Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.16</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42680028</id>
      <parentid>42679746</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>previše &quot;slučaja&quot; i &quot;slučajeva&quot;</comment>
      <origin>42680028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2218" sha1="dcs119gruox7dbbtv1eq7odc8ep7jo0" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka = Spain World Cup Winners Argentina v Spain 19 July 2026-1.jpg
| opis = Španska reprezentacija sa peharom svjetskih prvaka
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[31. jula]]&amp;nbsp;– Oko 60.000 migranata prešlo je [[Marokansko-španska granica|marokansko-špansku granicu]] kod [[Ceuta|Ceute]], pri čemu su poginule najmanje 83 osobe.
* [[21. jula]]&amp;nbsp;– Supredsjednik [[Nikaragva|Nikaragve]] [[Daniel Ortega]] najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.
* [[19. jula]]&amp;nbsp;– Pobjedom nad [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinom]] nakon produžetaka (1:0), [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španija]] je po drugi put u historiji postala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetski prvak]] (''na slici''). Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan [[Kylian Mbappé]].
* [[24. juna]]&amp;nbsp;– Sjeverozapadnu i središnju [[Venezuela|Venezuelu]] pogodila su dva uzastopna [[potres|potresa]] magnitude 7,2 i 7,5 [[Magnituda potresa|Mw]]. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo.
* [[23. juna]]&amp;nbsp;– U [[Bolivija|Boliviji]] su uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika [[Rodrigo Paz|Rodriga Paza]] i [[Bolivijski radnički centar|Bolivijskog radničkog centra]]. Protesti su izbili na [[Međunarodni praznik rada]], a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva.

&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] &lt;!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--&gt; | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki: --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Vedrana Rudan]] | [[Hayden Panettiere]] | [[Milena Zupančič]] | [[Franco Baresi]] | [[Nirmal Purja]] | [[Goce Todorovski]] | [[Damir Šaban]] | [[Kevin Keegan]]}}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>dcs119gruox7dbbtv1eq7odc8ep7jo0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680029</id>
      <parentid>42680028</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:38:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42680029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2217" sha1="1ocyx3rhllu7h4ptg8i7lhw12zclxib" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka = Spain World Cup Winners Argentina v Spain 19 July 2026-1.jpg
| opis = Španska reprezentacija s peharom svjetskih prvaka
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[31. jula]]&amp;nbsp;– Oko 60.000 migranata prešlo je [[Marokansko-španska granica|marokansko-špansku granicu]] kod [[Ceuta|Ceute]], pri čemu su poginule najmanje 83 osobe.
* [[21. jula]]&amp;nbsp;– Supredsjednik [[Nikaragva|Nikaragve]] [[Daniel Ortega]] najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.
* [[19. jula]]&amp;nbsp;– Pobjedom nad [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinom]] nakon produžetaka (1:0), [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španija]] je po drugi put u historiji postala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetski prvak]] (''na slici''). Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan [[Kylian Mbappé]].
* [[24. juna]]&amp;nbsp;– Sjeverozapadnu i središnju [[Venezuela|Venezuelu]] pogodila su dva uzastopna [[potres|potresa]] magnitude 7,2 i 7,5 [[Magnituda potresa|Mw]]. Najmanje 188 osoba je poginulo, a preko 40.000 osoba vodi se kao nestalo.
* [[23. juna]]&amp;nbsp;– U [[Bolivija|Boliviji]] su uklonjene posljednje cestovne blokade i obustavljeni masovni antivladini protesti na temelju sporazuma administracije predsjednika [[Rodrigo Paz|Rodriga Paza]] i [[Bolivijski radnički centar|Bolivijskog radničkog centra]]. Protesti su izbili na [[Međunarodni praznik rada]], a doveli su do najmanje 17 smrtnih slučajeva.

&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] &lt;!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--&gt; | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki: --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Vedrana Rudan]] | [[Hayden Panettiere]] | [[Milena Zupančič]] | [[Franco Baresi]] | [[Nirmal Purja]] | [[Goce Todorovski]] | [[Damir Šaban]] | [[Kevin Keegan]]}}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>1ocyx3rhllu7h4ptg8i7lhw12zclxib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fjodor Dostojevski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2646</id>
    <revision>
      <id>42680258</id>
      <parentid>42670587</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:01:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31584" sha1="28vsvp41184wbcz6a7t1088xvmf3str" xml:space="preserve">{{for|kruzer|MS Feodor Dostoevskiy}}

{{Infokutija pisac &lt;!-- for more information see [[:Template:Infobox Writer/doc]] --&gt;
| ime = Fjodor Dostojevski
| slika = Dostoevskij 1876.jpg
| datum_rođenja = {{birth date|1821|11|11|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]]
| datum_smrti = {{Death date and age|1881|2|9|1821|11|11|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Sankt Peterburg]], [[Rusko Carstvo]]
| zanimanje = [[roman]]opisac
| nacionalnost =
| period= 
| genre= 
| subject= 
| movement= 
| znamenita_djela = ''[[Braća Karamazov]]''&lt;br /&gt;''[[Zločin i kazna]]''
| spouse= 
| children= 
| relatives= 
| uticaj_od= pisci: [[Miguel de Cervantes]]&lt;ref&gt;[http://goliath.ecnext.com/coms2/gi_0199-5055894/Dostoevsky-s-other-Quixote-influence.html Dostoevsky's other Quixote.(influence of Miguel de Cervantes' Don Quixote on Fyodor Dostoevsky's The Idiot)] Fambrough, Preston&lt;/ref&gt;, [[Charles Dickens]], [[Edgar Allan Poe]], [[Friedrich Schiller]], [[Honoré de Balzac|Honore de Balzac]], [[Nikolaj Gogolj]], [[Victor Hugo]], [[E.T.A. Hoffmann]], [[Mihail Ljermontov]], [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandar Puškin]],  &lt;br /&gt;filozofi: [[Mihail Bakunjin]], [[Visarion Belinski]], [[Nikolaj Černiševski]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Aleksandar Hercen]], [[Konstantin Leontijev]], [[Adam Mickiewicz]], [[Sergek Nečajev]], [[Mihail Petraševski]], [[Vladimir Solovkov]],, [[Tihon iz Zadonska]]
| uticaj_na = [[Knut Hamsun]], [[Richard Brautigan]], [[Charles Bukowski]], [[Albert Camus]], [[Sigmund Freud]], [[Witold Gombrowicz]], [[Franz Kafka]], [[Jack Kerouac]], [[James Joyce]], [[Czesław Miłosz]], [[Yukio Mishima]], [[Alberto Moravia]], [[Iris Murdoch]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Marcel Proust]], [[Ayn Rand]], [[Jean-Paul Sartre]], [[Aleksandar Solženjicin]], [[Wisława Szymborska]], [[Irvine Welsh]], [[Ludwig Wittgenstein]], [[Cormac McCarthy]], [[Ken Kesey]]
}}

'''Fjodor Mihajlovič Dostojevski''' ([[11. 11.|11.11.]] [[1821]]. - [[9. 2.|9.2.]] [[1881]].) je [[Rusija|ruski]] književnik poznat kao jedan od prvih predstavnika [[psihološki realizam|psihološkog realizma]] u evropskoj književnosti.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Dostoevsky the Thinker: A Philosophical Study|url=http://ndpr.nd.edu/news/23116-dostoevsky-the-thinker/|last=Scanlan|first=James Patrick|publisher=Cornell University Press|year=2002|isbn=978-0-8014-3994-0}}&lt;/ref&gt;

Dostojevski je u mladosti bio radikalni protivnik ruskog carskog režima te je godine [[1849]]. uhapšen, osuđen na smrt i u trenutku lažnog pogubljenja pomilovan te poslan na dugogodišnju robiju u Sibiru.&lt;ref&gt;Dostoyevsky, Aimée (1922). [https://archive.org/stream/fyodordostoyevsk00dostuoft#page/52/mode/2up &quot;The Petrashevsky Conspiracy.&quot;] In ''Fyodor Dostoyevsky: A Study'', Yale University Press, pp. 52–61.&lt;/ref&gt; To je iskustvo s vremenom dovelo do evolucije njegovih političkih stavova od [[liberalizam|liberalizma]] prema [[konzervativizam|konzervativizmu]] i odbacivanju zapadnih vrijednosti. Dostojevski je bio poznat kao patološki kockar, što je imalo bitan uticaj na njegov književni rad - bilo kao inspiracija, bilo kao poticaj na pisanje kako bi pokrio financijske gubitke.

Njegovi romani, poput ''[[Zločin i kazna|Zločina i kazne]]'' i ''[[Braća Karamazovi|Braće Karamazovih]]'', se smatraju inspiracijom za egzistencijalistički pravac filozofije u 20. vijeku.

== Ukrajinsko porijeklo ==
Jedan od prvih poznatih predaka Fjodora Dostojevskog s očeve strane jeste [[Danilo Rtiščič]] čiji pisani trag je zabilježen 1506. u ukrajinskom [[Polissja|poliškom]] selu [[Dostojiv]] (danas [[Bjelorusija]]) po kojem je Dostojevski dobio prezime.&lt;ref name=&quot;Terras 1985 102&quot;&gt;{{cite book|last=Terras|first=Victor|title=Handbook of Russian Literature|url=http://books.google.com/books?id=VjKh2gkCudAC|year=1985|publisher=Yale University Press|page=102|isbn=0-300-04868-8}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Kjetsaa|1989|pp=1–5}}{{sfn|Frank|1979|pp=6–22}} Tek se pretpostavlja da je ruski pisac s jedne strane imao tatarske korijene preko pisca [[Aslan Murza|Aslana Murze]] koji je na istočnoslavenske prostore pristigao u sklopu [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]].

Jedna obiteljska strana Dostojevskih potom je preselila u ukrajinsku regiju [[Volinj]] gdje se prvi put 1570.-tih bilježi ime [[Fedir Dostojevski]] koji je radio u predstavničkoj službi prebjeglog moskovskog kneza [[Andrej Kurbskij|Andreja Kurbskog]].&lt;ref&gt;[http://fershal.narod.ru/Memories/Texts/Kurbsky/Kurbsky.htm Андрей Михайлович Курбский (rus.)]&lt;/ref&gt; Prezime iz obitelji Dostojevskih zatim se ponovno susreće 1664. u manjem ukrajinskom mjestu [[Serkunj]], u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]]. Također u susjednom mjestu [[Kličkovci]] gdje su jedno vrijeme obnašali dužnosti lokalnih predstavnika i zatim postali veleposjednici istog mjesta. U istom razdoblju zabilježena su imena [[Karl Dostojevski|Karla Dostojevskog]] i njegova sina [[Homer Dostojevski|Homera]].

Godine 1775. Dostojevski su prodali posjede u [[Kličkovci]]ma, a njihov potomak [[Grigorij Dostojevski|Grigorij Homerovič Dostojevski]] preselio se u mjesto [[Janušpolje]] pokraj grada [[Žitomir]]a gdje je postao svećenik. Njegovi sin i unuci također su postali svećenici: sin [[Jan Dostojevski|Jan]] služio je u ukrajinskoj regiji [[Podilja|Podilji]], a njegovi sinovi Andrij i Mihajlo služili su u selima [[Skala]] i [[Vijtivci]] ([[Vinička oblast]]).

Djed ruskog pisca [[Andrij Dostojevski]] također je bio svećenik u razdoblju od 1782. do 1820. godine. Njegova ljubav prema [[Ukrajina|Ukrajini]] isticala se prije svega u njegovom ukrajinskom rukopisu. Nakon njega [[Vijtivci]]ma je upravljao njegov sin [[Lev Dostojevski|Lev]] (1820.-1829.), a drugi sin [[Mihajlo Dostojevski|Mihajlo]] (inače otac ruskog pisca) pohađao je školu u Šargorodskom sjemeništu&lt;ref&gt;[https://eleven.co.il/article/14748 Шаргород (Šargorod, Šargorodska škola (ukr.)]&lt;/ref&gt; ([[Vinička oblast]]) gdje je kao jedan od najboljih studenata poslan na Medicinsku akademiju u [[Moskva|Moskvu]]. [[Mihajlo Dostojevski]] nakon završenog studija postao je jedan od najboljih liječnika u moskovskoj Marijinskoj bolnici za siromašne.

Danas se u ukrajinskom mjestu [[Kaljnik]] mogu naći grobovi iz obitelji ruskog pisca Fjodora Dostojevskog. Također je poznato da u gradovima [[Kijev]]u, [[Odesa|Odesi]], [[Makijivka|Makijvci]] i [[Vinnicja|Vinnicji]] žive rođaci Fjodora Dostojevskog, a neki od njih ne nose njegovo prezime. U mjestu [[Vijtivci]] otvoren je muzej Fjodora Dostojevskog u kojem je predstavljena njegova povezanost sa [[Ukrajinska kultura|ukrajinskom kulturom]], ukrajinskim društvenim razmišljanjima i samom [[Ukrajina|Ukrajinom]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.umoloda.kiev.ua/number/1388/164/48955/ |title=Дорога до Достоєва (Put do Dostojevskog) |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305094434/http://www.umoloda.kiev.ua/number/1388/164/48955/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Mladost i književni počeci ==
[[Datoteka:Wki Dostoyevsky Street 2 Moscow Mariinsky Hospital.jpg|250px|thumb|left|Rodilište u kojem je rođen Fjodor Dostojevski]]

Sin liječnika,&lt;ref name=&quot;Terras 1985 102&quot;/&gt;{{sfn|Kjetsaa|1989|pp=1–5}}{{sfn|Frank|1979|pp=6–22}} pripadnika nižega plemstva kojega su ubili vlastiti [[kmetstvo|kmetovi]] zbog okrutnoga postupanja i [[sadizam|sadističkih]] mučenja i ponižavanja, Dostojevski pohađa i završava vojno-inženjerski studij u [[Sankt Peterburg|Petrogradu]], no rano odlučuje da će se posvetiti spisateljskomu pozivu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Достоевский в биографическом справочнике|url=http://www.klassika.ru/cgi-bin/bio.pl?type=search&amp;string=%C4%EE%F1%F2%EE%E5%E2%F1%EA%E8%E9|work=Klassika.ru|access-date=2015-04-21|archive-date=2020-01-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200121225032/http://www.klassika.ru/cgi-bin/bio.pl?type=search&amp;string=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Kjetsaa|1989|pp=1–5}}{{sfn|Frank|1979|pp=6–22}} Prevodi [[Honoré de Balzac|Balzacovu]] «Eugeniju Grandet» i pod utjecajem [[Nikolaj Gogolj|Gogolja]] piše svoje prvo djelo, dulju pripovijest «Bijedni ljudi» ([[1846]].), epistolarnoga oblika, koja je oduševila najznačajnijega ruskoga kritika [[Visarion Bjelinski|Visariona Bjelinskog]] i lansirala Dostojevskoga u sferu ruskih književnih krugova. U to se doba Dostojevski približava i ulazi u kružok utopijskih socijalista koje je predvodio Butaševič-Petraševski, čija se &quot;revolucionarna&quot; djelatnost sastojala uglavnom od privatnih rasprava o budućnosti [[Rusija|Rusije]], reformi društvenoga sustava, demokratizaciji i oslobođenju od kmetstva. Na književnom planu, slijedilo je prvo doista snažno, «dostojevskijansko» ostvarenje, kratki roman «Dvojnik» ([[1846]].) u kojem je prikazan rasap ličnosti činovnika Goljatkina koji tone u [[shizofrenija|shizofreniju]] u nizu halucinacija u kojima se miješaju zbilja i mentalne projekcije. To izvorno djelo nije naišlo na zadovoljavajuću recepciju, poglavito zbog psihološkoga poniranja i radikalnoga rastakanja stvarnosti u svijesti protagonista, što je nadilazilo kanone onodobne estetike temeljene ponajviše na društvenoj kritici.
[[Datoteka:Image dost 01.jpg|thumb|200px|Dostojevski kao inženjer]]

== Prijelom: Katorga i Sibir ==
Prijelom u životu Dostojevskoga dolazi [[1849]]., nakon zabrane kluba &quot;Petraševaca&quot;, uhićenja te sadističke farse što ju je izvela carska policija: autor i njegovi drugovi u zoru su izvedeni na inscenirano strijeljanje, i dok su očekivali egzekuciju pred strjeljačkim strojem, došla je &quot;carska pomilovnica&quot; kojom su, tobože, pomilovani i osuđeni na [[sibir]]sku robiju i progonstvo. U stvari, caristički autoriteti nisu ni mislili strijeljati zbunjene petraševce, nego se radilo jedino o iživljavanju nad nemoćnim ljudima. Na robiji Dostojevski proživljava ideološku preobrazbu (o kojoj postoje različita mišljenja). Iz suprotstavljenih je stavova dosta vidljivo da je Dostojevski i prije robije naginjao kršćanskom [[misticizam|misticizmu]], te da njegov [[utopija|utopijski]] socijalizam nije slijedio materijalističke doktrine poput [[Ludwig Feuerbach|Feuerbachove]], nego iz idealističkih nazora [[Jean Baptiste Joseph Fourier|Fouriera]] i [[Friedrich von Schiller|Schillera]] - shvaćanja koja je kasnije ismijavao, no koja nisu prestala biti središtem njegovih opsesija. Novo u svjetonazoru Dostojevskoga nakon sibirske katorge jest glorifikacija carizma, ruskoga pravoslavlja i [[nacionalizam|nacionalizma]], te općenito protuzapadnih stavova u kojima se Dostojevski približio slavjanofilima, no nikad potpuno. Pisac je četiri godine robijao, a nakon toga morao je četiri godine služiti kao običan vojnik u surovim uvjetima zabačenih krajeva azijske Rusije.

== Povratak iz zemlje mrtvih ==
[[Datoteka:Image dost 02.jpg|thumb|left|200px|Dostojevski nakon povratka iz egzila]]
Nakon povratka u [[Sankt Peterburg|Petrograd]] Dostojevski objavljuje «Zapise iz mrtvoga doma» ([[1860]].-[[1862]].), fikcionalizirani opis vlastita robovanja, pun realističkih prikaza supatnika-robijaša. Ta knjiga ostvaruje velik uspjeh i donosi autoru djelomičnu carevu rehabilitaciju. No, nesređene obiteljske prilike (prvi brak s histeričnom udovicom koja je bolovala i umrla od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]), kao i osobna ljudska [[drama]] (pojačavanje simptoma [[epilepsija|epilepsije]], kockarska strast koja ubrzo prelazi u opsesiju, smrt brata Mihajla s kojim je zajednički uređivao novine, kojemu je nakon toga morao uzdržavati brojnu obitelj), dovode Dostojevskoga u tešku situaciju koja je djelomično usporila njegovo stvaralaštvo - primjer je roman «Poniženi i uvrijeđeni» ([[1861]]) koji, unatoč za pisca &quot;reprezentativnom&quot; naslovu, zaostaje za većinom njegovih prijašnjih, a kamoli budućih djela.

Da bi pobjegao pred vjerovnicima, autor odlazi na putovanje u [[Evropa|Europu]] ([[1862]].), kada boravi u [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Engleska|Engleskoj]]. U [[London]]u posjećuje [[Aleksandar Hercen|Hercena]] i [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]]. Tijekom 1860-ih u još je nekoliko navrata posjetio Europu, ovog puta s drugom ženom, Anom Snjitkinom, koja mu je donijela obiteljski mir i sreću, postala majkom njegove djece (u Rusiji još žive direktni potomci Dostojevskoga, i to u bijednim materijalnim okolnostima u koje su ih bacili komunistički totalitarizam i posljedice kapitalizma nakon raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a) te ga odvikla od kockarske ovisnosti.

== Veliko kreativno razdoblje ==
[[Datoteka:The Brothers Karamazov paragraph.gif|250px|thumb|Izvadak iz ''Braće Karamazovih'']]
Godine [[1864]]. Dostojevski objelodanjuje briljantne «Zapise iz podzemlja» - jedan od najintenzivnijih ispovjednih kratkih [[roman]]a, preteču sličnih djela [[Albert Camus|Camusa]], [[Miroslav Krleža|Krleže]], [[Louis-Ferdinand Céline|Celinea]] ili Andrejeva. U njemu je pisac primijenio niz postupaka u kojima je inovirao prozu i postavio obrazac svojih budućih velikih romana: ideološki obračun s utopijskim i općenito &quot;[[humanizam|humanističkim]]&quot; stereotipima, niz esejističkih poglavlja koja su esencijalno dramatizirani [[sokrat]]ovski dijalozi vođeni u atmosferi nabijenoj strastima i skandalima; žurnalistički stil kojemu je jedina svrha funkcionalnost u priopćavanju autorove vizije, a ne estetski doživljaj; psihološku tipologiju koja obuhvaća najčešće krotke i ponizne kršćane (Sonja Marmeladova, Aljoša Karamazov, knez Miškin), [[nihilizam|nihilističke]] cinike (Svidrigajlov, Nikolaj Stavrogin), radikalne intelektualce u borbi protiv svih općeprihvaćenih vrijednosti ili &quot;religiozne ateiste&quot; (Rodion Raskoljnikov, Ivan Karamazov, Kirilov), djecu iz &quot;slučajnih obitelji&quot; i ljude kojima je povrijeđeno dostojanstvo (junak romana «Mladić», «Zapisi iz podzemlja»). Dostojevski je razvio tehniku struje svijesti davno prije no što je postala popularna u angloameričkom romanu 20. st. (primjer je dulja pripovijest «Krotka»), sažeo je radnju u svega nekoliko dana («Idiot») ili sati, dajući vremenski presjek u svijesti naratora («Krotka»), te stvorio istinski &quot;polifoni roman&quot; (kako ga je nazvao istaknuti ruski teoretik [[Mihail Bahtin]]) u kojemu mnogoglasje ideološke i vjerskofilozofske borbe koja razdire protagoniste nalazi izraz kako u interioriziranim svijestima, tako u dramski nabijenim dijalozima.

Većina je romana Dostojevskoga smještena u tmurno ozračje velegradskoga podzemlja, sa središtem oko uzbudljivih događaja baštinjenih iz trivijalnoga romana i crnih kronika (ubojstvo, očeubojstvo, zločin, krađa, skandali razne vrste) i vrti se oko za čovječanstvo &quot;prokletih pitanja&quot;: naravi zla, ljudske patnje, smrtnosti i besmrtnosti, postojanja i nepostojanja Boga, slobode i odgovornosti, sudbine Rusije i Zapada. Kako su primijetili neki kritici - Dostojevski je bitno spiritualni autor, te je njegova karakterizacija čovjeka kao &quot;''srca u kojem se bore Bog i Sotona, a zalog je ljudski život''&quot; možda i primjeren opis njegova vlastita stvaralaštva. U tipologiji junaka koju je naveo [[Northrop Frye]] u knjizi «Anatomija kritike», književni se likovi kreću od nadzemaljskih bogova i polubogova (najčešće mitske i religijske priče) do običnih ljudi (realistički roman) i, u čitateljevom diskurzu, inferiornih pojedinaca koji su ispod razine vrijednosti prosječnih ljudi. Paskalovskim rječnikom, čovjek je biće niže od anđela. No, likovi Dostojevskog su često i niže od običnih ljudi, katkad upravo animalni, ali u trenutcima ekstaze dosežu i prelaze razinu anđela, pa je ta dvostruka optika jedna od tajni uzbudljivosti djela Dostojevskoga: istodobno niže od životinje i više od anđela, njegovi arhetipski raskoljeni junaci zrače duhovnom vitalnošću koja je temelj metafizičke i spiritualne naravi.
[[Datoteka:Dostoevskij 1872.jpg|thumb|left|250px|Dostojevski [[1872]].]]
U velike romane Dostojevskoga obično se broje sljedeća djela: «Zločin i kazna» ([[1866]].), njegovo tehnički najsavršenije djelo, o ideološki motiviranom ubojstvu sa središnjim likom Rodionom Raskoljnikovim, prototipom [[Fridrich Nietzsche|Nietzscheova]] nadčovjeka; «Idiot» ([[1868]].), u kojem je Dostojevski dao kristoliki lik kneza Miškina, kao i realistički implicitni komentar o propasti neuvjetovanoga dobra u sekularnom svijetu; «Bjesovi»/»Demoni»/»Zli dusi» ([[1872]].), «najdostojevskijevski» roman o grupi nihilističkih revolucionara, djelo metafizičkoga nimbusa u ruhu političkoga romana; «Mladić»/»Žutokljunac» ([[1875]].), rusku inačicu njemačkoga odgojnoga romana, koji karakteristično vrije kaotičnim događajima i ne vodi, poput ''Bildungsromana'' ni u kakvu sređenu građansku egzistenciju; te posljednje, najopsežnije i najveće djelo, «Braća Karamazovi» ([[1881]].), formalno o patricidu u obitelji s ocem i trojicom braće, no romanom u kojem je pisac sumirao sve svoje opsesivne teme, i za koji se može reći je pobijeđeno porukom nade u uskrsnuće i vječni život kojom «Braća Karamazovi» i završavaju.

== Smrt i apoteoza ==
[[Datoteka:Dostoevski grave at Alexander Nevsky Monastry.jpg|thumb|200px|Grob Fjodora Dostojevskog]]
Dostojevski je umro [[1881]]., iznenada, nakon krvarenja uzrokovanoga epileptičnim napadajem. Život mu je u posljednjim godinama bio sređen, i može se reći da se oslobodio materijalne oskudice i nevolja koje su ga pratile veći dio života. Kanio je napisati ostatak «Braće Karamazova» (koji su zamišljeni kao dio [[trilogija|trilogije]] ili čak tetralogije), no sudbina ga je omela u naumu. Priređen mu je veličanstveni pogreb u kojem je, po procjenama policije, sudjelovalo i 100.000 ljudi, mahom studentske omladine, a sam se pogreb pretvorio u demonstracije protiv carizma - unatoč piščevu dvosmislenom stavu prema cijelom pitanju, kao i poluslužbene &quot;kanonizacije&quot; Dostojevskoga od strane carističkoga režima.

Fjodor Dostojevski pripada najužem krugu svjetskih vrhunskih pisaca, poput [[Dante Alighieri|Dantea]], [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Lav Tolstoj|Tolstoja]], [[Miguel de Cervantes|Cervantesa]], [[Marcel Proust|Prousta]] i još nekolicine autora. Njegov je utjecaj na svjetsku književnost neizmjeran - od [[Leonid Andrejev|Leonida Andrejeva]] do [[Hermann Hesse|Hermanna Hessea]], od [[William Faulkner|Williama Faulknera]] do [[Franz Kafka|Franza Kafke]], od [[Marcel Proust|Marcela Prousta]] do [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcie Marqueza]]. Rijetko je koji moderni pisac izbjegao njegovoj sjeni (pa i oni koji su se bunili protiv Dostojevskog, kao [[Miroslav Krleža]] i [[Joseph Conrad]]), a posebno mu duguju pokreti [[ekspresionizam|ekpresionizma]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]].

Sva su narativna djela Dostojevskoga prevedena na hrvatski u više navrata, te je izašlo nekoliko izdanja njegovih izabranih djela. Od publicističkih radova, koji čine manje vrijedan dio njegova opusa, preveden je samo dio.

== Djela ==
=== Romani ===
* [[Bijedni ljudi]] (Бедные люди) (1846)
* [[Poniženi i uvrijeđeni]] (Униженные и оскорбленные) (1861)
* [[Zločin i kazna]] (Преступление и наказание) ([[1866]])
* [[Kockar]] (Игрок) ([[1867]])
* [[Idiot (roman)|Idiot]] (Идиот) ([[1868]])
* [[Bjesovi]] (prevođeno također kao ''Demoni'' ili ''Zli dusi'') (Бесы) ([[1872]])
* [[Momak (roman)|Mladić]] (ili ''Žutokljunac'') (Подросток) ([[1875]])
* [[Braća Karamazovi]] (Братья Карамазовы) ([[1880]])

=== Novele ===
* [[Dvojnik]] (Двойник) (1846)
* [[Bele noći (Dostojevski)|Bijele noći]] (Белые ночи) (1848)
* [[Netočka Nezvanova]] (Неточка Незванова) (1849) - nedovršeno
* [[Zapisi iz podzemlja]] (Записки из подполья) ([[1864]])

=== Zapisi ===
* [[Zapisi iz mrtvog doma]] (Записки из Мертвого дома) ([[1860]]-[[1862]])

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book|last=Bercken|first=Wil van den|title=Christian Fiction and Religious Realism in the Novels of Dostoevsky|url=http://books.google.com/?id=mFFFtwjQnigC|year=2011|publisher=Anthem Press|isbn=978-0-85728-976-6}}
* {{cite book|last=Bloshteyn|first=Maria R.|title=The Making of a Counter-Culture Icon: Henry Miller's Dostoevsky|url=http://books.google.com/books?id=9NvAaLyYoCwC|year=2007|publisher=University of Toronto Press|isbn=978-0-8020-9228-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Breger|first=Louis|authorlink=|title=Dostoevsky: The Author As Psychoanalyst|url=http://books.google.com/?id=vxX2JGsN7PoC|year=2008|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-1-4128-0843-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Burry|first=Alexander|title=Multi-Mediated Dostoevsky: Transposing Novels Into Opera, Film, and Drama|url=http://books.google.com/?id=lfLnzvLaB-kC|year=2011|publisher=Northwestern University Press|isbn=978-0-8101-2715-9|ref=harv}}
* {{cite book |last= Cassedy |first= Steven |url= http://books.google.com/?id=DI4FUgZJ1kkC |title= Dostoevsky's Religion |year= 2005 |publisher= Stanford University Press |isbn= 0-8047-5137-4 |ref= harv }}
* {{cite book|last=Cicovacki|first=Predrag|title=Dostoevsky and the Affirmation of Life|url=http://books.google.com/books?id=6wUX-eI738MC|publisher=Transaction Publishers|year=2012|isbn=978-1-4128-4606-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Frank|first=Joseph|editor-first=David|editor-last=Goldstein|title=Dostoevsky and the Jews|url=https://archive.org/details/dostoyevskyjews0000gold|chapter=Foreword|publisher=University of Texas Press|year=1981|isbn=978-0-292-71528-8|ref={{harvid|Goldstein|1981}}}}
* {{cite book|last=Jones|first=Malcolm V.|title=Dostoevsky And the Dynamics of Religious Experience|url=http://books.google.com/?id=L52TNlWprfcC|year=2005|publisher=Anthem Press|isbn=978-1-84331-205-5|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Jones|first1=Malcolm V.|last2=Terry|first2=Garth M.|title=New Essays on Dostoyevsky|url=http://books.google.com/books?id=UH_VyT6nscwC|year=2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-15531-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lantz|first=Kenneth A.|title=The Dostoevsky Encyclopedia|url=http://books.google.com/?id=XfDOcmJisn0C|year=2004|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-30384-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lauer|first=Reinhard|title=Geschichte der Russischen Literatur: von 1700 bis zur Gegenwart|url=http://books.google.com/books?id=VEx1OAAACAAJ|year=2000|publisher=Verlag C.H. Beck|language=German|isbn=978-3-406-50267-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lavrin|first=Janko|authorlink=|title=Dostoevsky: A Study|url=http://books.google.com/?id=57iTq6YSJbcC|year=2005|publisher=Kessinger Publishing|isbn=978-1-4179-8844-0|ref={{harvid|Lavrin2|2005}}}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite book|last=Leatherbarrow|first=William J|title=The Cambridge Companion to Dostoevskii|url=http://books.google.com/books?id=4Lf0xf3a6s4C|year=2002|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-65473-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Meier-Gräfe|first=Julius|authorlink= |title=Dostojewski der Dichter|year=1988|origyear=1926|language=German|publisher=Insel Verlag|isbn=3-458-32799-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mochulsky|first=Konstantin|others=Minihan, Michael A. (translator)|title=Dostoevsky: His Life and Work|url=http://books.google.com/books?id=mDKphT8_XLsC|year=1967|origyear=1967|publisher=Princeton University Press|isbn=0-691-01299-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Müller|first=Ludolf|title=Dostojewskij: Sein Leben, Sein Werk, Sein Vermächtnis|year=1982|language=German|publisher=Erich Wewel Verlag|isbn=978-3-87904-100-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Paperno|first=Irina|title=Suicide as a Cultural Institution in Dostoevsky's Russia|url=http://books.google.de/books?id=m3pqf8f-6bMC|year=1997|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-8425-4|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Pattison|first1=George|authorlink1=|last2=Thompson|first2=Diane Oenning|url=http://books.google.com/?id=GlLm4gbPZdQC|title=Dostoevsky and the Christian tradition|year=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-78278-4|ref=harv}}
* {{cite book|last= Popović|first=Justin|authorlink=|script-title=ru:Философия и религия Достоевского|trans-title=Philosophical and Religious Beliefs of Dostoyevsky|year=2007|language=Russian|isbn=978-985-90125-1-8}}
* {{cite book|last=Scanlan|first=James Patrick|title=Dostoevsky the Thinker|url=http://books.google.com/books?id=lbMYxaFTMZAC|year=2002|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-3994-0|ref=harv}}
* {{cite book|editor-last=Sekirin|editor-first=Peter|title=The Dostoevsky Archive: Firsthand Accounts of the Novelist from Contemporaries' Memoirs and Rare Periodicals, Most Translated Into English for the First Time, with a Detailed Lifetime Chronology and Annotated Bibliography|url=http://books.google.com/?id=EExUdTF7iLYC|publisher=McFarland|year=1997|isbn=978-0-7864-0264-9|ref={{harvid|Sekirin|1997}}}}
* {{cite book|last=Terras|first=Victor|title=Reading Dostoevsky|url=http://books.google.com/?id=4nV9o8k9y34C|year=1998|publisher=University of Wisconsin Press|isbn=978-0-299-16054-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bloom|first=Harold|authorlink=|title=Fyodor Dostoevsky|url=http://books.google.com/?id=1C1K-BnFGFIC|year=2004|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-7910-8117-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Frank|first=Joseph|title=Dostoevsky: A Writer in His Time|url=http://books.google.com/?id=lp1RpM8o9BQC|year=2009|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-12819-1|ref=harv}}
* {{cite book|title=Dostoevsky: The Seeds of Revolt, 1821–1849|last=Frank|first=Joseph|year=1979|origyear=1976|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01355-8|url=http://books.google.com/books?id=pDEAXltygUIC|ref={{harvid|Frank|1979}}}}
* {{cite book|title=Dostoevsky: The Years of Ordeal, 1850–1859|last=Frank|first=Joseph|year=1987|origyear=1983|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01422-7|url=http://books.google.com/books?id=K98hhw0IEHgC|ref={{harvid|Frank|1987}}}}
* {{cite book|title=Dostoevsky: The Stir of Liberation, 1860–1865|last=Frank|first=Joseph|year=1988|origyear=1986|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01452-4|url=http://books.google.com/books?id=QJj6qb6Rh3AC|ref={{harvid|Frank|1988}}}}
* {{cite book|title=Dostoevsky: The Miraculous Years, 1865–1871|last=Frank|first=Joseph|year=1997|origyear=1995|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01587-3|url=http://books.google.com/books?id=iAs4Lz5yog0C|ref={{harvid|Frank|1997}}}}
* {{cite book|title=Dostoevsky: The Mantle of the Prophet, 1871–1881|last=Frank|first=Joseph|year=2003|origyear=2002|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-11569-6|url=http://books.google.com/books?id=mQqonU-pweEC|ref={{harvid|Frank|2003}}}}
* {{cite book|last=Kjetsaa|first=Geir|authorlink=|title=Fyodor Dostoyevsky: A Writer's Life|year=1989|publisher=Fawcett Columbine|url=http://books.google.com/books/about/Fyodor_Dostoyevsky.html?id=2lzWAAAAMAAJ|isbn=978-0-449-90334-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Lavrin|first=Janko|title=Dostoevksy|url=https://archive.org/details/dostoevsky0000jank_u7q2|year=1947|publisher=New York The Macmillan Company|oclc=646160256|ref=harv}}
* Nikolai Berdyaev (1948). [https://archive.org/stream/russianidea017842mbp#page/n9/mode/2up ''The Russian Idea''], The Macmillan Company.
* Otto Julius Bierbaum (1910–11). [https://archive.org/stream/hibbertjournal09londuoft#page/822/mode/2up &quot;Dostoyevsky and Nietzsche,&quot;] ''The Hibbert Journal'', Vol. IX.
* Lavrin, Janko (1918). [http://library.brown.edu/pdfs/1140814594764613.pdf &quot;Dostoyevsky and Certain of his Problems,&quot;] [http://library.brown.edu/pdfs/1140814596247223.pdf Part II], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814597776460.pdf Part III], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814599287257.pdf Part IV], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814600995148.pdf Part V], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814602554005.pdf Part VI], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814604124778.pdf Part VII], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814605608766.pdf Part VIII], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814607139203.pdf Part IX], [http://library.brown.edu/pdfs/1140814608577430.pdf Part X], ''The New Age'', Vol. XXII, Nos. 12–21.
* Lavrin, Janko (1918). [http://library.brown.edu/pdfs/1140814613531258.pdf &quot;The Dostoyevsky Problem,&quot;] ''The New Age'', Vol. XXII, No. 24, pp.&amp;nbsp;465–466.
* Maeztu, Ramiro de (1918). [http://library.brown.edu/pdfs/1140814611623814.pdf &quot;Dostoyevsky the Manichean,&quot;] ''The New Age'', Vol. XXII, No. 23, 1918, pp.&amp;nbsp;449–451.
* Manning, Clarence Augustus (1922). [http://www.jstor.org/stable/27533562 &quot;Dostoyevsky and Modern Russian Literature,&quot;] ''The Sewanee Review'', Vol. 30, No. 3.
* Simmons, Ernest J. (1940). [https://archive.org/stream/dostoevskythemak012344mbp#page/n5/mode/2up ''Dostoevsky: The Making Of A Novelist''], Vintage Books.
* Westbrook, Perry D. (1961). [https://archive.org/stream/greatnessofman00west#page/n5/mode/2up ''The Greatness of Man: An Essay on Dostoyevsky and Whitman'']. New York: Thomas Yoseloff.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
&lt;!--Note: all links should comply with Wikipedia's external links guideline at [[Wikipedia:External links]]. To keep this section from ballooning, please only include links of general interest --&gt;
{{sister project links
| wikt = no
| commons = Fyodor Dostoyevsky
| b = no
| n = no
| q = Fyodor Dostoyevsky
| s = Author:Fyodor Dostoyevsky
| v = no
| voy = no
| species = no
| d = Q991
}}
*S obzirom na datum smrti (prije više od 120 godina), djela velikog majstora su dostupna ''online'' na ruskom i engleskom:
:* [http://www.magister.msk.ru/library/dostoevs/dostoevs.htm Dostojevski:sabrana djela na ruskom i engleskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041230023111/http://magister.msk.ru/library/dostoevs/dostoevs.htm |date=2004-12-30 }}
:* [http://www.4shared.com/account/file/97962045/9d52fab8/Dostojevski_-_Braca_Karamazovi.html Roman Braća Karamazovi na srpskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306204420/http://www.4shared.com/account/file/97962045/9d52fab8/Dostojevski_-_Braca_Karamazovi.html |date=2016-03-06 }}
* [http://ilibrary.ru/author/dostoevski/index.html Online archive of Dostoevsky's novels in their original Russian] {{ru icon}}
* [http://www.dostoevsky.org/English/index.html International Dostoevsky Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130901233546/http://dostoevsky.org/English/index.html |date=2013-09-01 }}
* [http://www.fyodordostoevsky.com FyodorDostoevsky.com – forum, quotes, essays, photos, bio, ebooks and more]
* [http://www.philolog.ru/fmdost/index.html Complete journalistic works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120520150145/http://philolog.ru/fmdost/index.html |date=2012-05-20 }} {{ru icon}}
* [http://www.utoronto.ca/tsq/DS/issues.shtml Dostoyevsky studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120506033225/http://www.utoronto.ca/tsq/DS/issues.shtml |date=2012-05-06 }}
* [http://en.rodovid.org/wk/Person:341394 Dostoyevsky's family tree]
* {{Gutenberg author |id=Dostoyevsky,+Fyodor | name=Fyodor Dostoyevsky}}

{{Lifetime|1821|1881|Dostojevski, Fjodor}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Fjodor Dostojevski| *]]
[[Kategorija:Ruski pisci]]
[[Kategorija:Egzistencijalizam]]</text>
      <sha1>28vsvp41184wbcz6a7t1088xvmf3str</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bertrand Russell</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2650</id>
    <revision>
      <id>42680175</id>
      <parentid>42679255</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Bertrand_Russell_smoking_in_1936.jpg|Bertrand_Russell_smoking_in_1936.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Abzeronow|Abzeronow]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Bertrand Russell smoking in 1936.jpg|]].</comment>
      <origin>42680175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42487" sha1="ppldi8alnhofj98nm0alae4lxeirziv" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime =  [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Bertrand Russell
| slika = Bertrand Russell in 1936.jpg
| širina_slike  = 
| opis = Portret Bertranda Russella
| datum_rođenja = {{Birth date|1872|5|18|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|UK}} [[Trelleck]], [[Wales|WLS]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|
| datum_smrti = {{nowrap|{{Death date and age|1970|2|2|1872|5|18|df=y}}}}
| mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales|WLS]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}|
| zanimanje = filozof, matematičar, logičar
| jezik = [[Engleski jezik|engleski]]
| nacionalnost = [[Englezi|Englez]]
| žanr = [[proza]]
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
*''[[Principia Mathematica]]'' (znanstveni rad, [[1910]]-[[1913|13.]])
*&quot;[[Why I Am Not a Christian]]&quot; (esej, [[1927.]])
*''[[A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day|A History of Western Philosophy]]'' (povijesno djelo, [[1945.]])&lt;/div&gt;
| nagrade = &lt;div&gt;
*[[De Morganova medalja]] (1932)
*[[Nobelova nagrada za književnost]] (1950)
*[[Nagrada Kalinga]] (1957)
*[[Jeruzalemska nagrada]] (1963)&lt;/div&gt;
| uticaj_od=
| utica_na = 
| alma_mater = [[Trinity College, Cambridge]]
| supružnik = [[Alys Pearsall Smith]] (razvod)&lt;br /&gt;[[Dora Black]] (razvod)&lt;br /&gt;[[Patricia Spence]] (razvod)&lt;br /&gt;[[Edith Finch]] (njegova smrt)
| potpis= Bertrand Russell signature.svg
}}
'''Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell''' ([[Trelleck]], [[18. 5.|18. svibnja]] [[1872]] – [[Penrhyndeudraeth]], [[2. 2.|2. veljače]] [[1970]]) bio je [[Engleska|engleski]]&lt;ref&gt;Sidney Hook, &quot;Lord Russell i Sud za ratne zločine&quot;, ''Bertrand Russell: critical assessments'', Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178&lt;/ref&gt; [[filozof]], [[matematičar]], [[logika|logičar]], [[historija|povjesničar]] i društveni [[reformacija|reformator]].&lt;ref name=&quot;stanford&quot;&gt;Stanfordova Enciklopedija filozofije, [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ &quot;Bertrand Russell&quot;], 1. svibnja 2003.&lt;/ref&gt;

Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895]]. počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916]]. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918]]. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922]]. i [[1923]]. nema uspjeha. Od [[1938]]. do [[1944]]. predavao je na različitim sveučilištima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a tek je [[1944]]. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''&quot;ludila hladnog rata&quot;'', predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.

