnovana 16 novembra, [[1909]]. uz pomoć vlade, i koristila je avione prozvedene u [[Zeppelin|Zepelin korporaciji]].&lt;ref&gt;Castle, Ian. ''London 1914–17: The Zeppelin Menace.'' Oxford, UK: Osprey, 2008. {{ISBN|978-1-84603-245-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Zeppelins. The Development of the Airship, with the Story of the Zepplins Air Raids in the World War|publisher=  J. H. Sears|location= New York|year=1927|author=Lehmann, Ernst A.|authorlink= |others=trans. Mingos, Howard|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.$b743906;view=1up;seq=11}}&lt;/ref&gt; Njeno sedište je bilo u [[Frankfurt]]u. Prvi fiksni servis po redosledu vožnje je počeo 1. januara 1914. od [[St. Petersburg, Florida]] do [[Tampa, Florida]]. Četiri najstarije aviokompnanije, koje još uvek postoje su: holandska [[KLM]]&lt;ref name=KLMHistoryFU&gt;{{cite journal|journal=International Directory of Company Histories|year=1999|volume=28|title=Koninklijke Luchtvaart Maatschappij, N.V. History| url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/koninklijke-luchtvaart-maatschappij-n-v-history/|accessdate=30 July 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Air France: Strikers against reality|url=http://www.economist.com/news/business/21618884-pilots-stop-work-french-flag-carrier-struggles-reinvent-itself-strikers-against|accessdate=14 April 2015|work=The Economist|date=September 20, 2014|location=Paris}}&lt;/ref&gt;, kolumbijska [[Avianca]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf|title=Decreto número 604 de 2005 por el cual se concede la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca|author=Álvaro Uribe Vélez|author2=Jorge Humberto Botero Angulo|date=March 7, 2005|publisher=Ministerio de Comercio, Industria y Turismo de la República de Colombia|location=Bogotá, D.C. (Colombia)|language=Spanish|trans-title=Decree number 604 of 2005 which grants to Avianca the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer|format=PDF|access-date=2015-06-27|archive-date=2012-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310003545/http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/discursos/discursos2005/junio/avianca.htm | title = Discurso de entrega de la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca  
| author = Álvaro Uribe Vélez  
| date = March 7, 2005 
|  publisher = Presidencia de la República de Colombia | location = Bogotá, D.C. (Colombia) |language = Spanish | trans-title = Presidential address on the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer to Avianca | format = .htm  | quote = Nosotros no podemos perder la oportunidad de tener en Bogotá ese gran centro de conexiones. Y por supuesto, que lo haga la compañía bandera de Colombia, que es Avianca. Eso lo tiene que explicar el Gobierno a la opinión pública clara y paladinamente, sin malicias, sin cartas escondidas, y salir a defenderlo y decir por qué hay que hacerlo. }}&lt;/ref&gt;, Australijski [[Qantas]]&lt;ref&gt;{{cite web | title =Small Beginnings | work =Our Company | publisher =Qantas | url =http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | accessdate =16 December 2006 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20061009061143/http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | archivedate =2006-10-09 | deadurl =no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BG77&quot;&gt;{{Cite book | last=Wilson | first =Stewart | title =Boeing 707 Douglas DC-8 &amp; Vickers VC10 | url=https://archive.org/details/boeing707douglas0000wils | publisher=Aerospace Publications | year =1998| location =ACT, Australia | page =185 | isbn =1-875671-36-6}}&lt;/ref&gt;, i češki [[Czech Airlines]].&lt;ref&gt;[http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527222845/http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-27 }}; [http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in Czech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508083147/http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | work=Time | title=CZECHOSLOVAKIA: Mutiny in the Air Lanes | date=3 April 1950 | access-date=2015-06-27 | archivedate=2011-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131084209/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovde se ne računaju kompanije koje su koristile dirižable. KLM je imao prvi let maja 1920, dok je Qantas (čije ime je izvedeno iz ''Queensland and Northern Territory Aerial Services Limited'') osnovana u [[Queensland|Kvinslandu]], Australija, krajem 1920.

== Povezano ==
* [[Niskotarifna avio-kompanija]]
* {{ill|Regionalna avio-kompanija|sr|Regionalna avio-kompanija}}
* {{ill|Čarter avio-kompanija|sr|Čarter avio-kompanija}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* &quot;A history of the world's airlines&quot;, R. E. G. Davies, Oxford U.P, 1964
* &quot;The airline encyclopedia, 1909–2000.” Myron J. Smith, Scarecrow Press, 2002
* &quot;Flying Off Course: The Economics of International Airlines,&quot; 3rd edition. Rigas Doganis, Routledge, New York, 2002.
* &quot;The Airline Business in the 21st Century.&quot; Rigas Doganis, Routledge, New York, 2001.
* Andreas Fecker: ''Airlines. Bemalung, Flugzeuge, Fakten. Alle wichtigen Linien auf Flughäfen in Deutschland, Österreich und der Schweiz''. GeraMond, München 2004, {{ISBN|3-7654-7214-X}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ Chasing the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809141040/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ |date=2013-08-09 }} - History of commercial aviation, from PBS
* [http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf Global Aviation Markets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616175821/http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf |date=2007-06-16 }} Whitepaper on global markets for airlines
* [http://www.fly.hm Список авиакомпаний мира] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191202060559/https://www.fly.hm/ |date=2019-12-02 }} (1500 компаний из более чем 200 стран)
* [http://www.aviapages.ru/airlines/ Каталог авиакомпаний России]
* [http://www.lba.de Luftfahrt-Bundesamt] (Германия)
* [https://aviata.kz/almaty-moscow/ Партнеры компании Аэрофлот]
* [https://www.chocotravel.com/ru/city/fly-from-ala-to-mow Рейсы Аэрофлот]
* [http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html Авиакомпании Евросоюза] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113090033/http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html |date=2007-11-13 }}
* [http://www.faa.gov Federal Aviation Authority] (США)
* [http://www.dft.gov.uk Department of Transportation] (Великобритания)
* [http://www.dgac.fr Direction Générale de l’Aviation] (Франция)
* [http://ec.europa.eu/transport/air-ban/list_de.htm авиакомпаний ЕС]
* [http://italy-lowcost.blogspot.com/ Blog dei viaggi low cost] (Informazioni su viaggi e voli low cost)
* [http://www.ato.ru/airlines/ Канал &quot;Авиакомпании&quot; в журнале Авиатранспортное Обозрение | информационно-аналитический ресурс по воздушному транспорту]

[[Kategorija:Aviokompanije]]</text>
      <sha1>ri8t4jv12dk8gp3lf5xrkoo4g5e6dna</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679904</id>
      <parentid>42679902</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:19:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10262" sha1="79s6bf3m9lctz7qnc2n14axamm2zet9" xml:space="preserve">{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = Avio-kompanije
| width     = 200
| image1    = 2010-07-15 B767 Delta N1611B EDDF 02.jpg
| alt1      = 
| caption1  = [[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] preduzeća [[Delta Air Lines]] na aerodrumu u Frankfurtu
| image2    = Fedex-md11-N525FE-051109-21-16.jpg
| alt2      = 
| caption2  = [[FedEx Express]] [[McDonnell Douglas MD-11]]
| image3    = Ryanair.b737-800.aftertakeoff.arp.jpg
| alt3      = 
| caption3  = [[Ryanair]] [[Boeing 737 Next Generation|Boeing 737-800]] neposredno nakon poletanja
| image4    = Boeing 747-830, Lufthansa AN2119979.jpg
| alt4      = 
| caption4  = Putnička kabina prve klase ([[Boeing 747]]-830, [[Lufthansa]] u aerodromu [[LAX]])
| image5    = Iran Air Cargo Boeing 747-200 KvW.jpg
| alt5      = 
| caption5  = [[Iran Air Cargo]] [[Boeing 747-200]] poleće sa Dubajskog međunarodnog aerodroma
}}

'''Avio-kompanija''' je preduzeće koji pruža [[civilna avijacija|avio transportne usluge]] za prenos [[putnik]]a i [[teret]]a. Avio-kompanije [[lizing|iznajmljuju]] ili poseduju [[avion]]e kojima pružaju usluge. One imaju tendenciju formiranja [[partnerstvo|partnerstva]] ili [[Alijansa aviokaompanija|alijansi]] sa drugim avio-kompanijama radi ostvarivanja uzajamne koristi. Generalno se avio-kompanije su formalno priznaju putem operatorskih certifikata ili licenci koji izdaju vladina avijaciona tela.

Avio-kompanije variraju u širokom opsegu, od onih sa jednim avionom koje prenose [[pošta|poštu]] ili [[teret]], do međunarodnih kompanija koje pružaju kompletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge avio-kompanija se mogu kategorisati kao interkontinentalne, domaće, regionalne, ili internacionalne. One mogu da operišu po redu vožnje ili da vrše čarter usluge.

== Historija ==

[[DELAG]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins|website=airships.net  |title= DELAG: The World’s First Airline|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/lz127-graf-zeppelin/history |title=Graf Zeppelin History|website=airships.net|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/hindenburg/disaster|website= Airships.net|title= The Hindenburg Disaster|accessdate=7 March 2014}}&lt;/ref&gt; ''Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft'' je bila [[Spisak avio-kompanija po datumu formiranja|prva svetska avio-kompanija]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins |title=DELAG: The World's First Airline |publisher=Airships.net |date= |accessdate=2010-08-22}}&lt;/ref&gt; Ona je osnovana 16 novembra, [[1909]]. uz pomoć vlade, i koristila je avione prozvedene u [[Zeppelin|Zepelin korporaciji]].&lt;ref&gt;Castle, Ian. ''London 1914–17: The Zeppelin Menace.'' Oxford, UK: Osprey, 2008. {{ISBN|978-1-84603-245-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Zeppelins. The Development of the Airship, with the Story of the Zepplins Air Raids in the World War|publisher=  J. H. Sears|location= New York|year=1927|author=Lehmann, Ernst A.|authorlink= |others=trans. Mingos, Howard|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.$b743906;view=1up;seq=11}}&lt;/ref&gt; Njeno sedište je bilo u [[Frankfurt]]u. Prvi fiksni servis po redosledu vožnje je počeo 1. januara 1914. od [[St. Petersburg, Florida]] do [[Tampa, Florida]]. Četiri najstarije avio-kompnanije, koje još uvek postoje su: holandska [[KLM]]&lt;ref name=KLMHistoryFU&gt;{{cite journal|journal=International Directory of Company Histories|year=1999|volume=28|title=Koninklijke Luchtvaart Maatschappij, N.V. History| url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/koninklijke-luchtvaart-maatschappij-n-v-history/|accessdate=30 July 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Air France: Strikers against reality|url=http://www.economist.com/news/business/21618884-pilots-stop-work-french-flag-carrier-struggles-reinvent-itself-strikers-against|accessdate=14 April 2015|work=The Economist|date=September 20, 2014|location=Paris}}&lt;/ref&gt;, kolumbijska [[Avianca]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf|title=Decreto número 604 de 2005 por el cual se concede la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca|author=Álvaro Uribe Vélez|author2=Jorge Humberto Botero Angulo|date=March 7, 2005|publisher=Ministerio de Comercio, Industria y Turismo de la República de Colombia|location=Bogotá, D.C. (Colombia)|language=Spanish|trans-title=Decree number 604 of 2005 which grants to Avianca the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer|format=PDF|access-date=2015-06-27|archive-date=2012-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310003545/http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/discursos/discursos2005/junio/avianca.htm | title = Discurso de entrega de la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca  
| author = Álvaro Uribe Vélez  
| date = March 7, 2005 
|  publisher = Presidencia de la República de Colombia | location = Bogotá, D.C. (Colombia) |language = Spanish | trans-title = Presidential address on the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer to Avianca | format = .htm  | quote = Nosotros no podemos perder la oportunidad de tener en Bogotá ese gran centro de conexiones. Y por supuesto, que lo haga la compañía bandera de Colombia, que es Avianca. Eso lo tiene que explicar el Gobierno a la opinión pública clara y paladinamente, sin malicias, sin cartas escondidas, y salir a defenderlo y decir por qué hay que hacerlo. }}&lt;/ref&gt;, Australijski [[Qantas]]&lt;ref&gt;{{cite web | title =Small Beginnings | work =Our Company | publisher =Qantas | url =http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | accessdate =16 December 2006 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20061009061143/http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | archivedate =2006-10-09 | deadurl =no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BG77&quot;&gt;{{Cite book | last=Wilson | first =Stewart | title =Boeing 707 Douglas DC-8 &amp; Vickers VC10 | url=https://archive.org/details/boeing707douglas0000wils | publisher=Aerospace Publications | year =1998| location =ACT, Australia | page =185 | isbn =1-875671-36-6}}&lt;/ref&gt;, i češki [[Czech Airlines]].&lt;ref&gt;[http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527222845/http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-27 }}; [http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in Czech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508083147/http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | work=Time | title=CZECHOSLOVAKIA: Mutiny in the Air Lanes | date=3 April 1950 | access-date=2015-06-27 | archivedate=2011-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131084209/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovde se ne računaju kompanije koje su koristile dirižable. KLM je imao prvi let maja 1920, dok je Qantas (čije ime je izvedeno iz ''Queensland and Northern Territory Aerial Services Limited'') osnovana u [[Queensland|Kvinslandu]], Australija, krajem 1920.

== Povezano ==
* [[Niskotarifna avio-kompanija]]
* {{ill|Regionalna avio-kompanija|sr|Regionalna avio-kompanija}}
* {{ill|Čarter avio-kompanija|sr|Čarter avio-kompanija}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* &quot;A history of the world's airlines&quot;, R. E. G. Davies, Oxford U.P, 1964
* &quot;The airline encyclopedia, 1909–2000.” Myron J. Smith, Scarecrow Press, 2002
* &quot;Flying Off Course: The Economics of International Airlines,&quot; 3rd edition. Rigas Doganis, Routledge, New York, 2002.
* &quot;The Airline Business in the 21st Century.&quot; Rigas Doganis, Routledge, New York, 2001.
* Andreas Fecker: ''Airlines. Bemalung, Flugzeuge, Fakten. Alle wichtigen Linien auf Flughäfen in Deutschland, Österreich und der Schweiz''. GeraMond, München 2004, {{ISBN|3-7654-7214-X}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ Chasing the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809141040/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ |date=2013-08-09 }} - History of commercial aviation, from PBS
* [http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf Global Aviation Markets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616175821/http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf |date=2007-06-16 }} Whitepaper on global markets for airlines
* [http://www.fly.hm Список авиакомпаний мира] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191202060559/https://www.fly.hm/ |date=2019-12-02 }} (1500 компаний из более чем 200 стран)
* [http://www.aviapages.ru/airlines/ Каталог авиакомпаний России]
* [http://www.lba.de Luftfahrt-Bundesamt] (Германия)
* [https://aviata.kz/almaty-moscow/ Партнеры компании Аэрофлот]
* [https://www.chocotravel.com/ru/city/fly-from-ala-to-mow Рейсы Аэрофлот]
* [http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html Авиакомпании Евросоюза] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113090033/http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html |date=2007-11-13 }}
* [http://www.faa.gov Federal Aviation Authority] (США)
* [http://www.dft.gov.uk Department of Transportation] (Великобритания)
* [http://www.dgac.fr Direction Générale de l’Aviation] (Франция)
* [http://ec.europa.eu/transport/air-ban/list_de.htm авиакомпаний ЕС]
* [http://italy-lowcost.blogspot.com/ Blog dei viaggi low cost] (Informazioni su viaggi e voli low cost)
* [http://www.ato.ru/airlines/ Канал &quot;Авиакомпании&quot; в журнале Авиатранспортное Обозрение | информационно-аналитический ресурс по воздушному транспорту]

[[Kategorija:Aviokompanije]]</text>
      <sha1>79s6bf3m9lctz7qnc2n14axamm2zet9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679905</id>
      <parentid>42679904</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske veze */</comment>
      <origin>42679905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10264" sha1="ja6n6vk9np7dxit0cmp4seyaxmtvlv8" xml:space="preserve">{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = Avio-kompanije
| width     = 200
| image1    = 2010-07-15 B767 Delta N1611B EDDF 02.jpg
| alt1      = 
| caption1  = [[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] preduzeća [[Delta Air Lines]] na aerodrumu u Frankfurtu
| image2    = Fedex-md11-N525FE-051109-21-16.jpg
| alt2      = 
| caption2  = [[FedEx Express]] [[McDonnell Douglas MD-11]]
| image3    = Ryanair.b737-800.aftertakeoff.arp.jpg
| alt3      = 
| caption3  = [[Ryanair]] [[Boeing 737 Next Generation|Boeing 737-800]] neposredno nakon poletanja
| image4    = Boeing 747-830, Lufthansa AN2119979.jpg
| alt4      = 
| caption4  = Putnička kabina prve klase ([[Boeing 747]]-830, [[Lufthansa]] u aerodromu [[LAX]])
| image5    = Iran Air Cargo Boeing 747-200 KvW.jpg
| alt5      = 
| caption5  = [[Iran Air Cargo]] [[Boeing 747-200]] poleće sa Dubajskog međunarodnog aerodroma
}}

'''Avio-kompanija''' je preduzeće koji pruža [[civilna avijacija|avio transportne usluge]] za prenos [[putnik]]a i [[teret]]a. Avio-kompanije [[lizing|iznajmljuju]] ili poseduju [[avion]]e kojima pružaju usluge. One imaju tendenciju formiranja [[partnerstvo|partnerstva]] ili [[Alijansa aviokaompanija|alijansi]] sa drugim avio-kompanijama radi ostvarivanja uzajamne koristi. Generalno se avio-kompanije su formalno priznaju putem operatorskih certifikata ili licenci koji izdaju vladina avijaciona tela.

Avio-kompanije variraju u širokom opsegu, od onih sa jednim avionom koje prenose [[pošta|poštu]] ili [[teret]], do međunarodnih kompanija koje pružaju kompletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge avio-kompanija se mogu kategorisati kao interkontinentalne, domaće, regionalne, ili internacionalne. One mogu da operišu po redu vožnje ili da vrše čarter usluge.

== Historija ==

[[DELAG]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins|website=airships.net  |title= DELAG: The World’s First Airline|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/lz127-graf-zeppelin/history |title=Graf Zeppelin History|website=airships.net|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/hindenburg/disaster|website= Airships.net|title= The Hindenburg Disaster|accessdate=7 March 2014}}&lt;/ref&gt; ''Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft'' je bila [[Spisak avio-kompanija po datumu formiranja|prva svetska avio-kompanija]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins |title=DELAG: The World's First Airline |publisher=Airships.net |date= |accessdate=2010-08-22}}&lt;/ref&gt; Ona je osnovana 16 novembra, [[1909]]. uz pomoć vlade, i koristila je avione prozvedene u [[Zeppelin|Zepelin korporaciji]].&lt;ref&gt;Castle, Ian. ''London 1914–17: The Zeppelin Menace.'' Oxford, UK: Osprey, 2008. {{ISBN|978-1-84603-245-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Zeppelins. The Development of the Airship, with the Story of the Zepplins Air Raids in the World War|publisher=  J. H. Sears|location= New York|year=1927|author=Lehmann, Ernst A.|authorlink= |others=trans. Mingos, Howard|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.$b743906;view=1up;seq=11}}&lt;/ref&gt; Njeno sedište je bilo u [[Frankfurt]]u. Prvi fiksni servis po redosledu vožnje je počeo 1. januara 1914. od [[St. Petersburg, Florida]] do [[Tampa, Florida]]. Četiri najstarije avio-kompnanije, koje još uvek postoje su: holandska [[KLM]]&lt;ref name=KLMHistoryFU&gt;{{cite journal|journal=International Directory of Company Histories|year=1999|volume=28|title=Koninklijke Luchtvaart Maatschappij, N.V. History| url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/koninklijke-luchtvaart-maatschappij-n-v-history/|accessdate=30 July 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Air France: Strikers against reality|url=http://www.economist.com/news/business/21618884-pilots-stop-work-french-flag-carrier-struggles-reinvent-itself-strikers-against|accessdate=14 April 2015|work=The Economist|date=September 20, 2014|location=Paris}}&lt;/ref&gt;, kolumbijska [[Avianca]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf|title=Decreto número 604 de 2005 por el cual se concede la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca|author=Álvaro Uribe Vélez|author2=Jorge Humberto Botero Angulo|date=March 7, 2005|publisher=Ministerio de Comercio, Industria y Turismo de la República de Colombia|location=Bogotá, D.C. (Colombia)|language=Spanish|trans-title=Decree number 604 of 2005 which grants to Avianca the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer|format=PDF|access-date=2015-06-27|archive-date=2012-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310003545/http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/discursos/discursos2005/junio/avianca.htm | title = Discurso de entrega de la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca  
| author = Álvaro Uribe Vélez  
| date = March 7, 2005 
|  publisher = Presidencia de la República de Colombia | location = Bogotá, D.C. (Colombia) |language = Spanish | trans-title = Presidential address on the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer to Avianca | format = .htm  | quote = Nosotros no podemos perder la oportunidad de tener en Bogotá ese gran centro de conexiones. Y por supuesto, que lo haga la compañía bandera de Colombia, que es Avianca. Eso lo tiene que explicar el Gobierno a la opinión pública clara y paladinamente, sin malicias, sin cartas escondidas, y salir a defenderlo y decir por qué hay que hacerlo. }}&lt;/ref&gt;, Australijski [[Qantas]]&lt;ref&gt;{{cite web | title =Small Beginnings | work =Our Company | publisher =Qantas | url =http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | accessdate =16 December 2006 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20061009061143/http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | archivedate =2006-10-09 | deadurl =no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BG77&quot;&gt;{{Cite book | last=Wilson | first =Stewart | title =Boeing 707 Douglas DC-8 &amp; Vickers VC10 | url=https://archive.org/details/boeing707douglas0000wils | publisher=Aerospace Publications | year =1998| location =ACT, Australia | page =185 | isbn =1-875671-36-6}}&lt;/ref&gt;, i češki [[Czech Airlines]].&lt;ref&gt;[http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527222845/http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-27 }}; [http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in Czech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508083147/http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | work=Time | title=CZECHOSLOVAKIA: Mutiny in the Air Lanes | date=3 April 1950 | access-date=2015-06-27 | archivedate=2011-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131084209/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovde se ne računaju kompanije koje su koristile dirižable. KLM je imao prvi let maja 1920, dok je Qantas (čije ime je izvedeno iz ''Queensland and Northern Territory Aerial Services Limited'') osnovana u [[Queensland|Kvinslandu]], Australija, krajem 1920.

== Povezano ==
* [[Niskotarifna avio-kompanija]]
* {{ill|Regionalna avio-kompanija|sr|Regionalna avio-kompanija}}
* {{ill|Čarter avio-kompanija|sr|Čarter avio-kompanija}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* &quot;A history of the world's airlines&quot;, R. E. G. Davies, Oxford U.P, 1964
* &quot;The airline encyclopedia, 1909–2000.” Myron J. Smith, Scarecrow Press, 2002
* &quot;Flying Off Course: The Economics of International Airlines,&quot; 3rd edition. Rigas Doganis, Routledge, New York, 2002.
* &quot;The Airline Business in the 21st Century.&quot; Rigas Doganis, Routledge, New York, 2001.
* Andreas Fecker: ''Airlines. Bemalung, Flugzeuge, Fakten. Alle wichtigen Linien auf Flughäfen in Deutschland, Österreich und der Schweiz''. GeraMond, München 2004, {{ISBN|3-7654-7214-X}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ Chasing the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809141040/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ |date=2013-08-09 }} - History of commercial aviation, from PBS
* [http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf Global Aviation Markets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616175821/http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf |date=2007-06-16 }} Whitepaper on global markets for airlines
* [http://www.fly.hm Список авиакомпаний мира] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191202060559/https://www.fly.hm/ |date=2019-12-02 }} (1500 компаний из более чем 200 стран)
* [http://www.aviapages.ru/airlines/ Каталог авиакомпаний России]
* [http://www.lba.de Luftfahrt-Bundesamt] (Германия)
* [https://aviata.kz/almaty-moscow/ Партнеры компании Аэрофлот]
* [https://www.chocotravel.com/ru/city/fly-from-ala-to-mow Рейсы Аэрофлот]
* [http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html Авиакомпании Евросоюза] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113090033/http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html |date=2007-11-13 }}
* [http://www.faa.gov Federal Aviation Authority] (США)
* [http://www.dft.gov.uk Department of Transportation] (Великобритания)
* [http://www.dgac.fr Direction Générale de l’Aviation] (Франция)
* [http://ec.europa.eu/transport/air-ban/list_de.htm авиакомпаний ЕС]
* [http://italy-lowcost.blogspot.com/ Blog dei viaggi low cost] (Informazioni su viaggi e voli low cost)
* [http://www.ato.ru/airlines/ Канал &quot;Авиакомпании&quot; в журнале Авиатранспортное Обозрение | информационно-аналитический ресурс по воздушному транспорту]

[[Kategorija:Aviokompanije| ]]</text>
      <sha1>ja6n6vk9np7dxit0cmp4seyaxmtvlv8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679906</id>
      <parentid>42679905</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:20:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42679906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10276" sha1="q6h13rlvfqxr2ad4zyo4nfjj756pnar" xml:space="preserve">{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = Avio-kompanije
| width     = 200
| image1    = 2010-07-15 B767 Delta N1611B EDDF 02.jpg
| alt1      = 
| caption1  = [[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] preduzeća [[Delta Air Lines]] na aerodrumu u Frankfurtu
| image2    = Fedex-md11-N525FE-051109-21-16.jpg
| alt2      = 
| caption2  = [[FedEx Express]] [[McDonnell Douglas MD-11]]
| image3    = Ryanair.b737-800.aftertakeoff.arp.jpg
| alt3      = 
| caption3  = [[Ryanair]] [[Boeing 737 Next Generation|Boeing 737-800]] neposredno nakon poletanja
| image4    = Boeing 747-830, Lufthansa AN2119979.jpg
| alt4      = 
| caption4  = Putnička kabina prve klase ([[Boeing 747]]-830, [[Lufthansa]] u aerodromu [[LAX]])
| image5    = Iran Air Cargo Boeing 747-200 KvW.jpg
| alt5      = 
| caption5  = [[Iran Air Cargo]] [[Boeing 747-200]] poleće sa Dubajskog međunarodnog aerodroma
}}

'''Avio-kompanija''' je preduzeće koji pruža [[civilna avijacija|avio transportne usluge]] za prenos [[putnik]]a i [[teret]]a. Avio-kompanije [[lizing|iznajmljuju]] ili poseduju [[avion]]e kojima pružaju usluge. One imaju tendenciju formiranja [[partnerstvo|partnerstva]] ili [[Alijansa aviokaompanija|alijansi]] sa drugim avio-kompanijama radi ostvarivanja uzajamne koristi. Generalno se avio-kompanije su formalno priznaju putem operatorskih certifikata ili licenci koji izdaju vladina avijaciona tela.

Avio-kompanije variraju u širokom opsegu, od onih sa jednim avionom koje prenose [[pošta|poštu]] ili [[teret]], do međunarodnih kompanija koje pružaju kompletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge avio-kompanija se mogu kategorisati kao interkontinentalne, domaće, regionalne, ili internacionalne. One mogu da operišu po redu vožnje ili da vrše čarter usluge.

== Historija ==

[[DELAG]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins|website=airships.net  |title= DELAG: The World’s First Airline|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/lz127-graf-zeppelin/history |title=Graf Zeppelin History|website=airships.net|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/hindenburg/disaster|website= Airships.net|title= The Hindenburg Disaster|accessdate=7 March 2014}}&lt;/ref&gt; ''Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft'' je bila [[Spisak avio-kompanija po datumu formiranja|prva svetska avio-kompanija]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins |title=DELAG: The World's First Airline |publisher=Airships.net |date= |accessdate=2010-08-22}}&lt;/ref&gt; Ona je osnovana 16 novembra, [[1909]]. uz pomoć vlade, i koristila je avione prozvedene u [[Zeppelin|Zepelin korporaciji]].&lt;ref&gt;Castle, Ian. ''London 1914–17: The Zeppelin Menace.'' Oxford, UK: Osprey, 2008. {{ISBN|978-1-84603-245-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Zeppelins. The Development of the Airship, with the Story of the Zepplins Air Raids in the World War|publisher=  J. H. Sears|location= New York|year=1927|author=Lehmann, Ernst A.|authorlink= |others=trans. Mingos, Howard|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.$b743906;view=1up;seq=11}}&lt;/ref&gt; Njeno sedište je bilo u [[Frankfurt]]u. Prvi fiksni servis po redosledu vožnje je počeo 1. januara 1914. od [[St. Petersburg, Florida]] do [[Tampa, Florida]]. Četiri najstarije avio-kompnanije, koje još uvek postoje su: holandska [[KLM]]&lt;ref name=KLMHistoryFU&gt;{{cite journal|journal=International Directory of Company Histories|year=1999|volume=28|title=Koninklijke Luchtvaart Maatschappij, N.V. History| url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/koninklijke-luchtvaart-maatschappij-n-v-history/|accessdate=30 July 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Air France: Strikers against reality|url=http://www.economist.com/news/business/21618884-pilots-stop-work-french-flag-carrier-struggles-reinvent-itself-strikers-against|accessdate=14 April 2015|work=The Economist|date=September 20, 2014|location=Paris}}&lt;/ref&gt;, kolumbijska [[Avianca]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf|title=Decreto número 604 de 2005 por el cual se concede la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca|author=Álvaro Uribe Vélez|author2=Jorge Humberto Botero Angulo|date=March 7, 2005|publisher=Ministerio de Comercio, Industria y Turismo de la República de Colombia|location=Bogotá, D.C. (Colombia)|language=Spanish|trans-title=Decree number 604 of 2005 which grants to Avianca the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer|format=PDF|access-date=2015-06-27|archive-date=2012-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310003545/http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/discursos/discursos2005/junio/avianca.htm | title = Discurso de entrega de la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca  
| author = Álvaro Uribe Vélez  
| date = March 7, 2005 
|  publisher = Presidencia de la República de Colombia | location = Bogotá, D.C. (Colombia) |language = Spanish | trans-title = Presidential address on the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer to Avianca | format = .htm  | quote = Nosotros no podemos perder la oportunidad de tener en Bogotá ese gran centro de conexiones. Y por supuesto, que lo haga la compañía bandera de Colombia, que es Avianca. Eso lo tiene que explicar el Gobierno a la opinión pública clara y paladinamente, sin malicias, sin cartas escondidas, y salir a defenderlo y decir por qué hay que hacerlo. }}&lt;/ref&gt;, Australijski [[Qantas]]&lt;ref&gt;{{cite web | title =Small Beginnings | work =Our Company | publisher =Qantas | url =http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | accessdate =16 December 2006 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20061009061143/http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | archivedate =2006-10-09 | deadurl =no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BG77&quot;&gt;{{Cite book | last=Wilson | first =Stewart | title =Boeing 707 Douglas DC-8 &amp; Vickers VC10 | url=https://archive.org/details/boeing707douglas0000wils | publisher=Aerospace Publications | year =1998| location =ACT, Australia | page =185 | isbn =1-875671-36-6}}&lt;/ref&gt;, i češki [[Czech Airlines]].&lt;ref&gt;[http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527222845/http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-27 }}; [http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in Czech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508083147/http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | work=Time | title=CZECHOSLOVAKIA: Mutiny in the Air Lanes | date=3 April 1950 | access-date=2015-06-27 | archivedate=2011-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131084209/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovde se ne računaju kompanije koje su koristile dirižable. KLM je imao prvi let maja 1920, dok je Qantas (čije ime je izvedeno iz ''Queensland and Northern Territory Aerial Services Limited'') osnovana u [[Queensland|Kvinslandu]], Australija, krajem 1920.

== Povezano ==
* [[Niskotarifna avio-kompanija]]
* {{ill|Regionalna avio-kompanija|sr|Regionalna avio-kompanija|v=sup}}
* {{ill|Čarter avio-kompanija|sr|Čarter avio-kompanija|v=sup}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* &quot;A history of the world's airlines&quot;, R. E. G. Davies, Oxford U.P, 1964
* &quot;The airline encyclopedia, 1909–2000.” Myron J. Smith, Scarecrow Press, 2002
* &quot;Flying Off Course: The Economics of International Airlines,&quot; 3rd edition. Rigas Doganis, Routledge, New York, 2002.
* &quot;The Airline Business in the 21st Century.&quot; Rigas Doganis, Routledge, New York, 2001.
* Andreas Fecker: ''Airlines. Bemalung, Flugzeuge, Fakten. Alle wichtigen Linien auf Flughäfen in Deutschland, Österreich und der Schweiz''. GeraMond, München 2004, {{ISBN|3-7654-7214-X}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ Chasing the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809141040/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ |date=2013-08-09 }} - History of commercial aviation, from PBS
* [http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf Global Aviation Markets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616175821/http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf |date=2007-06-16 }} Whitepaper on global markets for airlines
* [http://www.fly.hm Список авиакомпаний мира] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191202060559/https://www.fly.hm/ |date=2019-12-02 }} (1500 компаний из более чем 200 стран)
* [http://www.aviapages.ru/airlines/ Каталог авиакомпаний России]
* [http://www.lba.de Luftfahrt-Bundesamt] (Германия)
* [https://aviata.kz/almaty-moscow/ Партнеры компании Аэрофлот]
* [https://www.chocotravel.com/ru/city/fly-from-ala-to-mow Рейсы Аэрофлот]
* [http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html Авиакомпании Евросоюза] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113090033/http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html |date=2007-11-13 }}
* [http://www.faa.gov Federal Aviation Authority] (США)
* [http://www.dft.gov.uk Department of Transportation] (Великобритания)
* [http://www.dgac.fr Direction Générale de l’Aviation] (Франция)
* [http://ec.europa.eu/transport/air-ban/list_de.htm авиакомпаний ЕС]
* [http://italy-lowcost.blogspot.com/ Blog dei viaggi low cost] (Informazioni su viaggi e voli low cost)
* [http://www.ato.ru/airlines/ Канал &quot;Авиакомпании&quot; в журнале Авиатранспортное Обозрение | информационно-аналитический ресурс по воздушному транспорту]

[[Kategorija:Aviokompanije| ]]</text>
      <sha1>q6h13rlvfqxr2ad4zyo4nfjj756pnar</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cul-de-sac (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4544526</id>
    <revision>
      <id>42679777</id>
      <parentid>42409698</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3811" sha1="rxw7mviihwsxvk321l5fvuiioshiean" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Cul-de-sac
| slika = Cds400x300.jpg
| opis = originalni filmski poster
| director = [[Roman Polanski]]
| producent = [[Gene Gutowski]]&lt;br /&gt;[[Michael Klinger (producent)|Michael Klinger]]&lt;ref&gt;Matthew Sweet [http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/features/the-lost-worlds-of-british-cinema-the-horror-525200.html &quot;The lost worlds of British cinema: The horror&quot;,]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''The Independent'', 29 January 2006&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Tony Tenser]]
| scenario = Roman Polanski&lt;br /&gt;[[Gerard Brach]]
| starring = [[Donald Pleasence]]&lt;br /&gt;[[Françoise Dorléac]]&lt;br /&gt;[[Lionel Stander]]
| music = [[Krzysztof Komeda]]
| cinematography = [[Gilbert Taylor]]
| editing = Alastair McIntyre
| studio = Compton Films&lt;br /&gt;Tekli British Productions
| released = {{Film date|df=y|1966|06|17|London}}
| runtime = 112 min.&lt;!--Theatrical runtime: 111:51--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''CUL-DE-SAC'' (12A)|url=http://www.bbfc.co.uk/BFF031552/|work=[[British Board of Film Classification]]|date=2012-11-15|accessdate=2012-11-15}}&lt;/ref&gt;
| country = {{flagcountry|GBR}}
| language = engleski
| budget = 120.000 £&lt;ref name=&quot;hamilton&quot;&gt;John Hamilton, ''Beasts in the Cellar: The Exploitation Film Career of Tony Tenser'', Fab Press, 2005 p 75&lt;/ref&gt;
}}

'''''Cul-de-sac''''' ({{jez-sh|Slijepa ulica ''ili'' Ćorsokak}}) je [[UK|britanski]] crno-bijeli igrani film snimljen 1966. godine u režiji [[Roman Polanski|Romana Polanskog]]. Po žanru predstavlja kombinaciju [[triler]]a i [[crna komedija|crne komedije]]. Protagonisti, koje tumače [[Donald Pleasence]] i [[Françoise Dorléac]], su George, sredovječni vlasnik [[zamak|zamka]] na obali i Teresa, njegova mlada, nevjerna i [[promiskuitet]]na supruga Teresa. Radnja prikazuje kako u zamak dođu dva [[gangster]]a u bijegu pred policijom - koje tumače [[Lionel Stander]] i [[Jack MacGowran]] - te uzimaju obje supružnika kao taoce, te čekajući pomoć od svog tajanstvenog šefa, dosadu krate raznim psihološkim igrama.

Polanski je ''Cul-de-sac'' namjeravao snimiti nedugo što se u Britaniju doselio iz Poljske, ali nije uspio prikupiti dovoljno novaca. Zbog toga je prethodno snimio niskobudžetni horor-film ''[[Repulsion|Odvratnost]]'' (gdje je glavnu ulogu tumačila Dorléacina sestra [[Catherine Deneuve]]); sa njime je imao dovoljno komercijalnog uspjeha da pokrene snimanje za koje je kao lokacija poslužio [[Lindisfarne Castle|Zamak Lindisfarne]] na [[Lindisfarne|istoimenom]] otoku. ''Cul-de-sac'' je nedugo nakon premijere prikazan na [[16. Berlinale|Berlinskom filmskom festivalu]] gdje je imao izuzetan uspjeh i osvojio [[Zlatni medvjed]].

== Uloge ==
* [[Donald Pleasence]] ... George
* [[Françoise Dorléac]] ... Teresa
* [[Lionel Stander]] ... Dickey
* [[Jack MacGowran]] ... Albie
* [[Iain Quarrier]] ... Christopher
* [[Geoffrey Sumner]] ... Christopherov otac
* [[Renée Houston]] ... Christopherova majka
* [[Robert Dorning]] ... Philip Fairweather
* [[Marie Kean]] ... Marion Fairweather
* [[William Franklyn]] ... Cecil
* [[Jacqueline Bisset|Jackie Bisset]] ... Jacqueline
* Trevor Delaney ... Nicholas

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|0060268|Cul-de-Sac}}
* [http://www.bfi.org.uk/distribution/culdesac ''Cul-de-Sac''] at the BFI
* [http://sensesofcinema.com/2005/cteq/cul_de_sac/ ''Cul-de-Sac''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150729191256/http://sensesofcinema.com/2005/cteq/cul_de_sac/ |date=2015-07-29 }}, an article by Christopher Weedman, at ''Senses of Cinema''

{{Roman Polanski}}
{{Zlatni medvjed}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Cul-De-Sac}}
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Triler filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Crnohumorni filmovi]]</text>
      <sha1>rxw7mviihwsxvk321l5fvuiioshiean</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carl Ludwig Engel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4547281</id>
    <revision>
      <id>42679638</id>
      <parentid>42401340</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5416" sha1="qgu6s1jtlkbb5j3qcdwoq0a3568az1v" xml:space="preserve">{{Infokutija umjetnik
|ime        = Carl Ludwig Engel
|pokret  = [[neoklasicizam]]
|slika = CFEngel.jpg
|širina_slike= 250px
|opis =[[Portret]] Carla Ludwiga Engela
|datum_rođenja      = [[20. august]] [[1778]].&lt;br /&gt;[[Berlin]] (Charlottenburg), [[Kraljevina Pruska]]
|datum_smrti = [[4. maj]] [[1840]].&lt;br /&gt; [[Helsinki]], [[Veliko Vojvodstvo Finska]] 
|polje =  [[arhitektura]]
|praksa= [[Veliko Vojvodstvo Finska]]
|uticaj_na       = 
|uticaj_od= 
|djela  = [[helsinki|Helsinška]] [[Luterani|luteranska]] [[katedrala]]
}}
'''Carl Ludwig Engel''' ([[Berlin]], [[3. jul]] [[1778]]. - [[Helsinki]], [[4. maj]] [[1840]].) bio je [[Nijemci|njemački]] [[arhitekt]] poznat po svom [[ampir]] stilu, završnoj fazi [[neoklasicizam|neoklasicizma]]. Engel je imao veliki utjecaj na [[Finska|finsku]] [[arhitektura|arhitekturu]] prve polovice [[19. vijek]]a.&lt;ref name=arhi/&gt;

Njegovi najbolji projekti nalaze se u [[Helsinki]]ju, na čijoj je obnovi radio, to su Senatski trg  i zgrade koje ga okružuju; [[Luterani|luteranska]] [[katedrala]], Palača senata (u kojoj je danas finsko državno vijeća), [[biblioteka]] i glavna zgrada [[Univerzitet u Helsinkiju|Univerziteta u Helsinkiju]]. Danas je taj trg monumentalni centar Helsinkija.&lt;ref name=arhi/&gt;

== Biografija ==

Carl Ludvig Engel rođen je [[berlin]]skom [[kvart]]u  Charlottenburg, u [[porodica|porodici]] [[zidar]]a, pa je vjerojatno i on u mladosti radio 
kao zidar, i tako došao u kontakt sa svojom budućom profesijom - [[arhitektura|arhitekturom]] koju je studirao Berlinu.&lt;ref name=arhi/&gt;

Nakon studija zaposlio u [[Kraljevina Pruska|pruskom]] [[ministarstvo|ministarstvu]] graditeljstva, ali kako u tadašnjoj od [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] poraženoj [[Kraljevina Pruska|Prusiji]] [[1806]]. nije bilo posla, odlučio ga je potražiti u inozemstvu u [[Rusko Carstvo|Carskoj Rusiji]], pa je [[1808]]. podnio molbu za gradskog arhitekta u [[Estonija|estonskom]] [[Tallinn]]u.&lt;ref name=arhi/&gt;

Posao je dobio i počeo raditi u [[Tallinn]]u [[1809]]., ali ga je nakon nekoliko godina morao napustiti zbog nedostatka posla.
Iz [[Estonija|estonskog]] razdoblja ostala je palača u [[Tallinn|talinskoj]] ulici Kohtu 8 (danas je u njoj smješteno estonsko ministarstvo pravde) i eventualno Palača Kernu.&lt;ref name=arhi/&gt;

Između [[1814]]. -  [[1815]]. radio je u finskom [[Turku]]u za privatnog investitora, tako je došao u kontakt s Johanom Albrechtom Ehrenströmom, voditeljem projekta obnove Helsinkija, koji je upravo tad proglašen novim [[glavni grad|glavnim gradom]] [[Veliko Vojvodstvo Finska|Velikog Vojvodstva Finska]]. 
Ehrenström je ionako bio u potrazi za talentiranim arhitektima koji će realizirati njegov zadatak, pa se to poznanstvo pokazalo kao sudbonosno za Engelovu buduću karijeru. Ali se tad Engel nije htio zadržati u Finskoj, već je u [[mart]]u [[1815]]. otputovao u [[Sankt Peterburg]], gdje je dobio posao kod privatnog investitora.&lt;ref name=arhi/&gt;

Engel se [[1816]]. želio vratiti u [[Berlin]], ali je upravo tad Ehrenström dobio suglasnost da ga angažira na izgradnji [[Helsinki]]ja.
Kad su Engelovi nacrti u [[februar]]u prezentirani [[car]]u [[Aleksandar I od Rusije|Aleksandru I.]] car se toliko oduševio da je Engel imenovan glavnim arhitektom komiteta za obnovu Helsinkija. Engel je vjerojatno mislio da će to opet biti samo privremeni posao, ali je umjesto toga Helsinki postao njegovo životno djelo.&lt;ref name=arhi/&gt;

Period između [[1819]]. - [[1820]]. kad su njegovi prvi projekti bili pred završetkom, bio je osobito plodonasan za Engela, jer je tad stekao status vodećeg arhitekta [[Veliko Vojvodstvo Finska|Velikog Vojvodsva]], pa je dobijao narudžbe iz svih dijelova Finske
Konačna potvrda njegova statusa došla je [[1824]]. kad je postavljen za direktora javne gradnje.&lt;ref name=arhi/&gt;

Između [[1824]]. - [[1826]]. nadgledao je gradnju [[helsinki|helsinške]] stare [[katedrala|katedrale]] u Kamppiju koja je obnavljana po njegovu 
nacrtu.&lt;ref name=arhi&gt;{{cite web
 | url =http://eng.archinform.net/arch/3171.htm
 | title =''Carl Ludwig Engel''
 | accessdate =05. 12. 2014
 | language =engleski
 | publisher =archINFORM
 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Kad je [[grad]] [[Turku]] gotovo sav izgorio u [[požar]]u [[1827]]. obnovljen je po planu Carla Ludwiga Engela.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/biography/Carl-Ludwig-Engel
 | title =''Carl Ludwig Engel''
 | accessdate =05. 12. 2014
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

==Galerija radova==
&lt;gallery&gt;
datoteka:Catedral Luterana de Helsinki, Finlandia, 2012-08-14, DD 14.JPG|&lt;center&gt;[[helsinki|Helsinška]] [[Luterani|luteranska]] [[katedrala]]
datoteka:Helsingin yliopiston päärakennus.jpg|&lt;center&gt;Glavna zgrada [[Univerzitet u Helsinkiju|Univerziteta u Helsinkiju]]
datoteka:National_Library_of_Finland.jpg|&lt;center&gt;Finska nacionalna [[biblioteka]]
datoteka:Pori town hall, 2006.jpg|&lt;center&gt;Stara vijećnica u [[Pori]]ju (1841)
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Carl Ludwig Engel}}
* [http://eng.archinform.net/arch/3171.htm Carl Ludwig Engel na portalu archINFORM]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en icon}}

{{Lifetime|1778|1840|Engel, Carl Ludwig}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Njemački arhitekti]]
[[Kategorija:Historija Finske]]</text>
      <sha1>qgu6s1jtlkbb5j3qcdwoq0a3568az1v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chris Marker</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4558451</id>
    <revision>
      <id>42679706</id>
      <parentid>42546529</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:15:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8708" sha1="qxsx5omh560kfft8k07ax6jmpfb8szu" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime        = Chris Marker
| ime_po_rođenju  = Christian François Bouche-Villeneuve
| datum_rođenja  = {{Birth date|1921|7|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Neuilly-sur-Seine]], Île-de-France, Francuska
| datum_smrti  = {{death date and age|2012|7|29|1921|7|29|df=y}}
| mjesto_smrti = Pariz, Francuska
| znameniti_filmovi   = ''[[La jetée]]''&lt;br&gt;''[[Sans Soleil]]''
| zanimanje  = filmski režiser, fotograf, novinar, multimedijski umjetnik
}}

'''Chris Marker''' (29. jul 1921 - 29. jul 2012) bio je [[Francuska|francuski]] novinar, fotograf, filmski režiser i video-umjetnik, najpoznatiji po avangardnim i eksperimentalnim ostvarenjima među kojima se ističe kratki SF-film ''[[La jetée]]'' iz 1963. godine. Marker je bio poznat kao jedan od pripadnika [[francuski Novi Val|Novog vala]], ali i svojim [[levica|ljevičarskim]] stavovima.  

== Djela ==

=== Filmografija ===
*''[[Olympia 52]]'' (1952)
*''[[Statues Also Die]]'' (1953; ko-režiser: [[Alain Resnais]])
*''[[Sundays in Peking]]'' (1956)&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.dvdclassik.com/critique/dimanche-a-pekin-marker| title = Dimanche a Pekin| accessdate = 15. V 2014| publisher = dvdclassik.com}}&lt;/ref&gt;
*''[[Letter from Siberia]]'' (1957)&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.markertext.com/letter_from_siberia.htm
| title = Letter from Siberia| author = Marker, Chris| accessdate = 15. V 2014| publisher = markertext.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.chicagoreader.com/chicago/letter-from-siberia/Film?oid=1050991| title = Letter from Siberia, 1957| author = Rosenbaum, Jonathan| accessdate = May 15, 2014| publisher = chicagoreader.com| archive-date = 2015-09-23| archive-url = https://web.archive.org/web/20150923234543/http://www.chicagoreader.com/chicago/letter-from-siberia/Film?oid=1050991}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://filmref.com/notes/archives/2005/12/letter_from_siberia_1957.html| title = Letter from Siberia, 1957| date = December 4, 2005| accessdate = 15. IV 2014| publisher = filmref.com| archivedate = 2015-09-08| archiveurl = https://web.archive.org/web/20150908185553/http://filmref.com/notes/archives/2005/12/letter_from_siberia_1957.html| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;
*''[[La jetée]]'' (1962)
*''[[Le joli mai]]'' (1963, 2006 re-cut)
*''[[Far from Vietnam|Loin du Vietnam]]'' (1967)
*''[[Underground (1976 film)#Style|La Sixième face du pentagone]]'' (1968; ko-režiser: Reichenbach)&lt;ref&gt;{{cite web|website=Icarus Films|title=''The Sixth Side of the Pentagon'', Directed by Chris Marker &amp; François Reichenbach|accessdate=2. II 2014|url=http://icarusfilms.com/new2007/sixt.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|website=Amazon.com|url=http://www.amazon.com/Sixth-Side-Pentagon-Chris-Marker/dp/B002KGQAZ6|title=Amazon Instand Video: ''The Sixth Side of the Pentagon''|accessdate=2. II 2014}}&lt;/ref&gt;
*''[[À bientôt, j'espère]]'' (1968; ko-režiser: Marret)
*''[[A Grin Without a Cat]]'' (1977)
*''[[Sans Soleil]]'' (1983)
*[http://www.eai.org/title.htm?id=3513 ''Matta'' (1985)]
*''[[A.K. (film)|A.K.]]'' (1985)
*[http://www.eai.org/title.htm?id=3195 ''Tokyo Days'' (1988)]
*''L'héritage de la chouette'' (1989)&lt;ref name=NYTf/&gt;
*[http://www.eai.org/title.htm?id=2373 ''Bestiaire'' (haiku od tri kratka videa) (1990)]
**[http://www.eai.org/title.htm?id=13848 ''Bestiaire 1. Chat écoutant la musique'']
**[http://www.eai.org/title.htm?id=13849 ''Bestiaire 2. An owl is An owl is an owl'']
**[http://www.eai.org/title.htm?id=13850 ''Bestiaire 3. Zoo Piece'']
*''[[Getting away with it]]'' (1990)
*[http://www.eai.org/title.htm?id=1089 ''Berlin 1990'' (1990)]
*''[[The Last Bolshevik|Le Tombeau d'Alexandre]]'' a.k.a. ''The Last Bolshevik'' (1992)&lt;ref name=NYTf/&gt;
*[http://www.eai.org/title.htm?id=2899 ''Prime Time in the Camps'' (1993)]
*[http://www.eai.org/title.htm?id=1013 ''SLON Tango'' (1993)]
*''[[Level Five (film)|Level Five]]'' (1997)&lt;ref name=NYTf/&gt;
*''[[One Day in the Life of Andrei Arsenevich]]'' (1999)&lt;ref name=NYTf&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/movies/person/101279/Chris-Marker/filmography|title=Chris Marker: Filmography|publisher=New York Times|accessdate=18. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;
*''Le souvenir d'un avenir'' (ko-režiser: Bellon 2003)&lt;ref name=NYTf/&gt;
*''Un maire au Kosovo'' (2000)

=== Filmska suradnja ===
*''[[Night and Fog (1955 film)|Nuit et Brouillard]]'' (Resnais 1955)
*''Les hommes de la baleine'' (Ruspoli 1956)
*''Le mystere de l'atelier quinze'' (Resnais i Heinrich 1957)
*''Le Siècle a soif'' (Vogel 1958)
*''La Mer et les jours'' (Vogel et Kaminker 1958)
*''[[L'Amérique insolite]]'' (Reichenbach 1958)
*''Django Reinhardt'' (Paviot 1959)
*''Jouer à Paris'' (Varlin 1962)
*''A Valparaiso'' (Ivens 1963)
*''Les Chemins de la fortune'' (Kassovitz 1964)
*''La Douceur du village'' (Reichenbach 1964)
*''La Brûlure de mille soleils'' (Kast 1964)
*''[[Le volcan interdit]]'' (Tazieff 1966)
*''Europort-Rotterdam'' (Ivens 1966)
*''On vous parle de Flins'' (Devart 1970)
*''L'Afrique express'' (Tessier et Lang 1970)
*''Kashima Paradise'' (Le Masson et Deswarte 1974)
*''La Batalla de Chile'' (Guzman, 1975–1976)
*''One Sister and Many Brothers'' (Makavejev 1994)

=== Fotografske serije ===
* ''Koreans'' (1957, printano 2009)
* ''Crush Art'' (2003–08)
* ''&quot;Quelle heure est-elle?&quot;'' (2004–08)
* ''PASSENGERS'' (2008–10)
* ''Staring Back''

=== Digitalni tisak ===
* ''Breathless'' (1995, tiskan 2009)
* ''Hiroshima Mon Amour'' (1995, tiskan 2009)
* ''Owl People'' (1995, tiskan 2009)
* ''Rin Tin Tin'' (1995, tiskan 2009)

=== Fotogravire ==
* ''After Dürer'' (2005–07, tiskana 2009)

=== Video instalacije ===
* ''Silent Movie'' (1995)
* ''Owls at Noon Prelude: The Hollow Men'' (2005)

=== Bibliografija ===
*''Le Cœur Net'' (1949, Editions du Seuil, Paris)
*''Giraudoux Par Lui-Même'' (1952, Editions du Seuil, Paris)
*''Commentaires I'' (1961, Editions du Seuil, Paris)
*''Coréennes'' (1962, Editions du Seuil, Paris)
*''Commentaires II'' (1967, Editions du Seuil, Paris)
*''Le Dépays'' (1982, Editions Herscher, Paris)
*''Silent Movie'' (1995, Ohio State University Press)
*''La Jetée ciné-roman'' (1996 / 2nd printing 2008, MIT Press, Cambridge; designed by [[Bruce Mau]])
*''Staring Back'' (2007, MIT Press, Cambridge)
*''Immemory'' (CDROM) (1997 / 2nd printing 2008, Exact Change, Cambridge)

== Izvori ==
{{Reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.chrismarker.org Chris Marker: Notes from the Era of Imperfect Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110317165349/http://www.chrismarker.org/ |date=2011-03-17 }} Extensive site devoted to Chris Marker
* {{IMDb name|id=0003408}}
* [http://homevideo.icarusfilms.com/filmmakers/marker.html Icarus Films biography of Marker and list of his titles that they distribute]
* [http://www.eai.org/artistBio.htm?id=317 EAI: Chris Marker Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110121123131/http://eai.org/artistBio.htm?id=317 |date=2011-01-21 }} and list of [http://www.eai.org/artistTitles.htm?id=317 video works] by the artist.
* [http://www.markertext.com/index.htm Texts from Chris Marker films]
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/avantbib.html#marker Bibliography of books and articles about Marker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080418095051/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/avantbib.html#marker |date=2008-04-18 }} via UC Berkeley Media Resources Center
* [http://mitpress.mit.edu/catalog/item/default.asp?ttype=2&amp;tid=11270 Marker's book of photographs and essays: Staring Back ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081020185553/http://mitpress.mit.edu/catalog/item/default.asp?ttype=2&amp;tid=11270 |date=2008-10-20 }}
* [http://store.wexarts.org/chrismarker.html The Wexner Center's &quot;Chris Marker Store&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120804062623/http://store.wexarts.org/chrismarker.html |date=2012-08-04 }}
* [http://www.brooklynrail.org/2009/05/express/filmmaker-as-socialist-anthologistchris-markers-grin-without-a-cat-le-fond-de-lair-est-rouge Filmmaker As Socialist Anthologist] by Williams Cole, ''The Brooklyn Rail'', May 2009 Issue
* [http://www.virtual-history.com/movie/person/10047/chris-marker Literature on Chris Marker]
* [http://www.scope.nottingham.ac.uk/article.php?issue=20&amp;id=1308 Chris Marker and the Audiovisual Archive], Oliver Mayer, ''Scope'' 20
* [http://www.fundaciotapies.org/site/spip.php?rubrique476 Chris Marker] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312224333/http://www.fundaciotapies.org/site/spip.php?rubrique476 |date=2016-03-12 }} Fundació Antoni Tàpies

{{Chris Marker}}
{{Authority control}}

{{Lifetime|1921|2012|Marker, Chris}}
[[Kategorija:Francuski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Francuski fotografi]]
[[Kategorija:Video umjetnici]]</text>
      <sha1>qxsx5omh560kfft8k07ax6jmpfb8szu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chisum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4559307</id>
    <revision>
      <id>42679701</id>
      <parentid>42317403</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:01:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7373" sha1="gtv6m0wpqhd2pyw6zw0d53js0i1wt46" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| slika          = chisum1.jpg
| caption        =
| naslov           = Chisum
| režija = [[Andrew McLaglen|Andrew V. McLaglen]]
| producer       = Andrew J. Fenady
| writer         = Andrew J. Fenady
| narrator       = [[William Conrad]]
| starring       = [[John Wayne]]&lt;br&gt;[[Forrest Tucker]]&lt;br&gt;[[Ben Johnson (glumac)|Ben Johnson]]&lt;br&gt;[[Geoffrey Deuel]]
| music          = [[Dominic Frontiere]]
| cinematography = [[William H. Clothier]]
| studio         = [[Batjac Productions]]
| editing        = [[Robert L. Simpson (film editor)|Robert L. Simpson]]
| distributor    = [[Warner Bros.]]
| released       = {{Film date|1970|07|29€df=y}}
| runtime        = 111 min.
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         =
| gross          = 6,000.000 $ &lt;small&gt;(kino-diszribucija)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;&quot;Big Rental Films of 1970&quot;, ''[[Variety (magazin)|Variety]]'', 6 January 1971, pg 11.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;numbers&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1970/0CHSI.php|publisher=[[The Numbers (website)|The Numbers]]|title=Chisum, Box Office Information|accessdate=26. V 2012|archive-date=2013-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928093547/http://www.the-numbers.com/movies/1970/0CHSI.php}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Chisum''''' je [[SAD|američki]] [[vestern]] film iz [[1970.]] godine u kojem su glavne uloge ostvarili [[John Wayne]], [[Forrest Tucker]], [[Christopher George]], [[Ben Johnson]], [[Glenn Corbett]], [[Geoffrey Deuel]], [[Andrew Prine]], [[Bruce Cabot]], [[Patric Knowles]] i [[Richard Jaeckel]].

Film je režirao [[Andrew V. McLaglen]], a scenarij je napisao Andrew J. Fenady prema svojoj kratkoj priči ''Chisum and the Lincoln County Cattle War''.

Premda je [[film]] u mnogim detaljima povijesno netočan, djelomično je temeljen na događajima i likovima iz Rata u okrugu Lincoln [[1878.]] godine na teritoriju [[Novi Meksiko|Novog Meksika]] u kojem su, između ostalih, sudjelovali [[Pat Garrett]] i [[Billy the Kid]].

==Uloge==
* [[John Wayne]] ... [[John Chisum]] 
* [[Forrest Tucker]] ... [[Lawrence Murphy]]
* [[Ben Johnson (actor)|Ben Johnson]] ... James Pepper, Chisumov pomoćnik
* [[Patric Knowles]] ... Henry Tunstall (temeljen na [[John Tunstall|Johnu Tunstallu]])
* [[Geoffrey Deuel]] ... [[Billy The Kid|Billy Kid]] 
* [[Pamela McMyler]] ... Sallie Chisum 
* [[Glenn Corbett]] ... [[Pat Garrett]] 
* [[Andrew Prine]] ... [[Alexander McSween]]
* [[Christopher George]] ... Dan Nodeen  
* [[Bruce Cabot]] ... [[William J. Brady|Šerif Brady]] 
* [[Richard Jaeckel]] ... [[Jesse Evans]], Murphyjev glavni suučesnik 
* [[Lynda Day George|Lynda Day]] ... Sue McSween 
* [[Robert Donner]] ... Morton (zamjenik šerifa)
* [[John Mitchum]] ... Baker (zamjenik šerifa)
* [[John Agar]] ... Amos Patton, trgovac protjeran od Murphyja
* [[Christopher Mitchum]] ... Tom O'Folliard
* [[Abraham Sofaer]] ... Poglavica White Buffalo
* [[Gregg Palmer]] ... Karl Riker
* [[John Pickard (američki glumac)|John M. Pickard]] ... Narednik Braddock

== Produkcija ==
Izvršni producent filma Michael A. Wayne započeo je raditi na projektu ''Chisum'' zbog toga što je vjerovao da priča obuhvaća sve one političke poglede koje je imao njegov otac. Glumačka postava prepuna je poznatih lica iz ranijih filmova [[John Wayne|Johna Waynea]], a u [[film]]u također glumi i njegov prijatelj [[Forrest Tucker]]. Snimljen je [[1969.]] godine u [[Durango|Durangu]] ([[Meksiko]]). Za slikovite vidike područja na kojem je film sniman odgovoran je glavni kamerman William H. Clothier. Iako je film originalno snimila kompanija [[20th Century Fox]] kasnije ga je prodala kompaniji [[Warner Bros.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sensesofcinema.com/2009/50/andrew-v-mclaglen-interview/ |title=Archive copy |access-date=2016-04-20 |archive-date=2012-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328182644/http://www.sensesofcinema.com/2009/50/andrew-v-mclaglen-interview/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

John Wayne nalazio se na setu snimanja filma ''Chisum'' kad je saznao za svoju nominaciju za [[Oscar]]a za ulogu [[Čovjek zvan hrabrost (1969.)|Čovjek zvan hrabrost]] (koju je i osvojio).

Tijekom snimanja filma, [[Robert Mitchum|Robertov]] brat [[John Mitchum]] pokazao je Wayneu svoju patriotsku [[poezija|poeziju]]. Vidjevši da je Wayne iskreno dirnut riječima, Forrest Tucker predložio je da obojica snime album poezije, a sve je rezultiralo nominacijom za nagradu [[Grammy]] za album ''America: Why I Love Her''.

Film ''Chisum'' ponovno je ujedinio neke od glumaca koji su ranije glumili na filmu [[Pijesak Iwo Jime (1949.)|Pijesak Iwo Jime]]: Johna Waynea, [[John Agar|Johna Agara]], Forresta Tuckera i [[Richard Jaeckel|Richarda Jaeckela]].

== Zarada i reakcije ==
Film ''Chisum'' u službenu kino distribuciju krenuo je u [[lipanj|lipnju]] [[1970.]] godine i u konačnici zaradio 6 milijuna [[Američki dolar|dolara]].&lt;ref name=&quot;numbers&quot;/&gt;

Tadašnji [[Predsjednik SAD-a|američki predsjednik]] [[Richard Nixon]] komentirao je film tijekom konferencije za medije održane u [[Denver]]u ([[Colorado]]) dana [[3. kolovoza]] [[1970.]] godine. Iskoristio je film kao podtekst kako bi objasnio svoje vlastite poglede na zakon i red:&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=2608&amp;st=chisum&amp;st1= | title = Remarks to Newsmen in Denver, Colorado | author = Richard M. Nixon | date = 3 August 1970 | publisher = The American Presidency Project | location = [[University of California, Santa Barbara]] | accessdate = 28 December 2009 | archive-date = 2007-08-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070807182124/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=2608&amp;st=chisum&amp;st1= | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

{{citat|Proteklog vikenda gledao sam film - ne gledam često filmove u zadnje vrijeme, ali trudim se pogledati ih što više mogu dok se nalazim u zapadnom dijelu [[Bijela kuća|Bijele kuće]] ili na [[Florida|Floridi]]; film koji sam izabrao, bolje rečeno kojeg je moja kćerka izabrala bio je ''Chisum'' s Johnom Wayneom. Bio je to [[vestern]]. I dok sam ga gledao, pomislio sam: Bio je to jako dobar vestern, John Wayne je jako dobar glumac i bio je to film s odličnom glumačkom postavom. Ali u principu radilo se o još jednom vesternu, puno boljem od prosječnih filmova, puno boljem od prosječnih vesterna.

Pitao sam se kako je moguće da žanr vesterna preživljava tolike godine. U dobrom vesternu vidjet će se i druge teme. Možda je jedan od razloga zašto ljudi toliko vole vesterne - uz one tradicionalne, a to su uzbuđenje, igra oružjem i ostale stvari - i taj da u vesternima dobri momci uvijek pobijede, a loši uvijek izgube.

Za kraj bih zaključio ono što je ovaj film uspio prikazati vrlo dobro, a to je da je čak i na starom zapadu, u vremenu prije nego je Novi Meksiko bila samostalna država, postojalo razdoblje bezakonja. Ali zakon se u konačnici pojavio i zakon je bio važan ne samo sa gledišta da progoni krivce već i sa gledišta da oni koji su bili krivi dobiju pravo na suđenje.|Richard Nixon}}

==Izvori==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|id=0065547|title=Chisum}}
* {{tcmdb title|id=21339}}
* {{Rotten-tomatoes|id=chisum|title=Chisum}}

{{Andrew V. McLaglen}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Vestern-filmovi]]
[[Kategorija:Biografski filmovi]]</text>
      <sha1>gtv6m0wpqhd2pyw6zw0d53js0i1wt46</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekstraklasa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4567775</id>
    <revision>
      <id>42679644</id>
      <parentid>42554403</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:44:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>111789</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osvojena prvenstva po klubovima */</comment>
      <origin>42679644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8541" sha1="2ao0uiu3u43boos6l7v51675aao3xhy" xml:space="preserve">{{Infokutija Fudbalska ili nogometna liga
| ime                     = Ekstraklasa
| izvorni naziv           = 
| logo                    = Trofeum TME 2014-2015 (cropped).jpg
| veličina                = 250px
| države                  = {{flag|Poljska}}
| konfederacija           = [[UEFA]]
| osnivanje               = [[1926.]]
| raspuštanje             = 
| broj momčadi            = 16
| viša liga               = 
| niža liga               = [[I Liga (Poljska)|I Liga]]
| kupovi                  = [[Puchar Polski]]&lt;br&gt;[[Superpuchar Polski]]
| liga kupovi             = 
| međunarodni kupovi      = [[UEFA Liga prvaka]]&lt;br&gt;[[UEFA Europska Liga]]
| prvak                   = [[Lech Poznań]]
| sezona                  = 2024/25
| najviše naslova         = [[Legia Warszawa]] &lt;small&gt;(15 naslova)&lt;/small&gt;, [[Ruch Chorzów]], [[Górnik Zabrze]] &lt;small&gt;(14 naslova)&lt;/small&gt;
| najbolji strijelac      = {{flagicon|POL}} [[Ernest Pohl]] (186)
| najviše utakmica        = {{flagicon|POL}} [[Łukasz Surma]] (559)
| ažurirano               = 01.12.2019
}}
'''Ekstraklasa''' je najviše [[nogomet]]no ligaško natjecanje u [[Poljska|Poljskoj]]. Zajedno s [[I Liga (Poljska)|I Ligom]], sačinjava [[Pierwsza Liga Polska w piłce nożnej]]. S ukupno 16 klubova, Ekstraklasa funkcionira na bazi ispadanja i napredovanja zajedno s [[I Liga (Poljska)|I Ligom]].

Ekstrakalsa osnovana je [[4. prosinca]] [[1926.]] godine pod naslovon ''Liga Polska''.

== Ekstraklasa 2019/20  ==
'''''Ažurirano:''''' [[1. 12.]] [[2019]].&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/liga/0/liga9937.html Ekstraklasa 2018/19]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/liga/1/liga10549.html Ekstraklasa 2019/20]&lt;/ref&gt;

# [[Piast Gliwice]]
# [[Legia Warszawa]]
# [[Lechia Gdańsk]]
# [[MKS Cracovia]]
# [[Jagiellonia Bialystok]]
# [[Zagłębie Lubin]]
# [[Pogoń Szczecin]]
# [[Lech Poznań]]
# [[Wisła Kraków]]
# [[Korona Kielce]]
# [[Górnik Zabrze]]
# [[Śląsk Wrocław]]
# [[Arka Gdynia]]
# [[Wisła Płock]]
# [[Raków Częstochowa]] 	
# [[ŁKS Łódź]]

== Lista dosadašnjih prvaka ''Ekstraklasa''&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/strona.php?id=rozgrywki_mp Lista dosadašnjih prvaka ''Ekstraklasa'']&lt;/ref&gt;  ==
[[File:Cracovia 1921.jpg|thumb|320 px|[[MKS Cracovia|Cracovia]] ([[1921]])]]
[[File:Pogon Lwow 1926.jpg|thumb|320 px|[[Pogoń Lwów]] ([[1926]])]]
[[File:Wisla Krakow 1928.jpg|thumb|320 px|[[Wisła Kraków]] ([[1927]]/[[1928]])]]
[[File:ŁKS1936.png|thumb|320 px|[[ŁKS Łódź]] ([[1936]])]]
[[File:Ruch 38.JPG|thumb|320 px|[[Ruch Chorzów]] ([[1938]])]]
[[File:Warta Poznan 2011.jpg|thumb|320px|[[Warta Poznań]] ([[2011]])]]
[[File:Met-legia (2).jpg|thumb|320px|[[KP Legia Warszawa]] ([[2014]])]]
[[File:Metall-Ruh (5).jpg|thumb|320 px|[[Ruch Chorzów]] ([[2014]])]]
[[File:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|thumb|320px|[[Lech Poznań]]  ([[2015]])]]
[[File:Lech Poznań 2015 8687.JPG|thumb|320px|[[Lech Poznań]]  ([[2015]])]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;F1F1F1&quot;
! align=&quot;left&quot; width=&quot;60&quot; | Godine
! align=&quot;left&quot; width=&quot;150&quot; | Prvak
|-
| [[1920]] || ([[Poljsko-sovjetski rat]] [[1919]]-[[1921]]) 
|-
| [[1921]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1922]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1923]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1924]] || - 
|-
| [[1925]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1926]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1927]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1928]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1929]] || [[Warta Poznań]]
|-
| [[1930]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1931]] || [[Garbarnia Kraków]]
|-
| [[1932]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1933]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1934]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1935]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1936]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1937]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1938]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1939]] || rowspan=&quot;7&quot; valign=&quot;top&quot; | '''[[Drugi svjetski rat]]'''
|-
| [[1940]]
|-
| [[1941]]
|-
| [[1942]]
|-
| [[1943]]
|-
| [[1944]]
|-
| [[1945]]
|-
| [[1946]] || [[Polonia Warszawa]]
|-
| [[1947]] || [[Warta Poznań]]
|-
| [[1948]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1949]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1950]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1951]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1952]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1953]] || [[Ruch Chorzów]] 
|-
| [[1954]] || [[Polonia Bytom]]
|-
| [[1955]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1956]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1957]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1958]] || [[ŁKS Łódź]]
|-
| [[1959]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1960]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1961]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1962]] || [[Polonia Bytom]]
|-
| [[1963]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1964]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1965]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1966]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1967]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1968]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1969]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1970]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1971]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1972]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1973]] || [[Stal Mielec]]
|-
| [[1974]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1975]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1976]] || [[Stal Mielec]]
|-
| [[1977]] || [[Śląsk Wrocław]]
|-
| [[1978]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1979]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1980]] || [[Szombierki Bytom]]
|-
| [[1981]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1982]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1983]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1984]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1985]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1986]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1987]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1988]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1989]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1990]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1991]] || [[Zagłębie Lubin]]
|-
| [[1992]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1993]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1994]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1995]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1996]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1997]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1998]] || [[ŁKS Łódź]]
|-
| [[1999]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2000]] || [[Polonia Warszawa]]
|-
| [[2001]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2002]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[2003]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2004]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2005]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2006]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[2007]] || [[Zagłębie Lubin]]
|-
| [[2008]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2008]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2009]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2010]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2011]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2012]] || [[Śląsk Wrocław]]
|-
|[[2013]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2014]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2015]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2016]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2017]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2018]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2019]] || [[Piast Gliwice]]
|-
|[[2020]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2021]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2022]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2023]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2024]] || [[Jagiellonia Bialystok]]
|-
| [[Lech Poznań]]
|}

== Osvojena prvenstva po klubovima ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klub
! Broj naslova
! Godine
|-
| [[Legia Warszawa]]
| &lt;center&gt;15
| 1955, 1956, 1969, 1970, 1994, 1995, 2002, 2006, 2013, 2014, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021
|-
| [[Ruch Chorzów]]
| &lt;center&gt;14
| 1933, 1934, 1935, 1936, 1938, 1951, 1952, 1953, 1960, 1968, 1974, 1975, 1979, 1989
|-
| [[Górnik Zabrze]]
| &lt;center&gt;14
| 1957, 1959, 1961, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1971, 1972, 1985, 1986, 1987, 1988
|-
| [[Wisła Kraków]]
| &lt;center&gt;13
| 1927, 1928, 1949, 1950, 1978, 1999, 2001, 2003, 2004, 2005, 2008, 2009, 2011
|-
| [[Lech Poznań]]
| &lt;center&gt;10
| 1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026
|-
| [[MKS Cracovia]]
| &lt;center&gt;5
| 1921, 1930, 1932, 1937, 1948
|- 
| [[Pogoń Lwów]]
| &lt;center&gt;4
| 1922, 1923, 1925, 1926
|-
| [[Widzew Łódź]]
| &lt;center&gt;4
| 1981, 1982, 1996, 1997
|-
| [[Warta Poznań]]
| &lt;center&gt;2
| 1929, 1947
|-
| [[Polonia Bytom]]
| &lt;center&gt;2
| 1954, 1963
|-
| [[Polonia Warszawa]]
| &lt;center&gt;2
| 1946, 2000
|-
| [[ŁKS Łódź]]
| &lt;center&gt;2
| 1958, 1998
|-
| [[Stal Mielec]]
| &lt;center&gt;2
| 1973, 1976
|-
| [[Śląsk Wrocław]]
| &lt;center&gt;2
| 1977, 2012
|- 
| [[Zagłębie Lubin]]
| &lt;center&gt;2
| 1991, 2007
|-
| [[Garbarnia Kraków]]
| &lt;center&gt;1
| 1931
|-
| [[Szombierki Bytom]]
| &lt;center&gt;1
| 1980
|-
| [[Piast Gliwice]]
| &lt;center&gt;1
| 2019
|-
| [[Raków Częstochowa]]
| &lt;center&gt;1
| 2023
|-
| [[Jagiellonia Bialystok]]
| &lt;center&gt;1
| 2024
|-
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Ekstraklasa}}
* [http://www.ekstraklasa.org/ ekstraklasa.org] {{pl icon}}
* [http://www.ekstraklasa.net ekstraklasa.net] {{pl icon}}
* [http://www.90minut.pl/ 90minut.pl] {{pl icon}}

[[Kategorija:Nacionalna prvenstva u fudbalu]]
[[Kategorija:Fudbal u Poljskoj]]</text>
      <sha1>2ao0uiu3u43boos6l7v51675aao3xhy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679645</id>
      <parentid>42679644</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:45:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>111789</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lista dosadašnjih prvaka EkstraklasaLista dosadašnjih prvaka Ekstraklasa */</comment>
      <origin>42679645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8551" sha1="3jtn2wixrjx2qwnaeki3s3irg2mqyox" xml:space="preserve">{{Infokutija Fudbalska ili nogometna liga
| ime                     = Ekstraklasa
| izvorni naziv           = 
| logo                    = Trofeum TME 2014-2015 (cropped).jpg
| veličina                = 250px
| države                  = {{flag|Poljska}}
| konfederacija           = [[UEFA]]
| osnivanje               = [[1926.]]
| raspuštanje             = 
| broj momčadi            = 16
| viša liga               = 
| niža liga               = [[I Liga (Poljska)|I Liga]]
| kupovi                  = [[Puchar Polski]]&lt;br&gt;[[Superpuchar Polski]]
| liga kupovi             = 
| međunarodni kupovi      = [[UEFA Liga prvaka]]&lt;br&gt;[[UEFA Europska Liga]]
| prvak                   = [[Lech Poznań]]
| sezona                  = 2024/25
| najviše naslova         = [[Legia Warszawa]] &lt;small&gt;(15 naslova)&lt;/small&gt;, [[Ruch Chorzów]], [[Górnik Zabrze]] &lt;small&gt;(14 naslova)&lt;/small&gt;
| najbolji strijelac      = {{flagicon|POL}} [[Ernest Pohl]] (186)
| najviše utakmica        = {{flagicon|POL}} [[Łukasz Surma]] (559)
| ažurirano               = 01.12.2019
}}
'''Ekstraklasa''' je najviše [[nogomet]]no ligaško natjecanje u [[Poljska|Poljskoj]]. Zajedno s [[I Liga (Poljska)|I Ligom]], sačinjava [[Pierwsza Liga Polska w piłce nożnej]]. S ukupno 16 klubova, Ekstraklasa funkcionira na bazi ispadanja i napredovanja zajedno s [[I Liga (Poljska)|I Ligom]].