Godine [[1950]]. dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''&quot;Principia mathematica&quot;'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901]]. istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Raselov paradoks|Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.

== Biografija ==
=== Porijeklo ===
[[Datoteka:John Russell Viscount Amberley.jpg|thumb|220px|[[John Russell, vikont Alderley|John Russell]], Bertrandov otac, izvršio je velik utjecaj na liberalne ideje svoga sina.]]
Bertrand Russell je rođen [[18. 5.|18. svibnja]] [[1872]]. u Cleddon Hallu, [[Trellech]], [[Monmouthshire]] u liberalnoj aristokratskoj obitelji.

[[John Russell, 1. grof Russell|John Russell]], djed s očeve strane, bio je sin [[John Russell, 6. knez Bedford|Johna Russella, 6. kneza Bedforda]], te je bio 2 puta zamoljen od strane [[Viktorija|kraljice Viktorije]] da formira britansku vladu, služeći, shodno s tim, kao premijer te zemlje 2 puta.&lt;ref name=&quot;John R&quot;&gt;{{cite web| last = Bloy| first = Marjie, [[Ph.D.]]| title = Lord John Russell (1792. - 1878.)| url=http://www.victorianweb.org/history/pms/russell.html| accessdate = 2007}}&lt;/ref&gt;

Russellovi su postali prominentna obitelj još puno prije Lorda Johna, već za vrijeme [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]]. Stekli su status jedne od najvažnijih [[vigovci|vigovskih]] obitelji, te su sudjelovali u svim važnijim događajima od [[Ukidanje samostana|ukidanja samostana]] [[1536]]. - [[1540]]., preko [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] [[1688]]., pa sve do [[Veliki reformni akt|Velikog reformnog akta]] iz [[1832]].&lt;ref name=&quot;John R&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;peerage&quot;&gt;Cokayne, G.E.; Vicary Gibbs, H.A. Doubleday, Geoffrey H. White, Duncan Warrand and Lord Howard de Walden, editors. The Complete Peerage of England, Scotland, Ireland, Great Britain and the United Kingdom, Extant, Extinct or Dormant, new ed. 13 volumes in 14. 1910–1959. Reprint in 6 volumes, Gloucester, UK: Alan Sutton Publishing, 2000.&lt;/ref&gt;

Russellova majka Katherine Louisa ([[1844]]. – [[1874]].) bila je kći [[Edward Stanley, 2. barun Stanley od Alderleyja|Edwarda Stanleyja, 2. baruna Stanleyja od Alderleyja]] i sestra [[Rosalind Howard]], kontese Carlisle.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;

Oba su Russellova roditelja bila poprilično radikalna za svoje doba. Russellov otac, [[John Russell, vikont Alderley|vikont Alderley]], bio je [[ateizam|ateist]] i svjesno je pristao na aferu njegove supruge s biologom [[Douglas Spalding|Douglasom Spaldingom]], učiteljem njihove djece. Oboje su bili oštri pobornici kontracepcije, iako je u to vrijeme bila iznimno skandalozna.&lt;ref name=&quot;calicut&quot;&gt;{{cite web|last=Paul|first=Ashley|title=Bertrand Russell: The Man and His Ideas.|url=http://www.oocities.com/vu3ash/index.html|accessdate = 28. 10. 2007.}}&lt;/ref&gt; Ateizam Johna Russella bio je evidentan kada je filozofa [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] pitao da bude Bertrandov sekularni [[kum]].&lt;ref&gt;Russell, Bertrand and Perkins, Ray (ed.) ''Yours faithfully, Bertrand Russell''. Open Court Publishing, 2001., str. 4.&lt;/ref&gt; Iako je Mill umro samo godinu dana nakon Bertrandovog rođenja, njegovi su spisi imali velik utjecaj na njegov život.

=== Djetinjstvo i adolescencija ===
Russell je imao jednog brata, [[Frank Russell|Franka]] (koji je bio stariji čak 7 godina), i jednu sestru, Rachel (koja je bila starija 4 godine). U lipnju [[1874]]. majka mu umire od posljedica [[difterija|difterije]], a nedugo nakon nje umire i Rachel. U siječnju [[1876]]., nakon što se duže vrijeme borio s [[depersija|depresijom]], umire i Bertrandov otac, od posljedica [[bronhitis]]a. Frank i Bertrand tada odlaze kod svoje bake i djeda u [[Pembroke Lodge]], koji su od tada postali njihovi skrbnici. Njegov djed John umire [[1878]]., a sam Bertrand ga se uvijek sjećao kao dragog starca u kolicima. Kao posljedica toga, Russellova baka bila je dominatna ličnost tijekom njegova djetinjstva, ali i mladosti.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;calicut&quot;/&gt;

Lady Russell je potjecala iz [[škoti|škotsje]] [[prezbiterijanstvo|prezbiterijanske]] obitelji, te je zbog toga i pokušala pobiti (doduše, i uspjela je) oporuku svog supruga prema kojoj su Frank i Bertrand trebali biti odgajani kao [[agnosticizam|agnostici]]. Unatoč religijskom konzervativizmu, Lady Russell je bila poprilično liberalna (prihvaćala je [[darvinizam]] i [[evolucija|teoriju evolucije]]), a njezin je odgoj imao poprilično vidljiv utjecaj na Russella po pitanju socijalne pravde i borbe za prinicpe. Čak je i njezin najdraži [[Biblija|biblijski]] citat postao njegovo geslo. No, sama atmosfera u Pembroke Lodgeu bila je poprilično formalna, obilježena molitvom i emocionalnom represijom. Frank je na ovo reagirao otvorenom pobunom, dok je mlađi Bertran naučio kako potisnuti svoje osjećaje.

Russell je kao adolescent bio poprilično usamljen, te je često pomišljao na [[samoubistvo|suicid]]. U svojoj je autobiografiji napisao da su mu, tada, najvažnije stravi bile seks, religija i matematika, te da ga je jedino želja da što bolje prouči matematiku spriječila da počini suicid.&lt;ref&gt;''Russellova autobiografija'', str.38&lt;/ref&gt; Bio je uglavnom obrazovan kod kuće, i to od strane niza učitelja.&lt;ref name=&quot;nobel prize&quot;/&gt;

Brat Frank ga je upoznao sa likom i djelom grčkom matematičara [[Euklid]]a, što je uvelike promijenilo njegov život.&lt;ref name=&quot;calicut&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Greeks&quot;&gt;{{cite paper|author=Lenz, John R.|title=Bertrand Russell o Grci|date=date unknown|url=http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&amp;context=russelljournal|format=PDF|accessdate=2007}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514113902/http://digitalcommons.mcmaster.ca/cgi/viewcontent.cgi?article=1443&amp;context=russelljournal |date=2011-05-14 }}&lt;/ref&gt;

U ovom periodu Russell se upoznaje i sa djelom [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. U svojoj je autobiografiji napisao:

{{izdvojeni citat|Svo sam slobodno vrijeme provodio čitajući njega i učeći ga napamet, svjestan činjenice da nemam s kim pričati o svojim mislima i osjećajima, razmišljao sam kako bi bilo divno poznavati Shelleyja i čudio se hoću li ikada upoznati ijedno živuće ljudsko biće prema kojem ću osjećati toliko simpatije.&lt;ref&gt;''Russellova autobiografija'', str.35&lt;/ref&gt;}}

=== Sveučilišno doba i prvi brak ===
[[Datoteka:Portrait of Bertrand Russell in 1893.jpg|thumb|levo|200px|Russell nakon diplomiranja [[1893]].]]
Godine [[1890]]., Russell je dobio stipendiju za studij matematike na Trinity koledžu u [[Cambridge]]u. Tu je Russell upoznao mlađeg [[George Edward Moore|Georgea Edwarda Moorea]] i [[Alfred North Whitehead|Alfreda Northa Whiteheada]], koji ga je preporučio takozvanim ''Apostolima iz Cambridgea''. Ubrzo je pokazao znatno znanje iz [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]], te je diplomirao [[1893]]., a post-diplomski studij završio je [[1895]]. godine.&lt;ref name=&quot;Whitehead&quot;&gt;{{cite web|url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Whitehead.html|title=Alfred North Whitehead|accessdate=2007|last=O'Connor|first=J. J.|coauthors=E. F. Robertson|date=listopad 2003 |publisher=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JSTOR&quot;&gt;{{cite web|url=http://links.jstor.org/sici?sici=0035-9149%28199001%2944%3A1%3C51%3ABRME%3E2.0.CO%3B2-Z|title=Bertrand Russell's Mathematical Education|accessdate=2007|last=Griffin|first=Nicholas|coauthors=Albert C. Lewis|work=Notes and Records of the Royal Society of London, izdanje 44, br. 1.|pages=51-71}}&lt;/ref&gt;

Vrlo važan događaj u Russellovu životu bio je susret s [[kveker]]kom [[Alys Pearsall Smith]], koju je upoznao sa 17 godina. Ubrzo je postao dobar obiteljski prijatelj (oni su ga zvali ''unuk Lorda Johna''), te su se oni dosta često hvalili s njim i putovali s njim po kontinentu. Upravo je s njima Russell posjetio slavnu [[Exposition Universelle (1889)|Parišku izložbu iz 1889.]] i popeo se na [[Eiffelov toranj]] nedugo nakon što je završen.&lt;ref name=&quot;MarriagePt1&quot;&gt;Wallenchinsky et al. (1981), &quot;Famous Marriages Bertrand...Part 1&quot;.&lt;/ref&gt;

Ubrzo se zaljubio u Alys, koja je diplomirala na Sveučilištu Bryn Mawr blizu [[Philadelphia|Philadelphije]], te se, protivno željama svoje bake, oženio njom [[13. 12.|13. prosinca]] [[1894]]. Njihov se brak počeo raspadati [[1901]]. godine kada je Russell, dok se vozio na bicikli, shvatio da ju više ne voli. Ona ga je pitala voli li ju, a on je hladnokrvno odgovorio da ne voli. Russell također nije volio Alysinu majku, koju je smatrao okrutnom i željnom kontrole. Bio je to bijedan brak koji se, nakon dugog vremena odvojenosti, raspao [[1921]].&lt;ref name=&quot;MPt3&quot;&gt;Wallenchinsky et al. (1981), &quot;Famous Marriages Bertrand...Part 3&quot;.&lt;/ref&gt; Russell je tijekom ovog perioda imao nekoliko pasionatnih (često i simultanih) afera s mnogim ženama, među koje spadaju Lady [[Ottoline Morrell]] i glumica Lady [[Constance Malleson]].&lt;ref name=&quot;private&quot;&gt;{{cite web|url=http://newcriterion.com:81/archive/11/sept92/brussell.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032455/http://newcriterion.com/archive/11/sept92/brussell.htm|archivedate=2006-12-05|title=Love, logic &amp; unbearable pity: The private Bertrand Russell|accessdate=2007|last=Kimball|first=Roger|work=The New Criterion izdanje 11, br. 1, rujan 1992|publisher=The New Criterion|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Rana karijera ===
Russell je književnu karijeru započeo [[1896]]. izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokratija|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937]]. s predavanjem o znanosti moći.&lt;ref name=&quot;LSE&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|title=London School of Economics|last=Simkin|first=John|accessdate=2007}}&lt;/ref&gt; Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902]]. utemeljili [[Sidney Webb|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].&lt;ref name=&quot;LettersPg16&quot;&gt;{{cite book|last=Russell|first=Bertrand|editor=Ray Perkins|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.|year=2001|publisher=Open Court Publishing|location=Chicago|isbn=0-8126-9449-X|page=16|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&amp;pg=PA16&amp;lpg=PA16|accessdate=2007}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg|thumb|180px|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]
Godine [[1905]]. piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908]]. Russell postaje član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt; Godine [[1910]]. izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911]]. upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'' [[1922]].&lt;ref name=&quot;Wittgenstein&quot;&gt;[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]&lt;/ref&gt;

=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Russell1907-2.jpg|thumb|left|220px|Russell 1907. godine]]
Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam|pacifizmom]]. Godine [[1916]]. izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.&lt;ref name=&quot;Pacifist&quot;&gt;{{cite book|title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata|url=https://archive.org/details/bertrandrussellp0000vell_m7x7|last=Vellacott|first=Jo|isbn=0855274549|publisher=Harvester Press|location=Brighton|year=1980.}}&lt;/ref&gt; Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918]].

=== Međuratni period i drugi brak ===
U kolovozu [[1920]]. Russell odlazi u [[Ruska SFSR|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija (1917.)|Ruske revolucije]].&lt;ref name=&quot;FreeLib&quot;&gt;{{cite web|title=Bertrand Russell (1872-1970)|publisher=Farlex, Inc.|url=http://russell.thefreelibrary.com/|accessdate=2007|archive-date=2008-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20080512011010/http://russell.thefreelibrary.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tamo je upoznao [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjina]] i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva.

Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Narodna Republika Kina|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[upala pluća|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.&lt;ref name=&quot;pneumonia&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Bertrand Russell je mrtav&quot;|publisher=The New York Times|date=21. travnja 1921|accessdate=2007|format=PDF|url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&amp;res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&amp;oref=slogin}}&lt;/ref&gt; Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''&quot;Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima.&quot;'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].&lt;ref name=&quot;papers&quot;&gt;{{cite book|title=&quot;Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22&quot;|work=The Collected Papers of Bertrand Russell|volume=15|publisher=Routledge|year=2000|isbn=0415094119|last=Russell|first=Bertrand|editor=Richard A
. Rempel|url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&amp;dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press|pages=lxviii|nopp=true}}&lt;/ref&gt;

Kada se par, [[26. 8.|26. kolovoza]] [[1921]]., vratio u Englesku, Dora je bila u šestom mjesecu trudnoće, zbog čega je Russell organizirao brz razvod od Alys i oženio Doru [[27. 9.|27. rujna]] [[1921]]., samo 6 dana nakon razvoda. U tom je braku rođeno dvoje djece, [[John Conrad Russell]] ([[16. 11.|16. studenog]] [[1921]].) i [[Katharine Jane Russell]] ([[29. 12.|29. prosinca]] [[1923]].). Russell je u ovom periodu obitelj uzdržavao novecm kojeg je zaradio od pisanja popularnih knjiga o [[fizika|fizici]], [[etika|etici]] i [[obrazovanje|obrazovanju]] za [[laik]]e. Postojale su i priče kako je Russell u ovom periodu imao aferu s [[Vivienne Haigh-Wood]], suprugom pisca [[Thomas Stearns Eliot|Thomasa Stearnsa Eliota]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ray|last=Monk|title=‘Russell, Bertrand Arthur William, third Earl Russell (1872–1970)’|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|date=rujan 2004 |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/35875|accessdate=2008|doi=10.1093/ref:odnb/35875}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1927]]. osniva zajedno s Dorom eksperimentalnu školu Beacon Hill. Russell je školu napustio [[1932]]., a Dora je u njoj ostala sve do [[1943]]. godine.&lt;ref name=&quot;Beacon&quot;&gt;Inside Beacon Hill: Bertrand Russell as Schoolmaster. ''Jespersen, Shirley'' ERIC# EJ360344, izdano 1987.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dora&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Dora Russell&quot;|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|date=2007|accessdate=2008}}&lt;/ref&gt;

Nakon smrti brata Franka [[1931]]., Russell je postao 3. grof Russell. Kasnije je rekao da mu je ta titula bila korisna isključivo u rezervaciji hotelskih soba.

Uskoro je Russellov brak s Dorom postajao sve turbulentniji, a trenutak kraha došao je zbog sukoba oko dvoje djece koje je Dora imala s novinarom Griffinom Barryjem.&lt;ref name=&quot;Dora&quot;/&gt; Razdvojili su se [[1932]]. i na koncu i razveli. Dana [[18. 1.|18. siječnja]] [[1936]]. Russell se oženio po treći put, ovaj put za studenticu na [[Oxford]]u, [[Patricia Spence|Patriciju Spence]], koja je bila guvernata njegove djece od ljeta [[1930]]. Russell je u ovom braku imao jednog sina, [[Conrad Sebastian Robert Russell|Conrada Sebastiana Roberta Russella]], koji će kasnije postati istaknuti povjerničar i jedna od najprominentnijh figura liberalno demokratske stranke.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:Honourable Bertrand Russell.jpg|thumb|220px|Portret Bertranda Russella iz [[1916]]. godine|left]]
Russell je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvo radio na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], a kasnije je otišao u [[Los Angeles]] gdje je predavao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]]. Godine [[1940]]. dobiva posao profesora na Gradskom sveučilištu u [[New York]]u, no ubrzo, nakon javnog pritiska, dobiva otkaz. Njegovi stavovi (pogotovo oni o [[seksualni moral|seksualnom moralu]] izneseni u djelu ''[[Brak i morali]]'' deset godina ranije) učinili su ga ''&quot;moralno nekompatibilnim&quot;'' za predavanje na tom sveučilištu. Protest protiv Russella započela je majka jesnog studenta koji nije, prema dotadašnjem uspjehu, mogao pohađati njegove satove [[matematička logika|matematičke logike]]. Mnogi intelektualci, koje je predvodio [[John Dewey]], protestirali su zbog ovakvog tretmana.&lt;ref name=&quot;Denied&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Appointment Denied: The Inquisition of Bertrand Russell&quot;|author=Leberstein, Stephen|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/|publisher=Academe|date=November/December 2001|accessdate=17. 02. 2008.|archive-date=2008-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20081005124230/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/print|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Albert Einstein|Einsteinov]] slavni aforizam - ''&quot;Veliku umovi su uvijek nailazili na nasilnu opoziciju od strane mediokritetnih umova...&quot;'', nastao je upravo u njegovom otvorenom pismu podrške Russellu.&lt;ref&gt;[http://www.asl-associates.com/einsteinquotes.htm] Einstein quotations and sources. 9. srpnja 2009.&lt;/ref&gt; Dewey je zajedno s [[Horace M. Kallen|Horaceom M. Kallenom]] uredio zbirku članaka o gore navedenoj aferi u knjizi ''[[Slučaj &quot;Bertrand Russell&quot;]]''. Russell se ubrzo pridružio Fundaciji Barnes gdje je držao niz predavanja o povijesti filozofije raznovrsnoj publici. Ta će predavanja na koncu postati osnova za njegovu knjigu ''[[Povijest Zapadne filozofije]]''. Njegovo se prijateljstvo s ekscentričnim [[Albert C. Barnes|Albertom C. Barnesom]] u ovom periodu raspalo, te se vratio natrag u [[Irska|Irsku]] kako bi predavao na Trinityju.&lt;ref name=&quot;professor&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Bertrand Russell&quot;|url=http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|year=2006.|accessdate=2008|archive-date=2008-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20080212100048/http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Kasniji život ===
Tijekom [[1940-e|1940-ih]] i [[1950-e|1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama. U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948]]. godine.&lt;ref name=&quot;letters&quot;&gt;{{cite book|title=&quot;The Selected Letters of Bertrand Russell&quot;|page=660|publisher=Routledge|author=Griffin, Nicholas (ed.)|year=2002|isbn=0415260124}}&lt;/ref&gt; Njegova ''[[Povijest zapadne filozofije]]'' ([[1945]].) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života.

U jednom govoru iz [[1948]].,&lt;ref&gt;[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednof filozofa | S ljubavlju, Bertie | Economist.com&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[nuklearno oružje|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog [[arsenal]]a u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi.

Russell je [[9. 6.|9. lipnja]] [[1949]]., prilikom proslave [[George VI.|kraljevog]] rođendana, nagrađen Ordenom postignuća,&lt;ref&gt;{{LondonGazette|issue=38628|supp=yes|startpage=2796|date=3lipnja 1949|accessdate=2008}}&lt;/ref&gt; a sljedeće godine mu [[Švedska akademija]] uručuje [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nobel prize&quot;&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html '''Nobelova nagrada za književnost 1950.''' - Bertrand Russell]&lt;/ref&gt; Prlikom uručivanja prve, kralj [[George VI.]] je dao svoju podršku, ali je bio blago posramljen zbog činjenice da je tu nagradu dao bivšem zatvoreniku, rekavši mu, prilikom dodjele: ''&quot;U nekoliko ste se prilika ponašali na način koji ne bi bio prihvatljiv.&quot;''&lt;ref&gt;Ronald W. Clark, Bertrand Russell and His World, str. 94. (1981.) {{ISBN|0-500-13070-1}}&lt;/ref&gt; Russell se na to nasmijao, a kasnije je rekao kako mu je na um odmah pao odgovor: ''&quot;Da, kao ni vaš [[edward VIII.|brat]].&quot;''

Godine [[1952]]., Russell se razveo od Patricije, s kojom je bio jako nesretan. Njegov sin iz tog braka, Conrad, nije vidio svog oca od razvoda pa sve do [[1968]]., kada je sam odlučio posjetiti ga, što je uzrokovalo raskid odnosa s majkom.

Russell se [[15. 12.|15. prosinca]] [[1952]]., nedugo nakon razvoda, oženio po četvrti put, ovaj put s [[Edith Finch]]. Njih dvoje su se poznavali još od [[1925]]., a Edith je predavala [[engleski jezik]] na sveučilištima u [[Engleska|Engleskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, dijeleći stan punih 20 godina sa Russellovom dobrom prijateljicom, Lucy Donnelly. Edith je s Bertrandom ostala sve do njegove smrti, a brak je, po svemu sudeći, bio poprilično sretan i blizak. Uskoro je Russellov sin John obolio od mentalne bolesti, što je uzrokovalo mnoge sukobe s Dorom, Russellovom bivšom suprugom i Johnovom majkom. Johnova supruga Susan je također bolovala od nekakve mentalne bolesti, zbog čega su Russell i Edith postali pravni skrbnici njihovih triju kćeri. Kasnije se ispostavilo da dvije od njih imaju [[shizofrenija|shizofreniju]].

=== Politički aktivizam ===
[[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]]
Russell je veći dio [[1950-e|1950-ih]] i [[1960-e|1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955]]. izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.&lt;ref name=&quot;Manifesto&quot;&gt;{{cite web|title=&quot;Russell-Einsteinov manifest&quot;|url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|author=Russell, Bertrand|coauthors=[[Albert Einstein]]|date=1955.|accessdate=2008.|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801154612/http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-e|1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-e|1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963]]. uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodijeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.&lt;ref name=&quot;jerusalem prize&quot;&gt;{{Cite web |title=Jerusalem International Book Fair |url=http://www.jerusalembookfair.com/main.html |access-date=2011-03-27 |archivedate=2008-01-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080122165019/http://www.jerusalembookfair.com/main.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Iste godine, čak 45 predlagadetelja predložilo ga je za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], no ista je te godine dodijeljena [[Crveni križ|Crvenom križu]].&lt;ref name=&quot;NobelNom&quot;&gt;[http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=7980 Nominacije za Nobela - Bertrand Russell]&lt;/ref&gt; U listopadu [[1965]]., Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.&lt;ref name=&quot;Gallery&quot;&gt;{{Cite web |url=http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |title=Galerija Bertrand Russell |access-date=2009-06-09 |archive-date=2011-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Posljednje godine i smrt ===
Russell je [[1967]]., [[1968]]. i [[1969]]. izdao svoju trodjelnu autobiografiju. Dana [[23. 11.|23. studenog]] [[1969]]. Russell je pisao časopisu ''[[The Times]]'' naglašavajući da je priprema namještenih suđenja u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ''&quot;izrazito alarmantna&quot;''. Istog mjeseca šalje apel [[Ujedinjeni narodi|Generalnom tajniku UN-a]] [[U Thant]]u tražeći njegovu podršku oko osnivanja međunarodnog suda s ciljem istraživanja [[sjedinjene Američke Države|američkih]] ratnih zločina u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Sljedećeg je mjeseca poslao protestno pismu [[Aleksej Kosigin|Alekseju Kosiginu]] zbog izbacivanja [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]] iz Društva pisaca.

Dana [[31. 1.|31. siječnja]] [[1970]]., Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967]]. U izjavi je pisalo sljedeće:

&lt;blockquote&gt;Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja &quot;dana&quot; drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.&lt;ref&gt;{{Cite book | author=Russell, Bertrand; Perkins, Ray | authorlink= | title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor | date=2002 | publisher=Open Court | location=Chicago  | isbn=0-8126-9450-3 | pages=}}
&lt;/ref&gt;
:&lt;br /&gt;&lt;small&gt;— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.&lt;/small&gt;&lt;/blockquote&gt;

Ovo je bio posljednji čin Russellovog političkog djelovanja. Javno je pročitan na Međunarodnoj konferenciji parlamentaraca u [[Kairo|Kairu]] [[3. 2.|3. veljače]] [[1970]]., dan nakon njegove smrti.&lt;ref name=&quot;Palestine&quot;&gt;{{Cite web |title=Russellov posljednji politički govor |url=http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |access-date=2011-03-27 |archivedate=2009-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091212143220/http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Russell je umro od [[gripa|influence]], [[2. 2.|2. veljače]] [[1970]]., u svome domu [[Plas Penrhyn]], u mjestu [[Penrhyndeudraeth]], [[Merionethshire]], [[Wales]]. Kremiran je u mjestu [[Colwyn Bay]] [[5. 2.|5. veljače]] [[1970]]. Kao što je i naglasio u oporuci, na pogrebu mu nije bilo nikakvih vjerskih obilježja. Njegov pepeo je nakon godina dana prosut po velškim planinama.

=== Sistematizacija vlastitog života ===
{{Infokutija filozof
| ime             = Bertrand Russell
| epoha           = [[Filozofija 20. vijeka|XX. stoljeće]]
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| slika           =
| širina_slike    = 220px
| opis            =
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[18. svibnja]] [[1872.]]
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|Wales}} [[Trelleck]], [[Wales]]
| datum_smrti     = [[2. veljače]] [[1970.]]
| mjesto_smrti    = {{flagicon|Wales}} [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales]] 
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = {{flagicon|UK}} [[UK|britansko]]
| rodbina         = 
| supružnik       = 
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = matematičar, logičar, filozof, profesor
| tradicija       = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[matematika]], [[logika]], [[povijest filozofije]], [[epistemologija]], [[etika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija religije]], [[filozofije znanosti]]
| jezik           = [[engleski jezik]]
| značajne_ideje  = &lt;div&gt;
*[[Logički atomizam]]
*[[Paradoks brijača]]
*[[Russellov čajnik]]
*[[Russellov paradoks]]
*[[Metamatematika]]
*[[Matematička ljepota]]
*[[Egzistencijalna pogreška]]&lt;/div&gt;
| glavna_djela    = &lt;div&gt;
*&quot;[[Why I Am Not a Christian]]&quot; (1927)
*''[[A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day|A History of Western Philosophy]]'' (1945)&lt;/div&gt;
| nagrade         = &lt;div&gt;
*[[De Morganova medalja]] (1932)
*[[Nobelova nagrada za književnost]] (1950)
*[[Nagrada Kalinga]] (1957)
*[[Jeruzalemska nagrada]] (1963)&lt;/div&gt;
| utjecaj_od      = [[Euklid]] {{·}} [[Platon]] {{·}} [[Gottfried Leibniz]] {{·}} [[David Hume]] {{·}} [[Percy Bysshe Shelley]] {{·}} [[G.E. Moore]] {{·}} [[John Stuart Mill]] {{·}} [[Gottlob Frege]] {{·}} [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[George Santayana]] {{·}} [[Alfred North Whitehead]] {{·}} [[Thomas Paine]] {{·}} [[Giuseppe Peano]]
| utjecaj_na      = [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[A. J. Ayer]] {{·}} [[Rudolf Carnap]] {{·}} [[Kurt Gödel]] {{·}} [[Karl Popper]] {{·}} [[W. V. Quine]] {{·}} [[Noam Chomsky]] {{·}} [[J. L. Austin]] {{·}} [[Saul Kripke]] {{·}} [[Moritz Schlick]] {{·}} [[Alfred Tarski]] {{·}} [[Friedrich Waismann]] {{·}} [[Donald Davidson]] {{·}} [[A. S. Eddington]] {{·}} [[Alan Turing]] {{·}} [[Hannah Arendt]] {{·}} [[Jules Vuillemin]] {{·}} [[John McDowell]] {{·}} [[Satish Kumar]] {{·}} [[Gareth Evans]] {{·}} [[Roderick Chisholm]] {{·}} [[Narhar Ambadas Kurundkar]] {{·}} [[Ernest Gellner]]
| citati          = &lt;div&gt;
*&quot;''[[Russellov čajnik|Nitko ne može dokazati da između Zemlje i Marsa ne kruži porculanski čajnik u eliptičnoj orbiti, ali nitko ne misli da bi to bilo dovoljno za računati s time u praksi. Mislim da je kršćanski bog isto tako nevjerojatan.]]''&quot;
*&quot;''Religija se temelji, primarno i uglavnom na strahu. Djelomično je to strava od nepoznatog, a djelomično želja osjećati da imate neku vrstu starijeg brata koji će stajati iza vas u svim neprilikama i opasnostima. Strah je temelj cijeloj stvari - strah od misterioznog, strah od poraza, strah od smrti. Strah je roditelj okrutnosti, te stoga nije ni čudno da su okrutnost i religija išle ruku pod ruku.''&quot;&lt;/div&gt;
| potpis          = Bertrand Russell signature.svg
}}
U svojoj 84. godini, Russel je u predgovor novog izdanja svoje autobiografije ubacio kratki odlomak od 5 paragrafa, naslovljen ''ZA ŠTO SAM ŽIVIO'', u kojem daje kratku sistematizaciju svog života.&lt;ref&gt;[http://www.humanities.mcmaster.ca/~bertrand/misc.html] Preuzeto 23. srpnja, 2009. Prolog autobiografiji napisan u srpnju 1956.&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote=Russell autobio&gt;Tri strasti, jednostavne, ali iznimno snažne, vladale su mojim životom: želja za ljubavi, potraga za znanjem i neprobojno žaljenje za patnje čovječanstva. Ove su me strasti, kao velika krila, vodile ovamo i onamo, ćudnim putem, preko dubokog oceana boli, dosežući sam rub očaja. &lt;br /&gt; Želio sam ljubav, kao prvo, jer donosi ekstazu — ekstazu toliko moćnu da bih često žrtvovao cijeli svoj život za tih par sati užitka. Tražio sam ju, uostalom, jer oslobađa od samoće - te strašne samoće u kojoj nečija drhteća svijest gleda s ruba svijeta prema hladnom, beživotnom ponoru. Želio sam ju, na koncu, jer sam u savezu ljubavi vidio, u mističnoj minijaturi, viziju raja koju su svetci i pjesnici zamišljali. To sam želio i, iako se možda čini predobro za ljudski život, to sam, napokon, i pronašao. &lt;br /&gt; S jednakom sam strašću potraživao znanje. Želio sam razumjeti srca ljudi. Želio sam znati zašto zvijedze sjaje. I želio sam shvatiti pitagorejsku vještinu prema kojoj broj ima kontrolu iznad tijeka. Dio ovoga, ali ne previše, sam i uspio. &lt;br /&gt; Ljubav i znanje, koliko su mogle, nosile su me prema nebesima. No žaljenje me uvijek vratilo natrag na zemlju. Jeke bolnih uzvika odbijaju se u mom srcu. Gladna djeca, mučenici, bespomoćni starci koje njihova vlastita djeca mrze i cijeli svijet samoće, siromaštva i boli prave svinjariju od onoga što bi ljudski život trebao biti. Ja želim iskorijeniti zlo, ali ne mogu, te i ja sam patim. &lt;br /&gt; Ovo je bio moj život. Smatram da je vrijedan življenja i rado bih ga ponovo proživio kad bi mi se pružila prilika.'''&lt;/blockquote&gt;

=== Titule i počasti ===

Russell je tijekom života nosio nekoliko titula i počasti:
* od rođenja do [[1908]]. - Časni Bertrand Arthur William Russell
* od [[1908]]. do [[1931]]. - Časni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]
* od [[1931]]. do [[1949]]. - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]
* od [[1949]]. do smrti - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, OM, [[Član Kraljevskog društva|FRS]]

== Stavovi ==
=== Stavovi o filozofiji ===
{{glavni|Stavovi o filozofiji Bertranda Russella}}

Russell se danas uglavnom smatra jednim od utemeljitelja [[analitička filozofija|analitičke filozofije]]. Velik utjecaj na njega je izvršio [[Gottfried Leibniz]], a tijekom života je pisao o svim filozofskim idejama osim o [[estetika|estetici]]. Najplodniji je bio na polju [[metafizika|metafizike]], [[Stavovi o filozofiji Bertranda Russella|filozofiji i logici matematike]], [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], [[logika|logici]] i [[gnoseologija|epistemologiji]]. Kada je [[Brand Blanshard]] upitao Russella zašto nikada nije pisao o estetici, ovaj mu je odgovorio da je to zbog toga jer o njoj ništa ne zna, dodajući: ''&quot;no, to nije dobar izgovor, jer prijatelji mi govore da me to nije spriječilo u pisanju o drugim temama.&quot;''&lt;ref&gt;Blanshard, u [[Paul Arthur Schilpp]], ed., ''Filozofija Branda Blansharda'', Open Court, 1980, str. 88, citirajući pismo koje je dobio od Russella.&lt;/ref&gt;

=== Stavovi o društvu ===
{{glavni|Stavovi o društvu Bertranda Russella}}

Politički i društveni [[aktivizam]] su bili sastavni dio Russellova života sve do njegove starosti, što daje dodatan značaj njegovom bogatom opusu.

Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
{{wikicitat|Bertrand Russell}}
* [http://pescanik.info/content/view/2149/164/ Bertrand Rasel, Zašto nisam hrišćanin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917113818/http://pescanik.info/content/view/2149/164/ |date=2012-09-17 }}

{{Filozofija}}
{{Suvremeni zapadni filozofi}}
{{Nobelova nagrada za književnost}}

{{Authority control}}

{{Izabran}}

{{Životni vijek|1872|1970|Russell, Bertrand}}

[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Britanski aktivisti]]
[[Kategorija:Engleski matematičari]]
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Engleski filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Logičari]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Kritičari religije]]
[[Kategorija:Nobelovci za književnost]]
[[Kategorija:Britanski ateisti]]</text>
      <sha1>ppldi8alnhofj98nm0alae4lxeirziv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moldavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3296</id>
    <revision>
      <id>42680276</id>
      <parentid>42391816</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:57:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13046" sha1="3fu73jjs1iyuaeaxfd6ksemet29y5bn" xml:space="preserve">{{ostale upotrebe}}
{{Infokutija zemlja
| ime                         = Republika Moldavija
| izvorno_ime                 = Republica Moldova
| ime_genitiv                 = Moldavije
| eng_ime                     = Moldova
| zastava                     = Flag of Moldova.svg
| grb                         = Coat of arms of Moldova.svg
| slika_karte                 = Location Moldova Europe.png
| opis_karte                  = Položaj Moldavije u Evropi
| slika_karte2                = 
| opis_karte2                 = 
| službeni_jezik              = [[Rumunski jezik]]
| regionalni_jezici           = &lt;nowiki /&gt;
*[[Ruski jezik|ruski]] u [[Pridnjestrovlje|Transnistriji]] i [[Gagauzija|Gagauziji]]
*[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] u Transnistriji
*[[Gagauški jezik|gagauški]] u Gagauziji
| glavni_grad                 = [[Kišinjev]] (Chişinău)
| predstavnik_države_množina  = Predsjednici
| predstavnik_države          = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba    = [[Maia Sandu]]
| predsjednik_vlade           = Predsjednik Vlade
| predsjednik_vlade_osoba     = [[Natalia Gavrilița]] (Наталья Гаврилица)
| površina_poredak            = 135
| površina                    = 33843
| vode                        = 1.4
| stanovništvo_popis          = 4.431.570
| stanovništvo_popis_godina   = 2002 &lt;!-- ### --&gt;
| stanovništvo_poredak        = 116
| stanovništvo_proc           = 
| stanovništvo_proc_godina    = 
| stanovništvo_proc_rang      = 
| godina_popisa               = 2002
| gustoća_stanovništva        = 
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| HDI                         = 
| HDI_rang                    = 
| suverenitet_tip             = [[nezavisnost]]
| suverenitet_napomena        = od [[Sovjetski Savez|Sojvjetskog Saveza]]
| uspostava_događaj1          = proglašenje nezavisnosti
| uspostava_datum1            = 27. 08. 1991.
| valuta                      = [[Moldavski lej|Moldavski leu]] (lei)
| stoti_dio_valute            = 
| vremenska_zona              = [[CET]]
| utc_nadom                   = +2
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_nadom_DST               = 
| himna                       = [[Limba noastra]]
| internetski_nastavak        = [[.md]]
| pozivni_broj                = +373
| komentar                    = 
| moto                        =
}}

'''Moldavija''' ([[rumunjski jezik|rumunjski]] '''Moldova''' [[međunarodni fonetski alfabet|[molˈdova]]]; službeno '''Republika Moldavija''', rum. '''Republica Moldova'''), [[kontinent]]alna [[država]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Rumunija|Rumunijom]] na zapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku. [[Granica|Granicu]] s Rumunjskom formira [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Prut]] i donji tok [[Dunav]]a. Moldavija je u periodu od [[1945]]. do [[1991]]. bila jedna od republika  [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] poznata kao - [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Nezavisnost je proglasila [[27. 8.|27. augusta]] [[1991]]. Trenutačno je Moldavija jedna od najsiromašnijih evropskih država, a njen poslednji izabrani predsednik [[Vladimir Voronin]] je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|dugotrajnoj političkoj krizi]].

== Historija ==
Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, [[Skiti]] i [[Dačani]]. Od [[1. vijek|1.]] do [[3. vijek|3. vek]] dio današnje države je pod vlašću [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], dok je u doba seobe naroda naseljavaju [[Slaveni]] i Anti, a od [[9. vijek|9.]] do [[11. vijek|11. veka]] Uliči i Tiverci.

Od 9. do [[13. vijek|13. veka]] Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Nezavisna [[Kneževina Moldavija|Moldavska kneževina]] osnovana je [[1359]]. na čelu s Bogdanom, [[Vlaška (kneževina)|vlaškim]] vojvodom. Ta kneževina je svoj zenit imala za vladavine vojvode [[Stefan III Moldavski|Stefana III Velikog]] kad se uspješno suprostavljala napadima [[osmansko Carstvo|Osmanlija]] [[Poljsko kraljevstvo (1385 - 1569)|Poljskog kraljevstva]] i [[ugarska|Ugarske]]. Ipak početkom [[16. vijek]]a pokleknula je pod [[osmansko Carstvo|Osmanskim]] priticima i postala njihov [[vazal]].

Tokom [[18. vijek]]a, iako je i tad Moldavija i nadalje formalno bila pod [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] [[suverenitet]]om, porastao je utjecaj [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] koje se proširilo do [[granica]] Moldavije, pa je ona postala izvor sukoba između 
[[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] koja su prerasla u niz [[Rusko-turski ratovi|Rusko-turskih ratova]]. 
Nakon [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turskog rata (1768–1774)]] [[Habsburška Monarhija]] [[aneksija|anektirala]] je [[Bukovina|Bukovinu]].
A nakon [[Rusko-turski rat (1806–1812)|Rusko-turskog rata (1806–1812)]] i potpisivanja [[Bukureštanski mir 1812.|Bukureštanskog mira]] - [[1812]]. 
[[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] anektirala je istočnu [[Besarabija|Besarabiju]]&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/387965/Moldavia
 | title =''Moldavia''
 | accessdate = 18. 02. 2015
 | language=ruski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt; kraj između [[Prut]]a i [[Dnjestar|Dnjestra]]. Nakon tog je na tom teritoriju osnovala [[Besarabijska Gubernija|Besarabijsku Guberniju]].

Nakon [[Rusko Carstvo|ruskog]] poraza u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] ([[1853]]. -[[1856]].), Moldavija je reorganizirana kao nezavisna kneževina iako i nadalje formalno sa [[sultan]]om kao [[suverenitet|suverenom]]. Pod utjecajem probuđenog [[Rumunji|rumunjskog]] [[nacionalizam|nacionalizma]] - [[1859]]., vladajuća moldavska [[skupština]] izglasala je ujedinjenje sa [[Kneževina Vlaška|Vlaškom kneževinom]] i njihovim knezom 
[[Alexandru Ioan Cuza|Alexandru Cuzom]]. Formalno ujedinjenje je odgođeno do [[1861]]. kad su se te dvije dotad nezavisne kneževine stopile u [[Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[Kraljevina Rumunjska|rumunjska]] vojska okupirala je [[Besarabijska Gubernija|Besarabijsku Guberniju]] u kojoj su moldavski nacionalisti osnovali [[Moldavska Demokratska Republika|Moldavsku Demokratsku Republiku]] koja se [[1918]]. ujedinila sa [[Kraljevina Rumunjska|Kraljevinom Rumunjskom]].