Ekstrakalsa osnovana je [[4. prosinca]] [[1926.]] godine pod naslovon ''Liga Polska''.

== Ekstraklasa 2019/20  ==
'''''Ažurirano:''''' [[1. 12.]] [[2019]].&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/liga/0/liga9937.html Ekstraklasa 2018/19]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/liga/1/liga10549.html Ekstraklasa 2019/20]&lt;/ref&gt;

# [[Piast Gliwice]]
# [[Legia Warszawa]]
# [[Lechia Gdańsk]]
# [[MKS Cracovia]]
# [[Jagiellonia Bialystok]]
# [[Zagłębie Lubin]]
# [[Pogoń Szczecin]]
# [[Lech Poznań]]
# [[Wisła Kraków]]
# [[Korona Kielce]]
# [[Górnik Zabrze]]
# [[Śląsk Wrocław]]
# [[Arka Gdynia]]
# [[Wisła Płock]]
# [[Raków Częstochowa]] 	
# [[ŁKS Łódź]]

== Lista dosadašnjih prvaka ''Ekstraklasa''&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/strona.php?id=rozgrywki_mp Lista dosadašnjih prvaka ''Ekstraklasa'']&lt;/ref&gt;  ==
[[File:Cracovia 1921.jpg|thumb|320 px|[[MKS Cracovia|Cracovia]] ([[1921]])]]
[[File:Pogon Lwow 1926.jpg|thumb|320 px|[[Pogoń Lwów]] ([[1926]])]]
[[File:Wisla Krakow 1928.jpg|thumb|320 px|[[Wisła Kraków]] ([[1927]]/[[1928]])]]
[[File:ŁKS1936.png|thumb|320 px|[[ŁKS Łódź]] ([[1936]])]]
[[File:Ruch 38.JPG|thumb|320 px|[[Ruch Chorzów]] ([[1938]])]]
[[File:Warta Poznan 2011.jpg|thumb|320px|[[Warta Poznań]] ([[2011]])]]
[[File:Met-legia (2).jpg|thumb|320px|[[KP Legia Warszawa]] ([[2014]])]]
[[File:Metall-Ruh (5).jpg|thumb|320 px|[[Ruch Chorzów]] ([[2014]])]]
[[File:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|thumb|320px|[[Lech Poznań]]  ([[2015]])]]
[[File:Lech Poznań 2015 8687.JPG|thumb|320px|[[Lech Poznań]]  ([[2015]])]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;F1F1F1&quot;
! align=&quot;left&quot; width=&quot;60&quot; | Godine
! align=&quot;left&quot; width=&quot;150&quot; | Prvak
|-
| [[1920]] || ([[Poljsko-sovjetski rat]] [[1919]]-[[1921]]) 
|-
| [[1921]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1922]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1923]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1924]] || - 
|-
| [[1925]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1926]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1927]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1928]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1929]] || [[Warta Poznań]]
|-
| [[1930]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1931]] || [[Garbarnia Kraków]]
|-
| [[1932]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1933]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1934]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1935]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1936]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1937]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1938]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1939]] || rowspan=&quot;7&quot; valign=&quot;top&quot; | '''[[Drugi svjetski rat]]'''
|-
| [[1940]]
|-
| [[1941]]
|-
| [[1942]]
|-
| [[1943]]
|-
| [[1944]]
|-
| [[1945]]
|-
| [[1946]] || [[Polonia Warszawa]]
|-
| [[1947]] || [[Warta Poznań]]
|-
| [[1948]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1949]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1950]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1951]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1952]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1953]] || [[Ruch Chorzów]] 
|-
| [[1954]] || [[Polonia Bytom]]
|-
| [[1955]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1956]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1957]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1958]] || [[ŁKS Łódź]]
|-
| [[1959]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1960]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1961]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1962]] || [[Polonia Bytom]]
|-
| [[1963]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1964]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1965]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1966]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1967]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1968]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1969]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1970]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1971]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1972]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1973]] || [[Stal Mielec]]
|-
| [[1974]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1975]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1976]] || [[Stal Mielec]]
|-
| [[1977]] || [[Śląsk Wrocław]]
|-
| [[1978]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1979]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1980]] || [[Szombierki Bytom]]
|-
| [[1981]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1982]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1983]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1984]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1985]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1986]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1987]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1988]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1989]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1990]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1991]] || [[Zagłębie Lubin]]
|-
| [[1992]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1993]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1994]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1995]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1996]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1997]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1998]] || [[ŁKS Łódź]]
|-
| [[1999]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2000]] || [[Polonia Warszawa]]
|-
| [[2001]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2002]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[2003]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2004]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2005]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2006]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[2007]] || [[Zagłębie Lubin]]
|-
| [[2008]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2008]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2009]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2010]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2011]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2012]] || [[Śląsk Wrocław]]
|-
|[[2013]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2014]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2015]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2016]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2017]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2018]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2019]] || [[Piast Gliwice]]
|-
|[[2020]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2021]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2022]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2023]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2024]] || [[Jagiellonia Bialystok]]
|-
|2025-26 || [[Lech Poznań]]
|}

== Osvojena prvenstva po klubovima ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klub
! Broj naslova
! Godine
|-
| [[Legia Warszawa]]
| &lt;center&gt;15
| 1955, 1956, 1969, 1970, 1994, 1995, 2002, 2006, 2013, 2014, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021
|-
| [[Ruch Chorzów]]
| &lt;center&gt;14
| 1933, 1934, 1935, 1936, 1938, 1951, 1952, 1953, 1960, 1968, 1974, 1975, 1979, 1989
|-
| [[Górnik Zabrze]]
| &lt;center&gt;14
| 1957, 1959, 1961, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1971, 1972, 1985, 1986, 1987, 1988
|-
| [[Wisła Kraków]]
| &lt;center&gt;13
| 1927, 1928, 1949, 1950, 1978, 1999, 2001, 2003, 2004, 2005, 2008, 2009, 2011
|-
| [[Lech Poznań]]
| &lt;center&gt;10
| 1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026
|-
| [[MKS Cracovia]]
| &lt;center&gt;5
| 1921, 1930, 1932, 1937, 1948
|- 
| [[Pogoń Lwów]]
| &lt;center&gt;4
| 1922, 1923, 1925, 1926
|-
| [[Widzew Łódź]]
| &lt;center&gt;4
| 1981, 1982, 1996, 1997
|-
| [[Warta Poznań]]
| &lt;center&gt;2
| 1929, 1947
|-
| [[Polonia Bytom]]
| &lt;center&gt;2
| 1954, 1963
|-
| [[Polonia Warszawa]]
| &lt;center&gt;2
| 1946, 2000
|-
| [[ŁKS Łódź]]
| &lt;center&gt;2
| 1958, 1998
|-
| [[Stal Mielec]]
| &lt;center&gt;2
| 1973, 1976
|-
| [[Śląsk Wrocław]]
| &lt;center&gt;2
| 1977, 2012
|- 
| [[Zagłębie Lubin]]
| &lt;center&gt;2
| 1991, 2007
|-
| [[Garbarnia Kraków]]
| &lt;center&gt;1
| 1931
|-
| [[Szombierki Bytom]]
| &lt;center&gt;1
| 1980
|-
| [[Piast Gliwice]]
| &lt;center&gt;1
| 2019
|-
| [[Raków Częstochowa]]
| &lt;center&gt;1
| 2023
|-
| [[Jagiellonia Bialystok]]
| &lt;center&gt;1
| 2024
|-
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Ekstraklasa}}
* [http://www.ekstraklasa.org/ ekstraklasa.org] {{pl icon}}
* [http://www.ekstraklasa.net ekstraklasa.net] {{pl icon}}
* [http://www.90minut.pl/ 90minut.pl] {{pl icon}}

[[Kategorija:Nacionalna prvenstva u fudbalu]]
[[Kategorija:Fudbal u Poljskoj]]</text>
      <sha1>3jtn2wixrjx2qwnaeki3s3irg2mqyox</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679646</id>
      <parentid>42679645</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>111789</id>
      </contributor>
      <comment>/* Lista dosadašnjih prvaka EkstraklasaLista dosadašnjih prvaka Ekstraklasa */</comment>
      <origin>42679646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8583" sha1="gf61gq1lggvpquhpgb09fnkzzz8dy50" xml:space="preserve">{{Infokutija Fudbalska ili nogometna liga
| ime                     = Ekstraklasa
| izvorni naziv           = 
| logo                    = Trofeum TME 2014-2015 (cropped).jpg
| veličina                = 250px
| države                  = {{flag|Poljska}}
| konfederacija           = [[UEFA]]
| osnivanje               = [[1926.]]
| raspuštanje             = 
| broj momčadi            = 16
| viša liga               = 
| niža liga               = [[I Liga (Poljska)|I Liga]]
| kupovi                  = [[Puchar Polski]]&lt;br&gt;[[Superpuchar Polski]]
| liga kupovi             = 
| međunarodni kupovi      = [[UEFA Liga prvaka]]&lt;br&gt;[[UEFA Europska Liga]]
| prvak                   = [[Lech Poznań]]
| sezona                  = 2024/25
| najviše naslova         = [[Legia Warszawa]] &lt;small&gt;(15 naslova)&lt;/small&gt;, [[Ruch Chorzów]], [[Górnik Zabrze]] &lt;small&gt;(14 naslova)&lt;/small&gt;
| najbolji strijelac      = {{flagicon|POL}} [[Ernest Pohl]] (186)
| najviše utakmica        = {{flagicon|POL}} [[Łukasz Surma]] (559)
| ažurirano               = 01.12.2019
}}
'''Ekstraklasa''' je najviše [[nogomet]]no ligaško natjecanje u [[Poljska|Poljskoj]]. Zajedno s [[I Liga (Poljska)|I Ligom]], sačinjava [[Pierwsza Liga Polska w piłce nożnej]]. S ukupno 16 klubova, Ekstraklasa funkcionira na bazi ispadanja i napredovanja zajedno s [[I Liga (Poljska)|I Ligom]].

Ekstrakalsa osnovana je [[4. prosinca]] [[1926.]] godine pod naslovon ''Liga Polska''.

== Ekstraklasa 2019/20  ==
'''''Ažurirano:''''' [[1. 12.]] [[2019]].&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/liga/0/liga9937.html Ekstraklasa 2018/19]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/liga/1/liga10549.html Ekstraklasa 2019/20]&lt;/ref&gt;

# [[Piast Gliwice]]
# [[Legia Warszawa]]
# [[Lechia Gdańsk]]
# [[MKS Cracovia]]
# [[Jagiellonia Bialystok]]
# [[Zagłębie Lubin]]
# [[Pogoń Szczecin]]
# [[Lech Poznań]]
# [[Wisła Kraków]]
# [[Korona Kielce]]
# [[Górnik Zabrze]]
# [[Śląsk Wrocław]]
# [[Arka Gdynia]]
# [[Wisła Płock]]
# [[Raków Częstochowa]] 	
# [[ŁKS Łódź]]

== Lista dosadašnjih prvaka ''Ekstraklasa''&lt;ref&gt;[http://www.90minut.pl/strona.php?id=rozgrywki_mp Lista dosadašnjih prvaka ''Ekstraklasa'']&lt;/ref&gt;  ==
[[File:Cracovia 1921.jpg|thumb|320 px|[[MKS Cracovia|Cracovia]] ([[1921]])]]
[[File:Pogon Lwow 1926.jpg|thumb|320 px|[[Pogoń Lwów]] ([[1926]])]]
[[File:Wisla Krakow 1928.jpg|thumb|320 px|[[Wisła Kraków]] ([[1927]]/[[1928]])]]
[[File:ŁKS1936.png|thumb|320 px|[[ŁKS Łódź]] ([[1936]])]]
[[File:Ruch 38.JPG|thumb|320 px|[[Ruch Chorzów]] ([[1938]])]]
[[File:Warta Poznan 2011.jpg|thumb|320px|[[Warta Poznań]] ([[2011]])]]
[[File:Met-legia (2).jpg|thumb|320px|[[KP Legia Warszawa]] ([[2014]])]]
[[File:Metall-Ruh (5).jpg|thumb|320 px|[[Ruch Chorzów]] ([[2014]])]]
[[File:Lech Poznań Mistrz Polski 2014-15 Trofeum.JPG|thumb|320px|[[Lech Poznań]]  ([[2015]])]]
[[File:Lech Poznań 2015 8687.JPG|thumb|320px|[[Lech Poznań]]  ([[2015]])]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;F1F1F1&quot;
! align=&quot;left&quot; width=&quot;60&quot; | Godine
! align=&quot;left&quot; width=&quot;150&quot; | Prvak
|-
| [[1920]] || ([[Poljsko-sovjetski rat]] [[1919]]-[[1921]]) 
|-
| [[1921]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1922]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1923]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1924]] || - 
|-
| [[1925]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1926]] || [[Pogoń Lwów]]
|-
| [[1927]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1928]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1929]] || [[Warta Poznań]]
|-
| [[1930]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1931]] || [[Garbarnia Kraków]]
|-
| [[1932]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1933]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1934]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1935]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1936]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1937]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1938]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1939]] || rowspan=&quot;7&quot; valign=&quot;top&quot; | '''[[Drugi svjetski rat]]'''
|-
| [[1940]]
|-
| [[1941]]
|-
| [[1942]]
|-
| [[1943]]
|-
| [[1944]]
|-
| [[1945]]
|-
| [[1946]] || [[Polonia Warszawa]]
|-
| [[1947]] || [[Warta Poznań]]
|-
| [[1948]] || [[MKS Cracovia|Cracovia]]
|-
| [[1949]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1950]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1951]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1952]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1953]] || [[Ruch Chorzów]] 
|-
| [[1954]] || [[Polonia Bytom]]
|-
| [[1955]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1956]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1957]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1958]] || [[ŁKS Łódź]]
|-
| [[1959]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1960]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1961]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1962]] || [[Polonia Bytom]]
|-
| [[1963]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1964]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1965]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1966]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1967]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1968]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1969]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1970]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1971]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1972]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1973]] || [[Stal Mielec]]
|-
| [[1974]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1975]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1976]] || [[Stal Mielec]]
|-
| [[1977]] || [[Śląsk Wrocław]]
|-
| [[1978]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[1979]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1980]] || [[Szombierki Bytom]]
|-
| [[1981]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1982]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1983]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1984]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1985]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1986]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1987]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1988]] || [[Górnik Zabrze]]
|-
| [[1989]] || [[Ruch Chorzów]]
|-
| [[1990]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1991]] || [[Zagłębie Lubin]]
|-
| [[1992]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1993]] || [[Lech Poznań]]
|-
| [[1994]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1995]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[1996]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1997]] || [[Widzew Łódź]]
|-
| [[1998]] || [[ŁKS Łódź]]
|-
| [[1999]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2000]] || [[Polonia Warszawa]]
|-
| [[2001]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2002]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[2003]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2004]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2005]] || [[Wisła Kraków]]
|-
| [[2006]] || [[Legia Warszawa]]
|-
| [[2007]] || [[Zagłębie Lubin]]
|-
| [[2008]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2008]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2009]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2010]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2011]] || [[Wisła Kraków]]
|-
|[[2012]] || [[Śląsk Wrocław]]
|-
|[[2013]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2014]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2015]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2016]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2017]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2018]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2019]] || [[Piast Gliwice]]
|-
|[[2020]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2021]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2022]] || [[Lech Poznań]]
|-
|[[2023]] || [[Legia Warszawa]]
|-
|[[2024]] || [[Jagiellonia Bialystok]]
|-
|2024-25 || [[Lech Poznań]]
|-
|2025-26 || [[Lech Poznań]]
|}

== Osvojena prvenstva po klubovima ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Klub
! Broj naslova
! Godine
|-
| [[Legia Warszawa]]
| &lt;center&gt;15
| 1955, 1956, 1969, 1970, 1994, 1995, 2002, 2006, 2013, 2014, 2016, 2017, 2018, 2020, 2021
|-
| [[Ruch Chorzów]]
| &lt;center&gt;14
| 1933, 1934, 1935, 1936, 1938, 1951, 1952, 1953, 1960, 1968, 1974, 1975, 1979, 1989
|-
| [[Górnik Zabrze]]
| &lt;center&gt;14
| 1957, 1959, 1961, 1963, 1964, 1965, 1966, 1967, 1971, 1972, 1985, 1986, 1987, 1988
|-
| [[Wisła Kraków]]
| &lt;center&gt;13
| 1927, 1928, 1949, 1950, 1978, 1999, 2001, 2003, 2004, 2005, 2008, 2009, 2011
|-
| [[Lech Poznań]]
| &lt;center&gt;10
| 1983, 1984, 1990, 1992, 1993, 2010, 2015, 2022, 2025, 2026
|-
| [[MKS Cracovia]]
| &lt;center&gt;5
| 1921, 1930, 1932, 1937, 1948
|- 
| [[Pogoń Lwów]]
| &lt;center&gt;4
| 1922, 1923, 1925, 1926
|-
| [[Widzew Łódź]]
| &lt;center&gt;4
| 1981, 1982, 1996, 1997
|-
| [[Warta Poznań]]
| &lt;center&gt;2
| 1929, 1947
|-
| [[Polonia Bytom]]
| &lt;center&gt;2
| 1954, 1963
|-
| [[Polonia Warszawa]]
| &lt;center&gt;2
| 1946, 2000
|-
| [[ŁKS Łódź]]
| &lt;center&gt;2
| 1958, 1998
|-
| [[Stal Mielec]]
| &lt;center&gt;2
| 1973, 1976
|-
| [[Śląsk Wrocław]]
| &lt;center&gt;2
| 1977, 2012
|- 
| [[Zagłębie Lubin]]
| &lt;center&gt;2
| 1991, 2007
|-
| [[Garbarnia Kraków]]
| &lt;center&gt;1
| 1931
|-
| [[Szombierki Bytom]]
| &lt;center&gt;1
| 1980
|-
| [[Piast Gliwice]]
| &lt;center&gt;1
| 2019
|-
| [[Raków Częstochowa]]
| &lt;center&gt;1
| 2023
|-
| [[Jagiellonia Bialystok]]
| &lt;center&gt;1
| 2024
|-
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Ekstraklasa}}
* [http://www.ekstraklasa.org/ ekstraklasa.org] {{pl icon}}
* [http://www.ekstraklasa.net ekstraklasa.net] {{pl icon}}
* [http://www.90minut.pl/ 90minut.pl] {{pl icon}}

[[Kategorija:Nacionalna prvenstva u fudbalu]]
[[Kategorija:Fudbal u Poljskoj]]</text>
      <sha1>gf61gq1lggvpquhpgb09fnkzzz8dy50</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkve brvnare u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4573721</id>
    <revision>
      <id>42679773</id>
      <parentid>42260563</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T02:45:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22349" sha1="hxddzjayih5t3fj1fqcesakc2kh0wfb" xml:space="preserve">'''Crkve brvnare u Bosni i Hercegovine''' predstavljaju  crkvena zdanja graditeljskog naslijeđa [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], građene od drveta, pri čemu je brvno glavni građevinski element.

Promatrajući njihovu arhitektonsku artikulaciju, ne može se govoriti o primjeni nekih stilskih elementa, jer se radi o seoskim crkvama građenim bez umjetničkih i kulturnih uticaja. Neke su građene i bez uptrebe eksera.

Ovakve crkve građene su svuda u svijetu. U [[Rumunija|Rumuniji]] ih je izgrađeno preko 100, u [[Slovačka|Slovačkoj]] preko 50, [[Srbija|Srbiji]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoje još četiri, [[Rusija|Rusiji]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] [[Skandinavija|Skandinaviji]] i u [[Čile]]u na ostrvu Chiloé.

== Opšte ==
Crkve brvnare su proižašle iz toga što je za vrijeme [[Historija Bosne i Hercegovine (1463–1878)|osmanskog perioda]] bilo zabranjeno građenje monumentalnih građevina od čvrstog materijala, te je narod pokušavao da napravi skromne religijske građevine. Trošnost upotrebljene građe glavni je uzrok propadanja ovih objekata i  često su obnavljane. Građene su drvetom iz neposredne okoline, lako i brzo su sklapane u cjelinu. Neke su sastavljene i bez ijednog eksera. Djelo su samoukih majstora čija imena nisu poznata. Uglavnom su bez stilskih elemenata i dekoracija. Građene su na skrovitim mjestima u dubinama šume, daleko od pogleda. Po potrebi su se mogle lako rastaviti te opet sklopiti na nekom drugom mjestu.&lt;ref name=blagovijesti&gt;{{Cite web |url= https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/21_22/hum/Andjela-Djukic.pdf |title= Mentor: Haris Dervišević - Kandidatkinja: Anđela Đukić- Crkve i manastiri brvnare u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća - Crkva brvnara u Vaganu |work= Filozofski fakultet Sarajevo - ff.unsa.ba |accessdate= 9. 10. 2022 |archive-date= 2023-04-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230401105832/https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/21_22/hum/Andjela-Djukic.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Prema popisu, koji je za potrebe [[Eparhija banjalučka|Banjalučke eparhije]] rađen 1911. godine, na prostoru Bosanske krajine su bila ukupno 83 sakralna objekta izrađena od drveta. Njih 7 je nastalo u XVIII. stoljeću, 16 u XIX. stoljeću (do 1878. godine), a do 1911. godine ukupno 60. Do 1952. godine ih je bilo približno 30. Veliki broj drvenih crkava nestao je u toku [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] i u godinama poslije njegovog završetka, (loše ili nedovoljno održavanje).&lt;ref name=momorović&gt;{{Cite web |url= https://www.bing.com/search?q=Petar+Momirovi%C4%87%2C+Drvene+crkve+zapadne+Bosne&amp;cvid=1bebf5eba3b7492bb9cbedc09149aa1d&amp;aqs=edge..69i57.2957j0j4&amp;FORM=ANAB01&amp;PC=U531 |title= Petar Momirović: Drvene crkve zapadne Bosne |work= www.bing.com |accessdate= 9. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Podjela ==
Od pada Bosne i Hercegovine pod Osmanlije u XV stoljeću pa sve do kraja XIX stoljeća podignut je veliki broj crkava od drveta. Spomenute konstrukcije variraju u oblicima, kvalitetima i dekoracijama, ali ih je moguće podijeliti u četiri tipa:
* Prvom najstarijem tipu pripadaju crkve iz druge polovine XVIII stoljeća, koje odlikuje jednostavna gradnja, skromne dimenzije, a njihova konstrukcija se nalazi direktno na zemlji, bez temelja. Većinom su kosturnog sklopa, sa zidovima od užljebljenih dasaka, manji broj je od pravih brvana četvorougaonog presjeka. Brvna ovog tipa su na uglovima povezana na preklop. Niskih su zidova koji rijetko dostižu visinu čovjeka i strmih krovova, te manjih prozora. Spoljašnjim izgledom asociraju na seoske kuće. Ovom tipu pripadaju crkve brvnare u Šljivnu (1756.), Javoranima (1756.), Romanovcima (polovina XVIII stoljeća), Kolima (1759.) i Malom Blašku (1740.-1743.).
* Drugi tip odnosi se na crkve iz XIX stoljeća. Najčešće su od masivnog brvna, nešto većih dimenzija, dekorativnijih krovova, sa debljim slojevima šindre. Hramovi ovog tipa uvijek imaju poligonalne apside. Brvna su spojena na na dvostruki preklop. U ovaj tip ubrajaju se crvke brvnare u Palačkovcima (1843.), Rakelićima (1856.), Jelićka (prva polovina XIX stoljeća), Štrbcima (1875.), Vaganu (temelji iz 1672., obnovljena 1878.) 
* Treći tip crkvi brvnara predstavlja prelazni tip koji ima osnovne karakteristike prethodnog tipa, s novijim elementima. Karakteristika prelaznog stila, odnosno trećeg tipa je trostrana apsida, plitka rezbarija i dekoracija bojom. Jedinu očuvanu crkvu brvnaru ovog tipa čini crkva u Krupi na Vrbasu (1735).
* Četvrtom tipu pripadaju novije crkve brvnare s razvijenijom osnovom, složenijom obradom materijala, i raskošnijom dekoracijom. Zidovi su visočiji, krovovi strmiji, a unutrašnjost veća. Kod ovih crkava javlja se vanjski trijem. U ovu grupu spadaju crkve u Drugovićima (1867), Busnovima (1870), Marićkoj (1870-1872), Imljanima (XVIII stoljeće) i Marinama (1888).
=== Pravoslavne crkve ===
[[File:6939 Црква брвнара, Јаворани, Кнежево.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Javoranima]]
==== Crkva u Javoranima ====
[[Crkva brvnara u Javoranima|Crkva brvnara Svetog Nikole u Javoranima]] u opštini [[Kneževo]], Republika Srpska, je hram Srpske pravoslavne crkve, [[Eparhija banjalučka]]. Kulturno je dobro Republike Srpske. Sagrađena je 1757. godine, a posljednji put je obnovljena 2005. godine. U crkvi se nalazio veći broj [[ikona]] iz 1757 i 1758. godine, sa natpisima da su te ikone namjenjene javoranskoj crkvi. Na ikoni Svetog Nikole stoji natpis da ju je donio jeromonah Nikodim Gomioničanin iz Kostajnice 1787. godine.

[[File:Црква брвнара посвећена св. Николи, Романовци 5.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Romanovcima]]
==== Crkva u Romanovcima ====
Crkva brvnara svetog Nikole u Romanovcima, opština [[Bosanska Gradiška]] je objekat pravougaonik dimenzija 7,42 m dužine i 4,16 m širine. Visina zidova iznosi 1,95 m, dok ukupna visina crkve, mjerena od nivoa terena do sljemena, iznosi 5,75 m. Crkva nema [[oltar]]sku [[Apsida|apsidu]]. Crkava je [[nacionalni spomenik BiH]] kojeg čine:
* objekat crkve, 
* staro groblje sa pet krstača
* carske dveri, 
* polijelej,
* služabnik i
* psaltir koji se sada nalaze u zgradi Eparhije u Banjoj Luci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2413 |title=Crkva brvnara u Romanovcima |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2016-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817045541/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2413 }}&lt;/ref&gt;

[[File:Храм Вазнесења Господњег (брвнара) у Колима.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Kolima]]
==== Crkva u Kolima ====
Crkva brvnara Vaznesenja Hristovog u Kolima kod Banja Luke, na lokalitetu Branilovice. Posvećena je Vaznesenju - Spasovdanu. Selo Kola nalaze se u banjalučkim Vrhovinama, na nadmorskoj visini od oko 420 m.n.v., desetak kilometara jugozapadno od Banje Luke, a u neposrednoj blizini puta Banja Luka - [[Ključ]]. Ne postoje precizni dokazi o vremenu kada je nastala, ni kada je preseljena na novi lokalitet. Kako navodi Momirović Petar iz posrednih podataka može se zaključiti da je sadašnji objekat najranije datira iz polovine XVIII stoljeća. Važan zapis koji je pomogao u datiranju ove crkve nalazi se u psaltiru [[Manastir Gomionica|manastira Gomionice]], štampanom u [[Moskva|Moskvi]] 1759 g.&lt;ref name=blagovijesti/&gt;

Zapis se na daskama ikonostasa govori o mijenjanju pokrova ove crkve. Iako godina pokrivanja nije navedena, na osnovu sličnosti sa zapisom koji su ostavili obnovitelji crkve u Javoranima, a koji je datiran u 1824. godinu, pretpostavlja se da je i popravka krova u crkvi u Kolima izvršena negdje u trećoj deceniji XIX stoljeća.

Crkva je pravougaonog oblika oko 7,18 x 4,21 m. Na udaljenosti od 7–8 m zapadno od crkve, podignut je, iza 2000. godine,  poluotvoreni zvonik na stupovima. Crkva je nacionalni spomenik BiH&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3067 |title= Crkva brvnara u Kolima Banja Luka |work= kons.gov.ba |accessdate= 13. 3. 2016 |archive-date= 2016-08-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160823005111/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3067 }}&lt;/ref&gt;

Ova crkva ima veliku vrijednost, jer su rijetki primjeri da se do danas očuvaju originalni detalji, kao što su kovani ekseri i klanfe, brava i ključevi. U unutrašnjosti crkve se čuvaju carske dveri i ikone Svetog Petra i Pavla koje potiču iz prve polovine XIX stoljeća.

[[File:NKD438 - Crkva brvnara Malo Blaško 4.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Malom Blašku]]
==== Crkva u Malom Blašku ====
Crkva brvnara u selu Malom Blašku, opština [[Laktaši]], potiče iz perioda oko 1750. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3343 |title=Crkva brvnara u selu Malo Blaško |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 6. 2016 |archive-date=2021-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210504224114/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3343 }}&lt;/ref&gt;  Postavljena je na kamene temelje i cjelokupno izvedena od [[hrast]]ovog drveta. Vanjske dimenzije osnove crkve su 7,19 x 4,02m. Ukupna visina objekta iznosi 5,11m. Pokrivena je strmim četverovodnim krovom od hrastove šindre, izvedenim nizom rogova, bez grebenjača, čije odsustvo omogućuje suptilnije spajanje krovnih ploha. Crkava je [[nacionalni spomenik BiH]].
 
==== Crkva u Palačkovcima ====
Crkva brvnara svetih apostola Petra i Pavla u Palačkovcima, nalazi se u opštini [[Prnjavor]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2562 |title=Crkva brvnara u Palačkovcima |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 3. 2016 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130110133/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2562 }}&lt;/ref&gt; Izgrađena je 1843. Crkva je dimenzija 9,82 x 4,56 m. Visina sljemena iznosi preko 7,00 m. Rađena je od hrastovih savršeno tesanih brvana čiji su spojevi i preklopi urađeni vrlo precizno. Zidna brvna su uža od temeljnih koja su postavljena na grubo pritesano kamenje i na uglovima su povezana dvostrukim preklopom. U enterijeru crkva je podijeljena, kao i većina objekata ovog tipa, na: [[Priprata|pripratu]], naos i oltarski prostor. Ukrašena je ikonama. Obnovljena je 2004. i 2005. godine zahvaljujući sredstvima donatora i Vlade Republike Srpske.&lt;ref&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/komentar/komentar_dana/Bijeg-uz-amin-pravosudja/2786 Crkve brvnare - jedinstvene i čuvene u svijetu - 18.08.2007]&lt;/ref&gt;

[[File:Crkva brvnara u Jelićkoj 8.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Jelićki]]
==== Crkva u Jelićki ====
Crkva brvnara prenosa moštiju svetog Nikole u Jelićki, Eparhija banjalučka, nalazi se na teritoriji opštine [[Prijedor]]. Osnovu crkve predstavlja pravougaonik čije dimenzije su: dužina 9,00 m (mjereno bez apside) i širina 5,40 m. Crkva sa istočne strane ima petostranu [[oltar]]sku apsidu dužine 1,35 m. Cijela crkva je građena od glatko otesanih hrastovih brvana. Temeljna brvna – podložnice ili podvale – nekada su ležale na zemlji sve do rekonstrukcije od 1890. do 1895. godine, kada je crkvi dozidan i kameni sokl. Visina temeljnog brvna iznosi 0,37&amp;nbsp;cm. Ostala brvna su horizontalno poredana jedno na drugo, sve do vjenčanice.

Konstrukciju krova sačinjava kostur sa rogovima koji su međusobno povezani pajantama bez sljemenjače. Zaobljeni dio krova ima oblik kupe i  iskonstruiran je pomoću velikog broja prirožaka, bez podvostručavanja kutnih rogova.

Crkva ima dvoja vrata – glavna, koja se nalaze sa zapadne strane objekta, i sporedna, smještena na sjevernoj strani.
[[File:Православна црква брвнара, градитељска цјелина (црква посвећена преносу моштију Св. Николе), Јелићка, (1).jpg|mini|160px|desno|Unutrašnjost crkva u Jelićki]]
Ispred crkve je, pred zapadnim ulazom, u periodu [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, podignut zvonik. Osnova zvonika je približno kvadratična, dimenzija 3,10 x 3,10 m. Konstrukciju zvonika sačinjavaju četiri drvena stupa dimenzija 30x30 cm čiji razmak se postepeno sužava prema vrhu. Stupovi su oslonjeni na kamene baze. Sa vanjske strane su u deset horizontalnih redova pokovane drvene daske sa polukružnim završetkom. Zvonik je završen četverostrešnim krovićem pokrivenim klisom. Na zvonik je sa zapadne strane pričvršćeno drveno klepetalo.

Oltarni prostor crkve je od [[naos]]a odijeljen [[ikonostas]]nom pregradom, sa  [[ikona]]ma slikanim tehnikom tempera na platnu. Slike su rad domaćeg majstora i oštećene su. Crkava je [[nacionalni spomenik BiH]] koji se sastoji od: 
* objekta crkve, 
* zvonika 
* ikone 
* ikonostasne pregrade i 
* šest knjiga.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2561 |title=Crkva brvnara u Jelićki |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 3. 2016 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130110129/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2561 }}&lt;/ref&gt;

[[File:Crkva Sv. Ilije Strpci 15.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Štrpcima]]
==== Crkva u Štrpcima ====
Crkva brvnara u Štrpcima Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Dabrobosanska mitropolija. Nalazi se u naselju [[Štrpci]]u, opština [[Rudo]]. Sagrađena je nakon podizanja hercegovačkog ustanka 1875. godine. Podignuta je na terenu sa blagim nagibom po principu starovlaške kuće. Crkva pripada jednobrodnom tipu hrama. Sagrađena je od tvrde lučevine. Temelj crkve zidan je od lomnjenog kamena sa krečnim malterom, preko koga su postavljene masivne grede. Zidovi čine borova brvna, slagana na krajevima u ćert, dok su u središnjim dijelovima crkve, kao i otvorima brvna slagana u nutovane stubove. Crkva ima dva ulaza s vratima bez dekoracije.&lt;ref name=blagovijesti/&gt;

Ulaz sa zapadne strane ima trijem koji je postavljen na četiri drvena stuba. Stubovi trijema pridržavaju krovnu konstrukciju, gdje natkrov štiti i trijem od kiše. Ispred ulaza postavljene su u novije doba betonske stepenice, koje su vjerovatno u prvobitnom stanju crkve bile od drveta ili kamena. Unutrašnjost crkve ojačana je s četiri masivne grede, a oltarski prostor ojačan je s deset greda koje su spojene na gredi koja pravi pregradu oltara i unutrašnjeg prostora gdje je i ikonostas postavljen. Pod crkve je od dasaka, a crkva je 
zasvedena koritastim svodom. Crkva ima tri prozora. Krov crkve je u prvobitnom stanju bio od šindre, a sada je zamijenjen pokrovom od crijepa i u jednom djelu na apsidalnoj strani postavljen je pokrov od pocinčanog lima.
Crkva posjeduje veliki broj ikona, ali većina ih je u jako lošem stanju. Vlaga je saprala boju s ikona, samo se još malo naziru likovi koji su predstavljeni.&lt;ref name=blagovijesti/&gt;

[[File:Manastir Blagovesti 01.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Vaganu]]
==== Crkva u Vaganu ====
Crkva brvnara u Vaganu pripada manastiru Blagovijesti, Srpska pravoslavna crkva, [[Mitropolija dabrobosanska]]. Nalazi se u naselju [[Vagan]]u, opština [[Rudo]]. Manastir je podignut 1870. god, mada se ovo mjesto, kao bogoslužbeno mjestom u raznim putopisima i ljetopisima pominje mnogo ranije.

Crkva pripada redu manjih građevina. Sagrađena je od drveta smrče koje ima tonove boje od žućkasto-bijele do smeđe-sive. Brvna su vezana na ćert. Vjenčanice su spuštene sa zapadne strane i na njima su postavljena po dva para rogova, čime je nastala nadstrešnica koja pored estetskog značaja ima i ulogu zaštite od spoljašnjih faktora. Postoje dva ulaza u crkvu, jedna vrata sa zapadne strane koja su jednostavna i lučno zasvedena i druga sporedna vrata sa sjeverne strane. Na njoj su i četiri prozora, tri u [[oltar]]skom prostoru različitih dimenzija i jedan na južnoj strani [[naos]]a.&lt;ref name=blagovijesti/&gt;

Uzdužno je ojačana dvjema gredama koje vezuju zidna platna, dok greda koja dijeli oltarski prostor od naosa ima dodatnu funkciju – da se na nju pričvrsti jednostavan ikonostas od dasaka. Oltarsku apsidu ojačavaju dvije uzdužne kratke grede, koje su s jedne strane učvršćene na jednu poprečnu gredu do oltara, a s druge povezuju polukružna brvna na apsidi. Zasvedena je koritastim svodom, a umjesto šašovaca kojima su najčešće zasvođene 
osaćanske bogomolje, u ckvi brvnari u Vaganu postavljene su na tavanici široke smrčeve daske.
&lt;ref name=blagovijesti/&gt;
[[File:Црква брвнара Св. Николаја.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Krupi na Vrbasu]]
==== Crkva u Krupi na Vrbasu ====
Crkva brvnara svetog Nikole u [[Krupa na Vrbasu|Krupi na Vrbasu]]  smještena je u zaseoku Tovilovići, na uzvisini na obodu hrastove šume. Do crkve vodi lokalna saobraćajnica u neposrednoj blizini glavnog puta [[Banja Luka]] - [[Jajce]]. Podignuta je 1735 g. Dimenziije objekta su: dužina veća od 8 m i širina veća od 6 metara, dodatom trostranom apsidom. Zvonik koji se nalazi u dvorištu crkve nije autentičan, tj. izgrađen je u novije vrijeme. Tokom poslednje rekonstrukcije crkve, u objekt uvedena je električna energija. Crkava je [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3372 |title=Crkva brvnara u Krupi na Vrbasu |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 3. 2016 |archive-date=2021-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414181153/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3372 }}&lt;/ref&gt;

[[File:Црква Светог пророка Илије у Марићкој 04.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Marićki]]
==== Crkva u Marićki ====
Crkva brvnara svetog Ilije u Marićki, Eparhija banjalučka, nalazi se na teritoriji opštine [[Prijedor]]. Selo Marićka je smješteno na jugozapadnom dijelu prijedorskog potkozarja, sa lijeve strane rijeke Gomionice, oko 20&amp;nbsp;km jugozapadno od Prijedora,&lt;ref name=&quot;Crkva brvnara u Marćki&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3341 |title=Crkva brvnara u Marćki |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 3. 2016 |archive-date=2020-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629094006/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3341 }}&lt;/ref&gt; Podignuta je 1670. godine. Ukupni vanjski gabariti crkve iznose 9,50 x 19,77 metara.

Arhitektonski izgled crkve, a naročito konstruktivno i arhitektonsko rješenje krova crkve sa prepuštenim širokim strehama, niskim drvenim zidovima, dekorativno-arhitektonskim elementima trijema i zvonika, domišljatim i konstruktivno uspjelim tesarskim vezama drvenih konstruktivnih elemenata, vještina savladavanja relativno velikih konstruktivnih raspona, ali i vanredan osjećaj za proporcionalnost objekta, svjedoče o izuzetnom zanatskom umijeću lokalnih drvodjelja-neimara. Dostignuće graditelja je tim vrednije, imajući u vidu kompleksnost društveno-političkih i ekonomskih prilika kraja 19. vijeka, u vrijeme kada je crkva bila obnavljana.

Crkva je sa pokretnom imovinom [[nacionalni spomenik BiH]]. Pokretnu imovinu sačinjavaju: 
* ikonostas sa 22 ikone, 
* devet bogoslužbenih knjiga, 
* dvije ikone, 
* liturgijski predmeti, 
* prijestolni krst, 
* kandilo i 
* vrata sa originalnim metalnim ključem.&lt;ref name=&quot;Crkva brvnara u Marćki&quot;/&gt;

[[File:Crkva Sv. Proroka Ilije na Lukama, Trebevic, Republika Srpska.jpg|mini|160px|desno|Crkva u Lukama]]
==== Crkva u Lukama (Trebević) ====
Crkva Svetog Proroka Ilije je izgrađena u selu Luke, na [[Trebević]]u, tačno 1.500 metara od novog magistralnog puta Pale - Tvrdimići - Lukavica. Podignuta je 1943. godine, a porušena 1955. godine. Gradnja je ponovo započeta 1993. godine, i završena 1996. godine po projektu Predraga Ristića, arhitekte iz [[Beograd]]a. Ispred crkve je napravljen zvonik koji je fizički odvojen od broda crkve.&lt;ref&gt;[https://turizamrs.org/crkva-sv-proroka-ilije/ Crkva svetog proroka Ilije - turizamrs.org]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Pale, dreveny kostelik z rak-uh. ery.jpg|mini|desno|160px|Drvena katolička crkva na Palama]]
=== Katoličke crkve ===
==== Crkva svetog Josipa na Palama ====  
Vanjske dimenzije objekta iznose 17 x 8 m, sa apsidom. Visina zidova crkve, mjereno od poda do početka svoda, iznosi oko 4 m, a visina do tjemena svoda oko 7 m. Zidovi crkve su rađeni od masivnih brvana (balvana) sa tankim drvenim gredicama između njih. Brvna su postavljena na kameni postament visine 40&amp;nbsp;cm, izrađen od nepravilno tesanih kamenih blokova, postavljenih u dva horizontalna reda. Dvovodni krov crkve je pokriven crijepom, a viševodni krovovi apside i zvonika limom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2504 |title=Crkva brvnara na Palama |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 6. 2016 |archive-date=2017-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170101002724/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2504 }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Ljiljana Ševo]],  Banja Luka, 2002. -Crkva u Romanovcima, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Banja Luka, 2002.
* Petar Momirović, Naše starine III. [[Sarajevo]]: 1956, 149-173. -Drvene crkve zapadne Bosne
* Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje, «Sarajevo Publishing», Sarajevo, 1999.

== Reference ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.laktasiturizam.org/241/laktasiturizam/Sakralni-objekti Drvena crkva u Laktašima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618152738/http://www.laktasiturizam.org/241/laktasiturizam/Sakralni-objekti |date=2017-06-18 }}
{{Commonscat|Wooden churches in Bosnia and Herzegovina}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Gradišci]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Laktašima]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Prijedoru]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Prnjavoru]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Crkve brvnare]]
[[Kategorija:Eparhija banjalučka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka arhitektura]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Palama]]</text>
      <sha1>hxddzjayih5t3fj1fqcesakc2kh0wfb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Solovjov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580800</id>
    <revision>
      <id>42679885</id>
      <parentid>42310939</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T10:53:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Puszczanin</username>
        <id>152649</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Šablon</comment>
      <origin>42679885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6676" sha1="r9gisyzebyakiesjju2utccohxqupx7" xml:space="preserve">{{Infokutija filozof
| ime                 = Vladimir Solovjov
| slika               = V.Solovyov.jpg
| širina_slike        = 
| opislike          = Vladimir Solovjov
| puno_ime            = Vladimir Sergejevič Solovjov
| datum_rođenja = {{birthdate|1853|1|28|df=y}}
| obrazovanje        = [[Moskva]], [[Ruska Imperija]]
| datum_smrti = {{dda|1900|8|30|1853|1|28|df=y}}
| mjesto_smrti         = [[Uzkoje]], Ruska Imperija
| škola = [[Moskovski državni univerzitet Lomonosov]]
| era               = [[filozofija 19. veka]]
| regija              = [[ruska filozofija]]
| škola    = [[platonizam]]&lt;br /&gt;[[hrišćanski misticizam]]&lt;br /&gt;ruski simbolizam
| uticaj_od          = [[Platon]]&lt;br /&gt;[[Aristotel]]&lt;br /&gt;[[Fjodor Dostojevski]]&lt;br /&gt;[[Ogist Kont]]&lt;br /&gt;[[Imanuel Kant]]&lt;br /&gt;[[Dante Aligijeri]]&lt;br /&gt;[[Valentin]]&lt;br /&gt;[[Plotin]]
| uticaj_na           = [[Nikolaj Berđajev]]&lt;br /&gt;[[Sergej Bulgakov]]&lt;br /&gt;[[Pavel Florenski]]&lt;br /&gt;[[Semjon Frank]]&lt;br /&gt;[[Andrej Beli]]&lt;br /&gt;[[Fjodor Dostojevski]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Kožev]]&lt;br /&gt;[[Aleksandar Blok]]
}}

'''Vladimir Sergejevič Solovjov'''&lt;ref&gt;The name Solovyov derives from &quot;соловей&quot;, &quot;solovey&quot;, Nightingale in Russian.&lt;/ref&gt; ({{jez-rus|Влади́мир Серге́евич Соловьёв}}; [[Moskva]], [[28. januar]] [[1853]] — [[Uzkoje]], [[30. avgust]] [[1900]]) bio je ruski [[Filozofija|filozof]], [[teolog]], [[pesnik]], pisac [[pamflet]]a i [[Književna kritika|književni kritičar]], koji je igrao značajnu ulogu u razvoju {{Međujezička veza|ruska filozofija|lt=ruske filozofije|ru|Русская философия|vertical-align=sup}} i poezije s kraja 19. i duhovnog preporoda s početka 20. veka.

== Život i rad ==
Vladimir Sergejevič Solovjov, sin istoričara Sergeja Mihajloviča Solovjova, rođen je u Moskvi, 28. januara 1853.&lt;ref&gt;Dahm, Helmut and Wright, Kathleen. ''Vladimir Solovyev and Max Scheler: Attempt at a Comparative Interpretation,'' pp. 219. Springer, 1975&lt;/ref&gt; Njegova majka, Poliksena Vladimirovna, bila je poljskog porekla, i među njenim precima bio je mislilac [[Grigorij Skovoroda]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Divine Sophia: The Wisdom Writings of Vladimir Solovyov|author=Judith Deutsch Kornblatt|publisher=Cornell University Press|year=2009|isbn=978-0-8014-7479-8|pages=22, 12}}&lt;/ref&gt;

U svojim tinejdžerskim danim Solovjov se odrekao pravoslavlja zarad [[Nihilizam|nihilizma]], ali je kasnije njegovo neodobravanje [[Pozitivizam|pozitivizma]]&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;
History of Russian Philosophy section on Solovyov «Istoriя rossiйskoй Filosofii » (1951) by N. O. Lossky, Publisher: Allen &amp; Unwin, London ASIN: B000H45QTY International Universities Press Inc NY, NY. {{ISBN|978-0-8236-8074-0}} sponsored by Saint Vladimir's Orthodox Theological Seminary&lt;/ref&gt; viđeno kao izražavanje stavova u skladu sa stavovima pravoslavne crkve.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

U svom delu „Kriza zapadne filozofije: Protiv pozitivizma“ Solovjov je kritikovao pozitivističko odbijanje Aristotelovog esencijalizma, odnosno filozofskog realizma. Pozitivizam, prema Solovjovu, samo potvrđuje pojavu nekog objekta, negirajući intuitivnu realnost koju ljudi doživljavaju kao deo svoje svesti.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Vladimir Solovjov postao je prijatelj i poverenik [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]]. Suprotno od stavova Dostojevskog, Solovjov je bio naklonjen [[Katolička crkva|rimokatoličkoj crkvi]]. On se zalagao za ukidanje raskola ([[ekumenizam]], [[sobornost]]) između pravoslavne i katoličke crkve - eventualno, „sa etičke i socijalne tačke gledišta“,&lt;ref&gt;Von Balthasar, Hans Urs, ''The Glory of the Lord: A Theological Aesthetics – III: Studies in Theological Style: Lay Styles,'' Ignatius 1986. pp. 282ff&lt;/ref&gt; spajajući sve u katolicizam.&lt;ref&gt;Falk, Henrich, ''Wladimir Solowjews Stellung zur katholischen Kirche,'' in ''Stimmen der Zeit,'' 1949. pp. 421–435&lt;/ref&gt;

Solovjov se nikada nije ženio, niti je imao decu, ali, vodio je idealizovane odnose, koje je ovekovečio u svojoj duhovnoj ljubavnoj poeziji, uključujući dve žene po imenu Sofija.&lt;ref&gt;''The Religious Poetry of Vladimir Solovyov'' (Semantron Press, 2008)&lt;/ref&gt; Odbacio je tvrdnje mistične Ane Šmit, koja je tvrdila da je njegov božanski partner.&lt;ref&gt;
Samuel Cioran. ''Vladimir Solov’ev and the Knighthood of the Divine Sophia'' (Wilfrid Laurier University Press, 1977), 71.&lt;/ref&gt;

Solovjov je umro kao siromašni beskućnik 1900. godine, ostavljajući svog brata Mihajla Sergejeviča i nekoliko kolega da brane njegovo intelektualno nasleđe.

== Uticaj ==
Široko je rasprostranjeno mišljenje da je Solovjov bio glavna inspiracija za [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] za likove Aljoše i Ivana Karamazova u delu [[Braća Karamazovi]].&lt;ref&gt;Zouboff, Peter, Solovyov on Godmanhood: Solovyov’s Lectures on Godmanhood Harmon Printing House: Poughkeepsie, New York, 1944; see Czeslaw Milosz's introduction to Solovyov’s War, Progress and the End of History. Lindisfarne Press: Hudson, New York 1990.&lt;/ref&gt; Uticaj Solovjova se takođe može videti u delima simbolista i neoidealista kasnije ruske sovjetske ere. Njegova knjiga „[[Smisao ljubavi]]“ može se posmatrati kao jedan od filozofskih izvora [[Lav Tolstoj|Tolstojeve]] „Krojcerove sonate“ (1889). Ovo je takođe delo u kome je uveo pojam “sizigi” da bi označio “bliski savez”.

Solovjov je uticao na religioznu filozofiju [[Nikolaj Berđajev|Nikolaja Berđajeva]], [[Sergej Bulgakov|Sergeja Bulgakova]], [[Pavel Florenski|Florenskog]], [[Semjon Frank|Franka]], na ideje Rudolfa Štajnera i poeziju i teoriju ruskih simbolista, odnosno [[Andrej Beli|Belija]], [[Aleksandar Blok|Bloka]] i drugih.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|title=Divine Sophia: The Wisdom Writings of Vladimir Solovyov|author=Judith Deutsch Kornblatt|publisher=Cornell University Press|year=2009|isbn=978-0-8014-7479-8|pages=22, 12}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Kostalevsky|first=Marina|title=Dostoevsky and SolovievThe Art of Integral Vision|year=1997|url=https://archive.org/details/dostoevskysolovi0000kost|publisher=Yale University Press |location= | isbn = 0-300-06096-3}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vladimir Sergeyevich Solovyov}}
* [http://www.iep.utm.edu/solovyov/ Biografija na sajtu Internet enciklopedije filozofije]
* [http://worldcat.org/identities/lccn-n79-68418/ Njegova ili dela o njemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150528014537/http://worldcat.org/identities/lccn-n79-68418/ |date=2015-05-28 }}

{{Lifetime|1853|1900|Solovjov, Vladimir}}

[[Kategorija:Ruski filozofi]]
[[Kategorija:Ruski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Moskva]]</text>
      <sha1>r9gisyzebyakiesjju2utccohxqupx7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cosmos: A Spacetime Odyssey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4601174</id>
    <revision>
      <id>42679769</id>
      <parentid>42606428</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T01:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33128" sha1="1xrt3lj50kr7ld6ssyk4dg7mshgbvv7" xml:space="preserve">{{Infokutija02 TV
| naziv_eisije      = Cosmos:&lt;br&gt; A Spacetime Odyssey
| slika             = Cosmos spacetime odyssey titlecard.jpg
| žanr              = naučna dokumentarna
| based_on          = {{Based on|''[[Cosmos: A Personal Voyage]]''|[[Carl Sagan]]&lt;br&gt;[[Ann Druyan]]&lt;br&gt;[[Steven Soter]]}}
| scenario          = Ann Druyan&lt;br&gt;Steven Soter
| režija            = [[Brannon Braga]]&lt;br /&gt;[[Ann Druyan]]
| voditelj          = [[Neil deGrasse Tyson]]
| kompozitor        = [[Alan Silvestri]]
| zemlja            = {{flag|Sjedinjene Države}}
| lokacija          = [[Santa Fe, New Mexico|Santa Fe]]&lt;br&gt; [[Culver City, California|Culver City]]
| jezik             = engleski
| br_sezona         = 1
| br_epizoda        = 13
| lista_epizoda     = #Epizode
| izvršni_producent = {{Plainlist|
* [[Seth MacFarlane]]
* Ann Druyan
* Brannon Braga
* Mitchell Cannold
}}
| producent         = Livia Hanich&lt;br /&gt;Steven Holtzman&lt;br /&gt;Jason Clark
| monmtaža          = John Duffy&lt;br /&gt;Eric Lea&lt;br /&gt;Michael O'Halloran
| fotografija       = Bill Pope
| trajanje          = 41–44 min.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://itunes.apple.com/us/tv-season/cosmos-spacetime-odyssey-season/id888781083|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey, Season 1|publisher=[[iTunes]]|accessdate=29. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
| kompanija         = Cosmos Studios&lt;br&gt;[[Fuzzy Door Productions]]&lt;br&gt;Santa Fe Studios
| distributor       =
| kanal             = [[Fox Broadcasting Company|Fox]]&lt;br&gt;[[National Geographic Channel]]
| slika_format      = [[16:9]] [[HDTV]]
| početak           = {{Start date|2014|3|9|df=y}} 
| kraj              = {{End date|2014|6|8|df=y}}
| prethodi          = ''[[Cosmos: A Personal Voyage]]''
}}
'''''Kozmos: odiseja u prostorvremenu''''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Cosmos: A Spacetime Odyssey''), američka znanstvena [[televizijski dokumentarac|dokumentarna televizijska]] serija.&lt;ref name=&quot;NYT-20140304&quot;&gt;{{cite news |last=Overbye |first=Dennis |authorlink=Dennis Overbye |title=A Successor to Sagan Reboots ‘Cosmos’ |url=http://www.nytimes.com/2014/03/04/science/space/a-successor-to-sagan-reboots-cosmos.html |date=4. 3. 2014|work=[[New York Times]] |accessdate=4. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Predstavlja je [[Neil deGrasse Tyson]] i nastavak je televizijske serije iz 1980. godine ''[[Kozmos: osobno putovanje]]'', koju je predstavljao [[Carl Sagan]]. Izvršni su producenti [[Seth MacFarlane]] i [[Ann Druyan]], Saganova udovica.&lt;ref name=&quot;hwr announce&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sellers|first=John|title=Seth MacFarlane to Produce Sequel to Carl Sagan's 'Cosmos'|url=http://www.reuters.com/article/2011/08/05/idUS178470467020110805|publisher=[[Reuters]]|accessdate=29. 10. 2012|archivedate=2012-11-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121130050451/http://www.reuters.com/article/2011/08/05/idUS178470467020110805|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Serija je praizvedena 9. ožujka 2014. godine,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Library of Congress Officially Opens The Seth MacFarlane Collection of Carl Sagan and Ann Druyan Archive|url=http://www.loc.gov/today/pr/2013/13-200.html|work=News from the Library of Congress|accessdate=12. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; simultano širom deset mreža [[21st Century Fox]]a u SAD-u. Ostatak serije emitirat će se na [[Fox Broadcasting Company|Fox]]u, a [[National Geographic Channel]] reemitirat će epizode večer poslije s dodatnim sadržajem.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theepochtimes.com/n3/551827-cosmos-a-spacetime-odyssey-premiere-air-date-time-tv-channel-live-stream/ |title=‘Cosmos: A Spacetime Odyssey’ Premiere: Air Date, Time, TV Channel, Live Stream |accessdate=16. 3. 2014 |archive-date=2014-03-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140316150817/http://www.theepochtimes.com/n3/551827-cosmos-a-spacetime-odyssey-premiere-air-date-time-tv-channel-live-stream/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Glazbu za ''Kozmos: odiseju u prostorvremenu'' napisao je [[Alan Silvestri]].&lt;ref name=&quot;MacFarlaneTwitter&quot;&gt;[https://twitter.com/SethMacFarlane/status/422893692374900737 Seth MacFarlane tweet] na [[Twitter]]u&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Izvorni 13-dijelni ''[[Kozmos: osobno putovanje]]'' prvi je put bio emitiran 1980. godine na [[Public Broadcasting Service|PBS-u]], a domaćin je bio [[Carl Sagan]]. Predstava je od svojeg emitiranja smatrana veoma značajnom; [[David Itzkoff]] iz ''[[The New York Times]]a'' opisao ju je kao &quot;presudan trenutak u prikazivanju znanstvenog televizijskog programa&quot;.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;/&gt; Predstavu je gledalo najmanje 400 milijuna ljudi u 60 različitih zemalja,&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;/&gt; a sve do dokumentarca ''[[Građanski rat (TV-serija)|Građanski rat]]'' ostala je najcjenjeniji program mreže.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://articles.latimes.com/2013/may/13/entertainment/la-et-st-fox-seth-macfarlane-cosmos-neil-degrasse-tyson-20130513 | title = 2013 Upfronts: Fox, Seth MacFarlane to reboot Carl Sagan's 'Cosmos' | first = Meredith | last = Blake | date = 13. 5. 2013| accessdate = 22. 7. 2013| work = [[Los Angeles Times]] }}&lt;/ref&gt;

Poslije [[Carl Sagan#Smrt|Saganove smrti]] 1996. godine njegova je udovica [[Ann Druyan]], suautorica izvorne serije ''Kozmos'' zajedno sa [[Steven Soter|Stevenom Soterom]], producentom serije, i astrofizičarom [[Neil deGrasse Tyson|Neilom deGrasseom Tysonom]], pokušavala izraditi novu verziju serije s ciljem da privuče što širu publiku, a ne samo onu koju zanima znanost. Borili su se godinama s opirućim televizijskim mrežama koje nisu uvidjele široku privlačnost predstave.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news | url = http://www.nytimes.com/2011/08/05/arts/television/fox-plans-new-cosmos-with-seth-macfarlane-as-a-producer.html | title = ‘Family Guy’ Creator Part of ‘Cosmos’ Update | work = [[The New York Times]] | date= 5. 8. 2011| accessdate = 28. 6. 2012| first = Dave | last = Itzkoff }}&lt;/ref&gt;

== Razvoj ==
[[Datoteka:Seth MacFarlane by Gage Skidmore 5.jpg|thumb|left|150px|Animator [[Seth MacFarlane]] bio je ključan u stjecanju financijske potpore mrežâ za ''Kozmos: odiseju u prostorvremenu'', a ujedno je i njezin izvršni producent.]]
[[Seth MacFarlane]] upoznao je Druyan preko Tysona 2008. godine na početku [[Razmjena znanosti i zabave|Razmjene znanosti i zabave]], novog losanđeleskog ureda [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti]], dizajnirana radi povezivanja holivudskih scenarista i redatelja sa znanstvenicima.&lt;ref name=&quot;wapost papers&quot;/&gt; Godinu dana poslije, na ručku s Tysonom u New York Cityju 2009. godine, MacFarlane je doznao za njihovo zanimanje ponovne izrade ''Kozmosa''. U djetinjstvu je na njega jako utjecao ''Kozmos'' vjerujući da ''Kozmos'' služi &quot;[premoštenju] jaza između akademske zajednice i opće javnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;wapost papers&quot;/&gt; Tada je MacFarlane rekao Tysonu, &quot;na točki sam svoje karijere u kojoj imam nešto raspoloživa dohotka... i želio bih ga potrošiti na nešto vrijedno.&quot;&lt;ref name=&quot;parade&quot;/&gt; MacFarlane je smatrao smanjenje potpore svemirskim putovanjima tijekom nedavnih desetljeća dijelom &quot;naše kulture letargije&quot;.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;/&gt; MacFarlane, koji ima nekoliko serija na Foxovoj mreži, uspio je dovesti Druyan na susret s glavama Foxovih programa, Peterom Riceom i [[Kevin Reilly (izvršni direktor)|Kevinom Reillyjem]], i pomogao osigurati zeleno svjetlo za predstavu.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;/&gt; MacFarlane priznaje da je &quot;najmanje bitna osoba u toj jednadžbi&quot; i da je njegova potpora ujedno odlazak s posla koji je prethodno radio, no ovo smatra &quot;vrlo ugodnim teritorijem za sebe osobno&quot;.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;/&gt; On i Druyan postali su bliski prijatelji, a Druyan je izjavila da vjeruje da bi Sagan i MacFarlane bili &quot;srodne duše&quot; s obzirom na svoje &quot;prilagodljive talente&quot;.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;/&gt; U lipnju 2012. godine MacFarlane je osigurao financiranje da se oko 800 kutija Saganovih osobnih bilježaka i korespondencija donira [[Kongresna knjižnica|Kongresnoj knjižnici]].&lt;ref name=&quot;wapost papers&quot;&gt;{{cite news | url = http://www.washingtonpost.com/blogs/reliable-source/wp/2013/11/12/science-geek-seth-macfarlane-donates-to-carl-sagans-notes-collection/ | title = Science geek Seth MacFarlane donates to Carl Sagan’s notes collection | work = [[Washington Post]] | date = 12. 11. 2013| accessdate = 6. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

U intervjuu u ''[[Point of Inquiry]]ju'' Tyson je obrazlagao njihov cilj hvatanja &quot;duha izvornog ''Kozmosa''&quot; koji opisuje kao &quot;onaj koji uzdiže teme koje pozivaju ljude na akciju&quot;.&lt;ref name=&quot;Point of Inquiry&quot;&gt;{{cite web|title=Neil deGrasse Tyson&amp;nbsp;— Space Chronicles|url=http://www.pointofinquiry.org/neil_degrasse_tyson_space_chronicles/|publisher=[[Center for Inquiry]]|accessdate=26. 8. 2012|archive-date=2012-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120610181631/http://www.pointofinquiry.org/neil_degrasse_tyson_space_chronicles/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Druyan opisuje teme čuđenja i skepticizma koji unose u scenarije, u intervjuu za ''[[Skepticality]]'', &quot;da bi se nešto kvalificiralo za našu predstavu to vas mora dotaknuti&quot;, i nastavlja: &quot;To još uvijek mora biti rigorozno dobra znanost – nema štednje na tome. No opet to također mora imati jednak udio i skepticizma i čuđenja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ankylosaur of the Cosmos|url=http://www.skepticality.com/ankylosaur-cosmos/|work=[[Skepticality]]|accessdate=26. 8. 2012|archive-date=2012-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415044640/http://www.skepticality.com/ankylosaur-cosmos/}}&lt;/ref&gt; U intervjuu u ''[[Big Picture Science]]u'' Tyson uspjehu izvorne serije pripisuje proliferaciju znanstvenih programa, “zadatak je sljedeće generacije ''Kozmosa'' malo drugačiji jer ne moram više poučavati znanost iz udžbenika. U izvornom ''Kozmosu'' puno je znanosti iz udžbenika, no to nije ono što najviše upamtite. Ono što većina ljudi koja se sjeća izvorne serije najbolje pamti jest trud da se znanost predstavi na način da ima smisao za nekoga da utječe na njegovo ponašanje kao građanina države i svijeta – posebice svijeta.” Tyson izjavljuje da će nova serija sadržavati ne samo nov materijali i ažurirane verzije tema izvorne serije nego će prvenstveno služiti i “potrebama današnjeg stanovništva”. “Želimo napraviti program koji nije jednostavno nastavak prvog, već proizlazi iz vremena u kojem ga stvaramo tako da se tiče onih koji čine ovu publiku 21. stoljeća u nastajanju.”&lt;ref&gt;{{cite web|title=Big Picture Science&amp;nbsp;– Seth’s Cabinet of Wonders|url=http://radio.seti.org/blog/2012/03/big-picture-science-seths-cabinet-of-wonders/|publisher=[[SETI]]|accessdate=26. 8. 2012|archive-date=2012-08-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825093139/http://radio.seti.org/blog/2012/03/big-picture-science-seths-cabinet-of-wonders/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Tyson je smatrao da su nedavni uspjesi znanstveno orijentiranih predstava poput ''[[Teorija velikog praska|Teorije velikog praska]]'' i ''[[CSI: Crime Scene Investigation]]a'' te filmova poput ''[[Gravitacija (2013.)|Gravitacije]]'' posljedica toga da je &quot;znanost postala ''mainstream''&quot; i očekuje da će ''Kozmos'' &quot;pasti na veoma plodno tlo&quot;.&lt;ref name=&quot;parade&quot;&gt;{{cite news | url = http://www.parade.com/249139/lynnsherr/neil-degrasse-tyson-cosmos-master-of-the-universe/ | title = Neil deGrasse Tyson: Cosmos’s Master of the Universe | first = Lynn | last = Shear | date = 11. 1. 2014| accessdate = 11. 1. 2014| work = [[Parade (magazine)|Parade]] }}&lt;/ref&gt;

Tyson komentira &quot;odnos ljubavi i mržnje&quot; koji su gledatelji imali prema Svemirskom brodu imaginacije iz izvorne serije, no potvrđuje da oni razvijaju &quot;vozila pripovijedanja&quot;.&lt;ref name=&quot;Point of Inquiry&quot; /&gt; Tyson je potvrdio da će definirajući elementi izvorne serije poput Svemirskog broda imaginacije i kozmičkog kalendara s poboljšanim specijalnim efektima, kao i novi elementi, biti prisutni. Animaciju je za ove sekvencije izradio tim koji je za seriju osobno odabrao MacFarlane.&lt;ref name=&quot;parade&quot;/&gt; [[Kara Vallow]] razvila je i producirala animaciju, a rabljen je animacijski studio [[Six Point Harness]] u Los Angelesu u Kaliforniji.&lt;ref&gt;{{cite web|last=McNally|first=Victoria|title=Learn More About the Awesome Animation Sequences in Cosmos From Producer Kara Vallow|url=http://www.geekosystem.com/kara-vallow-interview/|publisher=geekosystem.com|accessdate=6. 3. 2014|archive-date=2014-05-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20140509070640/http://www.geekosystem.com/kara-vallow-interview/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ažurirani svemirski brod dizajniran je da &quot;ostane bezvremenski i vrlo jednostavan&quot;, po MacFarlaneu, rabeći strop za projekciju budućih događaja i pod za one iz prošlosti da bi omogućio Tysonu, kao domaćinu, da &quot;povede [gledatelja] na mjesta o kojima govori&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://insidetv.ew.com/2014/03/07/cosmos-spacetime-odyssey-seth-macfarlane-ship/ | title = Seth MacFarlane explains the new ship on 'Cosmos: A Spacetime Odyssey' | first = Mandi | last = Bierly | date = 8. 3. 2014 | accessdate = 8. 3. 2014 | work = [[Entertainment Weekly]] | archive-date = 2014-03-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140308035112/http://insidetv.ew.com/2014/03/07/cosmos-spacetime-odyssey-seth-macfarlane-ship/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

== Emitiranje ==
[[Datoteka:Neil deGrasse Tyson - NAC Nov 2005.jpg|thumb|right|180px|Astrofizičar [[Neil deGrasse Tyson]] domaćin je i pripovjedač u predstavi.]]
U kolovozu 2011. godine službeno je objavljeno da će premijerno emitiranje predstave biti u proljeće 2014. godine. Predstava je koprodukcija Druyanova Cosmos Studiosa, MacFarlaneova [[Fuzzy Door Productions]]a i [[National Geographic Channel]]a; Druyan, MacFarlane, Mitchell Cannold iz Cosmos Studiosa i redatelj Brannon Braga izvršni su producenti.&lt;ref name=&quot;hwr announce&quot;/&gt;

Foxov glavni i izvršni direktor Reilly smatrao je da će predstava biti rizik i izvan tipičnih programa mreže, no da &quot;vjerujemo da bi ovo moglo imati jednako masovan kulturni utjecaj koji je izvorna serija imala&quot;, i usmjerili smo resurse mreže u predstavu.&lt;ref name=&quot;hwr announce&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.hollywoodreporter.com/news/fox-orders-seth-macfarlanes-cosmos-219567 | title = Fox Orders Seth MacFarlane's 'Cosmos: A Space-Time Odyssey' | first = Lacey | last = Rose | date = 5. 8. 2011| accessdate = 28. 6. 2012| work = [[Hollywood Reporter]] }}&lt;/ref&gt; Predstava će prvo biti emitirana na Foxu, a iste večeri reemitirana na [[National Geographic Channel]]u.&lt;ref name=&quot;hwr announce&quot;/&gt;

U Kanadi je predstava bila simultano emitirana na [[Global Television Network|Global]]u, [[National Geographic Channel (Canada)|National Geographic Channel]]u i [[Nat Geo Wild (Canada)|Nat Geo Wild]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey|url=http://www.globaltv.com/cosmos/|publisher=Shaw Media|accessdate=9. 3. 2014|archive-date=2014-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20140306053339/http://www.globaltv.com/cosmos/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Pregled prve epizode predstave emitiran je pred studentskim filmašima na [[White House Student Film Festival]]u 28. veljače 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|title=President Obama to Introduce 'Cosmos' Premiere|url=http://www.rollingstone.com/movies/news/president-obama-to-introduce-cosmos-premiere-20140308|first=Miriam|last=Coleman|date=8. 3. 2014|work=[[Rolling Stone]]|accessdate=9. 3. 2014|archivedate=2014-03-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140309041631/http://www.rollingstone.com/movies/news/president-obama-to-introduce-cosmos-premiere-20140308|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