Nakon [[SSSR|sovjetskog]] [[ultimatum]]a [[Kraljevina Rumunjska]] prepustila je [[1940]]. Moldaviju [[SSSR]]-u, koji na tom teritoriju osniva [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]]. Ali ona nije dugo egzistirala, jer je već [[1941]]. [[Kraljevina Rumunjska]] zajedno sa [[Treći Reich|Trećim Reichom]] napala SSSR i ponovno zauzela Moldaviju i dobar dio [[Ukrajina|Ukrajine]]. Nakon ofenzive [[Crvena armija|Crvene armije]] u [[august]]u [[1944]]u, SSSR ponovno zauzima Moldaviju i obnavlja - [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]].

U vrijeme raspada [[SSSR]]-a - [[27. august]]a [[1991]]. i Moldavija je poput ostalih republika proglasila svoju nezavisnost.

== Geografija ==
Najveći dio zemlje nalazi se između [[Dnjestar|Dnjestra]] i Pruta, na krajnjem jugozapadu [[Ruska ploča|Ruske ploče]]. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - [[Balanesti]] (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume [[Bukva|bukve]], [[hrast]]a i [[grab (Trebinje)|graba]] zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema [[Crno more|Crnome moru]].

== Deklaracija o nezavisnosti ==
Parlament Moldavije je [[27. 8.|27.8.]] [[1991]]. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti [[casus belli]] Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od [[23. 8.|23.8.]] [[1939]]. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane [[28. 6.|28.6.]] [[1940]]. godine kao i Transnistrije osnovane [[12. 10.|12.10.]] 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR ([[2. 8.|2.8.]] [[1940]].) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR ([[4. 11.|4.11.]] [[1940]]). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130830060305/http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html |date=2013-08-30 }}.

Kako je [[Pridnjestrovlje|Transnistria]] tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao [[casus belli]] Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:moldadm.png|thumb|200px|Moldavija - podjela]]

Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina ([[Bălţi]], [[Kišinjev]], [[Comrat]], [[Bender, Moldavija|Bender]], [[Tiraspol]]) i dvije nezavisne regije - [[Gagauzija]] i [[Pridnjestrovlje]].

Pridnjestrovlje je ''de jure'' dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako ''[[de facto]]'' nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Major ethnics groups in Moldova 1989.jpg|thumb|200px|Sastav stanovništva 1989.]]

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine [[Moldavci]], nerijetko poistovjećeni s [[Rumuni|Rumunjima]]. Od ostalih najviše je [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (8.3%), [[Rusi|Rusa]] (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! #  !!   Narodnost    !! Moldova !! % Mold !! Transnistria !! % Tran !!   Total   !!  %
|-
| 1. || [[Moldavci]]  ||  2,564,849   ||  75.8% ||        177,156       ||  31.9% || 2,742,005 || 69.6%
|-
| 2. || [[Ukrajinci]] ||    282,406   ||   8.3% ||        159,940       ||  28.8% ||   442,346 || 11.2%
|-
| 3. || [[Rusi]]   ||    201,218   ||   5.9% ||        168,270       ||  30.3% ||   369,488 ||  9.4%
|-
| 4. || [[Gagauzi]] ||    147,500   ||   4.4% ||         11,107       ||   2.0% ||   158,607 ||  4.0%
|-
| 5. || [[Rumuni|Rumunji]]*  ||     73,276   ||   2.2% ||         /          ||   NA   ||    73,276 ||  1.9%
|-
| 6. || [[Bugari]] ||     65,662   ||   1.9% ||         11,107       ||   2.0% ||    76,769 ||  1.9%
|-
| 7. || Ostali        ||     48,421   ||   1.4% ||         27,767       ||   5.0% ||    76,188 ||  1.9%
|-
| 8. || '''UKUPNO'''          ||  '''3,383,332'''   ||   '''100%''' ||        '''555,347'''       ||   '''100%''' || '''3,938,679''' ||  '''100%'''
|}

U vjeri prevladavaju [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (95% stanovništva).

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Religija !! Sljedbenici !! % od ukupnog&lt;/tr&gt;
|align=&quot;left&quot;| [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] || 3,158,015 || 95.5%&lt;/tr&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|
Nove [[Protestantizam|protestantske]] vjere
: [[Baptisti]]
: [[Kršćanska adventistička crkva|Adventisti sedmog dana]]
|
&lt;br /&gt;&lt;small&gt;
32,754&lt;br /&gt;
13,503&lt;br /&gt;
|
1.83%&lt;br /&gt;&lt;small&gt;
0.99%&lt;br /&gt;
0.41%&lt;br /&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|
Tradicionalne [[Protestantizam|protestantske]] 
: Evangelici
: [[Reformirane kalvinističke crkve|Reformisti]]
|
&lt;br /&gt;&lt;small&gt;
1,429&lt;br /&gt;
1,190&lt;br /&gt;
|
0.19%&lt;br /&gt;&lt;small&gt;
0.04%&lt;br /&gt;
0.04%&lt;br /&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Katolička crkva|Rimokatolici]] || 4,645 || 0.14%&lt;/tr&gt;
|align=&quot;left&quot;| [[Muslimani]]     ||  1,667 || 0.05%&lt;/tr&gt;
|align=&quot;left&quot;| Ostale vjere || 25,527 || 0.77%&lt;/tr&gt;
|colspan=&quot;3&quot;| &lt;/tr&gt;
|align=&quot;left&quot;| [[Agnosticizam|Agnostici]]   || 33,207 || 1%&lt;/tr&gt;
|align=&quot;left&quot;| [[Ateizam|Ateisti]]    || 12,724 || 0.38%&lt;/tr&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Kneževina Moldavija]]
* [[Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška]]
* [[Moldavska Demokratska Republika]]
* [[Popis gradova u Moldaviji]]
* [[Politička kriza u Moldaviji 2009.]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Moldova}}
* [http://sports.md Sports.md]
* [http://sporter.md Sporter.md]

{{Evropa}}
{{CIS}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Moldavija| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]</text>
      <sha1>3fu73jjs1iyuaeaxfd6ksemet29y5bn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enzim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3517</id>
    <revision>
      <id>42680098</id>
      <parentid>42671352</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:14:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34319" sha1="j1ie578bpj2jwn1e1ynvmykp70zejix" xml:space="preserve">[[Datoteka:GLO1 Homo sapiens small fast.gif|mini|desno|300px|Ljudska [[glioksalaza I]]. Dva [[cink]]ova jona, koja su potrebna da bi enzim funkcionisao, su prikazana kao ljubičaste sfere. [[Inhibitor enzima]] [[heksiglutation|S-heksiglutation]] je prikazan kao [[prostorno-popunjavajući model]], u dva aktivna mesta.]]
[[Datoteka:Acetylcholinesterase-1EA5.png|mini|300px|Enzim [[acetilholinesteraza]] je enzima koji se nalazi u krvi i nervnim ćelijama]]

'''Enzim''' je biološki [[kataliza]]tor, tj ima moć da utiče na brzinu hemijske reakcije.{{sfn|Smith|1997|pp=}}{{sfn|Grisham|Garrett|1999|pp=426–427}}

Enzimi su neophodni kako bi život bio moguć, jer mnoge reakcije koje se odvijaju u [[Ćelija (biologija)|ćelijama]] organizma su previše spore i vodile bi do drugačijih produkata koje organizmu ili nisu potrebni ili bi mu štetili. Kvar, genetičke mutacije, nedovoljna ili povećene proizvodnja, jednog jedinog enzima može da bude bude glavni uzrok teških genetičkih poremećaja. Na primer, poremećaj [[fenilketonurija]] je rezultat nedostatka enzima '''fenilalanin hidroksilaza''', koji katalizuje prvi korak u razlaganju amino kiseline [[fenilalanin]]a. Ako ovaj enzim ne funkcioniše kako treba, i ne razloži amino kiselinu, neograničena proizvodnja fenilalanina vodi do [[mentalna retardacija|mentalne retardacije]]. Pored fenilketonurije postoji još čitav niz oboljenja, zajednički nazvanih [[enzimopatije]], čiji je uzrok mutacija gena, a posledica nedostatak nekog enzima.

Kao i svi katalizatori enzimi funkcionišu tako što snižavaju aktivacionu energiju reakcije, i na taj način je ubrzavaju. Enzimi mogu da ubrzaju reakcije na nivou od po nekoliko miliona puta. Enzim, kao svaki katalizator, ostaje nepromenjen reakcijom na koju utiče i to mu omogućava da, kad se jedna reakcija završi, uključi u drugu, potpuno nepromenjen. Takođe enzimi ne utiču na relativnu energiju između reagenata i produkata, tako da ne utiču na ekvilibrijum reakcije. Međutim, ono što enzim odvaja od svih ostalih katalizatora je njihova specifičnost u pogledu [[stereohemija|stereohemije]], hemijske selektivnosti i specifičnosti.

Osnovna ideja enzima je ta da se na enzim povežu molekuli reakcije na koju enzim deluje, stvori se kompleks sastavljen od enzima i molekula koji nije dugoročan, i iz tog kompleksa, odnosno te interakcije, imamo proizvod te rekacije, dok enzim ostaje potpuno nepromenjen reakcijom. Ovo je prikazano grafički:

Enzimi se takođe svakodnevno koriste u produktima kao što su deterdženti za sudove, veš, i razne druge kućne hemikalije.

Danas je poznato više od 5.000 enzima. Nomenklatura enzima nam pomaže pri imenovanju ovog velikog broja enzima, i po njoj enzimima se daje ime koje se završava sa ''-za'', a prefiks je hemijska stupstanca koja transformiše, odnosno na koju enzim utiče. Na primer, enzima koji ima ulogu u DNK replikaciji i koji vrši reakciju polimerizacije molekula [[DNK]] se naziva [[DNK polimeraza]].

== Historija ==
[[Datoteka:Purine Nucleoside Phosphorylase.jpg|mini|[[Purin nukleozid fosforilaza]]]]
Termin '''enzim''' je poreklom iz grčkog jezika '''ένζυμο''' i znači zakiseliti. Krajem [[1700]]. i početkom [[1800]], naučnici su primetili reakcije koje nastaju varenjem mesa pomoću žučnih kiselina i reakcije koje prate konverzaciju dekstrina u šećer.

Proučavanjem [[Fermentacija (biohemija)|fermentacije]] šećera u [[alkohol]] pomoću kvasca, [[Luj Paster]] je došao do zaključka da je fermentacija moguća usled postojanja ''fermenata'' u kvascu, za koje je mislio da su prisutne samo u živim organizmima.

[[1897]]. Hans i Eduard Buhner su koristili ekstrakte kvasca kako bi fermentisali šećer bez prisustva živih ćelija kvasca. Oni su bili zainteresovani u pravljenje ekstrakata kvasca u medicinske svrhe, i jedan od načina čuvanja, je bio dodavanje velike količine šećera u ekstrakte. Na njihovo iznenađenje, otkrili su da je šećer fermentisan, iako u celoj smesi nije bilo prisutnih živih ćelija kvasca. Termin enzim je korišćen tad prvi put i opisuje supstancu u ekstraktu kvasca koji je doveo do fermentacije šećera.

== 3-D Struktura ==
Dugo se smatralo da su '''svi''' enzimi po hemijskom sastavu [[protein]]i. Međutim, kao što u biohemiji često biva, imamo '''''izuzetak''''' u vidu nekoliko vrsta [[Ribonukleinska kiselina|ribonukleinskih kiselina]] (RNK) koje se specifično nazivaju [[ribozim]]i. Smatra se da su RNK verovatno bile i prvi katalizatori u evoluciji žive materije.

Što se ''proteinskih'' enzima tiče, a oni čine veliku većinu enzima u ljudskom telu, njihova fukncija je kao i kod drugih proteina, određena [[Hemijska struktura|strukturom]]. Enzim može biti:
* Monomeričan, što znači da sadrži samo jedan polipeptidni lanac, obično od sto ili više [[aminokiselina|amino kiselina]]
* Oligomeričan, odnosno sadrži veći broj polipeptidnih lanaca, koji mogu biti ili identični ili da se razlikuju, ali koji funkcioniču zajedno kao jedna jedinica.

Kao i svaki protein, [[monomer]] je jedan dugačak linearan lanac amino kiselina, koji se savija i povija na određeni način i za produkat ima trodimenzionalnu strukturu.

Većina enzima su obično veći molekuli od onih molekula na koje deluju, i svega desetak amino kiselina enzima dođe u direktan kontakt sa molekulom koji biva transformisan. Region u kojem dolazi do tog direktnog kontakta enzima i molekula se naziva '''Aktivni region'''. Veći broj enzima takođe ima dodatne regione za kofaktore koji su potrebni pri katalizaciji reakcije. Kontakti između molekula na koji se deluje i postojećih kofaktora ubrzava ili usporava aktivnost enzima po potrebi.

=== Specifičnost ===
Enzimi su uglavnom veoma specifični kad su u pitanju reakcije koje upotrebljavaju sa molekulima na koje deluju. Oblik, forma, struktura, naelektrisanje, hidrofilni i hidrofobni karakter enzima kao i molekula utiču na ovu specifičnost.

==== Hipoteza ''ključa i brave'' ====

Najuočljivija karakteristika enzima je njihova specifičnost. Emil Fišer je [[1890]]. godine konstatovao da je ova hipoteza korektna usled specifičnosti oblika enzima i molekula na koje oni deluju. Svaki molekul na koji određeni enzim utiče, ima tačno određeni oblik, pomoću kojeg se molekule poveže na tačno određeni enzim. Na primer, ako je molekul na koji enzim utiče u obliku kocke, a sam enzim ima region u obliku trougla na koji molekul treba da se nadoveže, do povezivanja neće doći, jer u tom slučaju enzim nije korektan za taj molekul. Ova hipoteza se zato i naziva hipoteza '''ključa i brave''', jer je svaki ključ specifičan za svaku bravu koju otključava. Ovaj model je danas u velikoj meri napušten zbog rigidnosti s kojom posmatra enzim i supstrat, kao i usled nemogućnosti da se njime objasne [[Alosterna modulacija|alosterizacija]] i [[enzimska kooperativnost]].

==== Hipoteza ''Indukovanog prilagođavanja'' ====
[[File:Hexokinase induced fit.png|alt=Hexokinase displayed as an opaque surface with a pronounced open binding cleft next to unbound substrate (top) and the same enzyme with more closed cleft that surrounds the bound substrate (bottom)|thumb|400px|Modifikacije enzima pri interakciji sa molekulom, koja dovodi do stvaranja enzim-molekul kompleksa. [[Heksokinaza]] indukovanim pomeranje dela proteinske strukture se sklapa nad supstratom [[adenozin trifosfat]]om i [[ksiloza|ksilozom]]. Mesto vezivanja je obojeno plavo, supstrat crno, a [[magnezijum|Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] kofaktor žuto. ({{PDB|2E2N}}, {{PDB2|2E2Q}})]]

[[1958]]. Danijel Košland je predložio modifikaciju hipoteze ''Ključ i brava'' koja je nazvana hipoteza '''Indukovanog prilagođavanja''' (eng. Induced-Fit-Model). Enzimi su veoma fleksibilne strukture. ''Atkivni region'' enzima može biti modifikovan kako bi došlo do interakcije molekula i enzima. Lanci [[aminokiselina|amino kiselina]] se mogu preklapati na taj način koji bi odgovarao enzimu, kako bi došlo do interakcije, i na taj način enzim mogao da izvrši svoju katalitičku funkciju. U veoma retkim slučajevima, molekuli pri ulasku u Aktivni region mogu da se prilagode enzimu, kako bi došlo do interakcije enzima i molekula. Analogija slična ovoj je na primer kada oblačimo rukavicu, i kako se rukavica prilagođava našoj ruci, kako bi se savršeno prilagodila ruci.

=== Kofaktori ===
[[Datoteka:Coenzym A beschriftet.svg|mini|300px|lijevo|Struktura koenzima A.
&lt;br /&gt;1. [[adenozin trifosfat]] (ATP) 
&lt;br /&gt;2. pirofosfat 
&lt;br /&gt;3. pantoička kiselina 
&lt;br /&gt;4. [[Alanin|β-alanin]] (3 + 4 = [[pantotenska kiselina]]) 
&lt;br /&gt;5. cisteamin
&lt;br /&gt;Reaktivni dio molekule je tiolna skupina (-SH) na cisteaminu. Upravo se zato slobodni koenzim A označava kraticama CoASH ili HSCoA.]]

Neki enzimi su kao samostalne jedinice same sebi dovoljne da bi bile potpuno aktivne, tj. nisu im potrebni dodatni faktori da bi se ta aktivnost postigla. Međutim, nekim enzimima su potrebni molekuli koji bi pomogli pri aktiviranju enzima, i ti molekuli se zove '''kofaktori'''. Kofaktori mogu biti ''neorganskog porekla'', kao na primer joni metala, ili mogu da imaju ''organsko poreklo'', i kao takvi se nazivaju '''koenzimi'''.
Enzimi kojima su potrebni kofaktori, a trenutno ih nemaju se nazivaju '''apoenzimi'''. Enzim koji je povezan sa svojim kofaktorom, naziva se '''holoenzim''', i taj oblik predstavlja aktivni oblik enzima. Većina kofaktora nije kovalentno povezana sa enzimima, ali ima i onih koji su [[kovalentna veza|kovalentnim vezama]] povezani za enzim, i kao takvi, kofaktori se nazivaju '''prostetična grupa''' npr. kofaktor ''hem'' je povezan kovalentnom vezom za [[hemoglobin]].

Većina kofaktora su ili regenerisani ili hemijski nepromenjeni tokom i posle reakcije u kojoj učestvuju. Veliki broj kofaktora su derivati [[vitamin]]a i služe kao transportna tela za transport [[elektron]]a, [[atom]]a ili [[funkcionalna grupa|funkcionalnih grupa]], od enzima ka molekulu. Najčešći primeri su NAD i NADP, koji su transportna tela za elektrone, i '''Koenzim A''', koji je transportno telo za acetilnu grupu.

== Termodinamika ==
[[Datoteka:Activation energy.svg|mini|300px|left|Sa slike možemo da vidimo razliku u aktivacionoj energiji sa i bez enzima. Da bi reakcija bila moguća, povoljno je da aktivaciona energija bude niža, jer aktivaciona energija predstavnja brdo preko kojeg treba preći. Što je to brdo manje, reakcija je realnija. Vidimo sa slike da je u prisustvu enzima aktivaciona energija mnogo niža]]

Kao sa svim katalizatorima, sve reakcije na koje utiče enzim, tj. koje su katalizatorskog tipa, moraju biti ''spontante'', odnosno vrednost [[Gibsova slobodna energija|Gibsove slobodne energije]] mora biti negativna. Bez enzima reakcije se kreću u ustom pravcu kao i sa enzimom, ali mnogo manjom brzinom, gde dolazi uloga enzima, a to je ubrzanje brzine reakcije. Međutim, nekatalizirane spontane reakcije mogu dovesti do drugačijih produkata od kataliziranih reakcija, tj. od reakcija u kojima su prisutni enzimi. Takođe enzimi mogu da utiču na više reakcija istrovremeno, tako da ona reakcija koja je sa termodinamičke tačke gledišta bolja, tj. ima veće šanse da bude realizovana, može da ''povuče'' sa sobom onu reakciju koja nije, i na taj način obe reakcije su realizovane. Na primer, cepanje jedinjenja koje poseduje veoma veliku energiju [[Adenozin-trifosfat|ATP]] (Adenozin-tri-fosfat) je sa termodinamičke tačke gledišta uspešna reakcija, i ona zauzvrat pomaže reakcijiama koje nisu, a na koje istovremeno deluje isti enzim kao i na cepanje ATP reakcije.

Enzimi katalizuju reakcije u oba smera jednako. Enzimi nikad ne menjaju ekvilibrijum reakcije, već samo brzinu koja dovodi do stvaranja tog ekvilibrijuma, tj. ravnoteže.

== Kinetika ==
{{main|Enzimska kinetika}}
 {{multiple image
 | direction= vertical
 | width    = 325
 | footer   =

 | image1   = Enzyme mechanism 2.svg
 | alt1     = Schematic reaction diagrams for uncatalzyed (Substrate to Product) and catalyzed (Enzyme + Substrate to Enzyme/Substrate complex to Enzyme + Product)
 | caption1 = Mehanizam hemijske reakcije bez i sa [[Enzimska kataliza|enzimskom katalizom]]. Enzim (E) se vezuje za [[supstrat (hemija)|supstrat]] (S) i proizvodi [[produkt (hemija)|produkt]] (P).

 | image2   = Michaelis Menten curve 2.svg
 | alt2     = A two dimensional plot of substrate concentration (x axis) vs. reaction rate (y axis).  The shape of the curve is hyperbolic.  The rate of the reaction is zero at zero concentration of substrate and the rate asymptotically reaches a maximum at high substrate concentration.
 | caption2 = [[Mihaelis-Mentenova kinetika|Kriva zasićenja]] enzimske reakcije prikazuje odnos između koncentracije supstrata i brzine reakcije.
 }}

Godine [[1913]]. [[Leonor Mikelis]] i [[Maud Menten]] su predstavili kvantitativnu teoriju kinetike enzima, koja je danas poznata pod imenom [[Mihaelis-Mentenova kinetika|Mikelis-Mentenina teorija kinetike]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Michaelis L, Menten M | year = 1913 | title = Die Kinetik der Invertinwirkung | journal = Biochem. Z. | volume = 49 | pages = 333–369 | language = German | trans-title = The Kinetics of Invertase Action | url = http://pubs.acs.org/doi/suppl/10.1021/bi201284u/suppl_file/bi201284u_si_001.pdf |doi=10.1021/bi201284u}}; {{cite journal | vauthors = Michaelis L, Menten ML, Johnson KA, Goody RS | title = The original Michaelis constant: translation of the 1913 Michaelis-Menten paper | journal = Biochemistry | volume = 50 | issue = 39 | pages = 8264–9 | year = 2011 | pmid = 21888353 | pmc = 3381512 | doi = 10.1021/bi201284u }}&lt;/ref&gt; Njihov rad je dalje usavršio '''G. E. Brigs''' i '''Dž. B. S. Halden''', koji su razradili veliki broj kinetičkih jednačina koje se i danas koriste.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Briggs GE, Haldane JB | title = A Note on the Kinetics of Enzyme Action | journal = The Biochemical Journal | volume = 19 | issue = 2 | pages = 339–339 | year = 1925 | pmid = 16743508 | pmc = 1259181 }}&lt;/ref&gt;

Enzimi mogu da izvedu i do nekoliko miliona rekacije u jednoj sekundi. Da bi se utvrdila maksimalna brzina reakcije, koncentracija molekula na koji enzim deluje se uvećava sve dok se ne dostigne konstantna rata proizvodnje, odnosno formacije hemijskih produkata. Ovo je maksimalna brzina enzima ''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt;. U ovom koraku, svi regioni enzima su u interakciji sa molekulom, odnosno velikim brojem istih molekula na koje enzim deluje. ''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt; je jedna od kinetičkih parametara za koji su biohemičari zainteresovani. Takođe od interesa je rata, odnosno stopa reakcije, a to je određeno količinom molekula na koji enzima deluje.
Ovaj parametar, koncentracija molekula se označava ''Mikelis-Menten konstantom'' ''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;), i ta konstanta predstavlja koncentraciju molekula kako bi enzim dostigao polovinu svoje maksimalne brzine. Svaki enzim ima karakterističnu konstantu ''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; za dati, odnosno određeni molekul.

Efikasnost enzima može biti predstavljena ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt;/''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;. Parametar ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt; se takođe naziva '''proizvodni broj''', koji uzima u obzir sve korake reakcije, i količnik je ''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt; kao i krajnje sveukupne koncentracije enzima. ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt;/''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; je koristan parametar pri komparaciji, odnosno upoređivanju jednog enzima naspram drugog, ili jednog enzima naspram ''svog'' molekula, jer se uzimaju ou obzir i afinitet kao katalitička sposobnost. Teorijski maksimum za ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt;/''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; ze naziva '''difuzijski limit''', tj. '''ograničenje reasprostranjenosti''', i ono je između 10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; to 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; (M&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; s&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;). U ovom koraku, tj. u ovom momentu, svaki ''sudar'', tj. svaki kontakt enzima sa svojim molekulom će imati za rezultat katalizu i brzina formiranja produkata nije ograničena brzinom reakcije, već ograničenjem rasprostranjenosti, tj. difuzijskim limitom. Enzimi koji dostignu ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt;/''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; vrednost se nazivaju '''katalitički savršenim''' ili '''kinetički savršenim'''. Primeri takvih enzima su trio-fosfatna izomeraza, ugljenikova [[anhidraza]], [[fumaraza]], [[acetilholinesteraza]].

Brzina enzimskih reakcija zavisi od uslova [[rastvor]]a i [[koncentracija|koncentracije]] supstrata. Da bi se odredila maksimalna brzina enzimatske reakcije, koncentracija supstrata se povećava dok se ne dostigne konstantna brzina formiranja produkta. To je prikazano krivom zasićenja. Do zasićenja dolazi zato što sa povećanjem koncentracije supstrata, sve više i više slobodnog enzima biva konvertovano u ES (enzim - supstrat) kompleks. Pri maksimalnoj enzimskoj brzini reakcije (''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt;), sva aktivna mesta enzima su vezana za supstrat, i količina ES kompleksa je jednaka totalnoj količini enzima.&lt;ref name = &quot;Stryer_2002&quot;&gt;{{cite book |author= Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | edition = 5th | isbn = 0-7167-4955-6 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21154/ }}&lt;/ref&gt;{{rp|8.4}}

== Inhibicija ==

 {{multiple image
 | direction= vertical
 | width    = 400
 | footer   =

 | image1   = DHFR methotrexate inhibitor.png
 | alt1     = 
 | caption1 = Enzimsko mesto vezivanja za koje bi se normalno vezao supstrat, može alternativno da veže [[Kompetitivna inhibicija|kompetitivni inhibitor]], čime se sprečava pristup supstratu. [[Dihidrofolatna reduktaza|Dihidrofolatnu reduktazu]] inhibira [[metotreksat]] koji sprečava vezivanje njenog supstrata, [[folna kiselina|folne kiseline]]. Mesto vezivanja je obojeno plavo, inhibitor zeleno, a supstrat crno. ({{PDB|4QI9}})

 | image2   = Methotrexate vs folate 2.svg
 | alt2     = Two dimensional representations of the chemical structure of folic acid and methotrexate highlighting the differences between these two substances (amidation of pyrimidone and methylation of secondary amine).
 | caption2 = Koenzim [[folna kiselina]] (levo) i antikancerni lek [[metotreksat]] (desno) imaju veoma sličnu strukturu (razlika je obojena zeleno). Metotreksat je kompetitivni inhibitor mnogih enzima koji koriste folate.
 }}

{{main|Inhibicija enzimskih reakcija}}

Brzine enzimskih reakcija se mogu umanjiti dejstvom različitih tipova [[Inhibicija enzimskih reakcija|enzimskih inhibitor]]a.&lt;ref name = &quot;Cornish-Bowden_2004&quot;&gt;{{cite book | author = Cornish-Bowden A | title = Fundamentals of Enzyme Kinetics | url = https://archive.org/details/fundamentalsinen0000athe_3rded | date = 2004 | publisher = Portland Press | location = London | isbn = 1-85578-158-1 | edition = 3 }}&lt;/ref&gt;{{rp|73–74}}

=== Tipovi inhibicije ===

;Kompetitivni: [[Kompetitivni inhibitor]] i supstrat ne mogu da se istovremeno vežu za enzim.&lt;ref name = &quot;Price_1979&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Price NC | year = 1979 | title = What is meant by 'competitive inhibition'? | journal = Trends in Biochemical Sciences | volume = 4 | issue=11 | pages = N272–N273 | doi = 10.1016/0968-0004(79)90205-6 }}&lt;/ref&gt; Kompetitivni inhibitori su često veoma slični stvarnom enzimskom substratu. Na primer, lek [[metotreksat]] je kompetitivni inhibitor enzima [[dihidrofolatna reduktaza]], koji katalizuje redukciju [[folna kiselina|dihidrofolata]] do tetrahidrofolata. Sličnost između struktura dihidrofolata i tog leka je prikazana na slici. Ovaj tip inhibicije se može prevazići primenom visokih koncentracija supstrata. U nekim slučajema, inhibitor se može vezati za različito mesto od mesta vezivanja supstrata i time izvršiti [[Alosterna regulacija|alosterni uticaj]] kojim se menja oblik uobičajenog mesta vezivanja.

;Nekompetitivni: [[Nekompetitivna inhibicija|Nekompetitivni inhibitor]] se vezuje na različito mesto od mesta vezivanja supstrata. Substrat se još uvek vezuje sa svojim uobičajenim afinitetom i stoga K&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; ostaje isti. Međutim inhibitor redukuje katalitičku efikasnost enzima tako da se V&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt; smanjuje. U kontrastu sa kompetitivnom inhibicijom, nekompetitivna inhibicija se ne može prevazići visokom koncentracijom supstrata.&lt;ref name = &quot;Cornish-Bowden_2004&quot;/&gt;{{rp|76–78}}

; Antikompetitivni: [[Antikompetitivni inhibitor]] se ne može vezati za slobodni enzim, nego samo za kompleks enzima i supstrata. Iz tog razloga ovaj tip inhibitora je najefektivniji pri visokom koncentracijama supstrata. U presustvu inhibitora, kompleks enzima i supstrata je neaktivan.&lt;ref name = &quot;Cornish-Bowden_2004&quot;/&gt;{{rp|78}} This type of inhibition is rare.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cornish-Bowden A | title = Why is uncompetitive inhibition so rare? A possible explanation, with implications for the design of drugs and pesticides | journal = FEBS Letters | volume = 203 | issue = 1 | pages = 3–6 | date = Jul 1986 | pmid = 3720956 | doi=10.1016/0014-5793(86)81424-7}}&lt;/ref&gt;

;Mešoviti: [[Mešovita inhibicija|Mešoviti inhibitori]] se vezuju za alosterno mesto, i vezivanje supstrata i inhibitora utiče jedno na drugo. Enzimska funkcija biva redukovana ali se ne eliminiše vezivanjem inhibitora. Ovaj tip inhibitora ne sledi Mihaelis-Mentenovu jednačinu.&lt;ref name = &quot;Cornish-Bowden_2004&quot;/&gt;{{rp|76–78}}

; Ireverzibilni: [[Inhibicija enzimskih reakcija|Ireverzibilni inhibitor]] permanentno inaktivira enzim, obično putem formiranja [[kovalentna veza|kovalentne veze]] sa proteinom. [[Penicilin]]&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fisher JF, Meroueh SO, Mobashery S | title = Bacterial resistance to beta-lactam antibiotics: compelling opportunism, compelling opportunity | journal = Chemical Reviews | volume = 105 | issue = 2 | pages = 395-424 | date = Feb 2005 | pmid = 15700950 | doi = 10.1021/cr030102i }}&lt;/ref&gt; i [[aspirin]]&lt;ref name=&quot;Johnson&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Johnson DS, Weerapana E, Cravatt BF | title = Strategies for discovering and derisking covalent, irreversible enzyme inhibitors | journal = Future Medicinal Chemistry | volume = 2 | issue = 6 | pages = 949–64 | date = Jun 2010 | pmid = 20640225 | doi=10.4155/fmc.10.21}}&lt;/ref&gt; su lekovi u širokoj upotrebi koji deluju na takav način.

=== Funkcije inhibitora ===

U mnogim organizmima, inhibitori mogu da deluju kao komponenta [[Povratna sprega|povratnog]] mehanizma. Ako enzim proizvodi preveliku količinu jedne supstane u organizmu, ta supstanca može da deluje kao inhibitor enzima na početku puta kojim se ona formira, uzrokujući usporavanje produkcije supstance, ili zaustavljanje procesa kad je supstanca prisutna u dovoljnoj količini. Ovo je oblik [[Negativna povratna sprega|negativne povratne sprege]]. Glavni metabolički putevi, kao što je [[ciklus limunske kiseline]], koriste ovaj mehanizam.&lt;ref name = &quot;Stryer_2002&quot; /&gt;{{rp|17.2.2}}

Pošto inhibitori moduliraju funkciju enzima, oni se često koriste kao lekovi. Mnogi takvi lekovi su reverzibilni kompetitivni inhibitori koji strukturno podsećaju na prirodni supstrat enzima, poput [[metotreksat]]a. Drugi dobro poznati primeri su [[statin]]i, koji se koriste za tretiranje visokih nivoa [[holesterol]]a,&lt;ref name=&quot;Endo1992&quot;&gt;{{cite journal | author = Endo A | title = The discovery and development of HMG-CoA reductase inhibitors | journal = J. Lipid Res. | volume = 33 | issue = 11 | pages = 1569–82 | date = 1 November 1992 | pmid = 1464741 | url = http://www.jlr.org/cgi/reprint/33/11/1569 | format = PDF | archive-date = 2010-02-14 | access-date = 2015-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100214051502/http://www.jlr.org/cgi/reprint/33/11/1569 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; i [[proteazni inhibitor (farmakologija)|proteazni inhibitori]] koji se koriste u tretmanu [[retrovirus|retroviralnih]] infekcija, kao što je [[HIV]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Wlodawer A, Vondrasek J | title = Inhibitors of HIV-1 protease: a major success of structure-assisted drug design | journal = Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure | volume = 27 | pages = 249-84 | date = 1998 | pmid = 9646869 | doi = 10.1146/annurev.biophys.27.1.249 }}&lt;/ref&gt; Poznati primer ireverzibilnog inhibitora koji se koristi kao lek je [[aspirin]], koji inhibira enzime [[Ciklooksigenaza|COX-1]] i [[Ciklooksigenaza|COX-2]] koji proizvode [[inflamacija|inflamacionog]] glasnika, [[prostaglandin]]a.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot; /&gt; Inhibitori enzima mogu da budu otrovi. Na primer, otrov [[cijanid]] je ireverzibilni enzimski inhibitor koji se kombinuje sa bakrom i gvožđem u aktivnom mestu enzima [[citohrom c oksidaza]] i blokira [[ćelijsko disanje]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yoshikawa S, Caughey WS | title = Infrared evidence of cyanide binding to iron and copper sites in bovine heart cytochrome c oxidase. Implications regarding oxygen reduction | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 265 | issue = 14 | pages = 7945–58 | date = May 1990 | pmid = 2159465 }}&lt;/ref&gt;

== Nomenklatura enzima ==
Prema konvenciji, ime enzima se sastoji od naziva radnje koju obavlja, i sufiksa -''aza''. Na primer, imamo enzim koji se zove [[DNK polimeraza]]. Iz ovoga možemo da zaključimo da enzim vrši polimerizaciju [[DNK]] molekula, i enzim se završava sa sufiksom -''aza''. Drugi primer, imamo enzim Alkohol dehidrogenaza, za kojeg možemo da zaključimo da vrši dehidrogenizaciju [[alkohol]]a i enzim se opet završava sa -''aza''.

'''Kinaze''' su enzimi koji učestvuju u transferu fosfatnih grupa. U ovom slučaju takvih enzima ima jako puno, što bi dovelo do konfuzije jer bi se pojavilo puno enzima za istom funkcijom. U ovom slučaju, pored gore navedenih primera davanja imena, dodaju su karakteristike specifične za dati enzim, kao na primer optimalna [[pH vrednost|pH]] vrednost (primer ovakvog enzima je enzim Alkalna fosfataza).

''Međunarodna Unija Biohemije i Molekularne Biologije'' je razvila nomenklaturu po kojoj se enzimi nazivaju. Svaki enzim sadrži u imenu (''latinica'' ES broj) EC broj (komisacioni broj enzima, ili na engleskom '''Enzyme Commission number''')i red od četiri broja. Radi objašnjavanja svi pojmovi u davanju imena enzima će u daljem tekstu biti pisana [[latinica|latinicom]] po pravilu nomenklature.

Dakle, prvi (od četiri broja) naširoko klasifikuje enzim na osnovu mehanizma:

&lt;table
{|border=1 cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=3 style=&quot;border:1px solid #808080; border-collapse: collapse;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:center; background:silver;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:#fff;&quot;&gt;Grupa&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:center; background:silver;&quot;&gt;'''&lt;span style=&quot;color:#fff;&quot;&gt;Katalizovana reakcija&lt;/span&gt;'''&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:center; background:silver;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:#fff;&quot;&gt;'''Tipična reakcija'''&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:center; background:silver;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:#fff;&quot;&gt;'''Primer enzimi'''&lt;/span&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;vertical-align:top; background:#e0e0e0;&quot;&gt; '''EC 1''' &lt;br /&gt;[[Oksidoreduktaze]]&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;katalizuju oksido-redukcione reakcije; vrše transfer [[vodonik]]ovih i [[kiseonik]]ovih atoma sa jednog molekula na drugi&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;AH + B → A + BH (&lt;small&gt;'''&lt;span style=&quot;color:silver;&quot;&gt;redukovana&lt;/span&gt;'''&lt;/small&gt;)&lt;br /&gt;A + O → AO (&lt;small&gt;'''&lt;span style=&quot;color:silver;&quot;&gt;oksidovana&lt;/span&gt;'''&lt;/small&gt;)&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;Dehidrogenaza, Oksidaza&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;vertical-align:top; background:#e0e0e0;&quot;&gt; '''EC 2''' &lt;br /&gt;[[Transferaze]]&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;vrše transfer [[funkcionalna grupa|funkcionalnih grupa]] (npr. transfer [[metil grupa|metil grupe]] ili [[fosfatna grupa|fosfatne grupe]])&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;AB + C → A + BC&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;Kinaze&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;vertical-align:top; background:#e0e0e0;&quot;&gt; '''EC 3''' &lt;br /&gt;[[Hidrolaze]]&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;katalizuju hidrolitične reakcije&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;AB + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → AOH + BH&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;Lipaza, Amilaza, Peptidaza&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;vertical-align:top; background:#e0e0e0;&quot;&gt; '''EC 4''' &lt;br /&gt;[[Liaze]]&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;''cepaju'' ili kidaju različite [[hemijska veza|hemijske veze]] (izuzeci su hidrolitične i oksidativne reakcije, jer su ti enzimi tih reakcije već pomenuti u gornjim grupama). C-C, C-N, C-O ili C-S veze se kidaju&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;RCOCOOH → RCOH + CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;vertical-align:top; background:#e0e0e0;&quot;&gt; '''EC 5''' &lt;br /&gt;[[Izomeraze]]&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;katalizuju reakcije [[izomerizacija|izomerizacije]] u pojedinačnom molekulu&lt;/td&gt; 
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;AB → BA&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;Izomeraza&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td style=&quot;vertical-align:top; background:#e0e0e0;&quot;&gt; '''EC 6''' &lt;br /&gt;[[Ligaze]]&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;spajaju molekule sa [[kovalentna veza|kovalentnim vezama]]: C-O, C-S, C-N i C-C&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;X + Y+ ATP → XY + ADP + Pi&lt;/td&gt;
&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;[[DNK ligaza|DNK Ligaza]]&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

Za kompletnu listu enzima po gore navedenoj nomeklaturi, videti sledeću stranicu [http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/enzyme/]

== Upotreba enzima ==
Enzimi su neophodni u svakodnevnom životu, od funkcionisanje organizma do svakodnevnih kućnih poslova. 
* Enzim '''Proteaza''' se dobija iz bakterija, a koristi se u supstancama kao što je deterdžent. Enzim pomaže u uklanjanju mrlja sa tkanina i odeće.
* Enzim '''Amiloglukosidaza''' se koristi pri proizvodnji piva, jer se pomoću ovog enzima proizvodi nisko kalorično pivo.
* Enzim '''Lipaza''' je našao upotrebu u prehrambenoj industriji i koristi se veoma puno pri pravljenju Buđavog sira.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Grisham|first1= Charles M.|first2= Reginald H. |last2=Garrett |title=Biochemistry |url= https://archive.org/details/biochemistry00garr|publisher=Saunders College Pub |location=Philadelphia |year=1999 |pages=[https://archive.org/details/biochemistry00garr/page/426 426]-7 | isbn = 0-03-022318-0}}
* {{Cite book |ref= harv|editor-last=Smith |editor=first=AL  |title=Oxford dictionary of biochemistry and molecular biology |url= https://archive.org/details/oxforddictionary0000unse_e9s4|publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1997 | isbn = 0-19-854768-4 |display-authors=1}}
* Koshland D. The Enzymes, v. I, ch. 7, Acad. Press, New York, 1959 
* Perutz M. Proc. Roy. Soc., B (1967) 167, 448, 
* Cha, Y., Murray, C. J. &amp; Klinman, J. P. Science (1989) 243, 1325-1330. 
* Leonor Michaelis, Maud Menten, Die Kinetik der Invertinwirkung, Biochem. Z. (1913) 49, 333-369. 
* G. E. Briggs and J. B. S. Haldane, A note on the kinetics of enzyme action, Biochem. J., (1925) 19, 339-339. 
* R.R. Dogonadze and V.G. Levich. Theory of Non-radiative Electronic Transitions between Ions in Solution, Dokladi Akademii Nauk SSSR. Ser. Fizicheskoy Khimii, Moscow, Vol. 124, 1959, 123-126. 
* R.R. Dogonadze. Rate of Electron Transfer Reactions in Solutions, Dokladi Akademii Nauk SSSR. Ser. Fizicheskoy Khimii, Moscow, Vol. 133, 1960, 1368-1371. 
* Nishimura M and Chance B. Biochim Biophys Acta. (1963) 66, 1-16. 
* V.G. Levich, R.R. Dogonadze, E.D. German, A.M. Kuznetsov and Yu.I. Kharkats. Theory of Homogeneous Reactions Involving Proton Transfer, Electrochim.Acta, 15, 1970, 353-367. 
* M.V. Volkenshtein, R.R. Dogonadze, A.K. Madumarov, Z.D. Urushadze, Yu.I. Kharkats. Theory of Enzyme Catalysis.- Molekuliarnaya Biologia, (1972), 431-439 (In Russian, English summary)
* {{cite book | first1 = Jeremy M | last1 = Berg | first2 = John L | last2 = Tymoczko | first3 = Lubert | last3 = Stryer | title = Biochemistry | date = 2002 | publisher = W. H. Freeman | location = New York, NY | isbn = 0-7167-3051-0 | edition = 5th | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21154/ | name-list-format = vanc }}, A biochemistry textbook available free online through NCBI Bookshelf.
*{{cite book | title = New Beer in an Old Bottle: Eduard Buchner and the Growth of Biochemical Knowledge | url = http://bip.cnrs-mrs.fr/bip10/buchner.htm | editor-first = Athel | editor-last = Cornish-Bowden | publisher = Universitat de València | year = 1997 | isbn = 84-370-3328-4 | name-list-format = vanc | access-date = 2015-04-28 | archive-date = 2010-12-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101213084345/http://bip.cnrs-mrs.fr/bip10/buchner.htm | deadurl = yes }}, A history of early enzymology.
* {{cite book | author = Suzuki H | title = How Enzymes Work: From Structure to Function | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL | year = 2015 | isbn = 978-981-4463-92-8 }}
* {{cite book | last1 = Cornish-Bowden | first1 = Athel | title = Fundamentals of Enzyme Kinetics | date = 2012 | publisher = Wiley-VCH | location = Weinheim | isbn = 978-3527330744 | edition = 4th | name-list-format=vanc }}
* Jeremy M. Berg, John L. Tymoczko, Lubert Stryer: ''Biochemie''. 5. Auflage. Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg – Berlin 2003, {{ISBN|3-8274-1303-6}}.
* David Fell: ''Understanding the Control of Metabolism''. Portland Press Ltd, London 1997, 2003, {{ISBN|1-85578-047-X}}.
* Alfred Schellenberger (Hrsg.): ''Enzymkatalyse. Einführung in die Chemie, Biochemie und Technologie der Enzyme''. Gustav Fischer Verlag, Jena 1989. {{ISBN|3-540-18942-4}}
* Donald Voet, Judith G. Voet: ''Biochemistry''. 3. Auflage. John Wiley &amp; Sons Inc., London 2004, {{ISBN|0-471-39223-5}}.
* Maria-Regina Kula: ''Enzyme in der Technik,'' Chemie in unserer Zeit, 14. Jahrg. 1980, Nr. 2, S. 61–70, {{ISSN|0009-2851}}
* Brigitte Osterath, Nagaraj Rao, Stephan Lütz, Andreas Liese: ''Technische Anwendung von Enzymen.'' Chemie in unserer Zeit 41(4), S. 324–333 (2007), {{ISSN|0009-2851}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Enzymes}}
* [http://www.biochem.ucl.ac.uk/bsm/enzymes/ PDBsum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051219214803/http://www.biochem.ucl.ac.uk/bsm/enzymes/ |date=2005-12-19 }} Datoteka poznatih 3D struktura enzima
* [http://www.brenda-enzymes.org BRENDA], kompilacija informacija i literature svih ponzatih enzima
* [http://drnelson.utmem.edu/CytochromeP450.html Citohrom P450 enzimi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040816040733/http://drnelson.utmem.edu/cytochromeP450.html |date=2004-08-16 }}

{{Enzimi-lat}}
{{Enzimski kofaktori}}

[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Enzimi|*]]
[[Kategorija:Kataliza]]
[[Kategorija:Procesne hemikalije]]</text>
      <sha1>j1ie578bpj2jwn1e1ynvmykp70zejix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicionalna muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4652</id>
    <revision>
      <id>42680004</id>
      <parentid>41419996</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:15:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Tradicijska muzika]] na [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>41419996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2608" sha1="i6ejd953ps3dk564mi41gjni7nbmioi" xml:space="preserve">{{klica}}


[[Image:Bartok recording folk music.jpg|thumb|260px|right|[[Bela Bartok]] koristi [[fonograf]] da snimi folk pesme čeških seljaka 1908.]]
'''Tradicijska''', '''tradicionalna''' ili '''narodna muzika''' ili '''glazba''' nazivi su koji se u najširem smislu primjenjuju za svaku vrstu [[muzika|muzike]] koja je nastala u običnom narodu i koju sluša obični narod. U pravilu je izvode svi članovi određene zajednice, a ne samo profesionalni muzičari, a prenosi se usmenom predajom.

Narodna muzika je obično čvrsto vezana uz točno određenu regiju ili kulturu, a u posljednje vrijeme se pod tim pojmom podrazumijeva muzika na koju nisu imali nikakav utjecaj [[masovni mediji]].

Time se nastoji narodnu muziku razlikovati od [[zabavna muzika|zabavne muzike]], iako je zbog pojave masovnih medija i kulturnih trendova [[globalizacija|globalizacije]] došlo do profesionalizacije narodne muzike, odnosno stvaranja popularnih muzičkih tradicija koje nisu direktno vezane uz određenu regiju ili kulturu. 

Tradicijska ili tradicionalna muzika naroda je u stvari narodna muzika. To je [[izvorna muzika]], muzika specifična za neki kraj, u čemu je poseban svaki dio na zemljinoj planeti koji se očituje različitošću svog vokalnog i instrumentalnog muziciranja. Tako narodi Afrike, se razlikuju od naroda Amerike, ili Azije tj. [[Orijent]]a ([[orijentalni instrumenti]], [[arapska kultura]], [[muslimanska muzika]]), [[egipatska muzika]], [[židovska muzika]], [[indijska muzika]] ([[sitar]]), [[kineska muzika]], [[japanska muzika]]), Evrope ([[antička muzika]], [[grčka muzika]], [[bizantska muzika]], [[rimska muzika]]) ili naših seoskih vokala ([[bečarac]], [[ojkača]], [[ganga]], ili sviranje ([[tambura]], [[gusle]], [[diple]], [[frula]], [[dvojnice]], [[gajde]], [[šargija]], [[saz]], itd.). Ta muzika dakle nije nametnuta, već tu stvorena, ili ako je i prenesena to nije onaj nivo kojim nas zasipa današnja [[zabavna muzika]]. Tradicijska muzika varira od primitivnog muziciranja, do razvijenih [[kompozicija]]. 

Vezano za tradicionalnu ili narodnu muziku, često je u pratnji i igranje u vidu [[kola (Goražde)|kola]], [[ples]]a, itd.

U tradicijsku muziku možemo ubrojiti i muziku starih naroda, antike, muziku [[Sumer]]a, [[Mezopotamija]], itd.

==Povezano==
* [[Popis pjevača narodnih pjesama|Popis jugoslavenskih pjevača narodnih pjesama]]

{{Commonscat|Folk music}}
{{Tradicijska muzika}}

[[Kategorija:Narodna muzika| ]]
[[Kategorija:Muzički žanrovi]]
[[Kategorija:Folklor]]
[[Kategorija:Članci za sređivanje]]
[[Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]]</text>
      <sha1>i6ejd953ps3dk564mi41gjni7nbmioi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4653</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680108</id>
      <parentid>362763</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicionalna glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4654</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680109</id>
      <parentid>362764</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elvis Presley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667</id>
    <revision>
      <id>42680060</id>
      <parentid>42670474</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:12:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75188" sha1="c8ph99adfoj6zrftla41oamisxcbwz6" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| Ime                  = Elvis Presley
| Img                  = Elvis Presley 1970.jpg
| Img_capt             = Elvis Presley, 1970. godine
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Elvis Aaron Presley
| Pseudonim            = Elvis, The King, The King of Rock 'n' Roll, Elvis the Pelvis, The Hillbilly Cat
| Rođenje              = [[8. siječnja]] [[1935.]]
| Mjesto rođenja       = [[Tupelo]], [[Mississippi]], [[SAD]]
| Smrt                 = [[16. kolovoza]] [[1977.]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[Pjevanje|Vokal]], [[Gitara]], Pianino
| Žanr                 = [[Rock and roll]], [[Rockabilly]], [[Pop rock]]
| Zanimanje            = [[Glazbenik]], [[Skladatelj]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1953.]]–[[1977.]]
| Producentska_kuća    = Sun Records, RCA Records
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.Elvis.com Službene stranice]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elvis Aaron Presley''' (East Tupelo, [[8. siječnja]] [[1935]]. - [[Memphis]], [[16. kolovoza]] [[1977.]]), [[SAD|američki]] pjevač. Često je nazivan ''Kraljem Rock and Rolla'' ili samo ''Kraljem'', još za života legenda i okrunjeni kralj rock’ n’ rolla&lt;ref&gt;a'c h i v e.v n/b l P 7 5&lt;/ref&gt;.{{sfn|Reaves|2002}}{{sfn|Victor|2008|pp=438–39}}{{sfn|Semon|Jorgensen|2001}}{{sfn|Collins|2002}}

U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u [[Memphis]]u. S 18 godina je napustio školu i poželio raditi kao portir u kinu i kao vozač kamiona. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski dar majci. Prvu ploču snimio je [[1954]]. godine. Njegov uzlet započinje sredinom 50-tih godina hitovima ''&quot;That s All Right Mama&quot;'' i ''&quot;Heartbreak Hotel&quot;'' , a najuspješnije mu je razdoblje od [[1960]]. do [[1975]]. godine u kojem je izdao 52 ploče i još za života ih prodaje oko 600 milijuna komada.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/550909/Elvis-80-birthday-greatest-hits|title=Elvis would be 80 today: Watch ten of his most sensational performances here|publisher= Daily Express |last=Kyriazis|first=Stefan|date=January 8, 2015|accessdate=January 28, 2015}}&lt;/ref&gt;
 
[[Film]]sku karijeru započeo je [[1956]]. [[film]]om ''&quot;Voli me nježno&quot;''. Većinom je igrao u muzičkim filmovima osrednje vrijednosti, ali s naslovnim pjesmama koje su redovito postajale hit. U razdoblju od [[1957]]. do [[1966]]. Presley se nalazio na listi deset najkomercijalnijih američkih glumaca.

Godine [[1975]].  nastupaju ozbiljni zdravstveni problemi, [[dijabetes]], [[gastritis]], a pridružuje se i [[Psihoaktivne droge|droga]] o kojoj je kralj postao ovisan. U travnju [[1977]]. doživljava [[srčani udar]], ali ne mijenja način života. [[16. kolovoza]] [[1977]]. Elvis pada u duboku [[koma (medicina)|komu]] zbog prevelike količine [[Psihoaktivne droge|droge]]. Liječnici mu pokušavaju spasiti život – ali ne uspijevaju. Elvisova smrt potresla je milijune obožavatelja koji su se odmah sjatili u Graceland da velikanu odaju posljednju počast.

Elvis je još za života postao legenda potukavši sve rekorde: u dvadesetak godina rada objavio je 97 ploča, a na vrhovima top lista proveo je čak 996 tjedana.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Top-Earning Dead Celebrities|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/10/25/the-top-earning-dead-celebrities/|work=Forbes|accessdate=27 January 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Property|publisher=Aspen Casebook Series|page=90|edition=8th}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rane godine (1935-1953) ===
Elvis Presley se je rodio 08. siječnja 1935. u gradu Tupelo, u saveznoj državi [[Mississippi]]. Majka mu je bila 22-godišnja Gladys Love Presley, a otac 18-godišnji Vernon Elvis. Jesse Garon Presley, Elvisov brat i identični blizanac, rodio se 35 min ranije kao mrtvorođenče. Kao jedinac, Elvis je bio vrlo blizak s oba roditelja, a izrazito s majkom. Elvisovi preci bili su zapadnoeuropskog porijekla. S majčine strane škotsko-irskog porijekla, te djelomično francusko-normanskog porijekla, a jedna pra-pra-prabaka bila je [[Cherokee]] indijanka. Očevi korijeni su bili škotski i njemački. Majku su većina prijatelja i rodbine smatrali dominantom osobom obitelji, dok je Vernon mijenjao poslove, ne pokazujuću ambicije. Obitelj je često ovisila o pomoći prijatelja, obitelji i države. Godine 1938. Vernon je završio u zatvoru na osam mjeseci zbog krivotvorenja čekova za plaćanje stanarine, pa su to vrijeme Gladys i Elvis proveli kod rođaka. U rujnu 1941. Elvis je krenuo u prvi razred osnovne škole &quot;East Tupelo Consolidated&quot;, gdje su ga učitelji smatrali prosječnim učenikom. Nakon što je pjevanjem Red Foleyeve coutry-pjesme &quot;Old Shep&quot; tijekom jutarnje molitve, impresionirao učitelje, Elvisa su nagovorili da nastupi na pjevačkom natjecanju. Tako je 03. listopada 1945. na Mississippi-Alabama sajmu Elvis prvi put javno nastupio. Desetogodišnji Elvis odjeven u kauboja, stojeći na stolici kako bi dosegao mikrofon, pjevao je pjesmu &quot;Old Shep&quot; i osvojio peto mjesto. Nekoliko mjeseci kasnije dobio je za rođendan svoju prvu gitaru, a prema različitim izvorima nadao se nečemu drugome, biciklu ili pušci. Tijekom nekoliko sljedećih godina dva ujaka i svećenik u crkvi dali su mu prve pouke iz sviranja gitare.

Krenuvši u novu školu (Milam) u šesti razred, u rujnu 1946. Elvisa su smatrali samotnjakom. Sljedeće godine počeo je svakodnevno u školu nositi gitaru, te je tijekom odmora svirao. U to vrijeme obitelj je stanovala u naselju gdje je prevladavala afroamerička zajednica. Presley je u to vrijeme bio ljubitelj radio emisije &quot;Mississippi Slim's show&quot; na radijskoj postaji WELO, iz Tupela. Mlađi brat Slima išao je s Elvisom u razred, te je često znao povesti Elvisa na radio postaju, gdje je Slim Elvisu pokazivao trikove sviranja gitare. Kada je Elvis imao 12 godina, Slim je svome štićeniku osigurao dva nastupa uživo na radio postaji. Prvi nastup Elvis zbog treme nije uspio odraditi, dok je drugi put uspio odsvirati.

=== Srednjoškolski život u Memphisu ===
U studenom 1948. obitelj seli u [[Memphis]], u saveznoj državi [[Tennessee]]. Nakon što su gotovo godinu dana selili se i stanovali kao podstanari, dodijeljen im je dvosoban stan u stambenom kompleksu koji je u to vrijeme naziva Courts. 
Upisao je srednju školu &quot;Humes High School&quot;, gdje je na kraju osmog razreda iz glazbe dobio samo ocjenu C (otprilike kao ocjena 3 u hrv. školama). Sljedeći dan na sat je došao s gitarom i nastavnici otpjevao tadašnju aktualnu pjesmu &quot;Keep Them Cold Icy Fingers Off Me&quot;, kako bi dokazao suprotno. Jedan od kolega iz razreda sjeća se da se učiteljica složila s Elvisom kako ne cijeni njegov načina pjevanja. Smrežljiv da bi javno nastupao, Elvisa su često maltretirali u školi, te ga pogrdno nazivali &quot;maminim dečkićem&quot;. Godine 1950. dvije i pol godine stariji susjed Jesse Lee Denson, učio ga je svirati gitaru. Njih dvoje zajedno s još tri mladića, od kojih su dvoje bili budući [[rockabilly]] pioniri , braća Dorsey i Johnny Burnette činili su glazbeni sastav koji je često nastupa po susjedstvu. U rujnu te godine počeo je raditi kao vratar u kazalištu &quot;Loew's State Theater&quot;, a tijekom školske godine radio je i u tvrtkama &quot;Precision Tool&quot; i &quot;MARL Metal Products&quot;.

Tijekom svoje predzadnje godine srednje škole (engl. &quot;junior&quot;) Elvis se značajno razlikovao od ostalih učenik frizurom. Pustio je zalistke, te u kosu stavljao ružino ulje i vazelin. Često je boravio u srcu tada rastuće [[blues]] scene u Memphisu, ulici Beale (engl. Beale Street), gledajući požudno na divlju i šarenu odjeću izloga dućana &quot;Lansky Brothers&quot;. Na zadnjoj godini srednje škole počeo je i nositi takvu odjeću. U travnju 1953. je savladao strah od nastupanja izvan stambenog kompleksa Courts, te je nastupio na godišnjem &quot;Humes's Annual &quot;Minstrel&quot; show&quot;, svirajući i pjevajući. Nastup je započeo tadašnjim hitom Therese Brewer &quot;Till I Waltz Again with You&quot;. Kasnije se Presley prisjećao kako je nakon tog nastupa postao popularan u srednjoj školi.

Elvis koji nikada nije formalno učio glazbu ili naučio čitati glazbu, učio je i svirao po uhu. Često je pohodio trgovine s [[gramofonska ploča|gramofonskim pločama]] koje su imale jukeboxove i kabine za slušanje. Znao je sve pjesme Hanka Snowa, te je volio glazbu drugih [[country]] izvođača, kao što su npr. Roy Acuff, Ernest Tubb, Ted Daffan, Jimmie Rodgers, Jimmie Davis, i Bob Wills. Značajan utjecaj na njegov način pjevanja imao je i [[gospel]] pjevač Jake Hess. Volio je i pjesme gospel izvođačice Sister Rosetta Tharpe. Često je slušao i blues glazbu uživo, u večerima koji su bile određene samo za bijelačku publiku, kao što je tada bio običaj na jugu SAD-a. Mnoge Elvisove pjesme nadahnute su glazbom lokalnih afroameričkih izvođača kao što su npr. Arthur Crudup i Rufus Thomas. Često je slušao radio emisije s glazbom afroamerikanaca, tadašnjom njihovom duhovnom, blues, blackbeat-heavey zvuk [[ritam i blues]]a. [[B.B. King]] se prisjetio da je Elvisa poznavao prije njegove slave, te su oboje često boravili u ulici Beale. Do kraja srednje škole u lipnju 1953. Presley se je odlučio u budućnosti baviti glazbom.

=== Prva snimanja ploča (1953-1955) ===
U kolovozu 1953. Elvis je posjetio ured tvrtke &quot;Sun Records&quot;. Namjeravao je platiti nekoliko minuta u studiju kako bi snimio dvostrani acetat disk (vrsta gramofonske ploče koje se je odmah nakon snimanja mogla reproducirati) za pjesmama: &quot;My Happiness&quot; i &quot;That's When Your Heartaches Begin&quot;.

Kasnije je tvrdio kako je ploču namjeravao pokloniti majci ili kako ga je samo zanimalo kako će zvučati zapis, iako je u susjedstvu postojao mnogo jeftiniji amaterski način snimanja ploča. Njegov biograf, Peter Guralnick, tvrdi da je odabrao Sun u nadi da će ga tako otkriti. Kada ga je recepcionerka Marion Keisker pitala koju vrstu glazbe pjeva, odgovorio je da pjeva sve vrste. Dalje je inzistirala s pitanjem kome sliči, na što je odgovorio da ne sliči nikome. Nakon snimanja, šef trtke Sun Sam Phillips, rekao je Keisker da zapiše ime mladića, na što je ona dodala vlastiti komentar da je dobar pjevač balada. (engl. &quot;Good ballad singer. Hold.&quot;) Drugi acetat je snimio u siječnju 1954. s pjesmama &quot;I'll Never Stand In Your Way&quot; i &quot;It Wouldn't Be the Same Without You&quot;.
Oba snimanja nisu dala rezultata.

Nedugo nakon toga neuspješno je pokušao na audiciji za lokalni vokalni kvartet &quot;Songfellows&quot;. U travnju je počeo voziti kamion za tvrtku Crown Electric. Jedan od članova Jim Hamill kasnije je tvrdio da su ga odbili, zbog nedostatka sluha za harmoniju, a ne zbog toga što nije znao pjevati. Elvisev prijatelj Ronnie Smith nakon što je s Elvis nastupio nekoliko puta, preporučio mu je da pokuša razgovorati s Eddie Bondom, vođom Smithova profesionalnog banda, koji je tada tražio pjevača. Nakon probe Bond ga je odbio, te mu preporučio da se drži vožnje kamiona.

Za to vrijeme šef tvrtke Sun, Philips tražio je pjevača koji bi zvuk afroameričkih umjetnika mogao približiti široj publici. Keisker je kasnije navodila kako je Philips znao govoriti kako bi zaradio milijardu dolara kada bi pronašao bijelca s crnačkim zvukoma i crnačkim osjećajem. 
U lipnju, dobio je snimku balade &quot;Whitout You&quot;, koja bi odgovarala nekom mladom pjevaču. Presely je došao u studio, ali nije uspio otpjevati dovoljno dobro. Unatoč tome, Philips je zamolio Presleya da otpjeva koliko god pjesama zna. To je bilo dovoljno da Philips pozove dva lokalna glazbenika, gitarista Winfield &quot;Scotty&quot; Moore i basista Bill Blacka, kako bi odradili nešto za snimku.
Snimanje koje se odvijalo 5. srpnja nije teklo po volji glazbenika, sve do kasno u noć, kada su već mislili odustati. Tada je Elvis uzeo gitaru i počeo svirati pjesmu Arthura Crudupa iz 1946. &quot;That's All Right&quot;. Njegovom plesu i sviranju pridružili su se ostali glazbenici, a Philips je uspio snimiti zvuk koji je tražio. Tri dana kasnije na popularni DJ Dewey Phillips pustio je snimku u svojoj emisiji &quot;Red, Hot, and Blue show&quot;, a slušatelji su počeli nazivati i raspitivati se o pjevaču. Zanimanje je bilo takvo da je DJ puštao pjesmu neprekidno sljedeća dva sata. Tijekom intervjua s Presleyem DJ je pitao u koju srednju školu je išao kako bi ljudima prikazao boju kože pjevača, budući da su mnogi nagađali da je pjevač afrikoamerikanac.

Sljedeća tri dana trio je snimao [[bluegrass]] pjesmu Billa Monroea &quot;Blue Moon of Kentucky&quot;, u njihovom posebnom stilu uz poseban echo efekt koji je Sam Phillips nazvao &quot;slapback&quot;. Izdan je single na čijoj A strani se nalazila &quot;That's All Right&quot;, a na B strani &quot;Blue Moon of Kentucky&quot;.

Prvi javni nastup je bio 17. srpnja u klubu &quot;Bon Air&quot;. Na kraju mjeseca nastupili su kao predgrupa Slimu Whitmanu, u Overton Park Shellu.

Kombinacija naglih pokreta prema ritmu, te nervoze prije nastupa pred publikom, kod Elvisa je izazvala trzanje nogu dok je nastupao. Sve to uz njegove hlače širokog kroja, koje su naglašavale njegove pokrete, kod mladih žena u prvim redovima izazivale su vriskove.

Ubrzo su Moore i Black napustili svoje grupe te nastupale redove u Elvisa, a DJ i promotor Bob Neal postao je manager tria.

Od kolovoza do listopada trio je često nastupao u klubu, te snimao u studiju Sun, a Presley je postupno prerastao tremu.
Prema Mooreu, Elvisove kretnje bile su prirodne, ali je bio svjestan reakcija publike, te je vrlo brzo razvijao ono što je djelovalo.

Jedini nastup u &quot;Grand Ole Opry&quot; u [[Nashville]]u, Elvis je imao 2. listopada. Nakon prvog nastupa upravitelj Dim Denny rekao je Philipsu da pjevač nije loš, ali nije prikladan za program. Dva tjedna kasnije Elvis je nastupio u radio emisiji &quot;Louisiana Hayride&quot;, glavnom konkurentu. Emisiju je prenosilo 198 radio stanice u 29 država. Prvi izlazak obilježila je Elvisova nervoza, dok je drugi izlazak bio smireni i energetski nastupa što je oduševilo publiku. Bubnjar emisije D.J. Fontana donio je novi element u nastup, naglašen ritam što je usavršio svirkama u strip klubovima, što je nadopunilo Elvisove kretnje. Nakon prvog nastupa Presley je angažiran da se godinu dana svake subote pojavljuje u emisiji.
Svoju staru gitaru prodao je za $8 (and seeing it promptly dispatched to the garbage), a kupio je Martin za $175, a trio je počeo nastupati u različitim mjestima u [[Houston]]u, [[Texas]], i Texarkana, [[Arkansas]].

Do rane 1955. nastupi u emisiji Hayride, stalne turneje i dobro prihvaćene ploče, učinile su od Elvisa regionalnu zvijezdu.

U siječnju Neal je potpisao ugovor s Presleyem, te je pjevač zaokupio pažnju pukovnika Tom Parkera, kojeg se smatralom najboljim promotorom u glazbenoj industriji. Nakon što je uspješno vodio karijeru vodeće country zvijezde Eddy Arnold, vodio je i novu zvijezdu Hank Snowa. Parker je poveo Presleya na Snowovu turneju u veljači. U gradu Odessa, Texas, tada 19-godišnji [[Roy Orbison]] vidio je prvi put nastup Presleya. Presley je prvi put nastupio na televiziji 3. ožujka u &quot;Louisiana Hayride&quot;. Ubrzo nakon toga nije uspio na audiciji za emisiju Arthura Godfrey &quot;Talent Scouts&quot; (CBS televizijska mreža). 
Do kolovoza tvrtka &quot;Sun&quot; je izdala veće deset ploča gl. sastava &quot;Elvis Presley, Scotty and Bill&quot;. Mješavina glazbenog izričaja koji je krasio Elvisa, zadavao je poteškoće u početku. Countrey radio-stanice nisu puštale Elvisove pjesme jer su imale previše sličnosti s glazbom afroameričkih umjetnika, dok ritam i blues radio-stanice ga nisu puštale zbog što je previše zvučao countrey (kao engl. &quot;hillbilly&quot;). Ta mješavina je postala poznata kao [[rockabilly]].

Presley je u kolovozu 1955. obnovio ugovor sa menagerom Nealom, a time je i Parker postao njegov savjetnik. Grupa je nastavila dalje intezivno nastupati tijekom druge polovice godine. Trio je postao kvartet kada se je za stalno pridužio bubnjar iz show &quot;Hayride&quot;, Fontana. Sredinom listopada nekoliko nastupa su imali uz [[Bill Haley]], čija je pjesma &quot;Rock Around the Clock&quot; bila broj jedan prethodne godine. Haley je primjetio da Presley ima prirodni osjećaj za ritam i savjetovao ga da manje pjeva balade.

Na konvenciji countrey DJ u studenom, Presley je za tu godinu proglašen izvođačem koji najviše obećava. Nekoliko izdavača je pokazalo interes da s njime potpiše ugovor. Nakon što je nekoliko većih ponudilo $25000, Parker i Phillips dogovorili su s tvrtkom &quot;RCA Victor&quot; 21. studenog otkup Elvisovog ugovora za $40000, tada jedinstvenu cijenu. Presley, tada u dobi od 20 godina, još uvijek bio maloljetan, te je otac potpisao ugovor.
Parker je s vlasnicima tvrtke &quot;Hill and Range Publishing&quot;, Jean i Julian Aberbach, dogovorio da svore dva nova entiteta, &quot;Elvis Presley Music&quot; i &quot;Gladys Music&quot;, preko kojih bi se upravljalo svim novim snimljenim materijalima. Pisci pjesama bili su dužni unaprijed se odreći trećine uobičajenog honorara, ako bi željeli da Elvis izvodi njihove pjesme. Do prosinca RCA je počela žestoku promociju novog pjevača, i do kraja mjeseca izdala brojna reizdanja njegovih materijala.

=== Komercijalni uspjeh ===
Prvo snimanje za novu tvrtku RCA, bilo je 10. siječnja 1956. u Nashvilleu. Redovitoj postavi Moore, Black i Fontana, tvrtka je pridružila Floyda Cramera za klavirom, gitarista Chet Atkinsa, i tri pjevačka vokala, od kojih jedan bio Gordon Stoker iz tada popularnog kvarteta &quot;Jordanaires&quot;. Suradnjom je nastala pjesma &quot;Heartbreak Hotel&quot;, izdana kao single 27. siječnja. Parker je uspio Elvisu dogovoriti šest pojavljivanja u dva mjeseca na nacionalnoj televiziji u CBS-ovom &quot;Stage Show&quot;. Program koji je sniman u [[New York]]u vodili su naizmjence Tommy i Jimmy Dorsey, obojica vođe orkestra (tj. &quot;big banda&quot;). Nakon prvog nastupa 28. siječnja ostao je u New Yorku gdje je snimao u tamošnjem RCA studiju. Od snimaka iz tog vremena izdano je osam pjesama, uključujući i obradu pjesme [[Carl Perkins]]a &quot;Blue Suede Shoes&quot;.  U veljači, je Presleyeva pjesma &quot;I Forgot to Remember to Forget&quot;, snimljena za Sun prethodnog kolovoza došla do vrha Billboardove country ljestvice. Istekao je menagerski ugovor s Nealom, te je od 2. ožujka, Parker postao Presleyev manager.

RCA Victor je 23. ožujka izdala debi album, naslova &quot;Elvis Presley&quot; na kojem se nalazilo pet starih pjesama (iz snimaka za Sun) i sedam novih.

Prvi nastup u NBC-ijevom &quot;Milton Berle Show&quot; Elvis je odradio 3. travnja. Nekoliko dana nakon toga, zrakoplovu kojime su Elvis i njegovi kolege putovali iz Nashvilla, otkazao je u letu motor, te su umalo doživjeli nesreću iznad Arkansasa, što je vidno potreslo putnike. Dvanaest tjedana nakon izdavanja, pjesma &quot;Heartbreak Hotel&quot; postala je prva Elvisova pop usješnica koje je došla do vrha ljestvica. U travnju dva tjedna je nastupao u Las Vegasu u &quot;New Frontier Hotel and Casino&quot;. Njegovi nastupi nisu izazvali pretjerani uspjeh kod srednjovječnih posjetitelja. Tijekom boravka u Las Vegasu gledao je nekoliko nastupa &quot;Freddie Bell and the Bellboys&quot; i njihovu obradu pjesme &quot;Hound Dog&quot; iz 1953. blues pjevačice Big Mama Thornton, autora Jerry Leibera i Mike Stollera. Takva izvedba postala je završna pjesma na njegovim nastupima. Nakon nastupa u gradu [[La Crosse]], savezna država [[Wisconsin]], hitna poruke je poslana šefu [[FBI]]-a J. Edgar Hooveru u kojoj se navodilo kako je Elvis opasnost za sigurnost [[SAD]]-a zato što njegove pjesme i nastupi uzburkavaju seksualne strasti mladih ljudi.

Drugi nastup 5. lipnja u &quot;Milton Berle Show&quot;, usred kaotične turneje, postao je kontraverzan. Elvis je usred izvedbe brze pjesme &quot;Hound Dog&quot; prekinuo glazbu pokretima ruke, te nastavio sporiju, stenjajuću verziju, naglašenu energetskim i pretjeranim pokretima tijela. To je kod većine tadašnjih kritičara izazvalo negodovanje.

Nastup u emisiji bio je odlično gledan, te je unatoč svemu Elvis dobio nastup 1. srpnja u NBC-ijevu &quot;Steve Allen Show&quot; u [[New York]]u. Allen koji nije bio ljubitelj [[rock and roll]]a, najavio je &quot;novog Elvisa&quot; koji je u bijeloj kravati i crnom odjelu otpjevao &quot;Hound Dog&quot; psu obučenom u šešir i kravatu. Allen je kasnije objasio da je Elvisa samo uklopio u humoristični aspekt svoje emisije. Sljedećeg dana je Elvis snimio pjesmu &quot;Hound Dog&quot;, uz &quot;Any Way You Want Me&quot; i &quot;Don't Be Cruel&quot;. &quot;The Jordanaires&quot; su otpjevali harmoniju za pjesmu, kao i u nastupu u Allen Showu, te se je ta suradnja nastavila tijekom 1960ih.

Allenov show prvi put je u gledanosti nadmašio CBS-ov &quot;Ed Sullivan Show&quot;. Nakon toga je Ed Sullivan ugovorio tri nastupa pjevača za tada rekordnih 50000 USD, iako se prije u lipnju negativno izrazio o Elvisovom nastupu i plesu u &quot;Milton Berle Show&quot;.
Glumac Charles Laughton vodio je prvu emisiju umjesto Sullivana, koji se oporavljao od prometne nesreće. Elvisova izvedba balade &quot;Love Me Tender&quot;, potaknula je rekordne narudžbe tada još neobjavljene pjesme, te se smatra da je prvi nastup u &quot;Ed Sullivan Show&quot; od Elvisa učinio nacionalnom zvijezdom.

=== Vojni rok i smrt majke ===
Presley je 23. ožujka unovačen u američku vojsku u bazu Fort Chaffee, u blizini grada Fort Smith, Arkansas. Njegovo dolazak bio je veliki medijski događaj. Stotine ljudi skupile su se oko Elvisa kada je izašao iz autobusa, a fotografi su ga ispratili do baze. Presley je izjavio kako se raduje služenju i da ne želi poseban tretman. Ubrzo nakon što je započeo osnovnu obuku u Fort Hoodu u Texasu, posjetio ga je Eddie Fadal, koji je tvrdio da je Elvis smatrao kako mu je karijera gotova. Tijekom dvotjednog dopusta u lipnju, ošišao je kosu. U kolovozu je njegovoj majci dijagnosticiran [[hepatitis]] i njeno stanje se naglo pogoršalo. Elvis je dobio dopust kako bi posjetio majku. Došao je u Memphis 12. kolovza, a dva dana kasnije majke je umrla od srčanog zatajenja u dobi od 46 godina. Presley je bio shrvan.

Nakon obuke, Elvis je 1. listopada stigao u američku bazu u Njemačku, [[Friedberg]]. Tada je započeo koristiti [[amfetamin]]e, kao i mnogi u njegovoj jedinici, te je vjerovao u njihovu korist. Počeo se baviti i [[karate]]om. Svoju plaću koje je dobivao kao vojnik donirao je u dobrotvorne svrhe, a za bazu je kupio TV. Dok je bio u Friedbergu, upoznao je tada 14 godišnju Priscillu Beaulieu, koju je sedam godina kasnije i oženio. U svojoj autobiografiji Priscilla navodi kako je Parker uvjerio Elvisa da bi važnije za njegovu karijeru bilo da služi kao običan vojnik, nego da je u posebnoj službi (engl. &quot;Special Services&quot;) što bi mu tijekom vojnog roka omogućilo da povremeno nastupa. Njegovi producenti u RCA posebno su se pripremili za njegov dvogodišnji izostanak sa scene. S dovoljno neobjavljenih snimljenih materijala, redovno su izdavali njegove uspješnice. Tako je Elvis od početka do kraja vojnog roka imao deset pjesama među prvih 40, kao što su npr. &quot;Wear My Ring Around Your Neck&quot;, &quot;Hard Headed Woman&quot; i &quot;One Night&quot; 1958.g., te &quot;(Now and Then There's) A Fool Such as I&quot; i &quot;A Big Hunk o' Love&quot; 1959. RCA je izdala i četiri kompilacije starih materijala.

Elvis se vratio u SAD 2. ožujka 1960., a časno je otpušten s činom narednika 5. ožujka. Vlak koji ga je prevozio iz New Jerseya do Tennesseea opsjedalo je mnoštvo, te je na dogovornim mjestima nastupio za obožavatelje.

=== Filmska karijera (1960-1967) ===
U noći 20. ožujka počeo je snimati u RCA studiju u Nashvillu, te je single &quot;Stuck on You&quot; izdan i ubrzo osvojio prvo mjesto. Poslije dva tjedna, nakon ponovnog snimanja, izdane su još dvije uspješne balade &quot;It's Now or Never&quot; i &quot;Are You Lonesome Tonight?&quot;, a kasnije i album &quot;Elvis Is Back!&quot;. Album izdan tek nekoliko dana nakon što je završeno snimanje pjesama ubrzo je postao broj dva na ljestvici.

Povratak na TV ekrane bio je u emisiji &quot;The Frank Sinatra Timex Special&quot;, koje je emitirana 12. svibnja. Emisija je snimljena u ožujkum, a Parker je za osmominutno pjevanje u emisiji dogovorio cijenu od 125000 USD. Bio je to jedini Elvisov nastup pred publikom te godine.

&quot;G.I. Blues&quot;, soundtrack Presleyeva prvog filma nakon povratka bio je broj jedan album u listopadu. Njegov prvi [[gospel]] LP &quot;His Hand in Mine&quot; izdan je dva mjeseca kasnije.
Album je bio 13. na SAD pop ljestvicama dok je u Velikoj Britaniji bio 3.

U veljači 1961., Presley je nastupio na dvije dobrotvorne priredbe u Memphisu, u korist 24 lokalne dobrotvorne organizacije. Prije nastupa, RCA je Elvisu uručila plaketu za 75 milijuna prodanih ploča diljem svijeta. Sav materijal za Elvisov sljedeći studijski album &quot;Something for Everybody&quot;, snimljen je tijekom dvanaestsatnog snimanja u ožujku. 
Album je bio šesti broj jedan LP za Elvisa. Dana 25. ožujka humanitarni koncert za Pearl Harbor memorial, na [[Havaji]]ma, bio je zadnji Elvisov javni nastup u sljedećih sedam godina.

Parker je već Elvisu dao gusti raspored snimanja filmova, uglavnom glazbenih komedija.  Presley je inzistirao na ozbiljnijim ulogama, ali ti filmovi su bili manje komercijalno uspješni, pa se je vratio provjerenoj formuli. Tijekom 1960-ih snimio je 27 filmova, koji su svi bili loše primljeni od kritičara, ali vrlo isplativi. Od tih filmova 15 je pratio album s filmskom glazbom, a 5 EP. Njegova gluma u gotov tri filma godišnje utjecala je na kvalitetu njegove glazbe.

U prvoj polovici desetljeća, tri albuma s filmskom glazbom postala su broj jedan na pop ljestvicama, a najpopularnije pjesme su bile  &quot;Can't Help Falling in Love&quot; (1961) i &quot;Return to Sender&quot; (1962), dok je pjesma &quot;Viva Las Vegas&quot; postala pravi hit kasnije. Od 1964. do 1968. Elvis je imao samo jednu pjesmu među prvih deset i to gospel pjesmu koji je snimio 1960. &quot;Crying in the Chapel&quot; objavljanu 1965.
Od nefilmske glazbe, nakon što je u lipanju 1962. izdao album &quot;Pot Luck&quot;, jedini drugi novi materijal je bio gospel album &quot;How Great Thou Art&quot; (1967), kojime je osvoji prvi [[Grammy]], i to za duhovnu glazbu. Nakon Božića 1966. Elvis je zaprosio Priscillu Beaulieu. Vjenčali su se 1. svibnja 1967. na kratkoj svečanosti u Aladdin hotelu u Las Vegasu.

=== Povratak ===
Presleyevo jedino dijete Lisa Marie, rođena je 1. veljače 1968. u vrijeme kada je Elvis bio vrlo nezadovoljan svojom karijerom. Parker je njegovu karijeru ponovno usmjerio prema televiziji. Dogovorio mu je tv emisiju u produkciji NBC-a, koja je snimljena u lipnju 1968., a emitirana 3. prosinca 1968. Emisija je nazvana &quot;Elvis&quot;. Bio je to prvi njegov nastup pred publikom od 1961. Dijelovi Elvisova nastupa uživo pred publikom obučenog u crnu kožu, podsjetili su na Elvisove najbolje dane. Do kraja siječnja 1969. single &quot;If I Can Dream&quot;, napisan posebno za emisiju došao je do broja 12 na ljestvicama, dok je album s glazbenim zapisom došao među prvih deset.

Ohrabren uspjehom emisije Elvis je započeo niz snimanja u studiju &quot;American Sound Studio&quot;, iz kojih je nastao hvaljeni album &quot;From Elvis in Memphis&quot; objavljen u lipnju 1969. na kojem se nalazi uspješnica &quot;In the Ghetto&quot; izdana u travanju. Od te serije snimaka u &quot;American Sound Studio&quot; izdani su i uspješni singlovi: &quot;Suspicious Minds&quot;, &quot;Don't Cry Daddy&quot; i &quot;Kentucky Rain&quot;.

Nakon uspjeha, Presley je namjeravo nastaviti redovno nastupati uživo.

U svibnju je, novi &quot;International Hotel&quot; u Las Vegasu, objavio da je rezervirao 57 Elvisovih nastupa kroz četiri tjedna s početkom od 31. srpnja.
Moore, Fontana i the Jordanaires odbili su sudjelovati, zbog toga što su se bojali izgubiti postojeće dobro plaćene poslove u Nashvillu.
Presley je skupio novu glazbenu pratnju, koju su predvodili gitarist James Burton i dvije gospel grupe &quot;The Imperials&quot; i &quot;Sweet Inspirations&quot;.

Elvisov prvi nastup došlo je  vidjeti 2200 osoba među kojima brojne poznate osobe tog vremena. Na pozornicu je izašao bez najave, te doživio ovacije prije nego što je zasvirao, te na kraju nastupa. Nakon nastupa na konferenciji za novinare, jedan od novinara ga je oslovio s titulom kralja &quot;The King&quot; na što je Elvis prstom pokazao na [[Fats Domino|Fats Domina]], koji je u tom trenutku izlazio na pozornicu. Parker je sljedeći dan s upravom hotela dogovorio petogodišnji ugovor po kojem bi Elvis nastupao svake veljače i kolovoza za godišnju plaću od milijun USD. U studenom počeo se prikazivati zadnji igrani film u kojem Elvis nasupio kao glumac &quot;Change of Habit&quot;, a iste godine izdan je i dvostruki album &quot;From Memphis To Vegas/From Vegas To Memphis&quot; koji je sadržavo nastupe uživo u hotela, te snimke iz studija &quot;American Sound Studio&quot;. Pjesma &quot;Suspicious Minds&quot; došla je na broj jedan pop ljestvica, prva nakon sedam godina, a ujedno i posljednja.

Presley se je na početku 1970. vratio u hotel Internetional na prvi od mjesečnih dogovornih nastupa. Nastupao je dva puta u večeri, sa snimke s tih nastupa izdane su u albumu &quot;On Stage&quot;.