''Kozmos'' je praizveden simultano u SAD-u na deset [[21st Century Fox|Fox]]ovih mreža: [[Fox Broadcasting Company|Fox]]u, [[FX (TV network)|FX]]-u, [[FXX]]-u, [[FX Movie Channel|FXM]]-u, [[Fox Sports 1]], [[Fox Sports 2]], [[National Geographic Channel]]u, [[Nat Geo WILD]]u, [[National Geographic Channel#Nat Geo Mundo|Nat Geo Mundu]] i [[Fox Life]]u. Po Fox Networksu ovo je prvi put da je TV-predstava postavljena za premijeru u globalnom simulcastu širom njihove mreže kanala.&lt;ref&gt;[http://www.prnewswire.com/news-releases/fox-networks-group-announces-first-ever-simultaneous-cross-network-global-premiere-event-for-cosmos-a-spacetime-odyssey-on-sunday-march-9-245532811.html Fox Networks Group Announces First-Ever Simultaneous Cross-Network Global Premiere Event For &quot;COSMOS: A SPACETIME ODYSSEY&quot; On Sunday, March 9]&lt;/ref&gt;

=== Međunarodne premijere ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; border=&quot;1&quot;
|-
! Država
! data-sort-type=&quot;date&quot; | Datum
! class=&quot;unsortable&quot; | Kanali
|-
| {{ZD|SAD}}
| 9. ožujka u 21 h
| [[Fox Broadcasting Company|Fox]], [[National Geographic Channel]], [[Nat Geo Wild]], [[National Geographic Channel#Nat Geo Mundo|Nat Geo Mundo]], [[FX (TV-kanal)|FX]], [[FXX]], [[FX Movie Channel|FXM]], [[Fox Life]], [[Fox Sports 1]], [[Fox Sports 2]]
|-
| {{ZD|KAN}}
| 9. ožujka u 21 h
| [[Global Television Network|Global]], [[Fox Broadcasting Company|Fox]], [[National Geographic Channel (Kanada)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Kanada)|Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|RUS}}
| 10. ožujka u 20 h
| [[Fox (Rusija)|Fox]], [[Fox Life]], [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|UKR}}
| 10. ožujka u 20 h
| [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[FX (TV-kanal)|FX]]
|-
| {{ZD|NJE}}
| 10. ožujka u 20.15 h
| Fox, [[National Geographic Channel (Njemačka)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]], [[Fox Channel (Njemačka)|Fox Channel]]
|-
| {{ZD|TUR}}
| 10. ožujka u 22 h
| [[Fox (Turska)|Fox]], [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]], [[Nat Geo People]], [[Fox Life]], [[Fox Crime]]
|-
| {{ZD|POR}}
| 10. ožujka u 23 h
| [[Fox (Portugal)|Fox]], [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[Nat Geo Adventure]], [[FX (Portugal)|FX]], [[FOX Life]], [[FOX Crime]]
|-
| {{ZD|ŠPA}}
| 10. ožujka u 23 h
| [[Fox (Španjolska)|Fox]], [[Fox Crime]], [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[Viajar]]&lt;ref&gt;http://www.elcorreo.com/vizcaya/20140310/television/obama-presenta-nuevo-cosmos-201403101334.html&lt;/ref&gt;
|-
| {{ZD|MEX}}
| 11. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|TAJV}}
| 11. ožujka u 22 h
| [[Fox (Azija)|Fox]], [[National Geographic Channel (Azija)|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|FIL}}
| 12. ožujka u 22 h
| [[Fox (Azija)|Fox]], [[National Geographic Channel (Azija)|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|UAE}}
| 12. ožujka u 20 h
| [[National Geographic Abu Dhabi]]
|-
| {{ZD|BRA}}
| 13. ožujka u 22.30 h
| [[Fox Latin America|Fox]], [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[FX Latin America|FX]], [[Fox Life]], [[Fox Sports (Brazil)|Fox Sports 2]]
|-
| {{ZD|INDN}}
| 15. ožujka u 21 h
| [[National Geographic Channel (Azija)|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|HK}}
| 15. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel (Azija)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[Nat Geo People]]
|-
| {{ZD|JKO}}
| 15. ožujka u 23 h
| [[National Geographic Channel (Južna Koreja)|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|UK}}
| 16. ožujka u 19 h
| [[Fox (UK i Irska)|Fox]], [[Sky1]], [[National Geographic Channel (UK i Irska)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|JAR}}
| 16. ožujka u 19.10 h
| [[Fox Broadcasting Company|Fox]] (samo 1. epizoda), [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]] (23 h)
|-
| {{ZD|AUS}}
| 16. ožujka u 19.30 h
| [[National Geographic Channel (Australija)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[Nat Geo People]], [[FX (Australija i Novi Zeland)|FX]], FX2
|-
| {{ZD|IND}}
| 16. ožujka u 20 h
| [[National Geographic Channel (Indija)|Nat Geo]], [[Nat Geo HD]] [[Fox Traveller]]
|-
| {{ZD|ŠRI}}
| 16. ožujka u 20 h
| [[National Geographic Channel (Indija)|Nat Geo]], [[Fox Traveller]]
|-
| {{ZD|JAP}}
| 16. ožujka u 20 h
| [[National Geographic Channel (Japan)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[Fox Channel Asia|Fox]], [[Fox Movies (Japan)|Fox Movies]], [[Fox Crime (Azija)|Fox Crime]]
|-
| {{ZD|FRA}}
| 16. ožujka u 20.40 h
| [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europe)|Nat Geo Wild]]
|-
|-
| {{ZD|ITA}}
| 16. ožujka u 20.55 h
| [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]], [[Nat Geo People]], [[Fox (Italija)|Fox]] (samo 1. epizoda), [[National Geographic Channel|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|GRČ}}
| 16. ožujka u 21 h
| [[National Geographic Channel (Grčka)|Nat Geo]], [[National Geographic Channel (Grčka)#National Geographic Wild|Nat Geo HD]], [[National Geographic Channel (Grčka)#National Geographic Wild|Nat Geo Wild]], [[National Geographic Channel (Grčka)#National Geographic Wild|Nat Geo Wild HD]], [[Fox (Grčka)|FOX]], [[Fox Life Greece|FOX Life]]
|-
| {{ZD|CIP}}
| 16. ožujka u 21 h
| [[National Geographic Channel (Grčka)|Nat Geo]], [[National Geographic Channel (Grčka)#National Geographic Wild|Nat Geo HD]], [[National Geographic Channel (Grčka)#National Geographic Wild|Nat Geo Wild]], [[National Geographic Channel (Grčka)#National Geographic Wild|Nat Geo Wild HD]], [[Fox (Grčka)|FOX]], [[Fox Life Greece|FOX Life]]
|-
| {{ZD|FIN}}
| 16. ožujka u 21.50 h
| [[Fox (Finska)|Fox]] (samo 1. epizoda), [[National Geographic Channel|Nat Geo]]
|-
| {{ZD|BEL}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel (Nizozemska)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|ČEŠ}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|DAN}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel (Skandinavija)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]], [[FX (TV channel)|FX]]
|-
| {{ZD|MAĐ}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|NIZ}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel (Nizozemska)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Nizozemska)|Nat Geo Wild]], [[Fox Life]]
|-
| {{ZD|NOR}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[Fox Channel (Norveška)|Fox]], [[National Geographic Channel (Skandinavija)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|POLJ}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[Fox (Poljska)|Fox]], [[National Geographic Channel|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]]
|-
| {{ZD|ŠVE}}
| 16. ožujka u 22 h
| [[National Geographic Channel (Skandinavija)|Nat Geo]], [[Nat Geo Wild (Europa)|Nat Geo Wild]], [[FX (TV-kanal)|FX]]
|}

== Epizode ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;width: 100%; margin: auto; background: #FFF; table-layout: fixed;&quot;
|-
! style=&quot;width: 5%;&quot; | Br.
! style=&quot;width: 70%;&quot; | Naslov
! style=&quot;width: 25%;&quot; | Datum emitiranja
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep1&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 1.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Ustrajanje na Mliječnom putu&quot;
| 9. ožujka 2014.
|-
| class=&quot;description&quot; style=&quot;border-bottom:3px solid #CCCCFF&quot; colspan=&quot;3&quot; | &lt;p&gt;Predstava počinje kratkom uvodnom snimkom na kojoj američki predsjednik [[Barack Obama]] opisuje &quot;duh otkrića&quot; koji serija stremi dati svojim gledateljima.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://insidetv.ew.com/2014/03/08/obama-cosmos/ | title = Obama to introduce Fox's 'Cosmos' | first = James | last = Hibbard | date = 8. 3. 2014 | accessdate = 9. 3. 2014 | work = [[Entertainment Weekly]] | archive-date = 2014-03-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140308225444/http://insidetv.ew.com/2014/03/08/obama-cosmos/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=3Gg07hpof5o President Obama's Intro to Cosmos, 2014]&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;&lt;br/&gt;&lt;/p&gt;
Zatim slavni [[astrofizičar]] Neil deGrasse Tyson kreće na obilazak [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] 'Brodom imaginacije' prolazeći kroz poznati svemir i utvrđujući komponente Zemljine &quot;adrese&quot; unutar [[galaktički superskup Djevica|galaktičkog superskupa Djevice]]. Potom počinje priču o osobi koja je promicala rastezljivo razumijevanje Zemljina mjesta u svemiru predstavljajući [[renesansna Italija|renesansnog Talijana]] [[Giordano Bruno|Giordana Bruna]] koji je imao viziju svemira kao beskonačna protega prostora i vremena. Potom počinje istraživanje na [[kozmički kalendar|kozmičkom kalendaru]] koji datira od osvita [[veliki prasak|velikog praska]] (slično prikazu iz prve epizode originalne serije). Epizoda završava deGrasse-Tysonovim pripovijedanjem kako se upoznao sa svojim mentorom [[Carl Sagan|Carlom Saganom]] koji je bio domaćin prve serije ''[[Kozmos: osobno putovanje|Kozmos]]a''.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep2&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 2.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Neke stvari koje molekule rade&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/listings/20140224fox22/|title=(C-102) Some of the Things That Molecules Do|publisher=The Futon Critic|accessdate=10. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;
| 16. ožujka 2014.
|-
| class=&quot;description&quot; style=&quot;border-bottom:3px solid #CCCCFF&quot; colspan=&quot;3&quot; | Priča počinje s Neilom koji sjedi uz logorsku vatru i kazuje kako se [[vuk]] mijenjao [[umjetna selekcija|umjetnom selekcijom]] i [[selektivni uzgoj|selektivnim uzgojem]] u pasmine [[pas]]a sve do danas. Zatim ulazi u Brod imaginacije i objašnjava [[prirodna selekcija|prirodnu selekciju]] kroz proces koji je omogućio nastanak [[polarni medvjed|polarnih medvjeda]]. Duž tog puta govori o [[DNA]], [[gen]]ima i [[mutacija|mutaciji]]. Potom odlazi u šumu i opisuje [[drvo života]] što ga dovodi do rasprave o [[evolucija|evoluciji]] [[oko|oka]]. Zatim raspravlja o [[izumiranje|izumiranju]] odlazeći do spomenika nazvana Dvorovi izumiranja, posvećena slomljenim granama drva života. Objašnjava pet velikih [[masovno izumiranje|masovnih izumiranja]]. Potom kazuje kako je dio života opstao, a potom se fokusira na [[dugoživci|dugoživce]]. Ondje govori o tome kakve su druge vrste života mogle nastati na drugim svjetovima. Potom odlazi na [[Saturn]]ov mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]]. Ondje spekulira o životu i kako je počeo. Potom se vraća na Zemlju i kazuje o [[abiogeneza|abiogenezi]] i kako se život mijenjao i evoluirao. Predstava završava animiranom sekvencijom iz originalne serije o evoluciji života od jedne stanice do ljudi.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep3&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 3.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Kada je znanje pokorilo strah&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/listings/20140303fox25/|title=(C-103) When Knowledge Conquered Fear|publisher=The Futon Critic|accessdate=10. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;
| 23. ožujka 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep4&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 4.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Nebo puno duhova&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/listings/20140310fox23/|title=(C-105) A Sky Full of Ghosts|publisher=The Futon Critic|accessdate=11. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;
| 30. ožujka 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep5&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 5.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Skrivanje na svjetlu&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/hiding-in-the-light/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: Hiding In The Light|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-04-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20140403011313/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/hiding-in-the-light/}}&lt;/ref&gt;
| 6. travnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep6&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 6.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Dublje, dublje, još dublje&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/deeper-deeper-deeper-still/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: Deeper, Deeper, Deeper Still|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-04-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20140403155504/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/deeper-deeper-deeper-still/}}&lt;/ref&gt;
| 13. travnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep7&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 7.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Čista soba&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-clean-room/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: The Clean Room|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140312143240/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-clean-room/}}&lt;/ref&gt;
| 20. travnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep8&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 8.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Sunčeve sestre&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/sisters-of-the-sun/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: Sisters of the Sun|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;
| 27. travnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep9&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 9.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Električni dečko&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-electric-boy/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: The Electric Boy|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140312145841/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-electric-boy/}}&lt;/ref&gt;
| 4. svibnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep10&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 10.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Izgubljeni svjetovi planeta Zemlje&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-lost-worlds-of-planet-earth/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: The Lost Worlds of Planet Earth|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140312151318/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-lost-worlds-of-planet-earth/}}&lt;/ref&gt;
| 11. svibnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep11&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 11.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Besmrtnici&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-immortals/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: The Immortals|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140312150054/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-immortals/}}&lt;/ref&gt;
| 18. svibnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep12&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 12.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Oslobođeni svijet&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-world-set-free/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: The World Set Free|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140312151331/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/the-world-set-free/}}&lt;/ref&gt;
| 25. svibnja 2014.
|- class=&quot;vevent&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; |
! scope=&quot;row&quot; id=&quot;ep13&quot; style=&quot;text-align: center; background:#F2F2F2&quot; | 13.
| class=&quot;summary&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; | &quot;Neustrašeni tamom&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/unafraid-of-the-dark/|title=Cosmos: A Spacetime Odyssey: Unafraid of the Dark|publisher=National Geographic Channel|accessdate=13. 3. 2014|archive-date=2014-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20140321040547/http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/episodes/unafraid-of-the-dark/}}&lt;/ref&gt;
| 2. lipnja 2014.
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cosmos: A Spacetime Odyssey}}
* [http://www.fox.com/programming/shows/?sh=cosmos---a-spacetime-odyssey službeno mrežno mjesto na Foxu]
* [http://channel.nationalgeographic.com/channel/cosmos-a-spacetime-odyssey/ službeno mrežno mjesto na National Geographicu]
* [https://www.youtube.com/watch?v=kBTd9--9VMI ''Kozmos: odiseja u prostorvremenu'', službena filmska najava na Foxu]
* {{IMDb naslov|2395695|naslov=Kozmos: odiseja u prostorvremenu}}

{{TVSvijek|2014|2014|Cosmos}}

[[Kategorija:Američke TV serije]]
[[Kategorija:Dokumentarne TV-serije]]</text>
      <sha1>1xrt3lj50kr7ld6ssyk4dg7mshgbvv7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derek Jarman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4603527</id>
    <revision>
      <id>42679843</id>
      <parentid>42552337</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:22:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11347" sha1="6ldlzfbh0sphudka4a7bruqut6096jf" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Derek Jarman
| slika = Derek Jarman.jpg
| ime_po_rođenju  = Michael Derek Elworthy Jarman&lt;ref name=&quot;Tony Peake 1999 p. 13&quot;/&gt;
| datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1942|1|31|}}&lt;ref&gt;Tony Peake, ''Derek Jarman: A Biography'' (Woodstock: Overlook Press, 1999), pp. 12–13.&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja = [[Northwood, London|Northwood]], [[London]], [[Engleska]], UK&lt;ref name=&quot;Tony Peake 1999 p. 13&quot;&gt;Tony Peake, ''Derek Jarman: A Biography'' (Woodstock: Overlook Press, 1999), p. 13.&lt;/ref&gt;
| datum_smrti = {{death date and age|df=yes|1994|2|19|1942|1|31}}
| mjesto_smrti = [[St. Bartholomew's Hospital]], [[London]], England, UK
| partner = Keith Collins (1987–94)&lt;ref&gt;Tony Peake, ''Derek Jarman: A Biography'' (Woodstock: Overlook Press, 1999), pp. 389–94, 532–33.&lt;/ref&gt;
| occupation = [[filmski režiser|režiser]], [[scenograf]], [[aktivizam|aktivist]]
| period = 1970–1994
| pokret = [[New Queer Cinema]]&lt;ref&gt;Jim Ellis, ''Derek Jarman's Angelic Conversations'' (Minneapolis: University of Minnesota Press, 2009), pp. 200-1.&lt;/ref&gt;
| znamenita_djela = ''[[Sebastiane]]''&lt;br&gt;''[[Caravaggio (1986 film)|Caravaggio]]''&lt;br&gt;''[[Edward II (film)|Edward II]]''
}}
'''Michael Derek Elworthy Jarman''' (31. januar 1942 - 19. februar 1994) bio je [[engleska|engleski]] fimski režiser i scenograf, poznat po nizu zapaženih [[art film|umjetničkih ostvarenja]] sa eksplicitnom [[gej|homoseksualnom]] tematikom. Jarman, koji je i sam bio homoseksualac, je bio i jedan od istaknutih aktivista pokreta za prava homoseksualaca. Umro je od posljedica [[HIV]]-a.

== Filmografija ==

=== Cjelovečernji filmovi ===
* ''[[Sebastiane]]'' (1976)
* ''[[Jubilee (film)|Jubilee]]'' (1977)
* ''[[The Tempest (1979 film)|The Tempest]]'' (1979)
* ''[[The Angelic Conversation (film)|The Angelic Conversation]]'' (1985)
* ''[[Caravaggio (1986 film)|Caravaggio]]'' (1986)
* ''[[The Last of England (film)|The Last of England]]'' (1988)
* ''[[War Requiem (film)|War Requiem]]'' (1989)
* ''[[The Garden (1990 film)|The Garden]]'' (1990)
* ''[[Edward II (film)|Edward II]]'' (1991)
* ''[[Wittgenstein (film)|Wittgenstein]]'' (1993)
* ''[[Blue (1993 film)|Blue]]'' (1993)

=== Kratki filmovi ===
* ''Electric Fairy'' (1971)
* ''Studio Bankside'' (1971)
* ''Garden of Luxor'' (1972)
* ''Burning the Pyramids'' (1972)
* ''Miss Gaby'' (1972)
* ''A Journey to Avebury'' (1971)
* ''Andrew Logan Kisses the Glitterati'' (1972)
* ''Tarot'' (aka ''the Magician'', 1972)
* ''The Art of Mirrors'' (1973)
* ''Sulphur'' (1973)
* ''Stolen Apples for Karen Blixen'' (1973)
* ''Miss World'' (1973)
* ''The Devils at the Elgin'' (aka ''Reworking the Devils'', 1974)
* ''Fire Island'' (1974)
* ''Duggie Fields'' (1974)
* ''Ula's Fete'' (aka ''Ula's Chandelier'', 1975)
* ''Picnic at Ray's'' (1975)
* ''Sebastian Wrap'' (1975)
* ''Sloane Square: A Room of One's Own'' (1976)
* ''Gerald's Film'' (1976)
* ''Art and the Pose'' (1976)
* ''Houston Texas'' (1976)
* ''Jordan's Dance'' (1977)
* ''Every Woman for Herself and All for Art'' (1977)
* ''The Pantheon'' (1978)
* ''[[In the Shadow of the Sun]]'' (1974) (in 1980 [[Throbbing Gristle]] was commissioned to provide [[In the Shadow of the Sun (album)|a new soundtrack]] for this 54-minute film)
* ''T.G.: Psychic Rally in Heaven'' (1981)
* ''Jordan's Wedding'' (1981)
* ''Pirate Tape ([[William S. Burroughs]] Film)'' (1982)
* ''Waiting for Waiting for Godot'' (1982)
* ''Pontormo and Punks at Santa Croce'' (1982)
* ''B2 Tape/Film'' (1983)
* ''Catalan'' (1984)
* ''Imagining October'' (1984)
* ''[[Aria (film)|Aria]]'' (1987)
**segment: ''Depuis le Jour''
* ''L'Ispirazione'' (1988)
* ''Glitterbug'' (1994) (jednosatna kompilacija kratkih filmova na Super-8 filmu kojoj je muziku komponirao [[Brian Eno]])

=== Muzički video spotovi ===
* [[The Sex Pistols]]: ''The Sex Pistols Number One'' (1976)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=http://greg.org/archive/2008/03/04/derek_jarmans_music_videos.html |title=the making of: Derek Jarman's Music Videos |publisher=greg.org |date=4 March 2008 |accessdate=15 July 2012}}&lt;/ref&gt;
* [[Marianne Faithfull]]: &quot;Broken English&quot;, &quot;Witches' Song&quot;, and &quot;The Ballad of Lucy Jordan&quot; (1979)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* [[Throbbing Gristle]]: &quot;TG Psychic Rally in Heaven&quot; (1981)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=27858 |title=Throbbing Gristle - &quot;T.G. psychic rally in Heaven&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061725/http://www.mvdbase.com/video.php?id=27858 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[The Lords of the New Church]]: &quot;Dance With Me&quot; (1983)&lt;ref name=&quot;johncoulthart1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.johncoulthart.com/feuilleton/2012/02/04/derek-jarmans-music-videos/ |title=Derek Jarman’s music videos |publisher=Johncoulthart.com |date=4 February 2012 |accessdate=15 July 2012}}&lt;/ref&gt;
* [[Carmel (pjevač)|Carmel]]: &quot;Willow Weep For Me&quot; (1983)&lt;ref name=&quot;johncoulthart1&quot;/&gt;
* Jordi Valls: &quot;Catalan&quot; (1983)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* [[Wang Chung (band)|Wang Chung]]: &quot;[[Dance Hall Days]]&quot; (first version) (1983)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=29351 |title=Wang Chung - &quot;Dance hall days [version 1: home movie footage&amp;#93;&quot; |publisher=mvdbase.com |date=12 November 1983 |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303220352/http://www.mvdbase.com/video.php?id=29351 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* Language:  &quot;Touch The Radio Dance&quot; (1984)&lt;ref&gt;Peake, Tony.  1999.  ''Derek Jarman:  A Biography''.  New York:  The Overlook Press/Little, Brown.  pg. 312:  listed as &quot;Steve Hale's 'Touch the Radio, Dance!'&quot;&lt;/ref&gt; (shown at the [[Museum of Modern Art]] in [[New York City]])
* [[Wide Boy Awake]] Billy Hyena (1984)
* [[Orange Juice (brnd)|Orange Juice]]: &quot;What Presence?!&quot; (1984)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* [[Marc Almond]]: &quot;Tenderness Is a Weakness&quot; (1984)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=1193 |title=Marc Almond - &quot;Tenderness is a weakness&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303220119/http://www.mvdbase.com/video.php?id=1193 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Bryan Ferry]]: &quot;Windswept&quot; (1985)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=10553 |title=Bryan Ferry - &quot;Windswept&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055232/http://www.mvdbase.com/video.php?id=10553 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[The Smiths]]:
** ''The Queen Is Dead'', kratki film sa pjesmama The Smithsa &quot;[[The Queen Is Dead]]&quot;, &quot;[[Panic (The Smiths song)|Panic]]&quot;, and &quot;[[There Is a Light That Never Goes Out]]&quot; (1986)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=25730 |title=the Smiths - &quot;The Queen is dead [version 2: film&amp;#93;&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2018-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234825/http://www.mvdbase.com/video.php?id=25730 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
** Sekvenca &quot;Panic&quot; iz filma ''The Queen Is Dead'' je poslužila kao videospot za singlicu (1986)
** &quot;[[Ask (pjesma)|Ask]]&quot; (1986)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=25734 |title=the Smiths - &quot;Ask [version 1&amp;#93;&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2018-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820235130/http://www.mvdbase.com/video.php?id=25734 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Easterhouse (brnd)|Easterhouse]]: &quot;1969&quot; and &quot;Whistling in the Dark&quot; (1986)&lt;ref name=&quot;johncoulthart1&quot;/&gt;
* Matt Fretton: &quot;Avatar&quot; (unreleased) (1986)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* [[The Mighty Lemon Drops]] &quot;Out of Hand&quot; (1987)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* [[Bob Geldof]]: &quot;I Cry Too&quot; and &quot;In The Pouring Rain&quot; (1987)&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
* [[Pet Shop Boys]]: &quot;[[It's a Sin]]&quot; (1987), &quot;[[Rent (pjesma)|Rent]]&quot; (1987), nekoliko koncertnih projekcija (izdanih kao ''Projections'' 1993. godine),&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; and &quot;[[Alternative (album)|Violence]]&quot; (1995)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=21708 |title=Pet Shop Boys - &quot;Violence&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2018-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820235109/http://www.mvdbase.com/video.php?id=21708 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Suede (bend)|Suede]]: &quot;[[Suede (album)|The Next Life]]&quot; (1993)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=27008 |title=Suede - &quot;The next life&quot; |publisher=mvdbase.com |date=29 March 1993 |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055523/http://www.mvdbase.com/video.php?id=27008 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Patti Smith]]: &quot;Memorial Tribute&quot; (1993)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mvdbase.com/video.php?id=25699 |title=Patti Smith - &quot;Memorial tribute&quot; |publisher=mvdbase.com |date= |accessdate=15 July 2012 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002321/http://www.mvdbase.com/video.php?id=25699 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* Derek Jarman. 'Modern Nature' (Diaries 1989–1990)
* Derek Jarman. 'Smiling in Slow Motion' (Diaries 1991–1994)
* Derek Jarman. 'Dancing Ledge' (Memoir. {{ISBN|0-8166744-9-3}})

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Derek Jarman}}
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/GayBib.html#jarman Bibliography of books and articles about Jarman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229153734/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/GayBib.html#jarman |date=2008-02-29 }} via UC Berkeley Media Resources center
* {{Screenonline name|id=460999|name=Derek Jarman biography and credits}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2007/great-directors/jarman/ Derek Jarman: Radical Traditionalist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101218162259/http://www.sensesofcinema.com/2007/great-directors/jarman/ |date=2010-12-18 }}
* [http://www.spikemagazine.com/0896jarm.htm Preserving A Harlequin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031217224423/http://www.spikemagazine.com/0896jarm.htm |date=2003-12-17 }} – a Jarman retrospective by Nick Clapson
* {{IMDb name|418746}}
* [https://www.flickr.com/photos/stml/sets/72157594228986876/ Photographs of Prospect Cottage] &amp; [https://www.flickr.com/photos/angusf/sets/656542/ garden details] at [[Flickr]]
* {{Find a Grave|9797660}}
* [http://www.xi-online.nl/film/derek-jarman-over-lyrische-liefde-en-toewijding/ Derek Jarman; On lyrical love and dedication] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090227074041/http://www.xi-online.nl/film/derek-jarman-over-lyrische-liefde-en-toewijding/ |date=2009-02-27 }}
* [http://sounds.bl.uk/Arts-literature-and-performance/ICA-talks/024M-C0095X0085XX-0100V0 Audio recording of Derek Jarman interviewed by Ken Campbell at the ICA, London, 7 February 1984]
* [https://www.flickr.com/photos/angelique_rockas/sets/72157628303969019/ Link to correspondence between Derek Jarman and Angelique Rockas]

{{Derek Jarman}}
{{Authority control}}

{{Lifetime|1942|1993|Jarman, Derek}}

[[Kategorija:Engleski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Britanski scenografi]]
[[Kategorija:Britanski aktivisti]]
[[Kategorija:Gej pisci]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Engleske]]</text>
      <sha1>6ldlzfbh0sphudka4a7bruqut6096jf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Itilska Bugarska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4610760</id>
    <redirect title="Povolška Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679915</id>
      <parentid>40795850</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:27:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42679915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="hmosm28zgh84kf465nh7jsnlp4vep26" xml:space="preserve">#Redirect [[Povolška Bugarska]]</text>
      <sha1>hmosm28zgh84kf465nh7jsnlp4vep26</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Danijel Cerović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4634194</id>
    <revision>
      <id>42679647</id>
      <parentid>42498291</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:39:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Elekiq</username>
        <id>79559</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjen datum rođenja zbog nedostatka pouzdanih izvora.</comment>
      <origin>42679647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6274" sha1="ibps9vnnma4wk3yj86wstgiou1p6580" xml:space="preserve">{{Muzičar/ka/Bend
|background=non_vocal_instrumentalist
|ime=Danijel Cerović
|datum_rođenja=
|mesto_rođenja=[[Nikšić]], [[Crna Gora]]
|žanr=[[klasična muzika]]
|profesija=klasični [[gitara|gitarista]]
|zvanični_sajt=[https://danijelcerovic.com/ www.danijelcerovic.com]
}}
'''Danijel Cerović''' crnogorski je klasični [[Gitara|gitarista]]. Profesor je gitare i [[Kamerna muzika|kamerne muzike]] na Muzičkoj akademiji u [[Cetinje|Cetinju]], [[Univerzitet Crne Gore]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Nikšić]]u, 6. septembra 1979. godine. Srednju muzičku školu završio je u [[Podgorica|Podgorici]], a takođe i jednu godinu kao vanredan učenik u [[Muzička škola „Josip Slavenski”|Muzičkoj školi „Josip Slavenski”]] u [[Beograd]]u. Godine 1997, kao sedamnaestogodišnjak, upisuje se na [[Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu]], na odseku za gitaru u klasi prof. [[Vera Ogrizović|Vere Ogrizović]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|title=Danijel Cerović|last=|first=|date=10. 3. 2017|website=Savarez|language=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116112259/http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|archive-date=2021-01-16|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Magistarske studije upisuje 2002. godine na Muzičkoj akademiji [[Univerzitet Crne Gore|Univerziteta Crne Gore]] na [[Cetinje|Cetinju]], a već sledeće godine (2003) prvi put stupa u radni odnos na Muzičkoj akademiji na Cetinju kao saradnik u nastavi. Magistrirao je 2007. godine nakon uspešne odbrane magistarskog rada pod nazivom „Ključne sonate za gitaru u periodu između dva svjetska rata”,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|title=2. međunarodno gitarističko natjecanje i radionica - Grožnjan|last=|first=|date=5. 6. 2014|website=Muzički informativni centar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813174925/http://www.mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|archive-date=2014-08-13|dead-url=yes|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; a takođe, u sklopu završnog magistarskog ispita izveo je koncertni program sa delima [[Mauro Đulijani|Maura Đulijanija]], [[Domeniko Skarlati|Domenika Skarlatija]] i [[Manuel Ponse|Manuela Marije Ponsea]]. Postdiplomske, dvogodišnje studije za gitaru završio je na Visokoj školi za muziku u [[Mastriht]]u ([[Holandija]]) u klasi profesora Karla Markjonea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://montenegrina.net/najave-reportaze-izvjestaji/grad-teatar-najava-programa-za-25-jul-2012/|title=Grad teatar – Najava programa za 25. jul 2012.|last=|first=|date=|website=Montenegrina.net|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Tokom školovanja osvajao je značajne nagrade na republičkim, saveznim (SRJ) i međunarodnim takmičenjima za gitaru i kamernu muziku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Usavršavao se i na brojnim seminarima u zemlji i inostranstvu sa prestižnim umetnicima i pedagozima kao što su: Fabio Zanon ([[Brazil]]), Tilman Hopštok ([[Njemačka]]), Dušan Bogdanović ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i Beto Davezak ([[Urugvaj]]).

Član je [[Crnogorski duo gitara|Crnogorskog dua gitara]], zajedno sa virtuozom gitare [[Goran Krivokapić|Goranom Krivokapićem]]. Snimili su [[Johan Sebastijan Bah|J. S. Bahove]] engleske svite za ''Naksos rekords''.&lt;ref&gt;https://www.naxos.com/person/montenegrin_guitar_duo/242597.htm&lt;/ref&gt; Ovaj svetski premijerni snimak dobio je pohvale od strane publike i muzičkih kritičara, kao što je ''Klasik tudej''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.classicstoday.com/review/two-guitars-play-english-suites/|title=Two Guitars Play English Suites – Classics Today|last=|first=|date=|website=|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Njihov debut sa radovima Karla Domenikonija, Astora Pjacole i Dušana Bogdanovića objavljen je 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tashmina.co.uk/discography/domeniconi-piazzolla-and-bogdanovic/|title=Domeniconi, Piazzolla and Bogdanovic|last=|first=|date=1. 4. 2013|website=Tashmina Artists|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019/20, kao solista i član Crnogorskog dua gitara nastupiće na festivalima, koncertnim dvoranama u [[Azija|Aziji]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], te snimiti dva nova cedea za izdavačku kuću ''Naksos rekords'', jedan kao solista sa djelima [[barok]]nog kompozitora Silvijusa Leopolda Vajsa, a drugi sa muzikom Astora Pjacole kao član dua gitara sa Goranom Krivokapićem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/grad/koncert-danijela-cerovica-u-ponedjeljak-u-zahumlju/|title=Koncert Danijela Cerovića u ponedjeljak u Zahumlju|last=|first=|date=09. 02. 2019|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://m.cdm.me/kultura/danijel-cerovic-potpisao-ugovor-za-izdavacku-kucu-naxos/|title=Danijel Cerović potpisao ugovor za izdavačku kuću NAXOS|last=|first=|date=15. 11. 2018|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{zvanični veb-sajt|https://danijelcerovic.com/}}
* [https://www.bbc.co.uk/music/artists/829974f2-c039-415c-9570-822bf94c40a4 Danijel Cerović na Bi-Bi-Si mjuzik]
* [https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic Danijel Cerović — Dan McDaniel Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210410194034/https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic |date=2021-04-10 }}
* [http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ Sarajevo International Guitar Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916053642/http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ |date=2018-09-16 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=xPpwtGtksSk Danijel Cerovic plays Cinco Piezas by Astor Piazzolla]
* [https://www.youtube.com/watch?v=f-FVOBYKCzc Danijel Cerovic — Astor Piazzolla — Campero]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1979||Cerović, Danijel}}

[[Kategorija:Crnogorski muzičari]]
[[Kategorija:Gitaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Nikšić]]</text>
      <sha1>ibps9vnnma4wk3yj86wstgiou1p6580</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679648</id>
      <parentid>42679647</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:39:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Elekiq</username>
        <id>79559</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjen datum rođenja zbog nedostatka pouzdanih izvora.</comment>
      <origin>42679648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6247" sha1="51cuwwc5oeyk1esc5alaedh5h2flu5d" xml:space="preserve">{{Muzičar/ka/Bend
|background=non_vocal_instrumentalist
|ime=Danijel Cerović
|datum_rođenja=
|mesto_rođenja=[[Nikšić]], [[Crna Gora]]
|žanr=[[klasična muzika]]
|profesija=klasični [[gitara|gitarista]]
|zvanični_sajt=[https://danijelcerovic.com/ www.danijelcerovic.com]
}}
'''Danijel Cerović''' crnogorski je klasični [[Gitara|gitarista]]. Profesor je gitare i [[Kamerna muzika|kamerne muzike]] na Muzičkoj akademiji u [[Cetinje|Cetinju]], [[Univerzitet Crne Gore]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Nikšić]]u. Srednju muzičku školu završio je u [[Podgorica|Podgorici]], a takođe i jednu godinu kao vanredan učenik u [[Muzička škola „Josip Slavenski”|Muzičkoj školi „Josip Slavenski”]] u [[Beograd]]u. Godine 1997, kao sedamnaestogodišnjak, upisuje se na [[Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu]], na odseku za gitaru u klasi prof. [[Vera Ogrizović|Vere Ogrizović]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|title=Danijel Cerović|last=|first=|date=10. 3. 2017|website=Savarez|language=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116112259/http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|archive-date=2021-01-16|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Magistarske studije upisuje 2002. godine na Muzičkoj akademiji [[Univerzitet Crne Gore|Univerziteta Crne Gore]] na [[Cetinje|Cetinju]], a već sledeće godine (2003) prvi put stupa u radni odnos na Muzičkoj akademiji na Cetinju kao saradnik u nastavi. Magistrirao je 2007. godine nakon uspešne odbrane magistarskog rada pod nazivom „Ključne sonate za gitaru u periodu između dva svjetska rata”,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|title=2. međunarodno gitarističko natjecanje i radionica - Grožnjan|last=|first=|date=5. 6. 2014|website=Muzički informativni centar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813174925/http://www.mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|archive-date=2014-08-13|dead-url=yes|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; a takođe, u sklopu završnog magistarskog ispita izveo je koncertni program sa delima [[Mauro Đulijani|Maura Đulijanija]], [[Domeniko Skarlati|Domenika Skarlatija]] i [[Manuel Ponse|Manuela Marije Ponsea]]. Postdiplomske, dvogodišnje studije za gitaru završio je na Visokoj školi za muziku u [[Mastriht]]u ([[Holandija]]) u klasi profesora Karla Markjonea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://montenegrina.net/najave-reportaze-izvjestaji/grad-teatar-najava-programa-za-25-jul-2012/|title=Grad teatar – Najava programa za 25. jul 2012.|last=|first=|date=|website=Montenegrina.net|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Tokom školovanja osvajao je značajne nagrade na republičkim, saveznim (SRJ) i međunarodnim takmičenjima za gitaru i kamernu muziku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Usavršavao se i na brojnim seminarima u zemlji i inostranstvu sa prestižnim umetnicima i pedagozima kao što su: Fabio Zanon ([[Brazil]]), Tilman Hopštok ([[Njemačka]]), Dušan Bogdanović ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i Beto Davezak ([[Urugvaj]]).

Član je [[Crnogorski duo gitara|Crnogorskog dua gitara]], zajedno sa virtuozom gitare [[Goran Krivokapić|Goranom Krivokapićem]]. Snimili su [[Johan Sebastijan Bah|J. S. Bahove]] engleske svite za ''Naksos rekords''.&lt;ref&gt;https://www.naxos.com/person/montenegrin_guitar_duo/242597.htm&lt;/ref&gt; Ovaj svetski premijerni snimak dobio je pohvale od strane publike i muzičkih kritičara, kao što je ''Klasik tudej''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.classicstoday.com/review/two-guitars-play-english-suites/|title=Two Guitars Play English Suites – Classics Today|last=|first=|date=|website=|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Njihov debut sa radovima Karla Domenikonija, Astora Pjacole i Dušana Bogdanovića objavljen je 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tashmina.co.uk/discography/domeniconi-piazzolla-and-bogdanovic/|title=Domeniconi, Piazzolla and Bogdanovic|last=|first=|date=1. 4. 2013|website=Tashmina Artists|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019/20, kao solista i član Crnogorskog dua gitara nastupiće na festivalima, koncertnim dvoranama u [[Azija|Aziji]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], te snimiti dva nova cedea za izdavačku kuću ''Naksos rekords'', jedan kao solista sa djelima [[barok]]nog kompozitora Silvijusa Leopolda Vajsa, a drugi sa muzikom Astora Pjacole kao član dua gitara sa Goranom Krivokapićem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/grad/koncert-danijela-cerovica-u-ponedjeljak-u-zahumlju/|title=Koncert Danijela Cerovića u ponedjeljak u Zahumlju|last=|first=|date=09. 02. 2019|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://m.cdm.me/kultura/danijel-cerovic-potpisao-ugovor-za-izdavacku-kucu-naxos/|title=Danijel Cerović potpisao ugovor za izdavačku kuću NAXOS|last=|first=|date=15. 11. 2018|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{zvanični veb-sajt|https://danijelcerovic.com/}}
* [https://www.bbc.co.uk/music/artists/829974f2-c039-415c-9570-822bf94c40a4 Danijel Cerović na Bi-Bi-Si mjuzik]
* [https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic Danijel Cerović — Dan McDaniel Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210410194034/https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic |date=2021-04-10 }}
* [http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ Sarajevo International Guitar Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916053642/http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ |date=2018-09-16 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=xPpwtGtksSk Danijel Cerovic plays Cinco Piezas by Astor Piazzolla]
* [https://www.youtube.com/watch?v=f-FVOBYKCzc Danijel Cerovic — Astor Piazzolla — Campero]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1979||Cerović, Danijel}}

[[Kategorija:Crnogorski muzičari]]
[[Kategorija:Gitaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Nikšić]]</text>
      <sha1>51cuwwc5oeyk1esc5alaedh5h2flu5d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679650</id>
      <parentid>42679648</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:53:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Elekiq|Elekiq]] ([[User talk:Elekiq|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42498291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6320" sha1="jllh53iryn22etzo4zridg8ipgnfndw" xml:space="preserve">{{Muzičar/ka/Bend
|background=non_vocal_instrumentalist
|ime=Danijel Cerović
|datum_rođenja=[[6. septembar]] [[1979]].
|mesto_rođenja=[[Nikšić]], [[Crna Gora]]
|žanr=[[klasična muzika]]
|profesija=klasični [[gitara|gitarista]]
|zvanični_sajt=[https://danijelcerovic.com/ www.danijelcerovic.com]
}}
'''Danijel Cerović''' (6. septembar 1979) crnogorski je klasični [[Gitara|gitarista]]. Profesor je gitare i [[Kamerna muzika|kamerne muzike]] na Muzičkoj akademiji u [[Cetinje|Cetinju]], [[Univerzitet Crne Gore]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Nikšić]]u, 6. septembra 1979. godine. Srednju muzičku školu završio je u [[Podgorica|Podgorici]], a takođe i jednu godinu kao vanredan učenik u [[Muzička škola „Josip Slavenski”|Muzičkoj školi „Josip Slavenski”]] u [[Beograd]]u. Godine 1997, kao sedamnaestogodišnjak, upisuje se na [[Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu]], na odseku za gitaru u klasi prof. [[Vera Ogrizović|Vere Ogrizović]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|title=Danijel Cerović|last=|first=|date=10. 3. 2017|website=Savarez|language=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116112259/http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|archive-date=2021-01-16|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Magistarske studije upisuje 2002. godine na Muzičkoj akademiji [[Univerzitet Crne Gore|Univerziteta Crne Gore]] na [[Cetinje|Cetinju]], a već sledeće godine (2003) prvi put stupa u radni odnos na Muzičkoj akademiji na Cetinju kao saradnik u nastavi. Magistrirao je 2007. godine nakon uspešne odbrane magistarskog rada pod nazivom „Ključne sonate za gitaru u periodu između dva svjetska rata”,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|title=2. međunarodno gitarističko natjecanje i radionica - Grožnjan|last=|first=|date=5. 6. 2014|website=Muzički informativni centar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813174925/http://www.mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|archive-date=2014-08-13|dead-url=yes|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; a takođe, u sklopu završnog magistarskog ispita izveo je koncertni program sa delima [[Mauro Đulijani|Maura Đulijanija]], [[Domeniko Skarlati|Domenika Skarlatija]] i [[Manuel Ponse|Manuela Marije Ponsea]]. Postdiplomske, dvogodišnje studije za gitaru završio je na Visokoj školi za muziku u [[Mastriht]]u ([[Holandija]]) u klasi profesora Karla Markjonea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://montenegrina.net/najave-reportaze-izvjestaji/grad-teatar-najava-programa-za-25-jul-2012/|title=Grad teatar – Najava programa za 25. jul 2012.|last=|first=|date=|website=Montenegrina.net|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Tokom školovanja osvajao je značajne nagrade na republičkim, saveznim (SRJ) i međunarodnim takmičenjima za gitaru i kamernu muziku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Usavršavao se i na brojnim seminarima u zemlji i inostranstvu sa prestižnim umetnicima i pedagozima kao što su: Fabio Zanon ([[Brazil]]), Tilman Hopštok ([[Njemačka]]), Dušan Bogdanović ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i Beto Davezak ([[Urugvaj]]).

Član je [[Crnogorski duo gitara|Crnogorskog dua gitara]], zajedno sa virtuozom gitare [[Goran Krivokapić|Goranom Krivokapićem]]. Snimili su [[Johan Sebastijan Bah|J. S. Bahove]] engleske svite za ''Naksos rekords''.&lt;ref&gt;https://www.naxos.com/person/montenegrin_guitar_duo/242597.htm&lt;/ref&gt; Ovaj svetski premijerni snimak dobio je pohvale od strane publike i muzičkih kritičara, kao što je ''Klasik tudej''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.classicstoday.com/review/two-guitars-play-english-suites/|title=Two Guitars Play English Suites – Classics Today|last=|first=|date=|website=|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Njihov debut sa radovima Karla Domenikonija, Astora Pjacole i Dušana Bogdanovića objavljen je 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tashmina.co.uk/discography/domeniconi-piazzolla-and-bogdanovic/|title=Domeniconi, Piazzolla and Bogdanovic|last=|first=|date=1. 4. 2013|website=Tashmina Artists|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019/20, kao solista i član Crnogorskog dua gitara nastupiće na festivalima, koncertnim dvoranama u [[Azija|Aziji]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], te snimiti dva nova cedea za izdavačku kuću ''Naksos rekords'', jedan kao solista sa djelima [[barok]]nog kompozitora Silvijusa Leopolda Vajsa, a drugi sa muzikom Astora Pjacole kao član dua gitara sa Goranom Krivokapićem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/grad/koncert-danijela-cerovica-u-ponedjeljak-u-zahumlju/|title=Koncert Danijela Cerovića u ponedjeljak u Zahumlju|last=|first=|date=09. 02. 2019|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://m.cdm.me/kultura/danijel-cerovic-potpisao-ugovor-za-izdavacku-kucu-naxos/|title=Danijel Cerović potpisao ugovor za izdavačku kuću NAXOS|last=|first=|date=15. 11. 2018|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{zvanični veb-sajt|https://danijelcerovic.com/}}
* [https://www.bbc.co.uk/music/artists/829974f2-c039-415c-9570-822bf94c40a4 Danijel Cerović na Bi-Bi-Si mjuzik]
* [https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic Danijel Cerović — Dan McDaniel Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210410194034/https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic |date=2021-04-10 }}
* [http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ Sarajevo International Guitar Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916053642/http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ |date=2018-09-16 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=xPpwtGtksSk Danijel Cerovic plays Cinco Piezas by Astor Piazzolla]
* [https://www.youtube.com/watch?v=f-FVOBYKCzc Danijel Cerovic — Astor Piazzolla — Campero]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1979||Cerović, Danijel}}

[[Kategorija:Crnogorski muzičari]]
[[Kategorija:Gitaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Nikšić]]</text>
      <sha1>jllh53iryn22etzo4zridg8ipgnfndw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679651</id>
      <parentid>42679650</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:53:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>lol</comment>
      <origin>42679651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6378" sha1="q07a5tw5spb9ppmi9jqpdykegxcku8h" xml:space="preserve">{{Muzičar/ka/Bend
|background=non_vocal_instrumentalist
|ime=Danijel Cerović
|datum_rođenja=[[6. septembar]] [[1979]].
|mesto_rođenja=[[Nikšić]], [[Crna Gora]]
|žanr=[[klasična muzika]]
|profesija=klasični [[gitara|gitarista]]
|zvanični_sajt=[https://danijelcerovic.com/ www.danijelcerovic.com]
}}
'''Danijel Cerović''' (6. septembar 1979)&lt;ref&gt;[https://danijelcerovic.com/bio-mne/ Biografija]&lt;/ref&gt; crnogorski je klasični [[Gitara|gitarista]]. Profesor je gitare i [[Kamerna muzika|kamerne muzike]] na Muzičkoj akademiji u [[Cetinje|Cetinju]], [[Univerzitet Crne Gore]].

== Biografija ==
Rođen je u [[Nikšić]]u, 6. septembra 1979. godine. Srednju muzičku školu završio je u [[Podgorica|Podgorici]], a takođe i jednu godinu kao vanredan učenik u [[Muzička škola „Josip Slavenski”|Muzičkoj školi „Josip Slavenski”]] u [[Beograd]]u. Godine 1997, kao sedamnaestogodišnjak, upisuje se na [[Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu]], na odseku za gitaru u klasi prof. [[Vera Ogrizović|Vere Ogrizović]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|title=Danijel Cerović|last=|first=|date=10. 3. 2017|website=Savarez|language=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116112259/http://www.savarez.com/danijel-cerovi%C4%87|archive-date=2021-01-16|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Magistarske studije upisuje 2002. godine na Muzičkoj akademiji [[Univerzitet Crne Gore|Univerziteta Crne Gore]] na [[Cetinje|Cetinju]], a već sledeće godine (2003) prvi put stupa u radni odnos na Muzičkoj akademiji na Cetinju kao saradnik u nastavi. Magistrirao je 2007. godine nakon uspešne odbrane magistarskog rada pod nazivom „Ključne sonate za gitaru u periodu između dva svjetska rata”,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|title=2. međunarodno gitarističko natjecanje i radionica - Grožnjan|last=|first=|date=5. 6. 2014|website=Muzički informativni centar|archive-url=https://web.archive.org/web/20140813174925/http://www.mic.hr/news/2-medunarodno-gitaristicko-natjecanje-i-radionica-groznjan|archive-date=2014-08-13|dead-url=yes|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; a takođe, u sklopu završnog magistarskog ispita izveo je koncertni program sa delima [[Mauro Đulijani|Maura Đulijanija]], [[Domeniko Skarlati|Domenika Skarlatija]] i [[Manuel Ponse|Manuela Marije Ponsea]]. Postdiplomske, dvogodišnje studije za gitaru završio je na Visokoj školi za muziku u [[Mastriht]]u ([[Holandija]]) u klasi profesora Karla Markjonea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://montenegrina.net/najave-reportaze-izvjestaji/grad-teatar-najava-programa-za-25-jul-2012/|title=Grad teatar – Najava programa za 25. jul 2012.|last=|first=|date=|website=Montenegrina.net|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Tokom školovanja osvajao je značajne nagrade na republičkim, saveznim (SRJ) i međunarodnim takmičenjima za gitaru i kamernu muziku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Usavršavao se i na brojnim seminarima u zemlji i inostranstvu sa prestižnim umetnicima i pedagozima kao što su: Fabio Zanon ([[Brazil]]), Tilman Hopštok ([[Njemačka]]), Dušan Bogdanović ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i Beto Davezak ([[Urugvaj]]).

Član je [[Crnogorski duo gitara|Crnogorskog dua gitara]], zajedno sa virtuozom gitare [[Goran Krivokapić|Goranom Krivokapićem]]. Snimili su [[Johan Sebastijan Bah|J. S. Bahove]] engleske svite za ''Naksos rekords''.&lt;ref&gt;https://www.naxos.com/person/montenegrin_guitar_duo/242597.htm&lt;/ref&gt; Ovaj svetski premijerni snimak dobio je pohvale od strane publike i muzičkih kritičara, kao što je ''Klasik tudej''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.classicstoday.com/review/two-guitars-play-english-suites/|title=Two Guitars Play English Suites – Classics Today|last=|first=|date=|website=|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt; Njihov debut sa radovima Karla Domenikonija, Astora Pjacole i Dušana Bogdanovića objavljen je 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.tashmina.co.uk/discography/domeniconi-piazzolla-and-bogdanovic/|title=Domeniconi, Piazzolla and Bogdanovic|last=|first=|date=1. 4. 2013|website=Tashmina Artists|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

U 2019/20, kao solista i član Crnogorskog dua gitara nastupiće na festivalima, koncertnim dvoranama u [[Azija|Aziji]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], te snimiti dva nova cedea za izdavačku kuću ''Naksos rekords'', jedan kao solista sa djelima [[barok]]nog kompozitora Silvijusa Leopolda Vajsa, a drugi sa muzikom Astora Pjacole kao član dua gitara sa Goranom Krivokapićem.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cdm.me/grad/koncert-danijela-cerovica-u-ponedjeljak-u-zahumlju/|title=Koncert Danijela Cerovića u ponedjeljak u Zahumlju|last=|first=|date=09. 02. 2019|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://m.cdm.me/kultura/danijel-cerovic-potpisao-ugovor-za-izdavacku-kucu-naxos/|title=Danijel Cerović potpisao ugovor za izdavačku kuću NAXOS|last=|first=|date=15. 11. 2018|website=CDM|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=10. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{zvanični veb-sajt|https://danijelcerovic.com/}}
* [https://www.bbc.co.uk/music/artists/829974f2-c039-415c-9570-822bf94c40a4 Danijel Cerović na Bi-Bi-Si mjuzik]
* [https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic Danijel Cerović — Dan McDaniel Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210410194034/https://www.danmcdanielmanagement.com/danijel-cerovic |date=2021-04-10 }}
* [http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ Sarajevo International Guitar Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916053642/http://sigf.ba/guests/danijel-cerovic/ |date=2018-09-16 }}
* [https://www.youtube.com/watch?v=xPpwtGtksSk Danijel Cerovic plays Cinco Piezas by Astor Piazzolla]
* [https://www.youtube.com/watch?v=f-FVOBYKCzc Danijel Cerovic — Astor Piazzolla — Campero]

{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1979||Cerović, Danijel}}

[[Kategorija:Crnogorski muzičari]]
[[Kategorija:Gitaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Nikšić]]</text>
      <sha1>q07a5tw5spb9ppmi9jqpdykegxcku8h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Colombiana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4645470</id>
    <revision>
      <id>42679762</id>
      <parentid>42647598</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T23:44:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13874" sha1="0e7cm2h5q8hgczsucl3qo75qj4dsmhq" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov = Colombiana
| slika= Colombiana film poster.jpg
| opis = Kino-poster
| režija= [[Olivier Megaton]]
| producent= [[Luc Besson]]&lt;br&gt;[[Ariel Zeitoun]]
| scenario = Luc Besson&lt;br&gt;[[Robert Mark Kamen]]
| uloge = {{Plainlist|
* [[Zoe Saldana]]
* [[Cliff Curtis]]
* [[Lennie James]]
* [[Callum Blue]]
* [[Jordi Mollà]]
}}
| muzika = [[Nathaniel Méchaly]]
| fotografija = Romain Lacourbas
| montaža = [[Camille Delamarre]]
| studio = {{plainlist|
* [[EuropaCorp]]
* [[TF1 Films Production]]
* Grive Productions
* [[Canal+]]
}}
| distributer = [[TriStar Pictures]]&lt;br&gt;[[Stage 6 Films]]
| premijera = {{Film date|2011|7|27|df=y}}
| trajanje = 108 min.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbfc.co.uk/AFF281048/|title=''COLOMBIANA'' (15)| publisher=[[British Board of Film Classification]]|date=2011-08-31|accessdate=2011-09-01}}&lt;/ref&gt;
| zemlja = {{flag|Francuska}}
| jezik = engleski
| budžet = 40 mil. $&lt;ref&gt;[https://variety.com/2010/film/news/europacorp-sets-colombiana-1118019269/ &quot;EuropaCorp sets 'Colombiana'&quot;]. ''[[Variety (magazine)|Variety]]''. Retrieved 26 August 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BOM&quot; /&gt;
| bruto = 61 mil $&lt;ref name=&quot;BOM&quot; &gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=colombiana.htm|title=Colombiana (2011)|work= [[Box Office Mojo]]|date=2011-08-02|accessdate=2011-09-01}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Colombiana''''' (poznat i pod domaćim naslovom '''''Kolumbijana''''') francuski je [[akcioni film|akcioni]] [[triler film]] iz 2011. koscenarista i producenta [[Luc Besson|Luca Bessona]] i režisera [[Olivier Megaton|Oliviera Megatona]]. Glavna uloga je [[Zoe Saldana]],&lt;ref name=&quot;hollywoodreporter&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/review/colombiana-film-review-215647|work=[[The Hollywood Reporter]]|title=Colombiana: Film Review|accessdate=2011-08-19|date=2011-07-26|first=Jordan|last=Mintzer}}&lt;/ref&gt; a sporedne [[Michael Vartan]], [[Cliff Curtis]], [[Lennie James]], [[Callum Blue]] i [[Jordi Mollà]]. Riječ ''Colombiana'' označava ženu iz [[Kolumbija|Kolumbije]], a film govori o djevojci imena Cataleya (inače red [[orhideja]]) čiju je porodicu dok je ona bila 10-godišnjakinja pobio [[narkobos]]; poslije petnaest godina, odrasla Cataleya želi se osvetiti.

Iako je film imao generalno negativan kritički prijem, Saldanine akcione scene su pohvaljene i film je donio zaradu od 21 milion dolara.

== Radnja ==

U [[Bogota|Bogoti]] ([[Kolumbija]]) 1992. godine narkobosov atentator po imenu Fabio Restrepo kaže svom šefu Don Luisu Sandovalu da želi ostaviti zločine iza sebe. Don Luis je bijesan što Restrepo misli da može otići. Don Luis šalje svog pomoćnika Marca i grupu atentatora da ubiju Restrepoa i njegovu porodicu. Fabio daje 10-godišnjoj kćeri Cataleyi računarsku memorijsku karticu [[SmartMedia]] s informacijama o poslovanju Don Luisa i govori joj da je to njena „putovnica”; daje joj i adresu svog ujaka Emilija, zločinca u [[Chicago|Čikagu]], koji će se pobrinuti za nju. Posljednje što joj daje je nešto za što on kaže da će je čuvati: ogrlica njegove majke s dizajnom [[orhideja|orhideje]]. Nakon što su se oprostili, Fabio i njegova supruga Alicia odlaze u borbu protiv Marca i njegovih ljudi, ali oboje su ubijeni u pucnjavi dok Cataleya posmatra. Marco pokušava manipulirati njime kako bi mu dao disk, ali Cataleya odbija i pobjegne, nakon što je zabola nož Marcu u ruku. Dostavlja memori karticu Američkoj ambasadi i podatke daje u zamjenu za pasoš i prolazak u SAD. Pobjegne sa aerodroma i vozi se autobusom za Čikago. Jednom kad nađe Emilija, Cataleya ga moli da je obuči kao profesionalnu atentatorku.

Petnaest godina kasnije, odrasla Cataleya postala je ostvarena atentatorka. Njen ujak služi joj kao posrednik, osiguravajući joj ugovorena ubistva. Svakim ubistvom koje počini ona ostavlja svoj potpis, cvijet orhideju, što je poruka njenom krajnjem cilju, Don Luisu, da dolazi po njega. Nakon što je saznao za ovu kolumbijsku orhideju, agent FBI-ja James Ross sada može povezati ovaj slučaj sa više od 20 drugih slučajeva. Kao posljednje sredstvo, FBI odlučuje obavijestiti javnost o telefonskoj kartici Cataleye. Don Luis, koji je trenutno u programu zaštite svjedoka koji nadgleda agent CIA-e Steve Richard, shvata da je Fabijeva kćerka u SAD-u i naređuje Marcu i njegovim operativcima da je pronađu.

Cataleya koristi sva raspoloživa sredstva, uključujući prijetnje smrću službenicima zakona, kako bi pronašla mjesto gdje se Don Luis skriva i osveti smrt svoje porodice.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Zoe Saldana]] || Cataleya
|-
| [[Amandla Stenberg]] || 10-godišnja Cataleya
|-
| [[Jordi Mollà]] || Marco
|-
| [[Lennie James]] || James Ross
|-
| [[Michael Vartan]] || Danny Delaney
|-
| [[Cliff Curtis]] || Emilio Restrepo
|-
| [[Beto Benites]] || Don Luis
|-
| [[Jesse Borrego]] || Fabio
|-
| [[Cynthia Addai-Robinson]] || Alicia
|-
| Angel Garnica || Pepe
|-
| [[Ofelia Medina]] || Mama
|-
| [[Callum Blue]] || Richard
|-
| [[Sam Douglas]] || William Woogard
|-
| [[Graham McTavish]] || Warren
|-
| Charles Maquignon || Bill Attwood
|-
| [[Affif Ben Badra]] || Genarro Rizzo
|}

== Produkcija ==
Scenario za film ''Colombiana'' zasnovan je na djelu ''Mathilda'', koje je originalno napisao Luc Besson kao nastavak za ''[[Léon: The Professional]]''. Nakon neslaganja sa produkcijom [[Gaumont Film Company]] o tome kako nastaviti s filmom, Besson i režiser Olivier Megaton preradili su scenario u samostalan film.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Gilchrist|first1=Todd|title=Olivier Megaton Admits 'Colombiana' Inspired By Luc Besson's Unmade 'The Professional' Sequel Script|url=http://www.indiewire.com/2011/08/olivier-megaton-admits-colombiana-inspired-by-luc-bessons-unmade-the-professional-sequel-script-116711/|website=[[IndieWire]]|date=2011-08-25}}&lt;/ref&gt;

Snimanje je počelo u avgustu 2010. na lokacijama koje uključuju Čikago, Nju Orelans, Meksiko i Francusku.&lt;ref&gt;[http://www.225alive.com/louisiana-movie-film-industry/louisiana-productions-as-of-august-2010.html &quot;Louisiana Productions as of August 2010&quot;]. Retrieved 24 May 2011. {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20100918070451/http://www.225alive.com/louisiana-movie-film-industry/louisiana-productions-as-of-august-2010.html |date=2010-09-18}}&lt;/ref&gt; Film je producirala Bessonova kompanija [[EuropaCorp]], a scenario su napisali Besson i [[Robert Mark Kamen]].&lt;ref&gt;[http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=68767 &quot;Michael Vartan Joins Zoe Saldana in Colombiana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012082949/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=68767 |date=2012-10-12 }}. ''ComingSoon.net''. Retrieved 24 May 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.cinematical.com/2010/05/17/zoe-saldana-wants-revenge-in-colombiana &quot;Zoe Saldana Wants Revenge in Colombiana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190627100045/http://www.cinematical.com/2010/05/17/zoe-saldana-wants-revenge-in-colombiana |date=2019-06-27 }}. ''Cinematical.com''. Retrieved 24 May 2011.&lt;/ref&gt;

David Martin-Jones, koji je napisao članak „''Colombiana'': Europa Corp and the Ambiguous Geopolitics of the Action Movie” (''Colombiana'': Europa Corp i dvosmislena geopolitika akcionog filma), izjavio je da je film takav da će ga publika često shvatiti kao da dolazi iz američke holivudske produkcije zato što „prikriva svoje nacionalno porijeklo kako bi se više svidio mejnstrim publici”; dodao je da je osobina „kopiranja izgleda holivudskog žanra filmova, sa neameričkim preokretom” bila korištena u prethodnim evropskim filmovima.&lt;ref name=&quot;Martin-Jones&quot;&gt;{{cite web|title=Review: 'Colombiana: Europa Corp and the Ambiguous Geopolitics of the Action Movie'|work=[[Senses of Cinema]]|url=http://sensesofcinema.com/2012/feature-articles/colombiana-europa-corp-and-the-ambiguous-geopolitics-of-the-action-movie/|first=David|last=Martin-Jones|date=2011-03-01|access-date=2019-12-03|archive-date=2020-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20200629010852/http://sensesofcinema.com/2012/feature-articles/colombiana-europa-corp-and-the-ambiguous-geopolitics-of-the-action-movie/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Prihodi ==
''Colombiana'' je debitovao na drugom mjestu tokom prve sedmice prikazivanja u SAD-u, sa prihodima od 10.408.176 dolara iza ''[[The Help (film)|The Help]]''. Bio je na drugoj poziciji do 31. avgusta 2011, nakon čega je otišao na treće mjesto poslije ''The Help'' i ''[[The Debt (film, 2011)|The Debt]]''.&lt;ref name=&quot;mojoopen&quot;&gt;{{cite web |title= Weekend Box Office Results for August 26–28, 2011 |url= http://boxofficemojo.com/weekend/chart/?yr=2011&amp;wknd=34&amp;p=.htm |work= [[Box Office Mojo]] |publisher= IMDB.com |accessdate=2011-09-01}}&lt;/ref&gt; Donio je 36.665.854 dolara u SAD-u i Kanadi, te 24.300.000 dolara internacionalno, za ukupnih 60.965.854 dolara prihoda.

== Kritički prijem ==
Agregator recenzija [[Rotten Tomatoes]] daje filmu rejting od 27% na osnovu 103 recenzije (prosječna ocjena: 4,90/10).&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.rottentomatoes.com/m/colombiana/ |title= COLOMBIANA |accessdate=2021-07-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210708223204/https://www.rottentomatoes.com/m/colombiana |archivedate=2021-07-08 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Na Metacriticu film ima rejting od 45% na osnovu 22 recenzije.&lt;ref&gt;https://www.metacritic.com/movie/colombiana/critic-reviews&lt;/ref&gt; Betsy Sharkey iz ''[[Los Angeles Times]]a'' (koja je na Metacriticu filmu dala najveću ocjenu) kaže da je ovo film B kategorije.&lt;ref name=&quot;Los Angeles Times&quot;&gt;{{cite news |title=Movie review: 'Colombiana' |work= [[Los Angeles Times]] |url = https://www.latimes.com/entertainment/la-xpm-2011-aug-26-la-et-colombiana-box-20110826-story.html |first= Betsy |last= Sharkey |date=2011-08-26 |accessdate=2019-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210708223608/https://www.latimes.com/entertainment/la-xpm-2011-aug-26-la-et-colombiana-box-20110826-story.html&lt;!--https://archive.today/pif0G--&gt; |archivedate=2021-07-08 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
Neprofitna grupa PorColombia kritikovala je film jer prema njihovom stavu [[stereotip]]iše Kolumbiju na negativan način.&lt;ref name=&quot;Cheney&quot;&gt;{{cite news | last = Cheney | first = Alexandra | url = https://www.wsj.com/articles/SB10001424053111903461304576524562802239854 | title = Vengeance Served Bold | work = [[The Wall Street Journal]] | date = 2011-08-23 | accessdate = 2012-10-02 }}&lt;/ref&gt; Carlos Macias, predsjednik PorColombia-e, tvrdi da je film dokaz „totalnog nedostatka kreativnosti” u „Holivudu”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.newstaco.com/2011/08/16/controversy-surrounds-colombiana-film-for-stereotyping/ |title=Controversy Surrounds &quot;Colombiana&quot; Film For Stereotyping |publisher=NewsTaco |date=2011-08-16 |accessdate=2011-08-23}}&lt;/ref&gt; Kada su ga pitali o situaciji u intervjuu, Saldana je rekao: „Sram ih bilo? Ne znam, da sam bar znao kako da postavim glupe nedomišljate komentare ali nisam, ja nisam glupa osoba.”&lt;ref name=&quot;Cheney&quot; /&gt; U svojoj recenziji u ''[[Senses of Cinema]]'', David Martin-Jones imenovao je i analizirao veći broj nedostataka.&lt;!--His criticism of the film begins at &quot;In fact, the above notwithstanding it is possible to argue that Colombiana is as problematic a film as Taken, [...]&quot;--&gt; Na kraju je izjavio da je uprkos sličnosti sa holivudskim blokbasterima ovaj film pružio u poređenju barem „drugačiju perspektivu” što se tiče imigracije i nejednakosti u internacionalnom zdravstvu.&lt;ref name=&quot;Martin-Jones&quot;/&gt; Martin-Jones je izjavio da u filmu „lik s globalnog juga pravi haos kod bogatih i korumpiranih na globalnom sjeveru”.&lt;ref name=&quot;Martin-Jones&quot;/&gt; On kaže da film „[[jukstapozicija|jukstapozicira]] razlike između bogatih i nejednakost koja koegzistira i prolifira pod [[globalizacija|globalizacijom]].”.&lt;ref name=&quot;Martin-Jones&quot;/&gt; U filmu, Saldanino putovanje „oslikava[] trajektoriju više imigranata koji su primorani da putuju na globalni sjever zbog sukoba ili [[siromaštvo|siromaštva]]”.&lt;ref name=&quot;Martin-Jones&quot;/&gt; „Film nudi mogućnost razmatranja svijeta iz različite perspektive nego što se obično vidi u holivudskom blokbasteru.”&lt;ref name=&quot;Martin-Jones&quot;/&gt;

== Rimejk i nastavak ==
[[Bengal]]ska filmska produkcijska kompanija Jaaz Multimedia stvorila je neautorizovani rimejk pod naslovom ''[[Agnee (film, 2014)|Agnee]]''. U ovom rimejku glume [[Mahiya Mahi]], [[Arefin Shuvo]] i [[Misha Sawdagor]], a izašao je u februaru 2014. Ovaj film je postavio rekord po ostvarenim prihodima u [[Bangladeš]]u.

Godine 2015, [[CineEurope]], kada je produkcijska kuća [[EuropaCorp]] objavila nadolazeće filmove, pomenula je da je ''Colombiana 2'' u razvoju. Saldana je u intervjuu 2017. rekla da nema namjeru da reprizira ulogu Cataleye.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.glamourmagazine.co.uk/article/zoe-saldana-wants-colombiana-2 |title=Zoe Sandana (''sic'') is up for Columbiana 2 &amp; we’re SO excited |first=Sagal |last=Mohammed |work=[[Glamour (magazine)|Glamour]] |date=2017-04-26 |accessdate=2018-09-23}}&lt;/ref&gt; Početkom 2019. nije bilo više vijesti od EuropaCorp-a koje bi ukazivale na mogući predstojeći nastavak.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|1657507|Colombiana}}
* {{rotten-tomatoes|colombiana|Colombiana}}
* [http://sensesofcinema.com/2012/feature-articles/colombiana-europa-corp-and-the-ambiguous-geopolitics-of-the-action-movie/ ''Colombiana'': Europa Corp and the Ambiguous Geopolitics of the Action Movie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200629010852/http://sensesofcinema.com/2012/feature-articles/colombiana-europa-corp-and-the-ambiguous-geopolitics-of-the-action-movie/ |date=2020-06-29 }} {{en}}

{{Olivier Megaton}}
{{Luc Besson}}

{{DEFAULTSORT:Colombiana}}
[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Akcijski trileri]]
[[Kategorija:Kriminalistički dramski filmovi]]</text>
      <sha1>0e7cm2h5q8hgczsucl3qo75qj4dsmhq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42679639</id>
      <parentid>42679243</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42679639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6485" sha1="mee08u0ijv73luz587dj0u74yndu8wr" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana''' su istorijska mjesta sistema ručne izrade porculana od 10. do 19. stoljeća u gradu Jingdezhenu, provincija Jiangxi, Kina. Kao kulturno dobro, prikazuju inovativni razvoj kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije porculana, dokazujući dubok utjecaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja porculana ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka (dinastija Song), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju porculana. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od dinastije Yuan do rane dinastije Ming) i upotrebi kobaltnih materijala sa Bliskog istoka za izradu plavo-bijelog porculana, postignut je skok u tehnologiji ručnog porculana.

Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju porcelana ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Smješten je u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: Carske fabrike peći, lokaciju Luomaqiao, lokaciju Guanyinge, lokaciju peći zapadno od Carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i njihove ostatke, radionice i trgovačke kuće porcelanske industrije, zgrade i lokalitete povezane s organizacijama za proizvodnju porcelana i ostatke gradskog transportnog sistema

=== Drevno nalazište peći Hutian ===
Smješteno u selu Hutian, općina Jingcheng, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, nalazište drevne peći Hutian je centralno mjesto peći porculanske rukotvorine Jingdezhen tokom dinastija Song i Yuan, a pokriva površinu od 40 hektara

=== Rudnik porcelanske gline ===
Smješteno u selu Gaoling, općina Yaoli, nalazište rudnika porculanske gline Gaoling bilo je najpoznatije područje za proizvodnju sirovine kaolina tokom dinastija Ming i Qing.
Nominovani elementi uključuju nalazište rudnika i prerade porculanske gline Gaoling i ostatke transporta sirovine rijekom Donghe, koji pokrivaju površinu od 241,1 hektara.

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

=== Proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan
tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i
transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju
šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>mee08u0ijv73luz587dj0u74yndu8wr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679738</id>
      <parentid>42679639</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42679738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12450" sha1="4ctesx1p0bw5hzpg4tm92mobqt679ze" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike''' su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]  u gradu [[Jingdezhen]]u, provincija [[Jiangxi]], [[Kina]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja porculana ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka (dinastija [[Song]]), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od dinastije [[Yuan]][[]] do rane dinastije [[Ming]]) i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade.

Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do dinastije [[Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta.

Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira
industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana.

S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen
je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka
nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana,
umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog
industrijskog porculana.


Promjena proizvodnih područja i promjene u sirovinama podstakle su napredak u tehnologiji peći. Prije dinastije Yuan, Jingdezhen, kao i druge peći za porculan u južnoj Kini, koristio je peći u obliku zmaja (nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja). Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena
prilagodili su, integrirajući karakteristike peći u obliku lepinje, lučnu, povremenu, polu-spuštenu
peć koja se uobičajeno koristila u sjevernoj Kini od dinastije Zapadni Zhou (10.-7. vijek prije nove ere), kako bi razvili novi tip peći, peć u obliku tikve.


Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju porcelana ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Smješten je u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: Carske fabrike peći, lokaciju Luomaqiao, lokaciju Guanyinge, lokaciju peći zapadno od Carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i njihove ostatke, radionice i trgovačke kuće porcelanske industrije, zgrade i lokalitete povezane s organizacijama za proizvodnju porcelana i ostatke gradskog transportnog sistema.

=== Peći za sušenje ===
Centralno mjesto peći keramičkih rukotvorina tokom je u selu Hutian, u blizini Jingchenga, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara.

Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata i kao penjačka peć, ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. 

Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Ova vrsta peći zamijenjena je u peć u obliku tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom.  Peć u obliku tikve mogla je proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera vodika i ugljičnog monoksida, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene.

=== Rudnik porcelanske gline ===
Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog kopa i podzemnog rudarstva, na površini od 241,1 hektara.

Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih rudnika. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemno rudarenje široko je rasprostranjeno po području planine Gaoling, od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnog rudarstva obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara.

Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima sa bazenima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek zadržava svoje originalne temelje zidova i popločavanje. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući
rano istraživanje &quot;binarne formule&quot; u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe &quot;krizu sirovina&quot; koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda.

=== Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>4ctesx1p0bw5hzpg4tm92mobqt679ze</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679740</id>
      <parentid>42679738</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42679740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12446" sha1="jftlja6aftaah90wo0z45aq04ppcgj5" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike''' su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]  u gradu [[Jingdezhen]]u, provincija [[Jiangxi]], [[Kina]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja porculana ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od dinastije [[Yuan]] do rane dinastije [[Ming]]) i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade.

Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do dinastije [[Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta.

Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira
industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana.

S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen
je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka
nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana,
umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog
industrijskog porculana.


Promjena proizvodnih područja i promjene u sirovinama podstakle su napredak u tehnologiji peći. Prije dinastije Yuan, Jingdezhen, kao i druge peći za porculan u južnoj Kini, koristio je peći u obliku zmaja (nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja). Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena
prilagodili su, integrirajući karakteristike peći u obliku lepinje, lučnu, povremenu, polu-spuštenu
peć koja se uobičajeno koristila u sjevernoj Kini od dinastije Zapadni Zhou (10.-7. vijek prije nove ere), kako bi razvili novi tip peći, peć u obliku tikve.


Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju porcelana ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Smješten je u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: Carske fabrike peći, lokaciju Luomaqiao, lokaciju Guanyinge, lokaciju peći zapadno od Carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i njihove ostatke, radionice i trgovačke kuće porcelanske industrije, zgrade i lokalitete povezane s organizacijama za proizvodnju porcelana i ostatke gradskog transportnog sistema.

=== Peći za sušenje ===
Centralno mjesto peći keramičkih rukotvorina tokom je u selu Hutian, u blizini Jingchenga, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara.

Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata i kao penjačka peć, ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. 

Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Ova vrsta peći zamijenjena je u peć u obliku tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom.  Peć u obliku tikve mogla je proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera vodika i ugljičnog monoksida, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene.

=== Rudnik porcelanske gline ===
Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog kopa i podzemnog rudarstva, na površini od 241,1 hektara.

Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih rudnika. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemno rudarenje široko je rasprostranjeno po području planine Gaoling, od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnog rudarstva obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara.

Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima sa bazenima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek zadržava svoje originalne temelje zidova i popločavanje. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući
rano istraživanje &quot;binarne formule&quot; u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe &quot;krizu sirovina&quot; koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda.

=== Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>jftlja6aftaah90wo0z45aq04ppcgj5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679743</id>
      <parentid>42679740</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:07:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42679743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12461" sha1="mwjh4pvdd31zjezjxpmmvflcl3zj9xo" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike''' su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]  u gradu [[Jingdezhen]]u, provincija [[Jiangxi]], [[Kina]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja porculana ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od [[Dinastija Yuan|dinastije Yuan]] do rane dinastije [[Ming]]) i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade.

Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do dinastije [[Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta.

Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira
industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana.

S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen
je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka
nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana,
umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog
industrijskog porculana.


Promjena proizvodnih područja i promjene u sirovinama podstakle su napredak u tehnologiji peći. Prije dinastije Yuan, Jingdezhen, kao i druge peći za porculan u južnoj Kini, koristio je peći u obliku zmaja (nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja). Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena
prilagodili su, integrirajući karakteristike peći u obliku lepinje, lučnu, povremenu, polu-spuštenu
peć koja se uobičajeno koristila u sjevernoj Kini od dinastije Zapadni Zhou (10.-7. vijek prije nove ere), kako bi razvili novi tip peći, peć u obliku tikve.


Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju porcelana ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Smješten je u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: Carske fabrike peći, lokaciju Luomaqiao, lokaciju Guanyinge, lokaciju peći zapadno od Carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i njihove ostatke, radionice i trgovačke kuće porcelanske industrije, zgrade i lokalitete povezane s organizacijama za proizvodnju porcelana i ostatke gradskog transportnog sistema.

=== Peći za sušenje ===
Centralno mjesto peći keramičkih rukotvorina tokom je u selu Hutian, u blizini Jingchenga, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara.

Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata i kao penjačka peć, ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. 

Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Ova vrsta peći zamijenjena je u peć u obliku tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom.  Peć u obliku tikve mogla je proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera vodika i ugljičnog monoksida, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene.

=== Rudnik porcelanske gline ===
Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog kopa i podzemnog rudarstva, na površini od 241,1 hektara.

Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih rudnika. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemno rudarenje široko je rasprostranjeno po području planine Gaoling, od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnog rudarstva obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara.

Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima sa bazenima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek zadržava svoje originalne temelje zidova i popločavanje. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući
rano istraživanje &quot;binarne formule&quot; u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe &quot;krizu sirovina&quot; koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda.

=== Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>mwjh4pvdd31zjezjxpmmvflcl3zj9xo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demokratura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4678029</id>
    <revision>
      <id>42679837</id>
      <parentid>42563517</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T08:57:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7013" sha1="l24d38f8c275hwwog5p9z1fb2q9sah6" xml:space="preserve">U savremenom političkom žargonu, '''demokratura''' je državni sustav koji naizgled poštuje sve demokratske procedure i/ili predstavlja se kao demokratska republika, dok u stvari ispunjava osobine [[Autoritarizam|autoritarnog režima]] pa čak u nekim slučajevima graniči sa [[Diktatura|diktaturom]] ili [[Totalitarizam|totalitarizmom]].

== Osobine ==
Izraz je [[1987.]] skovao urugvajski pisac i novinar [[Eduardo Galeano]]&lt;ref name=&quot;López&quot;&gt;{{es}} {{cite web |url= https://www.ultimahora.com/democradura-n249626.html |title= Democradura |last= López |first= Miguel H. |date= 26. 08. 2009 |website=  |publisher=  |accessdate= 01. 01. 2023 |quote=  |archive-date= 2023-01-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230117012449/https://www.ultimahora.com/democradura-n249626.html |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; kako bi opisao koegzistenciju demokratskih i autoritarnih elemenata unutar modela koji bismo mogli definirati kao «'''''ustavna diktatura'''''»{{efn|''Ustavna diktatura'' ili ''ograničena demokracija''. Drugi termin kojim se služi polititologija je ''anokrcija'', na [[Engleski jezik|engleskom]] ''anocracy'', na [[njemački jezik|njemačkom]] ''Anokratie'', na [[Italijanski jezik|talijanskom]] ''anocrazia''.}}{{sfn|Valadés|1964}}{{sfn|Levinson &amp; Balkin|2010}}.&lt;ref&gt;{{es}} {{cite news |last=Miranda Sousa |first=Jaime |date=20. 01. 2020 |title=¿Qué es una dictadura constitucional? |url=https://www.expreso.com.pe/opinion/que-es-una-dictadura-constitucional/ |work= |location=Diario Expreso |access-date=16. 01. 2023}}&lt;/ref&gt; Danas se termin opširno koristi u publicistici, među akademicima, politolozima i geopolitičarima, a popularizirao ga je (i skovao) književnik [[Predrag Matvejević]]&lt;ref&gt;{{it}} {{cite news |last=Magris |first=Claudio|authorlink=Claudio Magris|date=09. 03. 2017 |title=Predrag Matvejevic, voce dal crogiolo |url=https://www.corriere.it/cultura/17_marzo_09/predrag-matvejevic-scrittore-slavo-claudio-magris-europa-comunista-9eb05964-04e7-11e7-8f0b-7a36b2d7188f.shtml |work= |location=[[Corriere della Sera]] |access-date=16. 01. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{it}} {{cite news |last=Londo |first=Alessandra |date=11. 06. 2010 |title=Democratura |url=https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2010/06/11/democratura.html |work= |location=[[La Repubblica]] |access-date=16. 01. 2023}}&lt;/ref&gt; isto opisujući neke skorašnje oblike iskrivljenog spajanja demokracije i diktature.

Odnosi se prvenstveno na vladavine u nekim [[Postkomunizam|postkomunističkim]] zemljama, gdje su se tokom [[1990-e|1990-ih]] u obliku demokracije nastavila neka ograničenja sloboda tipična za diktature. Pak, postoji nekoliko slučajeva demokratura na Zapadu ili u drugim državama izvan Europe u kojima se problematika ne svodi izravno na komunizam.&lt;br /&gt;Jedna (neiscrpna) lista nekih od zemalja koje su prošle kroz manje-više duge faze demokrature:
* [[Italija|Republika Italija]] pod vladom [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]];
* [[Rusija|Ruska Federacija]] pod vladom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]];
* [[Mađarska|Republika Mađarska]] pod vladom [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]];
* [[Brazil|Federativna republika Brazil]] pod vladom [[Jair Bolsonaro|Jaira Bolsonara]];
* [[Alžir|Demokratska narodna republika Alžir]] pod vladom [[Abdelaziz Bouteflika|Abdelaziza Bouteflike]];
* [[Belorusija|Republika Bjelorusija]] pod vladom [[Aleksandar Lukašenko|Aleksandra Lukašenka]];
* [[Kazahstan|Republika Kazahstan]] pod vladom [[Nursultan Nazarbajev|Nursultana Nazarbajeva]];
* [[Turkmenistan|Republika Turkmenistan]] pod vladom [[Saparmurat Nijazov|Saparmurata Nijazova]];
* [[Paragvaj|Republika Paragvaj]] pod vladama [[Partija Colorado|partida Colorada]];
* [[Kolumbija]] poslije [[1991.]]&lt;ref&gt;{{en}} {{Cite book |last=Hristov |first=Jasmin |authorlink= |date=2009 |title=Blood and Capital: The Paramilitarization of Colombia |url=https://archive.org/details/bloodcapitalpara0000hris |publisher=Ohio University Press |location=Athens, Ohio |isbn=}}&lt;/ref&gt;;
* [[Turska|Republika Turska]] pod vladom [[Recep Tayyip Erdoğan|Recep Erdoğana]].
Iako se odnosi na [[Revolucije 1989.|poslijeberlinsko doba]], pojam zapravo zadire u neka duboka pitanja demokratskog i republičkog sustava. Demokracija se naime veže sa urođenom bolešću pluralističkih sustava vlasti, odnosno sa sklonošću nekih interesnih grupa da iznutra manipuliraju državnim sustavom i da radikalno izmjene njegovu prirodu, a da istovremeno suštinske strukture sa kojima su došli na vlast ostanu gotovo netaknute. Klasičan primjer ovog fenomena u [[Najnovije doba|suvremenoj historiji]] je činjenica da je u [[Weimarska Republika|Njemačkoj]] teško zahvaćenoj [[Velika ekonomska kriza|krizom]] [[Adolf Hitler]] došao na vlast sa redovitim izborima održanim 5. marta 1933. i pobijedio sa 43,9% glasova.

Kod takozvanih ''demokratura'' radi se tipično o [[Demokracija|demokratskim]] [[republika]]ma sa [[parlament]]om, [[ustav]]om, sa nekim vidom povelje o ljudskim pravima i sa regularnom [[Podjela vlasti|podjelom vlasti]], ali koje zapravo koncentriraju svu [[moć]] oko jedne osobe, nerijetko najbogatijeg čovjeka u zemlji koji vodi državni aparat pomoć uskog kruga pristalica (ili ''[[Oligarhija|oligarha]]''). U slučaju neposluha ti se ''oligarsi'' brzo isključuju iz vladajuće [[Politička stranka|stranke]] i smjenjuju sa državnih pozicija, te postoji primjera gdje su nepoželjni uklonjeni putem sudskih postupaka ili nasilja. Među općim konstantama demokrature bilježe se snažna [[Populizam|populistička]] vuča te temeljito i ​​svestrano upravljanje [[mediji]]ma.&lt;ref&gt;{{YouTube|id=https://www.youtube.com/watch?v=Vgu9t6VkFk8|title=Eduardo Galeano – Dictature et démocratie expliqué avec humour}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{es}} {{Cite book |last=Valadés |first=Diego |authorlink= |date=1974 |title=La dictadura constitucional en América Latina |url=https://biblio.juridicas.unam.mx/bjv/detalle-libro/696-la-dictadura-constitucional-en-america-latina |publisher=UNAM |location=Ciudad de México |isbn= |ref=Valadés }}{{pdf}}
* {{cite journal| last1 = Levinson| first1 = Sanford| last2 = Balkin| first2 = Jack M.| date = 2010| title = Constitutional Dictatorship: Its Dangers and Its Design| url = https://openyls.law.yale.edu/bitstream/handle/20.500.13051/1505/Constitutional_Dictatorship_Its_Dangers_and_Its_Design.pdf?sequence=2&amp;isAllowed=y#search=%22constitutional%20dictatorship%22| journal = Minnesota Law Review| volume = 514| issue = | pages = | doi = | ref = Levinson &amp; Balkin| archive-date = 2023-01-17| access-date = 2023-01-17| archive-url = https://web.archive.org/web/20230117012459/https://openyls.law.yale.edu/bitstream/handle/20.500.13051/1505/Constitutional_Dictatorship_Its_Dangers_and_Its_Design.pdf?sequence=2&amp;isAllowed=y#search=%22constitutional%20dictatorship%22| url-status = dead}}{{pdf}}
{{refend}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Politika]]</text>
      <sha1>l24d38f8c275hwwog5p9z1fb2q9sah6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darijenski rascjep</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4678460</id>
    <revision>
      <id>42679809</id>
      <parentid>42406249</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T06:13:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4289" sha1="dxq4oou7x0p8s7y3pq3772qhrg8gh9z" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Darijenski rascjep
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Tapón del Darién&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Map_of_Darién_Gap-en.svg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Karta]] [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] sa pozicijom Darijenskog rascjepa
| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Panama}}, {{flag|Kolumbija}}
| lokacija1_ime =[[Provincije i domorodačke regije Paname|Provincija]]
| lokacija1_info =[[Darién (provincija)|Darién]]
| lokacija2_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]]
| lokacija2_info =[[Chocó (departman)|Chocó]]
}}
'''Darijenski rascjep''' ([[španjolski]]: ''Tapón del Darién'') je [[regija]] na krajnjem [[istok]]u [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] duž [[Panama|panamsko]]-[[Kolumbija|kolumbijske]] 
[[granica|granice]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Karakteristike ==
[[datoteka:Paya_in_1996.jpg|thumb|left|240px|[[Selo]] u Darijenu]]
To je rijetko naseljen kraj u kom žive [[autohtoni narodi|domorodački]] [[indijanci]], [[Cuna|Cune]] i [[Cueva|Cueve]].

Jedan dio Darijenskog rascjepa površine 575,000 [[hektar]]a je danas [[Darién (nacionalni park)|Nacionalni park Darién]], kog je [[UNESCO]] [[1981]]. uvrstio na [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi|Lista svjetske baštine u Americi]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Darien-region-Panama
 | title =''Darién region, Panama and Colombia''
 | accessdate =6.2.2023.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Darien je jedno od [[Vlaga|najvlažnijih]] područja na [[svijet]]u, teren dubokog [[blato|blata]], [[močvara]], [[planina]] i neprohodnih [[džungla|džungli]] u kojima se lako izgubi orjentacija i može danima vrtiti u [[krug]].&lt;ref name=wor/&gt;

Put [[Pješak|pješice]] preko Dariena dug je nekih 97 [[km]] i može trajati po desetak dana.&lt;ref name=wor/&gt; Iako je izuzetno opasan brojni [[Migracija|migranti]] iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] se odvažuju i idu preko džungle u bolju budućnost. Većina [[Migracija|migranata]] koji se odlučuju [[Pješak|pješice]] probiti preko Darijenskog rascjepa je jako [[Siromaštvo|siromašna]].

Pretpostavlja se da je [[2021]]. više od 133 000 migranata je prošlo kroz Darien, a u prvim mjesecima [[2022]]. oko 19 000 [[ljudi]].&lt;ref name=wor/&gt;

Kako nema nikakvih [[cesta]], vlada bezakonje, u kom glavnu riječ imaju [[Paravojna formacija|paravojne formacije]] i kriminal|kriminalne bande]], koje [[pljačka]]ju, [[silovanje|siluju]] i [[ubistvo|ubijaju]] [[Migracija|migrante]] na koje naiđu. Ukoliko imaju sreće i ne naiđu na njih, [[smrt]] im prijeti od [[zmija]], [[pauk]]a, [[škorpija]], [[zvijeri]], [[glad]]i i iscrpljenosti.&lt;ref name=wor&gt;{{cite web
 | url =https://www.worldvision.ca/stories/child-protection/darien-gap-migrant-route
 | title =''The Darién Gap: migrant route of last resort''
 | accessdate =6.2. 2023.
 | language =engleski
 | publisher =Worldvision
 | archive-date =2023-02-08
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230208115708/https://www.worldvision.ca/stories/child-protection/darien-gap-migrant-route
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

[[Panamerički autoput]] dug 46,671 [[km]] koja počinje u [[Prudhoe Bay, Alaska|Prudhou]] na [[Aljaska|Aljasci]] i završava na na krajnjem [[jug]]u [[Argentina|Argentine]] u [[Ushuaia|Ushuaiji]], ima prekid kod Darijenskog rascjepa na dionici od stotinjak km.&lt;ref name=man&gt;{{cite web
 | url =https://www.themanual.com/outdoors/darien-gap-feature/
 | title =''Inside the Darién Gap, One of the World''
 | accessdate =6.2. 2023.
 | language=engleski
 | publisher=The Manual}}&lt;/ref&gt;

Kako stvari stoje ni u skoroj budućnosti se ne planira ništa graditi.&lt;ref name=wor/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Darién Gap}}
* [https://www.worldvision.ca/stories/child-protection/darien-gap-migrant-route ''The Darién Gap: migrant route of last resort''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208115708/https://www.worldvision.ca/stories/child-protection/darien-gap-migrant-route |date=2023-02-08 }} {{en icon}}
* [https://billiken.lat/interesante/tapon-del-arien/ ''Tapón del Darién, la selva impenetrable que divide la Ruta Panamericana''] {{es icon}}

[[Kategorija:Geografija Paname]]
[[Kategorija:Geografija Kolumbije]]</text>
      <sha1>dxq4oou7x0p8s7y3pq3772qhrg8gh9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Fossilrange</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4686855</id>
    <redirect title="Šablon:Raspon fosila" />
    <revision>
      <id>42679636</id>
      <parentid>41832445</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:39:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Raspon fosila]]</comment>
      <origin>42679636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="n8ti5dq33u8kbg4g1nkngtb9ouaz51r" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Raspon fosila]]</text>
      <sha1>n8ti5dq33u8kbg4g1nkngtb9ouaz51r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gromada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4688382</id>
    <revision>
      <id>42679642</id>
      <parentid>42552595</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:28:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ukrajina */</comment>
      <origin>42679642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4706" sha1="cy23dewzkcdp6k7idx6qlehjbl5so2w" xml:space="preserve">'''Gromada''' je [[Poljski jezik|poljska]] riječ koja znači „okup”, „skupina” ili „skupština”.{{efn|Iz [[Praslavenski jezik|praslavenskog]] oblika ''gromada''&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= http://gorazd.org/gulliver/?recordId=2852 |title= грамада |last=  |first=  |date=  |website= Gorazd |publisher=  |accessdate= 26. 3. 2024 |quote=  |archive-date= 2024-03-26 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240326084802/http://gorazd.org/gulliver/?recordId=2852 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;; usp. '''''[https://sh.wiktionary.org/wiki/gromada gromada]''''' u Wječniku.}}

== Poljska ==
U [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavskoj Uniji]] pojam se odnosio na [[Selo|seosku]] ustanovu koja je obuhvaćala sve stanovnike sela i koja je djelovala kao lokalna vlast, te je nadzirala plaćanje [[porez]]a. U tom smislu, gromada je se razvila između [[16. vijek|16.]] i [[18. vijek]]a, a nastavila je djelovati u [[Kongresna Poljska|Kongresnoj Poljskoj]]. Njihovi su poglavari nosili titulu ''sołtyja'', a biralo ih je lokalno stanovništvo.

Gromada je nastavila djelovati u [[Druga Poljska Republika|međuratnoj Poljskoj]] (1918-1939), kao pododjel ''gmine''.

U [[Narodna Republika Poljska|komunističkoj Poljskoj]] između [[1954.]] i [[1972.]], gromade su činile najnižu razinu lokalne vlasti, preuzimajući ulogu koju su prije imale ''gmine''. Gromada bi se općenito sastojala od nekoliko sela, ali su to bile manje jedinice nego što su bile ''gmine''. Godine [[1973.]] ponovno su uvedene gmine i ukinute ''gromade''. Trenutno je najmanja jedinica lokalne uprave u ruralnoj [[Poljska|Poljskoj]] je ''sołectwo'', koje je podređeno ''gmini''.

== Ukrajina ==
Pojam gromade je usađen u [[Ukrajina|Ukrajinu]] sa Poljsko-litavskom konfederacijom, ali je integrirao već postojeće oblike lokalne samouprave iz vremena [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Sve do druge polovine [[20. vijek]]a riječ gromada je se kod većine stanovništva u Ukrajini prvenstveno poistovjećivala sa pojmom zajednice ili skupine stanovnika određenog naselja, grada ili sela. Od riječi &quot;gromada&quot; u ukrajinskom jeziku dolaze tako važni pojmovi kao što su javnost (громадський), građanin (громадянин), civilno (громадянський), civilno društvo (громадянське суспільство).

U današnjem ukrajinskom jeziku gromada (грома́да) je jedan [[sinonim]] za [[Zajednica|zajednicu]], tj. za skupinu ljudi ujedinjenih zajedničkim interesima. Zatim, kada se riječ koristi u administrativnom leksikonu, gromada označava administrativno-teritorijalnu jedinica lokalne samouprave i može se smatrati istoznačnica za naš općinu/opštinu. Pojam podrazumijeva neki vid lokalne [[Samoupravljanje|samouprave]]. U današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]] gromada{{efn|{{uk}} Територіальна громада.}} predstavlja treći nivo državne administrativne podjele, poslije [[Oblasti u Ukrajini|oblast]] i [[Rajoni Ukrajine|rajona]].

Putem procesa [[Reforma|reforme]] u smislu decentralizacije, Republika Ukrajina je između [[2015.]] i [[2020.]] godine ponovno oblikovala okvir svojih teritorijalnih zajednica{{efn|{{uk}} Об'єднані територіальні громади (ОТГ).}} odnosno gromada. Od [[2021.]] u Ukrajini postoji ukupno 1469 takvih zajednica. Prema članku 170. [[Ustav Ukrajine|Ustava Ukrajine]], teritorijalnom gromadom se definiraju:&lt;ref&gt;{{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/280/97-%D0%92%D0%A0 |title= Закон України. Про місцеве самоврядування від 21 травня 1997 року № 280/97-ВР|last= |first= |date= 1997|website= |publisher= |accessdate= 01. 01. 2023 |quote=}}&lt;/ref&gt;{{efn|{{uk}} Tериторіальна громада – жителі, об'єднані постійним проживанням у межах села, селища, міста, що є самостійними адміністративно-територіальними одиницями, або добровільне об'єднання жителів кількох сіл, селищ, міст, що мають єдиний адміністративний центр.}} 
{{cquote|stanovnici ujedinjeni stalnim prebivalištem unutar granica sela, naselja, grada, koji su samostalne administrativno-teritorijalne jedinice, ili dobrovoljnog udruživanja stanovnika nekoliko sela, mjesta, gradova koji imaju jedno administrativno središte.}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Politička geografija]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Poljske]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Ukrajine]]</text>
      <sha1>cy23dewzkcdp6k7idx6qlehjbl5so2w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679643</id>
      <parentid>42679642</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T14:29:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4693" sha1="byywvbs368dp8zmbhifhr69bb9mmr0o" xml:space="preserve">'''Gromada''' je [[Poljski jezik|poljska]] riječ koja znači &quot;okup&quot;, &quot;skupina&quot; ili &quot;skupština&quot;.{{efn|Iz [[Praslavenski jezik|praslavenskog]] oblika ''gromada''&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= http://gorazd.org/gulliver/?recordId=2852 |title= грамада |last=  |first=  |date=  |website= Gorazd |publisher=  |accessdate= 26. 3. 2024 |quote=  |archive-date= 2024-03-26 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240326084802/http://gorazd.org/gulliver/?recordId=2852 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;; usp. '''''[https://sh.wiktionary.org/wiki/gromada gromada]''''' u Wječniku.}}

== Poljska ==
U [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavskoj Uniji]] pojam se odnosio na [[Selo|seosku]] ustanovu koja je obuhvaćala sve stanovnike sela i koja je djelovala kao lokalna vlast, te je nadzirala plaćanje [[porez]]a. U tom smislu, gromada je se razvila između [[16. vijek|16.]] i [[18. vijek]]a, a nastavila je djelovati u [[Kongresna Poljska|Kongresnoj Poljskoj]]. Njihovi su poglavari nosili titulu ''sołtyja'', a biralo ih je lokalno stanovništvo.

Gromada je nastavila djelovati u [[Druga Poljska Republika|međuratnoj Poljskoj]] (1918-1939), kao pododjel ''gmine''.

U [[Narodna Republika Poljska|komunističkoj Poljskoj]] između [[1954.]] i [[1972.]], gromade su činile najnižu razinu lokalne vlasti, preuzimajući ulogu koju su prije imale ''gmine''. Gromada bi se općenito sastojala od nekoliko sela, ali su to bile manje jedinice nego što su bile ''gmine''. Godine [[1973.]] ponovno su uvedene gmine i ukinute ''gromade''. Trenutno je najmanja jedinica lokalne uprave u ruralnoj [[Poljska|Poljskoj]] je ''sołectwo'', koje je podređeno ''gmini''.

== Ukrajina ==
Pojam gromade je usađen u [[Ukrajina|Ukrajinu]] sa Poljsko-litavskom konfederacijom, ali je integrirao već postojeće oblike lokalne samouprave iz vremena [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Sve do druge polovine [[20. vijek]]a riječ gromada je se kod većine stanovništva u Ukrajini prvenstveno poistovjećivala sa pojmom zajednice ili skupine stanovnika određenog naselja, grada ili sela. Od riječi &quot;gromada&quot; u ukrajinskom jeziku dolaze tako važni pojmovi kao što su javnost (громадський), građanin (громадянин), civilno (громадянський), civilno društvo (громадянське суспільство).

U današnjem ukrajinskom jeziku gromada (грома́да) je jedan [[sinonim]] za [[Zajednica|zajednicu]], tj. za skupinu ljudi ujedinjenih zajedničkim interesima. Zatim, kada se riječ koristi u administrativnom leksikonu, gromada označava administrativno-teritorijalnu jedinica lokalne samouprave i može se smatrati istoznačnica za naš općinu/opštinu. Pojam podrazumijeva neki vid lokalne [[Samoupravljanje|samouprave]]. U današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]] gromada{{efn|{{uk}} Територіальна громада.}} predstavlja treći nivo državne administrativne podjele, poslije [[Oblasti u Ukrajini|oblast]] i [[Rajoni Ukrajine|rajona]].

Putem procesa [[Reforma|reforme]] u smislu decentralizacije, Republika Ukrajina je između [[2015.]] i [[2020.]] godine ponovno oblikovala okvir svojih teritorijalnih zajednica{{efn|{{uk}} Об'єднані територіальні громади (ОТГ).}} odnosno gromada. Od [[2021.]] u Ukrajini postoji ukupno 1469 takvih zajednica. Prema članku 170. [[Ustav Ukrajine|Ustava Ukrajine]], teritorijalnom gromadom se definiraju:&lt;ref&gt;{{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/280/97-%D0%92%D0%A0 |title= Закон України. Про місцеве самоврядування від 21 травня 1997 року № 280/97-ВР|last= |first= |date= 1997|website= |publisher= |accessdate= 01. 01. 2023 |quote=}}&lt;/ref&gt;{{efn|{{uk}} Tериторіальна громада – жителі, об'єднані постійним проживанням у межах села, селища, міста, що є самостійними адміністративно-територіальними одиницями, або добровільне об'єднання жителів кількох сіл, селищ, міст, що мають єдиний адміністративний центр.}} 
{{cquote|stanovnici ujedinjeni stalnim prebivalištem unutar granica sela, naselja, grada, koji su samostalne administrativno-teritorijalne jedinice, ili dobrovoljnog udruživanja stanovnika nekoliko sela, mjesta, gradova koji imaju jedno administrativno središte.}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Politička geografija]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Poljske]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Ukrajine]]</text>
      <sha1>byywvbs368dp8zmbhifhr69bb9mmr0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenerbahçe SK (fudbal)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689511</id>
    <revision>
      <id>42679707</id>
      <parentid>42637949</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:35:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zafer</username>
        <id>67648</id>
      </contributor>
      <comment>Photo add</comment>
      <origin>42679707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11617" sha1="mx73kupdleedz2db7576jslnkmp78nw" xml:space="preserve">{{V. također|Sportski klub Fenerbahçe}}
{{Nogometni klub 
| ime kluba           = Fenerbahçe SK
| slika               = [[Datoteka:Fenerbahçe logo.svg|220px]]
| puno ime            = Fenerbahçe Spor Kulübü 
| nadimak             = Sarı Kanaryalar
| godina osnivanja    = 3. maja 1907. &lt;br/&gt;{{small|kao ''Phener-Bagtche Association Football Club''}}&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fenerbahce.org/kulup/tarihce|title=Fenerbahçe Tarihi|publisher=Fenerbahçe S.K.|access-date=29. maj 2024.}}&lt;/ref&gt;
| igralište           = [[Stadion Şükrü Saracoğlu]], [[Kadıköy]], [[Istanbul]]
| kapacitet stadiona  = 47.544
| direktor            = [[Aziz Yıldırım]]
| trener              = {{flagicon|TUR}} [[İsmail Kartal]]
| liga                = [[Süper Lig (Turska)|Süper Lig]]
| sezona              = 2023./24. 
| plasman             = 2.
| trenutačna sezona   =  2024./25. 
| igrači = 
| pattern_la1 = _fenerbahce2324h
| pattern_b1 = _fenerbahce2324h
| pattern_ra1 = _fenerbahce2324h
| pattern_sh1 = _fenerbahce2324h
| pattern_so1 = _fenerbahce2324hl
| leftarm1 = 
| body1 = 
| rightarm1 = 
| shorts1 = 
| socks1 = 
| pattern_la2 = _fenerbahce2324a
| pattern_b2 = _fenerbahce2324a
| pattern_ra2 = _fenerbahce2324a
| pattern_sh2 = _fenerbahce2324a
| pattern_so2 = _fenerbahce2324al
| leftarm2 = 
| body2 = 
| rightarm2 = 
| shorts2 = 
| socks2 = 
| pattern_la3 = _fbsk2324t
| pattern_b3 = _fbsk2324t
| pattern_ra3 = _fbsk2324t
| pattern_sh3 = _fbsk2324t
| pattern_so3 = _fbsk2324t
| leftarm3 = 
| body3 = 
| rightarm3 = 
| shorts3 = 
| socks3 = 
|
}}
[[File:Fenerbahçe SK 20260805 (20) (cropped).JPG|thumb|260px|Fenerbahçe 2026]]
'''Fenerbahçe Spor Kulübü''' je [[fudbal]]ski klub koji čini sekciju istoimenog [[Turska|turskog]] multi-sportskog kluba [[Sportski klub Fenerbahçe|Fenerbahçe]] sa sjedištem u gradu [[Istanbul]]u. Igraju u [[Süper Lig (Turska)|Süper Ligi]], najvišoj diviziji turskog fudbalskog prvenstva.

== Historija ==
[[Datoteka:Fenerbahçe_SK_1907-08.jpg|thumb|left|175px|Prva momčad u sezoni [[1907]]/[[1908|08.]], osnivač kluba [[Ziya Songülen]], četvrti slijeva stojeći.]]
Osnovan [[1907.]] godine, Fenerbahçe je jedan od najstarijih i najpoznatijih [[Sportski klub Fenerbahçe|sportskih timova]] u Turskoj: daleko najpopularnija sekcija je fudbalska reprezentacija, ali tim iz Istanbula se takmiči i u [[Fenerbahçe SK (košarka)|košarci]], [[Fenerbahçe SK (odbojka)|odbojci]], [[Fenerbahçe SK (veslanje)|veslanju]], [[Fenerbahçe SK (stolni tenis)|stonom tenisu]], [[Fenerbahçe SK (jedrenje)|jedrenju]], [[Fenerbahçe SK (atletika)|atletici]] i [[Fenerbahçe SK (plivanje)|plivanju]]. Jedna je od tri historijskih momčadi Istanbula, uz [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] i [[Galatasaray SK|Galatasaray]], s kojim se spori u turskom [[Vječni derbi|vječnom derbiju]].

Fenerbahçe su osnovali [[Ziya Songülen]], [[Ayetullah Bey]] i [[Necip Okaner]] u maju 1907. u istambulskoj gradskoj četvrti [[Kadıköy]]u. Klub je potajno osnovan ne bi li upalo u probleme sa strogom osmanskom vladavinom, toliko strogom da je [[Popis sultana Osmanskog carstva|sultan]] [[Abdul Hamid II]] zabranio turskoj omladini da osnuje klubove ili da se bavi nogometom, koji su lokalne engleske porodice pratile sa zavišću. Ziya Songülen je izabran za prvog predsjednika kluba, Ayetullah Bey je postao prvi generalni sekretar, a Necip Okaner je dobio mjesto generalnog kapetana.&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;/&gt; Svjetionik smješten na rtu Fenerbahçe imao je veliki utjecaj na dizajn prvog grba kluba, koji je bio ukrašen [[žuto]]-[[Bijelo|bijelim]] bojama [[narcis]]a oko [[svjetionik]]a. Kompleti su također dizajnirani sa žutim i bijelim prugama.&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;/&gt; [[Grb]] kluba promijenjen je [[1914.]] kada je [[Hikmet Topuzer]] redizajnirao značku nakon što je Ziya Songülen promijenio boje u žutu i tamnoplavu u jesen [[1908.]], što se može vidjeti i danas. Fenerbahçe je djelovao tajanstveno sve do reforme zakonodavstva 1908., kada su, prema novom zakonu, svi fudbalski klubovi morali biti registrirani kako bi legalno postojali.&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;/&gt;

Postat će jedan od najuspješnijih klubova u Turskoj, osvojivši 19 [[Süper Lig|Turskih prvenstava]], dok su najbolji rezultati u UEFA klupskim natjecanjima bili polufinale [[UEFA Europska liga|Europske lige]] postignuto u sezoni 2012/13., četvrtfinale [[UEFA Kupa pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] postignuto u 1963/64. i četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] postignuto 2007/08.

== Simboli i rivalstva ==
Najžešće rivalstvo je protiv [[Galatasaray SK|Galatasaraya]]. Protiv crvenožutih sa [[Beyoğlu|Galate]], Fenerbahçe je odigrao 155 službenih utakmica (ažurirano do maja 2024.), pobijedivši 71 i izgubivši 84. To je dugo očekivana utakmica, često praćena kontroverzama, te često je dovela do nasilnih sukoba. Najbolja pobjeda Fenerbahçea bila je 6:0 od 6. novembra 2002., a najteži poraz 12. februara 1911. sa rezultatom 0:7. Podjednakim intenzitetom navijači prate utakmicu protiv [[Beşiktaş JK|Bešiktaša]]. Ostale lokalne istanbulske derbije igraju s [[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehirom]], [[İstanbulspor]]om, [[Feriköy SK|Feriköyom]], [[Sarıyer SK|Sarıyerom]] i drugima. Tijekom godina razvilo se historijsko fudbalsko rivalstvo sa [[Trabzonspor]]om iz [[Trabzon]]a.

== Značajni igrači ==
'''''Vratari''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Asaf Beşpınar]]
* [[Rüştü Reçber]]
* [[Cihat Arman]]
* [[Ilie Datcu]]
* [[Toni Schumacher]]
* [[Volkan Demirel]]
* [[Altay Bayındır]]
* [[Dominik Livaković]]
* [[Naci Bastoncu]]
{{div col end}}

'''''Braniči''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Necip Okaner]]
* [[Galip Kulaksızoğlu]]
* [[Müjdat Yetkiner]]
* [[Uche Okechukwu]]
* [[Jes Høgh]]
* [[Diego Lugano]]
* [[Roberto Carlos]]
* [[Naci Erdem]]
* [[Alpaslan Eradlı]]
* [[Cem Pamiroğlu]]
* [[Ercan Aktuna]]
* [[Ümit Özat]]
* [[İsmail Kartal]]
* [[Erdoğan Arıca]]
* [[Gökhan Gönül]]
* [[Yılmaz Şen]]
* [[Basri Dirimlili]]
* [[Esat Kaner]]
* [[Onur Kayador]]
* [[Serkan Acar]]
* [[Şükrü Birand]]
* [[Attila Szalai]]
* [[Roman Neustädter]]
* [[Murat Alyüz]]
{{div col end}}

'''''Veznjaci''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Fikret Kırcan]]
* [[Ogün Temizkanoğlu]]
* [[Oğuz Çetin]]
* [[Tuncay Şanlı]]
* [[Mehmet Aurélio]]
* [[Stephen Appiah]]
* [[Nani]]
* [[Şeref Has]]
* [[Ziya Şengül]]
* [[Nedim Günar]]
* [[Şenol Çorlu]]
* [[Mehmet Topal]]
* [[Osman Göktan]]
* [[Emre Belözoğlu]]
* [[Miha Zajc]]
* [[Mehmet Reşat Nayır]]
* [[Akgün Kaçmaz]]
* [[Cristian Baroni]]
* [[Miroslav Stoch]]
{{div col end}}

'''''Napadački veznjaci''''':
* [[Can Bartu]]
* [[Nedim Doğan]]
* [[Rıdvan Dilmen]]
* [[Jay-Jay Okocha]]
* [[Ariel Ortega]]
* [[Arda Güler]]
* [[Dušan Tadić]]
* [[Haim Revivo]]

[[Datoteka:Fikret.jpg|thumb|right|200px|Fikret Arıcan]]
'''''Napadači''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Zeki Rıza Sporel]]
* [[Lefter Küçükandonyadis]]
* [[Bekir Refet]]
* [[Fikret Arıcan]]
* [[Melih Kotanca]]
* [[Alaattin Baydar]]
* [[Ogün Altıparmak]]
* [[Cemil Turan]]
* [[Burhan Sargun]]
* [[Osman Arpacıoğlu]]
* [[Halit Deringör]]
* [[Selçuk Yula]]
* [[Aykut Kocaman]]
* [[Alex (fudbaler, 1977)|Alex]]
* [[Elvir Bolić]]
* [[Kennet Andersson]]
* [[Pierre van Hooijdonk]]
* [[Nicolas Anelka]]
* [[Mateja Kežman]]
* [[Dirk Kuyt]]
* [[Mesut Özil]]
* [[Edin Džeko]]
* [[Fernandão (fudbaler, 1987)|Fernandão]]
* [[İrfan Kahveci]]
* [[Viorel Moldovan]]
* [[Moussa Sow]]
* [[Robin van Persie]]
* [[Enner Valencia]]
* [[Muzaffer Çizer]]
* [[Semih Şentürk]]
{{div col end}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align:center;&quot;
|+Uspjesi SK Fenerbahçea
!style=&quot;width: 1%;&quot;|Tip
!style=&quot;width: 5%;&quot;|Takmičenje
!style=&quot;width: 1%;&quot;|Osvojeni naslovi
!style=&quot;width: 21%;&quot;|Sezone
|-
|rowspan=&quot;7&quot; |'''Domaći'''
! scope=col|[[Süper Lig (Turska)|Süper Lig]]
|align=&quot;center&quot;|'''19'''
|align=&quot;left&quot;|[[Süper Lig 1959.|1959.]], [[Süper Lig 1960/61.|1960/61.]], [[Süper Lig 1963/64.|1963/64.]], [[Süper Lig 1964/65.|1964/65.]], [[Süper Lig 1967/68.|1967/68.]], [[Süper Lig 1969/70.|1969/70.]], [[Süper Lig 1973/74.|1973/74.]], [[Süper Lig 1974/75.|1974/75.]], [[Süper Lig 1977/78.|1977/78.]], [[Süper Lig 1982/83.|1982/83.]], [[Süper Lig 1984/85.|1984/85.]], [[Süper Lig 1988/89.|1988/89.]], [[Süper Lig 1995/96.|1995/96.]], [[Süper Lig 2000/01.|2000/01.]], [[Süper Lig 2003/04.|2003/04.]], [[Süper Lig 2004/05.|2004/05.]], [[Süper Lig 2006/07.|2006/07.]], [[Süper Lig 2010/11.|2010/11.]], [[Süper Lig 2013/14.|2013/14.]]
|-
! scope=col|[[Turska nacionalna divizija]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''6'''
|align=&quot;left&quot;|[[Turska nacionalna divizija 1937.|1937.]], [[Turska nacionalna divizija 1940.|1940.]], [[Turska nacionalna divizija 1943.|1943.]], [[Turska nacionalna divizija 1945.|1945.]], [[Turska nacionalna divizija 1946.|1946.]], [[Turska nacionalna divizija 1950.|1950.]]
|-
! scope=col|[[Tursko prvenstvo]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''3'''{{smallsup|S}}
|align=&quot;left&quot;|[[Tursko prvenstvo u fudbalu 1933.|1933.]], [[Tursko prvenstvo u fudbalu 1935.|1935.]], [[Tursko prvenstvo u fudbalu 1944.|1944.]]
|-
! scope=col|[[Kup Turske u fudbalu|Kup Turske]]
|align=&quot;center&quot;|'''7'''
|align=&quot;left&quot;|[[Kup Turske 1967/68.]], [[Kup Turske 1973/74.]], [[Kup Turske 1978/79.]], [[Kup Turske 1982/83.]], [[Kup Turske 2011/12.|2011/12.]], [[Kup Turske 2012/13.|2012/13.]], [[Kup Turske 2022/23.|2022/23.]]
|-
! scope=col|[[Superkup Turske]]
|align=&quot;center&quot;|'''9'''
|align=&quot;left&quot;|[[Superkup Turske 1968.|1968.]], [[Superkup Turske 1973|1973.]], [[Superkup Turske 1975.|1975.]], [[Superkup Turske 1984.|1984.]], [[Superkup Turske 1985.|1985.]], [[Superkup Turske 1990.|1990.]], [[Superkup Turske 2007.|2007.]], [[Superkup Turske 2009.|2009.]], [[Superkup Turske 2014.|2014.]]
|-
! scope=col|[[Kup Prvog ministra]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''8'''
|align=&quot;left&quot;|1945., 1946., 1950., 1973., 1980., 1989., 1993., 1998.
|-
! scope=col|[[Kup Kemala Atatürka]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''1'''{{smallsup|S}}
|align=&quot;left&quot;|[[Kup Kemala Atatürka 1998.|1998.]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; |'''Kontinentalni'''
! scope=col|[[Balkanski kup]]
|align=&quot;center&quot;|'''1'''
|align=&quot;left&quot;|[[Balkanski kup 1966/67.|1966/67.]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |'''Regionalni'''
! scope=col|[[Istanbulska fudbalska liga]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''16'''
|align=&quot;left&quot;|[[Istanbulska fudbalska liga 1911/12.|1911/12.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1913/14.|1913/14.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1914/15.|1914/15.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1920/21.|1920/21.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1922/23.|1922/23.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1929/30.|1929/30.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1932/33.|1932/33.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1934/35.|1934/35.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1935/36.|1935/36.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1936/37.|1936/37.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1943/44.|1943/44.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1946/47.|1946/47.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1947/48.|1947/48.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1952/53.|1952/53.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1956/57.|1956/57.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1958/59.|1958/59.]]
|-
! scope=col|[[Istanbulski štit]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''4'''
|align=&quot;left&quot;|1929/30., 1933/34., 1937/38., 1938/39.
|-
! scope=col|[[Kup Istanbula]]
|align=&quot;center&quot;|'''1'''
|align=&quot;left&quot;|[[Kup Istanbula 1944/45.|1944/45.]]
|-
|}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1907.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Sport u Istanbulu]]</text>
      <sha1>mx73kupdleedz2db7576jslnkmp78nw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679841</id>
      <parentid>42679707</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T09:10:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>111789</id>
      </contributor>
      <origin>42679841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11617" sha1="3kzs03gsutf0iwxjx6vvnu8me9g5vto" xml:space="preserve">{{V. također|Sportski klub Fenerbahçe}}
{{Nogometni klub 
| ime kluba           = Fenerbahçe SK
| slika               = [[Datoteka:Fenerbahçe logo.svg|220px]]
| puno ime            = Fenerbahçe Spor Kulübü 
| nadimak             = Sarı Kanaryalar
| godina osnivanja    = 3. maja 1907. &lt;br/&gt;{{small|kao ''Phener-Bagtche Association Football Club''}}&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fenerbahce.org/kulup/tarihce|title=Fenerbahçe Tarihi|publisher=Fenerbahçe S.K.|access-date=29. maj 2024.}}&lt;/ref&gt;
| igralište           = [[Stadion Şükrü Saracoğlu]], [[Kadıköy]], [[Istanbul]]
| kapacitet stadiona  = 47.544
| direktor            = [[Aziz Yıldırım]]
| trener              = {{flagicon|TUR}} [[İsmail Kartal]]
| liga                = [[Süper Lig (Turska)|Süper Lig]]
| sezona              = 2025./26. 
| plasman             = 2.
| trenutačna sezona   =  2024./25. 
| igrači = 
| pattern_la1 = _fenerbahce2324h
| pattern_b1 = _fenerbahce2324h
| pattern_ra1 = _fenerbahce2324h
| pattern_sh1 = _fenerbahce2324h
| pattern_so1 = _fenerbahce2324hl
| leftarm1 = 
| body1 = 
| rightarm1 = 
| shorts1 = 
| socks1 = 
| pattern_la2 = _fenerbahce2324a
| pattern_b2 = _fenerbahce2324a
| pattern_ra2 = _fenerbahce2324a
| pattern_sh2 = _fenerbahce2324a
| pattern_so2 = _fenerbahce2324al
| leftarm2 = 
| body2 = 
| rightarm2 = 
| shorts2 = 
| socks2 = 
| pattern_la3 = _fbsk2324t
| pattern_b3 = _fbsk2324t
| pattern_ra3 = _fbsk2324t
| pattern_sh3 = _fbsk2324t
| pattern_so3 = _fbsk2324t
| leftarm3 = 
| body3 = 
| rightarm3 = 
| shorts3 = 
| socks3 = 
|
}}
[[File:Fenerbahçe SK 20260805 (20) (cropped).JPG|thumb|260px|Fenerbahçe 2026]]
'''Fenerbahçe Spor Kulübü''' je [[fudbal]]ski klub koji čini sekciju istoimenog [[Turska|turskog]] multi-sportskog kluba [[Sportski klub Fenerbahçe|Fenerbahçe]] sa sjedištem u gradu [[Istanbul]]u. Igraju u [[Süper Lig (Turska)|Süper Ligi]], najvišoj diviziji turskog fudbalskog prvenstva.

== Historija ==
[[Datoteka:Fenerbahçe_SK_1907-08.jpg|thumb|left|175px|Prva momčad u sezoni [[1907]]/[[1908|08.]], osnivač kluba [[Ziya Songülen]], četvrti slijeva stojeći.]]
Osnovan [[1907.]] godine, Fenerbahçe je jedan od najstarijih i najpoznatijih [[Sportski klub Fenerbahçe|sportskih timova]] u Turskoj: daleko najpopularnija sekcija je fudbalska reprezentacija, ali tim iz Istanbula se takmiči i u [[Fenerbahçe SK (košarka)|košarci]], [[Fenerbahçe SK (odbojka)|odbojci]], [[Fenerbahçe SK (veslanje)|veslanju]], [[Fenerbahçe SK (stolni tenis)|stonom tenisu]], [[Fenerbahçe SK (jedrenje)|jedrenju]], [[Fenerbahçe SK (atletika)|atletici]] i [[Fenerbahçe SK (plivanje)|plivanju]]. Jedna je od tri historijskih momčadi Istanbula, uz [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]] i [[Galatasaray SK|Galatasaray]], s kojim se spori u turskom [[Vječni derbi|vječnom derbiju]].

Fenerbahçe su osnovali [[Ziya Songülen]], [[Ayetullah Bey]] i [[Necip Okaner]] u maju 1907. u istambulskoj gradskoj četvrti [[Kadıköy]]u. Klub je potajno osnovan ne bi li upalo u probleme sa strogom osmanskom vladavinom, toliko strogom da je [[Popis sultana Osmanskog carstva|sultan]] [[Abdul Hamid II]] zabranio turskoj omladini da osnuje klubove ili da se bavi nogometom, koji su lokalne engleske porodice pratile sa zavišću. Ziya Songülen je izabran za prvog predsjednika kluba, Ayetullah Bey je postao prvi generalni sekretar, a Necip Okaner je dobio mjesto generalnog kapetana.&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;/&gt; Svjetionik smješten na rtu Fenerbahçe imao je veliki utjecaj na dizajn prvog grba kluba, koji je bio ukrašen [[žuto]]-[[Bijelo|bijelim]] bojama [[narcis]]a oko [[svjetionik]]a. Kompleti su također dizajnirani sa žutim i bijelim prugama.&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;/&gt; [[Grb]] kluba promijenjen je [[1914.]] kada je [[Hikmet Topuzer]] redizajnirao značku nakon što je Ziya Songülen promijenio boje u žutu i tamnoplavu u jesen [[1908.]], što se može vidjeti i danas. Fenerbahçe je djelovao tajanstveno sve do reforme zakonodavstva 1908., kada su, prema novom zakonu, svi fudbalski klubovi morali biti registrirani kako bi legalno postojali.&lt;ref name=&quot;tarihçe&quot;/&gt;

Postat će jedan od najuspješnijih klubova u Turskoj, osvojivši 19 [[Süper Lig|Turskih prvenstava]], dok su najbolji rezultati u UEFA klupskim natjecanjima bili polufinale [[UEFA Europska liga|Europske lige]] postignuto u sezoni 2012/13., četvrtfinale [[UEFA Kupa pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] postignuto u 1963/64. i četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] postignuto 2007/08.

== Simboli i rivalstva ==
Najžešće rivalstvo je protiv [[Galatasaray SK|Galatasaraya]]. Protiv crvenožutih sa [[Beyoğlu|Galate]], Fenerbahçe je odigrao 155 službenih utakmica (ažurirano do maja 2024.), pobijedivši 71 i izgubivši 84. To je dugo očekivana utakmica, često praćena kontroverzama, te često je dovela do nasilnih sukoba. Najbolja pobjeda Fenerbahçea bila je 6:0 od 6. novembra 2002., a najteži poraz 12. februara 1911. sa rezultatom 0:7. Podjednakim intenzitetom navijači prate utakmicu protiv [[Beşiktaş JK|Bešiktaša]]. Ostale lokalne istanbulske derbije igraju s [[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehirom]], [[İstanbulspor]]om, [[Feriköy SK|Feriköyom]], [[Sarıyer SK|Sarıyerom]] i drugima. Tijekom godina razvilo se historijsko fudbalsko rivalstvo sa [[Trabzonspor]]om iz [[Trabzon]]a.

== Značajni igrači ==
'''''Vratari''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Asaf Beşpınar]]
* [[Rüştü Reçber]]
* [[Cihat Arman]]
* [[Ilie Datcu]]
* [[Toni Schumacher]]
* [[Volkan Demirel]]
* [[Altay Bayındır]]
* [[Dominik Livaković]]
* [[Naci Bastoncu]]
{{div col end}}

'''''Braniči''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Necip Okaner]]
* [[Galip Kulaksızoğlu]]
* [[Müjdat Yetkiner]]
* [[Uche Okechukwu]]
* [[Jes Høgh]]
* [[Diego Lugano]]
* [[Roberto Carlos]]
* [[Naci Erdem]]
* [[Alpaslan Eradlı]]
* [[Cem Pamiroğlu]]
* [[Ercan Aktuna]]
* [[Ümit Özat]]
* [[İsmail Kartal]]
* [[Erdoğan Arıca]]
* [[Gökhan Gönül]]
* [[Yılmaz Şen]]
* [[Basri Dirimlili]]
* [[Esat Kaner]]
* [[Onur Kayador]]
* [[Serkan Acar]]
* [[Şükrü Birand]]
* [[Attila Szalai]]
* [[Roman Neustädter]]
* [[Murat Alyüz]]
{{div col end}}

'''''Veznjaci''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Fikret Kırcan]]
* [[Ogün Temizkanoğlu]]
* [[Oğuz Çetin]]
* [[Tuncay Şanlı]]
* [[Mehmet Aurélio]]
* [[Stephen Appiah]]
* [[Nani]]
* [[Şeref Has]]
* [[Ziya Şengül]]
* [[Nedim Günar]]
* [[Şenol Çorlu]]
* [[Mehmet Topal]]
* [[Osman Göktan]]
* [[Emre Belözoğlu]]
* [[Miha Zajc]]
* [[Mehmet Reşat Nayır]]
* [[Akgün Kaçmaz]]
* [[Cristian Baroni]]
* [[Miroslav Stoch]]
{{div col end}}

'''''Napadački veznjaci''''':
* [[Can Bartu]]
* [[Nedim Doğan]]
* [[Rıdvan Dilmen]]
* [[Jay-Jay Okocha]]
* [[Ariel Ortega]]
* [[Arda Güler]]
* [[Dušan Tadić]]
* [[Haim Revivo]]

[[Datoteka:Fikret.jpg|thumb|right|200px|Fikret Arıcan]]
'''''Napadači''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Zeki Rıza Sporel]]
* [[Lefter Küçükandonyadis]]
* [[Bekir Refet]]
* [[Fikret Arıcan]]
* [[Melih Kotanca]]
* [[Alaattin Baydar]]
* [[Ogün Altıparmak]]
* [[Cemil Turan]]
* [[Burhan Sargun]]
* [[Osman Arpacıoğlu]]
* [[Halit Deringör]]
* [[Selçuk Yula]]
* [[Aykut Kocaman]]
* [[Alex (fudbaler, 1977)|Alex]]
* [[Elvir Bolić]]
* [[Kennet Andersson]]
* [[Pierre van Hooijdonk]]
* [[Nicolas Anelka]]
* [[Mateja Kežman]]
* [[Dirk Kuyt]]
* [[Mesut Özil]]
* [[Edin Džeko]]
* [[Fernandão (fudbaler, 1987)|Fernandão]]
* [[İrfan Kahveci]]
* [[Viorel Moldovan]]
* [[Moussa Sow]]
* [[Robin van Persie]]
* [[Enner Valencia]]
* [[Muzaffer Çizer]]
* [[Semih Şentürk]]
{{div col end}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align:center;&quot;
|+Uspjesi SK Fenerbahçea
!style=&quot;width: 1%;&quot;|Tip
!style=&quot;width: 5%;&quot;|Takmičenje
!style=&quot;width: 1%;&quot;|Osvojeni naslovi
!style=&quot;width: 21%;&quot;|Sezone
|-
|rowspan=&quot;7&quot; |'''Domaći'''
! scope=col|[[Süper Lig (Turska)|Süper Lig]]
|align=&quot;center&quot;|'''19'''
|align=&quot;left&quot;|[[Süper Lig 1959.|1959.]], [[Süper Lig 1960/61.|1960/61.]], [[Süper Lig 1963/64.|1963/64.]], [[Süper Lig 1964/65.|1964/65.]], [[Süper Lig 1967/68.|1967/68.]], [[Süper Lig 1969/70.|1969/70.]], [[Süper Lig 1973/74.|1973/74.]], [[Süper Lig 1974/75.|1974/75.]], [[Süper Lig 1977/78.|1977/78.]], [[Süper Lig 1982/83.|1982/83.]], [[Süper Lig 1984/85.|1984/85.]], [[Süper Lig 1988/89.|1988/89.]], [[Süper Lig 1995/96.|1995/96.]], [[Süper Lig 2000/01.|2000/01.]], [[Süper Lig 2003/04.|2003/04.]], [[Süper Lig 2004/05.|2004/05.]], [[Süper Lig 2006/07.|2006/07.]], [[Süper Lig 2010/11.|2010/11.]], [[Süper Lig 2013/14.|2013/14.]]
|-
! scope=col|[[Turska nacionalna divizija]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''6'''
|align=&quot;left&quot;|[[Turska nacionalna divizija 1937.|1937.]], [[Turska nacionalna divizija 1940.|1940.]], [[Turska nacionalna divizija 1943.|1943.]], [[Turska nacionalna divizija 1945.|1945.]], [[Turska nacionalna divizija 1946.|1946.]], [[Turska nacionalna divizija 1950.|1950.]]
|-
! scope=col|[[Tursko prvenstvo]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''3'''{{smallsup|S}}
|align=&quot;left&quot;|[[Tursko prvenstvo u fudbalu 1933.|1933.]], [[Tursko prvenstvo u fudbalu 1935.|1935.]], [[Tursko prvenstvo u fudbalu 1944.|1944.]]
|-
! scope=col|[[Kup Turske u fudbalu|Kup Turske]]
|align=&quot;center&quot;|'''7'''
|align=&quot;left&quot;|[[Kup Turske 1967/68.]], [[Kup Turske 1973/74.]], [[Kup Turske 1978/79.]], [[Kup Turske 1982/83.]], [[Kup Turske 2011/12.|2011/12.]], [[Kup Turske 2012/13.|2012/13.]], [[Kup Turske 2022/23.|2022/23.]]
|-
! scope=col|[[Superkup Turske]]
|align=&quot;center&quot;|'''9'''
|align=&quot;left&quot;|[[Superkup Turske 1968.|1968.]], [[Superkup Turske 1973|1973.]], [[Superkup Turske 1975.|1975.]], [[Superkup Turske 1984.|1984.]], [[Superkup Turske 1985.|1985.]], [[Superkup Turske 1990.|1990.]], [[Superkup Turske 2007.|2007.]], [[Superkup Turske 2009.|2009.]], [[Superkup Turske 2014.|2014.]]
|-
! scope=col|[[Kup Prvog ministra]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''8'''
|align=&quot;left&quot;|1945., 1946., 1950., 1973., 1980., 1989., 1993., 1998.
|-
! scope=col|[[Kup Kemala Atatürka]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''1'''{{smallsup|S}}
|align=&quot;left&quot;|[[Kup Kemala Atatürka 1998.|1998.]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; |'''Kontinentalni'''
! scope=col|[[Balkanski kup]]
|align=&quot;center&quot;|'''1'''
|align=&quot;left&quot;|[[Balkanski kup 1966/67.|1966/67.]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |'''Regionalni'''
! scope=col|[[Istanbulska fudbalska liga]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''16'''
|align=&quot;left&quot;|[[Istanbulska fudbalska liga 1911/12.|1911/12.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1913/14.|1913/14.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1914/15.|1914/15.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1920/21.|1920/21.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1922/23.|1922/23.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1929/30.|1929/30.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1932/33.|1932/33.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1934/35.|1934/35.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1935/36.|1935/36.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1936/37.|1936/37.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1943/44.|1943/44.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1946/47.|1946/47.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1947/48.|1947/48.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1952/53.|1952/53.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1956/57.|1956/57.]], [[Istanbulska fudbalska liga 1958/59.|1958/59.]]
|-
! scope=col|[[Istanbulski štit]]
|style=&quot;background-color:gold&quot;|'''4'''
|align=&quot;left&quot;|1929/30., 1933/34., 1937/38., 1938/39.
|-
! scope=col|[[Kup Istanbula]]
|align=&quot;center&quot;|'''1'''
|align=&quot;left&quot;|[[Kup Istanbula 1944/45.|1944/45.]]
|-
|}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1907.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Sport u Istanbulu]]</text>
      <sha1>3kzs03gsutf0iwxjx6vvnu8me9g5vto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dikembe Mutombo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4701807</id>
    <revision>
      <id>42679920</id>
      <parentid>42554481</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79298" sha1="7o7gpa8kvhjwqsu6nmf6te3kl5w2bf6" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime              = Dikembe Mutombo
| slika            = Dikembe Mutombo (2006-12-10).jpg
| veličina         = 
| opis             = 
| broj             = 
| pozicija         = [[Centar (košarka)|centar]]
| visina_ft        = 7
| visina_in        = 2
| visina_napomena  = 
| težina_lb        = 260
| težina_footnote  = 
| liga             = [[NBA]]
| momčad           = 
| momčad_link      = 
| datum_rođenja    = [[25. lipnja]] [[1966.]]
| mjesto_rođenja   = {{nowrap|{{flagicon|DR Kongo}} [[Kinshasa]], [[DR Kongo]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flagicon|DR Kongo|1963}} [[Léopoldville]], [[Republika Kongo (Léopoldville)|Republika Kongo]])}}}}
| datum_smrti      = [[30. rujna]] [[2024.]]
| mjesto_smrti     = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| nacionalnost     = 
| srednja_škola    = 
| sveučilište      = [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown]] (1988–1991)
| draft_godina     = 1991.
| draft_krug       = 1.
| draft_pick       = 4
| draft_momčad     = [[Denver Nuggets]]
| karijera_start   = [[1991.]]
| karijera_kraj    = [[2009.]]
| trener_start     = 
| trener_kraj      = 
| godine1          = 1991 – 1996
| momčad1          = {{flagicon|SAD}} [[Denver Nuggets]]
| godine2          = 1996 – 2001
| momčad2          = {{flagicon|SAD}} [[Atlanta Hawks]]
| godine3          = 2001 – 2002
| momčad3          = {{flagicon|SAD}} [[Philadelphia 76ers]]
| godine4          = 2002 – 2003
| momčad4          = {{flagicon|SAD}} [[New Jersey Nets]]
| godine5          = 2003 – 2004
| momčad5          = {{flagicon|SAD}} [[New York Knicks]]
| godine6          = 2004 – 2009
| momčad6          = {{flagicon|SAD}} [[Houston Rockets]]
| godine7          = 
| momčad7          = 
| godine8          = 
| momčad8          = 
| godine9          = 
| momčad9          = 
| godine10         = 
| momčad10         = 
| godine11         = 
| momčad11         = 
| godine12         = 
| momčad12         = 
| godine13         = 
| momčad13         = 
| godine14         = 
| momčad14         = 
| godine15         = 
| momčad15         = 
| godine16         = 
| momčad16         = 
| godine17         = 
| momčad17         = 
| godine18         = 
| momčad18         = 
| godine19         = 
| momčad19         = 
| godine20         = 
| momčad20         = 
| godine21         = 
| momčad21         = 
| godine22         = 
| momčad22         = 
| godine23         = 
| momčad23         = 
| godine24         = 
| momčad24         = 
| godine25         = 
| momčad25         = 
| godine26         = 
| momčad26         = 
| godine27         = 
| momčad27         = 
| godine28         = 
| momčad28         = 
| godine29         = 
| momčad29         = 
| godine30         = 
| momčad30         = 
| godine31         = 
| momčad31         = 
| godine32         = 
| momčad32         = 
| godine33         = 
| momčad33         = 
| godine34         = 
| momčad34         = 
| godine35         = 
| momčad35         = 
| godine36         = 
| momčad36         = 
| godine37         = 
| momčad37         = 
| godine38         = 
| momčad38         = 
| godine39         = 
| momčad39         = 
| godine40         = 
| momčad40         = 
| sgodine1         = 
| smomčad1         = 
| sgodine2         = 
| smomčad2         = 
| sgodine3         = 
| smomčad3         = 
| sgodine4         = 
| smomčad4         = 
| sgodine5         = 
| smomčad5         = 
| sgodine6         = 
| smomčad6         = 
| sgodine7         = 
| smomčad7         = 
| sgodine8         = 
| smomčad8         = 
| sgodine9         = 
| smomčad9         = 
| sgodine10        = 
| smomčad10        = 
| sgodine11        = 
| smomčad11        = 
| sgodine12        = 
| smomčad12        = 
| sgodine13        = 
| smomčad13        = 
| sgodine14        = 
| smomčad14        = 
| sgodine15        = 
| smomčad15        = 
| sgodine16        = 
| smomčad16        = 
| sgodine17        = 
| smomčad17        = 
| sgodine18        = 
| smomčad18        = 
| sgodine19        = 
| smomčad19        = 
| sgodine20        = 
| smomčad20        = 
| rgodine1         = 
| rep1             = 
| rgodine2         = 
| rep2             = 
| rgodine3         = 
| rep3             = 
| rgodine4         = 
| rep4             = 
| rgodine5         = 
| rep5             = 
| uspjesi          = 
* 8× [[NBA All-Star]] ([[1992.]], [[1995.]] – [[1998.]], [[2000.]] – [[2002.]])
* [[All-NBA druga momčad]] ([[2000.]])
* 2× [[All-NBA treća momčad]] ([[1997.]], [[2001.]])
* 4× [[Nagrada za najboljeg obrambenog igrača NBA lige|Nagrada za najboljeg obrambenog igrača]] ([[1994.]], [[1996.]], [[1997.]], [[2000.]])
* 3× [[Najbolja obrambena momčad NBA lige|Najbolja obrambena momčad]] ([[1996.]], [[1997.]], [[2000.]])
* 3× [[Najbolja druga obrambena momčad NBA lige|Najbolja druga obrambena momčad]] ([[1994.]], [[1998.]], [[2001.]])
* [[NBA All-Rookie prva momčad]] ([[1991.]])
* Umirovljen dres s brojem 55 ([[Atlanta Hawks]])
* Umirovljen dres s brojem 55 ([[Denver Nuggets]])
| stat1label       = Poeni
| stat1vrijednost  = 11,729 (9.8/uta.)
| stat2label       = Skokovi
| stat2vrijednost  = 12,359 (10.3/uta.)
| stat3label       = Blokade
| stat3vrijednost  = 3,289 (2.8/uta.)
| HOF              = 
| HOF_igrač        = Dikembe-Mutombo
| HOF_trener       = 
| FIBA_HOF_igrač   = 
| CBBASKHOF_godina = 
| medalje          = 
}}
'''Dikembe Mutombo Mpolondo Mukamba Jean-Jacques Wamutombo''' ([[Kinshasa]], [[25. lipnja]] [[1966.]] – [[Atlanta]], [[Georgia|GA]], [[30. rujna]] [[2024.]]), [[DR Kongo|kongoansko]]-[[SAD|američki]] košarkaš koji je cijelu profesionalnu karijeru – u trajanju od 18 godina – proveo u [[NBA]] ligi. Mutombo je bio obrambeni specijalist, što mu je donijelo nadimak &quot;'''Mount Mutombo'''&quot;, a danas ga se smatra jednim od najboljih blokera i obrambenih igrača u historiji košarke. Izvan košarke, bio je poznat po svom humanitarnom radu.

Visok 218&amp;nbsp;cm i težak oko 120&amp;nbsp;kg, Mutombo se s 21 godinom preselio iz tadašnjeg [[Zair]]a u [[SAD|Sjedinjene Države]], gdje je igrao sveučilišnu košarku za momčad [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyasa]]. Godine [[1991.]], [[Denver Nuggets]]i izabrali su ga kao ukupno četvrti ''pick'' na [[NBA Draft]]u. Tijekom karijere je igrao za šest različitih ekipa. Godine [[2001.]] igrao je [[NBA finale|finale]] s [[Philadelphia 76ers]]ima, a [[2003.]] godine ponovo je bio u finalu, ovoga puta s [[New Jersey Nets]]ima. Ukupno je četiri puta dobio nagradu za [[Nagrada za obrambenog igrača godine NBA lige|najboljeg obrambenog igrača NBA lige]], što je rekord koji dijeli s [[Ben Wallace (košarkaš)|Benom Wallaceom]] i [[Rudy Gobert|Rudyjem Gobertom]]. Uz to, tri je puta bio najbolji bloker sezone, dva puta rekorder po broju skokova u sezoni te je osam puta imenovan u [[NBA All-Star|All-Star]] momčad. U siječnju [[2007.]] godine Mutombo je došao do drugog mjesta na ljestvici najboljih blokera u historiji lige.

Po završetku [[NBA Playoff 2009.|Playoffa 2009.]] godine, Mutombo je objavio kako odlazi u mirovinu. I [[Denver Nuggets]]i i [[Atlanta Hawks]]i umirovili su njegov dres s brojem 55. Godine [[2015.]] primljen je u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Košarkašku kuću slavnih Naismith Memorial]]. Umro je [[2024.]] godine od posljedica [[Rak mozga|tumora na mozgu]].