U veljači je nastupao na šest rekordno posjećenih nastupa u [[Houston]]u, dvorani Astrodome. U travnju je izdan single &quot;The Wonder of You&quot;, koji je postao broj jedan u Velikoj Britaniji, te je bio pri vrhu američkih ljestvica. MGM je snimao pokuse i nastupe u hotelu &quot;International&quot; tijekom kolovoza za dokumentarni film &quot;Elvis: That's the Way It Is&quot;. Presley je tada već nastupao trikou, što je postalo zaštitnim znakom njegovih nastupa uživo. Tijekom ovog angažmana Elvisu su prijetili ubojstvom ako ne plati 50000 USD. Elvis je od 1950-ih često dobivao prijetnje smrću, često i ne znajući za njih. FBI je ove prijetnje shvatio ozbiljno te je na sljedeća dva nastupa pojačano osiguranje. Presley je na nastupima nosio pištolj &quot;[[Derringer]]&quot; u desnoj čizmi, te još jedan za remenom. Nastupi su prošli bez incidenta.

Album &quot;That's the Way It Is&quot; napravljen je tako da prati dokumentarni film, te je sadržavao studijske i snimke nastupa uživo. Nakon kraja angažmana u hotelu 7. rujna Elvis se zaputio na tjedan dana dugu turneju po američkom jugu, prvi put nakon 1958. U studenom je uslijedila još jedna tjedan dana duga turneja po zapadnoj obali.

Dana 21. prosinca 1970. Elvis se susreo s američkim predsjednikom [[Richard Nixon]]om u Bijeloj kući, prilikom kojeg je izrazio svoj [[patriotizam]] i prijezir [[hippie]] kulture uzimanja droga. Presley je rekao Nixonu da [[The Beatles]]i, čije je pjesme izvodio na svojim nastupima, predstavljaju trend antiamerikanizma i zlouporabe droga u popularnoj kulturi. Godine 1971. izašla su tri Elvisova albuma s nefilmskom glazbom. Kritilari su najbolje prihvatili &quot;Elvis Country&quot;, konceptualni album koji se usredotočio na standarde žanra. Najbolje prodavan je bio &quot;Elvis Sings the Wonderful World of Christmas&quot;.

=== Rastava braka ===
MGM je ponovno snimao Elvisa u travnju 1972, za dokumentarni film &quot;Elvis on Tour&quot;, koji je dobio nagradu [[Zlatni globus]] (engl. &quot;Gloden Globe Award&quot;) za dokumentarni film te godine.

Njegov gospel album &quot;He Touched Me&quot;, izdan tog mjeseca, donio je Elvisu drugi Grammy.

Četrnaestdnevna turneja započela je s tada nezabilježena četiri rasporodana koncerta u njujorškom Madison Square Gardenu. Koncert održan 10. srpnja je snimljen, te je tjedan dana kasnije izdan &quot;Elvis: As Recorded at Madison Square Garden&quot;, koji je postao jedan od Elvisovih najbolje prodavanih albuma. Nakon turneje izdan je single &quot;Burning Love&quot; koji je ušao među naboljih deset na američkim ljestvicama, te je bio i posljednji među pra deset. U međuvremenu Elvis i supruga su se sve više udaljavali, te su jedva zajedno stanovali. Kao rezultat je bila njegova izvanbračna veza s Joyce Bova koje je završila trudnoćom i pobačajem, bez Elvisova znanja.

Elvis i Priscila razdvojili su se 23. veljače 1972. nakon što je Priscilla objavila svoju vezu s Mike Stoneom, instruktorom karatea kojeg joj je Elvis preporučio. Pet mjeseci nakon toga, Elvisova nova djevojka, Linda Thompson, uselila se k njemu.  Presley i njegova supruga podnijeli su papire za rastavu braka 18. kolovoza.

U siječnju 1973. Presley je nastupio na dva dobrotvorna koncerta u korist fundacije  &quot;Kui Lee Cancer Fund&quot; i TV emisije &quot;Aloha from Hawaii&quot;. Prva emisija je snimljena i iskorištena kao proba i rezerva za drugi nastup, koji je emitiran putem satelita 14. siječnja. Bilo je to prvi globalno emitiranje koncerta putem satelita. Elvisov kostim s toga nastupa postao je od najprepoznatljivijih primjeraka njegove raskošne koncertne garderobe. U veljači je izdan i prateći dvostruki album koji je postao broj jedan, te je prodan u preko 5 milijuna primjeraka u SAD-u. To je ostao posljednji Elvisov broj jedan album, koji je izdan za njegova života.

U noćnom nastupu istog mjeseca na pozornici su ga zaskočila četiri muškarca. Elvis se obranio uz pomoć zaštitara. Iako su ti muškarci bili samo preuzbuđeni obožavatelji, Elvis je bio uvjeren da su to napadači, koje je Mike Stone poslao da ga ubiju, te je bio vidno uzrujan nekoliko dana, čak i prijetio da Stonea treba ubiti. Liječnici ga nisu uspjeli smiriti unatoč velikim dozama lijekova. Nakon dva dana smirio se.

Rastava braka je postala konačna 9. listopada 1973. Dva puta tijekom godine predozirao se [[barbiturati]]ma, te je nakon prvog puta, ležao tri dana u [[koma|komi]] u apartmanu u hotelu. Pred kraj 1973. hospitaliziran je polukomatozan uslijed ovisnosti o lijeku Demerol (opoidni analgetik petidin). Unatoč narušenom zdravlju 1974. nastavio je nastupati po intenzivnom rasporedu. Međutim nastupi su mu često bili loši uslijed ovisnosti, te lošeg zdravlja, ali su uvijek bili rasprodani.

Vernon Presley koji je postao sve više upleten u sinove financije 13. srpnja 1976. otpustio je Elvisove tjelesne čuvare iz &quot;Memphis mafije&quot;, Red Westa, Sonny Westa i David Heblera. Presley i Linda Thompson razišli su se u studenom, te je Elvis našao novu djevojku Ginger Alden, koju je zaprosio i dao joj zaručnički prsten, iako prema mnogim izvorima nije imao ozbiljne namjere prema njoj.

Nakon snimanja u studiju u prosincu 1973. iz kojeg je proizašlo 18 pjesama, nije ušao u studio sve do 1974. Parker je prodao RCA koncertnu ploču &quot;Elvis: As Recorded Live on Stage in Memphis&quot;, snimljenu 20. ožujka, na kojoj se nalazila verzija pjesme &quot;How Great Thou Art&quot; za koju je Elvis dobio treću Grammy nagradu. Presley se vratio u studio u Hollywood u ožujku 1975. ali Parkerovi pokušaji da dogovori nastavak snimanja krajem godine nisu uspjeli. Godine 1976. RCA je poslala mobilni studio u Graceland, Elvisov dom, gdje su snimili nešto materijala. U svim studijskim materijalima koje je Elvis snimio između srpnja 1973. i listopada 1976., izašlo je šest albuma, od kojih je pet ušlo među prvih pet country albuma, a tri su bila broj jedan: &quot;Promised Land&quot; (1975), &quot;From Elvis Presley Boulevard, Memphis, Tennessee&quot; (1976) i &quot;Moody Blue&quot; (1977). Slično je bilo i sa singlovima koji iako nisu bili na vrhovima ljestvica, bilježili su dobre rezultate.

=== Zadnja godina i smrt ===
Nastupi tijekom 1977. postali su sve lošiji. Tako na koncertu u gradu Alexandria, [[Louisiana]], na pozornici je bio manje od jednog sata, a nitko ga nije mogao razumjeti, a za nastup u [[Baton Rouge]]u nije uspio izaći iz kreveta, te je turneja otkazana. Zadnji single izdan za njegova život bio je &quot;Way Down&quot;, izdan 9. lipnja, a zadnji koncert održao je  u [[Indianapolis]]u u Market Square Areni, 26 lipnja.

Knjiga &quot;Elvis: What Happened?&quot;, koju su zajedno napisali otpušteni tjelesni čuvari izišla je 1. kolovoza. Bilo je to prvo detaljno prikazivanje Elvisove zlouporabe droga. 
Knjiga ga je uništila, te je pokušao spriječiti izdavanje nudeći novac izdavačima. U to vrijeme već je bolova od više bolesti (glaukom oka, povišen krvni tlak, oštećenje jetara). Po rasporedu je trebao odletjeti iz Memphisa 16. kolovoza 1977. na još jednu turneju. Toga poslijepodneva Ginger Alden ga je pronašla na podu kupaonice. Unatoč pokušajim da ga ožive, smrt je proglašena 3:30 poslije podne u bolnici &quot;Baptist Memorial Hospital&quot;.

Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] objavio je izjavu kojom je odao počast Presleyu kao osobi koja je zauvijek promijenila lice američke popularne kulture. Tisuće ljudi okupilo se izvan Gracelanda kako bi vidjeli pogreb. Pokopan je 18. kolovoza kraj majke na groblju &quot;Forest Hill Cemetery&quot;. Na posljednjem ispraćaju i povorci od Gracelanda do groblja bilo je oko 80 000 ljudi.

== Povezano ==
[[Elvis Presley (diskografija)|Detaljna diskografija Elvisa Presleya]]

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book
|author=Adelman, Kim
|year=2002
|title=The Girls' Guide to Elvis: The Clothes, the Hair, the Women, and More!
|title. =
|publisher=Random House
|isbn=0-7679-1188-1
|ref={{sfnRef|Adelman|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Allen, Steve
|year=1992
|title=Hi-Ho, Steverino!: My Adventures in the Wonderful Wacky World of TV
|publisher=Thorndike Press
|isbn=1-56054-521-6
|ref={{sfnRef|Allen|1992}}
}}
* {{cite book
|author=Arnett, Jeffrey Jensen
|year=2006
|title=Adolescence and Emerging Adulthood: A Cultural Approach
|publisher=Pearson Prentice Hall
|edition=3rd
|isbn=0-13-195071-1
|ref={{sfnRef|Arnett|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Ashley, Martin
|year=2009
|title=How High Should Boys Sing?
|title. =
|publisher=Ashgate
|isbn=978-0-7546-6475-8
|ref={{sfnRef|Ashley|2009}}
}}
* {{cite journal
|journal=The Atlantic Monthly
|year=2006
|title=The Top 100
|date=December 2006
|url=http://www.theatlantic.com/magazine/archive/2006/12/the-top-100-influential-figures-in-american-history/305384/
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|The Atlantic Monthly|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Austen, Jake
|year=2005
|title=TV-A-Go-Go: Rock on TV from American Bandstand to American Idol
|publisher=Chicago Review Press
|isbn=1-55652-572-9
|ref={{sfnRef|Austen|2005}}
}}
* {{cite book
|author=Baden, Michael M.; Hennessee, Judith Adler
|year=1990
|title=Unnatural Death: Confessions of a Medical Examiner
|publisher=Ballantine
|isbn=0-8041-0599-5
|ref={{sfnRef|Baden|Hennessee|1990}}
}}
* {{cite web
|author=Baillie, Russell
|publisher=New Zealand Herald
|year=2010
|title=Album Review: ''Elvis Presley Viva Elvis The Album''
|date=November 6, 2010
|url=http://www.nzherald.co.nz/entertainment-reviews/news/article.cfm?c_id=1502967&amp;objectid=10685618
|accessdate=November 9, 2010
|ref={{sfnRef|Baillie|2010}}
}}
* {{cite book
|author=The Beatles
|year=2000
|title=The Beatles Anthology
|publisher=Chronicle Books
|isbn=0-8118-2684-8
|ref={{sfnRef|The Beatles|2000}}
}}
* {{cite book
|author=Bertrand, Michael T.
|year=2000
|title=Race, Rock, and Elvis
|publisher=University of Illinois Press
|isbn=978-0-252-02586-0
|ref={{sfnRef|Bertrand|2000}}
}}
* {{cite web
|publisher=Billboard
|year=2008
|title=Madonna Leads Busy Billboard 200 With 7th No. 1
|date=May 7, 2008
|url=http://www.billboard.com/articles/news/1045488/madonna-leads-busy-billboard-200-with-7th-no-1
|accessdate=February 6, 2011
|ref={{sfnRef|Billboard|2008}}
}}
* {{cite web
|author=Bloom, Nate
|year=2010
|title=The Jews Who Wrote Christmas Songs
|publisher=InterfaithFamily.com
|url=http://www.interfaithfamily.com/arts_and_entertainment/popular_culture/The_Jews_Who_Wrote_Christmas_Songs_2010.shtml
|accessdate=February 6, 2011
|ref={{sfnRef|Bloom|2010}}
}}
* {{cite web
|author=Bouchard, Dany
|publisher=Toronto Sun
|year=2010
|title=Priscilla Presley Keeps King Alive
|date=November 5, 2010
|url=http://www.torontosun.com/entertainment/music/2010/11/05/15987851.html
|accessdate=November 9, 2010
|ref={{sfnRef|Bouchard|2010}}
}}
* {{cite journal
|author=Bronson, Fred
|year=1998
|title=&quot;Chart Beat&quot;
|date=May 9, 1998
|journal=Billboard
|ref={{sfnRef|Bronson|1998}}
}}
* {{cite journal
|author=Bronson, Fred
|year=2004
|title=&quot;Chart Beat&quot;
|date=July 3, 2004
|journal=Billboard
|ref={{sfnRef|Bronson|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Brown, Peter Harry; Broeske, Pat H.
|author. =
|year=1997
|title=Down at the End of Lonely Street: The Life and Death of Elvis Presley
|publisher=Signet
|isbn=0-451-19094-7
|ref={{sfnRef|Brown|Broeske|1997}}
}}
* {{cite book
|author=Burke, Ken; Griffin, Dan
|year=2006
|title=The Blue Moon Boys: The Story of Elvis Presley's Band
|publisher=Chicago Review Press
|isbn=1-55652-614-8
|ref={{sfnRef|Burke|Griffin|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Caine, Andrew
|year=2005
|title=Interpreting Rock Movies: The Pop Film and Its Critics in Britain
|publisher=Palgrave Macmillan
|isbn=0-7190-6538-0
|ref={{sfnRef|Caine|2005}}
}}
* {{cite journal
|author=Caulfield, Keith
|year=2004
|title=&quot;The King of Crossover's No. 1 Hits&quot;
|date=September 18, 2004
|journal=Billboard
|ref={{sfnRef|Caulfield|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Charlton, Katherine
|year=2006
|title=Rock Music Styles: A History
|publisher=McGraw-Hill
|edition=5th
|isbn=0-07-312162-2
|ref={{sfnRef|Charlton|2006}}
}}
* {{cite news
|author=Christgau, Robert
|authorlink=
|date=December 24, 1985
|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv12b-85.php
|title=Christgau's Consumer Guide
|newspaper=The Village Voice
|location=New York
|accessdate=August 26, 2012
|ref={{sfnRef|Christgau|1985}}
}}
* {{cite book
|author=Clayton, Dick; Heard, James
|year=2003
|title=Elvis: By Those Who Knew Him Best
|publisher=Virgin Publishing
|isbn=0-7535-0835-4
|ref={{sfnRef|Clayton|Heard|2003}}
}}
* {{cite web
|publisher=CMT
|year=2005
|title=40 Greatest Men in Country Music
|url=http://www.cmt.com/shows/dyn/greatest_series/76607/episode_countdown.jhtml
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|CMT|2005}}
}}
* {{cite journal
|author=Coady, David
|title=Conspiracy Theories and Official Stories
|journal=International Journal of Applied Philosophy
|year=2003
|issue=17
|volume=2
|issn=0739-098X
|ref={{sfnRef|Coady|2003}}
}}
* {{cite web
|author=Collins, Dan
|year=2002
|title=&quot;How Big Was The King?&quot;
|title.=
|date=August 7, 2002
|publisher=CBS News/Associated Press
|url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/08/07/entertainment/main517851.shtml
|accessdate=December 27, 2009
|ref={{sfnRef|Collins|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Connelly, Charlie
|year=2008
|title=In Search of Elvis: A Journey to Find the Man Beneath the Jumpsuit
|publisher=Little, Brown
|isbn=0-349-11900-7
|ref={{sfnRef|Connelly|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Cook, Jody
|year=2004
|title=Graceland National Historic Landmark Nomination Form
|url=http://www.nps.gov/nhl/designations/samples/tn/Graceland.pdf
|format=PDF
|publisher=United States Department of the Interior
|ref={{sfnRef|Cook|2004}}
}}
* {{cite journal
|author=Cusic, Don
|date=Summer 1988
|title=&quot;Singing with the King&quot;
|journal=Rejoice! The Gospel Music Magazine
|ref={{sfnRef|Cusic|1988}}
}}
* {{cite book
|author=Denisoff, R. Serge
|year=1975
|title=Solid Gold: The Popular Record Industry
|publisher=Transaction Books
|isbn=0-87855-586-2
|ref={{sfnRef|Denisoff|1975}}
}}
* {{cite web
|publisher=Discovery Channel
|year=2005
|title=Greatest American
|url=http://dsc.discovery.com/convergence/greatestamerican/greatestamerican.html
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Discovery Channel|2005}}
}}
* {{cite book
|author=Doss, Erika Lee
|year=1999
|title=Elvis Culture: Fans, Faith, and Image
|publisher=University of Kansas Press
|isbn=0-7006-0948-2
|ref={{sfnRef|Doss|1999}}
}}
* {{cite book
|author=Dundy, Elaine
|authorlink=
|year=2004
|title=Elvis and Gladys
|edition=2nd
|publisher=University Press of Mississippi
|isbn=1-57806-634-4
|ref={{sfnRef|Dundy|2004}}
}}
* {{cite journal
|author=Dyer, Peter John
|date=Winter 1959–60
|title=&quot;The Teenage Rave&quot;
|journal=Sight and Sound
|ref={{sfnRef|Dyer|1959–60}}
}}
* {{cite book
|author=Edgerton, Gary R.
|author. =
|year=2007
|title=The Columbia History of American Television
|publisher=Columbia University Press
|isbn=0-231-12165-2
|ref={{sfnRef|Edgerton|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Elster, Charles Harrington
|year=2006
|title=The Big Book of Beastly Mispronunciations
|publisher=Houghton Mifflin
|isbn=978-0-618-42315-6
|ref={{sfnRef|Elster|2006}}
}}
* {{cite journal
|journal=Rock 'N Roll Stars
|year=1956
|title=Elvis Presley
|url=http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/
|accessdate=December 5, 2013
|ref={{sfnRef|Rock 'N Roll Stars|1956}}
|archivedate=2023-10-07
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20231007172218/http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/
|archive-date=2023-10-07
|access-date=2015-04-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20231007172218/http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/
|url-status=dead
}}
* {{cite book
|author=Escott, Colin
|year=1998
|title=''The Encyclopedia of Country Music''
|publisher=Oxford University Press
|chapter=&quot;Elvis Presley&quot;
|editor=Kingsbury, Paul, editor
|isbn=0-19-517608-1
|ref={{sfnRef|Escott|1998}}
}}
* {{cite web
|publisher=EveryHit
|year=2009
|title=UK Top 40 Hit Database
|url=http://www.everyhit.com/
|accessdate=December 28, 2009
|ref={{sfnRef|everyHit.com|2009}}
}}
* {{cite web
|publisher=EveryHit
|date=2010a
|title=The 'Battle' For Most Number 1s
|url=http://www.everyhit.com/
|accessdate=January 20, 2010
|ref={{sfnRef|everyHit.com|2010a}}
}}
* {{cite web
|publisher=EveryHit
|date=2010b
|title=Record Breakers and Trivia: Singles: Artists: Sales/Chart Performance
|url=http://www.everyhit.com
|accessdate=January 20, 2010
|ref={{sfnRef|everyHit.com|2010b}}
}}
* {{cite book
|author=Farmer, Brett
|year=2000
|title=Spectacular Passions: Cinema, Fantasy, Gay Male Spectatorships
|edition=2nd
|publisher=Duke University Press
|isbn=0-8223-2589-6
|ref={{sfnRef|Farmer|2000}}
}}
* {{cite news
|author=Feeney, Mark
|year=2010
|title=&quot;Elvis at 75: Can We Ever Again See the Performer, Not the Punch Line?&quot;
|title.=
|date=January 3, 2010
|work=Boston Globe
|url=http://www.boston.com/ae/music/articles/2010/01/03/elvis_the_performer_and_the_punch_line/
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Feeney|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Fensch, Thomas
|year=2001
|title=The FBI Files on Elvis Presley
|publisher=New Century Books
|isbn=0-930751-03-5
|ref={{sfnRef|Fensch|2001}}
}}
* {{cite news
|author=Fields, Curt
|year=2007
|title=&quot;A Whole Lotta Elvis Is Goin' to the Small Screen&quot;
|date=August 3, 2007
|work=Washington Post
|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/08/02/AR2007080200660.html
|accessdate=December 27, 2009
|ref={{sfnRef|Fields|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Friedlander, Paul
|year=1996
|title=Rock and Roll: A Social History
|publisher=Westview
|isbn=0-8133-2725-3
|ref={{sfnRef|Friedlander|1996}}
}}
* {{cite news
|author=Freierman, Shelly
|year=2008
|title=&quot;Popular Demand&quot;
|date=January 7, 2008
|work=The New York Times
|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0DE4DD143DF934A35752C0A96E9C8B63
|accessdate=January 1, 2010
|ref={{sfnRef|Freierman|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Garber, Marjorie
|year=1997
|title=Vested Interests: Cross-Dressing and Cultural Anxiety
|publisher=Routledge
|isbn=0-415-91951-7
|ref={{sfnRef|Garber|1997}}
}}
* {{cite journal
|author=Gibson, Christine
|year=2005
|title=&quot;Elvis on Ed Sullivan: The Real Story&quot;
|date=December 6, 2005
|journal=American Heritage
|url=http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml
|archiveurl=https://www.webcitation.org/5k0zFofVC?url=http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml
|archivedate=2009-09-24
|accessdate=December 31, 2009
|ref={{sfnRef|Gibson|2005}}
|archive-date=2010-07-28
|access-date=2015-04-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100728080400/http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml
|url-status=dead
}}
* {{cite book
|author=Gillett, Charlie
|authorlink=
|year=2000
|title=Rock and Roll Is Here To Stay: An Anthology
|publisher=W. W. Norton
|chapter=&quot;The Five Styles of Rock'n'Roll&quot;
|editor=McKeen, William, editor
|isbn=0-393-04700-8
|ref={{sfnRef|Gillett|2000}}
}}
* {{cite journal
|editor=Goldman, Lea; Ewalt, David M.
|year=2007
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 29, 2007
|journal=Forbes
|url=http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611105814/http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html
|archivedate=2008-06-11
|accessdate=January 5, 2010
|ref={{sfnRef|Goldman|Ewalt|2007}}
}}
* {{cite news
|author=Goldman, Lea; Paine, Jake
|year=2007
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 29, 2007
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2007/10/26/top-dead-celebrity-biz-media-deadcelebs07-cz_lg_1029celeb.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Goldman|Paine|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Gordon, Robert
|year=2005
|title=The King on the Road
|publisher=Bounty Books
|isbn=0-7537-1088-9
|ref={{sfnRef|Gordon|2005}}
}}
* {{cite news
|author=Gould, Jack
|year=1956
|title=&quot;TV: New Phenomenon—Elvis Presley Rises to Fame as Vocalist Who Is Virtuoso of Hootchy-Kootchy&quot;
|date=June 6, 1956
|work=The New York Times
|url=http://graphics8.nytimes.com/packages/pdf/archives/elvis-presley-on-milton-berle-show-06-06-1956.pdf
|accessdate=December 31, 2009
|ref={{sfnRef|Gould|1956}}
}}
* {{cite web
|author=Grein, Paul
|year=2008
|title=Chart Watch Extra: The Top 40 Christmas Albums
|date=December 5, 2008
|publisher=Yahoo! Music
|url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-the-top-40-christmas-albums.html
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Grein|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Guffey, Elizabeth E.
|author. =
|year=2006
|title=Retro: The Culture of Revival
|publisher=Reaktion
|isbn=1-86189-290-X
|ref={{sfnRef|Guffey|2006}}
}}
* {{cite news
|author=Guralnick, Peter
|year=2004
|title=&quot;How Did Elvis Get Turned Into a Racist?&quot;
|title.=
|date=January 8, 2004
|work=The New York Times
|url=http://www.nytimes.com/2007/08/11/opinion/11guralnick.html?_r=1
|accessdate=August 11, 2007
|ref={{sfnRef|Guralnick|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Guralnick, Peter
|year=1994
|title=Last Train to Memphis: The Rise of Elvis Presley
|publisher=Little, Brown
|isbn=0-316-33225-9
|ref={{sfnRef|Guralnick|1994}}
}}
* {{cite book
|author=Guralnick, Peter
|year=1999
|title=Careless Love: The Unmaking of Elvis Presley
|publisher=Back Bay Books
|isbn=0-316-33297-6
|ref={{sfnRef|Guralnick|1999}}
}}
* {{cite book
|author=Guralnick, Peter; Jorgensen, Ernst
|year=1999
|title=Elvis Day by Day: The Definitive Record of His Life and Music
|publisher=Ballantine
|isbn=0-345-42089-6
|ref={{sfnRef|Guralnick|Jorgensen|1999}}
}}
* {{cite news
|author=Harris, John
|year=2006
|title=&quot;Talking about Graceland&quot;
|date=March 27, 2006
|work=The Guardian
|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/mar/27/talkingaboutgraceland
|accessdate=January 4, 2010
|ref={{sfnRef|Harris|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Harrison, Ted
|year=1992
|title=Elvis People: The Cult of the King
|publisher=Fount
|isbn=978-0-00-627620-3
|ref={{sfnRef|Harrison|1992}}
}}
* {{cite news
|author=Higginbotham, Alan
|year=2002
|title=&quot;Doctor Feelgood&quot;
|date=August 11, 2002
|work=The Observer
|url=http://www.guardian.co.uk/theobserver/2002/aug/11/features.magazine27
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Higginbotham|2002}}
}}
* {{cite news
|author=Hilburn, Robert
|year=2005
|title=&quot;From the Man Who Would Be King&quot;
|date=February 6, 2005
|work=Los Angeles Times
|url=http://articles.latimes.com/2005/feb/06/entertainment/ca-presley6
|accessdate=January 4, 2010
|ref={{sfnRef|Hilburn|2005}}
}}
* {{cite news
|author=Hilburn, Robert
|year=2007
|title=&quot;This Fan of Charts Is No. 1, with a Bullet&quot;
|date=October 30, 2007
|work=Los Angeles Times
|url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-backtracking30oct30,0,1043136.story
|accessdate=January 17, 2010
|ref={{sfnRef|Hilburn|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Hopkins, Jerry
|year=1986
|title=Elvis: The Final Years
|publisher=Berkley
|isbn=0-425-08999-1
|ref={{sfnRef|Hopkins|1986}}
}}
* {{cite book
|author=Hopkins, Jerry
|year=2002
|title=Elvis in Hawaii
|publisher=Bess Press
|isbn=1-57306-142-5
|ref={{sfnRef|Hopkins|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Hopkins, Jerry
|year=2007
|title=Elvis—The Biography
|publisher=Plexus
|isbn=0-85965-391-9
|ref={{sfnRef|Hopkins|2007}}
}}
* {{cite news
|author=Hoy, Peter
|year=2008
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 27, 2008
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2008/10/27/top-dead-celebrity-biz-media-deadcelebs08-cz_ph_1027celeb.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Hoy|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Humphries, Patrick
|year=2003
|title=Elvis the No.&amp;nbsp;1 Hits: The Secret History of the Classics
|publisher=Andrews McMeel Publishing
|isbn=978-0-7407-3803-6
|ref={{sfnRef|Humphries|2003}}
}}
* {{cite book
|author=Jezer, Marty
|year=1982
|title=The Dark Ages: Life in the United States 1945–1960
|publisher=South End Press
|isbn=978-0-89608-127-7
|ref={{sfnRef|Jezer|1982}}
}}
* {{cite book
|author=Jorgensen, Ernst
|year=1998
|title=Elvis Presley—A Life in Music: The Complete Recording Sessions
|publisher=St Martin's Press
|isbn=0-312-18572-3
|ref={{sfnRef|Jorgensen|1998}}
}}
* {{cite book
|author=Kamphoefner, Walter D
|year=2010
|title=Paths Crossing: Essays in German-American Studies
|publisher=Peter Lang
|chapter=&quot;Elvis and Other Germans: Some Reflections and Modest Proposals on the Study of German-American Ethnicity&quot; (2009)
|editor=Kluge, Cora Lee, editor
|isbn=978-3-0343-0221-0
|ref={{sfnRef|Kamphoefner|2009}}
}}
* {{cite book
|author=Keogh, Pamela Clarke
|year=2004
|title=Elvis Presley: The Man, The Life, The Legend
|publisher=Simon &amp; Schuster
|isbn=0-7434-5603-3
|ref={{sfnRef|Keogh|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Kirchberg, Connie; Hendrickx, Marc
|year=1999
|title=Elvis Presley, Richard Nixon, and the American Dream
|publisher=McFarland
|isbn=0-7864-0716-6
|ref={{sfnRef|Kirchberg|Hendrickx|1999}}
}}
* {{cite news
|author=Kolawole, Helen
|year=2002
|title=&quot;He Wasn't My King&quot;
|date=August 15, 2002
|work=The Guardian
|url=http://www.guardian.co.uk/music/2002/aug/15/elvis25yearson.elvispresley
|accessdate=December 27, 2009
|ref={{sfnRef|Kolawole|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Kubernick, Harvey
|year=2008
|title=The Complete '68 Comeback Special
|publisher=CD Booklet RCA/BMG. UPC 88697306262
|ref={{sfnRef|Kubernick|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Lisanti, Tom
|year=2000
|title=Fantasy Femmes of 60's Cinema: Interviews with 20 Actresses from Biker, Beach, and Elvis Movies
|publisher=McFarland
|isbn=0-7864-0868-5
|ref={{sfnRef|Lisanti|2000}}
}}
* {{cite book
|author=Lott, Eric
|year=1997
|title=Race and the Subject of Masculinities
|publisher=Duke University Press
|chapter=&quot;All the King's Men: Elvis Impersonators and White Working-Class Masculinity&quot;
|editor=Stecopoulos, Harry; Uebel, Michael, editors
|isbn=0-8223-1966-7
|ref={{sfnRef|Lott|1997}}
}}
* {{cite news
|author=Lynch, Rene
|year=2011
|title=&quot;Elvis Presley, Who Died 34 Years Ago Today, Spurs Fresh Tears&quot;
|date=August 16, 2011
|work=Los Angeles Times
|url=http://latimesblogs.latimes.com/nationnow/2011/08/elvis-presley.html
|accessdate=August 17, 2011
|ref={{sfnRef|Lynch|2011}}
}}
* {{cite book
|author=Marcus, Greil
|year=1982
|title=Mystery Train: Images of America in Rock 'n' Roll Music
|edition=Revised
|publisher=E.P. Dutton
|isbn=0-525-47708-X
|ref={{sfnRef|Marcus|1982}}
}}
* {{cite book
|author=Marcus, Greil
|year=1991
|title=Dead Elvis: A Chronicle of a Cultural Obsession
|publisher=Doubleday
|isbn=978-0-385-41718-1
|ref={{sfnRef|Marcus|1991}}
}}
* {{cite book
|author=Marcus, Greil
|year=2006
|title=Elvis Presley: The Ed Sullivan Shows
|publisher=DVD Booklet Image Entertainment. UPC 01438137302
|url=http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Marcus|2006}}
}} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |access-date=2015-04-16 |archive-date=2011-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111219163909/http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |dead-url=yes }}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|year=1980
|title=The Rolling Stone Record Guide
|publisher=Virgin
|chapter=&quot;Elvis Presley&quot;
|edition=2nd
|editor=Marsh, Dave; Swenson, John, editors
|isbn=0-907080-00-6
|ref={{sfnRef|Marsh|1980}}
}}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|year=1982
|title=Elvis
|publisher=Times Books
|isbn=0-8129-0947-X
|ref={{sfnRef|Marsh|1982}}
}}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|year=1999
|title=The Heart of Rock &amp; Soul: The 1001 Greatest Singles Ever Made
|publisher=Da Capo
|isbn=0-306-80901-X
|ref={{sfnRef|Marsh|1999}}
}}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|publisher=Simon &amp; Schuster
|year=2004
|chapter=&quot;Elvis Presley&quot;
|title=The New Rolling Stone Album Guide
|editor=Brackett, Nathan; Hoard, Christian, editors
|edition=4th
|isbn=0-7432-0169-8
|ref={{sfnRef|Marsh|2004}}
}}
* {{cite news
|author=Masley, Ed
|year=2002
|title=&quot;It's Good To Be King&quot;
|date=August 15, 2002
|work=Pittsburgh Post-Gazette
|url=http://news.google.com/newspapers?nid=1129&amp;dat=20020815&amp;id=15INAAAAIBAJ&amp;sjid=YnADAAAAIBAJ&amp;pg=3942,3866464
|accessdate=January 31, 2010
|ref={{sfnRef|Masley|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Mason, Bobbie Ann
|year=2007
|title=Elvis Presley
|publisher=Penguin
|isbn=0-14-303889-3
|ref={{sfnRef|Mason|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Matthew-Walker, Robert
|year=1979
|title=Elvis Presley. A Study in Music
|publisher=Midas Books
|isbn=0-85936-162-4
|ref={{sfnRef|Matthew-Walker|1979}}
}}
* {{cite web
|author=Mawer, Sharon
|title=Album Chart History—1974
|date=2007a
|publisher=The Official UK Charts Company
|url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1974.php
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071217123646/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1974.php
|archivedate=2007-12-17
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Mawer|2007a}}
}}
* {{cite web
|author=Mawer, Sharon
|title=Album Chart History—1977
|date=2007b
|publisher=The Official UK Charts Company
|url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1977.php
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415042918/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1977.php
|archivedate=2008-04-15
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Mawer|2007b}}
}}
* {{cite book
|author=Miles, Barry; Scott, Grant; Morgan, Johnny
|year=2008
|title=The Greatest Album Covers of All Time
|publisher=Collins &amp; Brown
|isbn=1-84340-481-8
|ref={{sfnRef|Miles et al.|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Miller, James
|year=2000
|title=Flowers in the Dustbin: The Rise of Rock and Roll, 1947–1977
|publisher=Fireside
|isbn=0-684-86560-2
|ref={{sfnRef|Miller|2000}}
}}
* {{cite web
|author=Moody, Nekesa Mumbi
|year=2008
|title=&quot;Mariah Carey Surpasses Elvis in No. 1s&quot;
|title.=
|date=April 2, 2008
|work=USA Today
|agency=Associated Press
|url=http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2008-04-02-carey_N.htm
|accessdate=April 14, 2010
|ref={{sfnRef|Moody|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Moore, Scotty; Dickerson, James
|year=1997
|title=That's Alright, Elvis
|publisher=Schirmer Books
|isbn=0-02-864599-5
|ref={{sfnRef|Moore|Dickerson|1997}}
}}
* {{cite book
|author=Morrison, Craig
|year=1996
|title=Go Cat Go!: Rockabilly Music and Its Makers
|publisher=University of Illinois Press
|isbn=0-252-02207-6
|ref={{sfnRef|Morrison|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Moscheo, Joe
|year=2007
|title=The Gospel Side of Elvis
|publisher=Center Street
|isbn=1-59995-729-9
|ref={{sfnRef|Moscheo|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Moyer, Susan M.
|author. =
|year=2002
|title=Elvis: The King Remembered
|publisher=Sports Publishing LLC
|isbn=1-58261-558-6
|ref={{sfnRef|Moyer|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Myrie, Russell
|year=2009
|title=Don't Rhyme for the Sake of Riddlin': The Authorized Story of Public Enemy
|publisher=Cannongate
|isbn=1-84767-182-9
|ref={{sfnRef|Myrie|2009}}
}}
* {{cite book
|author=Nash, Alanna
|year=2003
|title=The Colonel: The Extraordinary Story of Colonel Tom Parker and Elvis Presley
|authorlink=
|publisher=Simon &amp; Schuster
|isbn=0-7432-1301-7
|ref={{sfnRef|Nash|2003}}
}}
* {{cite book
|author=Nash, Alanna, et al.
|author. =
|year=2005
|title=Elvis and the Memphis Mafia
|publisher=Aurum
|isbn=1-84513-128-2
|ref={{sfnRef|Nash|2005}}
}}
* {{cite web
|publisher=National Park Service
|year=2010
|title=Graceland
|url=http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1146152923&amp;ResourceType=Building
|accessdate=January 7, 2010
|ref={{sfnRef|National Park Service|2010}}
|archivedate=2011-12-30
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111230214217/http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1146152923&amp;ResourceType=Building
}}
* {{cite news
|work=The New York Times
|year=2002
|title=&quot;Long Live the King&quot;
|date=August 16, 2002
|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0CE0DD143DF935A2575BC0A9649C8B63
|accessdate=December 30, 2009
|ref={{sfnRef|The New York Times|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Palladino, Grace
|year=1996
|title=Teenagers: An American History
|publisher=Westview
|isbn=0-465-00766-X
|ref={{sfnRef|Palladino|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Pendergast, Sara; Pendergast, Tom
|year=2000
|title=St. James Encyclopedia of Popular Culture
|edition=4th
|publisher=St. James Press
|isbn=1-55862-404-X
|ref={{sfnRef|Pendergast|Pendergast|2000}}
}}
* {{cite web
|author=Pilgrim, David
|year=2006
|title=Question of the Month: Elvis Presley and Racism
|date=March 2006
|publisher=Jim Crow Museum at Feris State University
|url=http://www.ferris.edu/JIMCROW/question/mar06/
|accessdate=December 28, 2009
|ref={{sfnRef|Pilgrim|2006}}
|archivedate=2012-01-06
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120106054126/http://www.ferris.edu/JIMCROW/question/mar06/
}}
* {{cite book
|author=Pleasants, Henry
|year=2004
|title=Popular Music: Critical Concepts in Media and Cultural Studies, Volume 3: Popular Music Analysis
|publisher=Routledge
|chapter=Elvis Presley
|editor=Frith, Simon, editor
|isbn=0-415-33269-9
|ref={{sfnRef|Pleasants|2004}}
}}
* {{cite news
|author=Pomerantz, Dorothy
|year=2011
|title=The Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 25, 2011
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/10/25/the-top-earning-dead-celebrities/
|accessdate=January 6, 2012
|ref={{sfnRef|Pomerantz|2011}}
}}
* {{cite news
|author=Pomerantz, Dorothy; Lacey, Rose; Streib, Lauren; Thibault, Marie
|year=2009
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 27, 2009
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2009/10/27/top-earning-dead-celebrities-list-dead-celebs-09-entertainment_land.html
|accessdate=January 5, 2010
|ref={{sfnRef|Pomerantz et al.|2009}}
}}
* {{cite book
|author=Ponce de Leon, Charles L.
|author. =
|year=2007
|title=Fortunate Son: The Life of Elvis Presley
|publisher=Macmillan
|isbn=0-8090-1641-9
|ref={{sfnRef|Ponce de Leon|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Presley, Priscilla
|year=1985
|title=Elvis and Me
|publisher=G.P. Putnam's Sons
|isbn=0-399-12984-7
|ref={{sfnRef|Presley|1985}}
}}
* {{cite web
|author=Ramsland, Katherine
|year=2010
|title=&quot;Cyril Wecht: Forensic Pathologist—Coverup for a King&quot;
|publisher=TruTV
|url=http://www.trutv.com/library/crime/criminal_mind/forensics/cyril_wecht/4.html/
|accessdate=January 4, 2010
|ref={{sfnRef|Ramsland|2010}}
}}
* {{cite news
|author=Reaves, Jessica
|year=2002
|title=&quot;Person of the Week: Elvis Presley&quot;
|date=August 15, 2002
|work=Time
|url=http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,337778,00.html
|accessdate=December 26, 2009
|ref={{sfnRef|Reaves|2002}}
|archivedate=2011-09-17
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110917013439/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,337778,00.html
}}
* {{cite web
|publisher=Recording Industry Association of America
|year=2010
|title=Top 100 Albums
|url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblTop100
|accessdate=January 31, 2010
|ref={{sfnRef|RIAA|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Robertson, John
|year=2004
|title=Elvis Presley: The Complete Guide to His Music
|publisher=Omnibus Press
|isbn=1-84449-711-9
|ref={{sfnRef|Robertson|2004}}
}}
* {{cite web
|publisher=Rock and Roll Hall of Fame
|year=2010
|title=Elvis Presley
|url=http://rockhall.com/exhibits/featured-collections/elvis-presley/
|accessdate=July 22, 2010
|ref={{sfnRef|RRHF|2010}}
|archivedate=2016-06-29
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629124806/http://www.rockhall.com/exhibits/featured-collections/elvis-presley/
}}
* {{cite book
|author=Rodman, Gilbert B.
|author. =
|year=1996
|title=Elvis After Elvis, The Posthumous Career of a Living Legend
|publisher=Routledge
|isbn=0-415-11002-5
|ref={{sfnRef|Rodman|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Rogers, Dave
|year=1982
|title=Rock 'n' Roll
|publisher=Routledge &amp; Kegan Paul
|isbn=0-7100-0938-0
|ref={{sfnRef|Rogers|1982}}
}}
* {{cite journal
|journal=Rolling Stone
|title=The Immortals: The First Fifty
|date=April 15, 2004
|url=http://www.rollingstone.com/news/story/5939214/the_immortals_the_first_fifty
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080625061212/http://www.rollingstone.com/news/story/5939214/the_immortals_the_first_fifty
|archivedate=2008-06-25
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Rolling Stone|2004}}
}}
* {{cite journal
|journal=Rolling Stone
|year=2009
|title=1969 Rolling Stone Covers
|url=http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705162924/http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13
|archivedate=2008-07-05
|accessdate=December 24, 2009
|ref={{sfnRef|Rolling Stone|2009}}
|archive-date=2008-07-05
|access-date=2015-04-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705162924/http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13
|url-status=dead
}}
* {{cite news
|author=Lacey, Rose
|year=2006
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 24, 2006
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2006/10/23/celebrities-earnings-fame-tech-media-06deadcelebs-cx_lr_topearnintro.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Rose|2006}}
}}
* {{cite news
|author=Lacey, Rose; Pomerantz, Dorothy; Greenburg, Zack O'Malley; Paine, Jake
|year=2010
|title=In Pictures: The 13 Top-Earning Dead Celebs—No. 2 Elvis Presley
|date=October 25, 2010
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2010/10/21/michael-jackson-elvis-presley-tolkien-business-entertainment-dead-celebs-10_slide_3.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Rose et al.|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Roy, Samuel
|year=1985
|title=Elvis: Prophet of Power
|publisher=Branden
|isbn=0-8283-1898-0
|ref={{sfnRef|Roy|1985}}
}}
* {{cite book
|publisher=W. W. Norton
|year=1994
|title=The Norton/Grove Concise Encyclopedia of Music
|editor=Sadie, Stanley, editor
|edition=Revised
|isbn=0-393-03753-3
|ref={{sfnRef|Sadie|1994}}
}}
* {{cite news
|author=Salisbury, Harrison
|year=1957
|title=&quot;Presley Records a Craze in Soviet&quot;
|date=February 3, 1957
|work=The New York Times
|ref={{sfnRef|Salisbury|1957}}
}}
* {{cite journal
|author=Scherman, Tony
|year=2006
|title=&quot;Elvis Dies&quot;
|date=August 16, 2006
|journal=American Heritage
|url=http://www.southingtonschools.org/file.cfm?resourceid=5339&amp;filename=The%20Death%20of%20Elvis.docx
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Scherman|2006}}
}}
* {{cite journal
|author=Segré, Gabriel
|year=2002
|title=&quot;Le Rite de la Candlelight&quot;
|date=2002
|journal=Ethnologie française
|url=http://www.cairn.info/revue-ethnologie-francaise-2002-1-page-149.htm
|accessdate=February 12, 2014
|ref={{sfnRef|Segré|2002}}
}}
* {{cite web
|author=Semon, Roger; Jorgensen, Ernst
|year=2001
|title=&quot;Is Elvis the Biggest Selling Recording Artist?&quot;
|title.=
|date=February 12, 2001
|publisher=Elvis.com
|url=http://www.elvis.com.au/presley/is_elvis_the_biggest_selling_recording_artist.shtml
|accessdate=February 4, 2011
|ref={{sfnRef|Semon|Jorgensen|2001}}
|archivedate=2011-03-01
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110301070330/http://www.elvis.com.au/presley/is_elvis_the_biggest_selling_recording_artist.shtml
}}
* {{cite book
|author= Sherman, Robert B. 
|publisher= AuthorHouse 
|year=2013
|title= Moose: Chapters From My Life 
|edition=First
|isbn=978-1-491-88366-2
|ref={{sfnRef|Sherman|2013}}
}}
* {{cite web
|publisher=BBC
|year=2001
|title=&quot;Sinatra Is Voice of the Century&quot;
|date=April 18, 2001
|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1281522.stm
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|BBC News|2001}}
}}
* {{cite book
|author=Slaughter, Todd; Anne E. Nixon
|year=2004
|title=The Elvis Archives
|publisher=Omnibus Press
|isbn=1-84449-380-6
|ref={{sfnRef|Slaughter|Nixon|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Stanley, David; Coffey, Frank
|year=1998
|title=The Elvis Encyclopedia
|publisher=Virgin Books
|isbn=0-7535-0293-3
|ref={{sfnRef|Stanley|Coffey|1998}}
}}
* {{cite news
|author=Stein, Ruthe
|year=1997
|title=&quot;Girls! Girls! Girls!&quot;
|title.=
|date=August 3, 1997
|work=San Francisco Chronicle
|url=http://www.sfgate.com/entertainment/article/Girls-Girls-Girls-From-small-town-women-to-2814423.php
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Stein|1997}}
}}
* {{cite book
|author=Szatmary, David
|year=1996
|title=A Time to Rock: A Social History of Rock 'n' Roll
|authorlink=
|publisher=Schirmer Books
|isbn=0-02-864670-3
|ref={{sfnRef|Szatmary|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Tasker, Yvonne
|year=2007
|title=Genre, Gender, Race, and World Cinema: An Anthology
|publisher=Blackwell
|chapter=&quot;Cowgirl Tales&quot;
|editor=Codell, Julie F., editor
|isbn=1-4051-3232-9
|ref={{sfnRef|Tasker|2007}}
}}
* {{cite book
|author= Till, Rupert
|year= 2010
|title= Pop Cult: Religion and Popular Music
|publisher=  Continuum International Publishing Group 
|location= London
|isbn= 978-0-8264-4592-6
|ref= {{sfnRef|Till|2010 }}
}}
* {{cite journal
|author=Trust, Gary
|year=2010
|title=&quot;Chart Beat&quot;
|date=June 2, 2010
|journal=Billboard
|url=http://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/957957/2020-vision-mariah-marks-milestone
|accessdate=July 22, 2010
|ref={{sfnRef|Trust|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Turner, John Frayn
|year=2004
|title=Frank Sinatra
|publisher=Taylor Trade Publications
|isbn=1-58979-145-2
|ref={{sfnRef|Turner|2004}}
}}
* {{cite news
|work=Variety
|year=2005
|title=100 Icons of the Century
|url=http://www.variety.com/index.asp?layout=variety100
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Variety.com|2005}}
}}
* {{cite web
|publisher=VH1
|year=1998
|title=100 Greatest Artists of Rock &amp; Roll
|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1998/vh1artists.htm
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|VH1|1998}}
}}
* {{cite book
|author=Victor, Adam
|year=2008
|title=The Elvis Encyclopedia
|publisher=Overlook Duckworth
|isbn=1-58567-598-9
|ref={{sfnRef|Victor|2008}}
}}
* {{cite news
|author=Wadey, Paul
|year=2004
|title=&quot;Jake Hess&quot;
|date=January 8, 2004
|work=The Independent
|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/jake-hess-549231.html
|accessdate=December 28, 2009
|ref={{sfnRef|Wadey|2004}}
|archivedate=2010-07-13
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100713025605/http://www.independent.co.uk/news/obituaries/jake-hess-549231.html
}}
* {{cite book
|author=Warwick, Neil; Kutner, Jon; Brown, Tony
|year=2004
|title=The Complete Book of the British Charts: Singles &amp; Albums
|edition=3rd
|publisher=Omnibus Press
|isbn=1-84449-058-0
|ref={{sfnRef|Warwick et al.|2004}}
}}
* {{cite journal
|author=Waters, Lindsay
|year=Spring 2003
|title=&quot;Come Softly, Darling, Hear What I Say: Listening in a State of Distraction—A Tribute to the Work of Walter Benjamin, Elvis Presley, and Robert Christgau&quot;
|journal=Boundary 2
|ref={{sfnRef|Waters|2003}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=1993
|title=Billboard Top 1000 Singles 1955–1992
|publisher=Billboard Books
|isbn=0-7935-2072-X
|ref={{sfnRef|Whitburn|1993}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2004
|title=The Billboard Book of Top 40 Hits
|publisher=Billboard Books
|edition=8th
|isbn=0-8230-7499-4
|ref={{sfnRef|Whitburn|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2006
|title=The Billboard Book of Top 40 Country Hits
|edition=2nd
|publisher=Billboard Books
|isbn=0-8230-8291-1
|ref={{sfnRef|Whitburn|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2007
|title=Joel Whitburn Presents the Billboard Albums
|edition=6th
|publisher=Record Research
|isbn=0-89820-166-7
|ref={{sfnRef|Whitburn|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2008
|title=Joel Whitburn Presents Hot Country Albums: Billboard 1964 to 2007
|publisher=Record Research
|isbn=0-89820-173-X
|ref={{sfnRef|Whitburn|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Wolfe, Charles
|year=1994
|title=Amazing Grace: His Greatest Sacred Performances
|publisher=CD Booklet RCA/BMG. UPC 7863664212
|ref={{sfnRef|Wolfe|1994}}
}}
* {{cite web
|author=Woolley, John T.; Peters, Gerhard
|year=1977
|title=Jimmy Carter: Death of Elvis Presley Statement by the President
|date=August 17, 1977
|home=American Presidency Project
|publisher=University of California, Santa Barbara
|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=7969%2F
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Woolley|Peters|1977}}
|archivedate=2017-11-01
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171101190121/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=7969%2F
}}
*Allen, Lew (2007). ''Elvis and the Birth of Rock''. Genesis. {{ISBN|1-905662-00-9}}.
*Ann-Margret and Todd Gold (1994). ''Ann-Margret: My Story''. G.P. Putnam's Sons. {{ISBN|0-399-13891-9}}.
*Cantor, Louis (2005). ''Dewey and Elvis: The Life and Times of a Rock 'n' Roll Deejay''. University of Illinois Press. {{ISBN|0-252-02981-X}}.
*Dickerson, James L. (2001). ''Colonel Tom Parker: The Curious Life of Elvis Presley's Eccentric Manager''. Cooper Square Press. {{ISBN|0-8154-1267-3}}.
*Finstad, Suzanne (1997). ''Child Bride: The Untold Story of Priscilla Beaulieu Presley''. Harmony Books. {{ISBN|0-517-70585-0}}.
* Albert Goldman (1981). ''Elvis.'' McGraw-Hill. {{ISBN|0-07-023657-7}}.
*Goldman, Albert (1990). ''Elvis: The Last 24 Hours.'' St. Martin's. {{ISBN|0-312-92541-7}}.
*Klein, George (2010). ''Elvis: My Best Man: Radio Days, Rock 'n' Roll Nights, and My Lifelong Friendship with Elvis Presley''. Virgin Books. {{ISBN|978-0-307-45274-0}}
*Marcus, Greil (2000). ''Double Trouble: Bill Clinton and Elvis Presley in a Land of No Alternative''. Picador. {{ISBN|0-571-20676-X}}
*Nash, Alanna (2010). ''Baby, Let's Play House: Elvis Presley and the Women Who Loved Him''. It Books. {{ISBN|0-06-169984-5}}.
*Sherman, Robert B. (2013). Moose: Chapters from My Life in ''Moose: Chapters From My Life''. AuthorHouse. pp.&amp;nbsp;313–318. {{ISBN|978-1-491-88366-2}}.
*West, Red, Sonny West, and Dave Hebler (as told to Steve Dunleavy) (1977). ''Elvis: What Happened?'' Bantam Books. {{ISBN|0-345-27215-3}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commonscat     = Elvis Presley
}}
* [http://www.elvis.com/ Službene stranice kralja rock’ n’ rolla]

{{Elvis Presley}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1935|1977|Presley, Elvis}}

[[Kategorija:Elvis Presley| ]]
[[Kategorija:Američki rock pjevači]]</text>
      <sha1>c8ph99adfoj6zrftla41oamisxcbwz6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca</title>
    <ns>4</ns>
    <id>6344</id>
    <revision>
      <id>42680196</id>
      <parentid>42678952</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:44:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* BCHS Arbitražni odbor */ zatvaram</comment>
      <origin>42680196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70698" sha1="pr529bg4ej6wdcozozgvlom38bjsr4f" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET)

(Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

19. januara 2026. u 22:01 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== CEE Women 2026 ==

Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET)

:Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET)

::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET)
::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET)
:Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET)
:Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET)
::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo &quot;reda radi, jer smo dosad održali&quot; nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET)

== Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] ==

Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET)

----
; Rasprava

Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET)

:Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET)
:Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET)

:::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET)

Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove.

{{Collapse top|Email korespondencija}}

Dear Mohammad,

I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate.

I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&amp;_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&amp;_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors.

Thank you so much, on behalf of my community.

Best regards,
Vipz.

&lt;hr&gt;

Dear Vipz,

Thank you for confirming the community’s support.

You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants.

After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly.

Best regards,
Mohammad

{{Collapse bottom}}

Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET)

== Radionica / Portal Zajednice ==
{{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}}
Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga?

Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET)

:Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET)
:Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET)

::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji &quot;stari&quot; oblik)

::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu?

::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET)

::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]
 
=== Rasprava ===
{{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET)

=== Zaključak ===
Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)
{{Podnožje rasprave}}

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== CEE Newsletter is out now! ==

Dear all,

The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you.

The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place.

You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year.

As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes.

Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026

As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru

Happy reading!

On behalf of the CEE Newsletter team,
Karo
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30270755 --&gt;

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Serbo-Croatian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST)
::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST)
::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST)
::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST)
:::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST)

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30513878 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform 

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST)

== Incompatibility with Parsoid  ==

Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add &quot;&lt;nowiki&gt;-{&quot; and &quot;}-&lt;/nowiki&gt;&quot; to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&amp;variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST)
:Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; with &lt;code&gt;subst:&lt;/code&gt; or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST)
:::I suggest creating &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; without the &lt;code&gt;-{&lt;/code&gt; and redefining &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; as &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{&lt;/code&gt;
:::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces &lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt; with &lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{ and lets you use &lt;nowiki&gt;{{subst:refbegin}}&lt;/nowiki&gt; when you author the pages.
:::Is there a serb-croatian translation of &quot;refbegin&quot; that would be a better name than &quot;refbegin2&quot;?  We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST)
::::Tags &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST)
:::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST)
::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST)

== Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice ==

''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)''

I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;)

Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest.

Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language.

If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST)

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 23. juna 2026. u 19:11 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;

== June 2026 CEE Newsletter is out ==

Dear all,

The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published.

After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special.

'''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! 

Take care,

Jan

--[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30548854 --&gt;

== Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. ==

&lt;!--
Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima.
Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni.
Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi.

--&gt;
Predlažem novu sliku sedmice.

* '''Slika (naziv datoteke):''' &lt;nowiki&gt;Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg&lt;/nowiki&gt;
* '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]
* '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026.

– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST)
::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST)
:::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST)
::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST)
:::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST)

== Obavijest o člancima o Indijancima ==

U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. 

Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. 

Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST)

:Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST)

== Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}}
You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}}
[[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]])  24. jula 2026. u 14:24 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;
:@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST)

== Novi dizajn Radionice ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}}
Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6.
Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo?

Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi:

@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]

Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST)

:Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST)
:Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST)
::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST)

:Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== BCHS Arbitražni odbor ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji '''konsenzus protiv''' prijedloga da naša zajednica podrži formiranje BCHS Arbitražnog odbora. Srpskohrvatska zajednica trenutno ne podržava osnivanje takvog tijela niti se obavezuje na učešće u njegovom radu ako ono ipak bude formirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 04:44 (CEST)|Konsenzus protiv}}
U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST)

:Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje &quot;objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge&quot;, tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST)
::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST)
:::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST)

{{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST)

:@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST)
::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST)

Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog &quot;nedostatka elemenata za procjenu&quot; ili zato što je pitanje &quot;irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a&quot; ili jednostavno zato što je zahtjev &quot;tendenciozan&quot; tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST)
::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: O tvom komentaru povela se značajna rasprava, pa bih te zamolio za klarifikaciju sledeće rečenice: {{tq|Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO}}. Na koje tijelo si tačno referirao pod &quot;današnjim AO&quot;? Trenutno ne postoji nikakav lokalni ili globalni arbitražni odbor. Svaka klarifikacija stava je dobrodošla. Takođe, nisam skroz mogao razlučiti da li podržavaš ili se protiviš prijedlogu, ili si uzdržan? Tako da bi i to bilo korisno klarificirati, zbog toka rasprave. Hvala unapred! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:23 (CEST)

{{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST)

:@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao &quot;mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.&quot;, što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer &quot;AO&quot; ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao &quot;Konsenzus protiv&quot;. Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer &quot;Nema konsenzusa&quot;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Konsenzus ne znači jednoglasnost, a ne znači ni puko prebrojavanje glasova u stilu &quot;jedan strogo protiv a jedan slabo za&quot;. Input je trenutno veoma mali, a u praksi smo imali rasprave koje su trajale po dve nedelje (hint: rasprava o radionici). Zato je produljavanje realno, kako bismo videli kakav je stav šire zajednice, jer &quot;sve aktivne korisnike&quot; ne predstavljaju samo dva-tri stava. U ovom trenutku ne postoji ni konsenzus protiv, ali ne postoji ni konsenzus za (kao što kažeš: nema jasnog stava), čime su ispunjeni uslovi za produljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 05:30 (CEST)

{{izvlaka}}
Sukladno dogovoru, obavještavam kolege da će rasprava biti produžena do 20.8. u 23:59, kada je zadnji dan za izjašnjavanje. Zbog važnosti pitanja i inzistiranja predlagatelja, korektno je da se odobri određeno produženje u ovom trenutku da bi rasprava bila zaključena na korektan način. Naravno, ako se pokaže potreba, rasprava se može produžiti i nakon navedenog roka, ali o tom po tom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. augusta 2026. u 16:04 (CEST)

:Mnogo zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:25 (CEST)

::Drage kolege, moje osobno (i najskromnije) mišljenje je da nije vrijeme za ovo. 
::Prvo, postoji već tijelo koje je zaduženo za [[:meta:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Univerzalni kodeks ponašanja na Wikipediji]] i osobno se nadam da će taj nacrt što dalje i što dublje dostići svoje ciljeve. To je dobro sredstvo da se izbace političke i tendenciozne rasprave iz Wikipedije. Jedan BHS ogranak ovog odbora bi bila zanimljiva stvar, ali imajući u vid stajne između hr, bs, sh, sr wikipedija, mislim da bi ovakav prijedlog bio prihvaćen samo pod strogim uvjetima. To bi trebao biti kao neki &quot;Lokalni ustavni sud Wikipedije&quot;, strogo reguliran pa kao i ostali ustavni sudovi, bavio bi s rijetkim slučajevima. Naknadni problem bi bio u tome što bi to dodatno birokratiziralo naše projekte. Po mome, procedure su vrlo bitne i daju nam stabilnost, ali što se više birokratiziramo, to se više gubi taj element slobode, igre, istrage, autentičnosti u korist birokratske legitimacije i stvaranje implicitne političke linije. Za mene to nije dobar pravac. Cilj je surađivati ​​sa susjednim projektima kako bismo zajednički rasli – i mi i oni – bez gubitaka za bilo koju stranu, dok birokratizacija vodi do [[Balkanizacija|balkanizacije]] tj. do strukturnog ukrućivanja i fragmentacije;
::Drugo, moje mišljenje nije tako bitno i želio bih znati mišljenje ostalih suradnika ([[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], [[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], [[Korisnik:نوفاك اتشمان|:نوفاك اتشمان]], [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], [[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]], [[Korisnik:Akatone|Akatone]], [[Korisnik:Duma|Duma]], [[Korisnik:Alekol|Alekol]], [[Korisnik:Vitek|Vitek]], [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]). 
::Treće: naravno, mnogo toga ovisi i o stajalištima susjednih zajednica – hr.wiki, bs.wiki i sr.wiki. Što oni misle o ovome?
::Ako se susjedne wikipedije slažu, ja nedvojbeno podržavam. Ali nažalost daleko smo od toga.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 17:48 (CEST)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Puno hvala na ovoj klarifikaciji! Što se mene tiče, ishod je sada puno jasniji. Budući da su pozvane ostale kolege da se izjasne, pričekat ćemo istek novog roka da vidimo ima li još kakvih mišljenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 18:14 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Globalni administratori i stjuardi ==
{{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}}
{{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST)

:Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST)

::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST)</text>
      <sha1>pr529bg4ej6wdcozozgvlom38bjsr4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gandalf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9897</id>
    <revision>
      <id>42680321</id>
      <parentid>42559458</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:35:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3121" sha1="llbtk6xdxvp01y2s17k5tfnst6pjeue" xml:space="preserve">'''Gandalf''' je fiktivni lik, moćni čarobnjak, prvi put opisan u [[J. R. R. Tolkien|Tolkienovom]] romanu ''[[Hobit (roman)|Hobit]]'', a kasnije kao jedan od glavnih likova u trilogiji ''[[The Lord of the Rings|Gospodar prstenova]]''.

'''Gandalf Sivi''' je čarobnjak, jedan od petorice [[Istari|Istara]] (Mudrih) spomenutih u [[The Lord of the Rings|Gospodaru Prstenova]], koji je došao u [[Srednja Zemlja|Međuzemlju]] sa Krajnjeg zapada da ujedini rase u borbi protiv Saurona.Svi Istari su uzeli oblike staraca,i bili su prepoznatljivi po svojim odorama i štapovima.Naime Valri da ne bi napravili istu gresku kao sa vilenjacima,poslali su Istare smanjivši im moći i davši im tela staraca. U takom obliku trebali su ostale da podučavaju svojom mudrošću,a ne da ih slede sa strahom.Na obale smrtnih zemalja stupili su oko 1000 godine Trećeg doba sunca.Cirdan brodograditelj,koji je docekao istare primetio jr, da se među njima sa duhom najviše ističe Gandalf,te mu dade prsten vatre Nariu sa rečima:''Uzmi ovaj prsten mudrače,za brige koje će biti teške,ali on će te podržati u njima.Jer ovo je prsten vatre,te sa njim zagrej srca u svetu koji se hladi.Ali za mene,moje srce je sa morem i boravi ću kraj sivih luka,dok poslednji brod ne otplovi.Tu ću te čekati.'' 
Brojna bejahu njegova imena:od Olorina u Amanu, Mithrandira i Sivog hodočasnika(kako ga vilenjaci prozvaše),pa do Sive lutalice kojem svi putevi bejahu poznati dok ga konačno ne prozvaše Gandalf sivi.
'''Gandalf Sivi''' u Tolkenovom romanu Gospodar Prstenova ima važnu ulogu od samoga početka.
Pojavljuje se u prvom dijelu,tj. Družina Prstenova kada u svojoj kočiji dolazi Frodinom ujaku Bilbu na 111 rođendan.Par dana kasnije otkriva da Bilbo posjeduje Prsten Moći,zli prsten mračnog gospodara Saurona.
Tada šalje Frodu u selo zvano Bree,dok se on posavijetuje sa najvišim čarobnjakom iz reda Istara,ali ga on izdaje i zarobljava u svojoj kuli.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Middle-earth}}
* [http://www.tolkiensociety.org/news/gandalf-painting.html The painting from which Tolkien drew inspiration for Gandalf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129161845/http://www.tolkiensociety.org/news/gandalf-painting.html |date=2009-01-29 }}
* [http://lotr.wikicities.com/wiki/Gandalf Gandalf at fansite: LOTR wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060317114338/http://lotr.wikicities.com/wiki/Gandalf |date=2006-03-17 }}
* [http://www.theonering.net/movie/char/gandalf.html Gandalf at fansite: TheOneRing.net]
* [http://www.glyphweb.com/Arda/g/gandalf.html Gandalf at the Encyclopedia of Arda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190522211649/http://www.glyphweb.com/arda/g/gandalf.html |date=2019-05-22 }}

{{Tolkienov legendarij}}
{{The Hobbit}}
{{Gospodar prstenova}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Likovi iz Međuzemlja]]
[[Kategorija:Likovi iz serijala The Hobbit]]
[[Kategorija:Likovi iz serijala The Lord of the Rings]]
[[Kategorija:Filmski likovi]]
[[Kategorija:Animirani likovi]]
[[Kategorija:Likovi iz videoigara]]
[[Kategorija:Fiktivni čarobnjaci]]


{{lit-stub}}</text>
      <sha1>llbtk6xdxvp01y2s17k5tfnst6pjeue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustina naseljenosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11079</id>
    <revision>
      <id>42679993</id>
      <parentid>41033227</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Gustoća stanovništva]] na [[Gustina naseljenosti]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>1480854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1021" sha1="dvs6ko59l5i3drvmrefqh6kcpnd0ggi" xml:space="preserve">'''Gustoća stanovništva''' je srednji broj stanovnika na površini određenog područja ( [[država]] , [[regija]] ili slično) ,i u pravilu se navodi kao &quot;broj stanovnika na km²&quot; . Izračunava se na način da se broj stanovnika područja koje nas zanima podijeli s površinom istog područja. 

[[Datoteka:Population_density.png|thumb|Karta gustoće stanovništva po državama]]

Zemlja sa:
* najvišom gustoćom stanovništva: [[Monako]] 16.410 stanovnika/km²
* najnižom gustoćom stanovništva: [[Grenland]] 0,025 stanovnika/km²

Ponekad se upotrebljava obrnuta vrijednost. Kolika je površina koja u prosjeku stoji na raspolaganju jednom stanovniku određenog područja. Izračunava se tako, da se površina područja izražena u m² podijeli s brojem stanovnika na tom području. Navodi se kao &quot;broj m² na jenog stanovnika&quot;.

Zemlja sa:
* najmanjom površinom po stanovniku: [[Monako]] 63 m²/stanovniku
* najvećom površinom po stanovniku: [[Grenland]] 30 milijuna m²/stanovniku

[[Kategorija:Demografija]]</text>
      <sha1>dvs6ko59l5i3drvmrefqh6kcpnd0ggi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustoća naseljenosti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11080</id>
    <redirect title="Gustina naseljenosti" />
    <revision>
      <id>42680127</id>
      <parentid>28407</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gustina naseljenosti]]</comment>
      <origin>42680127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="2wqdbp9kh9i07wedw553l5qdkw7cybi" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina naseljenosti]]</text>
      <sha1>2wqdbp9kh9i07wedw553l5qdkw7cybi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustina stanovništva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11082</id>
    <redirect title="Gustina naseljenosti" />
    <revision>
      <id>42680128</id>
      <parentid>28409</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gustina naseljenosti]]</comment>
      <origin>42680128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="2wqdbp9kh9i07wedw553l5qdkw7cybi" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina naseljenosti]]</text>
      <sha1>2wqdbp9kh9i07wedw553l5qdkw7cybi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11337</id>
    <revision>
      <id>42679998</id>
      <parentid>42669009</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:58:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ostrvo]] na [[Otok]] preko preusmjerenja: nazad, rasprava</comment>
      <origin>42543523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1262" sha1="45kh2q8lier1pv4my6p40ob5bapftg5" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Ostrvo (razvrstavanje)}}
[[Datoteka:Wake Island.png|right|thumb|200px|Ostrvo Wake]]
'''Ostrvo''' ili '''otok''' deo je kopna manji od [[kontinent]]a, a veći od [[hrid]]i (stene, grebena). Može se nalaziti u [[reka|reci]], [[jezero|jezeru]] ili [[more|moru]].

== Definicija ==
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama '''Međunarodne hidrografske organizacije''' (''International Hydrographic Organization'') ostrvo je deo kopna okružen morem sa svih strana.

Podela po površini:
* '''Ostrvo''' je deo kopna potpuno okružen vodenim prostranstvom površine preko 1&amp;nbsp;km²;
* '''Ostrvce''' je deo kopna potpuno okružen vodenim prostranstvom površine od 0.01 do 1&amp;nbsp;km²;
* '''Hridi''' i '''grebeni''' su delovi kopna okruženi vodenim prostranstvom površine manje od 0.01&amp;nbsp;km².

== Vanjske veze ==
* [http://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/texts/unclos/part8.htm Definicija ostrva]
* [http://islands.unep.ch/isldir.htm Spisak ostrva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080214203618/http://islands.unep.ch/isldir.htm |date=2008-02-14 }}

{{Drugi projekti
| commons     = Islands
| wikispecies = 
| wiktionary  = ostrvo
}}

[[Kategorija:Otoci|* Ostrvo]]
[[Kategorija:Oceanografska terminologija]]</text>
      <sha1>45kh2q8lier1pv4my6p40ob5bapftg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1914.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11924</id>
    <revision>
      <id>42679973</id>
      <parentid>42443679</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42679973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33997" sha1="t5tm8d4sivrbkommlfjuwgu7fob03ua" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1914}}
__NOTOC__
Godina '''1914''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] po gregorijanskom odn. [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po 13 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (link pokazuje kalendar).

Ove godine je počeo rat kasnije nazvan Veliki rat i [[Prvi svjetski rat]]. Prema konceptu [[Eric Hobsbawm|Erica Hobsbawma]] ovo je razmeđe [[Dugi 19. vek|Dugog 19-og]] i [[Kratki 20. vek|Kratkog 20. veka]].
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1914''': &lt;br /&gt; [[1914#Januar/Siječanj|1]] • [[1914#Februar/Veljača|2]] • [[1914#Mart/Ožujak|3]] • [[1914#April/Travanj|4]] • [[1914#Maj/Svibanj|5]] • [[1914#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1914#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1914#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1914#Septembar/Rujan|9]] • [[1914#Oktobar/Listopad|10]] • [[1914#Novembar/Studeni|11]] • [[1914#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1914#Rođenja|Rođenja]] • [[1914#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - {{flagicon|Nigerija|colonial}} Ujedinjenjem Južnog i Severnog protektorata nastaje [[Kolonija i Protektorat Nigerija]] (pod britanskom vlašću do [[1960]]).
* 1. 1. - Na [[Florida|Floridi]] je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između [[St. Petersburg (Florida)|St. Petersburga]] i [[Tampa|Tampe]].
* [[5. 1.]] - [[Henry Ford]] objavio da uvodi osmočasovno radno vreme i minimalnu nadnicu od pet dolara za kvalifikovane radnike.
* [[6. 1.]] - Osnovana finansijska kompanija ''[[Merrill Lynch]]''.
* [[9. 1.]] (27. 12. 1913. po j.k.) - Otvoreno je Narodno pozorište u Skoplju (preteča [[Makedonski narodni teatar|Makedonskog narodnog teatra]]), prvi upravnik [[Branislav Nušić]]. Zgrada izgorela već u februaru.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A/1924/01/10?fullscreen#page/3/mode/1up &quot;Politika&quot;, 10. jan. 1924, str. 3]&lt;/ref&gt;
* [[11. 1.]] (29. 12. po j.k.) - Izbori u [[Kraljevina Crna Gora|Crnoj Gori]].
* [[14. 1.]] - Afera Liman von Sanders: nemački car unapredio [[Otto Liman von Sanders]]a u nemačkog, a po ugovoru i osmanskog generala - postaje generalni inspektor osmanske vojske (Rusija je ranije protestovala zbog njegovog imenovanja na čelo osmanskog I korpusa).
* [[17. 1.]] - U Rijeci porinut [[SMS Szent István]], posljednji od austrougarskih [[Bojni brodovi klase Tegetthoff|bojnih brodova klase Tegetthoff]] (u službi 1915-18).
* [[28. 1.]] - Počinje zasedanje crnogorske skupštine, do polovine maja će biti doneseno 14 zakona uključujući Zakon o naseljavanju novooslobođenih krajeva Crne Gore.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Chaplin Kid Auto Races.jpg|mini|180px|left|[[Charlie Chaplin]]]]
* [[2. 2.]] - ''[[Making a Living]]'' je prvi film sa [[Charlie Chaplin|Chaplinom]]; pet dana kasnije sledi ''Kid Auto Races at Venice'' u kome je prvi put predstavio lik &quot;[[Mala skitnica|Male skitnice]]&quot;.
* [[12. 2.]] - Prikazan ''[[The Squaw Man (film, 1914)|The Squaw Man]]'', prvi film [[Cecil B. DeMille|Cecila B. DeMilla]] i prvi dugometražni film snimljen u Hollywoodu.
* 12. 2. - Ruski car smenio premijera [[Vladimir Kokovcov|Vladimira Kokovcova]], postavljen [[Ivan Goremikin]] (do [[1916]]).
* [[24. 2.]] - Promađarski pravoslavni vladika u [[Debrecen]]u poginuo od paketa-bombe koji su poslali rumunski nacionalisti.
* [[28. 2.]] - [[Datoteka:Flag of the Autonomous Republic of Northern Epirus.svg|25px]] Grci proglasili kratkotrajnu [[Autonomna Republika Severni Epir|Autonomnu Republiku Severni Epir]] (traje do oktobra).

=== Mart/Ožujak ===
* [[6. 3.]] - Osnovana [[FK Vojvodina]].
* [[7. 3.]] - [[3. 9.]] - Čitava vladavina [[Vilhelm od Vida|Vilhelma od Vida]] u [[Kneževina Albanija|Kneževini Albaniji]].
* [[8. 3.]] - Prva proslava [[Dan žena|Dana žena]] u Srbiji.
* 8. 3. (23. 2. po j.k.) - Austrougarski bataljon zauzeo crnogorsku karaulu Sjenokos kod [[Metaljka|Metaljke]], na crnogorskoj strani dva mrtva i tri ranjena&lt;ref&gt;Politika, 3. marta 1914, str. 2&lt;/ref&gt;.
* 15. 3. - Kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola]] poslao pismo kralju [[Petar I Karađorđević|Petru]] u kome predlaže vojno, finansijsko i diplomatsko udruživanje, na bazi ravnopravnosti dve države i dinastije (Petar prihvata pismom od 2. aprila)&lt;ref&gt;Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 1, str. 258&lt;/ref&gt;.
* [[16. 3.]] - Ministrova žena [[Henriette Caillaux]] ubila [[Gaston Calmette|Gastona Calmetta]], urednika &quot;Le Figaroa&quot;, plašeći se objavljivanja delikatnog pisma.
* 16. 3. - Usled gloženja nemačkih i čeških poslanika raspušteno austrijsko [[Carevinsko vijeće]] (neće biti okupljano tri godine).
* [[20. 3.]] - [[Incident u Curraghu]]: britanski oficiri u jednom kampu radije daju ostavku nego da intervenišu protiv [[Ulsterske dobrovoljačke snage (1912)|Ulsterskih dobrovoljaca]].
* mart - april - Počinju napadi na Grke u osmanskoj istočnoj Trakiji i Anadoliji, kako bi ih potakli na iseljenje, ili ih proterali.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Spomenik dositeju2.JPG|mini|140px|[[Spomenik Dositeju Obradoviću]]]]
* [[9. 4.]] - Incident u Tampiku između američkih i vojnika [[Victoriano Huerta|Victoriana Huerte]] dovešće do američke okupacije luke [[Veracruz]] do novembra.
* [[15. 4.]] - U [[Venecuela|Venecueli]] pronađeno prvo značajno nalazište [[nafta|nafte]] (do 1929. zemlja će postati njen najveći izvoznik na svetu).
* [[18. 4.]] - U Monaku završen prvi međunarodni kongres kriminalističke policije sa učesnicima iz 24 zemlje.
* [[20. 4.]] - Masakr u Ludlowu: Nacionalna garda [[Kolorado|Kolorada]] i čuvari kompanije napali šatorsko naselje štrajkujućih rudara i njihovih porodica, poginulo 19-25 osoba.
* 24 - [[25. 4.]] - ''Larne gun-running'': u Irsku prokrijumčareno 25.000 pušaka i 3-5 miliona metaka za Alsterske dobrovoljce (lojaliste).
* [[26. 4.]] - Umro zagrebački nadbiskup [[Juraj Posilović]], slijediće mu [[Antun Bauer]] (do [[1937]]).

=== Maj/Svibanj ===
* [[10. 5.]] - Drugi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj, uspeh levice.
* [[17. 5.]] - [[Muslimanski ustanak u Albaniji]] protiv [[Esad Paša Toptani|Esad Paše]], koji je proteran u Italiju.
* 17. 5. - [[Krfski protokol]]: autonomija za [[Severni Epir]] unutar Albanije (nikada nije sproveden, ukinut 1921).
* [[29. 5.]] - Putnički brod ''[[RMS Empress of Ireland]]'' potonuo nakon sudara sa norveškom ugljaricom u rijeci [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]], 1.012 mrtvih.
* [[30. 5.]] - Prvo putovanje broda ''[[RMS Aquitania]]''.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:AlejandroDeYugoslaviaComoPríncipeHeredero--dasknigreichse02kaniuoft.jpg|mini|120px|Regent Aleksandar]]
* [[3. 6.]] (21. 5. po j.k.) - Ostavka srpske vlade usled opstrukcije opozicije u parlamentu, izazvane Uredbom o prioritetu civilnih vlasti, nakon gloženja civilnih i vojnih vlasti u Makedoniji, naročito Skoplju&lt;ref&gt;Istorija srpskog naroda, knj. 6, tom 1, str. 200&lt;/ref&gt;.
* [[9. 6.]] (27. 5. po j.k.) - U Beogradu otkriven [[Spomenik Dositeju Obradoviću]].
* 9. 6. - Prvi &quot;trkački sastanak&quot; na novom trkalištu u beogradskom Topčideru.
* [[12. 6.|12]] - [[14. 6.]] - Poseta nemačkog cara Wilhelma nadvojvodi Franzu Ferdinandu u zamku [[Konopiště]] - kasnije je ovom događaju pripisivan preveliki značaj, kajzer izbegava dati odgovor da li bo podržao AU na Balkanu&lt;ref&gt;Aleš SKŘIVAN, Sr., ''On the edge of the precipice of war''&lt;/ref&gt;.
* 12 - 18. 6. - Kulminacija proterivanja Grka iz Anadolije: bande iregularaca napadaju pretežno grčku [[Fokeja|Fokeju]]/[[Foça|Foçu]] na istočnoj Egejskoj obali, uz masakr i pljačku. Strahuje se od izbijanja rata između Grčke i Turske.
* [[15. 6.]] - Poseta ruske carske porodice rumunskoj kraljevskoj u Konstanci - udaljavanje [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] od Centralnih sila.
* 15. 6. - Anglo-nemački sporazum o [[Bagdadska železnica|Bagdadskoj železnici]].
* [[17. 6.]] - Zemaljska vlada [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Hrvatske i Slavonije]] dobila i četvrti odjel, narodnog gospodarstva.
* [[23. 6.]] - Otvaranje proširenog [[Kilski kanal|Kilskog kanala]] u Nemačkoj; na tradicionalnoj [[Kilska nedelja|Kilskoj nedelji]] učestvuje i jedan britanski eskadron, kajzer [[Wilhelm II]] posetio drednot ''[[HMS King George V (1911)|HMS King George V]]''.
* 23. 6. - [[Meksička revolucija]]: [[Bitka kod Zacatecasa (1914)|Bitka kod Zacatecasa]] je ključna pobeda [[Pancho Villa|Pancha Ville]] nad snagama predsednika Huerte.
[[Datoteka:Archduke Franz with his wife.jpg|thumb|250px|Ferdinand i Sofija u Sarajevu]]
* [[24. 6.]] (11. 6. po j.k.) - U Srbiji raspuštena skupština, izbori zakazani za 1. ([[14. 8.|14]].) avgust.
* 24. 6. - Kralj [[Petar I Karađorđević]] preneo vršenje vlasti na sina [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]] (koji time postaje regent).
* 24. 6. - U Rimu potpisan [[konkordat]] između Srbije i [[Vatikan]]a.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1937/07/10?pageIndex=00001 &quot;Vreme&quot;, 10. jul 1937] (foto)&lt;/ref&gt;
* [[28. 6.]] - '''[[Sarajevski atentat]]''' na austrougarskog prijestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]], u poseti gradu nakon vojnih manevara. Atentat je izvršio [[Gavrilo Princip]], pripadnik [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]].
* [[29. 6.]] - Rušilačke demonstracije krajnje desnice protiv Srba u Zagrebu, Sarajevu i drugde, u Sarajevu i BiH uveče proglašeno opsadno stanje (prijeki sud, do 26. 7.), ali Srbe ne štite.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Kaart Europa Bondgenootschappen.svg|thumb|250px|Tabori u vreme [[Julska kriza|Julske krize]]]]
* [[6. 7.]] - Nemačka daje podršku Austrougarskoj u odnosu prema Srbiji (tzv. blanko-ček).
* [[10. 7.]] - Ruski poslanik [[Nikolaj Hartvig]] umro od infarkta u austrougarskom poslanstvu (Srbi veruju da je otrovan, velika sahrana četiri dana kasnije).&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/07/10?pageIndex=00005 &quot;Vreme&quot;, 10. jul 1939]&lt;/ref&gt;
* [[11. 7.]] - [[Babe Ruth]] debitovao u ''Major League'' [[bejzbol]]u.
* [[12. 7.]] - Hionija Guseva pokušala da ubije [[Raspućin]]a.
* 14. 7. - Zakon o vladi Irske prošao i kroz Gornji dom britanskog parlamenta, okruzima Alstera omogućeno da se izjasne hoće li učestvovati u samoupravi.
* [[15. 7.]] - Meksički predsednik [[Victoriano Huerta]] dao ostavku.
* [[17. 7.]] (4. 7. po j.k.) - U Sankt Peterburgu počinju štrajkovi i neredi s mnogo sukoba i vandalizma (naročito 20 - 23. 7.)&lt;ref name=&quot;Neuberger1993&quot;&gt;{{cite book|author=Joan Neuberger|title=Hooliganism: Crime, Culture, and Power in St. Petersburg, 1900-1914|url=http://books.google.com/books?id=XSo2txqxwNwC&amp;pg=PA255|date=19 June 1993|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-91307-3|pages=255–}}&lt;/ref&gt;.
* [[20. 7.|20]] - [[23. 7.]] - Francuski predsednik [[Raymond Poincaré|Poincaré]] i premijer [[René Viviani|Viviani]] u poseti Rusiji.
* [[23. 7.]] - [[Austro-Ugarska]] uputila Srbiji [[Julski ultimatum|ultimatum]] s ponižavajućim zahtevima, s rokom od 48 časova za odgovor (AU poslanik [[Wladimir Giesl von Gieslingen|Giesl]] je sačekao tri dana s uručenjem, do odlaska francuskog predsednika [[Raymond Poincaré|Poenkarea]] iz Rusije).
* 23. 7. - Jaka oluja pogodila Budimpeštu.
* [[25. 7.]] - Prekinuti diplomatski odnosi između Srbije i Austrougarske; naređena evakuacija Beograda, sedište vlade preneto u Niš.
* 25. 7. - [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska]] okupljanja u Nemačkoj protiv rata.
* [[26. 7.]] - Počela opšta mobilizacija u Srbiji.
* 26. 7. - U BiH uvedena vojna uprava (&quot;iznimne mjere&quot;), počinju hapšenja Srba i drugih; u Dalmaciji zabranjena srpska, projugoslovenska i neka hrvatska udruženja.
* 26. 7. - ''Howth gun-running'': doneseno 900 pušaka za [[Irski dobrovoljci|Irske dobrovoljce]]; u dablinskoj ulici ''Bachelor's Walk'' došlo do incidenta u kome su britanski vojnici ubili trojicu civila.
* [[28. 7.]] - Nakon odbijenog ultimatuma, Austro-Ugarska telegramom '''objavljuje rat [[Srbija|Srbiji]]''', što označava '''početak [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]'''. Prvi plotuni upućeni na [[Beograd]] - bombardovanje počelo sledeće noći, Austrijanci su pokušali preći pred ponoć.
* 28. 7. - Ujutru mobilizacija u Crnoj Gori.
* [[31. 7.]] - Mobilizacija u [[Rusko Carstvo|Rusiji]].
* 31. 7. - U Parizu ubijen socijalista i antimilitarista [[Jean Jaurès]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===