== Rani život ==

Dikembe Mutombo Mpolondo Mukamba Jean-Jacques Wamutombo rodio se [[25. lipnja]] [[1966.]] godine u tadašnjem [[Léopoldville]]u (danas [[Kinshasa]]) u [[Republika Kongo (Léopoldville)|Republici Kongo (Léopoldville)]] (danas [[DR Kongo]])&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Dikembe-Mutombo|title=Dikembe Mutombo |date=August 17, 2023|website=www.britannica.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Basketball-ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html Dikembe Mutombo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120905001653/http://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html |date=September 5, 2012 }}. basketball-reference.com&lt;/ref&gt; kao sin Samuela i Biambe Marie Mutombo. Imao je ukupno devetero braće i sestara.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Home of the brave : an American history book for kids : 15 immigrants who shaped U.S. history|url=https://archive.org/details/homeofbraveameri0000broo|last=Khan|first=Brooke|others=López de Munáin, Iratxe, 1985-|date=November 5, 2019|isbn=978-1-64152-780-4 |location=Emeryville, Calif. |publisher=Rockridge Press |oclc=1128884800}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Robbins|first=Lix|title=After a Death, Mutombo Seeks Solace in His Game|url=https://www.nytimes.com/2003/04/19/sports/pro-basketball-after-a-death-mutombo-seeks-solace-in-his-game.html|access-date=March 3, 2016|work=[[The New York Times]]|date=April 19, 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Whitley|first=Heather|title=Big hands and a big heart save tiny lives in The Congo|url=http://www.cnn.com/2014/02/10/world/africa/iyw-dikembe-mutombo/|access-date=March 3, 2016|publisher=CNN|date=February 16, 2014}}&lt;/ref&gt; Otac Samuel bio je ravnatelj u lokalnoj školi, a kasnije djelatnik kongoanskog ministarstva obrazovanja.&lt;ref name=britannica&gt;{{cite web |last=Augustyn |first=Adam |title=Dikembe Mutombo |url=https://www.britannica.com/biography/Dikembe-Mutombo |work=Britannica |access-date=March 15, 2022 |date=June 21, 2021}}&lt;/ref&gt; Kao dijete, Dikembe Mutombo govorio je [[francuski]], [[engleski]], [[španjolski]] i [[portugalski]] jezik te pet srednjoafričkih jezika, među koje su spadali i [[lingala]] i [[tshilubà]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Maske|first=Mark|title=Dikembe Mutombo Is a Big Man With Some Big Potential|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-01-22-sp-436-story.html|access-date=March 3, 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|agency=[[Los Angeles Times]]|date=January 22, 1991}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Telander|first=Rick|title=World Class|url=https://www.si.com/vault/1994/11/07/132489/world-class-dikembe-mutombo-the-cerebral-nugget-center-makes-a-big-impression-in-the-paint-and-in-faraway-lands|access-date=December 15, 2016|magazine=[[Sports Illustrated]]|date=November 7, 1994}}&lt;/ref&gt; Pripadao je narodu [[Luba (narod)|Luba]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Robbins|first=Liz|title=Mutombo Works to Build Legacy Off Court|url=https://www.nytimes.com/2002/12/25/sports/pro-basketball-mutombo-works-to-build-legacy-off-court.html?pagewanted=all|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=December 25, 2002}}&lt;/ref&gt;

Srednjoškolsko obrazovanje dobio je na [[Koledž Boboto|Koledžu Boboto]] u Kinshasi, gdje se trebao pripremiti za medicinski fakultet, s obzirom da je nastava u toj školi bila nešto naprednija. Bavio se i sportom, igrajući [[nogomet]] i trenirajući [[borilačke vještine]].&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; Kada je imao otprilike 16 godina, zbog svoje visine, posvetio se aktivnom bavljenju [[košarka|košarkom]] na poticaj oca i brata.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Mark Maske|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1991-01-22-sp-436-story.html|title=Dikembe Mutombo Is a Big Man With Some Big Potential|work=[[Los Angeles Times]]|date=January 22, 1991|access-date=May 28, 2020}}&lt;/ref&gt; Godine [[1987.]], sa 21 godinom, preselio se u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] kako bi se upisao na tamošnji koledž.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Stein|first=Marc|title=Mutombo says enough to questioning his age|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=2735070|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=January 19, 2007}}&lt;/ref&gt;

== Sveučilišna karijera ==

Po dolasku u Sjedinjene Države, Mutombo se upisao na [[Univerzitet Georgetown]] uz pomoć školarine koju je dobio u sklopu programa pomoći [[USAID]]. Tada je još uvijek imao namjeru postati liječnik, međutim tadašnji košarkaški trener univerzitetske momčadi [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyasa]], [[John Thompson (košarkaš)|John Thompson]], nagovorio ga je da se pridruži momčadi.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Tam|first=Eva|title=Dikembe Mutombo on Life After the NBA|url=https://blogs.wsj.com/scene/2013/11/07/dikembe-mutombo-on-his-life-after-the-nba/|access-date=March 3, 2016|work=[[The Wall Street Journal]]|date=November 7, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Vivlamore|first=Chris|title=Mutombo's humanitarian efforts greater through basketball|url=http://www.myajc.com/news/sports/basketball/mutombos-humanitarian-efforts-greater-through-bask/nncXL/|access-date=March 3, 2016|work=The Atlanta Journal-Constitution|date=September 10, 2015}}&lt;/ref&gt; U to je doba njegov engleski još uvijek bio slab te je morao pohađati sate engleskog za strance.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Moran|first=Malcolm|title=Strong Hoya Defense Defeats Connecticut|url=https://www.nytimes.com/1990/03/01/sports/strong-hoya-defense-defeats-connecticut.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=March 1, 1990}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Heath|first=Thomas|title=Beyond hoop dreams|url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1995/04/06/beyond-hoop-dreams/d8fe2dd0-f263-43fb-a5cd-0d1fb5421877/|access-date=March 3, 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|date=April 6, 1995}}&lt;/ref&gt; U prvoj sezoni kao univerzitetski košarkaš, Mutombo je u jednoj utakmici uspio blokirati 12 šuteva.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Powell|first=Shuan|title=Mutombo: Protector of the paint and his homeland|url=http://archive.nba.com/2015/news/features/shaun_powell/09/04/dikembe-mutumbo-2015-hall-of-fame/index.html|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|date=September 10, 2015}}&lt;/ref&gt; Mutombo i momčadski kolega [[Alonzo Mourning]], kasnije također slavni [[NBA]] igrač, bili su toliko dobar obrambeni tandem da su navijači ispod koša stvorili &quot;Rejection Row&quot; ([[srpskohrvatski]] (fig.): &quot;Red odbijenica&quot;), dodajući siluetu raširene ruke na transparent za svaku blokadu njihove momčadi na utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Davis|first=Ken|title=Georgetown Has an Impenetrable Wall With Mourning, Mutombo|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1989-02-12-sp-2954-story.html|access-date=March 3, 2016|work=[[Hartford Courant]]|via=Los Angeles Times|date=February 12, 1989}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|last=Wolff|first=Alexander|author-link1=Alexander Wolff|title=Two centers of attention|url=https://www.si.com/vault/1989/03/20/119563/two-centers-of-attention-big-east-champ-georgetown-is-doubly-blessed-in-the-pivot|access-date=March 3, 2016|magazine=Sports Illustrated|date=March 20, 1989}}&lt;/ref&gt; Mutombo je u dva navrata dobio nagradu za najboljeg obrambenog igrača na Istoku; godine [[1990.]] podijelio ju je s Mourningom, a [[1991.]] godine dobio ju je samostalno.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Men's Basketball Records - All-Big East Teams|url=http://www.bigeast.org/reference/records/mbball/awards.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20021117121820/http://www.bigeast.org/reference/records/mbball/awards.asp|website=bigeast.org|archive-date=November 17, 2002|access-date=May 29, 2020}}&lt;/ref&gt;

Njegovo porijeklo i sposobnosti na terenu učinili su ga slavnim na univerzitetu. Kao i većina studenata s Georgetowna, koji se nalazi u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], Mutombo je tijekom ljeta stažirao u [[Kongres SAD|Kongresu]] te jednom u [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Love|first=Lawrence|title=Man Cannot Fly in the House of Mutombo|url=https://www.gq.com/story/man-cannot-fly-in-the-house-of-mutombo-the-qa|access-date=March 3, 2016|work=GQ|date=November 20, 2009}}&lt;/ref&gt; Godine [[1991.]] završio je četverogodišnji studij lingvistike i diplomacije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Basketball Star Dikembe Mutombo on Sports, Leadership|url=https://youngafricanleaders.state.gov/basketball-star-dikembe-mutombo-on-sports-leadership/|access-date=March 3, 2016|publisher=United States Department of State|archive-date=2016-03-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20160314074215/https://youngafricanleaders.state.gov/basketball-star-dikembe-mutombo-on-sports-leadership/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.timesleader.com/sports/1581358/dikembe-mutombo-has-always-made-things-better-on-and-off-the-court|title=Dikembe Mutombo has always made things better … on and off the court|last=Jolley|first=David|date=October 22, 2022|website=Times Leader}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==

=== Denver Nuggets (1991–1996) ===

[[Denver Nuggets]]i su [[1991.]] godine izabrali Mutomba kao četvrti ukupni ''pick'' na [[NBA Draft 1991.|Draftu]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Goldaper|first=Sam|title=The Final Word on Draft: Trades|url=https://www.nytimes.com/1991/06/28/sports/basketball-the-final-word-on-draft-trades.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=June 28, 1991}}&lt;/ref&gt; Sezonu ranije, Nuggetsi su bili najlošija ekipa po pitanju primljenih koševa i obrambene učinkovitosti,&lt;ref&gt;{{cite news|title=1990-91 Denver Nuggets Roster and Stats|url=https://www.basketball-reference.com/teams/DEN/1991.html|access-date=March 3, 2016|publisher=Basketball Reference}}&lt;/ref&gt; tako da su Mutombove sposobnosti blokiranja odmah odjeknule kroz cijelu ligu. Mutombo je već [[1992.]] godine razvio svoj posebni potez te je bio na putu da potpiše ugovore sa sponzorima.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Blau|first=Max|title=How Dikembe Mutombo's Finger Changed The NBA|url=https://www.buzzfeed.com/maxblau/how-dikembe-mutombos-finger-changed-the-nba#.yl9eQZZO1|access-date=March 3, 2016|publisher=BuzzFeed|date=June 4, 2014}}&lt;/ref&gt; Nakon što bi blokirao protivnikov šut, Mutombo bi u njega uperio desni kažiprst te bi ga pomicao lijevo-desno.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Sheridan|first=Chris|title=Mutombo's legacy to last beyond hoops|url=https://www.espn.com/nba/playoffs/2009/columns/story?columnist=sheridan_chris&amp;page=Mutombo-090422|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=April 30, 2009}}&lt;/ref&gt; Iste godine, Mutombo se pojavio u reklami za [[Adidas]] čiji je slogan bio &quot;Man does not fly ... in the house of Mutombo&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Čovjek ne može letjeti... kada je tu Mutombo&quot;), što je bila referenca na njegove sposobonsti blokiranja.&lt;ref name=&quot;A to Z&quot;/&gt; Kao novak ([[engleski|engl.]] ''Rookie''), Mutombo je izabran u All-Star momčad novaka te je imao prosjek od 16.6 poena, 12.3 skokova i gotovo tri blokade po utakmici.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Julian|last=Rubinstein|title=MUTOMBO: BIG STAR OVER THE ROCKIES|date=December 20, 1992|newspaper=The Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/1992/12/21/mutombo-big-star-over-the-rockies/a3724f62-c49f-442e-b38a-0eb2de0cde27/|access-date=October 1, 2024}}&lt;/ref&gt;

U narednim sezonama, Mutombo je postepeno gradio ugled jednog od najboljih defenzivaca lige te je redovito završavao utakmice s visokim brojkama kada su u pitanju skokovi i blokade. Njegovi Nuggetsi nastavili su svoj uspon u sezoni [[1993.]]/[[1994.]], a Mutombo je bio okosnica ekipe. Sezonu je završio s prosjekom od 12.0 poena, 11.8 skokova i 4.1 blokade po utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01/gamelog/1994/|title=Dikembe Mutombo 1993-94 Game Log|website=Basketball-Reference.com}}&lt;/ref&gt; To je bilo dovoljno da pomogne Nuggetsima da se s omjerom 42:40 kvalificiraju za [[NBA Playoff 1994.|Playoff]] kao osmoplasirana momčad Zapada; u prvom krugu čekali su ih prvoplasirani [[Seattle SuperSonics]]i, čiji je omjer bio 63:19.&lt;ref name=nba_03032016/&gt;

Nuggetsi su gubili 0:2 nakon prve dvije utakmice protiv favoriziranih SuperSonicsa, međutim uspjeli su pobijediti u tri naredne utakmice i napraviti preokret 3:2 s kojim su izborili drugi krug doigravanja; bio je to prvi put u historiji lige da je osmoplasirana momčad izbacila prvoplasiranu u doigravanju.&lt;ref name=nba_03032016&gt;{{cite news|title=Eighth-Seeded Nuggets Upset Sonics|url=http://www.nba.com/history/94nuggets_moments.html|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|archive-url=https://web.archive.org/web/20070629151051/http://www.nba.com/history/94nuggets_moments.html|archive-date=June 29, 2007|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na samom kraju pete utakmice, Mutombo je zgrabio loptu nakon pobjedonosnog skoka i pao na pod, držeći loptu iznad glave u trenutku veselja, što je bila slika koja je obilježila cijelu seriju.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Schaller|first=Jake|title=Mutombo memories|url=http://gazette.com/mutombo-memories/article/52304|access-date=March 3, 2016|work=The Gazette|date=April 22, 2009|archive-date=March 7, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307080606/http://gazette.com/mutombo-memories/article/52304|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Upravo je Mutombov obrambeni doprinos bio ključ preokreta, a njegova 31 blokada u pet utakmica i danas je neoboren rekord.&lt;ref name=&quot;A to Z&quot;&gt;{{cite news|title=Denver Nuggets A to Z: Dikembe Mutombo|url=https://www.nba.com/nuggets/news/denver-nuggets-z-dikembe-mutombo|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|date=August 13, 2014}}&lt;/ref&gt; Ipak, u drugom su krugu Nuggetsi izgubili od [[Utah Jazz]]a 4:3.&lt;ref name=nba_03032016/&gt;

Sljedeće sezone, Mutombo je po drugi put izabran u All-Star momčad te je dobio nagradu za [[Najbolji obrambeni igrač NBA lige|najboljeg obrambenog igrača]]. Međutim, Nuggetsi nisu uspjeli nastaviti uzlaznom putanjom jer Mutombo nije imao podrušku u znatno lošijim suigračima te sezone.

U svojoj posljednjoj sezoni u [[Denver]]u, Mutombo je imao prosjek od 11.0 poena, 11.8 skokova i rekordnih 4.5 blokada po utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01/gamelog/1996/|title=Dikembe Mutombo 1995-96 Game Log|website=Basketball-Reference.com}}&lt;/ref&gt; Po završetku sezone, Mutombo je postao slobodan igrač te je navodno tražio desetogodišnji ugovor, što su Nuggetsi smatrali nemogućim za ponuditi. Ipak, tadašnji generalni menadžer Nuggetsa, [[Bernie Bickerstaff]], kasnije je izjavio da mu je činjenica da nisu ponovo potpisali Mutomba najveća pogreška u poslovnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Dempsey|first=Christopher|title=Bickerstaff: 'Only regret' as Nuggets GM was not re-signing Mutombo|url=http://blogs.denverpost.com/nuggets/2015/09/11/bickerstaff-only-regret-as-nuggets-gm-was-not-re-signing-mutombo/13292/|access-date=March 3, 2016|work=[[The Denver Post]]|date=September 11, 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Atlanta Hawks (1996–2001) ===

Po završetku sezone [[1995.]]/[[1996.]], Mutombo je kao slobodan igrač potpisao petogodišnji ugovor vrijedan 55,000,000$ s [[Atlanta Hawks]]ima.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Hawks Get Big With Mutombo|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1996-07-16-sp-24645-story.html|access-date=March 3, 2016|work=Los Angeles Times|agency=Associated Press|date=July 16, 1996}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Shot-blocking Star Mutombo Goes To Hawks|url=https://www.chicagotribune.com/1996/07/16/shot-blocking-star-mutombo-goes-to-hawks/|access-date=March 3, 2016|work=Chicago Tribune|date=July 16, 1996}}&lt;/ref&gt; U tandemu s All-Starom [[Steve Smith (košarkaš)|Steveom Smithom]], Mutombo je Hawkse vodio do dvije uzastopne sezone s 50+ pobjeda (56:26 u sezoni [[1996.]]/[[1997.|97.]] te 50:32 u sezoni [[1997.]]/[[1998.|98.]]). U oba je navrata dobio i nagradu za najboljeg obrambenog igrača godine te je nastavio s izvrsnim brojkama kada je u pitanju bio defenzivni dio igre. Tijekom [[NBA Playoff 1997.|Playoffa 1997.]] godine, Hawksi su pobijedili [[Detroit Pistons]]e u pet utakmica u prvom krugu. U prvoj utakmici serije, koju su Hawksi pobijedili s 89:75, Mutombo je s 26 poena i 15 skokova bio najučinkovitiji igrač na utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/199704250ATL.html|title=Detroit Pistons at Atlanta Hawks Box Score, April 25, 1997|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; U drugom krugu, unatoč činjenici da je Mutombo u prosjeku ostvarivao ''[[double-double]]'' te 2.6 blokada po utakmici, Hawksi su izgubili od branitelja naslova, [[Chicago Bulls]]a, u pet utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/1997-nba-eastern-conference-semifinals-hawks-vs-bulls.html|title=1997 NBA Eastern Conference Semifinals - Hawks vs. Bulls|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone, u porazu od [[Indiana Pacers]]a (105:102) koji se odigrao [[9. travnja]] [[1998.]] godine, Mutombo je postigao 20 poena i imao 24 skoka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/199804090ATL.html|title=Indiana Pacers at Atlanta Hawks Box Score, April 9, 1998|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; Međutim, unatoč sličnim rezultatima u regularom dijelu sezone, Mutombo i Hawksi doživjeli su značajno razočarenje te sezone: Mutombo je završio sezonu s lošim prosjekom od 8.0 poena i 12.8 skokova po utakmici, dok su Hawksi ispali u prvom krugu doigravanja od [[Charlotte Hornets]]a 3:1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/1998-nba-eastern-conference-first-round-hawks-vs-hornets.html|title=1998 NBA Eastern Conference First Round - Hawks vs. Hornets|website=Basketball-Reference.com|access-date=February 3, 2022}}&lt;/ref&gt; Tijekom sezone [[1998.]]/[[1999.]], koja je trajala kraće zbog [[NBA lockout|lockouta]], Mutombo je dobio [[IBM-ova nagrada|IBM-ovu nagradu]], koja se dodjeljivala temeljem formule koju je izradio kompjutor. Iste godine, NBA mu je zabranila da koristi poznati znak prstom, a iako se u početku protivio odluci, na kraju ga je potpuno prestao koristiti.&lt;ref name=&quot;nbawag&quot;&gt;{{cite news |last=Pierce |first=Damien |date=November 17, 2006 |title=Mount Mutombo |publisher=NBA |url=http://www.nba.com/rockets/news/Mutombo_is_still_wagging_his_f-196022-34.html |url-status=dead |access-date=April 2, 2016 |archive-date=February 10, 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210064146/http://www.nba.com/rockets/news/Mutombo_is_still_wagging_his_f-196022-34.html }}&lt;/ref&gt;

U sezoni [[1999.]]/[[2000.]], što je bila njegova posljednja puna sezona s Hawksima, Mutombo je imao prosjek od 11.5 poena, rekordnih 14.1 skokova (osobni i ligaški rekord) te 3.3 blokade po utakmici. Dana [[14. prosinca]] [[1999.]] godine, u pobjedi protiv [[Minnesota Timberwolves]]a, Mutombo je postigao 27 poena (šut 11/11), imao rekordnih 29 skokova (rekord sezone za jednu utakmicu) te 6 blokada (najviše na utakmici).&lt;ref&gt;{{cite news |date=December 14, 1999 |title=NBA Report/Mutombo a One-Man Show: 27 Points and 29 Rebounds |publisher=Newsday |url=https://www.newsday.com/sports/nba-report-mutombo-a-one-man-show-27-points-and-29-rebounds-1.264061 |url-status=dead |access-date=August 18, 2018 |archive-date=October 24, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211024015710/https://www.newsday.com/sports/nba-report-mutombo-a-one-man-show-27-points-and-29-rebounds-1.264061 }}&lt;/ref&gt;

=== Philadelphia 76ers (2001–2002) ===
[[File:Lipofsky-Dikembe Mutombo.jpg|thumb|250px|Dikembe Mutombo u dresu [[Philadelphia 76ers]]a, [[2002.]] godine.]]
Tjedan dana prije roka za razmjenu igrača u veljači [[2001.]], Mutombo je igrao za Istok na [[NBA All-Star utakmica 2001.|All-Star utakmici]]; imao je rekordna 22 skoka i tri blokade na toj utakmici, međutim ona se pokazala važnom iz drugih razloga. Naime, Mutombo je u momčadi Istoka igrao s MVP-jem [[Allen Iverson|Allenom Iversonom]], a momčad je vodio trener [[Larry Brown (košarkaš)|Larry Brown]]; obojica su bila iz [[Philadelphia 76ers]]a. Usred posljednje četvrtine, Istok je gubio s 95:74, međutim na krilima Mutomba i Iversona, momčad Istoka vratila se i okrenula rezultat na konačnih 111:110 za Istok.&lt;ref&gt;{{cite news|title=2001 All-Star Game recap|url=http://www.nba.com/history/allstar/2001-all-star-game-recap/index.html|access-date=March 3, 2016|publisher=NBA|date=February 27, 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon te utakmice pojavile su se glasine kako će Hawksi poslati Mutomba u [[Philadelphia|Philadelphiju]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Saladino|first=Tom|title=Mutombo mentioned in trade talks|url=http://usatoday30.usatoday.com/sports/nba/hawks/2001-02-21-mutombo.htm|access-date=March 3, 2016|work=USA Today|agency=Associated Press|date=February 21, 2001}}&lt;/ref&gt; Njihov tadašnji centar, [[Theo Ratliff]], bio je ozlijeđen do kraja sezone tako da su 76ersi trebali snažnog igrača ispod koša koji bi se mogao nositi s igračima kao što su bili [[Vlade Divac]], [[Tim Duncan]], [[David Robinson]] ili [[Shaquille O'Neal]], za slučaj da 76ersi uspiju doći do finala.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mutombo traded to Sixers in six-player deal|url=http://a.espncdn.com/nba/news/2001/0222/1101977.html|access-date=March 3, 2016|agency=Associated Press|work=ESPN.com|date=February 23, 2001}}&lt;/ref&gt;

I tako je u veljači [[2001.]] godine, pred istek roka, Dikembe Mutombo prešao u 76erse zajedno s [[Roshown McLeod|Roshownom McLeodom]], dok su u smjeru [[Atlanta|Atlante]] otišli [[Toni Kukoč]], njegovi budući suigrači [[Juan Ignacio Sánchez|Pepe Sánchez]] i [[Nazr Mohammed]], te ozlijeđeni centar [[Theo Ratliff]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Smith|first=Stephen A.|author-link=Stephen A. Smith|title=Sixers Land Mutombo, But Not Without Cost|url=http://articles.philly.com/2001-02-23/news/25317207_1_kukoc-and-center-sixers-coach-larry-brown-three-time-defensive-player|access-date=March 3, 2016|work=[[The Philadelphia Inquirer]]|date=February 23, 2001|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304090837/http://articles.philly.com/2001-02-23/news/25317207_1_kukoc-and-center-sixers-coach-larry-brown-three-time-defensive-player}}&lt;/ref&gt;

Te je godine Mutombo po četvrti (i posljednji) puta dobio nagradu za najboljeg obrambenog igrača. Tijekom playoffa, 76ersi su pobijedili [[Indiana Pacers]]e u četiri, [[Toronto Raptors]]e u sedam te [[Milwaukee Bucks]]e također u sedam utakmica. U sedmoj utakmici protiv Bucksa, Mutombo je zabilježio 23 poena, 19 skokova i sedam blokada,&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dikembe Mutombo in 2001: Who Want To Go To L.A. With Me?|url=http://www.thesportsfanjournal.com/sports/basketball/dikembe-mutombo-sixers-lakers-2001/|access-date=August 17, 2018|agency=The Sports Fan Journal|date=April 24, 2015}}&lt;/ref&gt; pomogavši svojoj momčadi da pobijedi u utakmici i tako dođe do finala, gdje su ih čekali [[Los Angeles Lakers]]i. Lakersi do finala nisu bili izgubili nijednu utakmicu u doigravanju, a 76ersi su uspjeli u prvoj utakmici odnijeti iznenađujuću pobjedu. Međutim, izgubili su sljedeće četiri utakmice i tako izgubili šansu da budu prvaci; u direktnom okrđaju sa O'Nealom, Mutombo je imao prosjek od 16.8 poena, 12.2 skokova i 2.2 blokada. Nakon sezone postao je slobodan igrač, ali je potpisao novi, četverogodišnji ugovor sa 76ersima vrijedan 68,000,000$.&lt;ref&gt;{{cite news|title=76ers trade C Mutombo to Nets|url=http://www.upi.com/Sports_News/2002/08/06/76ers-trade-C-Mutombo-to-Nets/65011028674060/|access-date=March 3, 2016|work=United Press International|date=August 6, 2002}}&lt;/ref&gt;

Sezona [[2001.]]/[[2002.]] bila je posljednja u kojoj je Mutombo imao dvoznamenkasti prosjek poena ili skokova, odigravši 80 utakmica za 76erse, koji su, pak, ispali u prvom krugu playoffa te godine.&lt;ref name=Basketball-ref/&gt;

=== New Jersey Nets (2002–2003) ===

Dana [[7. kolovoza]] [[2002.]] godine, Philadelphia je poslala Mutomba u [[New Jersey Nets]]e u zamjenu za [[Keith Van Horn|Keitha Van Horna]] i [[Todd MacCulloch|Todda MacCullocha]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Wise|first=Mike|title=Nets Get Mutombo From 76ers For Van Horn and MacCulloch|url=https://www.nytimes.com/2002/08/07/sports/pro-basketball-nets-get-mutombo-from-76ers-for-van-horn-and-macculloch.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=August 7, 2002}}&lt;/ref&gt; Netsi su proteklu sezonu završili s &quot;metlom&quot; od Lakersa u finalu, gdje se nisu mogli nositi sa Shaquom pa su doveli Mutomba kako bi popunio mjesto ispod koša,&lt;ref&gt;{{cite news | title = Nets' Mutombo Sidelined | work = Los Angeles Times | date = December 4, 2002 | url = https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2002-dec-04-sp-nbanotes4-story.html | access-date = November 27, 2022}}&lt;/ref&gt; slično kao što su 76ersi učinili dvije sezone ranije.

Međutuim, Mutombo je većinu sezone proveo s ozljedom zgloba koja ga je ograničila na samo 24 utakmice.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Robbins | first = Liz | title = BASKETBALL; Mutombo Injury Leaves Nets Unsettled | work = The New York Times | date = December 5, 2002 | url = https://www.nytimes.com/2002/12/05/sports/basketball-mutombo-injury-leaves-nets-unsettled.html | access-date = June 11, 2022}}&lt;/ref&gt; Tijekom playoffa je također bio uglavnom nedostupan, a uglavnom je služio kao šesti igrač tijekom nove uspješne serije Netsa, međutim koja je ponovo završila porazom u finalu, ovoga puta od [[San Antonio Spurs]]a u šest utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Robbins | first = Liz | title = PRO BASKETBALL; Scott and Mutombo Try to Clear the Air | work = The New York Times | date = December 14, 2002 | url = https://www.nytimes.com/2002/12/14/sports/pro-basketball-scott-and-mutombo-try-to-clear-the-air.html | access-date = October 27, 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon loše sezone, Netsi su otkupili ostatak njegovog ugovora.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Popper|first1=Steve|last2=Robbins|first2=Liz|title=Nets Will Buy Out Mutombo's Contract|url=https://www.nytimes.com/2003/10/05/sports/pro-basketball-nets-will-buy-out-mutombo-s-contract.html|access-date=March 3, 2016|work=The New York Times|date=October 5, 2003}}&lt;/ref&gt;

=== New York Knicks (2003–2004) ===

Mutombo je u listopadu [[2003.]] godine potpisao dvogodišnji ugovor s [[New York Knicks]]ima.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Knicks Make Mutombo Their Center|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-2003-oct-10-sp-nbarep10-story.html|access-date=March 3, 2016|work=Los Angeles Times|agency=Associated Press|date=October 10, 2003}}&lt;/ref&gt; Nakon dominantne pobjede protiv gradskih rivala, Netsa, u kojoj je Mutombo imao čak 10 blokada, navijači Knicska su na utakmici mahali prstom kao što je Mutombo nekoć radio. Mutombo je uzvratio na isti način nakon što mu je jedan od sudaca rekao da ga liga neće kazniti ukoliko tu gestu ne usmjeri prema nekom konkretnom igraču.&lt;ref name=&quot;nbawag&quot;/&gt; U kolovozu [[2004.]], Knicksi su ga poslali u [[Chicago Bulls]]e zajedno s [[Cezary Trybański|Cezaryjem Trybańskim]], [[Othella Harrington|Othellom Harringtonom]] i [[Frank Williams (košarkaš)|Frankom Williamsom]] u zamjenu za [[Jerome Williams (košarkaš)|Jeromea Williamsa]] i [[Jamal Crawford|Jamala Crawforda]],&lt;ref&gt;{{cite news|title=Guard comes to NY in six-player swap|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=1853011|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=August 6, 2004}}&lt;/ref&gt; međutim Mutombo nije odigrao ni utakmicu za Bullse.

=== Houston Rockets (2004–2009) ===
[[File:Mutombo Dikembe2.jpg|thumb|left|Dikembe Mutombo u dresu [[Houston Rockets]]a, [[2006.]] godine. Tada je imao 40 godina.]]
Prije početka sezone [[2004.]]/[[2005.]], Bullsi su odmah poslali Mutomba u [[Houston Rockets]]e u zamjenu za [[Mike Wilks (košarkaš)|Mikea Wilksa]], [[Eric Piatkowski|Erica Piatkowskog]] i [[Adrian Griffin|Adriana Griffina]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Blinebury|first=Fran|title=Bulls' Mutombo: Trade to Rockets a done deal|url=https://www.chicagotribune.com/2004/09/07/bulls-mutombo-trade-to-rockets-a-done-deal/|access-date=March 3, 2016|work=Houston Chronicle|via=Chicago Tribune|date=September 7, 2004}}&lt;/ref&gt; Mutombo i [[Yao Ming]] tada su postali jedan od najproduktivnijih centarskih parova u ligi. U svojoj prvoj sezoni s Rocketsima, Mutombo je imao prosjek od 15.2 minuta, 4.0 poena, 5.3 skokova i 1.3 blokade po utakmici. Te su godine Rocketsi ispali u prvom krugu playoffa od [[Dallas Mavericks]]a.

Dana [[10. siječnja]] [[2007.]] godine, u visokoj pobjedi 102:77 protiv Lakersa, Mutombo je skupio pet blokada te je prestigao legendardnog [[Kareem Abdul-Jabbar|Kareema Abdula-Jabbara]] u ukupnom broju blokada u karijeri, pri čemu je ispred njega bio samo [[Hakeem Olajuwon]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Howard scores 23, Mutombo has five blocks in Rockets' win|url=https://www.espn.com.au/nba/recap/_/gameId/270110010|archive-url=https://web.archive.org/web/20231201064949/https://www.espn.com.au/nba/recap/_/gameId/270110010|url-status=dead|archive-date=December 1, 2023|date=January 11, 2007|access-date=September 12, 2023|publisher=ESPN}}&lt;/ref&gt;
 
Oko dva mjeseca kasnije, [[2. ožujka]] [[2007.]] godine, tada četrdesetogodišnji Mutombo postao je najstariji igrač u historiji NBA lige s preko 20 skokova na utakmici, skupivši 22 skoka u pobjedi protiv svog bivšeg kluba, Denver Nuggetsa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.espn.com/espn/news/story?id=2786439|work=ESPN.com|access-date=October 11, 2009|title=Elias Says ...|date=March 3, 2007}}&lt;/ref&gt; Tijekom sezone [[2007.]]/[[2008.]], Mutombo je dobio značajnu minutažu nakon što je Yao otpao zbog loma kosti te je kao starter uspio imato dvoznamenkasti prosjek skokova. Usred serije od 10 uzastopnih pobjeda, Mutombo je uskočio kao zamjena za Yaoa te je vodio Rocketse u još 12 uzastopnih pobjeda, što je postavilo tadašnji klupski rekord od 22 uzastopne pobjede.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Broussard|first=Chris|author-link=Chris Broussard|title=Tracy McGrady peeled to Heat's run|url=https://www.espn.com/nba/truehoop/miamiheat/story/_/id/9067233|access-date=March 3, 2016|work=ESPN.com|date=March 18, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nba.com/news/history-top-moments-rockets-22-game-win-streak-2008|title=Top Moments: Unsung Rockets set NBA ablaze with 22-game win streak|access-date=September 12, 2023|publisher=NBA|date=September 15, 2021}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je razmišljao o mirovini i prvu polovicu sezone [[2008.]]/[[2009.]] proveo kao slobodan igrač, Mutombo je [[31. prosinca]] [[2008.]] ponovo potpisao s Rocketsima do kraja sezone. Rekao mu je da će mu [[2009.]] godina biti kao &quot;oproštajna turneja&quot; te da će se umiroviti na kraju sezone; s 42 godine, Mutombo je bio najstariji igrač lige [[2009.]] godine.&lt;ref name=&quot;basketballover&quot;&gt;{{cite news|title=Knee injury may end Mutombo's career|url=https://www.espn.com/nba/playoffs/2009/news/story?id=4087774|access-date=March 3, 2016|agency=Associated Press|work=ESPN.com|date=April 22, 2009}}&lt;/ref&gt; U prvoj utakmici prvog kruga playoffa protiv [[Portland Trail Blazers]]a, Mutombo je odigrao 18 minuta i skupio 9 skokova, 2 blokade i 1 ukradenu loptu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.espn.com/nba/boxscore?gameId=290418022|work=ESPN.com|access-date=October 11, 2009|title=Rocker 108, Blazers 81 Box Score}}&lt;/ref&gt;

U drugoj četvrtini druge utakmice, Mutombo je nezgodno pao te su ga morali odnijeti s terena. Nakon utakmice, rekao je kako će mu biti potrebna operacija te kako je njegova NBA karijera završena.&lt;ref name=&quot;basketballover&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Injury&quot;/&gt; Kasnije je potvrđeno da je došlo do rupture tetive kvadricepsa u njegovom lijevom koljenu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mutombo bids farewell after 18 seasons|url=https://www.espn.com/nba/news/story?id=4094790|access-date=March 3, 2016|agency=Associated Press|work=ESPN.com|date=April 24, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306223734/http://espn.go.com/nba/news/story?id=4094790|archive-date=March 6, 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Mutombo je svoje umirovljenje službeno objavio [[23. travnja]] [[2009.]] godine, završivši tako karijeru koja je trajala dugih 18 godina.&lt;ref name=&quot;Injury&quot;&gt;{{cite web|title=Mutombo suffers career-ending knee injury in Portland|date=April 22, 2009|first=Brian|last=McTaggart|publisher=[[The Houston Chronicle]]|access-date=October 11, 2009|url=https://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/6385553.html}}&lt;/ref&gt;

== Igrački profil ==
[[File:Dikembe Mutombo.jpg|thumb|Dikembe Mutombo na konferenciji za medije [[2006.]] godine.]]
Visok 218&amp;nbsp;cm i težak 120&amp;nbsp;kg, Dikembe Mutombo igrao je na poziciji [[Centar (košarka)|centra]] te ga se smatra jednim od najboljih obrambenih igrača u historiji košarke. Zbog svoje visine, snage i duhih ruku, Mutombo je dobio nadimak &quot;Mt. Mutombo&quot; te je za vrijeme karijere četiri puta bio najbolji obrambeni igrač NBA lige. U periodu od [[1994.]] do [[2002.]] godine, Mutombo je punih devet godina za redom bio među tri najbolja obrambena igrača lige po broju glasova.&lt;ref name=Basketball-ref /&gt; Njegove najistaknutije kvalitete bile su blokade i skokovi. U karijeri je imao prosjek od 2.8 blokada i 10.3 skokova po utakmici. Ukupno je napravio 3,289 blokada u svojoj karijeri; u trenutku smrti u rujnu [[2024.]] godine, Mutombo je bio drugi najbolji bloker lige svih vremena iza [[Hakeem Olajuwon|Hakeema Olajuwona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/history/leaders/_/stat/blocks|title=NBA All-Time Blocks Leaders |website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; Kada su u pitanju skokovi, Mutombo je u trenutku smrti bio 20. najbolji skakač lige svih vremena s ukupno 12,359 skokova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/leaders/TRB_career.html|title=Career Leaders and Records for Total Rebounds|publisher=basketball-reference.com|access-date=October 11, 2009|archive-date=July 4, 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110704044151/http://www.basketball-reference.com/leaders/trb_career.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Osam puta je bio [[NBA All-Star]] te je tri puta bio u najboljoj momčadi lige, a šest puta u najboljoj obrambenoj momčadi lige.&lt;ref name=Basketball-ref /&gt; Osim defenzivnog, Mutombo je većinu svoje karijere davao i solida napadački doprinos te je do 35. godine imao prosjek od barem 10 poena po utakmici.&lt;ref name=Basketball-ref /&gt;

Mutombo je također bio i ozloglašen, u jednoj mjeri, na terenu. Na početku karijere, nakon uspješne blokade pravio bi posebnu gestu prstom prema igraču kojega je blokirao, kao roditelj koji kori neposlušno dijete. Liga mu je kasnije zabranila tu gestu te bi ju tretirala kao tehničku pogrešku zbog nesportskog ponašanja. Kako bi izbjegao tehničku, Mutombo je kasnije prstom mahao prema publici ili televizijskim kamerama, s čime je izbjegao sankcije od strane sudaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl?id=2007_4265305|title=NBA signs off on Mutombo's finger wave|first=Jonathan|last=Feigen|date=January 13, 2007|access-date=October 11, 2009|work=Houston Chronicle}}&lt;/ref&gt; Također, zbog običaja da maše laktovima, za vrijeme karijere ozlijedio je nekolicinu igrača među kojima su [[Michael Jordan]], [[Dennis Rodman]], [[Charles Oakley]], [[Patrick Ewing]], [[Chauncey Billups]], [[Ray Allen]], [[Yao Ming]], [[LeBron James]] i [[Tracy McGrady]]. Njegov bivši suigrač Yao Ming jednom se prilikom našalio po tom pitanju: &quot;''Morat ću porazgovarati s trenerom da Dikembe ne trenira s nama jer kada udari nekoga na treningu, to je naš suigrač. Ovako, na utakmici, šanse su barem 50:50.''&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.chron.com/sports/rockets/article/McGrady-s-OK-to-play-Tuesday-vs-Warriors-1519488.php|title=McGrady's OK to play Tuesday vs. Warriors|work=Houston Chronicle|date=December 5, 2006 }}&lt;/ref&gt;

[[Atlanta Hawks]]i umirovili su Mutombov dres s brojem 55 [[24. studenog]] [[2015.]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/14218578|title=Mutombo's No. 55 jersey retired by Atlanta|date=November 25, 2015|website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; a [[Denver Nuggets]]i isto su učinili [[29. listopada]] [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/17922873|title=Nuggets retire Dikembe Mutombo's No. 55 jersey|date=October 30, 2016|website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; Dana [[11. rujna]] [[2015.]] godine, Mutombo je primljen u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mutombo, Haywood, White among 2015 inductees |date=April 6, 2015 |publisher=NBA |url=http://www.nba.com/2015/news/04/06/naismith-hall-of-fame-release |access-date=January 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150410040214/http://www.nba.com/2015/news/04/06/naismith-hall-of-fame-release |archive-date=April 10, 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana [[25. lipnja]] [[2018.]] godine dobio je i [[Sagerova nagrada|Sagerovu nagradu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nba.com/rockets/news/mutombo-wins-sager-strong-award|title=Mutombo wins Sager Strong Award|website=NBA.com|date=June 25, 2018}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
[[File:Dikembe Mutombo at the Aspire4Sport Congress in Doha. crop.jpg|thumb|left|Dikembe Mutombo na sportskom kongersu u [[Doha|Dohi]], [[2012.]] godina.]]
Godine [[1987.]], Dikembeov stariji vrat, Ilo Mutombo (visok 208&amp;nbsp;cm), debitirao je za košarkašku momčad [[Southern Indiana Screaming Eagles]]a kao dvadesetšestogodišnji brucoš. Tri godine kasnije, [[1990.]] godine, braća su igrali jedan protiv drugoga u univerzitetskoj utakmici u [[Capital Centre (Landover, Maryland)|Capital Centreu]] u [[Landover, Maryland|Landoveru, MD]].&lt;ref&gt;{{cite magazine| last=Taylor |first=Phil |title= College Basketball| url=https://www.si.com/vault/1990/12/03/106782178/college-basketball#| access-date=December 15, 2016|magazine=[[Sports Illustrated]] |date= December 3, 1990}}&lt;/ref&gt; Dvojica njegovih nećaka, [[Harouna Mutombo]] i [[Mfiondu Kabengele]], također su igrali košarku. Harouna Mutombo je [[2009.]] godine bio najbolji strijelac za [[Western Carolina Catamounts (muška košarka)|Western Carolina Catamountse]]. Proglašen je za brucoša sezone u Južnoj konferenciji,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Player Bio: Harouna Mutombo|access-date=October 11, 2009|url=http://www.catamountsports.com/sports/m-baskbl/mtt/mutombo_harouna00.html|publisher=catamountsports.com|archive-date= July 8, 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110708123737/http://www.catamountsports.com/sports/m-baskbl/mtt/mutombo_harouna00.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a kasnije je igrao košarku u [[Srbija|Srbiji]].&lt;ref name=&quot;Haboubacar&quot; /&gt; [[Mfiondu Kabengele]] igrao je univerzitetsku košarku na [[Florida|Floridi]],&lt;ref&gt;{{Cite web| url= https://seminoles.com/sports/basketball/roster/mfiondu-kabengele/|title=Mfiondu Kabengele| date=July 19, 2017|website= Seminoles.com |access-date=February 21, 2019| archive-date=May 30, 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20190530093821/https://seminoles.com/sports/basketball/roster/mfiondu-kabengele/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a [[2019.]] godine proglašen je za šestog igrača godine. Na [[NBA Draft 2019.|Draftu]] te iste godine izabrali su ga [[Los Angeles Clippers]]i u prvom krugu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/nba/story/_/id/27157156|title=Clippers sign draft picks Kabengele, Mann|date=July 10, 2019|website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt; a kasnije je još igrao i za [[Cleveland Cavaliers]]e i [[Boston Celtics]]e.&lt;ref name= Mfi-ESPN&gt;{{Cite web| url= https://www.espn.com/nba/player/_/id/4065660|title=Mfiondu Kabengele| website= ESPN.com}}&lt;/ref&gt; Još jedan nećak, [[Haboubacar Mutombo]], također je igrao košarku za Catamountse.&lt;ref name=&quot;Haboubacar&quot;&gt;{{cite news |last=Kelly| first= Brad|title=Pickering's Haboubacar Mutombo commits to Western Carolina| url= http://www.durhamregion.com/sports-story/3513924-pickering-s-haboubacar-mutombo-commits-to-western-carolina/|access-date=December 26, 2016 |work= durhamregion.com|date=May 23, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web| url= https://catamountsports.com/sports/mens-basketball/roster/haboubacar-mutombo/2972 |title=Haboubacar Mutombo – 2017–18 – Men's Basketball| work= catamountsports.com| publisher= Western Carolina University}}&lt;/ref&gt;

Svoju suprugu Rose upoznao je [[1995.]] godine u [[Kinshasa|Kinshasi]]. Živjeli su u [[Atlanta|Atlanti]] i imali troje djece.&lt;ref&gt;{{cite news |title=NBA legend: 'We need to go save our mothers, sisters, grandmas' |url= https://www.nbcnews.com/news/world/dikembe-mutombo-proves-changing-world-isn-t-crazy-after-all-n697661 |access-date=August 19, 2021 |work=NBC News}}&lt;/ref&gt; Također su posvojili četvoro djece Roseina pokojnog brata.&lt;ref&gt;{{cite news |last= Smith| first=Sam|title=House Of Mutombo Full Of Kids—and Love |url= https://www.chicagotribune.com/1996/03/17/house-of-mutombo-full-of-kids-and-love/|access-date=March 3, 2016|work=Chicago Tribune|date=March 17, 1996}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nance&quot;&gt;{{cite news |last=Nance |first=Roscoe |work=[[USA Today]] |date=August 16, 2006|url=https://www.usatoday.com/sports/basketball/nba/2006-08-14-mutombo-cover_x.htm|title=Mutombo helps Congo take a big step forward with new hospital|access-date=October 11, 2009}}&lt;/ref&gt; Njihov sin, [[Ryan Mutombo]], proglašen je za najboljeg srednjoškolskog centra u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], a kasnije je obećao upisati [[Univerzitet Georgetown]] i igrati za istu momčad kao i svoj otac,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Krohn |first=Adam |title=Dikembe Mutombo's legacy continues through son |url=https://www.ajc.com/sports/high-school-sports-blog/mutombos-legacy-continues-through-son/3NFPS7SOMFEKXOTXTDH2JJIBP4/ |access-date=August 19, 2021 |work=ajc}}&lt;/ref&gt; što je i bio slučaj tijekom dvije sezone.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/mens-college-basketball/player/stats/_/id/4683739|title=Ryan Mutombo Career Stats – NCAAM |website=ESPN.com}}&lt;/ref&gt;

Dikembe Mutombo je [[2006.]] godine postao američki državljanin.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://bleacherreport.com/articles/1290180-international-basketball-which-international-players-will-end-up-in-the-hall|title=International Basketball: Which of These Players Will End Up in the Hall?|first=Charles|last=Bennett|website=Bleacher Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.thepostgame.com/dikembe-mutombo-condemns-charlottesville-protest|title=Mutombo Condemns 'Evil Spirit' Of White Supremacists At Charlottesville Rally|date=December 31, 1969|website=ThePostGame.com|access-date=2024-10-07|archive-date=2024-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301175851/http://www.thepostgame.com/dikembe-mutombo-condemns-charlottesville-protest}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/Politics/story?id=2817160&amp;page=1|title=All the President's Guests|website=abcnews.go.com | publisher= ABC News| last1=O'Keefe |first1=Ed|last2=Travers| first2=Karen|date= January 23, 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite web|title=Dikembe Mutombo, a Towering N.B.A. Presence, Dies at 58 |url= https://www.nytimes.com/2024/09/30/sports/dikembe-mutombo-dead.html |date= September 30, 2024|work=The New York Times| last=Araton| first=Harvey |access-date=September 30, 2024}}&lt;/ref&gt; Godine [[2007.]], tadašnji predsjednik [[George W. Bush]] rekao je, hvaleći Mutombov humanitarni rad, sljedeće: &quot;''Ponosni smo što ovog sina Konga možemo zvati američkim državljaninom.''&quot;&lt;ref name= &quot;stateoftheunion&quot;&gt;{{cite press release |url=https://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070123-2.html |title=President Bush Delivers State of the Union Address |date=January 23, 2007 |publisher= Office of the President | place= US | website= whitehouse.gov |access-date=January 24, 2007 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20130502232627/http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070123-2.html |archive-date=May 2, 2013 }}&lt;/ref&gt; Upitan za komentar, Mutombo je kasnije rekao: &quot;''Srce mi je bilo ispunjeno srećom. Nisam znao da će Predsjednik reći tako lijepe stvari.''&quot;&lt;ref name=&quot;State of the union comments&quot;&gt;{{cite web| url=http://www.africahit.com/news/article/othersenglish/1162/?highlight=Dikembe+Mutombo&amp;match=|publisher=AfricaHit.com|title=Dikembe Mutombo stands tall with Bush (video)|date=January 24, 2007|access-date=February 6, 2007 |url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722075244/http://www.africahit.com/news/article/othersenglish/1162/?highlight=Dikembe+Mutombo&amp;match=|archive-date=July 22, 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===

Dana [[15. listopada]] [[2022.]] godine, Mutombo je javno obznanio da boluje od [[Tumor mozga|tumora na mozgu]] te da je u procesu liječenja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mutombo beginning treatment on brain tumor |url= https://www.espn.com/nba/story/_/id/34800443 |website=ESPN.com |access-date= October 15, 2022 |date=October 15, 2022}}&lt;/ref&gt; Preminuo je [[30. rujna]] [[2024.]] godine, okružen svojom obitelji u [[Atlanta|Atlanti]], [[Georgia|GA]], od posljedica tumora na mozgu.&lt;ref name= &quot;nytimes&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url = https://apnews.com/article/dikembe-mutombo-dies-97fcf64fd5ca6986c39e2c7a42d2410b|title = Dikembe Mutombo, a Hall of Fame player and tireless advocate, dies at 58 from brain cancer|last = Reynolds|first = Tim|date = September 30, 2024|accessdate = September 30, 2024|publisher = [[Associated Press]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Worley |first=Debra |date=September 30, 2024 |title=Hall of Fame basketball player Dikembe Mutombo dies at 58 |url= https://www.wtok.com/2024/09/30/hall-fame-basketball-player-dikembe-mutombo-dies-58/ |access-date=September 30, 2024| website= wtok.com |publisher=WTOK-TV}}&lt;/ref&gt;

== Mutombo u popularnoj kulturi ==

Dikembe Mutombo je imao ''[[cameo]]'' nastup u filmovima ''[[Juwanna Mann]]'' ([[2002.]]) i ''[[Like Mike]]'' ([[2002.]]), koji spominje Mutomba u pjesmi &quot;[[Basketball (pjesma)|Basketball]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hoffarth|first=Tom|title=Let's be reel about this: Celtics beat out the Lakers on the silver screen|url=http://www.dailynews.com/article/ZZ/20100602/NEWS/100608110|access-date=October 5, 2024|work=Los Angeles Daily News|date=June 2, 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160428094000/http://www.dailynews.com/article/ZZ/20100602/NEWS/100608110|archivedate=April 28, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=McNary|first=Dave|title=Fox gets NBA stars to like 'Mike'|url=https://variety.com/2002/film/news/fox-gets-nba-stars-to-like-mike-1117860553/|access-date=April 2, 2016|work=Variety|date=February 11, 2002}}&lt;/ref&gt; Godine [[2012.]], njegov glas i izgled korišteni su za [[Flash]] igru izrađenu u 16-bitnom stilu, a koju je izdao [[Old Spice]]; naziv igre bio je humorističan, a glasio je ''Dikembe Mutombo's 4 1/2 Weeks to Save the World'' ([[srpskohrvatski]]: ''Dikembe Mutombo ima 4 1/2 tjedna da spasi svijet'').&lt;ref&gt;{{cite news|last=Linn|first=Tracey|title=How a team of game developers help Old Spice save the world every five days|url=http://www.polygon.com/2012/11/26/3695260/how-a-team-of-game-developers-help-old-spice-save-the-world-every|access-date=March 3, 2016|publisher=Polygon|date=November 26, 2012}}&lt;/ref&gt; U veljači [[2013.]] godine pojavio se u reklami za automobilsko osiguranje [[GEICO]], gdje se našalio sa svojim blokerskim vještinama tako što ih je primjenjivao u stvarnim situacijama.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Joseph|first=Adi|title=Dikembe Mutombo blocks for GEICO in Super Bowl commercial|url=https://www.usatoday.com/story/gameon/2013/02/03/dikembe-mutombo-geico-super-bowl-commercial/1888413/|access-date=March 3, 2016|work=USA Today|date=February 3, 2013}}&lt;/ref&gt; Također, s [[Kevin Harvick|Kevinom Harvickom]] pojavio se u reklami za zaštitno motorno ulje kompanije [[Mobil 1]], u kojoj je rekao: &quot;''Ne mijenjajte svoje ulje!''&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mobil 1 Ad Campaign Pairs Kevin Harvick With Dikembe Mutombo|url=http://www.sportsbusinessdaily.com/Daily/Closing-Bell/2017/03/10/Mobil-1.aspx?|access-date=June 30, 2017|work=Sports Business Daily|date=March 10, 2017}}&lt;/ref&gt; Godine [[2021.]] imao je još jedan ''cameo'' nastup, ovoga puta u filmu ''[[Coming 2 America]]'', gdje je glumio samoga sebe.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Coming 2 America full cast listing|url=https://www.imdb.com/title/tt6802400/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast|work=IMDb|date=March 6, 2021}}&lt;/ref&gt;

== Humanitarni rad ==
[[File:Dikembe-Mutombo.jpg|thumb|220px|Dikembe Mutombo drži govor u [[Senegal]]u o važnosti spavanja pod mrežama za komarce, [[2010.]] godina.]]
Dikembe Mutombo je bio poznati humanitarac.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Zillgitt |first=Jeff |title=NBA Hall of Famer Dikembe Mutombo wins Sager Strong Award for humanitarian work in Congo |url=https://www.usatoday.com/story/sports/nba/2018/05/22/dikembe-mutombo-wins-sager-strong-award-humanitarian-work-congo/632359002/ |access-date=May 17, 2020 |work=USA Today |date=May 22, 2018}}&lt;/ref&gt; Godine [[1997.]] utemeljio je Zakladu Dikembe Mutombo preko koje je pomagao u poboljšanju životnih uvjeta u svom rodnom [[DR Kongo|Kongu]]. Zbog svog je humanitarnog rada [[2001.]] i [[2009.]] godine dobio [[Građanska nagrada J. Walter Kennedy|Građansku nagradu J. Walter Kennedy]], posebnu nagradu NBA lige koja se dodjeljuje igračima, trenerima i službenicima koji su se istaknuli svojim doprinosima zajednici; Mutombo je do danas jedini dvostruki dobitnik te nagrade. Časopis ''[[Sporting News]]'' ga je [[1999.]] i [[2000.]] godine proglasio jednim od &quot;dobrih ljudi u sportu&quot;.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;/&gt; Godine [[1999.]] bio je jedan od 20 dobitnika Predsjednikove nagrade za volonterski rad, najviše odlikovanje za volontere u Sjedinjenim Državama.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.nba.com/playerfile/dikembe_mutombo/ |title=Dikembe Mutombo Info Page |publisher= National Basketball Association| website= NBA.com |access-date= September 21, 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100722100550/http://www.nba.com/playerfile/dikembe_mutombo/ |archive-date=July 22, 2010 }}&lt;/ref&gt;

Godine [[2010.]], Mutombov Univerzitet Georgetown uručio mu je [[počasni doktorat]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guhoyas.com/sports/m-baskbl/spec-rel/042810aaa.html |title=Dikembe Mutombo to Speak at Georgetown College Commencement | publisher= Georgetown University Official Athletic Site |website= GUhoyas.com |date=April 28, 2010 |access-date=September 21, 2010 |archive-date=May 2, 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120502032541/http://www.guhoyas.com/sports/m-baskbl/spec-rel/042810aaa.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U svibnju [[2011.]] dobio je i počasni doktorat s [[Koledž Haverford|Koledža Haverford]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.nbafrontpage.com/2011/04/dikembe-mutombo-to-be-honored-by.html |title=Dikembe Mutombo To Be Honored by Haverford College |publisher=| website= NBAFrontPage.com |date=April 12, 2011 |access-date=August 8, 2012}}&lt;/ref&gt; Dana [[13. travnja]] [[2011.]] godine, [[Škola javnog zdravstva Johns Hopkins Bloomberg]] dodijelila je Mutombu Humanitarnu nagradu Goodermote &quot;za njegove napore oko smanjivanja globalne razine poliomijelitisa kao i za rad uložen u poboljšanje zdravlja zanemarenih i napuštenih skupina u Demokratskoj Republici Kongu&quot;.&lt;ref name=&quot;Goodermote Award&quot;&gt;{{Cite web| url=https://www.jhsph.edu/news/news-releases/2011/goodermote-award-mutombo.html|title=Bloomberg School Awards Goodermote Humanitarian Award to Dikembe Mutombo|first=Natalie|last=Wood-Wright|website=Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health|date=April 14, 2011 }}&lt;/ref&gt; Posebnu pohvalu uputio mu je i dekan [[Michael J. Klag]], koji ga je opisao kao pobjednika i &quot;na terenu i na polju humanitarnog rada&quot;.&lt;ref name=&quot;Goodermote Award&quot;/&gt; U studenom [[2015.]], [[NCAA]] je objavila kako će Mutombu [[2016.]] godine biti uručena [[Nagrada za srebrnu obljetnicu]]. U objavi su kao razlozi dodjeljivanja nagrade navedeni i njegova košarkaška karijera i njegov ekstenzivni humanitarni rad.&lt;ref&gt;{{cite press release | url= https://www.ncaa.org/about/resources/media-center/news/ncaa-honors-2016-silver-anniversary-award-winners | title= NCAA honors 2016 Silver Anniversary Award winners | publisher= National Collegiate Athletic Association | website= ncaa.org | date= November 19, 2015 | access-date= December 24, 2016 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Mutombo je jedno vrijeme bio u odboru [[Nacionalni centar za Ustav|Nacionalnog centra za Ustav]] u [[Philadelphia|Philadelphiji]], muzeja posvećenog [[Ustav SAD|Ustavu Sjedinjenih Država]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://constitutioncenter.org/ncc_about_Board_of_Trustees.aspx |title=National Constitution Center, Board of Trustees |access-date=July 27, 2010 |date=July 26, 2010 |work=National Constitution Center Web Site |publisher=National Constitution Center |archive-url=https://web.archive.org/web/20100615033447/http://constitutioncenter.org/ncc_about_Board_of_Trustees.aspx |archive-date=June 15, 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Projekti ===
[[File:Mutombo Dikembe Radio Okapi2.jpg|thumb|left|Dikembe Mutombo s djelatnicima [[Radio Okapi|Radija Okapi]] iz [[DR Kongo|DR Konga]], [[2009.]] godina.]]
Godine [[1997.]], Zaklada Mutombo započela je s planom o izgradnji 29,000,000$ vrijedne bolnice u predgrađu [[Kinshasa|Kinshase]], Mutombovog rodnog grada. Temelji su iskopani [[2001.]] godine, međutim gradnja je započela tek [[2004.]] godine zbog problema s donacijama, iako je Mutombo osobno donirao 3,500,000$ za izgradnju.&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt; Međutim izgradnja je bila prepuna problema. Mutombo je skoro izgubio zemljište jer ga je država htjela uzeti jer se na njemu nije gradilo, a morao je i isplatiti izbjeglice koji su u međuvremeni počeli obrađivati zemljište da se presele. Također, morao je uvjeravati nadležne službe i javnost da ne postoje skriveni ili politički motivi koji stoje iza ovoga plana.&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt; Međutim, neovisno o problemima, reakcije u Kinshasi bile su mahom pozitivne.&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt; U kolovozu [[2006.]], Mutombo je donirao dodatnih 15,000,000$ za dovršenje gradnje te je bolnica svečano otvorena [[2. rujna]] [[2006.]] godine. Bolnica je dobila ime Bolnica Biamba Marie Mutombo u čast Mutombove majke, koja je preminula od moždanog udara [[1997.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/bk/bkn/4125439.html |title=Mutombo's hospital dream about to come true |work=Houston Chronicle |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070910092112/http://www.chron.com/disp/story.mpl/sports/bk/bkn/4125439.html |archive-date=September 10, 2007 }}&lt;/ref&gt; Kada je [[2007.]] godine službeno otvorena za javnost, bila je to prva moderna bolnica izgrađena na tom području u prethodnih 40 godina.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Rushin |first= Steve |author-link1=Steve Rushin|title=The Center of Two Worlds |url= https://www.si.com/vault/2006/09/04/8385688/the-center-of-two-worlds|access-date=March 3, 2016|magazine=Sports Illustrated|date=September 4, 2006}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]], Mutombo je sudjelovao u programu ''[[Košarka bez granica]]'', koji su zajednički organizirale [[NBA]] i [[FIBA]], a u sklopu kojega su NBA košarkaši poput [[Shawn Bradley|Shawna Bradleyja]], [[Malik Rose|Malika Rosea]] i [[DeSagana Diop|DeSagane Diopa]] išli na turneju po [[Afrika|Africi]] kako bi popularizirali košarku i poboljšali sportsku infrastrukturu.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;/&gt; Bio je to nastavak Mutombove financijske pomoći afričkoj košarci, jer je [[1996.]] godine, povodom stote obljetnice modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]], platio dresove i opremu za žensku košarkašku reprezentaciju [[Zair]]a, koja je sudjelovala na Igrama.&lt;ref name=&quot;nbabio2&quot;/&gt; Bio je i glasnogovornik za međunarodnu organizaciju [[CARE International]], koja pruža pomoć ugroženima diljem svijeta, a bio je i prvi izaslanik za mlade u sklopu [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|UNDP-a]].&lt;ref name=&quot;Nance&quot;/&gt;

Mutombo je bio dugogodišnji pokrovitelj [[Posebna Olimpijada|Posebne Olimpijade]], kao i njezin globalni ambasador te član međunarodnog upravnog odbora tih igara.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Montero|first=David|title=Democratic Republic of Congo participates in its first Special Olympics| url= http://www.dailynews.com/events/20150723/democratic-republic-of-congo-participates-in-its-first-special-olympics|access-date=March 3, 2016|work=Los Angeles Daily News|date=July 23, 2015}}&lt;/ref&gt; Također je bio i pionir inicijative ''Unified Sports'' (sh. &quot;Ujedinjeni sport&quot;), koja je trebala okupljati djecu iz cijeloga svijeta, neovisno jesu li zdravi ili s određenim poteškoćama. Godine [[2010.]] igrao je na Unity Cupu u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] prije četvrtfinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|FIFA Svjetskog prvenstva 2010.]] godine zajedno s južnafričkim predsjednikom [[Jacob Zuma|Jacobom Zumom]] te &quot;posebnim sportašima&quot; iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Zuma to take the field for Unity Cup| url= http://www.southafrica.info/2010/unitycup-zuma.htm|access-date=March 3, 2016| date=July 2, 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307054502/http://www.southafrica.info/2010/unitycup-zuma.htm|archive-date=March 7, 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dvije godine kasnije ponovo je igrao na istom natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Mbalula to take to the field|url=http://www.iol.co.za/sport/soccer/mbalula-to-take-to-the-field-1375093| access-date=March 3, 2016|work=Independent Online|date=September 3, 2012}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2011.]], Mutombo je otputovao u [[Južni Sudan]] kao izaslanik programa [[SportsUnited]] u ime [[Državni sekretarijat SAD|Državnog tajnika Sjedinjenih Država]]. Zajedno sa [[Sam Perkins|Samom Perkinsom]] radio je s oko 50-ak mladih i 36 trenera na popularizaciji košarke i sporta općenito, ali i na uključenju osoba s poteškoćama u uobičajene životne aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://exchanges.state.gov/us/spotlight/sam-perkins-and-dikembe-mutombo-travel-south-sudan|title=Sam Perkins and Dikembe Mutombo Travel to South Sudan {{!}} Exchange Programs|website=exchanges.state.gov|access-date=May 1, 2016}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2020.]], Zaklada Mutombo započela je izgradnju modernih jaslica, vrtića i osnovne škole (do 6. razreda) u DR Kongu, koja bi nosila ime po Mutombovom ocu, koji je preminuo [[2003.]] godine. Institut za znanost i poduzetništvo Samuel Mutombo danas se nalazi nedaleko od grada [[Mbuji-Mayi]]ja.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=August 17, 2020|title=Groundbreaking Ceremony for Samuel Mutombo Institute of Science &amp; Entrepreneurship |url= https://dmf.org/2020/08/groundbreaking-ceremony-for-samuel-mutombo-institute-of-science-entrepreneurship/|access-date=July 29, 2021|website=Dikembe Mutombo Foundation|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=coffee/&gt; 
 
Godine [[2020.]] pridružio se projektu [[Ask the Doctor]] kao globalni zastupnik; platforma je osmišljena kao način da se ljudi diljem svijeta povežu s vrhunskim medicinskim stručnjacima.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ask the Doctor Interviews Dikembe Mutombo|url=https://www.askthedoctor.com/on-the-dl-episode-16-dikembe-mutombo-talks-about-his-passion-for-healthcare|access-date=March 3, 2020|work=Independent Online|date=December 1, 2020|archive-date= November 15, 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20211115005710/https://www.askthedoctor.com/on-the-dl-episode-16-dikembe-mutombo-talks-about-his-passion-for-healthcare/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine [[2021.]] utemeljio je i kompaniju za proizvodnju i distribuciju kave čiji je izvorni cilj bilo poticanje sudjelovanja žena u međunarodnoj trgovini kavom.&lt;ref name=coffee&gt;{{cite magazine |url=https://www.si.com/nba/2021/04/08/dikembe-mutombo-post-career-coffee-company |title=Dikembe Mutombo's New Coffee Venture Aims to Make an Impact |magazine= Sports Illustrated |last=Barrasso |first=Justin |date=April 8, 2021 |access-date=March 28, 2022 }}&lt;/ref&gt;

== Statistike ==

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#f2f2f2; border:1px solid #aaa;&quot;| Legenda
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;U
| Odigranih utakmica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;S&amp;nbsp;
| Startanih utakmica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;MPU&amp;nbsp;
| Minuta po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak koševa
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;3P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak trica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;SB%&amp;nbsp;
| Postotak slobodnih bacanja
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;SPU&amp;nbsp;
| Skokova po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;APU&amp;nbsp;
| Asistencija po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;UPU&amp;nbsp;
| Ukradenih lopti po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;BPU&amp;nbsp;
| Blokada po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;PPU&amp;nbsp;
| Poena po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;'''Bold'''&amp;nbsp;
| Rekord karijere
|-
| style=&quot;background-color: #afe6ba; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;†&amp;nbsp;
| Osvojio naslov prvaka
| style=&quot;background-color: #CFECEC; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;*&amp;nbsp;
| Rekorder lige te sezone
| style=&quot;background-color: #E0CEF2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;{{double-dagger}}&amp;nbsp;
| Rekorder NBA lige
|-
|}

==== Sveučilišna karijera ====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyas]]
|  '''33''' || ... || 11.3 || .707 || ... || .479 || 3.3 || 0.2 || ... || ... || 3.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1989.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyas]]
| 31 || ... || 25.7 || '''.709''' || ... || .598 || 10.5 || 0.6 || ... || ... || 10.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1990.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Georgetown Hoyas (muška košarka)|Georgetown Hoyas]]
| 32 || ... || '''34.1''' || .586 || ... || '''.703''' || '''12.2''' || '''1.6''' || ... || ... || '''15.2'''
|- class=sortbottom
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=2| '''Karijera'''&lt;ref&gt;[https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html#all_all_college_stats Dikembe Mutombo] na basketball-reference.com&lt;/ref&gt;

| 96 || ... || 23.6 || .644 || ... || .641 || 8.6 || 0.8 || ... || ... || 9.9
|-
{{S-end}}

==== Profesionalna karijera ====

===== Regularna sezona =====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1991.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 71 || 71 || '''38.3''' || .493 || .000 || .642 || 12.3 || '''2.2''' || .6 || 3.0 || '''16.6'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| '''82''' || '''82''' || 36.9 || .510 || .000 || .681 || 13.0 || 1.8 || .5 || 3.5 || 13.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1993.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| '''82''' || '''82''' || 34.8 || '''.569''' || .000 || .583 || 11.8 || 1.5 || '''.7''' || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|4.1* || 12.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1994.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || 37.8 || .556 || .000 || .654 || 12.5 || 1.4 || .5 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|3.9* || 11.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1995.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 74 || 74 || 36.7 || .499 || .000 || .695 || 11.8 || 1.5 || .5 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''4.5*''' || 11.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 80 || 80 || 37.2 || .527 || .000 || .705 || 11.6 || 1.4 || .6 || 3.3 || 13.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1997.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || 35.6 || .537 || .000 || .670 || 11.4 || 1.0 || .4 || 3.4 || 13.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1998.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 50* || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 50* || 36.6 || .512 || .000 || .684 || 12.2 || 1.1 || .3 || 2.9 || 10.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1999.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| '''82''' || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''82'''* || 36.4 || .562 || .000 || .708 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''14.1*''' || 1.3 || .3 || 3.3 || 11.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 49 || 49 || 35.0 || .477 || .000 || .695 || '''14.1''' || 1.1 || .4 || 2.8 || 9.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| 26 || 26 || 33.7 || .495 || .000 || .759 ||style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 12.4* || .8 || .3 || 2.5 || 11.7
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2001.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| 80 || 80 || 36.3 || .501 || .000 || '''.764''' || 10.8 || 1.0 || .4 || 2.4 || 11.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2002.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New Jersey Nets]]
| 24 || 16 || 21.4 || .374 || .000 || .727 || 6.4 || .8 || .2 || 1.5 || 5.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2003.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New York Knicks]]
| 65 || 56 || 23.0 || .478 || .000 || .681 || 6.7 || .4 || .3 || 1.9 || 5.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 80 || 2 || 15.2 || .498 || .000 || .741 || 5.3 || .1 || .2 || 1.3 || 4.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2005.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 64 || 23 || 14.9 || .526 || .000 || .758 || 4.8 || .1 || .3 || .9 || 2.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2006.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 75 || 33 || 17.2 || .556 || .000 || .690 || 6.5 || .2 || .3 || 1.0 || 3.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2007.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 39 || 25 || 15.9 || .538 || .000 || .711 || 5.1 || .1 || .3 || 1.2 || 3.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 9 || 2 || 10.7 || .385 || .000 || .667 || 3.7 || .0 || .0 || 1.2 || 1.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''Karijera'''
| 1196 || 997 || 30.8 || .518 || .000 || .684 || 10.3 || 1.0 || .4 || 2.8 || 9.8
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''All-Star'''
| 8 || 3 || 17.5 || .595 || .000 || .750 || 9.3 || .3 || .4 || 1.2 || 6.3
{{s-end}}

===== Playoff =====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1994.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 12 || 12 || 42.6 || .463 || .000 || .602 || 12.0 || '''1.8''' || '''.7''' ||style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''5.8*''' || 13.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1995.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Denver Nuggets]]
| 3 || 3 || 28.0 || .600 || .000 || .667 || 6.3 || .3 || .0 || 2.3 || 6.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1997.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 10 || 10 || 41.5 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|.628* || .000 || .719 || 12.3 || 1.3 || .1 || 2.6 || '''15.4'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1998.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 4 || 4 || 34.0 || .458 || .000 || .625 || 12.8 || .3 || .3 || 2.3 || 8.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1999.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Atlanta Hawks]]
| 9 || 9 || 42.2 || .563 || .000 || .702 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|'''13.9*''' || 1.2 || .6 || 2.6 || 12.6
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2001.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| '''23''' || '''23''' || '''42.7''' || .490 || .000 || .777 || 13.7 || .7 || .7 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;|3.1* || 13.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2002.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Philadelphia 76ers]]
| 5 || 5 || 34.6 || .452 || .000 || .615 || 10.6 || .6 || .4 || 1.8 || 8.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2003.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New Jersey Nets]]
| 10 || 0 || 11.5 || .467 || .000 || '''1.000''' || 2.7 || .6 || .3 || .9 || 1.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[New York Knicks]]
| 3 || 0 || 12.7 || .333 || .000 || '''1.000''' || 3.3 || .0 || .3 || 1.3 || 2.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2005.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 7 || 0 || 14.4 || .545 || .000 || .769 || 5.0 || .3 || .3 || 1.0 || 3.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2007.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 7 || 0 || 5.7 || '''1.000''' || .000 || '''1.000''' || 1.6 || .1 || .0 || .4 || 1.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 6 || 6 || 20.5 || .615 || .000 || .636 || 6.5 || .3 || .2 || 1.8 || 3.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[2009.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Houston Rockets]]
| 2 || 0 || 10.0 || .000 || .000 || .000 || 4.5 || .0 || .5 || 1.0 || .0
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''Karijera'''
| 101 || 72 || 30.9 || .517 || .000 || .703 || 9.5 || .8 || .4 || 2.5 || 9.1
{{s-end}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* [https://www.nba.com/stats/player/87/career NBA profile]
* [https://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html Dikembe Mutombo] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120905001653/http://www.basketball-reference.com/players/m/mutomdi01.html |date=September 5, 2012 }}) at Basketball-Reference.com
* [https://www.espn.com/nba/news/story?id=1956133 &quot;Charting damage by Dikembe&quot;] at ESPN
* [https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,444885,00.html &quot;On the Shoulders of a Giant&quot;], by Jeff Chu, [[Time (magazine)|''Time'']], April 20, 2003.

{{NBA Obrambeni igrač godine}}
{{Građanska nagrada J. Walter Kennedy}}
{{IBM-ova nagrada}}
{{Najbolji skakači NBA lige}}
{{Najbolji blokeri NBA lige}}
{{NBA draft 1991.}}
{{Denver Nuggets}}
{{Atlanta Hawks}}
{{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
{{Životni vijek|1966|2024|Mutombo, Dikembe}}

[[Kategorija:Košarkaši iz Demokratske Republike Konga]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaški centri]]
[[Kategorija:Košarkaši Denver Nuggetsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Atlanta Hawksa]]
[[Kategorija:Košarkaši Philadelphia 76ersa]]
[[Kategorija:Košarkaši Brooklyn Netsa]]
[[Kategorija:Košarkaši New York Knicksa]]
[[Kategorija:Košarkaši Houston Rocketsa]]
[[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]]
[[Kategorija:Humanitarci]]
[[Kategorija:Umrli od raka]]</text>
      <sha1>7o7gpa8kvhjwqsu6nmf6te3kl5w2bf6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cuvette (departman)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4714456</id>
    <revision>
      <id>42679779</id>
      <parentid>42454015</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T03:52:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2616" sha1="i470bnb1vy9598iqtm5cdn6q76hhxax" xml:space="preserve">{{Regija (HR)
| ime =Cuvette 	
| ime_genitiv=Cuvetta
| slika =Cuvette in Congo.svg
| slika_opis= Pozicija departmana na [[Karta|karti]] [[Republika Kongo|Republike Kongo]]
| nalazi_se_u_sastavu=[[Republika Kongo|Republike Kongo]]
| upravni_oblik=[[departman]]
| službeni_jezik=[[francuski jezik|francuski]]
| glavni_grad=[[Owando]] 
| vladar =Ema Ngadziami
| titula_vladara=[[Prefekt (Francuska)|Prefekt]]
| površina=48250
| stanovnika=316599
| pozivni_broj = 
| web=
| komentar = 
|}}
'''Cuvette''' (čita se ''Kjuvet'') je jedan od 12 [[Departmani Republike Kongo|departmana]] na koje je [[Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Karakteristike==

Departman se nalazi na [[istok]]u [[Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 48,250 [[km²]], u kojoj živi 316,599 [[Stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=fra&gt;{{cite web
| url =https://www.citypopulation.de/en/congo/cities/?admid=6642
| title =''Cuvette Department in Congo (Rep.)''
| accessdate =2.4.2025.
| language=engleski
| publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Na [[sjever]]u [[granica|graniči]] sa [[Sangha (departman Republike Kongo)|Departmanom Sangha]], na [[sjeveroistok]]u sa [[Likouala (departman)|Departmanom Likouala]], na 
[[istok]]u sa [[DR Kongo|Demokratskom Republikom Kongo]], na [[jug]]u sa [[Plateaux (departman Republike Kongo)|Departmanom Plateaux]] i na [[zapad]]u 
[[Cuvette-Ouest (departman)|Departmanom Cuvette-Ouest]].&lt;ref name=gra&gt;{{cite web
| url =https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette/
| title =''Cuvette''
| accessdate =2.4.2025..
| language =francuski
| publisher =Liziba
| archive-date =2025-04-08
| archive-url =https://web.archive.org/web/20250408213724/https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette/
| url-status =dead
}}&lt;/ref&gt;

[[Upravni centar|Administrativni centar]] departmana je [[grad]] [[Owando]] koji ima 48,642 [[Stanovništvo|stan.]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/congo/cities/?cityid=1229
 | title =''Owando Commune in Cuvette''
 | accessdate =2.4.2025.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; 

Departman je administrativno podjeljen na 10 [[okrug|distrikta]]&lt;ref name=gra/&gt;;
* Boundji
* Loukoléla
* [[Makoua]]
* [[Mossaka]]
* Ngoko
* Ntokou
* [[Owando]]
* Oyo
* Tchikapika
* Bokoma

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette/ ''Cuvette''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250408213724/https://liziba.cg/departement-de-la-cuvette/ |date=2025-04-08 }} {{fr icon}}
{{Departmani Republike Kongo}}

[[Kategorija:Departmani Republike Konga]]</text>
      <sha1>i470bnb1vy9598iqtm5cdn6q76hhxax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karel Hatz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4718536</id>
    <revision>
      <id>42679717</id>
      <parentid>42559447</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42679717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14802" sha1="2qu7ljz4auttn6lcwsuecqsgki7dnnn" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Karel Hatz
| slika = Karel hatz.jpg
| opis_slike=Karel Hatz kao član Komunističke partije Španije januara 1937. godine
| datum_rođenja =[[8. marta]] [[1898]].
| mesto_rođenja =[[Karanac]], [[Baranja]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti = [[1945]]. ('''46''' ili '''47''' god.)
| mesto_smrti = [[Kalinjingrad|Königsberg]]
| država_smrti =[[Image:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px|border]] [[Nacistička Nemačka]]
|profesija=tipografski radnik, profesionalni revolucionar, obaveštajac
|KPJ=[[1923]].
}}
'''Karel Hatz''' ([[ćirilica]]: Карел Хац; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Hatz Károly; [[Karanac]], [[8. marta]] [[1898]]. – [[Kalinjingrad|Königsberg]], [[1945]].) bio je istaknuti jugoslovenski i [[Mađari u Hrvatskoj|mađarski]] [[revolucionar]] i obaveštajac [[Kominterna|Kominterne]], učesnik [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Revolucije]] [[1919]]. godine, [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i načelnik Kontrolnog odeljenja, odnosno Vojno-obaveštajne službe [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]]. U Španiji je bio aktivan pod imenom '''José López Moreno''', a u Sovjetskom Savezu je živeo pod imenom '''Sergej Sergejevič Kozlov'''. Poginuo je kao general [[Crvena armija|Crvene armije]] tokom Bitke za [[Kalinjingrad|Königsberg]].