* [[1. 8.]] - [[Njemačka]] objavljuje rat [[Rusija|Rusiji]], a Francuska naređuje mobilizaciju.
* [[2. 8.]] - Nemačke snage ulaze u [[Luksemburg]], u skladu sa [[Schlieffenov plan|Schlieffenovim planom]]; upućen ultimatum Belgiji koji će ova odbiti.
* [[3. 8.]] - [[Njemačka]] objavljuje rat [[Francuska|Francuskoj]].
* 3. 8. - Italija objavljuje neutralnost, smatrajući savez [[Centralne sile|Centralnih sila]] čisto defanzivnim (neutralnost traje do maja 1915.).
* [[4. 8.]] - Nemačka vojska ulazi u neutralnu [[Belgija|Belgiju]]; [[Velika Britanija]] objavljuje rat [[Njemačka|Njemačkoj]] zbog kršenja belgijske neutralnosti.
* [[5. 8.]] - [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]] objavila rat Austrougarskoj.
* [[6. 8.]] - Austrougarska objavila rat Rusiji, a Srbija Nemačkoj.
* 6. 8. - Nemački cepelin izbacio bombe na Lijež.
* [[7. 8.]] - Crna Gora objavila rat Austrougarskoj.
* [[8. 8.]] - [[Bitka na granicama]] - [[Bitka kod Mülhausena]]: u skladu sa [[Plan XVII|Planom XVII]] Francuzi nakratko zauzeli [[Mulhouse]] (i opet 19.).
* [[11. 8.]] - Crna Gora objavila rat Nemačkoj.
[[Datoteka:Spomenik palim junacima Cerske Bitke.JPG|thumb|200px|Spomenik na [[Cerska bitka|Ceru]]]]
* [[12. 8.]] - [[Prva austrougarska ofanziva na Srbiju]]: napada 5. Austrougarska armija.
* 12. 8. - [[Bitka kod Haelena]] (&quot;Bitka srebrnih kaciga&quot;) je taktička belgijska pobeda nad nemačkom [[konjica|konjicom]] (čije je vreme prošlo...).
* [[13. 8.]] - Francuska i Velika Britanija objavile rat Austrougarskoj.
* 13. 8. - Putnički brod &quot;[[Baron Gautsch]]&quot; naleteo na minu kod Brijuna i potonuo uz 147 izgubljenih života.
* [[15. 8.]] - Prvi brod prošao kroz [[Panamski kanal]].
* [[15.8.|15]] - [[20. 8.]] - [[Cerska bitka]] u kojoj je Srbija odbacila austro-ugarsku ofenzivu i postigla prvu veliku pobjedu sila Antante u ratu.
* [[16. 8.]] - [[Opsada Liježa]] okončana nemačkim zauzećem ([[Erich Ludendorff]]).
* 16. 8. - [[Jadransko bojište u Prvom svjetskom ratu|Jadransko bojište]]: [[Bitka kod Bara]], saveznici potopili [[Zaštićena krstarica|zaštićenu krstaricu]] ''[[SMS Zenta]]''.
* 16. 8. - [[Álvaro Obregón]], saveznik [[Venustiano Carranza|Venustiana Carranze]], ušao u grad Meksiko.
* [[17. 8.]] - Po naređenju gen. Kasimira von Lutgendorfa streljano 120 civila u Šapcu&lt;ref&gt;Max Hastings, Catastrophe: Europe Goes to War 1914&lt;/ref&gt;.
* [[19. 8.]] - Austrougari zauzeli [[Pljevlja]] (samo do 26. 8.).
* [[20. 8.]] - Nemci zauzeli [[Brisel]].
* 20. 8. - [[Lorenska bitka]]: Francuzi poraženi kod Moranža.
* 20. 8. - [[Bitka kod Gumbinnena]]: Rusi odbili Nemce u istočnoj Pruskoj.
* [[21. 8.]] - Totalno pomračenje Sunca, totalitet prelazi dan. Pribaltikom, Belorusijom i Ukrajinom.
* [[22. 8.]] - Francuska vojska ima 27.000 poginulih&lt;ref&gt;[http://www.history.com/this-day-in-history/heavy-casualties-suffered-in-the-battles-of-the-frontiers Aug 22, 1914: Heavy casualties suffered in the Battles of the Frontiers], history.com&lt;/ref&gt; ([[Bitka u Ardenima (1914)|Ardeni]] i [[Bitka kod Charleroi|Charleroi]], Virton, Rossignol).
* [[23. 8.]] - [[Bitka kod Monsa]]: [[Britanske ekspedicione snage]] usporile nemačko napredovanje prema Francuskoj. Sledi petonedeljno [[Veliko povlačenje (1914)|Veliko povlačenje]].
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2006-0429-500, Tannenberg-Denkmal, Beisetzung Hindenburg.jpg|thumb|190px|Bivši [[Tannenberški spomenik]] (i Hindenburgov mauzolej)]]
* 23. 8. - [[Paul von Hindenburg]] i [[Erich Ludendorff]] stigli u istočnu Prusku.
* 23. 8. - [[Japan]] objavio rat Nemačkoj.
* [[24. 8.]] - Austrougari izbačeni iz [[Šabac|Šapca]]; [[Stepa Stepanović]] će postati drugi srpski [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]]. 
* 24. 8. - Obrazovana crnogorska Vrhovna komanda, na čelu srpski gen. [[Božidar Janković]].
* [[25. 8.]] - [[Bitka kod Kraśnika]], austrougarska pobeda nad Rusima u Galiciji.
* 25. 8. - Nemci u [[Leuven]]u zapalili biblioteku sa 300.000 knjiga.
* [[26. 8.]] - Nemačka kolonija [[Togoland]] se predala Britancima i Francuzima.
* 26. 8. - [[Bitka kod Le Cateaua]] je uspešno britansko-francusko povlačenje.
* [[28. 8.]] - [[Bitka u Helgolandskom zalivu]] je prva pomorska bitka I svetskog rata i britanska pobeda.
* [[29. 8.]] - [[Bitka kod St. Quentina (1914)|Bitka kod St. Quentina]]: Francuzi zaustavljaju nemačko napredovanje.
* 29. 8. - Novozelanđani okupirali Nemačku [[Samoa|Samou]].
* [[30. 8.]] - [[Bitka kod Tannenberga (1914)|Bitka kod Tannenberga]] - nemačka Osma armija ([[Paul fon Hindenburg|Hindenburg]]), razbila Drugu rusku armiju ([[Aleksandar Samsonov]]) i zaustavila prodor u [[Istočna Pruska|Istočnu Prusku]].
* 30. 8. - Nemačka Prva armija [[Alexander von Kluck|von Klucka]] skreće na istok ispred Pariza.
* [[31. 8.]] - Ruska prestonica [[Sankt Peterburg]] promenila ime u Petrograd.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:French conmemorative medal first battle of the marne.jpg|thumb|200px|Komemorativna medalja [[Prva bitka na Marni|Prve bitke na Marni]]]]
[[Datoteka:Monument on Gucevo hill.JPG|thumb|220px|Spomenik na Gučevu]]
* [[1. 9.]] - Izumro [[golub selac]].
* [[3. 9.]] - Kardinal Giacomo della Chiesa izabran za papu [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]] (do [[1922]]).
* 3. 9. - [[Vilhelm od Vida]] napustio [[Kneževina Albanija|Albaniju]].
* [[4. 9.|4]] - [[13. 9.]] - [[Bitka kod Grand Couronné]]: neuspešna nemačka ofanziva u Loreni.
* [[5. 9.]] - Londonski pakt: Britanija, Francuska i Rusija se obavezuju da neće sklopiti separatni mir.
* 5. 9. - Nemačka podmornica [[SM U-21 (Njemačka)|U-21]] potopila britansku izviđačku krstaricu ''HMS Pathfinder'', oko 250 mrtvih - prvi put da podmornica potopi brod samohodnim torpedom.
* [[5.9.|5]] - [[12. 9.]] - [[Prva bitka na Marni]], u kojoj su Nemci odbačeni dalje od [[Pariz]]a.
* [[6. 9.|6]] - [[4. 10.]] - [[Bitka na Drini]], zaustavljena [[Druga austrougarska ofanziva na Srbiju|2. AU ofanziva]].
* 6 - 13. 9. - [[Sremska ofanziva]] srpske vojske ([[Bitka na Legetu|Leget]], [[Bitka kod Čevrntije|Čevrntija]], kratak ulazak u Zemun 10. 9.).
* 6 - [[14. 9.]] - [[Bitka na Mazurskim jezerima]] je nemačka pobeda na Istoku.
* 26. 8. - [[11. 9.]] - [[Bitka kod Lemberga]] je ruska pobeda u Galiciji.
* [[11. 9.]] - Australijanci zauzeli [[Bizmarkov arhipelag]].
* [[14. 9.]] - [[Erich von Falkenhayn]] je novi nemački načelnik generalštaba.
* [[15. 9.]] - U Južnoj Africi izbija [[Afrikaneri|afrikanerska]] [[Maritzova pobuna]] protiv britanskih vlasti (sasvim ugušena do februara).
* [[17. 9.]] - U Nišu sklopljen [[Sporazum Toptani-Pašić]] - Esad-paša se sledećeg meseca vraća u Albaniju.
* [[17. 9.]] - [[14. 10.]] - &quot;[[Trka do mora]]&quot;: dve strane pokušavaju flankirati jedna drugu u severnoj Francuskoj i Belgiji.
* [[19. 9.]] - Granate pogađaju [[Katedrala u Reimsu|Katedralu u Reimsu]] koja je zatim oštećena požarom.
* [[19.9.|19]] - [[22. 9.]] - Boj na [[Mačkov kamen|Mačkovom kamenu]] (deo Bitke na Drini).
* [[22. 9.]] - [[Akcija od 22. septembra 1914.]]: nemačka podmornica [[SM U-9]] potopila tri stare britanske krstarice, 1.459 poginulih.
* [[24. 9.]] - Počinje ruska [[Opsada Pšemisla]], grad će biti zauzet sledećeg marta.
* [[25. 9.]] - Užička i Sandžačka vojska na [[Pale|Palama]].
* [[26. 9.]] - [[Bitka kod Sandfonteina]] je nemačka pobeda u dan. Namibiji.
* [[28. 9.]] - Zapadni front: [[Prva bitka na Eni]] završena &quot;nerešeno&quot;.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - Srpska i crnogorska vojska na [[Romanija|Romaniji]].
* [[5. 10.]] - Francuz [[Joseph Frantz]] postigao prvu vazdušnu pobedu u ratovanju.
* [[10. 10.]] - [[Opsada Antverpena]] okončana nemačkim zauzećem grada.
* 10. 10. - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]] je novi kralj Rumunije nakon smrti oca Karola (do [[1927]]).
* [[12. 10.]] - U Sarajevu počinje suđenje [[Gavrilo Princip|Principu]] i ostalim optuženicima za [[Sarajevski atentat]].
* [[13. 10.]] - [[Garrett Morgan]] patentirao [[gas maska|gas masku]].
* 13. 10. - Nemci zauzeli [[Lille]].
* [[19. 10.]] - [[22. 11.]] - [[Prva bitka kod Ypresa]], kulminacija &quot;Trke do mora&quot; i saveznički uspeh uz velike gubitke; kraj starog Britanskog ekspedicionog korpusa, sastavljenog od iskusnih vojnika.
* [[21. 10.]] - Sandžačka vojska pobeđena na [[Glasinac|Glasincu]] - povlačenje svih na desnu obalu Drine do 24. oktobra.
* [[22. 10.]] - Nastanak mita o [[Langemark]]u (''Kindermord''): prema nemačkoj propagandi, veliki broj mladih neiskusnih vojnika izginuo pevajući himnu.
* [[27. 10.]] - Grčka armija zauzela [[Severni Epir]] uz odobrenje Saveznika.
* [[28. 10.]] - Presude za [[Sarajevski atentat]]: Princip na 20 godina zbog maloletstva, pet smrtnih kazni (tri izvršene), 10 na robiju, devet oslobođenih.
* 28. 10. - [[Bitka kod Penanga]] na Malaji: nemački [[SMS Emden (1908)|SMS Emden]] potopio po jedan francuski i ruski ratni brod.
* [[29. 10.]] - [[Otomanski imperij]] stupa u rat na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]] - granatirane ruske crnomorske luke, Rusija, Francuska i Velika Britanija objavljuju joj rat između 1. i 5. novembra.
* 29. 9. - [[31. 10.]] - [[Bitka na Visli]] (Varšavsko-Ivangorodska operacija) je ruska pobeda

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Bitka kod Coronela]] je nemačka pomorska pobeda kod Čilea.
* [[5. 11.]] - Britanci anektirali [[Kipar]] nakon ulaska Turske u rat.
* [[6. 11.]] - [[Treća austrougarska ofanziva na Srbiju]].
* [[7. 11.]] - Okončana [[Opsada Tsingtaoa]] (dan. [[Qingdao]]), japansko-britansko zauzeće baze Nemačkog istočnoazijskog eskadrona u Kini. Austrougarska [[zaštićena krstarica]] ''[[SMS Kaiserin Elisabeth]]'' je samopotopljena 2. 11., kao i još šest plovila tokom opsade.
* 7. 11. - Srbija objavila rat Turskoj.
* [[9. 11.]] - Odbijen austrougarski napad na [[Smederevo]].&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A/1924/11/14?fullscreen#mode/1up &quot;Politika&quot;, 14. nov. 1924]&lt;/ref&gt;
* 9. 11. - Australijska krstarica ''Sydney'' potopila nemačku ''Emden''.
[[Datoteka:Monument Rajac Serbia 1.jpg|thumb|220px|Spomenik [[1300 kaplara]] na Rajcu]]
* [[11. 11.]] - [[6. 12.]] - [[Bitka kod Łódźa (1914)|Bitka kod Łódźa]]: Nemci pokušali zauzeti Varšavu.
* [[15. 11.]] - [[Kavkaska kampanja]]: rusko-turski teatar otvoren neuspešnom ruskom [[Berhmanova ofanziva|Berhmanovom ofanzivom]].
* [[16. 11.]] - [[15. 12.]] - [[Kolubarska bitka]], odlučna srpska pobeda.
* [[18. 11.]] - Đački bataljon, [[1300 kaplara]], kreće na front iz [[Skoplje|Skoplja]].
* [[21. 11.]] - Britanci [[Bitka za Basru (1914)|zauzeli Basru]] od Osmanskog carstva.
* 19. 10. - [[22. 11.]] - Prva [[Bitka za Ypres]] je saveznička pobeda u Flandriji.
* [[24. 11.]] - [[Benito Mussolini]] izbačen iz [[Italijanska socijalistička partija|Italijanske socijalističke partije]] zbog zalaganja za rat; već je formirao Revolucionarni ''[[fascio]]'' za internacionalnu akciju.
* [[26. 11.]] - Eksplozija [[kordit]]a na ''[[HMS Bulwark (1899)|HMS Bulwarku]]'' odnela 750 života.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Osnovan ''[[Maserati]]''.
* [[1. 12.|1]] - [[13. 12.]] - [[Bitka kod Limanove]]: zaustavljena ruska ofanziva u pravcu [[Krakov]]a.
* [[2. 12.]] - Austrougari ušli u Beograd.
* 2. 12. - [[Karl Liebknecht]] (SPD) je jedini poslanik u nemačkom Rajhstagu koji glasa protiv produžetka Ratnih kredita.
* [[3.12.|3]] - [[15. 12.]] - [[Kolubarska bitka]]: srpska kontraofanziva, u kojoj su austro-ugarske snage ponovno odbačene iz Srbije i oslobođen [[Beograd]]. [[Živojin Mišić]] postaje treći srpski [[Vojvoda (vojni čin)|vojvoda]].
* [[6. 12.]] - [[Pancho Villa]] i [[Emiliano Zapata]] su ušli u grad Meksiko, Carranza je pobegao u Veracruz.
* [[decembar]] - U Srbiji nakon ratnih dejstava počinju epidemije, naročito [[tifus]].
* 11. 11. - [[5. 12.]] - [[Bitka kod Łódźa (1914)|Bitka kod Łódźa]] se završila strateški povoljnije za nemačku stranu.
* [[7.12.|7. decembar/prosinac]] - U [[Niš]]u na zasedanju Narodne skupštine usvojena [[Niška deklaracija]] o ujedinjenju [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Slovenci|Slovenaca]].
* [[8. 12.]] - [[Bitka kod Falklandskih otoka]] je britanska pomorska pobeda.
* 8. 12. - Premijera [[mjuzikl]]a ''Watch Your Step'' u Njujorku, bračni par [[Vernon i Irene Castle]] popularisali [[fokstrot]].
* [[15. 12.]] - Eksplozija gasa u japanskom rudniku odnosi 687 života.
* [[16. 12.]] - [[Napad na Scarborough, Hartlepool i Whitby]]: nemačka mornarica bombardovala mesta na engleskoj obali, 137 mrtvih.
* [[18. 12.]] - [[Bitka kod Naulile]] je nemačka pobeda na granici Nemačke Jugozapadne Afrike i Portugalske Zapadne Afrike (tj. Namibije i Angole).
* [[19. 12.]] - {{flagicon|Egipat|1882}} Ustanovljen [[Sultanat Egipat]], britanski protektorat (traje do [[1922]]).
* [[20. 12.]] - Francuska podmornicaa ''[[SM U-14 (Austro-Ugarska)|Curie]]'' se zapetljala pri ulasku u luku [[Pula]] nakon čega je potopljena - kasnije će biti izvučena i služiti kao austrougarska podmornica ''SM U-14''.
* [[22. 12.]] - [[17. 1.]] - [[Bitka kod Sarikamiša]] je neuspešna turska ofanziva na Kavkaskom ratištu.
* [[24. 12.]] - Nemački avion bacio jednu bombu na [[Dover]] - prvi napad iz vazduha u istoriji [[Velika Britanija|Velike Britanije]].
* 24. 12. - Spontano [[Božićno primirje]] na više mesta [[Zapadni front (Prvi svetski rat)|Zapadnog fronta]].

=== Kroz godinu ===
* [[Gandi]] se vratio u Indiju i dobio počasni naziv ''Mahātmā'' (&quot;Velika duša&quot;).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1914.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[2. 1.]] - [[Noor Inayat Khan]], agentkinja SOE u okupiranoj Francuskoj († [[1944]])
* [[28. 1.]] - Dušan Busančić, hornista, osnivač studija horne u Srbiji († [[2007]])
* [[31. 1.]] - [[Varnava Nastić]], episkop SPC († [[1964]])
* 31. 1. - [[Jersey Joe Walcott]], bokser († [[1994]])
* [[1. 2.]] - [[Avdo Humo]], narodni heroj i političar († [[1983]])
* [[3. 2.]] - [[George Nissen]], pronalazač moderne trampoline († [[2010]])
* [[4. 2.]] - [[Vladimir Dedijer]], istoričar, publicista, političar, akademik († [[1990]])
* [[5. 2.]] - [[William S. Burroughs]], američki pisac i slikar († [[1997]])
* [[9. 2.]] - [[Janko Lisjak Puška|Janko Lisjak]], narodni heroj († [[1943]])
* [[12. 2.]] - [[Lazar Koliševski]], narodni heroj i političar († [[2000]])
* [[24. 2.]] - [[Ignacije Gavran]], franjevac, prevoditelj itd († [[2009]])
* [[6. 3.]] - [[Vjekoslav Luburić]] Maks, ustaša († [[1969]])
* [[25. 3.]] - [[Norman Borlaug]], američki agronom, otac &quot;Zelene revolucije&quot; i dobitnik Nobelove nagrade za mir († [[2009]].)
* [[26. 3.]] - [[William Westmoreland]], američki general († [[2005]])
* [[29. 3.]] - [[Herta Haas]], supruga Josipa Broza († [[2010]])
* [[31. 3.]] - [[Octavio Paz]], književnik-nobelovac († [[1998]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Alec Guiness]], engleski glumac († [[2000]].)
* [[4. 4.]] - [[Marguerite Duras]], francuska spisateljica († [[1996]].)
* [[13. 5.]] - [[Joe Louis]], bokser († [[1981]])
* [[maj]] - [[Tenzing Norgay]], šerpa i alpinista († [[1986]])
* [[23. 5.]] - [[Niko Martinović]], književnik, akademik († [[1975]])
* [[25. 5.]] - [[Slobodan Princip]] Seljo, narodni heroj († [[1942]])
* [[13. 6.]] - [[Vuko Pavićević]], filozof i književnik († [[1978]])
* [[15. 6.]] - [[Jurij Andropov]], sovjetski političar († [[1984]])
* [[21. 6.]] - [[Pavle Mijović]], istoričar umetnosti († [[1996]])
* [[28. 6.]] - [[Dušan Petrović Šane]], narodni heroj i političar († [[1977]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]]. - [[Jurij Andropov|Jurij Vladimirovič Andropov]], [[SSSR|sovjetski]] obavještajac, političar i državnik († [[1984]].)
* [[7. 7.]] - [[Milutin Morača]], narodni heroj, general-pukovnik JNA († [[2003]])
* [[31. 7.]] - [[Louis de Funès]], glumac († [[1983]])
* [[9. 8.]] - [[Tove Jansson]], finska slikarka, spisteljica, strip umetnica, ilustratorka
* [[26. 8.]] - [[Julio Cortázar]], književnik († [[1984]])
* [[2. 9.]] - [[Veljko Vlahović]], političar, državnik, publicista († [[1975]])
* [[7. 9.]] - [[James Van Allen]], fizičar († [[2006]])
* [[11. 9.]] - [[Patrijarh Pavle|Gojko Stojčević]], patrijarh srpski Pavle († [[2009]])
* [[14. 9.]] - Tihomir Janić, sudija Vrhovnog suda Srbije i Jugoslavije († [[2008]])
* [[16. 9.]] - [[Allen Funt]], TV voditelj († [[1999]])
* [[18. 9.]] - [[Jack Cardiff]], kinematograf († [[2009]])
* [[26. 9.]] - [[Jack LaLanne]], fitnes ekspert († [[2011]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 10.]] - [[Daniel J. Boorstin]], pisac, istoričar († [[2004]])
* [[6. 10.]] - [[Thor Heyerdahl]], norveški pomorski istraživač († [[2002]].)
* [[7. 10.]] - [[Mihailo Lalić]], književnik i akademik († [[1992]])
* [[14. 10.]] - [[József Ács (slikar)]] († [[1990]])
* [[15. 10.]] - [[Mohammed Zahir Shah]], poslednji kralj Afganistana († [[2007]])
* [[16. 10.]] - [[Jovan Gligorijević]], operski pevač († [[1979]])
* [[17. 10.]] - [[Jerry Siegel]], strip-crtač († [[1996]])
* [[26. 10.]] - [[Jackie Coogan]], glumac († [[1984]])
* [[28. 10.]] - [[Jonas Salk]], virolog († [[1995]])
* [[9. 11.]] - [[Hedy Lamarr]] (Hedwig Kiesler), glumica († [[2000]])
* [[15. 11.]] - [[Petar Drapšin]], general, narodni heroj († [[1945]])
* [[25. 11.]] - [[Joe DiMaggio]], igrač bejzbola († [[1999]])
* [[2. 12.]] - Bratislav [[Bata Miladinović]], rukovodilac Dečije i omladinske dramske grupe Radio Beograda († [[1997]])
* [[9. 12.]] - [[Ljubica Sokić]] - Cuca, srpska slikarka († [[2009]])
* [[10. 12.]] - [[Dorothy Lamour]] (Mary Slaton), glumica († [[1996]])
* [[21. 12.]]. - [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar naive († [[1992]].)
* 21. 12. - [[Gunnar Lundén-Welden]], švedski kompozitor
* [[24. 12.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački pisac († [[2007]].)
* [[26. 12.]] - [[Richard Widmark]], američki glumac († [[2008]].)

=== Kroz godinu ===
* [[Žikica Jovanović Španac]], narodni heroj († [[1942]])
* [[Sergej Kraigher]], predsednik Predsedništva SFRJ († [[2001]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1914.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[12. 3.]] - [[George Westinghouse]], inženjer i preduzetnik (* [[1846]])
* [[17. 3.]] - [[Antun Gustav Matoš]], hrvatski pisac i novinar (* [[1873]].)
* [[19. 3.]] - [[Giuseppe Mercalli]], vulkanolog (* [[1850]])
* [[7. 4.]] - [[Đorđe Popović-Daničar]], srpski književnik i publicista (* [[1832]])
* [[18. 4.]] - [[Dragutin Franasović]], srpski general i ministar (* [[1842]])
* [[26. 4.]] - [[Juraj Posilović]], zagrebački nadbiskup (* [[1834]])
* 26. 4. - [[Eduard Suess]], geolog (* [[1831]])
* [[15. 5.]] - [[Jovan Skerlić]], srpski književni kritičar (*[[1877]])
* [[18. 5.]] - [[Oskar Vojnić]], svjetski putnik (* [[1864]])
* [[8. 6.]] - [[Tadija Smičiklas]], povjesničar i političar (* [[1843]])
* [[21. 6.]] - [[Bertha von Suttner]], pacifistkinja, nobelovka (* [[1843]])
* [[28. 6.]] - Sarajevski atentat:
** [[Franz Ferdinand]], austrijski nadvojvoda (* [[1863]]) i njegova supruga
** [[Sofija Chotek|Sofija]] (* [[1868]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[10. 7.]] - [[Nikolaj Hartvig]], ruski poslanik u Beogradu (* [[1857]])
* [[31. 7.]] - [[Jean Jaurès]] (ubijen), socijalista i pacifista (* [[1859]])
* [[5. 8.]] - [[Stanislav Sondermajer]], srpski borac (* [[1897]])
* [[20. 8.]] - [[Pio X.]], papa (* [[1835]])
* [[1. 9.]] - [[Vladislav F. Ribnikar]], pokretač &quot;Politike&quot; (* [[1871]])
* [[24. 9.]] - [[Dimitrije T. Leko]], arhitekta (* [[1863]])
* [[26. 9.]] - [[August Macke]], slikar (* [[1887]])
* [[28. 9.]] - [[Stevan Stojanović Mokranjac]], srpski kompozitor (* [[1856]])
* [[10. 10.]] - [[Carol I (Rumunija)|Carol I]], kralj Rumuna (* [[1839]])
* [[12. 10.]] - [[Ferdo Ćus]], kipar (* [[1891]])
* [[26. 10.]] - [[Fran Galović]], književnik (* [[1887]])
* [[20. 11.]] - [[Dimitrije Tucović]], srpski političar i publicista (* [[1881]])
* [[25. 11.]] - [[Davorin Jenko]], kompozitor i dirigent (* [[1835]])
* [[8. 12.]] - [[Maximilian von Spee]], nemački admiral (* [[1861]])
* [[15. 12.]] - [[Ema Boić]], hrvatska glumica (* [[1883]])
* [[16. 12.]] - [[Ivan Zajc]], hrvatski skladatelj i dirigent (* [[1832]].)
* [[27. 12.]] - [[Pero Budmani]], jezikoslovac i leksikograf (* [[1835]])

== Dani sećanja ==

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Max von Laue]] (otkriće [[Difrakcija|difrakcije]] X-zraka na kristalima)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodore William Richards]] (precizno određenje [[Relativna atomska masa|atomske težine]] velikog broja hemijskih elemenata)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert Bárány]] (rad na fiziologiji i patologiji [[vestibularni aparat|vestibularnog aparata]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: nije dodeljena
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodeljena

== Literatura/Spoljne veze ==
* [https://www.znaci.org/00001/138_3.pdf Proklamacije zaraćenih strana u svetlu jugoslovenske ideje], Jugoslavija 1918-1988, tematska zbirka dokumenata.
* [https://www.znaci.org/00001/138_4.pdf Ratni ciljevi Srbije, Niška deklaracija], ibid.

== Reference ==
{{reference}}

----
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;
{{commonscat|1914}}

[[Kategorija:1910-e]]
[[Kategorija:20. vijek|14]]

[[nv:1901 – 1950]]</text>
      <sha1>t5tm8d4sivrbkommlfjuwgu7fob03ua</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1916.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11926</id>
    <revision>
      <id>42680056</id>
      <parentid>42556139</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42680056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40148" sha1="f9atvb54it0lydr2bgbca5feoiniwpd" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1916}}
Godina '''1916''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u subotu]] po gregorijanskom, odn. [[prijestupna godina koja počinje u petak]] po 13 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1916''': &lt;br /&gt; [[1916#Januar/Siječanj|1]] • [[1916#Februar/Veljača|2]] • [[1916#Mart/Ožujak|3]] • [[1916#April/Travanj|4]] • [[1916#Maj/Svibanj|5]] • [[1916#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1916#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1916#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1916#Septembar/Rujan|9]] • [[1916#Oktobar/Listopad|10]] • [[1916#Novembar/Studeni|11]] • [[1916#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1916#Rođenja|Rođenja]] • [[1916#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Austrougarska]] naredba o Vojnom generalnom guvernmanu u Srbiji (zapadna Srbija i Šumadija); prvi guverner od 3. 1. gen. grof [[Ivan Salis Seewis|Johann von Salis-Seewis]].
* 1. 1. - [[Kamerunska kampanja]]: britansko-francuske snage zauzimaju [[Jaunde]] u [[Nemački Kamerun|Nemačkom Kamerunu]], do februara pada čitava kolonija.
* [[3. 1.]] - [[Lazar Mijušković]] novi predsednik vlade [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] - &quot;borba po svaku cijenu&quot;.
* [[6. 1.]] - U Medovskom zalivu, Albanija, potonuo italijanski brod &quot;Brindizi&quot; sa dobrovoljcima iz Severne Amerike, od 520 vojnika preživelo 164&lt;ref&gt;Drašković, Mišo. [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_1_svj_ratu/stradanje_crnogorskih_dobrovoljaca_na_badnji_dan1916.htm Stradanje crnogorskih dobrovoljaca na Badnji dan 1916], montenegrina.net&lt;/ref&gt;; istog dana kreću prvi transporti iz Medove i Drača u [[Bizerta|Bizertu]] u Tunisu.
* 6. 1. - &quot;Masakr kraj Derviške njive&quot; - Bugarski okupator ubio 103 najuglednija meštanina [[Poreče]]a u Manastirecu kod [[Makedonski Brod|Makedonskog Broda]]&lt;ref&gt;Stančić, Mladen (31. maj 2015.). [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:550714-Manastirec-zlocin-koji-traje-i-danas Manastirec, zločin koji traje i danas]. novosti.rs (pristup. 20.12.2015.)&lt;/ref&gt;.
* [[7. 1.]] - [[Mojkovačka bitka]] - crnogorska vojska brani odstupnicu srpske.
* [[8. 1.]] - Francuzi i Britanci odlučili da prebace Srbe na [[Krf]], francuske trupe se iskrcale tamo tri dana kasnije (ili 16.?), ne tražeći dozvolu od grčke vlade.
* 8. 1. - Brod ''SS Citta Di Palermo'' sa komonveltskim vojnicima za Solunski front naleteo na minu blizu Brindizija.
* [[9. 1.]] - [[Galipoljska operacija]] okončana evakuacijom poslednjih britanskih vojnika.
* [[13. 1.]] - Dva dana nakon [[Lovćen]]a, AU trupe ovladale i [[Cetinje]]m - kralj, vlada i Vrhovna komanda u Podgorici.
* [[14. 1.]] - Olujna poplava [[Zuiderzee]]a u Holandiji.
* [[16. 1.]] - Crnogorska vlada prihvatila kapitulaciju, mada vojska tome nije sklona; AU trupe zaustavljene u bici između Cetinja i Podgorice.
* 16. 1. - Norveški grad [[Bergen]] stradao u požaru.
* [[18. 1.]] - [[Jadransko bojište u Prvom svjetskom ratu|Jadransko bojište]]: podmornica [[SM U-11 (Austro-Ugarska)|SM U-11]] zarobila italijanski bolnički brod ''[[Ferdinando Palasciano (bolnički brod)|Ferdinando Palasciano]]'' kod [[Šenđin]]a (San Đovani di Medua).
* 18. 1. - Sastanak nemačkog i bugarskog vladara, [[Wilhelm II|Wilhelma II]] i [[Ferdinand I od Bugarske|Ferdinanda I]] u Nišu ([[:File:FerdinandOfBulgariaAndKaiserWilhelmII.jpg|vidi sliku]])
* [[19. 1.]] - Prve srpske jedinice stižu na [[Krf]] (transportovanje ide sporo).
* 19. 1. - Kralj [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola]] napustio Crnu Goru, vojska raspuštena dva dana kasnije, deo se povukao u Albaniju.
* [[20. 1.]] - [[Boris Štjurmer]], blizak carici i Raspućinu, novi je predsednik ruske vlade (do novembra), kasnije uzima i resore unutrašnjih odn. spoljnih poslova.
* [[23. 1.]] - AU snage u Skadru, srpske trupe idu ka Draču i Valoni.
* 23 - [[24. 1.]] - U mestu [[Browning, Montana]] temperatura za jedan dan pala sa +7&amp;nbsp;°C na -49&amp;nbsp;°C.
* [[24. 1.]] - ''Brushaber v. Union Pacific Railroad'': Vrhovni sud SAD podržao [[porez na dohodak]].
* [[23. 1.]] - [[23. 3.]] - U &quot;[[Plava grobnica|Plavu grobnicu]]&quot; u Krfskom kanalu spušteno 4.847 srpskih vojnika i oficira.
* [[25. 1.]] - Potpisano primirje u Crnoj Gori (tj. njena kapitulacija).
* [[29. 1.]] - Cepelin LZ 79 bacio bombe na Pariz.
* 16. 1. - Francuski gen. [[Maurice Sarrail]] dobio komandu na Solunskom frontu (do decembra 1917).

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cekajuci ukrcavanje.jpg|Srpska vojska na albanskoj obali
Datoteka:Ukrcavanje 1916.jpg|Evakuacija iz Albanije
Datoteka:Vido fév 1916 serbes abandonnés dans les broussailles.jpg|Vido, ostrvo smrti
Datoteka:Српска војска на Крфу.JPG|Na Krfu
&lt;/gallery&gt;

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Douaumontfort.jpg|mini|[[Verdunska bitka]]: [[Fort Douaumont]]]]
* [[februar]] - Kriza između AU i Bugarske oko razgraničenja okupacionih zona u Srbiji (npr. austrougarski vojnici isterani iz [[Kačanik]]a).
* [[8. 2.]] - Nemačka podmornica potopila francuski [[oklopni krstaš]] ''Amiral Charner'' kod Bejruta.
* [[10. 2.]] - U Beogradu otvorena prva AU osnovna škola (ćirilica dozvoljena samo u verskom delu nastave).
* [[13. 2.]] - U Parizu osnovano [[Čehoslovačko narodno vijeće]], predsjednik [[Tomáš Garrigue Masaryk]].
* [[14. 2.]] - Austrougarska eskadrila [[Rudolf Szepessy-Sokoll|Rudolfa Szepessy-Sokolla]] bombardovala [[Milano]], Italijani uzvraćaju bombardovanjem Ljubljane.
* [[15. 2.]] - Rok za oduzimanje udžbenika i učila na srpskom jeziku u bugarskoj zoni (u maju i sve ostale knjige, slike i mape)&lt;ref&gt;Istorija s. n., str. 153&lt;/ref&gt;.
* [[16. 2.]] - [[Kavkaska kampanja]]: [[Bitka za Erzurum]] se okončava ruskim zauzećem [[Erzurum|grada]].
* [[21. 2.]] - [[Verdunska bitka]] započinje [[Njemačko Carstvo|njemačkim]] napadom na [[Francuska|francuske]] položaje kod [[Verdun]]a. Bitka traje do decembra, jedna je od najdužih i najkrvavijih u ljudskoj historiji. Neke nemačke jedinice su pre bitke dobile prve čelične šlemove (''[[Stahlhelm]]'').
* [[26. 2.]] - Prvi vojni generalni guverner u Crnoj Gori je gen. [[Viktor Weber von Webenau]].
* [[27. 2.]] - Austrougari zauzeli [[Drač]].
* [[28. 2.]] - Glavnina srpske vojske prebačena na [[Krf]] i u tunisku [[Bizerta|Bizertu]].
* [[29. 2.]] - Arthur Hale patentirao u SAD cestovnu petlju u obliku deteline (sa četiri lista).

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - U Ujedinjenom Kraljevstvu stupio na snagu Zakon o vojnoj službi (''Military Service Act'') kojim je prvi put uvedena regrutacija, uz neka izuzeća.
* 2. 3. - Ivan Stojanović, upravnik vojne pošte u Baru, tokom povlačenja srpske vojske poneo sa sobom pakete zatečenu pošte na Krf, koja je na kraju uručena adresantima - za ovaj podvig je postavljen za upravnika Vojne pošte Timočke divizije na Solunskom frontu.
* [[5. 3.]] - Španski putnički brod ''[[Príncipe de Asturias (parobrod)|Príncipe de Asturias]]'' se nasukao kod Brazila, poginulo 445 ljudi.
* [[7. 3.]] - Zaplovio prvi srpski ratni brod &quot;Srbija&quot; (sa Krfa za Solun).
* 7. 3. - U Minhenu osnovan [[BMW]].
* [[9. 3.]] - [[Pancho Villa]] poslao vojnike na teritoriju SAD, [[Prepad na Columbus|delimično spaljen]] grad [[Columbus, New Mexico]]. Nakon ovoga dolazi do neuspešne [[Ekspedicija protiv Pancha Ville|ekspedicije protiv Pancha Ville]] na čelu sa generalom [[John J. Pershing|Pershingom]].
* 9. 3. - Nemačka objavljuje rat Portugalu nakon što je ovaj internirao 36 nemačkih i austrougarskih brodova.
* [[9. 3.|9]] - [[15. 3.]] - [[Peta bitka na Soči]] je italijanska ofanziva protiv Austrougarske, diverzija za Verden.
* [[11. 3.]] - Počelo prebacivanje srpskih vojnika sa Krfa na [[Solunski front]], uglavnom francuskim brodovima, traje do maja.
* {{circa}} [[12. 3.]] - U lavini na prevoju [[Vršič]] stradalo 110 ratnih zarobljenika i 7 čuvara, preostali ruski zarobljenici su do novembra podigli [[Ruska kapelica na Vršiču|kapelicu]]. 
* [[mart]] - U Srbiji je glad.
* mart - [[Persijska kampanja]]: ruske snage gen. [[Nikolaj Baratov|Baratova]] zauzele [[Kermanšah]] (3.) i [[Isfahan]] (19.); britanski oficir [[Percy Sykes]] je istog meseca stigao na jug Persije.
* [[18. 3.]] - april - [[Bitka na jezeru Narač]], potpuno neuspešna ruska ofanziva protiv Nemaca, diverzija za Verden.
* [[20. 3.]] - [[Albert Einstein]] objavio članak &quot;Osnovi [[Opšta teorija relativnosti|Opšte teorije relativnosti]]&quot;.
* [[22. 3.]] - Kina je opet republika jer je [[Yuan Shikai]] abdicirao nakon svega 83 dana zbog [[Rat nacionalne zaštite|građanskog rata]] (vojni lideri južnih provincija su se otcepili).
* [[24. 3.]] - Nemci teško oštetili feribot ''[[SS Sussex]]'' u La Manšu, u maju će dati &quot;''Sussex''-ovo obećanje&quot; kojim su ograničili podmorničko ratovanje (do januara 1917).