== Biografija ==

Karel Hatz rođen je u Karancu, u Baranji, 8. marta 1898. godine. Za vreme [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], služio je u [[Austro-ugarska ratna mornarica|Austro-ugarskoj mornarici]].&lt;ref name=&quot;leksikon&quot;&gt;&quot;Hatz Károly&quot;, ''Magyar Életrajzi Lexikon 1. kötet, A-K'' (Budimpešta: Akadémiai Kiadó, 1967), 683.&lt;/ref&gt; U novembru [[1918]]. godine, bio je jedan od osnivača [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]] u [[Pečuj|Pečuju]]. Stupio je u ćeliju trgovačkih činovnika, jer još nije postojala tipografska ćelija.&lt;ref&gt;[https://library.hungaricana.hu/en/view/BARM_evk_1968/?query=%22hatz%20k%C3%A1roly%22&amp;pg=198&amp;layout=s Ernő Lefkovics, &quot;Munkásmozgalom Baranyában a szerb megszállás 33 hónapja alatt. 1918-1921.&quot;, ''Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve'' (1968), 178–179.]&lt;/ref&gt;

Bio je borac [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]].&lt;ref name=&quot;lebl&quot;&gt;Dr. András Sztancics, &quot;A magyar kommün és a jugoszláv forradalom: Lőrinc Péterrel a tizenkilencesek érdemeiről&quot;, ''Magyar Szó'' br. 84 (26.3.1972), 6.&lt;/ref&gt; U aprilu 1919. godine, bio je u Pečuju, gde je bio jedan od osnivača lokalnog fudbalskog kluba pod nazivom Pečujski radnički sportski klub (''Pécsi Munkás Sport Club'', PMSC).&lt;ref&gt;[https://library.hungaricana.hu/en/view/BARM_Mono_1987/?query=%22hatz%20k%C3%A1roly%22&amp;pg=166&amp;layout=s Győző Bezerédy (ur.), ''Baranya megye testnevelés- és sporttörténete. 1. 1867-1945'' (Pécs: Baranya Megyei Levéltár, 1987), 164–165.]&lt;/ref&gt; Nakon poraza Mađarske Revolucije, trajno se nastanio u Pečuju, koji je bio pod okupacijom [[Jugoslovenska vojska|vojske Kraljevine SHS]], i koji je bio sklonište mnogim komunistima koje je progonio ekstremno-desničarski režim [[Miklós Horthy|Mikloša Hortija]]. U avgustu [[1921]]. godine, Hatz je učestvovao je u upravljanju kratkotrajnom [[Srpsko-Mađarska Republika Baranja-Baja|Baranjskom Republikom]], čiji je formalni predsednik bio [[Petar Dobrović]], a kojom su upravljali [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunisti]] i socijaldemokrate. Posle pada Baranjske Republike emigrira u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]], čiji građanin je postao nakon kraja Prvog svetskog rata. Tu postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] i sarađuje u njenom partijskom listu na mađarskom jeziku, ''Szervezett Munkás'' (''[[Organizovani radnik]]'').{{sfn|Lebl|1975|pp=31–34}}

U drugoj polovini dvadesetih, Hatz je aktivan član KPJ u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Radio je pod pseudonimom '''Hajdú'''.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=117}} [[1925]]. godine bio je organizator [[Prvi maj|prvomajske]] proslave u Novom Sadu, zbog čega ga je gonila policija.&lt;ref&gt;Somogyi Pál, &quot;Felejthetetlen május elsejék&quot;, ''Somogyi Néplap'' god. XIII, br. 103 (30.4.1956.), 3.&lt;/ref&gt; Dok je bio ilegalni komunistički organizator, legalno je radio u štampariji novosadskih novina na [[Nemački jezik|nemačkom jeziku]], ''Deutsches Volksblatt''.&lt;ref&gt;István Laták, &quot;Három csöngetésre&quot;, ''Magyar Szó'' br. 259 (19.9.1969), 4.&lt;/ref&gt; Posle uspostavljanja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] [[1929]]. godine i niza partijskih provala, Hatz dolazi pod sumnju policije, da bi se ponovo aktivirao u [[Novi Sad|novosadskoj]] partijskoj organizaciji u leto [[1930]]. godine, kada se u Novi Sad vratio [[Đuro Pašalić]]. Tada prisustvuje Konferenciji Pokrajinskog komiteta (PK) KPJ za Vojvodinu.{{sfn|Milanović|1967|p=156}} Hatz blisko sarađuje i sa [[Jovan Veselinov|Jovanom Veselinovim]], sa kojim priprema novine ''Komunist'' na srpskohrvatskom i mađarskom jeziku, kao i letak povodom trinaeste godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=117, 120}} Pretpostavlja se da nije bio samo štampar novina, nego i autor nekih od članaka.{{sfn|Milanović|1967|p=152}} [[6. novembra]] 1930. godine, kada je Veselinov otputovao u inostranstvo, Hatz je preuzeo njegove dužnosti, ali je deset dana kasnije počeo novi talas policijskih hapšenja, nakon što je policija počela da progoni ljude koji su rasturali letke o Oktobarskoj revoluciji. 

Nakon što je jedan od mlađih drugova uhapšen, odao je Hatza policiji. Policija je otišla na Hatzovo radno mesto, u štampariju ''Deutsches Volksblatta'' u Mađarskoj ulici u Novom Sadu (danas Augusta Cesarca). Policija je zatekla Hatza na stepeništu štamparije, prišla mu i upitala ga da li zna gde radi Karel Hatz. Hatz je hladnokrvno odgovorio: &quot;u prostoriji na drugom spratu, za slovoslagačkom mašinom broj 9&quot;. Potom je napustio zgradu štamparije i otišao prvim vozom za [[Subotica|Suboticu]].&lt;ref&gt;Cvetko Malušev, &quot;Munkásmozgalmi emlékek&quot;, ''Magyar Szó'' br. 271 (2.10.1987), 9.&lt;/ref&gt; Pošto je sad i njemu pretila opasnost od hapšenja, Hatz je, zajedno sa svojim prijateljem [[Lajoš Čebi|Lajošem Čebijem]], pobegao iz zemlje i otišao u Beč.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=121–124}} Hatza je Državni sud za zaštitu države u odsustvu osudio na osamnaest godina zatvora.&lt;ref&gt;Jovan Veselinov, ''Svi smo mi jedna Partija'' (Novi Sad: Institut za istoriju, 1980), 513.&lt;/ref&gt;

U SSSR-u, Hatz dobija ime '''Sergej Sergejevič Kozlov''' i upisuje se na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. Tamo se školuje do [[1933]]. godine, a potom postaje aspirant i predavač KUNMZ-a.{{sfn|Broz Tito|1983|p=293}} Pisao je za &quot;Plamen&quot;, zidne novine jugoslovenskog sektora KUNMZ-a.{{sfn|Broz Tito|1983|pp=161–165}} Tokom boravka u SSSR, Hatz postaje sovjetski obaveštajac i, prema [[Božidar Maslarić|Božidaru Maslariću]], počinje da radi za [[NKVD]]. Istoričari ga opreznije karakterizuju kao &quot;sovjetskog čovjeka&quot;, bez nagađanja u kom je tačno obaveštajnom aparatu radio, sovjetskom ili kominternovskom.&lt;ref&gt;Božidar Maslarić, ''Moskva – Madrid – Moskva'' (Zagreb: Prosvjeta, 1952), 94.&lt;/ref&gt;{{sfn|Vukliš|2024|p=406}} 

Karel Hatz je u Španiju došao u oktobru [[1936]]. godine, kao jedan od prvih [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca]]. Najverovatnije je u Španiju stigao kao deo grupe dobrovoljaca u kojoj su bili još i [[Božidar Maslarić]], [[Josip Kopinič]], [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]].{{sfn|Vukliš|2024|pp=118–119}} U Španiji uzima ime José López Moreno i u januaru [[1937]]. godine postaje član Komunističke partije Španije.

[[26. oktobra]] 1937. godine, Hatz je, zajedno sa [[Vlajko Begović|Vlajkom Begovićem]], postao rukovodilac Kontrolnog odeljenja Internacionalnih brigada, koje je tada integrisano u Vojno-obaveštajnu službu [[Druga Španska Republika|Španske Republike]] (''Servicio de Información Militar'', SIM).{{sfn|Vukliš|2024|p=338}} Begović će nakon samo tri meseca biti smenjen sa svog položaja zbog sumnji da je &quot;[[Milan Gorkić|gorkićevac]]&quot;, dok će Hatz ostati šef Kontrolnog odeljenja do rasformiravanja Internacionalnih brigada.{{sfn|Gužvica|2020|pp=105–106}} Prvo zaduženje Hatza bilo je &quot;čišćenje&quot; zatvora Činčilje, odnosno revizija sudskih procesa i oslobađanje zatvorenika za koje je ustanovljeno da su nevini.{{sfn|Vukliš|2024|p=348}} Po oceni istoričara Vladana Vukliša, nadređeni u Internacionalnim brigadama, [[Luigi Longo]] i [[André Marty]], negativno su ocenili rad Hatza jer nije dovoljno revnosno otkrivao špijunske mreže, &quot;koje su se Martiju svugdje priviđale&quot;.{{sfn|Vukliš|2024|p=408}}

[[Datoteka:La Pasionaria 13 brigada.jpg|thumb|350px|Dolores Ibárruri na ceremoniji oproštaja sa 13. internacionalnom brigadom u katalonskom gradiću Belserrat, 15. oktobra 1938. godine. Iza nje stoje, s leva na desno, Valentín González, Eugeniusz Szyr, Karel Hatz i nepoznati borac.]] 

O Hatzu je detaljno pisala francuska komunistkinja Lise London, koja je radila kao njegova lična sekretarica dok je bio na čelu SIM-a, pošto je govorio [[Španski jezik|španski]], ali ne i [[Francuski jezik|francuski]]. London ga je opisivala veoma pozitivno:

{{citat|Njegov pseudonim Moreno (&quot;Crni&quot;) mu uopšte nije pristajao. Star je oko četrdeset godina, svetlog rumenog tena, sivo-plavih očiju, ima veseli izraz lica i ćelavu glavu kao [[Yul Brynner]]. Voli da se šali i smeje. Bonvivan je, iskreno simpatičan, i sve kolege ga mnogo vole. Pošto sam se iznenadila što ga Mađari svojataju, pitala sam ga da li je Jugosloven ili Mađar. Odgovorio mi je da je pripadnik mađarske manjine u jugoslovenskoj oblasti Vojvodina, koja je deo Srbije. Kako je samo komplikovana ta centralnoevropska geografija! Stigao je u Španiju iz Moskve. Nikad ne priča o svom ličnom životu. Znam samo da ima ženu i ćerkicu u Sovjetskom Savezu.}}

London zaključuje da je bilo &quot;malo ljudi koji su bili humani kao Moreno&quot; zbog njegove akcije čišćenja zatvora i puštanja na slobodu (a potom i na plaćeni odmor) nepravedno zarobljenih boraca.&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;Lise London, ''L’écheveau du temps 2. Le printemps des camarades'' (Paris: Seuil, 1996), 299–302.&lt;/ref&gt; U proleće [[1938]]. godine, tokom Levantske ofanzive, SIM je premešten u okolinu [[Barcelona|Barselone]] i potom de fakto raspušten.

Hatz je bio jedan od samo osam ljudi iz Jugoslavije koji su stekli čin majora Španske republikanske armije.{{sfn|Vukliš|2024|p=307}} Kraj Španskog građanskog rata dočekao je u [[Katalonija|Kataloniji]], sa borcima [[13. internacionalna brigada|13. internacionalne brigade]].&lt;ref&gt;Katalin Jalsovszky, &quot;Magyar önkéntesek a spanyol polgárháborúban (fényképkatalógus)&quot;, ''A Magyar Munkásmozgalmi Múzeum Évkönyve'' (1983), 185.&lt;/ref&gt; Odatle je potom evakuisan u Sovjetski Savez. Po povratku u SSSR, saznao je da mu je žena uhapšena i poslata u logor.&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;&lt;/ref&gt; [[Josip Broz Tito]] hteo je da ga pošalje u [[SAD]] da tamo organizuje jugoslovensku komunističku emigraciju, ali Kominterna po svemu sudeći nije uvažila taj predlog.&lt;ref&gt;Silvin Eiletz, ''Pred sodbo zgodovine: Stalin, Tito in jugoslovanski komunisti v Moskvi'' (Celovec: Mohorjeva založba, 2010), 254.&lt;/ref&gt; Ostao je na raspolaganju Kominterne, te potom radi kao rukovodilac škole Izvršnog komiteta Kominterne u predgrađu Moskve po imenu [[Himki|Planernaja]]. Nakon [[Operacija Barbarossa|nacističke invazije na Sovjetski Savez]], Hatz je, kao i ceo aparat Kominterne, evakuisan u [[Ufa|Ufu]].&lt;ref&gt;К.М. Андерсон (ур.), ''[https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/91044-komintern-i-vtoraya-mirovaya-voyna-v-2-ch-ch-ii-posle-22-iyunya-1941-g Коминтерн и вторая мировая война. В 2 ч. Ч. II. После 22 июня 1941 г.]'' (Москва: Памятники ист. мысли, 1997), 529.&lt;/ref&gt;

Nakon što je u junu [[1943]]. godine Kominterna raspuštena, Hatz je upućen na rad u novoformirano Odeljenje međunarodne informacije CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|VKP(b)]], koje se bavilo antifašističkom propagandom.&lt;ref&gt;Георги Димитров, ''Дневник: 
Дневник: 9 март 1933 – 6 февр. 1949'' (София: Изток-Запад, 2003), 469.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Г.М. Адибеков (ур.), ''Организационная структура Коминтерна. 1919–1943'' (Москва: РОССПЭН, 1997), 232–233.&lt;/ref&gt; Poginuo je kao general Crvene armije tokom Bitke za Königsberg (danas [[Kalinjingrad]]) početkom 1945. godine.&lt;ref name=&quot;lebl&quot;&gt;&lt;/ref&gt; [[1957]]. godine, njegova žena i ćerka su napustile SSSR i preselile se u [[Budimpešta|Budimpeštu]].&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori|2}}

=== Literatura ===

* {{cite book |last1=Broz Tito|first1=Josip|title=Sabrana djela, tom treći: mart 1935 – novembar 1937.|date=1983|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/02/02-Josip-Broz-Tito-Sabrana-djela-Tom-tre--i-mart-1935-novembar-1937.-pisi.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Čobanski|first1=Mila|last2=Golubović|first2=Zvonimir |last3=Kumanov|first3=Živan|title=Novi Sad u ratu i revoluciji, 1941-1945|date=1976|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|url=https://znaci.org/00003/849.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Lutanja i saznanja|date=1975|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Milanović|first1=Đorđe|title=Komunist - Ilegalni komunistički list za Vojvodinu iz 1930.|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1967|issue=46 |pages=149–167 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn46/ |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}}

[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Afera Diamantstein]]</text>
      <sha1>2qu7ljz4auttn6lcwsuecqsgki7dnnn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679718</id>
      <parentid>42679717</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:08:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42679718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14785" sha1="9jtgswn80k4i701ptv45g4vooughoqp" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Karel Hatz
| slika = Karel hatz.jpg
| opis_slike=Karel Hatz kao član Komunističke partije Španije januara 1937. godine
| datum_rođenja =[[8. marta]] [[1898]].
| mesto_rođenja =[[Karanac]], [[Baranja]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti = [[1945]]. ('''46''' ili '''47''' god.)
| mesto_smrti = [[Kalinjingrad|Königsberg]]
| država_smrti =[[Image:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px|border]] [[Nacistička Nemačka]]
|profesija=tipografski radnik, profesionalni revolucionar, obaveštajac
|KPJ=[[1923]].
}}
'''Karel Hatz''' ([[ćirilica]]: Карел Хац; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Hatz Károly; [[Karanac]], [[8. marta]] [[1898]]. – [[Kalinjingrad|Königsberg]], [[1945]].) bio je istaknuti jugoslovenski i [[Mađari u Hrvatskoj|mađarski]] [[revolucionar]] i obaveštajac [[Kominterna|Kominterne]], učesnik [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Revolucije]] [[1919]]. godine, [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i načelnik Kontrolnog odeljenja, odnosno Vojno-obaveštajne službe [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]]. U Španiji je bio aktivan pod imenom '''José López Moreno''', a u Sovjetskom Savezu je živeo pod imenom '''Sergej Sergejevič Kozlov'''. Poginuo je kao general [[Crvena armija|Crvene armije]] tokom Bitke za [[Kalinjingrad|Königsberg]].

== Biografija ==

Karel Hatz rođen je u Karancu, u Baranji, 8. marta 1898. godine. Za vreme [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], služio je u [[Austro-ugarska ratna mornarica|Austro-ugarskoj mornarici]].&lt;ref name=&quot;leksikon&quot;&gt;&quot;Hatz Károly&quot;, ''Magyar Életrajzi Lexikon 1. kötet, A-K'' (Budimpešta: Akadémiai Kiadó, 1967), 683.&lt;/ref&gt; U novembru [[1918]]. godine, bio je jedan od osnivača [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]] u [[Pečuj|Pečuju]]. Stupio je u ćeliju trgovačkih činovnika, jer još nije postojala tipografska ćelija.&lt;ref&gt;[https://library.hungaricana.hu/en/view/BARM_evk_1968/?query=%22hatz%20k%C3%A1roly%22&amp;pg=198&amp;layout=s Ernő Lefkovics, &quot;Munkásmozgalom Baranyában a szerb megszállás 33 hónapja alatt. 1918-1921.&quot;, ''Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve'' (1968), 178–179.]&lt;/ref&gt;

Bio je borac [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]].&lt;ref name=&quot;lebl&quot;&gt;Dr. András Sztancics, &quot;A magyar kommün és a jugoszláv forradalom: Lőrinc Péterrel a tizenkilencesek érdemeiről&quot;, ''Magyar Szó'' br. 84 (26.3.1972), 6.&lt;/ref&gt; U aprilu 1919. godine, bio je u Pečuju, gde je bio jedan od osnivača lokalnog fudbalskog kluba pod nazivom Pečujski radnički sportski klub (''Pécsi Munkás Sport Club'', PMSC).&lt;ref&gt;[https://library.hungaricana.hu/en/view/BARM_Mono_1987/?query=%22hatz%20k%C3%A1roly%22&amp;pg=166&amp;layout=s Győző Bezerédy (ur.), ''Baranya megye testnevelés- és sporttörténete. 1. 1867-1945'' (Pécs: Baranya Megyei Levéltár, 1987), 164–165.]&lt;/ref&gt; Nakon poraza Mađarske Revolucije, trajno se nastanio u Pečuju, koji je bio pod okupacijom [[Jugoslovenska vojska|vojske Kraljevine SHS]], i koji je bio sklonište mnogim komunistima koje je progonio ekstremno-desničarski režim [[Miklós Horthy|Mikloša Hortija]]. U avgustu [[1921]]. godine, Hatz je učestvovao je u upravljanju kratkotrajnom [[Srpsko-Mađarska Republika Baranja-Baja|Baranjskom Republikom]], čiji je formalni predsednik bio [[Petar Dobrović]], a kojom su upravljali [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunisti]] i socijaldemokrate. Posle pada Baranjske Republike emigrira u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]], čiji građanin je postao nakon kraja Prvog svetskog rata. Tu postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] i sarađuje u njenom partijskom listu na mađarskom jeziku, ''Szervezett Munkás'' (''[[Organizovani radnik]]'').{{sfn|Lebl|1975|pp=31–34}}

U drugoj polovini dvadesetih, Hatz je aktivan član KPJ u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Radio je pod pseudonimom '''Hajdú'''.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=117}} [[1925]]. godine bio je organizator [[Prvi maj|prvomajske]] proslave u Novom Sadu, zbog čega ga je gonila policija.&lt;ref&gt;Somogyi Pál, &quot;Felejthetetlen május elsejék&quot;, ''Somogyi Néplap'' god. XIII, br. 103 (30.4.1956.), 3.&lt;/ref&gt; Dok je bio ilegalni komunistički organizator, legalno je radio u štampariji novosadskih novina na [[Nemački jezik|nemačkom jeziku]], ''Deutsches Volksblatt''.&lt;ref&gt;István Laták, &quot;Három csöngetésre&quot;, ''Magyar Szó'' br. 259 (19.9.1969), 4.&lt;/ref&gt; Posle uspostavljanja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] [[1929]]. godine i niza partijskih provala, Hatz dolazi pod sumnju policije, da bi se ponovo aktivirao u [[Novi Sad|novosadskoj]] partijskoj organizaciji u leto [[1930]]. godine, kada se u Novi Sad vratio [[Đuro Pašalić]]. Tada prisustvuje Konferenciji Pokrajinskog komiteta (PK) KPJ za Vojvodinu.{{sfn|Milanović|1967|p=156}} Hatz blisko sarađuje i sa [[Jovan Veselinov|Jovanom Veselinovim]], sa kojim priprema novine ''Komunist'' na srpskohrvatskom i mađarskom jeziku, kao i letak povodom trinaeste godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=117, 120}} Pretpostavlja se da nije bio samo štampar novina, nego i autor nekih od članaka.{{sfn|Milanović|1967|p=152}} [[6. novembra]] 1930. godine, kada je Veselinov otputovao u inostranstvo, Hatz je preuzeo njegove dužnosti, ali je deset dana kasnije počeo novi talas policijskih hapšenja, nakon što je policija počela da progoni ljude koji su rasturali letke o Oktobarskoj revoluciji. 

Nakon što je jedan od mlađih drugova uhapšen, odao je Hatza policiji. Policija je otišla na Hatzovo radno mesto, u štampariju ''Deutsches Volksblatta'' u Mađarskoj ulici u Novom Sadu (danas Augusta Cesarca). Policija je zatekla Hatza na stepeništu štamparije, prišla mu i upitala ga da li zna gde radi Karel Hatz. Hatz je hladnokrvno odgovorio: &quot;u prostoriji na drugom spratu, za slovoslagačkom mašinom broj 9&quot;. Potom je napustio zgradu štamparije i otišao prvim vozom za [[Subotica|Suboticu]].&lt;ref&gt;Cvetko Malušev, &quot;Munkásmozgalmi emlékek&quot;, ''Magyar Szó'' br. 271 (2.10.1987), 9.&lt;/ref&gt; Pošto je sad i njemu pretila opasnost od hapšenja, Hatz je, zajedno sa svojim prijateljem [[Lajoš Čebi|Lajošem Čebijem]], pobegao iz zemlje i otišao u Beč.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=121–124}} Hatza je Državni sud za zaštitu države u odsustvu osudio na osamnaest godina zatvora.&lt;ref&gt;Jovan Veselinov, ''Svi smo mi jedna Partija'' (Novi Sad: Institut za istoriju, 1980), 513.&lt;/ref&gt;

U SSSR-u, Hatz dobija ime '''Sergej Sergejevič Kozlov''' i upisuje se na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. Tamo se školuje do [[1933]]. godine, a potom postaje aspirant i predavač KUNMZ-a.{{sfn|Broz Tito|1983|p=293}} Pisao je za &quot;Plamen&quot;, zidne novine jugoslovenskog sektora KUNMZ-a.{{sfn|Broz Tito|1983|pp=161–165}} Tokom boravka u SSSR, Hatz postaje sovjetski obaveštajac i, prema [[Božidar Maslarić|Božidaru Maslariću]], počinje da radi za [[NKVD]]. Istoričari ga opreznije karakterizuju kao &quot;sovjetskog čovjeka&quot;, bez nagađanja u kom je tačno obaveštajnom aparatu radio, sovjetskom ili kominternovskom.&lt;ref&gt;Božidar Maslarić, ''Moskva – Madrid – Moskva'' (Zagreb: Prosvjeta, 1952), 94.&lt;/ref&gt;{{sfn|Vukliš|2024|p=406}} 

Karel Hatz je u Španiju došao u oktobru [[1936]]. godine, kao jedan od prvih [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca]]. Najverovatnije je u Španiju stigao kao deo grupe dobrovoljaca u kojoj su bili još i [[Božidar Maslarić]], [[Josip Kopinič]], [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]].{{sfn|Vukliš|2024|pp=118–119}} U Španiji uzima ime José López Moreno i u januaru [[1937]]. godine postaje član Komunističke partije Španije.

[[26. oktobra]] 1937. godine, Hatz je, zajedno sa [[Vlajko Begović|Vlajkom Begovićem]], postao rukovodilac Kontrolnog odeljenja Internacionalnih brigada, koje je tada integrisano u Vojno-obaveštajnu službu [[Druga Španska Republika|Španske Republike]] (''Servicio de Información Militar'', SIM).{{sfn|Vukliš|2024|p=338}} Begović će nakon samo tri meseca biti smenjen sa svog položaja zbog sumnji da je &quot;[[Milan Gorkić|gorkićevac]]&quot;, dok će Hatz ostati šef Kontrolnog odeljenja do rasformiravanja Internacionalnih brigada.{{sfn|Gužvica|2020|pp=105–106}} Prvo zaduženje Hatza bilo je &quot;čišćenje&quot; zatvora Činčilje, odnosno revizija sudskih procesa i oslobađanje zatvorenika za koje je ustanovljeno da su nevini.{{sfn|Vukliš|2024|p=348}} Po oceni istoričara Vladana Vukliša, nadređeni u Internacionalnim brigadama, [[Luigi Longo]] i [[André Marty]], negativno su ocenili rad Hatza jer nije dovoljno revnosno otkrivao špijunske mreže, &quot;koje su se Martiju svugdje priviđale&quot;.{{sfn|Vukliš|2024|p=408}}

[[Datoteka:La Pasionaria 13 brigada.jpg|thumb|350px|Dolores Ibárruri na ceremoniji oproštaja sa 13. internacionalnom brigadom u katalonskom gradiću Belserrat, 15. oktobra 1938. godine. Iza nje stoje, s leva na desno, Valentín González, Eugeniusz Szyr, Karel Hatz i nepoznati borac.]] 

O Hatzu je detaljno pisala francuska komunistkinja Lise London, koja je radila kao njegova lična sekretarica dok je bio na čelu SIM-a, pošto je govorio [[Španski jezik|španski]], ali ne i [[Francuski jezik|francuski]]. London ga je opisivala veoma pozitivno:

{{citat|Njegov pseudonim Moreno (&quot;Crni&quot;) mu uopšte nije pristajao. Star je oko četrdeset godina, svetlog rumenog tena, sivo-plavih očiju, ima veseli izraz lica i ćelavu glavu kao [[Yul Brynner]]. Voli da se šali i smeje. Bonvivan je, iskreno simpatičan, i sve kolege ga mnogo vole. Pošto sam se iznenadila što ga Mađari svojataju, pitala sam ga da li je Jugosloven ili Mađar. Odgovorio mi je da je pripadnik mađarske manjine u jugoslovenskoj oblasti Vojvodina, koja je deo Srbije. Kako je samo komplikovana ta centralnoevropska geografija! Stigao je u Španiju iz Moskve. Nikad ne priča o svom ličnom životu. Znam samo da ima ženu i ćerkicu u Sovjetskom Savezu.}}

London zaključuje da je bilo &quot;malo ljudi koji su bili humani kao Moreno&quot; zbog njegove akcije čišćenja zatvora i puštanja na slobodu (a potom i na plaćeni odmor) nepravedno zarobljenih boraca.&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;Lise London, ''L’écheveau du temps 2. Le printemps des camarades'' (Paris: Seuil, 1996), 299–302.&lt;/ref&gt; U proleće [[1938]]. godine, tokom Levantske ofanzive, SIM je premešten u okolinu [[Barcelona|Barselone]] i potom de fakto raspušten.

Hatz je bio jedan od samo osam ljudi iz Jugoslavije koji su stekli čin majora Španske republikanske armije.{{sfn|Vukliš|2024|p=307}} Kraj Španskog građanskog rata dočekao je u [[Katalonija|Kataloniji]], sa borcima [[13. internacionalna brigada|13. internacionalne brigade]].&lt;ref&gt;Katalin Jalsovszky, &quot;Magyar önkéntesek a spanyol polgárháborúban (fényképkatalógus)&quot;, ''A Magyar Munkásmozgalmi Múzeum Évkönyve'' (1983), 185.&lt;/ref&gt; Odatle je potom evakuisan u Sovjetski Savez. Po povratku u SSSR, saznao je da mu je žena uhapšena i poslata u logor.&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;&lt;/ref&gt; [[Josip Broz Tito]] hteo je da ga pošalje u [[SAD]] da tamo organizuje jugoslovensku komunističku emigraciju, ali Kominterna nije uvažila taj predlog.&lt;ref&gt;Silvin Eiletz, ''Pred sodbo zgodovine: Stalin, Tito in jugoslovanski komunisti v Moskvi'' (Celovec: Mohorjeva založba, 2010), 254.&lt;/ref&gt; Ostao je na raspolaganju Kominterne, te potom radi kao rukovodilac škole Izvršnog komiteta Kominterne u predgrađu Moskve po imenu [[Himki|Planernaja]]. Nakon [[Operacija Barbarossa|nacističke invazije na Sovjetski Savez]], Hatz je, kao i ceo aparat Kominterne, evakuisan u [[Ufa|Ufu]].&lt;ref&gt;К.М. Андерсон (ур.), ''[https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/91044-komintern-i-vtoraya-mirovaya-voyna-v-2-ch-ch-ii-posle-22-iyunya-1941-g Коминтерн и вторая мировая война. В 2 ч. Ч. II. После 22 июня 1941 г.]'' (Москва: Памятники ист. мысли, 1997), 529.&lt;/ref&gt;

Nakon što je u junu [[1943]]. godine Kominterna raspuštena, Hatz je upućen na rad u novoformirano Odeljenje međunarodne informacije CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|VKP(b)]], koje se bavilo antifašističkom propagandom.&lt;ref&gt;Георги Димитров, ''Дневник: 
Дневник: 9 март 1933 – 6 февр. 1949'' (София: Изток-Запад, 2003), 469.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Г.М. Адибеков (ур.), ''Организационная структура Коминтерна. 1919–1943'' (Москва: РОССПЭН, 1997), 232–233.&lt;/ref&gt; Poginuo je kao general Crvene armije tokom Bitke za Königsberg (danas [[Kalinjingrad]]) početkom 1945. godine.&lt;ref name=&quot;lebl&quot;&gt;&lt;/ref&gt; [[1957]]. godine, njegova žena i ćerka su napustile SSSR i preselile se u [[Budimpešta|Budimpeštu]].&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori|2}}

=== Literatura ===

* {{cite book |last1=Broz Tito|first1=Josip|title=Sabrana djela, tom treći: mart 1935 – novembar 1937.|date=1983|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/02/02-Josip-Broz-Tito-Sabrana-djela-Tom-tre--i-mart-1935-novembar-1937.-pisi.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Čobanski|first1=Mila|last2=Golubović|first2=Zvonimir |last3=Kumanov|first3=Živan|title=Novi Sad u ratu i revoluciji, 1941-1945|date=1976|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|url=https://znaci.org/00003/849.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Lutanja i saznanja|date=1975|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Milanović|first1=Đorđe|title=Komunist - Ilegalni komunistički list za Vojvodinu iz 1930.|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1967|issue=46 |pages=149–167 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn46/ |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}}

[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Afera Diamantstein]]</text>
      <sha1>9jtgswn80k4i701ptv45g4vooughoqp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679726</id>
      <parentid>42679718</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T21:23:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42679726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14776" sha1="rmb25szuy917xfaz9k5aykjhlfsytzy" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Karel Hatz
| slika = Karel hatz.jpg
| opis_slike=Karel Hatz kao član Komunističke partije Španije januara 1937. godine
| datum_rođenja =[[8. marta]] [[1898]].
| mesto_rođenja =[[Karanac]], [[Baranja]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti = [[1945]]. ('''46''' ili '''47''' god.)
| mesto_smrti = [[Kalinjingrad|Königsberg]]
| država_smrti =[[Image:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px|border]] [[Nacistička Nemačka]]
|profesija=tipografski radnik, profesionalni revolucionar, obaveštajac
|KPJ=[[1923]].
}}
'''Karel Hatz''' ([[ćirilica]]: Карел Хац; [[Mađarski jezik|mađarski]]: Hatz Károly; [[Karanac]], [[8. marta]] [[1898]]. – [[Kalinjingrad|Königsberg]], [[1945]].) bio je istaknuti jugoslovenski i [[Mađari u Hrvatskoj|mađarski]] [[revolucionar]] i obaveštajac [[Kominterna|Kominterne]], učesnik [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Revolucije]] [[1919]]. godine, [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i načelnik Kontrolnog odeljenja, odnosno Vojno-obaveštajne službe [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]]. U Španiji je bio aktivan pod imenom '''José López Moreno''', a u Sovjetskom Savezu je živeo pod imenom '''Sergej Sergejevič Kozlov'''. Poginuo je kao general [[Crvena armija|Crvene armije]] tokom Bitke za [[Kalinjingrad|Königsberg]].

== Biografija ==

Karel Hatz rođen je u Karancu, u Baranji, 8. marta 1898. godine. Za vreme [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], služio je u [[Austro-ugarska ratna mornarica|Austro-ugarskoj mornarici]].&lt;ref name=&quot;leksikon&quot;&gt;&quot;Hatz Károly&quot;, ''Magyar Életrajzi Lexikon 1. kötet, A-K'' (Budimpešta: Akadémiai Kiadó, 1967), 683.&lt;/ref&gt; U novembru [[1918]]. godine, bio je jedan od osnivača [[Komunistička partija Mađarske|Komunističke partije Mađarske]] u [[Pečuj|Pečuju]]. Stupio je u ćeliju trgovačkih činovnika, jer još nije postojala tipografska ćelija.&lt;ref&gt;[https://library.hungaricana.hu/en/view/BARM_evk_1968/?query=%22hatz%20k%C3%A1roly%22&amp;pg=198&amp;layout=s Ernő Lefkovics, &quot;Munkásmozgalom Baranyában a szerb megszállás 33 hónapja alatt. 1918-1921.&quot;, ''Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve'' (1968), 178–179.]&lt;/ref&gt;

Bio je borac [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]].&lt;ref name=&quot;lebl&quot;&gt;Dr. András Sztancics, &quot;A magyar kommün és a jugoszláv forradalom: Lőrinc Péterrel a tizenkilencesek érdemeiről&quot;, ''Magyar Szó'' br. 84 (26.3.1972), 6.&lt;/ref&gt; U aprilu 1919. godine, bio je u Pečuju, gde je bio jedan od osnivača lokalnog fudbalskog kluba pod nazivom Pečujski radnički sportski klub (''Pécsi Munkás Sport Club'', PMSC).&lt;ref&gt;[https://library.hungaricana.hu/en/view/BARM_Mono_1987/?query=%22hatz%20k%C3%A1roly%22&amp;pg=166&amp;layout=s Győző Bezerédy (ur.), ''Baranya megye testnevelés- és sporttörténete. 1. 1867-1945'' (Pécs: Baranya Megyei Levéltár, 1987), 164–165.]&lt;/ref&gt; Nakon poraza Mađarske Revolucije, trajno se nastanio u Pečuju, koji je bio pod okupacijom [[Jugoslovenska vojska|vojske Kraljevine SHS]], i koji je bio sklonište mnogim komunistima koje je progonio ekstremno-desničarski režim [[Miklós Horthy|Mikloša Hortija]]. U avgustu [[1921]]. godine, Hatz je učestvovao je u upravljanju kratkotrajnom [[Srpsko-Mađarska Republika Baranja-Baja|Baranjskom Republikom]], čiji je formalni predsednik bio [[Petar Dobrović]], a kojom su upravljali [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunisti]] i socijaldemokrate. Posle pada Baranjske Republike emigrira u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]], čiji građanin je postao nakon kraja Prvog svetskog rata. Tu postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] i sarađuje u njenom partijskom listu na mađarskom jeziku, ''Szervezett Munkás'' (''[[Organizovani radnik]]'').{{sfn|Lebl|1975|pp=31–34}}

U drugoj polovini dvadesetih, Hatz je aktivan član KPJ u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Radio je pod pseudonimom '''Hajdú'''.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=117}} [[1925]]. godine bio je organizator [[Prvi maj|prvomajske]] proslave u Novom Sadu, zbog čega ga je gonila policija.&lt;ref&gt;Somogyi Pál, &quot;Felejthetetlen május elsejék&quot;, ''Somogyi Néplap'' god. XIII, br. 103 (30.4.1956.), 3.&lt;/ref&gt; Dok je bio ilegalni komunistički organizator, legalno je radio u štampariji novosadskih novina na [[Nemački jezik|nemačkom jeziku]], ''Deutsches Volksblatt''.&lt;ref&gt;István Laták, &quot;Három csöngetésre&quot;, ''Magyar Szó'' br. 259 (19.9.1969), 4.&lt;/ref&gt; Posle uspostavljanja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] [[1929]]. godine i niza partijskih provala, Hatz dolazi pod sumnju policije, da bi se ponovo aktivirao u [[Novi Sad|novosadskoj]] partijskoj organizaciji u leto [[1930]]. godine, kada se u Novi Sad vratio [[Đuro Pašalić]]. Tada prisustvuje Konferenciji Pokrajinskog komiteta (PK) KPJ za Vojvodinu.{{sfn|Milanović|1967|p=156}} Hatz blisko sarađuje i sa [[Jovan Veselinov|Jovanom Veselinovim]], sa kojim priprema novine ''Komunist'' na srpskohrvatskom i mađarskom jeziku, kao i letak povodom trinaeste godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]].{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=117, 120}} Pretpostavlja se da nije bio samo štampar novina, nego i autor nekih od članaka.{{sfn|Milanović|1967|p=152}} [[6. novembra]] 1930. godine, kada je Veselinov otputovao u inostranstvo, Hatz je preuzeo njegove dužnosti, ali je deset dana kasnije počeo novi talas policijskih hapšenja, nakon što je policija počela da progoni ljude koji su rasturali letke o Oktobarskoj revoluciji. 

Nakon što je jedan od mlađih drugova uhapšen, odao je Hatza policiji. Policija je otišla na Hatzovo radno mesto, u štampariju ''Deutsches Volksblatta'' u Mađarskoj ulici u Novom Sadu (danas Augusta Cesarca). Policija je zatekla Hatza na stepeništu štamparije, prišla mu i upitala ga da li zna gde radi Karel Hatz. Hatz je hladnokrvno odgovorio: &quot;u prostoriji na drugom spratu, za slovoslagačkom mašinom broj 9&quot;. Potom je napustio zgradu štamparije i otišao prvim vozom za [[Subotica|Suboticu]].&lt;ref&gt;Cvetko Malušev, &quot;Munkásmozgalmi emlékek&quot;, ''Magyar Szó'' br. 271 (2.10.1987), 9.&lt;/ref&gt; Pošto je sad i njemu pretila opasnost od hapšenja, Hatz je, zajedno sa svojim prijateljem [[Lajoš Čebi|Lajošem Čebijem]], pobegao iz zemlje i otišao u Beč.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=121–124}} Hatza je Državni sud za zaštitu države u odsustvu osudio na osamnaest godina zatvora.&lt;ref&gt;Jovan Veselinov, ''Svi smo mi jedna Partija'' (Novi Sad: Institut za istoriju, 1980), 513.&lt;/ref&gt;

U SSSR-u, Hatz dobija ime '''Sergej Sergejevič Kozlov''' i upisuje se na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. Tamo se školuje do [[1933]]. godine, a potom postaje aspirant i predavač KUNMZ-a.{{sfn|Broz Tito|1983|p=293}} Pisao je za &quot;Plamen&quot;, zidne novine jugoslovenskog sektora KUNMZ-a.{{sfn|Broz Tito|1983|pp=161–165}} Tokom boravka u SSSR, Hatz postaje sovjetski obaveštajac i, prema [[Božidar Maslarić|Božidaru Maslariću]], počinje da radi za [[NKVD]]. Istoričari ga opreznije karakterizuju kao &quot;sovjetskog čovjeka&quot;, bez nagađanja u kom je tačno obaveštajnom aparatu radio, sovjetskom ili kominternovskom.&lt;ref&gt;Božidar Maslarić, ''Moskva – Madrid – Moskva'' (Zagreb: Prosvjeta, 1952), 94.&lt;/ref&gt;{{sfn|Vukliš|2024|p=406}} 

Karel Hatz je u Španiju došao u oktobru [[1936]]. godine, kao jedan od prvih [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca]]. Najverovatnije je u Španiju stigao kao deo grupe dobrovoljaca u kojoj su bili još i [[Božidar Maslarić]], [[Josip Kopinič]], [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]].{{sfn|Vukliš|2024|pp=118–119}} U Španiji uzima ime José López Moreno i u januaru [[1937]]. godine postaje član Komunističke partije Španije.

[[26. oktobra]] 1937. godine, Hatz je, zajedno sa [[Vlajko Begović|Vlajkom Begovićem]], postao rukovodilac Kontrolnog odeljenja Internacionalnih brigada, koje je tada integrisano u Vojno-obaveštajnu službu [[Druga Španska Republika|Španske Republike]] (''Servicio de Información Militar'', SIM).{{sfn|Vukliš|2024|p=338}} Begović će nakon samo tri meseca biti smenjen sa svog položaja zbog sumnji da je &quot;[[Milan Gorkić|gorkićevac]]&quot;, dok će Hatz ostati šef Kontrolnog odeljenja do rasformiravanja Internacionalnih brigada.{{sfn|Gužvica|2020|pp=105–106}} Prvo zaduženje Hatza bilo je &quot;čišćenje&quot; zatvora Činčilje, odnosno revizija sudskih procesa i oslobađanje zatvorenika za koje je ustanovljeno da su nevini.{{sfn|Vukliš|2024|p=348}} Po oceni istoričara Vladana Vukliša, nadređeni u Internacionalnim brigadama, [[Luigi Longo]] i [[André Marty]], negativno su ocenili rad Hatza jer nije dovoljno revnosno otkrivao špijunske mreže, &quot;koje su se Martiju svugdje priviđale&quot;.{{sfn|Vukliš|2024|p=408}}

[[Datoteka:La Pasionaria 13 brigada.jpg|thumb|350px|Dolores Ibárruri na ceremoniji oproštaja sa 13. internacionalnom brigadom u katalonskom gradiću Belserrat, 15. oktobra 1938. godine. Iza nje stoje, s leva na desno, Valentín González, Eugeniusz Szyr, Karel Hatz i nepoznati borac.]] 

O Hatzu je detaljno pisala francuska komunistkinja Lise London, koja je radila kao njegova lična sekretarica dok je bio na čelu SIM-a, pošto je govorio [[Španski jezik|španski]], ali ne i [[Francuski jezik|francuski]]. London ga je opisivala veoma pozitivno:

{{citat|Njegov pseudonim Moreno (&quot;Crni&quot;) mu uopšte nije pristajao. Star je oko četrdeset godina, svetlog rumenog tena, sivo-plavih očiju, ima veseli izraz lica i ćelavu glavu kao [[Yul Brynner]]. Voli da se šali i smeje. Bonvivan je, iskreno simpatičan, i sve kolege ga mnogo vole. Pošto sam se iznenadila što ga Mađari svojataju, pitala sam ga da li je Jugosloven ili Mađar. Odgovorio mi je da je pripadnik mađarske manjine u jugoslovenskoj oblasti Vojvodina, koja je deo Srbije. Kako je samo komplikovana ta centralnoevropska geografija! Stigao je u Španiju iz Moskve. Nikad ne priča o svom ličnom životu. Znam samo da ima ženu i ćerkicu u Sovjetskom Savezu.}}

London zaključuje da je bilo &quot;malo ljudi koji su bili humani kao Moreno&quot; zbog njegove akcije čišćenja zatvora i puštanja na slobodu (a potom i na plaćeni odmor) nepravedno zarobljenih boraca.&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;Lise London, ''L’écheveau du temps 2. Le printemps des camarades'' (Paris: Seuil, 1996), 299–302.&lt;/ref&gt; U proleće [[1938]]. godine, tokom Levantske ofanzive, SIM je premešten u okolinu [[Barcelona|Barselone]] i potom de fakto raspušten.

Hatz je bio jedan od samo osam ljudi iz Jugoslavije koji su stekli čin majora Španske republikanske armije.{{sfn|Vukliš|2024|p=307}} Kraj Španskog građanskog rata dočekao je u [[Katalonija|Kataloniji]], sa borcima [[13. internacionalna brigada|13. internacionalne brigade]].&lt;ref&gt;Katalin Jalsovszky, &quot;Magyar önkéntesek a spanyol polgárháborúban (fényképkatalógus)&quot;, ''A Magyar Munkásmozgalmi Múzeum Évkönyve'' (1983), 185.&lt;/ref&gt; Odatle je potom evakuisan u Sovjetski Savez. Po povratku u SSSR, saznao je da mu je žena uhapšena i poslata u logor.&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;&lt;/ref&gt; [[Josip Broz Tito]] hteo je da ga pošalje u [[SAD]] da tamo organizuje jugoslovensku komunističku emigraciju, ali Kominterna nije uvažila taj predlog.&lt;ref&gt;Silvin Eiletz, ''Pred sodbo zgodovine: Stalin, Tito in jugoslovanski komunisti v Moskvi'' (Celovec: Mohorjeva, 2010), 254.&lt;/ref&gt; Ostao je na raspolaganju Kominterne, te potom radi kao rukovodilac škole Izvršnog komiteta Kominterne u predgrađu Moskve po imenu [[Himki|Planernaja]]. Nakon [[Operacija Barbarossa|nacističke invazije na Sovjetski Savez]], Hatz je, kao i ceo aparat Kominterne, evakuisan u [[Ufa|Ufu]].&lt;ref&gt;К.М. Андерсон (ур.), ''[https://docs.historyrussia.org/ru/nodes/91044-komintern-i-vtoraya-mirovaya-voyna-v-2-ch-ch-ii-posle-22-iyunya-1941-g Коминтерн и вторая мировая война. В 2 ч. Ч. II. После 22 июня 1941 г.]'' (Москва: Памятники ист. мысли, 1997), 529.&lt;/ref&gt;

Nakon što je u junu [[1943]]. godine Kominterna raspuštena, Hatz je upućen na rad u novoformirano Odeljenje međunarodne informacije CK [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|VKP(b)]], koje se bavilo antifašističkom propagandom.&lt;ref&gt;Георги Димитров, ''Дневник: 
Дневник: 9 март 1933 – 6 февр. 1949'' (София: Изток-Запад, 2003), 469.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Г.М. Адибеков (ур.), ''Организационная структура Коминтерна. 1919–1943'' (Москва: РОССПЭН, 1997), 232–233.&lt;/ref&gt; Poginuo je kao general Crvene armije tokom Bitke za Königsberg (danas [[Kalinjingrad]]) početkom 1945. godine.&lt;ref name=&quot;lebl&quot;&gt;&lt;/ref&gt; [[1957]]. godine, njegova žena i ćerka su napustile SSSR i preselile se u [[Budimpešta|Budimpeštu]].&lt;ref name=&quot;london&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori|2}}

=== Literatura ===

* {{cite book |last1=Broz Tito|first1=Josip|title=Sabrana djela, tom treći: mart 1935 – novembar 1937.|date=1983|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/02/02-Josip-Broz-Tito-Sabrana-djela-Tom-tre--i-mart-1935-novembar-1937.-pisi.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Čobanski|first1=Mila|last2=Golubović|first2=Zvonimir |last3=Kumanov|first3=Živan|title=Novi Sad u ratu i revoluciji, 1941-1945|date=1976|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|url=https://znaci.org/00003/849.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Lebl|first1=Arpad|title=Lutanja i saznanja|date=1975|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad |ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Milanović|first1=Đorđe|title=Komunist - Ilegalni komunistički list za Vojvodinu iz 1930.|journal=Zbornik Matice srpske za društvene nauke|date=1967|issue=46 |pages=149–167 |url=https://www.maticasrpska.org.rs/zmsdn46/ |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}}

[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Afera Diamantstein]]</text>
      <sha1>rmb25szuy917xfaz9k5aykjhlfsytzy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksokvir/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724065</id>
    <revision>
      <id>42679640</id>
      <parentid>42679188</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T13:19:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Images */</comment>
      <origin>42679640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92817" sha1="g86a5u8ypsebgsq4ux3674xzvo6cx3k" xml:space="preserve">{{documentation subpage}}
{{High-use}}
Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]].

Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak &quot;[[#Svi parametri|Svi parametri]]&quot; za cjelokupni popis dostupnih parametara.

=== Uporaba ===
'''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.'''''
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                 = 
| slika                 = 
| slika_upright         =
| slika_alt             = 
| slika_opis            = 
| slika2                = 
| slika2_upright        =
| slika2_alt            = 
| slika2_opis           = 
| regnum                = [[Plantae]] (ili...)
| divisio               = 
| classis               = 
| ordo                  = 
| familia               = 
| genus                 = 
| species               = 
| dvoimeno              = 
| dvoimeno_autorstvo    = 
| karta_raspon          = &lt;!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --&gt;
| karta_raspon_upright  = 
| karta_raspon_alt      = 
| karta_raspon_opis     = 
| &lt;!--ili 115 drugih parametara--&gt;
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

=== Brzinski uvod i kratki primjeri ===

==== Životinje ====

===== Vrsta =====
{{Taksokvir
| naziv              = Azijska zlatna mačka
| slika              = Catopuma temminckii.jpg
| slika_alt          = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima
| slika_upright      = 1.15
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               = [[Carnivora]]
| familia            = [[Felidae]]
| genus              = ''[[Catopuma]]''
| species            = '''''C. temminckii'''''
| dvoimeno           = ''Catopuma temminckii''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] &amp; [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]])
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv              = 
| slika              = 
| slika_alt          = 
| slika_upright      = 
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             =
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| species            = 
| dvoimeno           = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson =====
{{Taksokvir
| name               = Brazdeni kitovi
| image              = Humpback Whale underwater shot.jpg
| image_alt          = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom
| image_caption      = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae''
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               =  [[Cetacea]]
| subordo            = [[Mysticeti]]
| familia            = '''Balaenopteridae'''
| familia_autorstvo  = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]]
| podjela_kategorije = Rodovi
| podjela            = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = 
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| genus_autorstvo    = 
| podjela_kategorije = 
| podjela            = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Biljke ====

Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru.

===== Vrste kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = ''Magnolia virginiana''
| slika                      = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt                  = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima
| slika_opis                 = ''Magnolia virginiana''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Magnoliids]]
| ordo                       = [[Magnoliales]]
| familia                    = [[Magnoliaceae]]
| genus                      = ''[[Magnolia]]''
| species                    = '''''M. virginiana'''''
| dvoimeno                   = ''Magnolia virginiana''
| dvoimeno_autorstvo         = [[Carl Linnaeus|L.]]
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                      = 
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| species                    = 
| dvoimeno                   = 
| dvoimeno_autorstvo         =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = Hrastovi
| slika                      = Quercus robur.jpg
| slika_alt                  = Lišće i plodovi hrasta
| slika_opis                 = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Eudikotiledone]]
| nekategorizirani_ordo      = [[Rosidae]]
| ordo                       = [[Fagaleae]]
| familia                    = [[Fagaceae]]
| genus                      = '''''Quercus'''''
| genus_autorstvo            = [[Carl Linnaeus|L.]]
| podjela_kategorije         = [[Vrsta|Vrste]]
| podjela                    = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| genus_autorstvo            = 
| podjela_kategorije         = 
| podjela                    = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Virusi ====

Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}.

=== Parameteri ===

==== Naziv ====
{{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}}
U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče:
* Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]).
* Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]).

Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva.

==== Boja ====
''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

==== Klasifikacija ====
Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum  = 
| phylum  = 
| classis = 
| ordo    = 
| familia = 
| genus   = 
| species = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. 

{{Taksokvir
| name               = Šumski veliki crveni mrav
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Arthropoda]]
| classis            = [[Insecta]]
| ordo               = [[Hymenoptera]]
| familia            = [[Formicidae]]
| subfamilia         = [[Formicinae]]
| tribus             = [[Formicini]]
| genus              = ''[[Formica]]''
| species            = '''''F. rufa'''''
| binomial           = ''Formica rufa''
| binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]]
}}

Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir.

Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka.

Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. 

Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| classis    = ...
| subclassis = ...
| superordo  = ...
| ordo       = ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu.

Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis.

===== Klasifikacijski status =====

Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja &quot;Naučna klasifikacija&quot;. Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao &quot;[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)&quot;. Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst &quot;Naučna klasifikacija&quot; bez njega bio pogrešan.

===== Odjeljci i sekcije =====
Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji.

Za članke o botanici:
* Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva)
* Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda)

Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije.

Za članke o zoologiji:
* Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda)
* Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda)

===== Nekategorizirani taksoni =====
Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo                          = 
| nekategorizirana_superfamilia = 
| familia                       = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku.

====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ======

[[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. 

Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput &quot;nekategorizirani '''divisio'''&quot;, što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a.

Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama:
{{tree list}}
*[[Angiospermae]]
**[[Magnoliidae]]
**[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]]
***[[Komelinidi]]
**[[Eudikotiledone]]
***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije)
****[[Rosidae]]
****[[Asteride]]
{{tree list/end}}
Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani.

Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum             = [[Plantae]]
| unranked_divisio   = [[Angiospermae]]
| unranked_classis   =
| unranked_ordo      =
| ordo               = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Podebljanja i kurziv ====
Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,&lt;ref group=note&gt;
Ako je naslov stranice, primjerice, &quot;Homo (rod)&quot;, onda će taksokvir to prikazati kao &quot;''Homo''&quot;, a naslov kao &quot;''Homo'' (rod)&quot;.&lt;/ref&gt; onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&amp;nbsp;&amp;ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski.

Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]).

Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos.

==== Dodatne podjele ====
{{Taxobox
| name              = Kopriva
| regnum            = [[Plantae]]
| unranked_divisio  = [[Angiosperms]]
| unranked_classis  = [[Eudicots]]
| unranked_ordo     = [[Rosids]]
| ordo              = [[Rosales]]
| familia           = [[Urticaceae]]
| genus             = '''''Urtica'''''
| genus_authority   = [[Carolus Linnaeus|L.]]
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision       = {{columns-list|colwidth=30em|
* ''U. angustifolia''
* ''U. ardens''
* ''U. atrichocaulis''
* ''U. atrovirens''
* ''U. cannabina''
* ''U.&amp;nbsp;chamaedryoides''
* ''[[Urtica dioica|U. dioica]]''
* ''U. dubia''
* ''[[Urtica ferox|U. ferox]]''
* ''U. fissa''
* ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]''
* ''U. gracilenta''
* ''U. hyperborea''
* ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' 
* ''U. kioviensis''
* ''U. laetivirens'' 
* ''U. linearifolia''
* ''U. mairei''
* ''U.&amp;nbsp;membranacea''
* ''U. morifolia''
* ''U. parviflora''
* ''U. pilulifera'' 
* ''U. platyphylla''
* ''U. pubescens''
* ''U. rupestris''
* ''U. sondenii''
* ''U. taiwaniana''
* ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]''
* ''U. triangularisa''
* ''[[Urtica urens|U. urens]]''
}}
}}
Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| podjela_kategorije = Porodice
| podjela            =
  {{linked taxon list
  |Porodica1|Autorstvo1
  |Porodica2|Autorstvo2
  |Porodica3|Autorstvo3
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom &quot;Vidi tekst&quot; (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak.

U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. &quot;Tipični redovi&quot; ili &quot;Značajni redovi&quot;, može se koristiti.

U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput &quot;Podgrupe&quot; ili &quot;Taksoni&quot;. Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod &quot;&amp;amp;nbsp;&quot;, uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke.

==== Kategorija ugroženosti ====
{{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}}
[[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]]
[[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]]
[[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]]
[[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]]
[[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]]
[[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]]
[[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]]
[[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]]

'''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
|status = kod
|status_sistem = klasifikacijski sustav &lt;!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --&gt;
|status_ref = &lt;ref&gt;...&lt;/ref&gt; &lt;!-- neobvezno --&gt;
|izumrli = godina izumiranja &lt;!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napomene:

# Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}.
# Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]].

===== Sistem zaštite =====
Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. 

Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. 

Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku.

===== Kod =====
Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji.

Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta].

S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove.

Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak):

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+IUCN-ovi statusi za taksokvire
!scope=&quot;col&quot;| Status (kako se prikazuje u taksokviru)
!scope=&quot;col&quot;| Kod
!scope=&quot;col&quot;| Kategorija
|-
!scope=&quot;row&quot;| Sigurna
| sigurna&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Pripitomljena
| DOM&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; || [[:Category:Domaće životinje]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LC)
| LC ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc)
| LR/lc ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT)
| NT ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt)
| LR/nt ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd)
| LR/cd ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU)
| VU ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN)
| EN || [[:Category:Ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]]
| CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla
| PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla u prirodi (EW)
| EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla 
| EX ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nedovoljno poznata (DD)
| DD ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| ''Nije procijenjena'' (NE)
| NE ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Fosil
| fosil&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fossil&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).&lt;/ref&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Prahistorijska
| pre&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Vidi tekst
| Vidi tekst&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nizak rizik
| &lt;s&gt;LR&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LR&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.&lt;/ref&gt; ||
|}

'''Napomene''':
{{Reflist|group=IUCN|close}}

===== Korištenje referenci =====
Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/nowiki&gt; zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake &lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt; u odjeljku za reference.

==== Raspon fosila ====
U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način:
{{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

ili

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi &quot;Nedavno&quot;, dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi &quot;Holocen&quot;, a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. 

Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice:
{{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Slike ====
U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke &quot;Datoteka:&quot; (ili slične) uz naziv datoteke!

Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra &quot;{{para|slika_alt}}&quot;. Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti.

Opis za sliku dodaje se pomoću parametra &quot;{{para|slika_opis}}&quot;. Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
| slika_širina  = 1.45
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra &quot;{{para|slika_opis_položaj|left}}&quot;.

U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola.

==== Authorities ====
Generally, an authority should be given only for the taxa covered by the article. Higher groups which only include the article subject should also list authorities unless those are the same as for the taxa in question. In the case of species (or subspecies) the authority may be given in the ''binomial'' (or ''trinomial'') section.  Otherwise authorities may be listed in the placement section.  For instance, for an order:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo = 
| ordo_authority = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

The following examples illustrate the different conventions for names, dates, and punctuations in the different kingdoms.
* Animalia
** Original name valid: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758}}
** Organism reclassified: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758)}} (originally ''Felis leo'')
* Plantae
** Original name valid: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}}
** Organism reclassified: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (originally ''Orchis pyramidalis'')
* Bacteria
** Original name valid: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883}}
** Organism reclassified: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884) Chester 1901}} (originally ''Micrococcus pneumoniae'')
** Old name revived: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann &amp; Edwards 1952) Le Minor &amp; Popoff 1987}}

Authorities in scientific names are also abbreviated according to different standards for plants and animals.  To decipher standard abbreviations, see
* [[List of botanists by author abbreviation]] or consult the [http://www.ipni.org/ International Plant Names Index].
* [[List of zoologists by author abbreviation]]
For more information refer to the article on [[binomial nomenclature]].

==== Diversity ====
In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used.  This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page.  See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| diversity_link = List of Quercus species
| diversity = c. 120 species
&lt;/syntaxhighlight&gt;

It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance.

Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| diversity_ref = &lt;ref&gt;Hershler and Longley, 1986, p.&amp;nbsp;127&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Range maps ====
A range map may be included at the end of the taxobox.  This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image.  Specifying range map width is unnecessary in most cases.  See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| range_map         = Map.jpg
| range_map_upright = 1.1
| range_map_alt     = Map showing ...
| range_map_caption = Range of ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc.

You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]].

==== Synonyms ====
Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used.  The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| synonyms =
  {{Species list
  |Species1|Authority1
  |Species2|Authority2
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

[http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was &quot;preoccupied&quot;. This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]].

Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed.

Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| synonyms_ref = &lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p.&amp;nbsp;5&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Type species ====
When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used.

For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term &quot;type species&quot; does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference.

For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| type_species           = &lt;!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --&gt;
| type_species_authority =
&lt;/syntaxhighlight&gt;

This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN:

&lt;blockquote&gt;''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758&quot;; or &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)&quot;.&lt;/blockquote&gt;

If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;{{small|1=([[type species]])}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

after the species' (currently valid) name.

=== Italic page titles ===
If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.&lt;ref group=note&gt;See note 1; the title of the page will be italicized using the &lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE}}&lt;/nowiki&gt; [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as &quot;(alga)&quot; or &quot;(genus)&quot;), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).&lt;/ref&gt;  If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template.

If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used.

=== Complete blank template ===
This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short!
''Note that parameters in this template are case-sensitive.''

{{Taxobox
| color_as                        = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}}
| name                            = name
| fossil_range                    = {{fossil range|100|0}}fossil range
| image                           = Panthera tigris tigris.jpg
| image_upright                   = 0.9
| image_alt                       = image alt
| image_caption                   = image caption
| image2                          = Singapore Zoo Tigers.jpg 
| image2_upright                  = 0.9
| image2_alt                      = image2 alt
| image2_caption                  = image2 caption
| status                          = EN
| status_system                   = IUCN3.1
| status_ref                      = &lt;ref&gt;IUCN reference goes here&lt;/ref&gt;
| classification_status           = status of classification
| virus_group                     = virus group
| superdomain                     = superdomain
| unranked_superdomain            = unranked superdomain
| unranked_superdomain_authority  = unranked superdomain authority
| domain                          = domain
| domain_authority                = domain authority
| superregnum                     = superregnum
| superregnum_authority           = superregnum authority
| regnum                          = regnum
| regnum_authority                = regnum authority
| unranked_regnum                 = unranked regnum
| unranked_regnum_authority       = unranked regnum authority
| subregnum                       = subregnum
| subregnum_authority             = subregnum authority
| infraregnum                     = infraregnum
| infraregnum_authority           = infraregnum authority
| unranked_phylum                 = unranked phylum
| unranked_phylum_authority       = unranked phylum authority
| superdivisio                    = superdivisio
| superdivisio_authority          = superdivisio authority
| superphylum                     = superphylum
| superphylum_authority           = superphylum authority
| unranked_divisio                = unranked divisio
| unranked_divisio_authority      = unranked divisio authority
| divisio                         = divisio
| divisio_authority               = divisio authority
| phylum                          = phylum
| phylum_authority                = phylum authority
| subdivisio                      = subdivisio
| subdivisio_authority            = subdivisio authority
| subphylum                       = subphylum
| subphylum_authority             = subphylum authority
| infraphylum                     = infraphylum
| infraphylum_authority           = infraphylum authority
| microphylum                     = microphylum
| microphylum_authority           = microphylum authority
| nanophylum                      = nanophylum
| nanophylum_authority            = nanophylum authority
| unranked_classis                = unranked classis
| unranked_classis_authority      = unranked classis authority
| superclassis                    = superclassis
| superclassis_authority          = superclassis authority
| classis                         = classis
| classis_authority               = classis authority
| unranked_subclassis             = unranked subclassis
| unranked_subclassis_authority   = unranked subclassis authority
| subclassis                      = subclassis
| subclassis_authority            = subclassis authority
| unranked_infraclassis           = unranked infraclassis
| unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority
| infraclassis                    = infraclassis
| infraclassis_authority          = infraclassis authority
| unranked_ordo                   = unranked ordo
| unranked_ordo_authority         = unranked ordo authority
| magnordo                        = magnordo
| magnordo_authority              = magnordo authority
| superordo                       = superordo
| superordo_authority             = superordo authority
| ordo                            = ordo
| ordo_authority                  = ordo authority
| subordo                         = subordo
| subordo_authority               = subordo authority
| infraordo                       = infraordo
| infraordo_authority             = infraordo authority
| parvordo                        = parvordo
| parvordo_authority              = parvordo authority
| zoodivisio                      = zoodivisio
| zoodivisio_authority            = zoodivisio authority
| zoosectio                       = zoosectio
| zoosectio_authority             = zoosectio authority
| zoosubsectio                    = zoosubsectio
| zoosubsectio_authority          = zoosubsectio authority
| unranked_superfamilia           = unranked superfamilia
| unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority
| superfamilia                    = superfamilia
| superfamilia_authority          = superfamilia authority
| familia                         = familia
| familia_authority               = familia authority
| subfamilia                      = subfamilia
| subfamilia_authority            = subfamilia authority
| unranked_tribus                 = unranked tribus
| unranked_tribus_authority       = unranked tribus authority
| supertribus                     = supertribus
| supertribus_authority           = supertribus authority
| tribus                          = tribus
| tribus_authority                = tribus authority
| subtribus                       = subtribus
| subtribus_authority             = subtribus authority
| alliance                        = alliance
| alliance_authority              = alliance authority
| unranked_genus                  = unranked genus
| unranked_genus_authority        = genus authority
| genus                           = genus
| genus_authority                 = genus authority
| subgenus                        = subgenus
| subgenus_authority              = subgenus authority
| sectio                          = sectio
| sectio_authority                = sectio authority
| subsectio                       = subsectio
| subsectio_authority             = subsectio authority
| series                          = series
| series_authority                = series authority
| subseries                       = subseries
| subseries_authority             = subseries authority
| species_group                   = species group
| species_group_authority         = species group authority
| species_subgroup                = species subgroup
| species_subgroup_authority      = species subgroup authority
| species_complex                 = species complex
| species_complex_authority       = species complex authority
| species                         = species
| species_authority               = species authority
| subspecies                      = subspecies
| subspecies_authority            = subspecies authority
| variety                         = variety
| variety_authority               = variety authority
| forma                           = forma
| forma_authority                 = forma authority
| type_strain                     = type strain
| diversity_ref                   = &lt;ref&gt;diversity ref&lt;/ref&gt;
| diversity                       = diversity
| diversity_link                  = diversity link
| binomial                        = binomial
| binomial_authority              = binomial authority
| trinomial                       = trinomial
| trinomial_authority             = trinomial authority
| type_genus                      = type genus
| type_genus_authority            = type genus authority
| type_species                    = type species
| type_species_authority          = type species authority
| subdivision                     = subdivision
| subdivision_ranks               = subdivision ranks
| range_map                       = Pleurodeles walti dis.png
| range_map_upright               = 0.9
| range_map_alt                   = range map alt
| range_map_caption               = range map caption
| binomial2                       = binomial2
| binomial2_authority             = binomial2 authority
| range_map2                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map2_upright              = 0.9
| range_map2_alt                  = range map2 alt
| range_map2_caption              = range map2 caption
| binomial3                       = binomial3
| binomial3_authority             = binomial3 authority
| range_map3                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map3_upright              = 0.9
| range_map3_alt                  = range map3 alt
| range_map3_caption              = range map3 caption
| binomial4                       = binomial4
| binomial4_authority             = binomial4 authority
| range_map4                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map4_upright              = 0.9
| range_map4_alt                  = range map4 alt
| range_map4_caption              = range map4 caption
| synonyms_ref                    = &lt;ref&gt;synonyms ref&lt;/ref&gt;
| synonyms                        = synonyms
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taxobox
| color_as                        = 
| name                            = 
| fossil_range                    = 
| image                           = 
| image_upright                   = 
| image_alt                       = 
| image_caption                   = 
| image_caption_align             =
| image2                          = 
| image2_upright                  = 
| image2_alt                      = 
| image2_caption                  = 
| status                          = 
| status_system                   = 
| status_ref                      = 
| classification_status           = 
| virus_group                     = 
| unranked_superdomain            = 
| unranked_superdomain_authority  = 
| superdomain                     = 
| superdomain_authority           = 
| domain                          = 
| domain_authority                = 
| superregnum                     = 
| superregnum_authority           = 
| unranked_regnum                 = 
| unranked_regnum_authority       = 
| regnum                          = 
| regnum_authority                = 
| subregnum                       = 
| subregnum_authority             = 
| superdivisio                    = 
| superdivisio_authority          = 
| superphylum                     = 
| superphylum_authority           = 
| unranked_divisio                = 
| unranked_divisio_authority      =
| divisio                         = 
| divisio_authority               = 
| unranked_phylum                 = 
| unranked_phylum_authority       = 
| phylum                          = 
| phylum_authority                =
| subdivisio                      = 
| subdivisio_authority            = 
| subphylum                       = 
| subphylum_authority             = 
| infraphylum                     = 
| infraphylum_authority           = 
| microphylum                     = 
| microphylum_authority           = 
| nanophylum                      = 
| nanophylum_authority            = 
| superclassis                    = 
| superclassis_authority          = 
| unranked_classis                = 
| unranked_classis_authority      = 
| classis                         = 
| classis_authority               = 
| unranked_subclassis             = 
| unranked_subclassis_authority   = 
| subclassis                      = 
| subclassis_authority            = 
| unranked_infraclassis           = 
| unranked_infraclassis_authority = 
| infraclassis                    = 
| infraclassis_authority          = 
| magnordo                        = 
| magnordo_authority              = 
| superordo                       = 
| superordo_authority             = 
| unranked_ordo                   = 
| unranked_ordo_authority         = 
| ordo                            = 
| ordo_authority                  = 
| subordo                         = 
| subordo_authority               = 
| infraordo                       = 
| infraordo_authority             = 
| parvordo                        = 
| parvordo_authority              = 
| zoodivisio                      = 
| zoodivisio_authority            = 
| zoosectio                       = 
| zoosectio_authority             = 
| zoosubsectio                    = 
| zoosubsectio_authority          = 
| unranked_superfamilia           = 
| unranked_superfamilia_authority = 
| superfamilia                    = 
| superfamilia_authority          = 
| familia                         = 
| familia_authority               = 
| subfamilia                      = 
| subfamilia_authority            = 
| supertribus                     = 
| supertribus_authority           = 
| unranked_tribus                 = 
| unranked_tribus_authority       = 
| tribus                          = 
| tribus_authority                = 
| subtribus                       = 
| subtribus_authority             = 
| alliance                        = 
| alliance_authority              = 
| unranked_genus                  = 
| unranked_genus_authority        = 
| genus                           = 
| genus_authority                 = 
| subgenus                        = 
| subgenus_authority              = 
| sectio                          = 
| sectio_authority                = 
| subsectio                       = 
| subsectio_authority             = 
| series                          = 
| series_authority                = 
| subseries                       = 
| subseries_authority             = 
| species_group                   = 
| species_group_authority         = 
| species_subgroup                = 
| species_subgroup_authority      = 
| species_complex                 = 
| species_complex_authority       = 
| species                         = 
| species_authority               = 
| subspecies                      = 
| subspecies_authority            = 
| variety                         = 
| variety_authority               = 
| forma                           = 
| forma_authority                 = 
| binomial                        = 
| binomial_authority              = 
| trinomial                       = 
| trinomial_authority             = 
| type_genus                      = 
| type_genus_authority            = 
| type_species                    = 
| type_species_authority          = 
| type_strain                     = 
| subdivision                     = 
| subdivision_ranks               = 
| diversity_ref                   = 
| diversity                       = 
| diversity_link                  = 
| range_map                       = 
| range_map_upright               = 
| range_map_alt                   = 
| range_map_caption               = 
| binomial2                       = 
| binomial2_authority             = 
| range_map2                      = 
| range_map2_upright              = 
| range_map2_alt                  = 
| range_map2_caption              = 
| binomial3                       = 
| binomial3_authority             = 
| range_map3                      = 
| range_map3_upright              = 
| range_map3_alt                  = 
| range_map3_caption              = 
| binomial4                       = 
| binomial4_authority             = 
| range_map4                      = 
| range_map4_upright              = 
| range_map4_alt                  = 
| range_map4_caption              = 
| synonyms_ref                    = 
| synonyms                        = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== All parameters ===
The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the &quot;[[#Complete blank template|Complete blank template]]&quot;.

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; &lt;!--this table uses end-of-line &quot;&lt;tr&gt;&quot; to split rows. --&gt;
|+Parameters for Template:Taxobox
!scope=&quot;col&quot;|Parameter
!scope=&quot;col&quot;|Usage
|-
!scope=&quot;row&quot;| color_as
| color code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| name
| name defaults to &lt;nowiki&gt;{{PAGENAME}}&lt;/nowiki&gt;&lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status
| conservation status code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_system
| status-system type    &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_ref
| status reference &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| regnum 
| (standard) kingdom name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum 
| (standard) phylum name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| classis
| (standard) class name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| ordo   
| (standard) order name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| familia
| (standard) family name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| genus  
| (standard) genus name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| species
| (standard) species name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| fossil_range
| (as shown at top of box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_upright   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_alt       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_caption   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_upright  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_alt      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_caption  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classification_status
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| virus_group     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain_ authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| regnum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classis_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| ordo_authority        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| familia_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| genus_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma                 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_ref         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_link        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| type_species          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_species_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision_ranks     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_strain           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map          
| 1st map, bottom of box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_upright  
| 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_alt      
| 1st map ALT= text&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_caption  
| 1st caption, under picture&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2         
| 2nd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_upright 
| 2nd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_alt     
| 2nd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_caption 
| 2nd map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3         
| 3rd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_upright 
| 3rd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_alt     
| 3rd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_caption 
| 3rd maq caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4         
| 4th map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_upright 
| 4th map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_alt     
| 4th map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_caption 
| 4th map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms_ref
| reference for synonyms &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms    
| (as at bottom of box)
|}

=== Articles lacking taxoboxes ===
For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''&lt;nowiki&gt;{{Missing-taxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' or '''&lt;nowiki&gt;{{needtaxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' at the top of the ''talk'' page.

=== Microformat ===
{{UF-species}}

===Template Data===
{{TemplateData header}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;An infobox for plants, animals and other biological taxa&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;block&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;name&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Name&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;image&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Use image_upright&quot;
		},
		&quot;image_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale to display the image at. e.g. 1.1&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption displayed under the image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_caption_align&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption alignment&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kingdom&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Phylum&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Class/classis taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Order/ordo taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;familia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Family&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Family/familia taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the range in words&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_system&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status system&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status reference&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Reference for status &lt;ref&gt;{{Cite journal|...}}&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;extinct&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Year of extinction&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Year of extinction, if known&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;fossil_range&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Fossil range&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;virus_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Virus group&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain Authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;domain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Domain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked kingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superdivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdivision&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked phylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;microphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Microphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;nanophylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Nanophylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;magnordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Magnorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Generally used for flowering plants using the APG IV system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;infraordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;parvordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;parvordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoodivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoodivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the division used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the section used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosubsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosubsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology,  a different rank to the subsection used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;supertribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;supertribus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;unranked_tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;unranked tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subtribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subtribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;alliance&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;alliance&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Displays as a rank between subtribe and genus. &quot;
		},
		&quot;unranked_genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked genus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;subgenus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subgenus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;sectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Section&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosubsectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;series&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Series&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subseries&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subseries&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species group&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_subgroup&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species subgroup&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_complex&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species complex&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subspecies&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subspecies&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;variety&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;variety&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;use varietas&quot;
		},
		&quot;forma&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;form&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, not in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority for a trinomial.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}&lt;br/&gt; ''species2'' {{small|1=Authority2}}&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms ref&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;References for the synonym lists, e.g.&lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p. 5&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority for the type species, don't use parenthesis.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classification_status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Classification status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision_ranks&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision ranks&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]&lt;br/&gt; [[Family2]]&lt;br/&gt; [[Family3]]&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A second image, only use in rare circumstances.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Deprecated. Width of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;image2_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the second image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption to display under the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of second binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of third binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of fourth binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map3_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Forth map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map4_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the fourth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;color_as&quot;: {
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)&quot;,
			&quot;example&quot;: &quot;Animalia&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;genus_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus authority&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;color&quot;: {
			&quot;deprecated&quot;: true,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	},
	&quot;paramOrder&quot;: [
		&quot;name&quot;,
		&quot;fossil_range&quot;,
		&quot;image&quot;,
		&quot;image_width&quot;,
		&quot;image_upright&quot;,
		&quot;image_alt&quot;,
		&quot;image_caption&quot;,
		&quot;image_caption_align&quot;,
		&quot;status&quot;,
		&quot;status_system&quot;,
		&quot;status_ref&quot;,
		&quot;extinct&quot;,
		&quot;virus_group&quot;,
		&quot;unranked_superdomain&quot;,
		&quot;superdomain&quot;,
		&quot;superdomain_authority&quot;,
		&quot;domain&quot;,
		&quot;superregnum&quot;,
		&quot;unranked_regnum&quot;,
		&quot;regnum&quot;,
		&quot;subregnum&quot;,
		&quot;superdivisio&quot;,
		&quot;unranked_divisio&quot;,
		&quot;divisio&quot;,
		&quot;superphylum&quot;,
		&quot;unranked_phylum&quot;,
		&quot;phylum&quot;,
		&quot;subphylum&quot;,
		&quot;infraphylum&quot;,
		&quot;microphylum&quot;,
		&quot;nanophylum&quot;,
		&quot;superclassis&quot;,
		&quot;unranked_classis&quot;,
		&quot;classis&quot;,
		&quot;unranked_subclassis&quot;,
		&quot;subclassis&quot;,
		&quot;unranked_infraclassis&quot;,
		&quot;infraclassis&quot;,
		&quot;superordo&quot;,
		&quot;unranked_ordo&quot;,
		&quot;ordo&quot;,
		&quot;subordo&quot;,
		&quot;infraordo&quot;,
		&quot;unranked_superfamilia&quot;,
		&quot;superfamilia&quot;,
		&quot;familia&quot;,
		&quot;subfamilia&quot;,
		&quot;supertribus&quot;,
		&quot;unranked_tribus&quot;,
		&quot;tribus&quot;,
		&quot;subtribus&quot;,
		&quot;unranked_genus&quot;,
		&quot;genus&quot;,
		&quot;genus_authority&quot;,
		&quot;subgenus&quot;,
		&quot;sectio&quot;,
		&quot;subsectio&quot;,
		&quot;series&quot;,
		&quot;subseries&quot;,
		&quot;species_group&quot;,
		&quot;species_subgroup&quot;,
		&quot;species_complex&quot;,
		&quot;species&quot;,
		&quot;binomial&quot;,
		&quot;binomial_authority&quot;,
		&quot;subspecies&quot;,
		&quot;variety&quot;,
		&quot;forma&quot;,
		&quot;trinomial&quot;,
		&quot;trinomial_authority&quot;,
		&quot;range_map&quot;,
		&quot;range_map_width&quot;,
		&quot;range_map_alt&quot;,
		&quot;range_map_caption&quot;,
		&quot;magnordo&quot;,
		&quot;parvordo&quot;,
		&quot;zoodivisio&quot;,
		&quot;zoosectio&quot;,
		&quot;zoosubsectio&quot;,
		&quot;alliance&quot;,
		&quot;synonyms&quot;,
		&quot;synonyms_ref&quot;,
		&quot;type_species&quot;,
		&quot;type_species_authority&quot;,
		&quot;classification_status&quot;,
		&quot;subdivision_ranks&quot;,
		&quot;subdivision&quot;,
		&quot;image2&quot;,
		&quot;image2_width&quot;,
		&quot;image2_upright&quot;,
		&quot;image2_alt&quot;,
		&quot;image2_caption&quot;,
		&quot;binomial2&quot;,
		&quot;binomial2_authority&quot;,
		&quot;binomial3&quot;,
		&quot;binomial3_authority&quot;,
		&quot;binomial4&quot;,
		&quot;binomial4_authority&quot;,
		&quot;range_map2&quot;,
		&quot;range_map2_width&quot;,
		&quot;range_map2_alt&quot;,
		&quot;range_map2_caption&quot;,
		&quot;range_map3&quot;,
		&quot;range_map3_width&quot;,
		&quot;range_map3_alt&quot;,
		&quot;range_map3_caption&quot;,
		&quot;range_map4&quot;,
		&quot;range_map4_width&quot;,
		&quot;range_map4_alt&quot;,
		&quot;range_map4_caption&quot;,
		&quot;color_as&quot;,
		&quot;color&quot;
	]
}
&lt;/templatedata&gt;

== Pomoćni i povezani šabloni ==
* [[Šablon:Taxobox/core]]
** [[Šablon:Taxobox/species]]
** [[Šablon:Taksonomija]]
* [[Modul:Autotaxobox]]
* [[Šablon:Taksokvir boja]]
** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]]
** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]]
* [[Šablon:Taksokvir ime]]
* [[Šablon:Taxonbar/candidate]]

== Tracking categories ==
Hidden category added by {{tl|Taxobox}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}:
* {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}}
* {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}}
* {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}}
* {{Category link with count|Invalid conservation status}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}}
Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}:
* {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}}
* {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}}

== Povezano ==
* [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]]
* [[Wikipedija:Stilski priručnik]]
* {{tl|Paraphyletic group}}
* [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]]
** {{tl|Speciesbox}}
** {{tl|Automatski taksokvir}}

&lt;div style=&quot;display: none&quot;&gt;{{reflist}}&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
[[Category:Šabloni Taksokvira| ]]
}}&lt;/includeonly&gt; &lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g86a5u8ypsebgsq4ux3674xzvo6cx3k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679652</id>
      <parentid>42679640</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:55:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Authorities */</comment>
      <origin>42679652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92528" sha1="k98v53citdzct7dm3e3yzx2zjstoupl" xml:space="preserve">{{documentation subpage}}
{{High-use}}
Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]].

Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak &quot;[[#Svi parametri|Svi parametri]]&quot; za cjelokupni popis dostupnih parametara.

=== Uporaba ===
'''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.'''''
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                 = 
| slika                 = 
| slika_upright         =
| slika_alt             = 
| slika_opis            = 
| slika2                = 
| slika2_upright        =
| slika2_alt            = 
| slika2_opis           = 
| regnum                = [[Plantae]] (ili...)
| divisio               = 
| classis               = 
| ordo                  = 
| familia               = 
| genus                 = 
| species               = 
| dvoimeno              = 
| dvoimeno_autorstvo    = 
| karta_raspon          = &lt;!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --&gt;
| karta_raspon_upright  = 
| karta_raspon_alt      = 
| karta_raspon_opis     = 
| &lt;!--ili 115 drugih parametara--&gt;
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

=== Brzinski uvod i kratki primjeri ===

==== Životinje ====

===== Vrsta =====
{{Taksokvir
| naziv              = Azijska zlatna mačka
| slika              = Catopuma temminckii.jpg
| slika_alt          = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima
| slika_upright      = 1.15
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               = [[Carnivora]]
| familia            = [[Felidae]]
| genus              = ''[[Catopuma]]''
| species            = '''''C. temminckii'''''
| dvoimeno           = ''Catopuma temminckii''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] &amp; [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]])
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv              = 
| slika              = 
| slika_alt          = 
| slika_upright      = 
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             =
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| species            = 
| dvoimeno           = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson =====
{{Taksokvir
| name               = Brazdeni kitovi
| image              = Humpback Whale underwater shot.jpg
| image_alt          = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom
| image_caption      = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae''
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               =  [[Cetacea]]
| subordo            = [[Mysticeti]]
| familia            = '''Balaenopteridae'''
| familia_autorstvo  = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]]
| podjela_kategorije = Rodovi
| podjela            = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = 
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| genus_autorstvo    = 
| podjela_kategorije = 
| podjela            = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Biljke ====

Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru.

===== Vrste kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = ''Magnolia virginiana''
| slika                      = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt                  = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima
| slika_opis                 = ''Magnolia virginiana''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Magnoliids]]
| ordo                       = [[Magnoliales]]
| familia                    = [[Magnoliaceae]]
| genus                      = ''[[Magnolia]]''
| species                    = '''''M. virginiana'''''
| dvoimeno                   = ''Magnolia virginiana''
| dvoimeno_autorstvo         = [[Carl Linnaeus|L.]]
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                      = 
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| species                    = 
| dvoimeno                   = 
| dvoimeno_autorstvo         =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = Hrastovi
| slika                      = Quercus robur.jpg
| slika_alt                  = Lišće i plodovi hrasta
| slika_opis                 = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Eudikotiledone]]
| nekategorizirani_ordo      = [[Rosidae]]
| ordo                       = [[Fagaleae]]
| familia                    = [[Fagaceae]]
| genus                      = '''''Quercus'''''
| genus_autorstvo            = [[Carl Linnaeus|L.]]
| podjela_kategorije         = [[Vrsta|Vrste]]
| podjela                    = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| genus_autorstvo            = 
| podjela_kategorije         = 
| podjela                    = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Virusi ====

Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}.

=== Parameteri ===

==== Naziv ====
{{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}}
U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče:
* Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]).
* Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]).

Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva.

==== Boja ====
''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

==== Klasifikacija ====
Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum  = 
| phylum  = 
| classis = 
| ordo    = 
| familia = 
| genus   = 
| species = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. 

{{Taksokvir
| name               = Šumski veliki crveni mrav
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Arthropoda]]
| classis            = [[Insecta]]
| ordo               = [[Hymenoptera]]
| familia            = [[Formicidae]]
| subfamilia         = [[Formicinae]]
| tribus             = [[Formicini]]
| genus              = ''[[Formica]]''
| species            = '''''F. rufa'''''
| binomial           = ''Formica rufa''
| binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]]
}}

Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir.

Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka.

Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. 

Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| classis    = ...
| subclassis = ...
| superordo  = ...
| ordo       = ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu.

Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis.

===== Klasifikacijski status =====

Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja &quot;Naučna klasifikacija&quot;. Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao &quot;[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)&quot;. Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst &quot;Naučna klasifikacija&quot; bez njega bio pogrešan.

===== Odjeljci i sekcije =====
Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji.

Za članke o botanici:
* Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva)
* Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda)

Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije.

Za članke o zoologiji:
* Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda)
* Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda)

===== Nekategorizirani taksoni =====
Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo                          = 
| nekategorizirana_superfamilia = 
| familia                       = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku.

====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ======

[[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. 

Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput &quot;nekategorizirani '''divisio'''&quot;, što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a.

Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama:
{{tree list}}
*[[Angiospermae]]
**[[Magnoliidae]]
**[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]]
***[[Komelinidi]]
**[[Eudikotiledone]]
***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije)
****[[Rosidae]]
****[[Asteride]]
{{tree list/end}}
Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani.

Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum             = [[Plantae]]
| unranked_divisio   = [[Angiospermae]]
| unranked_classis   =
| unranked_ordo      =
| ordo               = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Podebljanja i kurziv ====
Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,&lt;ref group=note&gt;
Ako je naslov stranice, primjerice, &quot;Homo (rod)&quot;, onda će taksokvir to prikazati kao &quot;''Homo''&quot;, a naslov kao &quot;''Homo'' (rod)&quot;.&lt;/ref&gt; onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&amp;nbsp;&amp;ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski.

Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]).

Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos.

==== Dodatne podjele ====
{{Taxobox
| name              = Kopriva
| regnum            = [[Plantae]]
| unranked_divisio  = [[Angiosperms]]
| unranked_classis  = [[Eudicots]]
| unranked_ordo     = [[Rosids]]
| ordo              = [[Rosales]]
| familia           = [[Urticaceae]]
| genus             = '''''Urtica'''''
| genus_authority   = [[Carolus Linnaeus|L.]]
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision       = {{columns-list|colwidth=30em|
* ''U. angustifolia''
* ''U. ardens''
* ''U. atrichocaulis''
* ''U. atrovirens''
* ''U. cannabina''
* ''U.&amp;nbsp;chamaedryoides''
* ''[[Urtica dioica|U. dioica]]''
* ''U. dubia''
* ''[[Urtica ferox|U. ferox]]''
* ''U. fissa''
* ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]''
* ''U. gracilenta''
* ''U. hyperborea''
* ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' 
* ''U. kioviensis''
* ''U. laetivirens'' 
* ''U. linearifolia''
* ''U. mairei''
* ''U.&amp;nbsp;membranacea''
* ''U. morifolia''
* ''U. parviflora''
* ''U. pilulifera'' 
* ''U. platyphylla''
* ''U. pubescens''
* ''U. rupestris''
* ''U. sondenii''
* ''U. taiwaniana''
* ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]''
* ''U. triangularisa''
* ''[[Urtica urens|U. urens]]''
}}
}}
Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| podjela_kategorije = Porodice
| podjela            =
  {{linked taxon list
  |Porodica1|Autorstvo1
  |Porodica2|Autorstvo2
  |Porodica3|Autorstvo3
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom &quot;Vidi tekst&quot; (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak.

U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. &quot;Tipični redovi&quot; ili &quot;Značajni redovi&quot;, može se koristiti.

U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput &quot;Podgrupe&quot; ili &quot;Taksoni&quot;. Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod &quot;&amp;amp;nbsp;&quot;, uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke.

==== Kategorija ugroženosti ====
{{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}}
[[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]]
[[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]]
[[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]]
[[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]]
[[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]]
[[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]]
[[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]]
[[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]]

'''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
|status = kod
|status_sistem = klasifikacijski sustav &lt;!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --&gt;
|status_ref = &lt;ref&gt;...&lt;/ref&gt; &lt;!-- neobvezno --&gt;
|izumrli = godina izumiranja &lt;!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napomene:

# Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}.
# Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]].

===== Sistem zaštite =====
Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. 

Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. 

Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku.

===== Kod =====
Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji.

Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta].

S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove.

Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak):

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+IUCN-ovi statusi za taksokvire
!scope=&quot;col&quot;| Status (kako se prikazuje u taksokviru)
!scope=&quot;col&quot;| Kod
!scope=&quot;col&quot;| Kategorija
|-
!scope=&quot;row&quot;| Sigurna
| sigurna&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Pripitomljena
| DOM&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; || [[:Category:Domaće životinje]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LC)
| LC ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc)
| LR/lc ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT)
| NT ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt)
| LR/nt ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd)
| LR/cd ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU)
| VU ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN)
| EN || [[:Category:Ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]]
| CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla
| PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla u prirodi (EW)
| EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla 
| EX ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nedovoljno poznata (DD)
| DD ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| ''Nije procijenjena'' (NE)
| NE ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Fosil
| fosil&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fossil&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).&lt;/ref&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Prahistorijska
| pre&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Vidi tekst
| Vidi tekst&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nizak rizik
| &lt;s&gt;LR&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LR&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.&lt;/ref&gt; ||
|}

'''Napomene''':
{{Reflist|group=IUCN|close}}

===== Korištenje referenci =====
Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/nowiki&gt; zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake &lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt; u odjeljku za reference.

==== Raspon fosila ====
U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način:
{{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

ili

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi &quot;Nedavno&quot;, dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi &quot;Holocen&quot;, a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. 

Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice:
{{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Slike ====
U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke &quot;Datoteka:&quot; (ili slične) uz naziv datoteke!

Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra &quot;{{para|slika_alt}}&quot;. Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti.

Opis za sliku dodaje se pomoću parametra &quot;{{para|slika_opis}}&quot;. Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
| slika_širina  = 1.45
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra &quot;{{para|slika_opis_položaj|left}}&quot;.

U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola.

==== Autorstva ====
Pravilo je da se autorstvo navodi samo za taksone pokrivene člankom. Više taksonomske kategorije koje sadrže samo temu članka također bi trebale navoditi autorstvo, osim kada je ono isto kao i u slučaju taksona u pitanju. U slučaju vrsta (ili podvrsta), autorstvo se može navesti u odjeljku ''dvoimeno'' ili ''troimeno''. Inače, autorstvo se može navesti i u samoj klasifikaciji. Primjerice, za red:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo = 
| ordo_autorstvo = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Sljedeći primjeri ilustriraju različite konvencije pri imenovanju, datumima i ostalim elementima nazivlja za različita carstva:
* ''Animalia
** Izvorni naziv: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}}
** Reklasifikacija: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)}} (izvorno ''Felis leo'')
* ''Plantae
** Izvorni naziv: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}}
** Reklasifikacija: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (izvorno ''Orchis pyramidalis'')
* ''Bacteria
** Izvorni naziv: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883.}}
** Reklasifikacija: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884.) Chester 1901.}} (izvorno ''Micrococcus pneumoniae'')
** Stari naziv: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann &amp; Edwards 1952.) Le Minor &amp; Popoff 1987.}}

Autorstva koja se koriste u znanstvenim nazivima također imaju različite standarde skraćivanja, ovisno radili se o biljkama ili životinjama.

==== Diversity ====
In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used.  This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page.  See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| diversity_link = List of Quercus species
| diversity = c. 120 species
&lt;/syntaxhighlight&gt;

It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance.

Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| diversity_ref = &lt;ref&gt;Hershler and Longley, 1986, p.&amp;nbsp;127&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Range maps ====
A range map may be included at the end of the taxobox.  This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image.  Specifying range map width is unnecessary in most cases.  See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| range_map         = Map.jpg
| range_map_upright = 1.1
| range_map_alt     = Map showing ...
| range_map_caption = Range of ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc.

You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]].

==== Synonyms ====
Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used.  The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| synonyms =
  {{Species list
  |Species1|Authority1
  |Species2|Authority2
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

[http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was &quot;preoccupied&quot;. This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]].

Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed.

Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| synonyms_ref = &lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p.&amp;nbsp;5&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Type species ====
When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used.

For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term &quot;type species&quot; does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference.

For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| type_species           = &lt;!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --&gt;
| type_species_authority =
&lt;/syntaxhighlight&gt;

This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN:

&lt;blockquote&gt;''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758&quot;; or &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)&quot;.&lt;/blockquote&gt;

If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;{{small|1=([[type species]])}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

after the species' (currently valid) name.

=== Italic page titles ===
If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.&lt;ref group=note&gt;See note 1; the title of the page will be italicized using the &lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE}}&lt;/nowiki&gt; [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as &quot;(alga)&quot; or &quot;(genus)&quot;), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).&lt;/ref&gt;  If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template.

If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used.

=== Complete blank template ===
This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short!
''Note that parameters in this template are case-sensitive.''

{{Taxobox
| color_as                        = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}}
| name                            = name
| fossil_range                    = {{fossil range|100|0}}fossil range
| image                           = Panthera tigris tigris.jpg
| image_upright                   = 0.9
| image_alt                       = image alt
| image_caption                   = image caption
| image2                          = Singapore Zoo Tigers.jpg 
| image2_upright                  = 0.9
| image2_alt                      = image2 alt
| image2_caption                  = image2 caption
| status                          = EN
| status_system                   = IUCN3.1
| status_ref                      = &lt;ref&gt;IUCN reference goes here&lt;/ref&gt;
| classification_status           = status of classification
| virus_group                     = virus group
| superdomain                     = superdomain
| unranked_superdomain            = unranked superdomain
| unranked_superdomain_authority  = unranked superdomain authority
| domain                          = domain
| domain_authority                = domain authority
| superregnum                     = superregnum
| superregnum_authority           = superregnum authority
| regnum                          = regnum
| regnum_authority                = regnum authority
| unranked_regnum                 = unranked regnum
| unranked_regnum_authority       = unranked regnum authority
| subregnum                       = subregnum
| subregnum_authority             = subregnum authority
| infraregnum                     = infraregnum
| infraregnum_authority           = infraregnum authority
| unranked_phylum                 = unranked phylum
| unranked_phylum_authority       = unranked phylum authority
| superdivisio                    = superdivisio
| superdivisio_authority          = superdivisio authority
| superphylum                     = superphylum
| superphylum_authority           = superphylum authority
| unranked_divisio                = unranked divisio
| unranked_divisio_authority      = unranked divisio authority
| divisio                         = divisio
| divisio_authority               = divisio authority
| phylum                          = phylum
| phylum_authority                = phylum authority
| subdivisio                      = subdivisio
| subdivisio_authority            = subdivisio authority
| subphylum                       = subphylum
| subphylum_authority             = subphylum authority
| infraphylum                     = infraphylum
| infraphylum_authority           = infraphylum authority
| microphylum                     = microphylum
| microphylum_authority           = microphylum authority
| nanophylum                      = nanophylum
| nanophylum_authority            = nanophylum authority
| unranked_classis                = unranked classis
| unranked_classis_authority      = unranked classis authority
| superclassis                    = superclassis
| superclassis_authority          = superclassis authority
| classis                         = classis
| classis_authority               = classis authority
| unranked_subclassis             = unranked subclassis
| unranked_subclassis_authority   = unranked subclassis authority
| subclassis                      = subclassis
| subclassis_authority            = subclassis authority
| unranked_infraclassis           = unranked infraclassis
| unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority
| infraclassis                    = infraclassis
| infraclassis_authority          = infraclassis authority
| unranked_ordo                   = unranked ordo
| unranked_ordo_authority         = unranked ordo authority
| magnordo                        = magnordo
| magnordo_authority              = magnordo authority
| superordo                       = superordo
| superordo_authority             = superordo authority
| ordo                            = ordo
| ordo_authority                  = ordo authority
| subordo                         = subordo
| subordo_authority               = subordo authority
| infraordo                       = infraordo
| infraordo_authority             = infraordo authority
| parvordo                        = parvordo
| parvordo_authority              = parvordo authority
| zoodivisio                      = zoodivisio
| zoodivisio_authority            = zoodivisio authority
| zoosectio                       = zoosectio
| zoosectio_authority             = zoosectio authority
| zoosubsectio                    = zoosubsectio
| zoosubsectio_authority          = zoosubsectio authority
| unranked_superfamilia           = unranked superfamilia
| unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority
| superfamilia                    = superfamilia
| superfamilia_authority          = superfamilia authority
| familia                         = familia
| familia_authority               = familia authority
| subfamilia                      = subfamilia
| subfamilia_authority            = subfamilia authority
| unranked_tribus                 = unranked tribus
| unranked_tribus_authority       = unranked tribus authority
| supertribus                     = supertribus
| supertribus_authority           = supertribus authority
| tribus                          = tribus
| tribus_authority                = tribus authority
| subtribus                       = subtribus
| subtribus_authority             = subtribus authority
| alliance                        = alliance
| alliance_authority              = alliance authority
| unranked_genus                  = unranked genus
| unranked_genus_authority        = genus authority
| genus                           = genus
| genus_authority                 = genus authority
| subgenus                        = subgenus
| subgenus_authority              = subgenus authority
| sectio                          = sectio
| sectio_authority                = sectio authority
| subsectio                       = subsectio
| subsectio_authority             = subsectio authority
| series                          = series
| series_authority                = series authority
| subseries                       = subseries
| subseries_authority             = subseries authority
| species_group                   = species group
| species_group_authority         = species group authority
| species_subgroup                = species subgroup
| species_subgroup_authority      = species subgroup authority
| species_complex                 = species complex
| species_complex_authority       = species complex authority
| species                         = species
| species_authority               = species authority
| subspecies                      = subspecies
| subspecies_authority            = subspecies authority
| variety                         = variety
| variety_authority               = variety authority
| forma                           = forma
| forma_authority                 = forma authority
| type_strain                     = type strain
| diversity_ref                   = &lt;ref&gt;diversity ref&lt;/ref&gt;
| diversity                       = diversity
| diversity_link                  = diversity link
| binomial                        = binomial
| binomial_authority              = binomial authority
| trinomial                       = trinomial
| trinomial_authority             = trinomial authority
| type_genus                      = type genus
| type_genus_authority            = type genus authority
| type_species                    = type species
| type_species_authority          = type species authority
| subdivision                     = subdivision
| subdivision_ranks               = subdivision ranks
| range_map                       = Pleurodeles walti dis.png
| range_map_upright               = 0.9
| range_map_alt                   = range map alt
| range_map_caption               = range map caption
| binomial2                       = binomial2
| binomial2_authority             = binomial2 authority
| range_map2                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map2_upright              = 0.9
| range_map2_alt                  = range map2 alt
| range_map2_caption              = range map2 caption
| binomial3                       = binomial3
| binomial3_authority             = binomial3 authority
| range_map3                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map3_upright              = 0.9
| range_map3_alt                  = range map3 alt
| range_map3_caption              = range map3 caption
| binomial4                       = binomial4
| binomial4_authority             = binomial4 authority
| range_map4                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map4_upright              = 0.9
| range_map4_alt                  = range map4 alt
| range_map4_caption              = range map4 caption
| synonyms_ref                    = &lt;ref&gt;synonyms ref&lt;/ref&gt;
| synonyms                        = synonyms
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taxobox
| color_as                        = 
| name                            = 
| fossil_range                    = 
| image                           = 
| image_upright                   = 
| image_alt                       = 
| image_caption                   = 
| image_caption_align             =
| image2                          = 
| image2_upright                  = 
| image2_alt                      = 
| image2_caption                  = 
| status                          = 
| status_system                   = 
| status_ref                      = 
| classification_status           = 
| virus_group                     = 
| unranked_superdomain            = 
| unranked_superdomain_authority  = 
| superdomain                     = 
| superdomain_authority           = 
| domain                          = 
| domain_authority                = 
| superregnum                     = 
| superregnum_authority           = 
| unranked_regnum                 = 
| unranked_regnum_authority       = 
| regnum                          = 
| regnum_authority                = 
| subregnum                       = 
| subregnum_authority             = 
| superdivisio                    = 
| superdivisio_authority          = 
| superphylum                     = 
| superphylum_authority           = 
| unranked_divisio                = 
| unranked_divisio_authority      =
| divisio                         = 
| divisio_authority               = 
| unranked_phylum                 = 
| unranked_phylum_authority       = 
| phylum                          = 
| phylum_authority                =
| subdivisio                      = 
| subdivisio_authority            = 
| subphylum                       = 
| subphylum_authority             = 
| infraphylum                     = 
| infraphylum_authority           = 
| microphylum                     = 
| microphylum_authority           = 
| nanophylum                      = 
| nanophylum_authority            = 
| superclassis                    = 
| superclassis_authority          = 
| unranked_classis                = 
| unranked_classis_authority      = 
| classis                         = 
| classis_authority               = 
| unranked_subclassis             = 
| unranked_subclassis_authority   = 
| subclassis                      = 
| subclassis_authority            = 
| unranked_infraclassis           = 
| unranked_infraclassis_authority = 
| infraclassis                    = 
| infraclassis_authority          = 
| magnordo                        = 
| magnordo_authority              = 
| superordo                       = 
| superordo_authority             = 
| unranked_ordo                   = 
| unranked_ordo_authority         = 
| ordo                            = 
| ordo_authority                  = 
| subordo                         = 
| subordo_authority               = 
| infraordo                       = 
| infraordo_authority             = 
| parvordo                        = 
| parvordo_authority              = 
| zoodivisio                      = 
| zoodivisio_authority            = 
| zoosectio                       = 
| zoosectio_authority             = 
| zoosubsectio                    = 
| zoosubsectio_authority          = 
| unranked_superfamilia           = 
| unranked_superfamilia_authority = 
| superfamilia                    = 
| superfamilia_authority          = 
| familia                         = 
| familia_authority               = 
| subfamilia                      = 
| subfamilia_authority            = 
| supertribus                     = 
| supertribus_authority           = 
| unranked_tribus                 = 
| unranked_tribus_authority       = 
| tribus                          = 
| tribus_authority                = 
| subtribus                       = 
| subtribus_authority             = 
| alliance                        = 
| alliance_authority              = 
| unranked_genus                  = 
| unranked_genus_authority        = 
| genus                           = 
| genus_authority                 = 
| subgenus                        = 
| subgenus_authority              = 
| sectio                          = 
| sectio_authority                = 
| subsectio                       = 
| subsectio_authority             = 
| series                          = 
| series_authority                = 
| subseries                       = 
| subseries_authority             = 
| species_group                   = 
| species_group_authority         = 
| species_subgroup                = 
| species_subgroup_authority      = 
| species_complex                 = 
| species_complex_authority       = 
| species                         = 
| species_authority               = 
| subspecies                      = 
| subspecies_authority            = 
| variety                         = 
| variety_authority               = 
| forma                           = 
| forma_authority                 = 
| binomial                        = 
| binomial_authority              = 
| trinomial                       = 
| trinomial_authority             = 
| type_genus                      = 
| type_genus_authority            = 
| type_species                    = 
| type_species_authority          = 
| type_strain                     = 
| subdivision                     = 
| subdivision_ranks               = 
| diversity_ref                   = 
| diversity                       = 
| diversity_link                  = 
| range_map                       = 
| range_map_upright               = 
| range_map_alt                   = 
| range_map_caption               = 
| binomial2                       = 
| binomial2_authority             = 
| range_map2                      = 
| range_map2_upright              = 
| range_map2_alt                  = 
| range_map2_caption              = 
| binomial3                       = 
| binomial3_authority             = 
| range_map3                      = 
| range_map3_upright              = 
| range_map3_alt                  = 
| range_map3_caption              = 
| binomial4                       = 
| binomial4_authority             = 
| range_map4                      = 
| range_map4_upright              = 
| range_map4_alt                  = 
| range_map4_caption              = 
| synonyms_ref                    = 
| synonyms                        = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== All parameters ===
The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the &quot;[[#Complete blank template|Complete blank template]]&quot;.

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; &lt;!--this table uses end-of-line &quot;&lt;tr&gt;&quot; to split rows. --&gt;
|+Parameters for Template:Taxobox
!scope=&quot;col&quot;|Parameter
!scope=&quot;col&quot;|Usage
|-
!scope=&quot;row&quot;| color_as
| color code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| name
| name defaults to &lt;nowiki&gt;{{PAGENAME}}&lt;/nowiki&gt;&lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status
| conservation status code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_system
| status-system type    &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_ref
| status reference &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| regnum 
| (standard) kingdom name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum 
| (standard) phylum name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| classis
| (standard) class name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| ordo   
| (standard) order name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| familia
| (standard) family name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| genus  
| (standard) genus name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| species
| (standard) species name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| fossil_range
| (as shown at top of box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_upright   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_alt       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_caption   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_upright  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_alt      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_caption  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classification_status
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| virus_group     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain_ authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| regnum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classis_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| ordo_authority        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| familia_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| genus_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma                 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_ref         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_link        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| type_species          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_species_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision_ranks     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_strain           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map          
| 1st map, bottom of box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_upright  
| 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_alt      
| 1st map ALT= text&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_caption  
| 1st caption, under picture&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2         
| 2nd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_upright 
| 2nd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_alt     
| 2nd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_caption 
| 2nd map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3         
| 3rd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_upright 
| 3rd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_alt     
| 3rd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_caption 
| 3rd maq caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4         
| 4th map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_upright 
| 4th map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_alt     
| 4th map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_caption 
| 4th map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms_ref
| reference for synonyms &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms    
| (as at bottom of box)
|}

=== Articles lacking taxoboxes ===
For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''&lt;nowiki&gt;{{Missing-taxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' or '''&lt;nowiki&gt;{{needtaxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' at the top of the ''talk'' page.

=== Microformat ===
{{UF-species}}

===Template Data===
{{TemplateData header}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;An infobox for plants, animals and other biological taxa&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;block&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;name&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Name&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;image&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Use image_upright&quot;
		},
		&quot;image_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale to display the image at. e.g. 1.1&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption displayed under the image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_caption_align&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption alignment&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kingdom&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Phylum&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Class/classis taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Order/ordo taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;familia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Family&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Family/familia taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the range in words&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_system&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status system&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status reference&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Reference for status &lt;ref&gt;{{Cite journal|...}}&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;extinct&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Year of extinction&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Year of extinction, if known&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;fossil_range&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Fossil range&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;virus_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Virus group&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain Authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;domain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Domain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked kingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superdivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdivision&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked phylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;microphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Microphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;nanophylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Nanophylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;magnordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Magnorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Generally used for flowering plants using the APG IV system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;infraordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;parvordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;parvordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoodivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoodivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the division used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the section used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosubsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosubsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology,  a different rank to the subsection used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;supertribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;supertribus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;unranked_tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;unranked tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subtribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subtribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;alliance&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;alliance&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Displays as a rank between subtribe and genus. &quot;
		},
		&quot;unranked_genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked genus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;subgenus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subgenus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;sectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Section&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosubsectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;series&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Series&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subseries&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subseries&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species group&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_subgroup&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species subgroup&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_complex&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species complex&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subspecies&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subspecies&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;variety&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;variety&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;use varietas&quot;
		},
		&quot;forma&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;form&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, not in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority for a trinomial.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}&lt;br/&gt; ''species2'' {{small|1=Authority2}}&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms ref&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;References for the synonym lists, e.g.&lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p. 5&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority for the type species, don't use parenthesis.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classification_status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Classification status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision_ranks&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision ranks&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]&lt;br/&gt; [[Family2]]&lt;br/&gt; [[Family3]]&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A second image, only use in rare circumstances.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Deprecated. Width of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;image2_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the second image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption to display under the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of second binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of third binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of fourth binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map3_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Forth map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map4_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the fourth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;color_as&quot;: {
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)&quot;,
			&quot;example&quot;: &quot;Animalia&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;genus_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus authority&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;color&quot;: {
			&quot;deprecated&quot;: true,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	},
	&quot;paramOrder&quot;: [
		&quot;name&quot;,
		&quot;fossil_range&quot;,
		&quot;image&quot;,
		&quot;image_width&quot;,
		&quot;image_upright&quot;,
		&quot;image_alt&quot;,
		&quot;image_caption&quot;,
		&quot;image_caption_align&quot;,
		&quot;status&quot;,
		&quot;status_system&quot;,
		&quot;status_ref&quot;,
		&quot;extinct&quot;,
		&quot;virus_group&quot;,
		&quot;unranked_superdomain&quot;,
		&quot;superdomain&quot;,
		&quot;superdomain_authority&quot;,
		&quot;domain&quot;,
		&quot;superregnum&quot;,
		&quot;unranked_regnum&quot;,
		&quot;regnum&quot;,
		&quot;subregnum&quot;,
		&quot;superdivisio&quot;,
		&quot;unranked_divisio&quot;,
		&quot;divisio&quot;,
		&quot;superphylum&quot;,
		&quot;unranked_phylum&quot;,
		&quot;phylum&quot;,
		&quot;subphylum&quot;,
		&quot;infraphylum&quot;,
		&quot;microphylum&quot;,
		&quot;nanophylum&quot;,
		&quot;superclassis&quot;,
		&quot;unranked_classis&quot;,
		&quot;classis&quot;,
		&quot;unranked_subclassis&quot;,
		&quot;subclassis&quot;,
		&quot;unranked_infraclassis&quot;,
		&quot;infraclassis&quot;,
		&quot;superordo&quot;,
		&quot;unranked_ordo&quot;,
		&quot;ordo&quot;,
		&quot;subordo&quot;,
		&quot;infraordo&quot;,
		&quot;unranked_superfamilia&quot;,
		&quot;superfamilia&quot;,
		&quot;familia&quot;,
		&quot;subfamilia&quot;,
		&quot;supertribus&quot;,
		&quot;unranked_tribus&quot;,
		&quot;tribus&quot;,
		&quot;subtribus&quot;,
		&quot;unranked_genus&quot;,
		&quot;genus&quot;,
		&quot;genus_authority&quot;,
		&quot;subgenus&quot;,
		&quot;sectio&quot;,
		&quot;subsectio&quot;,
		&quot;series&quot;,
		&quot;subseries&quot;,
		&quot;species_group&quot;,
		&quot;species_subgroup&quot;,
		&quot;species_complex&quot;,
		&quot;species&quot;,
		&quot;binomial&quot;,
		&quot;binomial_authority&quot;,
		&quot;subspecies&quot;,
		&quot;variety&quot;,
		&quot;forma&quot;,
		&quot;trinomial&quot;,
		&quot;trinomial_authority&quot;,
		&quot;range_map&quot;,
		&quot;range_map_width&quot;,
		&quot;range_map_alt&quot;,
		&quot;range_map_caption&quot;,
		&quot;magnordo&quot;,
		&quot;parvordo&quot;,
		&quot;zoodivisio&quot;,
		&quot;zoosectio&quot;,
		&quot;zoosubsectio&quot;,
		&quot;alliance&quot;,
		&quot;synonyms&quot;,
		&quot;synonyms_ref&quot;,
		&quot;type_species&quot;,
		&quot;type_species_authority&quot;,
		&quot;classification_status&quot;,
		&quot;subdivision_ranks&quot;,
		&quot;subdivision&quot;,
		&quot;image2&quot;,
		&quot;image2_width&quot;,
		&quot;image2_upright&quot;,
		&quot;image2_alt&quot;,
		&quot;image2_caption&quot;,
		&quot;binomial2&quot;,
		&quot;binomial2_authority&quot;,
		&quot;binomial3&quot;,
		&quot;binomial3_authority&quot;,
		&quot;binomial4&quot;,
		&quot;binomial4_authority&quot;,
		&quot;range_map2&quot;,
		&quot;range_map2_width&quot;,
		&quot;range_map2_alt&quot;,
		&quot;range_map2_caption&quot;,
		&quot;range_map3&quot;,
		&quot;range_map3_width&quot;,
		&quot;range_map3_alt&quot;,
		&quot;range_map3_caption&quot;,
		&quot;range_map4&quot;,
		&quot;range_map4_width&quot;,
		&quot;range_map4_alt&quot;,
		&quot;range_map4_caption&quot;,
		&quot;color_as&quot;,
		&quot;color&quot;
	]
}
&lt;/templatedata&gt;

== Pomoćni i povezani šabloni ==
* [[Šablon:Taxobox/core]]
** [[Šablon:Taxobox/species]]
** [[Šablon:Taksonomija]]
* [[Modul:Autotaxobox]]
* [[Šablon:Taksokvir boja]]
** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]]
** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]]
* [[Šablon:Taksokvir ime]]
* [[Šablon:Taxonbar/candidate]]

== Tracking categories ==
Hidden category added by {{tl|Taxobox}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}:
* {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}}
* {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}}
* {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}}
* {{Category link with count|Invalid conservation status}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}}
Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}:
* {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}}
* {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}}

== Povezano ==
* [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]]
* [[Wikipedija:Stilski priručnik]]
* {{tl|Paraphyletic group}}
* [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]]
** {{tl|Speciesbox}}
** {{tl|Automatski taksokvir}}

&lt;div style=&quot;display: none&quot;&gt;{{reflist}}&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
[[Category:Šabloni Taksokvira| ]]
}}&lt;/includeonly&gt; &lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>k98v53citdzct7dm3e3yzx2zjstoupl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679653</id>
      <parentid>42679652</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T15:55:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Autorstva */</comment>
      <origin>42679653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92536" sha1="obombyfbvzbbd3mckcv671ivvovssl5" xml:space="preserve">{{documentation subpage}}
{{High-use}}
Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]].

Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak &quot;[[#Svi parametri|Svi parametri]]&quot; za cjelokupni popis dostupnih parametara.

=== Uporaba ===
'''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.'''''
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                 = 
| slika                 = 
| slika_upright         =
| slika_alt             = 
| slika_opis            = 
| slika2                = 
| slika2_upright        =
| slika2_alt            = 
| slika2_opis           = 
| regnum                = [[Plantae]] (ili...)
| divisio               = 
| classis               = 
| ordo                  = 
| familia               = 
| genus                 = 
| species               = 
| dvoimeno              = 
| dvoimeno_autorstvo    = 
| karta_raspon          = &lt;!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --&gt;
| karta_raspon_upright  = 
| karta_raspon_alt      = 
| karta_raspon_opis     = 
| &lt;!--ili 115 drugih parametara--&gt;
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

=== Brzinski uvod i kratki primjeri ===

==== Životinje ====

===== Vrsta =====
{{Taksokvir
| naziv              = Azijska zlatna mačka
| slika              = Catopuma temminckii.jpg
| slika_alt          = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima
| slika_upright      = 1.15
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               = [[Carnivora]]
| familia            = [[Felidae]]
| genus              = ''[[Catopuma]]''
| species            = '''''C. temminckii'''''
| dvoimeno           = ''Catopuma temminckii''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] &amp; [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]])
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv              = 
| slika              = 
| slika_alt          = 
| slika_upright      = 
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             =
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| species            = 
| dvoimeno           = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson =====
{{Taksokvir
| name               = Brazdeni kitovi
| image              = Humpback Whale underwater shot.jpg
| image_alt          = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom
| image_caption      = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae''
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               =  [[Cetacea]]
| subordo            = [[Mysticeti]]
| familia            = '''Balaenopteridae'''
| familia_autorstvo  = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]]
| podjela_kategorije = Rodovi
| podjela            = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = 
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| genus_autorstvo    = 
| podjela_kategorije = 
| podjela            = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Biljke ====

Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru.

===== Vrste kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = ''Magnolia virginiana''
| slika                      = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt                  = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima
| slika_opis                 = ''Magnolia virginiana''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Magnoliids]]
| ordo                       = [[Magnoliales]]
| familia                    = [[Magnoliaceae]]
| genus                      = ''[[Magnolia]]''
| species                    = '''''M. virginiana'''''
| dvoimeno                   = ''Magnolia virginiana''
| dvoimeno_autorstvo         = [[Carl Linnaeus|L.]]
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                      = 
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| species                    = 
| dvoimeno                   = 
| dvoimeno_autorstvo         =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = Hrastovi
| slika                      = Quercus robur.jpg
| slika_alt                  = Lišće i plodovi hrasta
| slika_opis                 = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Eudikotiledone]]
| nekategorizirani_ordo      = [[Rosidae]]
| ordo                       = [[Fagaleae]]
| familia                    = [[Fagaceae]]
| genus                      = '''''Quercus'''''
| genus_autorstvo            = [[Carl Linnaeus|L.]]
| podjela_kategorije         = [[Vrsta|Vrste]]
| podjela                    = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| genus_autorstvo            = 
| podjela_kategorije         = 
| podjela                    = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Virusi ====

Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}.

=== Parameteri ===

==== Naziv ====
{{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}}
U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče:
* Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]).
* Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]).

Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva.

==== Boja ====
''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

==== Klasifikacija ====
Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum  = 
| phylum  = 
| classis = 
| ordo    = 
| familia = 
| genus   = 
| species = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. 

{{Taksokvir
| name               = Šumski veliki crveni mrav
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Arthropoda]]
| classis            = [[Insecta]]
| ordo               = [[Hymenoptera]]
| familia            = [[Formicidae]]
| subfamilia         = [[Formicinae]]
| tribus             = [[Formicini]]
| genus              = ''[[Formica]]''
| species            = '''''F. rufa'''''
| binomial           = ''Formica rufa''
| binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]]
}}

Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir.

Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka.

Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. 

Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| classis    = ...
| subclassis = ...
| superordo  = ...
| ordo       = ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu.

Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis.

===== Klasifikacijski status =====

Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja &quot;Naučna klasifikacija&quot;. Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao &quot;[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)&quot;. Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst &quot;Naučna klasifikacija&quot; bez njega bio pogrešan.

===== Odjeljci i sekcije =====
Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji.

Za članke o botanici:
* Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva)
* Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda)

Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije.

Za članke o zoologiji:
* Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda)
* Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda)

===== Nekategorizirani taksoni =====
Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo                          = 
| nekategorizirana_superfamilia = 
| familia                       = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku.

====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ======

[[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. 

Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput &quot;nekategorizirani '''divisio'''&quot;, što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a.

Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama:
{{tree list}}
*[[Angiospermae]]
**[[Magnoliidae]]
**[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]]
***[[Komelinidi]]
**[[Eudikotiledone]]
***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije)
****[[Rosidae]]
****[[Asteride]]
{{tree list/end}}
Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani.

Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum             = [[Plantae]]
| unranked_divisio   = [[Angiospermae]]
| unranked_classis   =
| unranked_ordo      =
| ordo               = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Podebljanja i kurziv ====
Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,&lt;ref group=note&gt;
Ako je naslov stranice, primjerice, &quot;Homo (rod)&quot;, onda će taksokvir to prikazati kao &quot;''Homo''&quot;, a naslov kao &quot;''Homo'' (rod)&quot;.&lt;/ref&gt; onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&amp;nbsp;&amp;ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski.

Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]).

Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos.

==== Dodatne podjele ====
{{Taxobox
| name              = Kopriva
| regnum            = [[Plantae]]
| unranked_divisio  = [[Angiosperms]]
| unranked_classis  = [[Eudicots]]
| unranked_ordo     = [[Rosids]]
| ordo              = [[Rosales]]
| familia           = [[Urticaceae]]
| genus             = '''''Urtica'''''
| genus_authority   = [[Carolus Linnaeus|L.]]
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision       = {{columns-list|colwidth=30em|
* ''U. angustifolia''
* ''U. ardens''
* ''U. atrichocaulis''
* ''U. atrovirens''
* ''U. cannabina''
* ''U.&amp;nbsp;chamaedryoides''
* ''[[Urtica dioica|U. dioica]]''
* ''U. dubia''
* ''[[Urtica ferox|U. ferox]]''
* ''U. fissa''
* ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]''
* ''U. gracilenta''
* ''U. hyperborea''
* ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' 
* ''U. kioviensis''
* ''U. laetivirens'' 
* ''U. linearifolia''
* ''U. mairei''
* ''U.&amp;nbsp;membranacea''
* ''U. morifolia''
* ''U. parviflora''
* ''U. pilulifera'' 
* ''U. platyphylla''
* ''U. pubescens''
* ''U. rupestris''
* ''U. sondenii''
* ''U. taiwaniana''
* ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]''
* ''U. triangularisa''
* ''[[Urtica urens|U. urens]]''
}}
}}
Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| podjela_kategorije = Porodice
| podjela            =
  {{linked taxon list
  |Porodica1|Autorstvo1
  |Porodica2|Autorstvo2
  |Porodica3|Autorstvo3
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom &quot;Vidi tekst&quot; (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak.

U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. &quot;Tipični redovi&quot; ili &quot;Značajni redovi&quot;, može se koristiti.

U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput &quot;Podgrupe&quot; ili &quot;Taksoni&quot;. Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod &quot;&amp;amp;nbsp;&quot;, uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke.

==== Kategorija ugroženosti ====
{{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}}
[[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]]
[[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]]
[[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]]
[[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]]
[[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]]
[[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]]
[[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]]
[[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]]

'''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
|status = kod
|status_sistem = klasifikacijski sustav &lt;!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --&gt;
|status_ref = &lt;ref&gt;...&lt;/ref&gt; &lt;!-- neobvezno --&gt;
|izumrli = godina izumiranja &lt;!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napomene:

# Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}.
# Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]].

===== Sistem zaštite =====
Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. 

Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. 

Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku.

===== Kod =====
Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji.

Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta].

S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove.

Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak):

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+IUCN-ovi statusi za taksokvire
!scope=&quot;col&quot;| Status (kako se prikazuje u taksokviru)
!scope=&quot;col&quot;| Kod
!scope=&quot;col&quot;| Kategorija
|-
!scope=&quot;row&quot;| Sigurna
| sigurna&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Pripitomljena
| DOM&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; || [[:Category:Domaće životinje]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LC)
| LC ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc)
| LR/lc ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT)
| NT ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt)
| LR/nt ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd)
| LR/cd ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU)
| VU ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN)
| EN || [[:Category:Ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]]
| CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla
| PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla u prirodi (EW)
| EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla 
| EX ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nedovoljno poznata (DD)
| DD ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| ''Nije procijenjena'' (NE)
| NE ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Fosil
| fosil&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fossil&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).&lt;/ref&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Prahistorijska
| pre&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Vidi tekst
| Vidi tekst&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nizak rizik
| &lt;s&gt;LR&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LR&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.&lt;/ref&gt; ||
|}

'''Napomene''':
{{Reflist|group=IUCN|close}}

===== Korištenje referenci =====
Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/nowiki&gt; zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake &lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt; u odjeljku za reference.

==== Raspon fosila ====
U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način:
{{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

ili

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi &quot;Nedavno&quot;, dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi &quot;Holocen&quot;, a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. 

Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice:
{{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Slike ====
U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke &quot;Datoteka:&quot; (ili slične) uz naziv datoteke!

Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra &quot;{{para|slika_alt}}&quot;. Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti.

Opis za sliku dodaje se pomoću parametra &quot;{{para|slika_opis}}&quot;. Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
| slika_širina  = 1.45
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra &quot;{{para|slika_opis_položaj|left}}&quot;.

U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola.

==== Autorstva ====
Pravilo je da se autorstvo navodi samo za taksone pokrivene člankom. Više taksonomske kategorije koje sadrže samo temu članka također bi trebale navoditi autorstvo, osim kada je ono isto kao i u slučaju taksona u pitanju. U slučaju vrsta (ili podvrsta), autorstvo se može navesti u odjeljku ''dvoimeno'' ili ''troimeno''. Inače, autorstvo se može navesti i u samoj klasifikaciji. Primjerice, za red:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo = 
| ordo_autorstvo = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Sljedeći primjeri ilustriraju različite konvencije pri imenovanju, datumima i ostalim elementima nazivlja za različita carstva:
* ''Animalia
** Izvorni naziv: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}}
** Reklasifikacija: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)}} (izvorno ''Felis leo'')
* ''Plantae
** Izvorni naziv: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}}
** Reklasifikacija: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (izvorno ''Orchis pyramidalis'')
* ''Bacteria
** Izvorni naziv: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883.}}
** Reklasifikacija: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884.) Chester 1901.}} (izvorno ''Micrococcus pneumoniae'')
** Stari naziv: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann &amp; Edwards 1952.) Le Minor &amp; Popoff 1987.}}

Autorstva koja se koriste u znanstvenim nazivima također imaju različite standarde skraćivanja, ovisno o tome radi li se o biljkama ili životinjama.

==== Diversity ====
In higher taxa, and taxa where the subdivision option does not indicate number of species, the {{para|diversity}} parameter may be used.  This needs to be accompanied by {{para|diversity_link}} which links to an appropriate page, usually a ''List of ... species'' page.  See, for example, ''[[Banksia]]'': the subdivision lists only two subgenera, so the {{para|diversity}} option is used to specify the number of species.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| diversity_link = List of Quercus species
| diversity = c. 120 species
&lt;/syntaxhighlight&gt;

It is ''not'' a good idea to be too precise about the number of species. New species are still being regularly described in many groups. Moreover, changing systematic treatment is liable to alter the species number even in well-known genera. Rounding off the species number and denoting this as approximate value will help decreasing maintenance.

Use the {{para|diversity_ref}} parameter to give references for the number of species, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| diversity_ref = &lt;ref&gt;Hershler and Longley, 1986, p.&amp;nbsp;127&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Range maps ====
A range map may be included at the end of the taxobox.  This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image.  Specifying range map width is unnecessary in most cases.  See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| range_map         = Map.jpg
| range_map_upright = 1.1
| range_map_alt     = Map showing ...
| range_map_caption = Range of ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc.

You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]].

==== Synonyms ====
Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used.  The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| synonyms =
  {{Species list
  |Species1|Authority1
  |Species2|Authority2
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

[http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was &quot;preoccupied&quot;. This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]].

Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed.

Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| synonyms_ref = &lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p.&amp;nbsp;5&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Type species ====
When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used.

For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term &quot;type species&quot; does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference.

For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| type_species           = &lt;!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --&gt;
| type_species_authority =
&lt;/syntaxhighlight&gt;

This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN:

&lt;blockquote&gt;''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758&quot;; or &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)&quot;.&lt;/blockquote&gt;

If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;{{small|1=([[type species]])}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

after the species' (currently valid) name.

=== Italic page titles ===
If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.&lt;ref group=note&gt;See note 1; the title of the page will be italicized using the &lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE}}&lt;/nowiki&gt; [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as &quot;(alga)&quot; or &quot;(genus)&quot;), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).&lt;/ref&gt;  If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template.

If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used.

=== Complete blank template ===
This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short!
''Note that parameters in this template are case-sensitive.''

{{Taxobox
| color_as                        = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}}
| name                            = name
| fossil_range                    = {{fossil range|100|0}}fossil range
| image                           = Panthera tigris tigris.jpg
| image_upright                   = 0.9
| image_alt                       = image alt
| image_caption                   = image caption
| image2                          = Singapore Zoo Tigers.jpg 
| image2_upright                  = 0.9
| image2_alt                      = image2 alt
| image2_caption                  = image2 caption
| status                          = EN
| status_system                   = IUCN3.1
| status_ref                      = &lt;ref&gt;IUCN reference goes here&lt;/ref&gt;
| classification_status           = status of classification
| virus_group                     = virus group
| superdomain                     = superdomain
| unranked_superdomain            = unranked superdomain
| unranked_superdomain_authority  = unranked superdomain authority
| domain                          = domain
| domain_authority                = domain authority
| superregnum                     = superregnum
| superregnum_authority           = superregnum authority
| regnum                          = regnum
| regnum_authority                = regnum authority
| unranked_regnum                 = unranked regnum
| unranked_regnum_authority       = unranked regnum authority
| subregnum                       = subregnum
| subregnum_authority             = subregnum authority
| infraregnum                     = infraregnum
| infraregnum_authority           = infraregnum authority
| unranked_phylum                 = unranked phylum
| unranked_phylum_authority       = unranked phylum authority
| superdivisio                    = superdivisio
| superdivisio_authority          = superdivisio authority
| superphylum                     = superphylum
| superphylum_authority           = superphylum authority
| unranked_divisio                = unranked divisio
| unranked_divisio_authority      = unranked divisio authority
| divisio                         = divisio
| divisio_authority               = divisio authority
| phylum                          = phylum
| phylum_authority                = phylum authority
| subdivisio                      = subdivisio
| subdivisio_authority            = subdivisio authority
| subphylum                       = subphylum
| subphylum_authority             = subphylum authority
| infraphylum                     = infraphylum
| infraphylum_authority           = infraphylum authority
| microphylum                     = microphylum
| microphylum_authority           = microphylum authority
| nanophylum                      = nanophylum
| nanophylum_authority            = nanophylum authority
| unranked_classis                = unranked classis
| unranked_classis_authority      = unranked classis authority
| superclassis                    = superclassis
| superclassis_authority          = superclassis authority
| classis                         = classis
| classis_authority               = classis authority
| unranked_subclassis             = unranked subclassis
| unranked_subclassis_authority   = unranked subclassis authority
| subclassis                      = subclassis
| subclassis_authority            = subclassis authority
| unranked_infraclassis           = unranked infraclassis
| unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority
| infraclassis                    = infraclassis
| infraclassis_authority          = infraclassis authority
| unranked_ordo                   = unranked ordo
| unranked_ordo_authority         = unranked ordo authority
| magnordo                        = magnordo
| magnordo_authority              = magnordo authority
| superordo                       = superordo
| superordo_authority             = superordo authority
| ordo                            = ordo
| ordo_authority                  = ordo authority
| subordo                         = subordo
| subordo_authority               = subordo authority
| infraordo                       = infraordo
| infraordo_authority             = infraordo authority
| parvordo                        = parvordo
| parvordo_authority              = parvordo authority
| zoodivisio                      = zoodivisio
| zoodivisio_authority            = zoodivisio authority
| zoosectio                       = zoosectio
| zoosectio_authority             = zoosectio authority
| zoosubsectio                    = zoosubsectio
| zoosubsectio_authority          = zoosubsectio authority
| unranked_superfamilia           = unranked superfamilia
| unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority
| superfamilia                    = superfamilia
| superfamilia_authority          = superfamilia authority
| familia                         = familia
| familia_authority               = familia authority
| subfamilia                      = subfamilia
| subfamilia_authority            = subfamilia authority
| unranked_tribus                 = unranked tribus
| unranked_tribus_authority       = unranked tribus authority
| supertribus                     = supertribus
| supertribus_authority           = supertribus authority
| tribus                          = tribus
| tribus_authority                = tribus authority
| subtribus                       = subtribus
| subtribus_authority             = subtribus authority
| alliance                        = alliance
| alliance_authority              = alliance authority
| unranked_genus                  = unranked genus
| unranked_genus_authority        = genus authority
| genus                           = genus
| genus_authority                 = genus authority
| subgenus                        = subgenus
| subgenus_authority              = subgenus authority
| sectio                          = sectio
| sectio_authority                = sectio authority
| subsectio                       = subsectio
| subsectio_authority             = subsectio authority
| series                          = series
| series_authority                = series authority
| subseries                       = subseries
| subseries_authority             = subseries authority
| species_group                   = species group
| species_group_authority         = species group authority
| species_subgroup                = species subgroup
| species_subgroup_authority      = species subgroup authority
| species_complex                 = species complex
| species_complex_authority       = species complex authority
| species                         = species
| species_authority               = species authority
| subspecies                      = subspecies
| subspecies_authority            = subspecies authority
| variety                         = variety
| variety_authority               = variety authority
| forma                           = forma
| forma_authority                 = forma authority
| type_strain                     = type strain
| diversity_ref                   = &lt;ref&gt;diversity ref&lt;/ref&gt;
| diversity                       = diversity
| diversity_link                  = diversity link
| binomial                        = binomial
| binomial_authority              = binomial authority
| trinomial                       = trinomial
| trinomial_authority             = trinomial authority
| type_genus                      = type genus
| type_genus_authority            = type genus authority
| type_species                    = type species
| type_species_authority          = type species authority
| subdivision                     = subdivision
| subdivision_ranks               = subdivision ranks
| range_map                       = Pleurodeles walti dis.png
| range_map_upright               = 0.9
| range_map_alt                   = range map alt
| range_map_caption               = range map caption
| binomial2                       = binomial2
| binomial2_authority             = binomial2 authority
| range_map2                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map2_upright              = 0.9
| range_map2_alt                  = range map2 alt
| range_map2_caption              = range map2 caption
| binomial3                       = binomial3
| binomial3_authority             = binomial3 authority
| range_map3                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map3_upright              = 0.9
| range_map3_alt                  = range map3 alt
| range_map3_caption              = range map3 caption
| binomial4                       = binomial4
| binomial4_authority             = binomial4 authority
| range_map4                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map4_upright              = 0.9
| range_map4_alt                  = range map4 alt
| range_map4_caption              = range map4 caption
| synonyms_ref                    = &lt;ref&gt;synonyms ref&lt;/ref&gt;
| synonyms                        = synonyms
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taxobox
| color_as                        = 
| name                            = 
| fossil_range                    = 
| image                           = 
| image_upright                   = 
| image_alt                       = 
| image_caption                   = 
| image_caption_align             =
| image2                          = 
| image2_upright                  = 
| image2_alt                      = 
| image2_caption                  = 
| status                          = 
| status_system                   = 
| status_ref                      = 
| classification_status           = 
| virus_group                     = 
| unranked_superdomain            = 
| unranked_superdomain_authority  = 
| superdomain                     = 
| superdomain_authority           = 
| domain                          = 
| domain_authority                = 
| superregnum                     = 
| superregnum_authority           = 
| unranked_regnum                 = 
| unranked_regnum_authority       = 
| regnum                          = 
| regnum_authority                = 
| subregnum                       = 
| subregnum_authority             = 
| superdivisio                    = 
| superdivisio_authority          = 
| superphylum                     = 
| superphylum_authority           = 
| unranked_divisio                = 
| unranked_divisio_authority      =
| divisio                         = 
| divisio_authority               = 
| unranked_phylum                 = 
| unranked_phylum_authority       = 
| phylum                          = 
| phylum_authority                =
| subdivisio                      = 
| subdivisio_authority            = 
| subphylum                       = 
| subphylum_authority             = 
| infraphylum                     = 
| infraphylum_authority           = 
| microphylum                     = 
| microphylum_authority           = 
| nanophylum                      = 
| nanophylum_authority            = 
| superclassis                    = 
| superclassis_authority          = 
| unranked_classis                = 
| unranked_classis_authority      = 
| classis                         = 
| classis_authority               = 
| unranked_subclassis             = 
| unranked_subclassis_authority   = 
| subclassis                      = 
| subclassis_authority            = 
| unranked_infraclassis           = 
| unranked_infraclassis_authority = 
| infraclassis                    = 
| infraclassis_authority          = 
| magnordo                        = 
| magnordo_authority              = 
| superordo                       = 
| superordo_authority             = 
| unranked_ordo                   = 
| unranked_ordo_authority         = 
| ordo                            = 
| ordo_authority                  = 
| subordo                         = 
| subordo_authority               = 
| infraordo                       = 
| infraordo_authority             = 
| parvordo                        = 
| parvordo_authority              = 
| zoodivisio                      = 
| zoodivisio_authority            = 
| zoosectio                       = 
| zoosectio_authority             = 
| zoosubsectio                    = 
| zoosubsectio_authority          = 
| unranked_superfamilia           = 
| unranked_superfamilia_authority = 
| superfamilia                    = 
| superfamilia_authority          = 
| familia                         = 
| familia_authority               = 
| subfamilia                      = 
| subfamilia_authority            = 
| supertribus                     = 
| supertribus_authority           = 
| unranked_tribus                 = 
| unranked_tribus_authority       = 
| tribus                          = 
| tribus_authority                = 
| subtribus                       = 
| subtribus_authority             = 
| alliance                        = 
| alliance_authority              = 
| unranked_genus                  = 
| unranked_genus_authority        = 
| genus                           = 
| genus_authority                 = 
| subgenus                        = 
| subgenus_authority              = 
| sectio                          = 
| sectio_authority                = 
| subsectio                       = 
| subsectio_authority             = 
| series                          = 
| series_authority                = 
| subseries                       = 
| subseries_authority             = 
| species_group                   = 
| species_group_authority         = 
| species_subgroup                = 
| species_subgroup_authority      = 
| species_complex                 = 
| species_complex_authority       = 
| species                         = 
| species_authority               = 
| subspecies                      = 
| subspecies_authority            = 
| variety                         = 
| variety_authority               = 
| forma                           = 
| forma_authority                 = 
| binomial                        = 
| binomial_authority              = 
| trinomial                       = 
| trinomial_authority             = 
| type_genus                      = 
| type_genus_authority            = 
| type_species                    = 
| type_species_authority          = 
| type_strain                     = 
| subdivision                     = 
| subdivision_ranks               = 
| diversity_ref                   = 
| diversity                       = 
| diversity_link                  = 
| range_map                       = 
| range_map_upright               = 
| range_map_alt                   = 
| range_map_caption               = 
| binomial2                       = 
| binomial2_authority             = 
| range_map2                      = 
| range_map2_upright              = 
| range_map2_alt                  = 
| range_map2_caption              = 
| binomial3                       = 
| binomial3_authority             = 
| range_map3                      = 
| range_map3_upright              = 
| range_map3_alt                  = 
| range_map3_caption              = 
| binomial4                       = 
| binomial4_authority             = 
| range_map4                      = 
| range_map4_upright              = 
| range_map4_alt                  = 
| range_map4_caption              = 
| synonyms_ref                    = 
| synonyms                        = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== All parameters ===
The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the &quot;[[#Complete blank template|Complete blank template]]&quot;.

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; &lt;!--this table uses end-of-line &quot;&lt;tr&gt;&quot; to split rows. --&gt;
|+Parameters for Template:Taxobox
!scope=&quot;col&quot;|Parameter
!scope=&quot;col&quot;|Usage
|-
!scope=&quot;row&quot;| color_as
| color code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| name
| name defaults to &lt;nowiki&gt;{{PAGENAME}}&lt;/nowiki&gt;&lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status
| conservation status code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_system
| status-system type    &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_ref
| status reference &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| regnum 
| (standard) kingdom name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum 
| (standard) phylum name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| classis
| (standard) class name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| ordo   
| (standard) order name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| familia
| (standard) family name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| genus  
| (standard) genus name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| species
| (standard) species name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| fossil_range
| (as shown at top of box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_upright   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_alt       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_caption   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_upright  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_alt      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_caption  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classification_status
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| virus_group     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain_ authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| regnum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classis_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| ordo_authority        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| familia_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| genus_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma                 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_ref         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_link        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| type_species          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_species_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision_ranks     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_strain           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map          
| 1st map, bottom of box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_upright  
| 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_alt      
| 1st map ALT= text&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_caption  
| 1st caption, under picture&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2         
| 2nd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_upright 
| 2nd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_alt     
| 2nd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_caption 
| 2nd map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3         
| 3rd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_upright 
| 3rd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_alt     
| 3rd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_caption 
| 3rd maq caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4         
| 4th map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_upright 
| 4th map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_alt     
| 4th map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_caption 
| 4th map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms_ref
| reference for synonyms &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms    
| (as at bottom of box)
|}

=== Articles lacking taxoboxes ===
For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''&lt;nowiki&gt;{{Missing-taxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' or '''&lt;nowiki&gt;{{needtaxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' at the top of the ''talk'' page.

=== Microformat ===
{{UF-species}}

===Template Data===
{{TemplateData header}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;An infobox for plants, animals and other biological taxa&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;block&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;name&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Name&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;image&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Use image_upright&quot;
		},
		&quot;image_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale to display the image at. e.g. 1.1&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption displayed under the image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_caption_align&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption alignment&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kingdom&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Phylum&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Class/classis taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Order/ordo taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;familia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Family&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Family/familia taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the range in words&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_system&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status system&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status reference&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Reference for status &lt;ref&gt;{{Cite journal|...}}&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;extinct&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Year of extinction&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Year of extinction, if known&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;fossil_range&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Fossil range&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;virus_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Virus group&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain Authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;domain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Domain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked kingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superdivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdivision&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked phylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;microphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Microphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;nanophylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Nanophylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;magnordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Magnorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Generally used for flowering plants using the APG IV system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;infraordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;parvordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;parvordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoodivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoodivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the division used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the section used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosubsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosubsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology,  a different rank to the subsection used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;supertribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;supertribus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;unranked_tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;unranked tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subtribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subtribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;alliance&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;alliance&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Displays as a rank between subtribe and genus. &quot;
		},
		&quot;unranked_genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked genus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;subgenus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subgenus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;sectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Section&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosubsectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;series&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Series&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subseries&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subseries&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species group&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_subgroup&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species subgroup&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_complex&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species complex&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subspecies&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subspecies&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;variety&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;variety&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;use varietas&quot;
		},
		&quot;forma&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;form&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, not in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority for a trinomial.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}&lt;br/&gt; ''species2'' {{small|1=Authority2}}&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms ref&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;References for the synonym lists, e.g.&lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p. 5&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority for the type species, don't use parenthesis.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classification_status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Classification status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision_ranks&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision ranks&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]&lt;br/&gt; [[Family2]]&lt;br/&gt; [[Family3]]&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A second image, only use in rare circumstances.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Deprecated. Width of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;image2_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the second image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption to display under the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of second binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of third binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of fourth binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map3_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Forth map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map4_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the fourth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;color_as&quot;: {
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)&quot;,
			&quot;example&quot;: &quot;Animalia&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;genus_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus authority&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;color&quot;: {
			&quot;deprecated&quot;: true,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	},
	&quot;paramOrder&quot;: [
		&quot;name&quot;,
		&quot;fossil_range&quot;,
		&quot;image&quot;,
		&quot;image_width&quot;,
		&quot;image_upright&quot;,
		&quot;image_alt&quot;,
		&quot;image_caption&quot;,
		&quot;image_caption_align&quot;,
		&quot;status&quot;,
		&quot;status_system&quot;,
		&quot;status_ref&quot;,
		&quot;extinct&quot;,
		&quot;virus_group&quot;,
		&quot;unranked_superdomain&quot;,
		&quot;superdomain&quot;,
		&quot;superdomain_authority&quot;,
		&quot;domain&quot;,
		&quot;superregnum&quot;,
		&quot;unranked_regnum&quot;,
		&quot;regnum&quot;,
		&quot;subregnum&quot;,
		&quot;superdivisio&quot;,
		&quot;unranked_divisio&quot;,
		&quot;divisio&quot;,
		&quot;superphylum&quot;,
		&quot;unranked_phylum&quot;,
		&quot;phylum&quot;,
		&quot;subphylum&quot;,
		&quot;infraphylum&quot;,
		&quot;microphylum&quot;,
		&quot;nanophylum&quot;,
		&quot;superclassis&quot;,
		&quot;unranked_classis&quot;,
		&quot;classis&quot;,
		&quot;unranked_subclassis&quot;,
		&quot;subclassis&quot;,
		&quot;unranked_infraclassis&quot;,
		&quot;infraclassis&quot;,
		&quot;superordo&quot;,
		&quot;unranked_ordo&quot;,
		&quot;ordo&quot;,
		&quot;subordo&quot;,
		&quot;infraordo&quot;,
		&quot;unranked_superfamilia&quot;,
		&quot;superfamilia&quot;,
		&quot;familia&quot;,
		&quot;subfamilia&quot;,
		&quot;supertribus&quot;,
		&quot;unranked_tribus&quot;,
		&quot;tribus&quot;,
		&quot;subtribus&quot;,
		&quot;unranked_genus&quot;,
		&quot;genus&quot;,
		&quot;genus_authority&quot;,
		&quot;subgenus&quot;,
		&quot;sectio&quot;,
		&quot;subsectio&quot;,
		&quot;series&quot;,
		&quot;subseries&quot;,
		&quot;species_group&quot;,
		&quot;species_subgroup&quot;,
		&quot;species_complex&quot;,
		&quot;species&quot;,
		&quot;binomial&quot;,
		&quot;binomial_authority&quot;,
		&quot;subspecies&quot;,
		&quot;variety&quot;,
		&quot;forma&quot;,
		&quot;trinomial&quot;,
		&quot;trinomial_authority&quot;,
		&quot;range_map&quot;,
		&quot;range_map_width&quot;,
		&quot;range_map_alt&quot;,
		&quot;range_map_caption&quot;,
		&quot;magnordo&quot;,
		&quot;parvordo&quot;,
		&quot;zoodivisio&quot;,
		&quot;zoosectio&quot;,
		&quot;zoosubsectio&quot;,
		&quot;alliance&quot;,
		&quot;synonyms&quot;,
		&quot;synonyms_ref&quot;,
		&quot;type_species&quot;,
		&quot;type_species_authority&quot;,
		&quot;classification_status&quot;,
		&quot;subdivision_ranks&quot;,
		&quot;subdivision&quot;,
		&quot;image2&quot;,
		&quot;image2_width&quot;,
		&quot;image2_upright&quot;,
		&quot;image2_alt&quot;,
		&quot;image2_caption&quot;,
		&quot;binomial2&quot;,
		&quot;binomial2_authority&quot;,
		&quot;binomial3&quot;,
		&quot;binomial3_authority&quot;,
		&quot;binomial4&quot;,
		&quot;binomial4_authority&quot;,
		&quot;range_map2&quot;,
		&quot;range_map2_width&quot;,
		&quot;range_map2_alt&quot;,
		&quot;range_map2_caption&quot;,
		&quot;range_map3&quot;,
		&quot;range_map3_width&quot;,
		&quot;range_map3_alt&quot;,
		&quot;range_map3_caption&quot;,
		&quot;range_map4&quot;,
		&quot;range_map4_width&quot;,
		&quot;range_map4_alt&quot;,
		&quot;range_map4_caption&quot;,
		&quot;color_as&quot;,
		&quot;color&quot;
	]
}
&lt;/templatedata&gt;

== Pomoćni i povezani šabloni ==
* [[Šablon:Taxobox/core]]
** [[Šablon:Taxobox/species]]
** [[Šablon:Taksonomija]]
* [[Modul:Autotaxobox]]
* [[Šablon:Taksokvir boja]]
** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]]
** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]]
* [[Šablon:Taksokvir ime]]
* [[Šablon:Taxonbar/candidate]]

== Tracking categories ==
Hidden category added by {{tl|Taxobox}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}:
* {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}}
* {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}}
* {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}}
* {{Category link with count|Invalid conservation status}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}}
Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}:
* {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}}
* {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}}

== Povezano ==
* [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]]
* [[Wikipedija:Stilski priručnik]]
* {{tl|Paraphyletic group}}
* [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]]
** {{tl|Speciesbox}}
** {{tl|Automatski taksokvir}}

&lt;div style=&quot;display: none&quot;&gt;{{reflist}}&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
[[Category:Šabloni Taksokvira| ]]
}}&lt;/includeonly&gt; &lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>obombyfbvzbbd3mckcv671ivvovssl5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:DreamRimmer</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4724756</id>
    <redirect title="Korisnik:Morogris" />
    <revision>
      <id>42679633</id>
      <parentid>42679417</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:39:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Korisnik:Morogris]]</comment>
      <origin>42679633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3xpchhn6a41c93zf5z13fzm5x870dqj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Korisnik:Morogris]]</text>
      <sha1>3xpchhn6a41c93zf5z13fzm5x870dqj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:DreamRimmer</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4724757</id>
    <redirect title="Razgovor s korisnikom:Morogris" />
    <revision>
      <id>42679634</id>
      <parentid>42679419</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T12:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Razgovor s korisnikom:Morogris]]</comment>
      <origin>42679634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="rtqwd8f5xvsncss7oadu994t8cykih0" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Morogris]]</text>
      <sha1>rtqwd8f5xvsncss7oadu994t8cykih0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bila Cerkva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724760</id>
    <revision>
      <id>42679654</id>
      <timestamp>2026-08-19T16:00:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>42679654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4743" sha1="1oc6tvvorn8hiud5zuw9pfsgl1gb8h4" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Bila Cerkva
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = Біла Церква
| izvorno_ime_jezik           = uk
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Р5Церква Марії Магдалини1.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Flag of Bila Cerkva.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Bila Tserkva gerb.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Ukrajina
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|49.807401|N|30.118208|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Ukrajina]]
| podjela_vrsta1              = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                = [[Kijevska oblast|Kijevska]]
| podjela_vrsta2              = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]]
| podjela_ime2                = [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovski]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 148 m
| površina_ukupno             = 34,72
| stanovništvo_datum          = 2022 (procjena)
| stanovništvo_ukupno         = 207273
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 09100-09117
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = (+380) 4563
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Bila Cerkva''' ({{jez-uk|Біла Церква}}) je [[Ukrajina|ukrajinski]] [[grad]] koji se nalazi u [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovskom rajonu]] ([[Kijevska oblast]]). Služi kao administrativno središte &quot;urbane [[Gromada|hromade]]&quot; (teritorijalne zajednice) Bila Cerkva, jedne od ukrajinskih teritorijalnih zajednica.

== Opće osobine ==
Grad se nalazi u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao je 200.131 stanovnika. Izvorno naselje datira iz [[1032.]] godine i nosilo je naziv &quot;Jurjev&quot; ({{jez-uk|Юр'їв}}, {{jez-ru|Юрьев}}). Današnje ime grada znači &quot;[[Bijelo|bijela]] [[crkva]]&quot; i odnosi se na bijelu [[Katedrala|katedralu]] koja je postojala u Jurjevu  u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i koja je nestala. Grad ima važnu geostratešku ulogu jer se nalazi na izravnoj prometnici koja povezuje [[Kijev]] s [[Odesa|Odesom]] na jugu ([[Cesta M05 (Ukrajina)|M05]]). Bila Cerkva se nalazi oko 86 kilometara južno od Kijeva. Riječ je o značajnom vojnom centru u kojem su smješteni jedna pukovnija i jedna vojna baza. Grad je također razio jedan važan i dinamičan industrijski centar koji predstavlja prirodni nastavak kijevske metropole.

== Značajne osobe ==
* [[Berta Borodkina]], službenica;
* [[Róża Czacka]]], katolička redovnica;
* [[Artur Dmitrijev]], umjetnički klizač;
* [[Vladimir Kislicin]], časnik Carske ruske vojske te zapovjednik [[Bijela armija|Bijele armije]];
* [[Aleksandr Medved]], hrvač;
* [[Ljudmila Pavličenko]], snajperista iz [[Crvena armija|Crvene armije]];
* [[Yossele Rosenblatt]], jevrejski muzičar;

{{commonscat|Bila Tserkva}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Церква св. Марії Магдалини та жіночий монастир в м. Біла Церква.jpg|Crkva sv. Marije Magdalene
Костел Іоанна Предтечі (по центру) поряд з церквою Марії Магдалини (зліва) та Георгія Побідоносця (справа), Біла Церква.jpg|Centar grada
Костел Іоанна Предтечі на Замковій горі, Біла Церква, вечірній вид.jpg|Centar grada
Бульвар 50-річчя Перемоги у Білій Церкві.jpg|Bulevar pobjede
Вулиця Славіна Біла Церква3.jpg|Stambene zgrade
Stadium &quot;Trudovi rezervy&quot; - panoramio.jpg|Stadion &quot;Trudovi rezervij&quot;
&lt;/gallery&gt;

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>1oc6tvvorn8hiud5zuw9pfsgl1gb8h4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679656</id>
      <parentid>42679654</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T16:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4809" sha1="rus74e46r9wem5874x0lvv2pnowoc12" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Bila Cerkva
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = Біла Церква
| izvorno_ime_jezik           = uk
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Р5Церква Марії Магдалини1.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Flag of Bila Cerkva.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Bila Tserkva gerb.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Ukrajina
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|49.807401|N|30.118208|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Ukrajina]]
| podjela_vrsta1              = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                = [[Kijevska oblast|Kijevska]]
| podjela_vrsta2              = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]]
| podjela_ime2                = [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovski]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 148 m
| površina_ukupno             = 34,72
| stanovništvo_datum          = 2022 (procjena)
| stanovništvo_ukupno         = 207273
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 09100-09117
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = (+380) 4563
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Bila Cerkva''' ({{jez-uk|Біла Церква}}) je [[Ukrajina|ukrajinski]] [[grad]] koji se nalazi u [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovskom rajonu]] ([[Kijevska oblast]]). Služi kao administrativno središte &quot;urbane [[Gromada|hromade]]&quot; (teritorijalne zajednice) Bila Cerkva, jedne od ukrajinskih teritorijalnih zajednica.

== Opće osobine ==
Grad se nalazi u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao je 200.131 stanovnika. Izvorno naselje datira iz [[1032.]] godine i nosilo je naziv &quot;Jurjev&quot; ({{jez-uk|Юр'їв}}, {{jez-ru|Юрьев}}). Današnje ime grada znači &quot;[[Bijelo|bijela]] [[crkva]]&quot; i odnosi se na bijelu [[Katedrala|katedralu]] koja je postojala u Jurjevu  u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i koja je nestala. Grad ima važnu geostratešku ulogu jer se nalazi na izravnoj prometnici koja povezuje [[Kijev]] s [[Odesa|Odesom]] na jugu ([[Cesta M05 (Ukrajina)|M05]]). Bila Cerkva se nalazi oko 86 kilometara južno od Kijeva. Riječ je o značajnom vojnom centru u kojem su smješteni jedna pukovnija i jedna vojna baza. Grad je također razio jedan važan i dinamičan industrijski centar koji predstavlja prirodni nastavak kijevske metropole.

== Značajne osobe ==
* [[Berta Borodkina]], službenica;
* [[Róża Czacka]]], katolička redovnica;
* [[Artur Dmitrijev]], umjetnički klizač;
* [[Vladimir Kislicin]], časnik Carske ruske vojske te zapovjednik [[Bijela armija|Bijele armije]];
* [[Aleksandr Medved]], hrvač;
* [[Ljudmila Pavličenko]], snajperista iz [[Crvena armija|Crvene armije]];
* [[Yossele Rosenblatt]], jevrejski muzičar.

== Povezano ==
* [[Lista gradova u Ukrajini|Gradovi u Ukrajini]]

{{commonscat|Bila Tserkva}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Церква св. Марії Магдалини та жіночий монастир в м. Біла Церква.jpg|Crkva sv. Marije Magdalene
Костел Іоанна Предтечі (по центру) поряд з церквою Марії Магдалини (зліва) та Георгія Побідоносця (справа), Біла Церква.jpg|Centar grada
Костел Іоанна Предтечі на Замковій горі, Біла Церква, вечірній вид.jpg|Centar grada
Бульвар 50-річчя Перемоги у Білій Церкві.jpg|Bulevar pobjede
Вулиця Славіна Біла Церква3.jpg|Stambene zgrade
Stadium &quot;Trudovi rezervy&quot; - panoramio.jpg|Stadion &quot;Trudovi rezervij&quot;
&lt;/gallery&gt;

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>rus74e46r9wem5874x0lvv2pnowoc12</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679708</id>
      <parentid>42679656</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T20:40:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42679708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4808" sha1="jhf7zqkndukpdkg6mbr1ilqqm3ekg1s" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Bila Cerkva
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = Біла Церква
| izvorno_ime_jezik           = uk
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Р5Церква Марії Магдалини1.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Flag of Bila Cerkva.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Bila Tserkva gerb.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Ukrajina
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|49.807401|N|30.118208|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Ukrajina]]
| podjela_vrsta1              = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                = [[Kijevska oblast|Kijevska]]
| podjela_vrsta2              = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]]
| podjela_ime2                = [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovski]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 148 m
| površina_ukupno             = 34,72
| stanovništvo_datum          = 2022 (procjena)
| stanovništvo_ukupno         = 207273
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 09100-09117
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = (+380) 4563
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Bila Cerkva''' ({{jez-uk|Біла Церква}}) je [[Ukrajina|ukrajinski]] [[grad]] koji se nalazi u [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovskom rajonu]] ([[Kijevska oblast]]). Služi kao administrativno središte &quot;urbane [[Gromada|hromade]]&quot; (teritorijalne zajednice) Bila Cerkva, jedne od ukrajinskih teritorijalnih zajednica.

== Opće osobine ==
Grad se nalazi u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao je 200.131 stanovnika. Izvorno naselje datira iz [[1032.]] godine i nosilo je naziv &quot;Jurjev&quot; ({{jez-uk|Юр'їв}}, {{jez-ru|Юрьев}}). Današnje ime grada znači &quot;[[Bijelo|bijela]] [[crkva]]&quot; i odnosi se na bijelu [[Katedrala|katedralu]] koja je postojala u Jurjevu  u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i koja je nestala. Grad ima važnu geostratešku ulogu jer se nalazi na izravnoj prometnici koja povezuje [[Kijev]] s [[Odesa|Odesom]] na jugu ([[Cesta M05 (Ukrajina)|M05]]). Bila Cerkva se nalazi oko 86 kilometara južno od Kijeva. Riječ je o značajnom vojnom centru u kojem su smješteni jedna pukovnija i jedna vojna baza. Grad je također razio jedan važan i dinamičan industrijski centar koji predstavlja prirodni nastavak kijevske metropole.

== Značajne osobe ==
* [[Berta Borodkina]], službenica;
* [[Róża Czacka]], katolička redovnica;
* [[Artur Dmitrijev]], umjetnički klizač;
* [[Vladimir Kislicin]], časnik Carske ruske vojske te zapovjednik [[Bijela armija|Bijele armije]];
* [[Aleksandr Medved]], hrvač;
* [[Ljudmila Pavličenko]], snajperista iz [[Crvena armija|Crvene armije]];
* [[Yossele Rosenblatt]], jevrejski muzičar.

== Povezano ==
* [[Lista gradova u Ukrajini|Gradovi u Ukrajini]]

{{commonscat|Bila Tserkva}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Церква св. Марії Магдалини та жіночий монастир в м. Біла Церква.jpg|Crkva sv. Marije Magdalene
Костел Іоанна Предтечі (по центру) поряд з церквою Марії Магдалини (зліва) та Георгія Побідоносця (справа), Біла Церква.jpg|Centar grada
Костел Іоанна Предтечі на Замковій горі, Біла Церква, вечірній вид.jpg|Centar grada
Бульвар 50-річчя Перемоги у Білій Церкві.jpg|Bulevar pobjede
Вулиця Славіна Біла Церква3.jpg|Stambene zgrade
Stadium &quot;Trudovi rezervy&quot; - panoramio.jpg|Stadion &quot;Trudovi rezervij&quot;
&lt;/gallery&gt;

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>jhf7zqkndukpdkg6mbr1ilqqm3ekg1s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679748</id>
      <parentid>42679708</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:23:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4807" sha1="4yu3ipfszdppn3apy52b9reppy8j2h2" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Bila Cerkva
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = Біла Церква
| izvorno_ime_jezik           = uk
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Р5Церква Марії Магдалини1.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Flag of Bila Cerkva.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Bila Tserkva gerb.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Ukrajina
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|49.807401|N|30.118208|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Ukrajina]]
| podjela_vrsta1              = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                = [[Kijevska oblast|Kijevska]]
| podjela_vrsta2              = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]]
| podjela_ime2                = [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovski]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 148 m
| površina_ukupno             = 34,72
| stanovništvo_datum          = 2022, procjena
| stanovništvo_ukupno         = 207273
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 09100-09117
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = (+380) 4563
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Bila Cerkva''' ({{jez-uk|Біла Церква}}) je [[Ukrajina|ukrajinski]] [[grad]] koji se nalazi u [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovskom rajonu]] ([[Kijevska oblast]]). Služi kao administrativno središte &quot;urbane [[Gromada|hromade]]&quot; (teritorijalne zajednice) Bila Cerkva, jedne od ukrajinskih teritorijalnih zajednica.

== Opće osobine ==
Grad se nalazi u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao je 200.131 stanovnika. Izvorno naselje datira iz [[1032.]] godine i nosilo je naziv &quot;Jurjev&quot; ({{jez-uk|Юр'їв}}, {{jez-ru|Юрьев}}). Današnje ime grada znači &quot;[[Bijelo|bijela]] [[crkva]]&quot; i odnosi se na bijelu [[Katedrala|katedralu]] koja je postojala u Jurjevu  u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i koja je nestala. Grad ima važnu geostratešku ulogu jer se nalazi na izravnoj prometnici koja povezuje [[Kijev]] s [[Odesa|Odesom]] na jugu ([[Cesta M05 (Ukrajina)|M05]]). Bila Cerkva se nalazi oko 86 kilometara južno od Kijeva. Riječ je o značajnom vojnom centru u kojem su smješteni jedna pukovnija i jedna vojna baza. Grad je također razio jedan važan i dinamičan industrijski centar koji predstavlja prirodni nastavak kijevske metropole.

== Značajne osobe ==
* [[Berta Borodkina]], službenica;
* [[Róża Czacka]], katolička redovnica;
* [[Artur Dmitrijev]], umjetnički klizač;
* [[Vladimir Kislicin]], časnik Carske ruske vojske te zapovjednik [[Bijela armija|Bijele armije]];
* [[Aleksandr Medved]], hrvač;
* [[Ljudmila Pavličenko]], snajperista iz [[Crvena armija|Crvene armije]];
* [[Yossele Rosenblatt]], jevrejski muzičar.

== Povezano ==
* [[Lista gradova u Ukrajini|Gradovi u Ukrajini]]

{{commonscat|Bila Tserkva}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Церква св. Марії Магдалини та жіночий монастир в м. Біла Церква.jpg|Crkva sv. Marije Magdalene
Костел Іоанна Предтечі (по центру) поряд з церквою Марії Магдалини (зліва) та Георгія Побідоносця (справа), Біла Церква.jpg|Centar grada
Костел Іоанна Предтечі на Замковій горі, Біла Церква, вечірній вид.jpg|Centar grada
Бульвар 50-річчя Перемоги у Білій Церкві.jpg|Bulevar pobjede
Вулиця Славіна Біла Церква3.jpg|Stambene zgrade
Stadium &quot;Trudovi rezervy&quot; - panoramio.jpg|Stadion &quot;Trudovi rezervij&quot;
&lt;/gallery&gt;

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>4yu3ipfszdppn3apy52b9reppy8j2h2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679749</id>
      <parentid>42679748</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4805" sha1="c094ekfie72e8h5crcjpey43knkciag" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Bila Cerkva
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = Біла Церква
| izvorno_ime_jezik           = uk
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Р5Церква Марії Магдалини1.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Flag of Bila Cerkva.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Bila Tserkva gerb.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Ukrajina
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|49.807401|N|30.118208|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Ukrajina]]
| podjela_vrsta1              = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| podjela_ime1                = [[Kijevska oblast|Kijevska]]
| podjela_vrsta2              = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]]
| podjela_ime2                = [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovski]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 148
| površina_ukupno             = 34,72
| stanovništvo_datum          = 2022, procjena
| stanovništvo_ukupno         = 207273
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 09100-09117
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = (+380) 4563
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Bila Cerkva''' ({{jez-uk|Біла Церква}}) je [[Ukrajina|ukrajinski]] [[grad]] koji se nalazi u [[Bilocerkovski rajon|Bilocerkovskom rajonu]] ([[Kijevska oblast]]). Služi kao administrativno središte &quot;urbane [[Gromada|hromade]]&quot; (teritorijalne zajednice) Bila Cerkva, jedne od ukrajinskih teritorijalnih zajednica.

== Opće osobine ==
Grad se nalazi u središnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao je 200.131 stanovnika. Izvorno naselje datira iz [[1032.]] godine i nosilo je naziv &quot;Jurjev&quot; ({{jez-uk|Юр'їв}}, {{jez-ru|Юрьев}}). Današnje ime grada znači &quot;[[Bijelo|bijela]] [[crkva]]&quot; i odnosi se na bijelu [[Katedrala|katedralu]] koja je postojala u Jurjevu  u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] i koja je nestala. Grad ima važnu geostratešku ulogu jer se nalazi na izravnoj prometnici koja povezuje [[Kijev]] s [[Odesa|Odesom]] na jugu ([[Cesta M05 (Ukrajina)|M05]]). Bila Cerkva se nalazi oko 86 kilometara južno od Kijeva. Riječ je o značajnom vojnom centru u kojem su smješteni jedna pukovnija i jedna vojna baza. Grad je također razio jedan važan i dinamičan industrijski centar koji predstavlja prirodni nastavak kijevske metropole.

== Značajne osobe ==
* [[Berta Borodkina]], službenica;
* [[Róża Czacka]], katolička redovnica;
* [[Artur Dmitrijev]], umjetnički klizač;
* [[Vladimir Kislicin]], časnik Carske ruske vojske te zapovjednik [[Bijela armija|Bijele armije]];
* [[Aleksandr Medved]], hrvač;
* [[Ljudmila Pavličenko]], snajperista iz [[Crvena armija|Crvene armije]];
* [[Yossele Rosenblatt]], jevrejski muzičar.

== Povezano ==
* [[Lista gradova u Ukrajini|Gradovi u Ukrajini]]

{{commonscat|Bila Tserkva}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Церква св. Марії Магдалини та жіночий монастир в м. Біла Церква.jpg|Crkva sv. Marije Magdalene
Костел Іоанна Предтечі (по центру) поряд з церквою Марії Магдалини (зліва) та Георгія Побідоносця (справа), Біла Церква.jpg|Centar grada
Костел Іоанна Предтечі на Замковій горі, Біла Церква, вечірній вид.jpg|Centar grada
Бульвар 50-річчя Перемоги у Білій Церкві.jpg|Bulevar pobjede
Вулиця Славіна Біла Церква3.jpg|Stambene zgrade
Stadium &quot;Trudovi rezervy&quot; - panoramio.jpg|Stadion &quot;Trudovi rezervij&quot;
&lt;/gallery&gt;

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>c094ekfie72e8h5crcjpey43knkciag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bugarija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724761</id>
    <redirect title="Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679703</id>
      <timestamp>2026-08-19T20:07:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bugarska]]</comment>
      <origin>42679703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qq9df9los63patfdll6qko7moq6w7rq" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Bugarska]]</text>
      <sha1>qq9df9los63patfdll6qko7moq6w7rq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Бугарија</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724762</id>
    <redirect title="Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679704</id>
      <timestamp>2026-08-19T20:08:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bugarska]]</comment>
      <origin>42679704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qq9df9los63patfdll6qko7moq6w7rq" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Bugarska]]</text>
      <sha1>qq9df9los63patfdll6qko7moq6w7rq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vedrana Rudan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724763</id>
    <revision>
      <id>42679745</id>
      <timestamp>2026-08-19T22:15:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>n/č - preuzeto i dopunjeno iz sr.wikija verzijom članka od 19. augusta 2026.</comment>
      <origin>42679745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11776" sha1="ovq3jga7jec85vde8yzsokyaevoog22" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Vedrana Rudan
| slika = Vedrana Rudan (2015).jpg
| širina_slike  = 280px
| opis = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]]
| datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]]
| alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka
| zanimanje =
| jezik = 
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Uho, grlo, nož'' (2002)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja. Bila je borac za [[ljudska prava]].

== Biografija ==
Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;&gt;{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}&lt;/ref&gt; 

[[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]]. Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.&lt;ref name=&quot;kosmo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: &quot;Jugoslawien ist lebendiger denn je&quot;|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U prvom braku je, prema sopstvenom svedočenju, 14 godina trpela nasilje.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt; Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su &quot;[[Feral Tribune]]&quot;, &quot;[[Slobodna Dalmacija]]&quot;, &quot;[[Novi list]]&quot; i &quot;[[Jutarnji list]]&quot; — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;/&gt;

Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref name=&quot;Thompson1999&quot;&gt;{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Pisala je za &quot;[[Nacional]]&quot;, najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;/&gt; Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;State2009&quot;&gt;{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog &quot;Kako umrijeti bez stresa&quot;. Prestala je da ga piše [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst &quot;Odustajem&quot; pročitan je oko 50.000 puta.&lt;ref name=&quot;indexhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.&lt;ref name=&quot;derk&quot;&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva]]&quot; [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: &quot;Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala.&quot;&lt;ref name=&quot;nu2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti.

== Delo ==
Pisala je kolumnu &quot;Zloće i povrće&quot; za nedeljnik &quot;Nacional&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.&lt;ref name=&quot;laguna&quot;&gt;{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Prvi roman &quot;Uho, grlo, nož&quot; (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.&lt;ref name=&quot;guardnight&quot;&gt;{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Drugi roman &quot;Ljubav na poslednji pogled&quot; (2003.) je snažna ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;&gt;{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Crnci u Firenci&quot; (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom &quot;[[American Beauty (film)|Američka lepota]]&quot;.&lt;ref name=&quot;pogacnik&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Zbirka kolumni &quot;Kad je žena kurva, kad je muškarac peder&quot; (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom &quot;Kurva&quot; u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].&lt;ref name=&quot;szssplit&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Kurva&quot; napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Roman &quot;Dabogda te majka rodila&quot; (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt;

{{div col|colwidth=50%}}
* ''Uho, grlo, nož'' (2002.)
* ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.)
* ''Ja, nevjernica'' (2005.)
* ''Crnci u Firenci'' (2006)
* ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.)
* ''Strah od pletenja'' (2009.)
* ''Dabogda te majka rodila'' (2010.)
* ''Kosturi okruga Medison'' (2012.)
* ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.)
* ''Amaruši'' (2013.)
* ''Zašto psujem'' (2015.)
* ''Muškarac u grlu'' (2016.)
* ''Život bez krpelja'' (2018.)
* ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.)
* ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.)
* ''Puding od vanilije'' (2021.)
* ''Doživotna robija'' (2022.)
* ''Besplatna dostava'' (2023.)
* ''Umrijeti bez stresa'' (2024.)
{{div col end}}

== Stavovi ==
Pojedini mediji optuživali su Rudan za [[antisemitizam]]. U kolumni za &quot;Nacional&quot; pisala je da hrvatski Jevreji hrvatske nacionaliste etiketiraju kao fašiste, dok istovremeno podržavaju one koji imaju bliske veze s Izraelom.&lt;ref name=&quot;NYT2007&quot;&gt;{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2007/07/02/world/europe/02croatia.html?_r=0|title=Fascist Overtones From Blithely Oblivious Rock Fans|last=Wood|first=Nicholas|date=2. 7. 2007.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 2009. na Dan sećanja na holokaust na Novoj TV uporedila je stanje u Gazi s holokaustom, zbog čega je prekinuta njena saradnja s tom televizijom; Rudan je tvrdila da je razlog članstvo vlasnika Nove TV u Svetskom jevrejskom kongresu.&lt;ref name=&quot;State2009&quot;/&gt; Više puta je [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] nazivala „zločinačkom organizacijom“.&lt;ref name=&quot;lupiga&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.lupiga.com/vijesti/vedrana-rudan-katolicka-crkva-je-skupina-razbojnika|title=Vedrana Rudan: Katolička Crkva je skupina razbojnika|website=Lupiga.com|date=1. 3. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

U kolumnama je često optuživala [[Sjedinjene Američke Države]] za podsticanje ratnih sukoba i nemira u svetu; kritički se odnosila prema [[Barak Obama|Baraku Obami]] i [[Džo Bajden|Džou Bajdenu]], dok je iskazivala simpatije prema [[Donald Tramp|Donaldu Trampu]].&lt;ref name=&quot;hirosima&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/hirosima-na-balkanu/|title=Hirošima na Balkanu|website=Rudan.info|date=31. 1. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|Rat u Ukrajini 2022.]] smatrala je sukobom Rusije i SAD, a odgovornost SAD većom od ruske.&lt;ref name=&quot;vecernji2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vedrana-rudan-meni-se-j-za-ukrajinu-zelenski-svoje-vile-u-inozemstvu-iznajmljuje-rusima-1614994|title=Vedrana Rudan: 'Meni se j*** za Ukrajinu, Zelenski svoje vile u inozemstvu iznajmljuje Rusima'|website=Večernji list|date=6. 9. 2022.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Protivila se usvajanju dece iz siromašnih zemalja, povezujući takve prakse s kriminalom i rasizmom.

== Povezano ==
* [[Hrvatska književnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan]
* [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu &quot;Nacional&quot;]
* [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)]
* [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)]
* [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)]

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]]
[[Kategorija:Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]]</text>
      <sha1>ovq3jga7jec85vde8yzsokyaevoog22</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679750</id>
      <parentid>42679745</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:25:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11758" sha1="bdsyiv3blo7euy27m6eqbz0am7xro51" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Vedrana Rudan
| slika = Vedrana Rudan (2015).jpg
| širina_slike  = 280px
| opis = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]]
| datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]]
| alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka
| zanimanje =
| jezik = 
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Uho, grlo, nož'' (2002)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja. Bila je borac za [[ljudska prava]].

== Biografija ==
Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;&gt;{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}&lt;/ref&gt; 

[[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]]. Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.&lt;ref name=&quot;kosmo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: &quot;Jugoslawien ist lebendiger denn je&quot;|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U prvom braku je, prema sopstvenom svedočenju, 14 godina trpela nasilje.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt; Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su &quot;[[Feral Tribune]]&quot;, &quot;[[Slobodna Dalmacija]]&quot;, &quot;[[Novi list]]&quot; i &quot;[[Jutarnji list]]&quot; — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;/&gt;

Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref name=&quot;Thompson1999&quot;&gt;{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Pisala je za &quot;[[Nacional]]&quot;, najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;/&gt; Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;State2009&quot;&gt;{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog &quot;Kako umrijeti bez stresa&quot;. Prestala je da ga piše [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst &quot;Odustajem&quot; pročitan je oko 50.000 puta.&lt;ref name=&quot;indexhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.&lt;ref name=&quot;derk&quot;&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva]]&quot; [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: &quot;Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala.&quot;&lt;ref name=&quot;nu2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti.

== Delo ==
Pisala je kolumnu &quot;Zloće i povrće&quot; za nedeljnik &quot;Nacional&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.&lt;ref name=&quot;laguna&quot;&gt;{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Prvi roman &quot;Uho, grlo, nož&quot; (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.&lt;ref name=&quot;guardnight&quot;&gt;{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Drugi roman &quot;Ljubav na poslednji pogled&quot; (2003.) je snažna ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;&gt;{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Crnci u Firenci&quot; (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom &quot;[[American Beauty (film)|Američka lepota]]&quot;.&lt;ref name=&quot;pogacnik&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Zbirka kolumni &quot;Kad je žena kurva, kad je muškarac peder&quot; (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom &quot;Kurva&quot; u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].&lt;ref name=&quot;szssplit&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Kurva&quot; napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Roman &quot;Dabogda te majka rodila&quot; (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt;

{{div col|colwidth=50%}}
* ''Uho, grlo, nož'' (2002.)
* ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.)
* ''Ja, nevjernica'' (2005.)
* ''Crnci u Firenci'' (2006)
* ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.)
* ''Strah od pletenja'' (2009.)
* ''Dabogda te majka rodila'' (2010.)
* ''Kosturi okruga Medison'' (2012.)
* ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.)
* ''Amaruši'' (2013.)
* ''Zašto psujem'' (2015.)
* ''Muškarac u grlu'' (2016.)
* ''Život bez krpelja'' (2018.)
* ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.)
* ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.)
* ''Puding od vanilije'' (2021.)
* ''Doživotna robija'' (2022.)
* ''Besplatna dostava'' (2023.)
* ''Umrijeti bez stresa'' (2024.)
{{div col end}}

== Stavovi ==
Pojedini mediji optuživali su Rudan za [[antisemitizam]]. U kolumni za &quot;Nacional&quot; pisala je da hrvatski Jevreji hrvatske nacionaliste etiketiraju kao fašiste, dok istovremeno podržavaju one koji imaju bliske veze s Izraelom.&lt;ref name=&quot;NYT2007&quot;&gt;{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2007/07/02/world/europe/02croatia.html?_r=0|title=Fascist Overtones From Blithely Oblivious Rock Fans|last=Wood|first=Nicholas|date=2. 7. 2007.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 2009. na Dan sećanja na holokaust na Novoj TV uporedila je stanje u Gazi s holokaustom, zbog čega je prekinuta njena saradnja s tom televizijom; Rudan je tvrdila da je razlog članstvo vlasnika Nove TV u Svetskom jevrejskom kongresu.&lt;ref name=&quot;State2009&quot;/&gt; Više puta je [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] nazivala „zločinačkom organizacijom“.&lt;ref name=&quot;lupiga&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.lupiga.com/vijesti/vedrana-rudan-katolicka-crkva-je-skupina-razbojnika|title=Vedrana Rudan: Katolička Crkva je skupina razbojnika|website=Lupiga.com|date=1. 3. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

U kolumnama je često optuživala [[Sjedinjene Američke Države]] za podsticanje ratnih sukoba i nemira u svetu; kritički se odnosila prema [[Barak Obama|Baraku Obami]] i [[Džo Bajden|Džou Bajdenu]], dok je iskazivala simpatije prema [[Donald Tramp|Donaldu Trampu]].&lt;ref name=&quot;hirosima&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/hirosima-na-balkanu/|title=Hirošima na Balkanu|website=Rudan.info|date=31. 1. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|Rat u Ukrajini 2022.]] smatrala je sukobom Rusije i SAD, a odgovornost SAD većom od ruske.&lt;ref name=&quot;vecernji2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vedrana-rudan-meni-se-j-za-ukrajinu-zelenski-svoje-vile-u-inozemstvu-iznajmljuje-rusima-1614994|title=Vedrana Rudan: 'Meni se j*** za Ukrajinu, Zelenski svoje vile u inozemstvu iznajmljuje Rusima'|website=Večernji list|date=6. 9. 2022.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Protivila se usvajanju dece iz siromašnih zemalja, povezujući takve prakse s kriminalom i rasizmom.

== Povezano ==
* [[Hrvatska književnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan]
* [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu &quot;Nacional&quot;]
* [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)]
* [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)]
* [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)]

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]]</text>
      <sha1>bdsyiv3blo7euy27m6eqbz0am7xro51</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679751</id>
      <parentid>42679750</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11684" sha1="a4fc05o4ydhsxjirrmz5icinorn6nm4" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Vedrana Rudan
| slika = Vedrana Rudan (2015).jpg
| širina_slike  = 280px
| opis = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]]
| datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]]
| alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka
| zanimanje =
| jezik = 
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Uho, grlo, nož'' (2002)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja. Bila je borac za [[ljudska prava]].

== Biografija ==
Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;&gt;{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}&lt;/ref&gt; 

[[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]].&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt; Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.&lt;ref name=&quot;kosmo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: &quot;Jugoslawien ist lebendiger denn je&quot;|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su &quot;[[Feral Tribune]]&quot;, &quot;[[Slobodna Dalmacija]]&quot;, &quot;[[Novi list]]&quot; i &quot;[[Jutarnji list]]&quot; — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;/&gt;

Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref name=&quot;Thompson1999&quot;&gt;{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Pisala je za &quot;[[Nacional]]&quot;, najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;/&gt; Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;State2009&quot;&gt;{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog &quot;Kako umrijeti bez stresa&quot;. Prestala je da ga piše [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst &quot;Odustajem&quot; pročitan je oko 50.000 puta.&lt;ref name=&quot;indexhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.&lt;ref name=&quot;derk&quot;&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva]]&quot; [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: &quot;Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala.&quot;&lt;ref name=&quot;nu2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti.

== Delo ==
Pisala je kolumnu &quot;Zloće i povrće&quot; za nedeljnik &quot;Nacional&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.&lt;ref name=&quot;laguna&quot;&gt;{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Prvi roman &quot;Uho, grlo, nož&quot; (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.&lt;ref name=&quot;guardnight&quot;&gt;{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Drugi roman &quot;Ljubav na poslednji pogled&quot; (2003.) je snažna ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;&gt;{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Crnci u Firenci&quot; (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom &quot;[[American Beauty (film)|Američka lepota]]&quot;.&lt;ref name=&quot;pogacnik&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Zbirka kolumni &quot;Kad je žena kurva, kad je muškarac peder&quot; (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom &quot;Kurva&quot; u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].&lt;ref name=&quot;szssplit&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Kurva&quot; napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Roman &quot;Dabogda te majka rodila&quot; (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt;

{{div col|colwidth=50%}}
* ''Uho, grlo, nož'' (2002.)
* ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.)
* ''Ja, nevjernica'' (2005.)
* ''Crnci u Firenci'' (2006)
* ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.)
* ''Strah od pletenja'' (2009.)
* ''Dabogda te majka rodila'' (2010.)
* ''Kosturi okruga Medison'' (2012.)
* ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.)
* ''Amaruši'' (2013.)
* ''Zašto psujem'' (2015.)
* ''Muškarac u grlu'' (2016.)
* ''Život bez krpelja'' (2018.)
* ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.)
* ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.)
* ''Puding od vanilije'' (2021.)
* ''Doživotna robija'' (2022.)
* ''Besplatna dostava'' (2023.)
* ''Umrijeti bez stresa'' (2024.)
{{div col end}}

== Stavovi ==
Pojedini mediji optuživali su Rudan za [[antisemitizam]]. U kolumni za &quot;Nacional&quot; pisala je da hrvatski Jevreji hrvatske nacionaliste etiketiraju kao fašiste, dok istovremeno podržavaju one koji imaju bliske veze s Izraelom.&lt;ref name=&quot;NYT2007&quot;&gt;{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2007/07/02/world/europe/02croatia.html?_r=0|title=Fascist Overtones From Blithely Oblivious Rock Fans|last=Wood|first=Nicholas|date=2. 7. 2007.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 2009. na Dan sećanja na holokaust na Novoj TV uporedila je stanje u Gazi s holokaustom, zbog čega je prekinuta njena saradnja s tom televizijom; Rudan je tvrdila da je razlog članstvo vlasnika Nove TV u Svetskom jevrejskom kongresu.&lt;ref name=&quot;State2009&quot;/&gt; Više puta je [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] nazivala „zločinačkom organizacijom“.&lt;ref name=&quot;lupiga&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.lupiga.com/vijesti/vedrana-rudan-katolicka-crkva-je-skupina-razbojnika|title=Vedrana Rudan: Katolička Crkva je skupina razbojnika|website=Lupiga.com|date=1. 3. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

U kolumnama je često optuživala [[Sjedinjene Američke Države]] za podsticanje ratnih sukoba i nemira u svetu; kritički se odnosila prema [[Barak Obama|Baraku Obami]] i [[Džo Bajden|Džou Bajdenu]], dok je iskazivala simpatije prema [[Donald Tramp|Donaldu Trampu]].&lt;ref name=&quot;hirosima&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/hirosima-na-balkanu/|title=Hirošima na Balkanu|website=Rudan.info|date=31. 1. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|Rat u Ukrajini 2022.]] smatrala je sukobom Rusije i SAD, a odgovornost SAD većom od ruske.&lt;ref name=&quot;vecernji2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vedrana-rudan-meni-se-j-za-ukrajinu-zelenski-svoje-vile-u-inozemstvu-iznajmljuje-rusima-1614994|title=Vedrana Rudan: 'Meni se j*** za Ukrajinu, Zelenski svoje vile u inozemstvu iznajmljuje Rusima'|website=Večernji list|date=6. 9. 2022.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Protivila se usvajanju dece iz siromašnih zemalja, povezujući takve prakse s kriminalom i rasizmom.

== Povezano ==
* [[Hrvatska književnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan]
* [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu &quot;Nacional&quot;]
* [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)]
* [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)]
* [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)]

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]]</text>
      <sha1>a4fc05o4ydhsxjirrmz5icinorn6nm4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679759</id>
      <parentid>42679751</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T22:58:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11648" sha1="busnxrem0g1jy07a0h0wwz3amxdg0yq" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Vedrana Rudan
| slika = Vedrana Rudan (2015).jpg
| širina_slike  = 280px
| opis = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]]
| datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]]
| alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka
| zanimanje =
| jezik = 
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Uho, grlo, nož'' (2002)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja.

== Biografija ==
Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;&gt;{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}&lt;/ref&gt; 

[[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]].&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt; Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.&lt;ref name=&quot;kosmo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: &quot;Jugoslawien ist lebendiger denn je&quot;|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su &quot;[[Feral Tribune]]&quot;, &quot;[[Slobodna Dalmacija]]&quot;, &quot;[[Novi list]]&quot; i &quot;[[Jutarnji list]]&quot; — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;/&gt;

Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref name=&quot;Thompson1999&quot;&gt;{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Pisala je za &quot;[[Nacional]]&quot;, najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;/&gt; Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;State2009&quot;&gt;{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog &quot;Kako umrijeti bez stresa&quot;. Prestala je da ga piše [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst &quot;Odustajem&quot; pročitan je oko 50.000 puta.&lt;ref name=&quot;indexhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.&lt;ref name=&quot;derk&quot;&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva]]&quot; [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: &quot;Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala.&quot;&lt;ref name=&quot;nu2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti.

== Delo ==
Pisala je kolumnu &quot;Zloće i povrće&quot; za nedeljnik &quot;Nacional&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.&lt;ref name=&quot;laguna&quot;&gt;{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Prvi roman &quot;Uho, grlo, nož&quot; (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.&lt;ref name=&quot;guardnight&quot;&gt;{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Drugi roman &quot;Ljubav na poslednji pogled&quot; (2003.) je snažna ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;&gt;{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Crnci u Firenci&quot; (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom &quot;[[American Beauty (film)|Američka lepota]]&quot;.&lt;ref name=&quot;pogacnik&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Zbirka kolumni &quot;Kad je žena kurva, kad je muškarac peder&quot; (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom &quot;Kurva&quot; u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].&lt;ref name=&quot;szssplit&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Kurva&quot; napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Roman &quot;Dabogda te majka rodila&quot; (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt;

{{div col|colwidth=50%}}
* ''Uho, grlo, nož'' (2002.)
* ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.)
* ''Ja, nevjernica'' (2005.)
* ''Crnci u Firenci'' (2006)
* ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.)
* ''Strah od pletenja'' (2009.)
* ''Dabogda te majka rodila'' (2010.)
* ''Kosturi okruga Medison'' (2012.)
* ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.)
* ''Amaruši'' (2013.)
* ''Zašto psujem'' (2015.)
* ''Muškarac u grlu'' (2016.)
* ''Život bez krpelja'' (2018.)
* ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.)
* ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.)
* ''Puding od vanilije'' (2021.)
* ''Doživotna robija'' (2022.)
* ''Besplatna dostava'' (2023.)
* ''Umrijeti bez stresa'' (2024.)
{{div col end}}

== Stavovi ==
Pojedini mediji optuživali su Rudan za [[antisemitizam]]. U kolumni za &quot;Nacional&quot; pisala je da hrvatski Jevreji hrvatske nacionaliste etiketiraju kao fašiste, dok istovremeno podržavaju one koji imaju bliske veze s Izraelom.&lt;ref name=&quot;NYT2007&quot;&gt;{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2007/07/02/world/europe/02croatia.html?_r=0|title=Fascist Overtones From Blithely Oblivious Rock Fans|last=Wood|first=Nicholas|date=2. 7. 2007.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Godine 2009. na Dan sećanja na holokaust na Novoj TV uporedila je stanje u Gazi s holokaustom, zbog čega je prekinuta njena saradnja s tom televizijom; Rudan je tvrdila da je razlog članstvo vlasnika Nove TV u Svetskom jevrejskom kongresu.&lt;ref name=&quot;State2009&quot;/&gt; Više puta je [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] nazivala „zločinačkom organizacijom“.&lt;ref name=&quot;lupiga&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.lupiga.com/vijesti/vedrana-rudan-katolicka-crkva-je-skupina-razbojnika|title=Vedrana Rudan: Katolička Crkva je skupina razbojnika|website=Lupiga.com|date=1. 3. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

U kolumnama je često optuživala [[Sjedinjene Američke Države]] za podsticanje ratnih sukoba i nemira u svetu; kritički se odnosila prema [[Barak Obama|Baraku Obami]] i [[Džo Bajden|Džou Bajdenu]], dok je iskazivala simpatije prema [[Donald Tramp|Donaldu Trampu]].&lt;ref name=&quot;hirosima&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/hirosima-na-balkanu/|title=Hirošima na Balkanu|website=Rudan.info|date=31. 1. 2023.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|Rat u Ukrajini 2022.]] smatrala je sukobom Rusije i SAD, a odgovornost SAD većom od ruske.&lt;ref name=&quot;vecernji2022&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vedrana-rudan-meni-se-j-za-ukrajinu-zelenski-svoje-vile-u-inozemstvu-iznajmljuje-rusima-1614994|title=Vedrana Rudan: 'Meni se j*** za Ukrajinu, Zelenski svoje vile u inozemstvu iznajmljuje Rusima'|website=Večernji list|date=6. 9. 2022.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Protivila se usvajanju dece iz siromašnih zemalja, povezujući takve prakse s kriminalom i rasizmom.

== Povezano ==
* [[Hrvatska književnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan]
* [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu &quot;Nacional&quot;]
* [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)]
* [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)]
* [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)]

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]]</text>
      <sha1>busnxrem0g1jy07a0h0wwz3amxdg0yq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679760</id>
      <parentid>42679759</parentid>
      <timestamp>2026-08-19T23:13:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42679760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9586" sha1="4v34sku5g25tezvwnaoq5w0wl76kon5" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Vedrana Rudan
| slika = Vedrana Rudan (2015).jpg
| širina_slike  = 280px
| opis = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]] ([[SR Hrvatska]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]])
| datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]] ([[Hrvatska]])
| alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka
| zanimanje =
| jezik = 
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Uho, grlo, nož'' (2002)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja.

== Biografija ==
Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;&gt;{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}&lt;/ref&gt; 

[[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]].&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt; Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.&lt;ref name=&quot;kosmo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: &quot;Jugoslawien ist lebendiger denn je&quot;|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su &quot;[[Feral Tribune]]&quot;, &quot;[[Slobodna Dalmacija]]&quot;, &quot;[[Novi list]]&quot; i &quot;[[Jutarnji list]]&quot; — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;/&gt;

Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref name=&quot;Thompson1999&quot;&gt;{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Pisala je za &quot;[[Nacional]]&quot;, najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;/&gt; Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;State2009&quot;&gt;{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog &quot;Kako umrijeti bez stresa&quot;. Zatvorila je blog [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst &quot;Odustajem&quot; pročitan je oko 50.000 puta.&lt;ref name=&quot;indexhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.&lt;ref name=&quot;derk&quot;&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva]]&quot; [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: &quot;Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala.&quot;&lt;ref name=&quot;nu2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti.

== Delo ==
Pisala je kolumnu &quot;Zloće i povrće&quot; za nedeljnik &quot;Nacional&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.&lt;ref name=&quot;laguna&quot;&gt;{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Prvi roman &quot;Uho, grlo, nož&quot; (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.&lt;ref name=&quot;guardnight&quot;&gt;{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Drugi roman &quot;Ljubav na poslednji pogled&quot; (2003.) je ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;&gt;{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Crnci u Firenci&quot; (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom &quot;[[American Beauty (film)|Američka lepota]]&quot;.&lt;ref name=&quot;pogacnik&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Zbirka kolumni &quot;Kad je žena kurva, kad je muškarac peder&quot; (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom &quot;Kurva&quot; u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].&lt;ref name=&quot;szssplit&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Kurva&quot; napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Roman &quot;Dabogda te majka rodila&quot; (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt;

{{div col|colwidth=50%}}
* ''Uho, grlo, nož'' (2002.)
* ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.)
* ''Ja, nevjernica'' (2005.)
* ''Crnci u Firenci'' (2006)
* ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.)
* ''Strah od pletenja'' (2009.)
* ''Dabogda te majka rodila'' (2010.)
* ''Kosturi okruga Madison'' (2012.)
* ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.)
* ''Amaruši'' (2013.)
* ''Zašto psujem'' (2015.)
* ''Muškarac u grlu'' (2016.)
* ''Život bez krpelja'' (2018.)
* ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.)
* ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.)
* ''Puding od vanilije'' (2021.)
* ''Doživotna robija'' (2022.)
* ''Besplatna dostava'' (2023.)
* ''Umrijeti bez stresa'' (2024.)
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Hrvatska književnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan]
* [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu &quot;Nacional&quot;]
* [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)]
* [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)]
* [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)]

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Njemački novinari|Feuchtwanger, Lion]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]]</text>
      <sha1>4v34sku5g25tezvwnaoq5w0wl76kon5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679763</id>
      <parentid>42679760</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T00:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+ 3 kategorije; ±[[Kategorija:Njemački novinari]]→[[Kategorija:Blogeri]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42679763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9658" sha1="s4crhfh2gum7ekh9sdngv9orzsme8lt" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Vedrana Rudan
| slika = Vedrana Rudan (2015).jpg
| širina_slike  = 280px
| opis = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]] ([[SR Hrvatska]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]])
| datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]] ([[Hrvatska]])
| alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka
| zanimanje =
| jezik = 
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Uho, grlo, nož'' (2002)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja.

== Biografija ==
Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;&gt;{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}&lt;/ref&gt; 

[[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]].&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt; Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.&lt;ref name=&quot;kosmo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: &quot;Jugoslawien ist lebendiger denn je&quot;|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su &quot;[[Feral Tribune]]&quot;, &quot;[[Slobodna Dalmacija]]&quot;, &quot;[[Novi list]]&quot; i &quot;[[Jutarnji list]]&quot; — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.&lt;ref name=&quot;iliteratura&quot;/&gt;

Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].&lt;ref name=&quot;Thompson1999&quot;&gt;{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Pisala je za &quot;[[Nacional]]&quot;, najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.&lt;ref name=&quot;dalkeyint&quot;/&gt; Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].&lt;ref name=&quot;State2009&quot;&gt;{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;

Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog &quot;Kako umrijeti bez stresa&quot;. Zatvorila je blog [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst &quot;Odustajem&quot; pročitan je oko 50.000 puta.&lt;ref name=&quot;indexhr&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.&lt;ref name=&quot;derk&quot;&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; U martu 2025. u emisiji &quot;[[Nedjeljom u dva]]&quot; [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: &quot;Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala.&quot;&lt;ref name=&quot;nu2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti.

== Delo ==
Pisala je kolumnu &quot;Zloće i povrće&quot; za nedeljnik &quot;Nacional&quot;.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.&lt;ref name=&quot;laguna&quot;&gt;{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Prvi roman &quot;Uho, grlo, nož&quot; (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.&lt;ref name=&quot;guardnight&quot;&gt;{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Drugi roman &quot;Ljubav na poslednji pogled&quot; (2003.) je ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;&gt;{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Crnci u Firenci&quot; (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom &quot;[[American Beauty (film)|Američka lepota]]&quot;.&lt;ref name=&quot;pogacnik&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}&lt;/ref&gt; Zbirka kolumni &quot;Kad je žena kurva, kad je muškarac peder&quot; (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom &quot;Kurva&quot; u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].&lt;ref name=&quot;szssplit&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Kurva&quot; napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Roman &quot;Dabogda te majka rodila&quot; (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.&lt;ref name=&quot;gracija10&quot;/&gt;

{{div col|colwidth=50%}}
* ''Uho, grlo, nož'' (2002.)
* ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.)
* ''Ja, nevjernica'' (2005.)
* ''Crnci u Firenci'' (2006)
* ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.)
* ''Strah od pletenja'' (2009.)
* ''Dabogda te majka rodila'' (2010.)
* ''Kosturi okruga Madison'' (2012.)
* ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.)
* ''Amaruši'' (2013.)
* ''Zašto psujem'' (2015.)
* ''Muškarac u grlu'' (2016.)
* ''Život bez krpelja'' (2018.)
* ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.)
* ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.)
* ''Puding od vanilije'' (2021.)
* ''Doživotna robija'' (2022.)
* ''Besplatna dostava'' (2023.)
* ''Umrijeti bez stresa'' (2024.)
{{div col end}}

== Povezano ==
* [[Hrvatska književnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan]
* [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu &quot;Nacional&quot;]
* [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)]
* [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)]
* [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)]

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}}
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski kolumnisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]]
[[Kategorija:Blogeri]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Umrli od raka]]</text>
      <sha1>s4crhfh2gum7ekh9sdngv9orzsme8lt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Vedrana Rudan</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4724764</id>
    <revision>
      <id>42679755</id>
      <timestamp>2026-08-19T22:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dodatne ispravke */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42679755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1464" sha1="6ppd1cw9wifi0x5vk2n8l9xcog1r7vp" xml:space="preserve">== Dodatne ispravke ==

@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Evo nekih stvari koje treba srediti:
* Treba pouzdan izvor za mjesto smrti.
* Ukloniti &quot;borac za ljudska prava&quot;. Besmisleno je navoditi to u uvodu, ako članak nema odeljak o njenoj borbi za ljudska prava.
* Prvostepena presuda ili pravosnažna presuda?
* Da li je dobila otkaz na Novoj TV ili je raskinuta/prekinuta saradnja? Da li je radila za Novu TV?
* Nije prestala da piše 2015. godine, nastavila je kasnije.
* Medison u Madison
* poslednji u posljednji
* Stavovi: koji mediji i koje organizacije je optužuju za antisemitizam? Treba specificirati.
* &quot;članstvo vlasnika Nove TV u Svetskom jevrejskom kongresu&quot;, izvor trvrdi da je vlasnik bio &quot;predsednik&quot;, a ne samo član
* &quot;zločinačkom organizacijom&quot;: izvor ne navodi ovu formulaciju, nego &quot;skupina razbojnika&quot;
* &quot;kritički se odnosila prema Baraku Obami i Džou Bajdenu&quot;, u citiranom izvoru nema pomena Bajdena, ima samo izvesne simpatije prema Trumpu
* &quot;odgovornost SAD većom od ruske&quot;, nema pokrića u izvoru
* zadnja rečenica treba izvor.
* dobro je primljen – specificirati od koga i Guardian
* snažna ispovest – samo ispovest
* članak Hirošima na Balkanu ima pogrešan datum; iz 2017. je, a ne iz 2023.
* Lupiga takođe ima netačnu godinu.
* Treba navesti države rođenja i smrti, jer zastave trenutno nemaju kontekst.
– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. augusta 2026. u 00:56 (CEST)</text>
      <sha1>6ppd1cw9wifi0x5vk2n8l9xcog1r7vp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Callimico goeldii</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724765</id>
    <redirect title="Goeldijev marmozet" />
    <revision>
      <id>42679794</id>
      <timestamp>2026-08-20T05:22:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Goeldijev marmozet]]</comment>
      <origin>42679794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="ilcat5u5b1ue4xxvnyb2wndj0qb4j89" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Goeldijev marmozet]]</text>
      <sha1>ilcat5u5b1ue4xxvnyb2wndj0qb4j89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhegonij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724766</id>
    <revision>
      <id>42679803</id>
      <timestamp>2026-08-20T06:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Image:Archegonium.jpg|right|thumb|240px|Dijagram anatomije arhegonija]] '''Arhegonij''', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ἀρχή'' (&quot;početak&quot;) i ''γόνος'' (&quot;potomak&quot;), je višećelijska struktura ili organ [[gametofit]]ne faze određenih [[biljka|biljaka]], koji proizvodi i sadrži [[jajna ćelija|jajnu ćeliju]] ili ženski [[gamet]]. Odgovarajući muški organ naziva se [[anteridij]]. Arhegonij ima dug vratni kanal i otečenu bazu. Arhegoniji se obično na...</comment>
      <origin>42679803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3535" sha1="c07xfrulx935tpdtmskywnuzyic6l60" xml:space="preserve">[[Image:Archegonium.jpg|right|thumb|240px|Dijagram anatomije arhegonija]]
'''Arhegonij''', od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ἀρχή'' (&quot;početak&quot;) i ''γόνος'' (&quot;potomak&quot;), je višećelijska struktura ili organ [[gametofit]]ne faze određenih [[biljka|biljaka]], koji proizvodi i sadrži [[jajna ćelija|jajnu ćeliju]] ili ženski [[gamet]]. Odgovarajući muški organ naziva se [[anteridij]]. Arhegonij ima dug vratni kanal i otečenu bazu. Arhegoniji se obično nalaze na površini biljnog [[talus]]a, iako su kod [[Anthocerotophyta|rožnjača]] ugrađeni.

== Mahovnjače ==
Kod [[mahovnjača]] i drugih [[kriptogam]]a, [[spermatozoid]]i dosežu arhegonij plivajući u vodenim filmovima, dok se kod [[četinari|četinara]] i [[skrivenosjemenjača]] [[polen]] prenosi vjetrom ili životinjskim vektorima, a spermatozoidi se dostavljaju putem [[polenova cijev|polenove cijevi]].

[[File:DEV035048A.jpg|thumb|Obrazac ekspresije gena određen histohemijskim GUS testovima kod ''[[Physcomitrella patens]]'']]
Kod [[mahovina|mahovine]] ''[[Physcomitrella patens]]'' arhegoniji nisu ugrađeni, već se nalaze na vrhu lisnatog [[gametofor]]a (vidjeti sliku). [[Proteini polikomb grupe|Polikomb]] protein FIE se eksprimira u neoplođenoj [[jajna ćelija|jajnoj ćeliji]] (desno), što otkriva plava boja nakon [[GUS reporterski sistem|GUS bojenja]]. Ubrzo nakon [[oplodnja|oplodnje]], [[gen FIE]] se deaktivira (plava boja više nije vidljiva, lijevo) u mladom embrionu.&lt;ref&gt;Assaf Mosquna, Aviva Katz, Eva L. Decker, Stefan A. Rensing, [[Ralf Reski]], Nir Ohad (2009): Regulation of stem cell maintenance by the Polycomb protein FIE has been conserved during land plant evolution. Development 136, 2433-2444. [http://dev.biologists.org/cgi/content/short/136/14/2433]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;The Polycomb gene FIE is expressed (blue) in unfertilised egg cells of the moss Physcomitrella patens (right) and expression ceases after fertilisation in the developing diploid sporophyte (left). In situ GUS staining of two female sex organs (archegonia) of a transgenic plant expressing a translational fusion of FIE-uidA under control of the native FIE promoter.
{{cite web
 |url=http://dev.biologists.org/content/vol136/issue14/cover.shtml
 |title=Development -- About the Cover (July 2009, 136, (14))
 |access-date=2009-07-03
 |url-status=dead
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090626214348/http://dev.biologists.org/content/vol136/issue14/cover.shtml
 |archive-date=2009-06-26
}}&lt;/ref&gt;

== Golosjemenjače ==
Oni su znatno reducirani i ugrađeni u megagametofite [[golosjemenjača]]. Taj termin se ne koristi za [[skrivenosjemenjače]] ili gnetofite ''[[Gnetum]]'' i ''[[Welwitschia]]'' jer je megagametofit reduciran na samo nekoliko ćelija, od kojih se jedna diferencira u jajnu ćeliju. Funkciju okruživanja gameta uglavnom preuzimaju [[ploidija|diploidne]] ćelije [[megasporangij]]a ([[Sjemeni zametak|nucellusa]]) unutar [[Sjemeni zametak|ovule]]. Kod golosjemenjača se arhegonij formira nakon [[oprašivanje|oprašivanja]] unutar [[šišarika|ženskih češera]] četinara (megastrobila).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bbg.org/gar2/topics/botany/repro_gymnosperms.html |title=Brooklyn Botanic Garden |access-date=2008-02-09 |archive-date=2009-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091027214807/http://www.bbg.org/gar2/topics/botany/repro_gymnosperms.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Anatomija biljaka]]
[[Kategorija:Golosjemenjače]]
[[Kategorija:Razmnožavanje biljaka]]</text>
      <sha1>c07xfrulx935tpdtmskywnuzyic6l60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhegoniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724767</id>
    <redirect title="Arhegonij" />
    <revision>
      <id>42679804</id>
      <timestamp>2026-08-20T06:11:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Arhegonij]]</comment>
      <origin>42679804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Arhegonij]]</text>
      <sha1>ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhegonijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724768</id>
    <redirect title="Arhegonij" />
    <revision>
      <id>42679805</id>
      <timestamp>2026-08-20T06:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Arhegonij]]</comment>
      <origin>42679805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Arhegonij]]</text>
      <sha1>ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhegonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724769</id>
    <redirect title="Arhegonij" />
    <revision>
      <id>42679806</id>
      <timestamp>2026-08-20T06:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Arhegonij]]</comment>
      <origin>42679806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Arhegonij]]</text>
      <sha1>ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhegonije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724770</id>
    <redirect title="Arhegonij" />
    <revision>
      <id>42679807</id>
      <timestamp>2026-08-20T06:12:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Arhegonij]]</comment>
      <origin>42679807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Arhegonij]]</text>
      <sha1>ooh12r837lqayte90y1kj2mk8807z8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bulgaria (ship)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724771</id>
    <redirect title="Bulgarija (brod)" />
    <revision>
      <id>42679844</id>
      <timestamp>2026-08-20T09:24:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bulgarija (brod)]]</comment>
      <origin>42679844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="b1s9htdx2ljmz66q0b38le7257n83ag" xml:space="preserve">#Redirect [[Bulgarija (brod)]]</text>
      <sha1>b1s9htdx2ljmz66q0b38le7257n83ag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anteridij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724772</id>
    <revision>
      <id>42679848</id>
      <timestamp>2026-08-20T09:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:NSRW Antheridium of Liverwort.png|alt=Here is a diagram of antheridium structure in a liverwort, which is representative of most antheridia structures throughout species. It is a thin cellular layer that encapsulates many sperm cells.|thumb|Opća struktura anteridija. Anteridij se sastoji od tankog ćelijskog sloja koji u sebi drži mnogo spermatozoida. Na slici je prikazan dijagram anteridija [[Marchantiophyta|jetrenjače]].]]  '''Anteridij''' je [[haploidna]] struktu...</comment>
      <origin>42679848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4556" sha1="13nxi2pqd19vtr1kynnssw299tj2yag" xml:space="preserve">[[File:NSRW Antheridium of Liverwort.png|alt=Here is a diagram of antheridium structure in a liverwort, which is representative of most antheridia structures throughout species. It is a thin cellular layer that encapsulates many sperm cells.|thumb|Opća struktura anteridija. Anteridij se sastoji od tankog ćelijskog sloja koji u sebi drži mnogo spermatozoida. Na slici je prikazan dijagram anteridija [[Marchantiophyta|jetrenjače]].]]

'''Anteridij''' je [[haploidna]] struktura ili organ koji stvara i sadrži muške [[gamet]]e (zvane ''anteroidi'' ili [[spermatozoid]]i). Ta struktura koja sadrži jedan ili više anteridija naziva se '''andrecij'''.&lt;ref&gt;{{citation |title=Generic concepts within hornworts: Historical review, contemporary insights and future directions |author=D. Christine Cargill |author2=Karen S. Renzaglia |author3=Juan Carlos Villarreal |author4=R. Joel Duff |name-list-style=amp |journal=Australian Systematic Botany |volume=18 |pages=7–16 |year=2005 |doi=10.1071/sb04012}}&lt;/ref&gt;{{efn|Andrecij je također zajednički naziv za [[prašnik]]e [[cvjetnica]].}}

Anteridiji su prisutni u fazi [[gametofit]]a kod [[kriptogam]]a poput [[mahovnjače|mahovnjača]] i [[paprati]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Voeller|first=Bruce|date=1971|title=Developmental Physiology of Fern Gametophytes: Relevance for Biology|journal=BioScience|volume=21|issue=6 |pages=266–270|doi=10.2307/1295968 |jstor=1295968 }}&lt;/ref&gt; Mnoge [[alge]] i neke [[gljive]] (npr. [[Ascomycota|askomicete]] i [[algašice]]) također imaju anteridije tokom svojih [[razmnožavanje|reproduktivnih]] faza. Kod [[golosjemenjača]] i [[skrivenosjemenjača]], muški gametofiti su svedeni na [[polen|polenova zrna]], a kod većine njih, anteridiji su svedeni na jednu generativnu ćeliju unutar polenovog zrna. Tokom [[oprašivanje|oprašivanja]], ta generativna ćelija se dijeli i daje spermatozoidne ćelije.

Ženski pandan anteridiju kod kriptogama je [[arhegonij]], a kod cvjetnica [[ginecij]].

Anteridij se obično sastoji od sterilnih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i spermatogenog [[tkivo|tkiva]]. Sterilne ćelije mogu formirati centralnu potpornu strukturu ili okruživati ​​spermatogeno tkivo kao zaštitni omotač. Iz spermatogenih ćelija [[mitoza|mitotičkom]] [[Ćelijska deoba|diobom]] nastaju [[spermatid]]i. Kod nekih [[mahovnjače|mahovnjača]], anteridij se nalazi na '''''[[gaetofor|anteridiofor]]u''''', strukturi nalik stabljici na čijem se vrhu nalazi anteridij.&lt;ref&gt;{{Citation|last=Shimamura|first=Masaki|date=2016-02-01|title=Marchantia polymorpha: Taxonomy, Phylogeny and Morphology of a Model System|url=https://academic.oup.com/pcp/article/57/2/230/2460945/Marchantia-polymorpha-Taxonomy-Phylogeny-and#41305768|journal=Plant and Cell Physiology|language=en|volume=57|issue=2|pages=230–256|doi=10.1093/pcp/pcv192|pmid=26657892|issn=0032-0781|doi-access=free|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Chara contraria oogon.jpeg|[[Oogonij]] (veći) i anteridij (sa crvenom sredinom) alge iz roda ''[[Chara]]'', koji su nastali na stabljici biljke
File:Hypnum cupressiforme perichaetialblaetter.jpeg|{{center|Uvećani prikaz razvoja anteridija kod vrste ''[[Hypnum cupressiforme]]''}}
File:Antheridia polytrichum.jpg|&quot;Cvjetovi mahovine&quot;: svaki izdanak ima grozd anteridija, tj. andrecij.
File:Marchantia polymorpha male.jpg|Spermatozoidi jetrenjače ''[[Marchantia polymorpha]]'' nastaju na gornjoj površini anteridiofora.
File:Marchantia antheridium mosbo6.jpg|Mikrograf poprečnog presjeka anteridijalne glave vrste ''Marchantia sp.'', koji prikazuje anteridije sa spermatogenim tkivom.
File:Equisetum Antheridia.jpg|Anteridij (označeno crvenim okvirom) kod ''[[Equisetum]] sp.''
File: Antheridium Detailbild.jpg|Detaljna slika anteridija harofite (''Chara sp.'')
File: Open antheridia.jpg|Otvoreni anteridij harofite (''Chara sp.'')
&lt;/gallery&gt;
[[Image:Antheridia.jpg|right|thumb|240px|[[Mikrograf]] anatomije anteridija kod ''[[Porella]]'', lisnate jetrenjače]]

== Povezano ==
* [[Anthocerotophyta|Rožnjače]] imaju anteridije, u nekim slučajevima raspoređene unutar andrecija.
* [[Mikrosporangij]]i stvaraju spore koje dovode do nastanka muškog gametofita.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* C.Michael Hogan. 2010. [https://web.archive.org/web/20111109071540/http://www.eoearth.org/article/Fern ''Paprat''. Enciklopedija Zemlje. Nacionalno vijeće za nauku i okoliš]. Washington, DC

[[Kategorija:Anatomija biljaka]]
[[Kategorija:Razmnožavanje biljaka]]</text>
      <sha1>13nxi2pqd19vtr1kynnssw299tj2yag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anteridiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724773</id>
    <redirect title="Anteridij" />
    <revision>
      <id>42679849</id>
      <timestamp>2026-08-20T09:30:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Anteridij]]</comment>
      <origin>42679849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="kexkh44r58q787d67633hznv8rgx2w4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Anteridij]]</text>
      <sha1>kexkh44r58q787d67633hznv8rgx2w4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anteridijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724774</id>
    <redirect title="Anteridij" />
    <revision>
      <id>42679853</id>
      <timestamp>2026-08-20T09:32:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Anteridij]]</comment>
      <origin>42679853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="kexkh44r58q787d67633hznv8rgx2w4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Anteridij]]</text>
      <sha1>kexkh44r58q787d67633hznv8rgx2w4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anteridija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724775</id>
    <redirect title="Anteridij" />
    <revision>
      <id>42679854</id>
      <timestamp>2026-08-20T09:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Anteridij]]</comment>
      <origin>42679854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="kexkh44r58q787d67633hznv8rgx2w4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Anteridij]]</text>
      <sha1>kexkh44r58q787d67633hznv8rgx2w4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dromaius novaehollandiae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724776</id>
    <redirect title="Emu" />
    <revision>
      <id>42679871</id>
      <timestamp>2026-08-20T10:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Emu]]</comment>
      <origin>42679871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19" sha1="t5d2a0yuqdpcv5lz262bnasyow7x8ii" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Emu]]</text>
      <sha1>t5d2a0yuqdpcv5lz262bnasyow7x8ii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bodin</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4724777</id>
    <revision>
      <id>42679888</id>
      <timestamp>2026-08-20T10:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45482-00</username>
        <id>385212</id>
      </contributor>
      <comment>/* O crnogorstvu Bodina ? */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42679888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="963" sha1="6jamw478piqv0xinsvv2uyl2lf11t5x" xml:space="preserve">== O crnogorstvu Bodina ? ==

Kako je Bodin mogao biti &quot;crnogorsko vladar&quot;, kada potice iz srpski dinastije Vojisavljevica, ciji je tvorac bio Stefan Vojislav? I drugo; kako je mogao biti &quot;crnogorski vladar&quot; kada, u to vreme, Crne Gore cak ni toponimski nije bilo a da ne govorimo o pravnom i drzavotvornom aspektu; Nadalje, da bi bio &quot;crnogorski vladar&quot; morao je postojati  narod  koji je sebe nazivao &quot;Crnogorcima&quot; a takvog nije bilo a nije bilo ni Crne Gore, vec je postojala Duklja.

Ne mozete danasnje Crnogorce I Crnu Goru kao drzave, stavljati u kontekst vremenu od pre 1000 godina, samo za to sto se danasnje Crna Gora nalazi na prostoru nekadasnje Duklje.  To bi bilo isto kao kada bi danasnji Bosnjci ( Musliman), rekli da su oni ziveli I vladali Travunijom a znamo da je to histoijska besmislica. – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-45482-00|&amp;#126;2026-45482-00]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-45482-00|razgovor]]) 20. augusta 2026. u 12:57 (CEST)</text>
      <sha1>6jamw478piqv0xinsvv2uyl2lf11t5x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679919</id>
      <parentid>42679888</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* O crnogorstvu Bodina ? */ odgovor</comment>
      <origin>42679919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1329" sha1="6y415a3bt32qantpelbbiicx3idaa63" xml:space="preserve">== O crnogorstvu Bodina ? ==

Kako je Bodin mogao biti &quot;crnogorsko vladar&quot;, kada potice iz srpski dinastije Vojisavljevica, ciji je tvorac bio Stefan Vojislav? I drugo; kako je mogao biti &quot;crnogorski vladar&quot; kada, u to vreme, Crne Gore cak ni toponimski nije bilo a da ne govorimo o pravnom i drzavotvornom aspektu; Nadalje, da bi bio &quot;crnogorski vladar&quot; morao je postojati  narod  koji je sebe nazivao &quot;Crnogorcima&quot; a takvog nije bilo a nije bilo ni Crne Gore, vec je postojala Duklja.

Ne mozete danasnje Crnogorce I Crnu Goru kao drzave, stavljati u kontekst vremenu od pre 1000 godina, samo za to sto se danasnje Crna Gora nalazi na prostoru nekadasnje Duklje.  To bi bilo isto kao kada bi danasnji Bosnjci ( Musliman), rekli da su oni ziveli I vladali Travunijom a znamo da je to histoijska besmislica. – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-45482-00|&amp;#126;2026-45482-00]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-45482-00|razgovor]]) 20. augusta 2026. u 12:57 (CEST)

:@[[Korisnik:~2026-45482-00|~2026-45482-00]]: Mislim da &quot;crnogorski vladar&quot; ovde znači &quot;vladar Crne Gore&quot;, a ne &quot;vladar Crnogoraca&quot;, ali ipak je i to anahronizam, jer Duklja nije isto što i današnja Crna Gora. Možete urediti članak, a ja ću pregledati izmene. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. augusta 2026. u 13:36 (CEST)</text>
      <sha1>6y415a3bt32qantpelbbiicx3idaa63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niskotarifna avio kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724779</id>
    <redirect title="Niskotarifna avio-kompanija" />
    <revision>
      <id>42679907</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Niskotarifna avio-kompanija]]</comment>
      <origin>42679907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="dfxtjxxruwhh28ahqykbd3j6z5850fo" xml:space="preserve">#Redirect [[Niskotarifna avio-kompanija]]</text>
      <sha1>dfxtjxxruwhh28ahqykbd3j6z5850fo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Bulgarija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724780</id>
    <redirect title="Stara Velika Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679910</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Stara Velika Bugarska]]</comment>
      <origin>42679910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="chbedvi2czkhvqfqtlc1j19p2b6slmf" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Stara Velika Bugarska]]</text>
      <sha1>chbedvi2czkhvqfqtlc1j19p2b6slmf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povolška Bulgarija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724781</id>
    <redirect title="Povolška Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679911</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:25:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Povolška Bugarska]]</comment>
      <origin>42679911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="5q56s0b7bqcwa25u6d9vnc64sd22o2i" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Povolška Bugarska]]</text>
      <sha1>5q56s0b7bqcwa25u6d9vnc64sd22o2i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Volška Bulgarija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724782</id>
    <redirect title="Povolška Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679913</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:26:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Povolška Bugarska]]</comment>
      <origin>42679913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="5q56s0b7bqcwa25u6d9vnc64sd22o2i" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Povolška Bugarska]]</text>
      <sha1>5q56s0b7bqcwa25u6d9vnc64sd22o2i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Itilska Bulgarija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724783</id>
    <redirect title="Povolška Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679914</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:27:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Povolška Bugarska]]</comment>
      <origin>42679914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="hmosm28zgh84kf465nh7jsnlp4vep26" xml:space="preserve">#Redirect [[Povolška Bugarska]]</text>
      <sha1>hmosm28zgh84kf465nh7jsnlp4vep26</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Itilska Bugari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724784</id>
    <redirect title="Povolška Bugarska" />
    <revision>
      <id>42679916</id>
      <timestamp>2026-08-20T11:28:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Povolška Bugarska]]</comment>
      <origin>42679916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="hmosm28zgh84kf465nh7jsnlp4vep26" xml:space="preserve">#Redirect [[Povolška Bugarska]]</text>
      <sha1>hmosm28zgh84kf465nh7jsnlp4vep26</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>