=== April/Travanj ===

[[Datoteka:Douaumont Ossuary cemetery.JPG|mini|Groblje [[Douaumontska kosturnica|Douaumontske kosturnice]]]]
* [[1. 4.]] - Austrijsko-bugarski ugovor o demarkacionoj liniji - AU pripada Elbasan i Đakovica, Bugarskoj Prizren i Priština.
* [[5. 4.]] - Cela srpska konjička divizija prebačena na Krf, čime je evakuacija iz Albanije konačno završena.
* [[11. 4.]] - Ruska brigada stigla u Marsej posle dvomesečnog putovanja iz Moskve.
* [[11. 4.|11]] - [[15. 4.]] - [[Sinajsko-palestinska kampanja]]: napad na Džifdžafu, britanske snage uništavaju izvore vode na Sinaju, još jedna takva operacija u junu.
* [[14. 4.]] - Bugarska država prešla na [[gregorijanski kalendar]] (31-om martu sledi 14. april).
* [[15. 4.]] - Rusi zauzeli [[Trabzon]] (Trapezunt).
* [[april]] - U Rusiji osnovana [[Srpski dobrovoljački korpus (Prvi svetski rat)|Prva srpska dobrovoljačka divizija]].
* april - William J. Newton i Morris Goldberg patentirali [[prekidač za svetlo]].
* [[16. 4.]] - Veleizdajnički proces u Banjaluci: 16 Srba osuđeno na smrt (pomilovani zalaganjem španskog kralja [[Alfonso XIII|Alfonsa XIII]]).
* [[22. 4.]] - Kineski parobrod [[SS Hsin-Yu]] potonuo sa preko 1.000 utopljenih.
* [[24.4.|24]] - [[30. 4.]] - [[Uskršnji ustanak]] u Dablinu, irski republikanci zauzeli zgradu glavne pošte i proglasili nezavisnost, britanska vojska ih ubrzo nadvladala ali represalije dovode do borbe za nezavisnost.
* [[24. 4.]] - [[Bombardiranje Yarmoutha i Lowestofta]]: njemačka flota bombardira engleske luke kako bi namamila brodove - bez uspjeha.
* [[24. 4.]] - [[10. 5.]] - [[Putovanje &quot;Jamesa Cairda&quot;]]: [[Ernest Shackleton]] sa drugovima prešao 1.500 kilometara čamcem po južnom Atlantiku kako bi spasao članove [[Imperijalna transantarktička ekspedicija|transantarktičke ekspedicije]].
* 27. i 29. 4. - [[Gasni napadi kod Hullucha]]: Nemci napali Britance oblakom gasa, prvi put uspešno, drugi put im se vratio u lice.
* [[29. 4.]] - [[Mesopotamska kampanja]]: [[Opsada Kuta]] u južno-centralnom Iraku okončana britanskom predajom.
* [[30. 4.]] - Njemačka i Austrougarska uvele [[ljetno računanje vremena]]: subota 23:00 postaje nedelja 00:00 (do subote 1. listopada kad 01:00 postaje 00:00). Ljetno računanje postoji i 1917. i '18.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:HMS Queen Mary Jutland.jpg|mini|[[Jutlandska bitka]]]]
* [[1. 5.]] - [[Karl Liebknecht]] uhapšen zbog učešća na antiratnim demonstracijama, biće osuđen na robiju za veleizdaju.
* [[2. 5.]] - Vijetnamski mandarin [[Trần Cao Vân]] pokušava da digne ustanak protiv Francuza sa mladim carem [[Duy Tân]]om - Tran je pogubljen a car zbačen i izgnan.
* [[4. 5.]] - Najveća industrijska preduzeća, trgovine i banke u Srbiji stavljene pod kontrolu okupacionog Guvernmana.
* [[6. 5.]] - [[Dan mučenika (Liban i Sirija)]]: po naređenju [[Džemal-paša|Džemal-paše]] obešeni arapski nacionalisti, 7-orica u Damasku i 13-orica u Bejrutu.
* [[11. 5.|11]] - [[16. 5.]] - Neredi zbog hrane u Beču&lt;ref name=&quot;Healy2004&quot;&gt;{{citation|author=Maureen Healy|title=Vienna and the Fall of the Habsburg Empire: Total War and Everyday Life in World War I|url=http://books.google.com/books?id=r2UXfqz0mgoC&amp;pg=PA82|date=27 May 2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-83124-6|pages=82–}}&lt;/ref&gt;.
* [[12. 5.]] - [[Andrija Radović]] na čelu izbegličke crnogorske vlade u Francuskoj.
* [[15. 5.]] - [[10. 6.]] - [[Bitka kod Asijaga]]: iznenadna austrougarska ofanziva u Trentinu, značajan početni uspeh.
* 15. 5. - U mestu [[Waco, Texas]] linčovan crni tinejdžer [[Jesse Washington]].
* [[16. 5.]] - Zaključen tajni [[Sykes–Picotov sporazum]] o sferama uticaja Britanije i Francuske na Bliskom istoku.
* 16. 5. - Počinje [[Američka okupacija Dominikanske Republike (1916-24)]].
* [[26. 5.]] - Grčka rojalistička vlada predaje [[Fort Rupel]] nemačko-bugarskim snagama.
* [[31. 5.]] - [[Jutlandska bitka]] između [[UK|britanske]] i [[Njemačko Carstvo|njemačke]] flote je posljednji veliki pomorski okršaj u prvom svjetskom ratu. Završila je taktički neodlučno, ali su njome Britanci potvrdili nadmoć na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Brusilov offensive.jpg|mini|180px|[[Brusilovljeva ofanziva]]]]
* [[1. 6.]] - [[Louis Brandeis]] postaje sudija [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnog suda SAD]].
* [[5. 6.]] - [[Oklopni krstaš]] ''[[HMS Hampshire (1903)|HMS Hampshire]]'' naleteo na minu i potonuo zajedno sa [[Horatio Herbert Kitchener|lordom Kitchenerom]].
* [[4. 6.]] - [[20. 9.]] - [[Brusilovljeva ofanziva]] nanosi razoran udarac austrougarskoj vojsci koju spašava Nemačka.
* [[6. 6.]] - Umro predsednik Kine [[Yuan Shikai]], zemlja je u anarhiji.
* [[7. 6.]] - [[Bitka na Monte Meleti]] u Trentinu, istakao se [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment]].
* [[10. 6.]] - [[Datoteka:Flag of Hejaz (1917).svg|25px|border]] Počinje [[Arapski ustanak (1916-18)|Arapski ustanak]] protiv Osmanlija. [[Husein bin Ali, šerif Meke]] se proglasio za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]] i svih Arapa.
* [[15. 6.]] - Brigadir [[Radomir Vešović]] u Crnoj Gori ubio oficira straže koja ga je uhapsila i pobegao u planinu - slede okupatorske represalije.
* [[21. 6.]] - Grčki kralj zamenjuje premijera zbog savezničkog ultimatuma.
* [[jun]] - [[jul]] - Srpska vojska zaposela položaje od [[Kožuf]]a do [[Lerin]]a.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Going over the top 01.jpg|mini|[[Bitka na Sommi]]]]
* [[1. 7.|1]] - [[12. 7.]] - [[Napadi ajkula na Jersey Shoreu (1916)|Napadi ajkula na Jersey Shoreu]]: četvoro smrtno stradalo (inspiracija za roman &quot;Ralje&quot;).
* [[1. 7.]] - [[18. 11.]] - [[Bitka na Sommi]]. Britanci imaju 19.240 mrtvih prvog dana. Neveliko napredovanje saveznika po cenu preko 600.000 izbačenih iz stroja. Britanci prvi put koriste [[tenk]]ove.
* [[2. 7.]] - [[Bitka kod Erzindžana]]: Turci neuspešno pokušali povratiti Trabzon.
* [[4. 7.]] - U Rusiji počinje [[Srednjeazijski ustanak (1916)|Srednjeazijski ustanak]], čiji je povod ukaz o radnoj obavezi blizu fronta - gušenje traje do sledećeg januara (kirgiski deo je nazvan [[Urkun]] - &quot;egzodus&quot;).
* [[5. 7.]] - U Beogradu zabeleženo 40,2 stepena.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A/1923/07/19?fullscreen#page/4/mode/1up &quot;Politika&quot;, 19. jul 1923, str. 4]&lt;/ref&gt;
* [[14. 7.]] - [[3. 9.]] - [[Bitka kod šume Delville]] je britanska pobeda u Francuskoj.
* jul - Grčka kraljevska letnja palata stradala u požaru.
* [[15. 7.]] - [[William Boeing]] osnovao ''Pacific Aero Products Co.'', kasniji ''[[Boeing]]''.
* 19 - [[20. 7.]] - [[Bitka kod Fromellesa]] je debi australijskih snaga na Zapadnom frontu: napad odbijen uz velike žrtve.
* [[22. 7.]] - Bomba na Dan spremnosti u San Francisku, poginulo 10 učesnika parade.
* [[26. 7.]]? - Novi AU guverner u Srbiji je baron [[Adolf von Rhemen zu Barensfeld]] (do kraja rata).
* [[30. 7.]] - Eksplozija Black Tom: nemački agenti uništili skladište municije u [[Jersey City, New Jersey|Jersey Cityju]].

* [[leto]] - Austrougari u [[Brus]]u obesili Sibina Jeličića i još sedmoricu pod optužbom da su spremali ustanak; [[Kosta Vojinović]] (Vojnović) otišao u planinu.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Philips' large scale battle front map of Europe showing the allies' iron ring (5008353).jpg|mini|Situacija u Evropi, avgust 1916]]
[[Datoteka:CampañaRumanaSeptiembreNoviembre1916Enero1917.svg|mini|[[Rumunija u Prvom svetskom ratu|Rumunski front]] (novembar - decembar)]]
* 2/[[3. 8.]] - U luci Taranto eksplodirao i potonuo italijanski bojni brod ''[[Leonardo da Vinci (bojni brod)|Leonardo da Vinci]]'' - okrivljeni austrougarski saboteri, što nije sigurno.
* [[4. 8.]] - Potpisan ugovor po kome Danska prodaje svoje [[Američki Djevičanski otoci|Djevičanske otoke]] SAD za 25 milijuna dolara (izvršeno sljedećeg ožujka).
* [[5. 8.]] - [[Bitka kod Romanija]]: Centralne sile definitivno odbijene od [[Suecki kanal|Sueckog kanala]].
* [[6. 8.|6]] - [[17. 8.]] - [[Šesta bitka na Soči]]: italijanska ofanziva zauzima [[Gorica|Goricu]] 8-og.
* [[9. 8.]] - Poterni AU odred se sukobio sa jednom četom između Andrijevice i Gusinja (slede i okršaji kod Murina i u Gornjim Kučima).
* 9. 8. - Duga [[Bitliska bitka]] se okončava rusko-jermenskim zauzećem [[Bitlis]]a.
* [[9. 8.|9]] - [[18. 8.]] - [[Bitka kod Dojrana (1916)|Bitka kod Dojrana]], bugarski uspeh na solunskom frontu, prva bitka bugarske &quot;[[Dojranska epopeja|Dojranske epopeje]]&quot;.
* [[17. 8.]] - [[Strumska operacija]]: bugarski napad na [[Solunski front|Solunskom frontu]] (preduhitren napad saveznika 20-tog i ulazak Rumunije u rat). Rojalistička grčka vlada ne pruža otpor, Bugari će zauzeti [[Kavala|Kavalu]], [[Drama, Grčka|Dramu]] i [[Ser]]. Saveznici prete da će postaviti srpskog prefekta u Solunu.
* 17. 8. - Rumunija sklapa sporazum sa Antantom: za ulazak u rat dobiće Erdelj, Bukovinu i Banat.
* [[18. 8.]] - Memorandum premijera Radovića - predlaže kralju Nikoli da abdicira u korist regenta Aleksandra.
* [[27. 8.]] - [[Kraljevina Rumunija]] ulazi u rat na strani Antante [[Bitka za Transilvaniju|napadom na Austrougarsku]] u Transilvaniji - zauzimaju [[Brašov]] 30-tog.
* [[28. 8.]] - Italija objavljuje rat Nemačkoj.
* [[29. 8.]] - [[Paul von Hindenburg]] postaje načelnik nemačkog Generalštaba, zamenik je [[Erich Ludendorff]].
* 29. 8. - U SAD donesen Zakon o autonomiji [[Insularna vlada Filipina|Filipina]] koji se obavezuje na nezavisnost te zemlje.
* [[30. 8.]] - Uspešna pobuna oficira sklonih [[Elefterios Venizelos|Venizelosu]] u Solunu.
* [[avgust]] - [[oktobar]] - Novi talas internacija iz Srbije nakon ulaska Rumunije u rat.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Sv. Petar na Kajmakčalan.jpg|mini|Kapela na [[Kajmakčalan]]u]]
* [[1. 9.]] - Bugarska objavljuje rat Rumuniji, sledeće noći bugarsko-nemačke snage napadaju Rumuniju u [[Dobrudža|Dobrudži]] - [[Tutrakanska bitka|zauzimaju Tutrakan]] 6-og.
* 1. 9. - U okupiranoj Srbiji se zavode tri dana nedeljno bez mesa, u novembru će beogradskom građanstvu biti naređeno da gaji povrće.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/05/01?pageIndex=00021 &quot;Politika&quot;, 1-4. maj 1937]&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - [[Leefe Robinson]] oborio nemački vazdušni brod iznad Engleske.
* [[5. 9.]] - Premijera [[D. W. Griffith|Griffithovog]] filma ''[[Intolerance (film)|Intolerance]]''.
* [[septembar]] - Sukob jedne čete kod [[Kragujevac|Kragujevca]] sa austrougarskom vojskom.
* [[10. 9.]] (28. 8. po j.k.) - Na [[Krf]]u se sastala [[Narodna skupština na Krfu 1916.|srpska Narodna skupština]].
* [[11. 9.]] - Grčke snage u [[Kavala|Kavali]] se predale Bugarima bez borbe.
* 11. 9. - Na regenta [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]] navodno pokušan atentat kod Ostrove (→ [[Solunski proces]]).
* [[12. 9.]] - Počinje [[Bitoljska ofanziva]] saveznika na Solunskom frontu.
* [[13. 9.]] - Slonica [[Mary (slon)|Mary]] obešena u [[Erwin, Tennessee]] nakon što je ubila nestručnog vodiča.
* [[14.9.|14]] - [[17. 9.]] - [[Gorničevska bitka]]: kontraofanziva saveznika (1. srpska armija) na Solunskom frontu - neprijatelj potisnut, prvi uspeh reorganizovane srpske vojske.
* [[14.9.|12]] - [[30. 9.]] - [[Bitka na Kajmakčalanu]], osvojen vrh uz velike gubitke srpske vojske.
* [[15. 9.]] - [[Bitka kod Dobrog Polja]], saveznička pobeda.
* [[20. 9.]] - Uredba o vojnom telegrafu - veza postaje samostalan rod Srpske vojske (danas Dan roda veze Vojske Srbije).
* [[27. 9.]] - Zbačen etiopski car [[Jasu V]], nasleđuje tetka [[Zaudita I]] (do [[1930]]).
* [[28. 9.]] - [[Kosta Pećanac]] se spustio avionom u kosaničkom srezu.
* [[30. 9.]] - Srpsko-francusko [[bombardovanje Sofije 30. septembra 1916|bombardovanje Sofije]] sa dva aviona - oba pilota zarobljena.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Triumvirate.jpg|mini|&quot;Trijumvirat&quot;: [[Elefterios Venizelos]] na čelu solunske vlade]]
* [[4. 10.]] - Francuski brod ''[[SS Gallia|Gallia]]'' potopljen na putu za Solun, između Sardinije i Tunisa - od 2.350 ljudi na brodu, ukljućujući 350 srpskih vojnika, stradalo je oko 600.&lt;ref&gt;&quot;Desetogodišnji pomen potopljenima na Galiji&quot;, Politika 10. okt. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[5. 10.]] - [[19. 11.]] - [[Bitka na Crnoj reci]].
* [[11. 10.]] - [[Elefterios Venizelos]] uspostavlja [[Privremena vlada nacionalne odbrane (Grčka)|Privremenu vladu nacionalne odbrane]] u Solunu, naklonjenu Saveznicima (u junu 1917. biće proširena na celu zemlju).
* [[12. 10.]] - [[Hipólito Yrigoyen]], zvani &quot;Otac sirotinje&quot;, započinje prvi mandat [[Argentina|argentinskog]] predsednika (vl. 1916-22 i 1928-30).
* [[14. 10.]] - Uspostavljeni diplomatski odnosi između [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Španija|Španije]].
* [[16. 10.]] - [[Margaret Sanger]] otvorila u Bruklinu prvu kliniku za kontrolu rađanja u SAD, ubrzo će biti uhapšena.
* [[18. 10.]] - Otvaranjem mosta preko [[Amur]]a u [[Habarovsk]]u kompletirana [[Transsibirska željeznica]].
* [[21. 10.]] - [[Cislajtanija|Austrijski]] premijer [[Karl Stürgkh]] ubijen od strane socijaliste [[Friedrich Adler (političar)|Friedricha Adlera]]; novi predsednik vlade [[Ernest von Koerber]] (do decembra).
* [[22. 10.]] - Tokom Druge bitke kod Kobadina, [[August von Mackensen]] zauzeo [[Constanţa|Constanţu]] u Dobrudži.
* [[23. 10.]] - Prvi susret [[T. E. Lawrence]]a (&quot;Lorensa od Arabije&quot;) i šerifovića [[Fejsal I (Irak)|Fejsala]].
* [[24. 10.]] - Francuska vojska povratila [[Fort Douaumont]] kod Verduna.
* [[25. 10.]] - Rumunske snage na transilvanskom frontu se usled kontraofanzive Centralnih sila vratile na početne položaje.
* [[27. 10.]] - [[Etiopsko carstvo|Etiopija]]: u [[Bitka kod Segalea|Bitci kod Segalea]] razbijene snage lojalne zbačenom caru Jasuu.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:FranzJosephTotenbett.jpg|mini|† [[Franjo Josip I]]]]
* 1. 11. - [[Pavel Miljukov]] održao u Carskoj dumi govor &quot;Glupost ili izdaja?&quot; za koji se misli da je pokrenuo lanac događaja ka [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]].
* [[3. 11.]] - [[Katar]] postaje britanski protektorat (do [[1971]]).
* [[5. 11.]] - [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px|border]] [[Akt od 5. novembra|Aktom dvojice careva]] proglašena [[Kraljevina Poljska (1916–18)|Kraljevina Poljska]] kao nemačka marionetska država.
* [[6. 11.]] - U Mediteranu torpedovan putnički brod ''[[RMS Arabia]]'', 11 poginulih.
* [[7. 11.]] - [[Woodrow Wilson]] tijesno reizabran za [[Predsjednik SAD|predsjednika SAD]]. [[Jeannette Rankin]] je prva žena izabrana u Predstavnički dom SAD.
* [[18. 11.]] - Okončava se [[Bitka na Sommi]], preko milion izbačenih iz stroja.
* [[19. 11.]] - [[Bitka na Crnoj reci]]: oslobođen [[Bitolj]] - front stabilizovan severnije, sledi skoro dve godine rovovskog rata.
* 19. 11. - Osnovana filmska korporacija ''[[Goldwyn Pictures]]''.
* [[21. 11.]] - Umro austrougarski car i kralj [[Franjo Josip I]], vladar od [[1848]] - nasljeđuje [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] (do 1918).
* 21. 11. - Bolnički brod ''[[HMHS Britannic]]'' potonuo u Egeju nakon nailaska na minu, velika većina putnika spasena.
* [[23. 11.]] - [[Rumunija u Prvom svetskom ratu|Rumunija]]: nemačke snage na jugu prelaze preko Dunava kod [[Svištov]]a, na severu se narednih dana probijaju i kroz Karpate.
* [[29. 11.]] - [[Vojin Popović]], Vojvoda Vuk, poginuo na Gruništu; njegov odred je rasformiran jer je pao sa 2.600 na 450 ljudi.&lt;ref&gt;Vreme, 29. nov. 1939, str. 7&lt;/ref&gt;

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Austro-Hungarian cavalry entering Bucharest, 6 December 1916.jpg|mini|Austrougari u Bukureštu]]
* decembar - U Nemačkoj počinje &quot;Zima [[Hibridna repa|repe]]&quot; (''Steckrübenwinter''), gladna zima bez mesa i krompira.
* decembar - [[Persijska kampanja]]: ruske snage gen. [[Nikolaj Baratov|Baratova]] zauzele [[Qom]] i [[Hamadan]].
* [[1. 12.]] (18. 11. po j.k.) - ''[[Noemvriana]]'': Saveznici iskrcali trupe u Pireju, sledi okršaj sa pristalicama kralja [[Konstantin I (Grčka)|Konstantina I]] za Atinu.
* [[2. 12.]] - Saveznici se povlače iz Atine, zvanično priznaju Venizelosovu solunsku vladu, a njegove pristalice u Atini su izložene pogromu.
* [[5. 12.]] - Britanski premijer [[H. H. Asquith]] daje ostavku, nasleđuje ga [[David Lloyd George]] (do [[1922]]), takođe liberal.
* [[6. 12.]] - Snage Centralnih sila ulaze u [[Bukurešt]].
[[Datoteka:PMLloydGeorge--nsillustratedwar03londuoft.jpg|mini|150px|[[David Lloyd George]]]]
* [[7. 12.]] - Venizelosova solunska vlada objavila rat Centralnim silama - kralj naredio njegovo hapšenje, atinski arhiepiskop ga pod pritiskom anatemisao.
* 11/[[12. 12.]] - Italijanski bojni brod ''[[Regina Margherita (bojni brod)|Regina Margherita]]'' naleteo na mine blizu Valone i potonuo, 675 poginulih, 270 preživelih.
* [[12. 12.]] - Nemačka ponuda mira, Saveznici odbijaju 30-tog.
* 12. 12. - General [[Joseph Joffre]] imenovan za &quot;vrhovnog generala&quot; francuskih armija a [[Robert Nivelle]] je vrhovni komandant armija Severa i Severoistoka - Joffre je 26-tog unapređen u maršala ali odlučuje da se povuče.
* [[13. 12.]] - Britanski general [[Frederick Stanley Maude]] započinje uspešnu ofanzivu u Mesopotamiji.
* 13. 12. - [[Italijanski front (Prvi svetski rat)|Italijanski front]]: veliki broj vojnika gine od lavina u [[Dolomiti]]ma.
* 15. 12. - Kod [[Blaževo|Blaževa]] na Kopaoniku Vojinovićeve komite napale austrougarsku patrolu od 9 ljudi, spasao se samo jedan.
* [[18. 12.]] - Okončana [[Verdunska bitka]], Francuzi sačuvali tvrđavu.
* [[20. 12.]] - [[Heinrich Clam-Martinic]] novi predsednik austrijske vlade (do sledećeg maja).
* [[21. 12.]] - Britanske imperijalne snage ušle u [[Ariš (grad)|Ariš]] na Sinaju.
* [[22. 12.]] - Prvi let britanskog lovca [[Sopwith Camel]].
* [[28. 12.]] - Uhapšeni [[Dragutin Dimitrijević Apis]] i još neki pripadnici udruženja &quot;[[Ujedinjenje ili smrt]]&quot;, optuženi za atentat na Aleksandra.
* 29. - 31. 12. - [[Lucknowski pakt]]: sporazum između [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] i [[Sveindijska muslimanska liga|Sveindijske muslimanske lige]].
* [[30. 12.]] - Ubijen [[Grigorij Raspućin]].
* 30. 12. - 4. 1. 1917 - Austrougarsko-bugarska operacija čišćenja okoline Blaževa (paljevine, streljanja) - prva u nizu brutalnih operacija.

=== Kroz godinu ===
* Umetnički pokret [[dadaizam]].
* &quot;Kurs generalne lingvistike&quot; [[Ferdinand de Saussure|Ferdinanda de Saussura]].
* U austrougarskom gradu [[Oświęcim|Aušvicu]]/Ošvjencimu podignut logor sa barakama za poljoprivredne radnike koji će biti iskorišćen u Drugom svetskom ratu.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1916.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Stjepan Stevo Filipović.jpg|mini|100px|[[Stjepan Filipović]]]]
* [[7. 1.]] - [[Elena Ceaușescu]], rumunska &quot;prva dama&quot; i političarka († [[1989]])
* [[10. 1.]] - [[Ratomir Dugonjić|Rato Dugonjić]], narodni heroj, predsjednik Predsjedništva SR BiH († [[1987]])
* [[12. 1.]] - [[P. W. Botha]], predsednik Južne Afrike († [[2006]])
* [[14. 1.]] - [[Vaso Miskin Crni]], narodni heroj († [[1945]])
* [[16. 1.]] - [[Veljko Mićunović]], narodni heroj, diplomata († [[1982]])
* [[20. 1.]] - Miloš Macura, direktor Saveznog zavoda za statistiku, akademik († [[2005]])
* [[22. 1.]] - [[Henri Dutilleux]], kompozitor († [[2013]])
* [[27. 1.]] - [[Stjepan Filipović]], narodni heroj († [[1942]])
* [[28. 1.]] - [[Nisim Albahari]], narodni heroj, društveno-politički radnik SRBiH i SFRJ († [[1992]])

* [[7. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski slikar († [[2010]])
* [[13. 2.]] - [[Rade Hamović]], narodni heroj, general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2009]])
* [[15. 2.]] - [[Drago Štajnberger]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj († [[1942]])
* [[18. 2.]] - [[Zija Dizdarević]], književnik († [[1942]])
* [[20. 2.]] - [[Mia Čorak Slavenska]], primabalerina († [[2002]])
* [[26. 2.]] - [[Jackie Gleason]], glumac, komičar († [[1987]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[1. 3.]] - [[Ratko Sarić]], glumac († [[1991]])
* [[3. 3.]] - [[Joža Vlahović]], narodni heroj († [[1941]])
* 3. 3. - [[Silvije Bombardelli]], dirigent, skladatelj († [[2002]])
* [[5. 3.]] - [[Josip Antolović]], narodni heroj, general-pukovnik JNA († [[1999]])
* [[9. 3.]] - [[Vjekoslav Rukljač]], kipar († [[1997]])
* [[11. 3.]] - [[Harold Wilson]], britanski premijer († [[1995]])
* [[15. 3.]] - [[Fadil Hoxha]], narodni heroj, društveno-politički radnik SAP Kosovo, SRSr i SFRJ († [[2001]])
* [[26. 3.]] - [[Sterling Hayden]], glumac, agent OSS, književnik († [[1986]])
* [[28. 3.]] - [[Janko Gredelj]], narodni heroj († [[1941]])

[[Datoteka:Gregory Peck 1948.jpg|mini|100px|[[Gregory Peck]]]]
[[Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|mini|100px|[[Ivo Lola Ribar]]]]
* [[3. 4.]] - [[Sonja Marinković]], narodni heroj († [[1941]])
* [[4. 4.]] - [[Nikola Ljubičić]], narodni heroj, general armije JNA, savezni sekretar za narodnu odbranu, predsednik Predsedništva SR Srbije(† [[2005]])
* [[5. 4.]] - [[Gregory Peck]], glumac († [[2003]])
* [[15. 4.]] - [[Branibor Debeljković]], fotograf († [[2003]])
* [[17. 4.]] - [[Sirimavo Bandaranaike]], [[cejlon]]ska državnica († [[2000]])
* [[22. 4.]] - [[Jehudi Menjuhin]], violinista († [[1999]])
* [[23. 4.]] - [[Ivo Lola Ribar]], sekretar SKOJ-a, narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 4.]] - [[Ferruccio Lamborghini]], industrijalac († [[1993]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 5.]] - [[Glenn Ford]], glumac († [[2006]])
* [[6. 5.]] - [[Mirko Kovačević]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj († [[1941]])
* [[8. 5.]] - [[João Havelange]], predsednik FIFA († [[2016]])
* 21. 5. - [[Vladimir Rolović]], diplomata († [[1971]])
* [[26. 5.]] - [[Halil İnalcık]], istoričar († [[2016]])

* [[6. 6.]] - [[Hamani Diori]], prvi predsednik Nigera († [[1989]])
* [[8. 6.]] - [[Francis Crick]], molekularni biolog, nobelovac († [[2004]])
* [[9. 6.]] - [[Robert McNamara]], biznismen, sekretar odbrane SAD († [[2009]])
* [[24. 6.]] - [[Vlada Aksentijević]], narodni heroj († [[1942]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 7.]] - [[Olivia de Havilland]], glumica († [[2020]])
* 1. 7. - [[Eugen Pusić]], pravnik, akademik († [[2010]])
* [[2. 7.]] - [[Hans-Ulrich Rudel]], nemački letački as († [[1982]])
* [[6. 7.]] - [[Zvonimir Vučković]], vojvoda JVuO, politički emigrant, pisac († [[2004]])
* [[9. 7.]] - [[Edward Heath]], britanski premijer († [[2005]])
* [[11. 7.]] - [[Aleksandar Prohorov]], sovjetski fizičar, nobelovac († [[2002]])
* [[18. 7.]] - [[Andrej Frušić]], episkop budimljanski, banjalučki, odn. sremski († [[1986]])
* [[20. 7.]] - [[Dragiša Nedović]], kompozitor, tekstopisac († [[1966]])
* [[22. 7.]] - [[Marcel Cerdan]], bokser († [[1949]])

* [[5. 8.]] - [[Momčilo Moma Stanojlović]], pilot, narodni heroj († [[1943]])
* [[6. 8.]] - [[Dom Mintof]], malteški političar († [[2012]])
* [[7. 8.]] - [[Kermit Love]], lutkar († [[2008]])
* [[21. 8.]] - [[Stefan Boca]], episkop dalmatinski, odn. žički († [[2003]])
* 21. 8. - [[Jelena Ćetković]], narodni heroj († [[1943]])
* 21. 8. - [[Đuro Kladarin]], narodni heroj, direktor &quot;Vjesnika&quot;, član Predsjedništva SFRJ († [[1987]])
* [[25. 8.]] - [[Branko Đonović]], grafički radnik, narodni heroj († [[1944]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[2. 9.]] - [[Ljuban Jednak]], svedok masakra u Glini († [[1997]])
* [[13. 9.]] - [[Roald Dahl]], književnik († [[1990]])
* [[17. 9.]] - [[Jumdžagin Cedenbal]], lider NR Mongolije († [[1991]])
* [[20. 9.]] - [[Rudolf-August Oetker]], industrijalac († [[2007]])
* [[23. 9.]] - [[Aldo Moro]], italijanski premijer († [[1978]])

[[Datoteka:Reagan Mitterrand 1984 (cropped).jpg|mini|100px|[[François Mitterrand]]]]
* [[4. 10.]] - [[Vitalij Ginzburg]], fizičar, nobelovac († [[2009]])
* [[23. 10.]] - [[Stevo Rauš]], narodni heroj, general-pukovnik JNA († [[1998]])
* [[26. 10.]] - [[François Mitterrand]], francuski predsednik († [[1996]])
* [[27. 10.]] - [[Bogdan Oreščanin]], narodni heroj, general-pukovnik JNA, diplomata († [[1978]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[4. 11.]] - [[Walter Cronkite]], američki novinar i TV-voditelj († [[2009]])
* 4. 11. - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i direktor muzičke škole &quot;V. Vučković&quot; († [[2007]])
* [[10. 11.]] - [[Boris Hanžeković]], atletičar, žrtva Jasenovca († [[1945]])
* [[23. 11.]] - [[Michael Gough]], glumac († [[2011]])
* [[28. 11.]] - [[Mika Špiljak]], narodni heroj, predsjednik SIV, predsjednik Predsjedništva SFRJ († [[2007]])

[[Datoteka:Kirk douglas photo signed.JPG|mini|100px|[[Kirk Douglas]]]]
* [[8. 12.]] - [[Richard Fleischer]], filmski režiser († [[2006]])
* [[9. 12.]] - [[Kirk Douglas]], glumac († [[2020]])
* [[16. 12.]] - [[Ratko Vujović]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj, general-pukovnik JNA († [[1977]])
* [[17. 12.]] - [[Esad Mekuli]], književnik († [[1993]])
* [[18. 12.]] - [[Betty Grable]], glumica († [[1973]])
* [[25. 12.]] - [[Ahmed Ben Bella]], prvi predsednik Alžira († [[2012]])

=== Kroz godinu ===
* [[Hazim Šabanović]], historičar-osmanista († [[1971]])
* [[Kamil Silajdžić]], hafiz, efendija († [[1997]])
* [[Zlatko Prica]], slikar († [[2003]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1916.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[8. 1.]] - [[Rembrandt Bugatti]], skulptor (* [[1884]])
* [[13. 1.]] - [[Victoriano Huerta]], bivši predsednik Meksika (* [[1850]])
* [[17. 1.]] - [[Arthur V. Johnson]], filmski glumac i režiser (* [[1876]])
* [[20. 1.]] - [[Nedeljko Čabrinović]], sarajevski atentator (* [[1895]])
* [[23. 1.]] - [[Isa Boljetinac]], albanski lider (* [[1864]])
* [[27. 1.]] - [[Ferdo Becić]], književnik (* [[1844]])
* [[28. 1.]] - [[Pavel Rovinski]], ruski naučnik i revolucionar (* [[1831]])

* [[6. 2.]] - [[Rubén Darío]], nikaragvanski pesnik (* [[1867]])
* [[12. 2.]] - [[Richard Dedekind]], matematičar (* [[1831]])
* [[19. 2.]] - [[Ernst Mach]], fizičar, filozof (* [[1838]])
* [[23. 2.]] - [[Hugo von Pohl]], nemački admiral (* [[1855]])
* 23. 2. - [[Ilija Plamenac]], crnogorski vojvoda (* 1821)
* [[28. 2.]] - [[Henry James]], književnik (* [[1843]])

* [[2. 3.]] - [[Elisabeth zu Wied]], rumunska kraljica (* [[1843]])
* [[4. 3.]] - [[Franz Marc]], slikar, osnivač &quot;Plavog jahača&quot; (* [[1880]])
* [[11. 3.]] - [[Florence Baker]], istraživačica Afrike (* [[1841]])
* [[25. 3.]] - [[Ishi]], poslednji pripadnik jednog kalifornijskog plemena

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[11. 4.]] - [[Richard Harding Davis]], novinar, pisac (* [[1864]])
* [[19. 4.]] - [[Colmar Freiherr von der Goltz|Colmar von der Goltz]], pruski feldmaršal, turski paša (* [[1843]])

* [[3. 5.]] - [[Patrick Pearse]], irski nacionalista (* [[1879]])
* [[11. 5.]] - [[Karl Schwarzschild]], astrofizičar (* [[1873]])
* [[12. 5.]] - [[James Connolly]], irski socijalista, lider Uskršnje pobune (* [[1868]])
* [[13. 5.]] - [[Šolem Alejhem]], književnik (* [[1859]])
* [[19. 5.]] - [[Georges Boillot]], automobilista i vojni pilot (* [[1884]])
* [[21. 5.]] - [[Artúr Görgei]], general iz Mađarske revolucije (* [[1818]])
* [[27. 5.]] - [[Joseph Gallieni]], francuski general (* [[1849]])
* [[28. 5.]] - [[Ivan Franko]], ukrajinski književnik (* [[1856]])
* [[31. 5.]] - [[Horace Hood]], britanski kontraadmiral (* [[1870]])

* [[5. 6.]] - [[Horatio Herbert Kitchener]], britanski feldmaršal (* [[1850]])
* 5. 6. - [[Mehmed Šukri-paša]], osmanski vojskovođa (* 1857)
* [[6. 6.]] - [[Yuan Shikai]], kineski predsednik (* [[1859]])
* [[18. 6.]] - [[Helmuth von Moltke mlađi]], bivši načelnik nemačkog Generalštaba (* [[1848]])
* 18. 6. - [[Max Immelmann]], letački as (* [[1890]])
* [[25. 6.]] - [[Thomas Eakins]], slikar, fotograf, skulptor (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Petar Kocic.jpg|mini|100px|[[Petar Kočić]]]]
* [[6. 7.]] - [[Odilon Redon]], slikar (* [[1840]])
* [[16. 7.]] - [[Ilja Iljič Mečnikov]], nobelovac za medicinu (* [[1845]])
* [[22. 7.]] - [[James Whitcomb Riley]], pesnik (* [[1849]])
* [[23. 7.]] - [[William Ramsay]], nobelovac za hemiju (* [[1852]])
* [[27. 7.]] - [[Ljudevit Vuličević]], franjevac, pisac (* [[1839]])

* [[3. 8.]] - [[Roger Casement]], britanski diplomata, irski nacionalista (* [[1864]])
* [[4. 8.]] - [[Ditko Aleksić]], četnički vojvoda
* [[10. 8.]] - [[Henry Moseley]], fizičar (* [[1887]])
*   10. 8. - [[Nazario Sauro]], talijanski iredentista (* [[1880]])
* [[16. 8.]] - [[Franjo Gregl]], hrvatski biciklist (* [[1891]])
* [[17. 8.]] - [[Umberto Boccioni]], slikar, skulptor (* [[1882]])
* [[21. 8.]] - [[Trifko Grabež]], sarajevski atentator (* [[1895]])
* [[27. 8.]] - [[Petar Kočić]], srpski književnik (* [[1877]])

* [[14. 9.]] - [[Pierre Duhem]], fizičar (* [[1861]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:JackLondon.jpg|mini|100px|[[Jack London]]]]

* [[1. 10.]] - [[Ambroz Haračić]], botaničar (* [[1855]])
* [[10. 10.]] - [[Antonio Sant'Elia]], arhitekta (* [[1888]])
* [[12. 10.]] - [[Tony Jannus]], avijatičar i projektant (* [[1889]])
* [[21. 10.]] - [[Karl Stürgkh]], premijer austrijskog dela Austrougarske (* [[1859]])
* [[28. 10.]] - [[Oswald Boelcke]], avijatičarski as (* [[1891]])
* [[29. 10.]] - [[Nikanor Ružičić]], bivši episkop žički odn. niški (* [[1843]])
* [[31. 10.]] - [[Charles Taze Russell]], sveštenik, prethodnik Jehovinih svedoka (* [[1852]])

* [[9. 11.]] - [[Ioan Dragalina]], rumunski general (* [[1860]])
* [[15. 11.]] - [[Henryk Sienkiewicz]], književnik (* [[1864]])
* 17. 11. - [[Nikola Antula]], srpski književnik i kritičar (* [[1884]])
* [[21. 11.]] - [[Franjo Josip I.]], austrougarski car i kralj (* [[1830]])
* [[22. 11.]] - [[Jack London]], književnik (* [[1876]])
* [[24. 11.]] - [[Hiram Maxim]], pronalazač mitraljeza i dr. (* [[1840]])
* [[27. 11.]] - [[Svetozar Botorić]], prvi srpski filmski producent (* [[1857]])
* 28. 11. - [[Nikola Spasić]], veletrgovac, dobrotvor, zadužbinar (* [[1838]])
* [[29. 11.]] - [[Vojin Popović]] (Vojvoda Vuk), komitski vođa, kom. Dobrovoljačkog odreda na Solunskom frontu (* [[1881]])

* {{circa}} [[10. 12.]] - [[Mališa Glišić]], slikar (* [[1886]])
* [[30. 12.]] - [[Grigorij Raspućin]], mistik (* [[1869]])
* 30. 12. - [[Ognjeslav Kostović Stepanović]], pronalazač (* 1851)

=== Kroz godinu ===
* [[Mihailo Ristić-Džervinac]], četnik (* 1854)
* [[Mija Seferović]], violinista (* ca. 1860)
* [[Stojan Titelbah]], arhitekta (* 1877)
* [[Fehim Čurčić]], bivši gradonačelnik Sarajeva (* 1886)

== Nobelove nagrade ==
Dodeljena je samo nagrada za:
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Verner von Heidenstam]]

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 2, SKZ 1983.


----
''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;
{{commonscat|1916}}

[[Kategorija:1910-e]]
[[Kategorija:20. vijek|16]]

[[nv:1901 – 1950]]</text>
      <sha1>f9atvb54it0lydr2bgbca5feoiniwpd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Foča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12620</id>
    <revision>
      <id>42680265</id>
      <parentid>42519289</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13306" sha1="e03zjyig92zqh0jeh93plk1iw9e00bw" xml:space="preserve">{{For|naseljeno mjesto u opštini Doboj|Foča (Doboj)}}
{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
&lt;!--Opština Republika Srpska--&gt; 
| mjesto= Foča 
| slika = Foca Panorama.JPG
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = Foča (grb).svg
| entitet = Republika Srpska
| mapa =  Foca  municipality.svg
| centar = Foča 
| površina = 1.180 
| populacija = 40.513 (1991.) 
| godina_stanovništvo = 1991
| stanovništvo_opština = 
| godina_opština = 1991
| gustina= 34 
| nadmorska_visina= 
| gšir= 43.5
| gduž= 18.783333
| pozivni_broj = 
| poštanski_kod = 
| website = 
| načelnik = Zdravko Krsmanović 
}}
'''Foča''' (1994–2004. '''Srbinje'''), opština u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smještena u jugoistočnom dijelu zemlje na granici prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Srbija|Srbiji]], u blizini [[Šćepan Polje|Šćepan Polja]] gdje nastaje rijeka [[Drina]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], a od [[1994]]. do [[2004]]. godine je nosila naziv ''Srbinje''.

== Geografija ==
Nalazi se na jugoistoku zemlje, na granici sa Crnom Gorom. Graniči sa opštinama [[Čajniče]], [[Foča-Ustikolina]], [[Goražde]], [[Kalinovik]] i [[Gacko]].
Ovo je opština sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina [[Maglić]] 2386 metara). Pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2000 metara nadmorske visine. U opštini je poznata prašuma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i najveća u [[Evropa|Evropi]] - ''Perućica'', koja se nalazi u okviru [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog Parka Sutjeska]]. U tom još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze se najveći evropski uzorci [[Jela|jele]] (63 m) i [[Omorika|omorike]] (65 m), te kapitalni primjerci [[Bukva|bukve]]. Zasigurno najljepši vodopad u BiH - [[Vodopad Skakavac|Skakavac]], je na području Perućice. Na jugoistoku opštine je jedinstveni kanjon rijeke Tare, po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza Grand kanjona u USA. Opština je poznata po većem broju prirodnih planinskih jezera na planini [[Zelengora]] i velikim brojem još uvijek nezagađenih riječnih tokova. Vodeni tokovi su [[Sutjeska]], [[Hrčavka]], [[Bistrica]] i [[Ćehotina]] koja se u Drinu ulijeva u samoj Foči. Rijeka Drina nastaje na granici sa Crnom Gorom, od [[Piva|Pive]] i [[Tara|Tare]].

Sve je to utjecalo na činjenicu da Foča postane omiljeno okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi svakolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se, prvenstveno u sastavu [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog Parka Sutjeska]], u potpunosti sačuva za buduće generacije.

== Historija ==
U vrijeme [[Iliri|Ilira]] područje je pripadalo plemenu [[Pirusti]], koje Ptolomej ubraja među civitates istočne Dalmacije. Skupa sa [[Desitijati]]ma borili su se do kraja protiv Rimljana i posljednji bili poraženi u [[Batonov ustanak|Batonovom ustanku]] 6 – 9 godine n.e.

Na prostoru opštine Foča (uže geografsko područje [[Borje]], [[Kunovo]], [[Potpeće]], [[Velenići]]) u toku arheoloških istraživanja, koja su provođena od tridesetih godina XX vijeka evidentirano je nekoliko lokaliteta sa ostacima kasnoantičkih i srednjovjekovnih sakralnih objekata i sa ostacima grobalja uz njih.

Prva srednjovjekovna župa bila je u sastavu srpske države. Godine 1373. ova oblast pripala je Bosni, kada je [[Tvrtko I Kotromanić]] u sporazumu sa [[Car Lazar|knezom Lazarom]], savladao i podijelio posjed srpskog velikaša župana Nikole Altomanovića.

Foča se prvi put spominje [[1368]]. kao trgovačka stanica na putu između [[Dubrovnik]]a i [[Niš]]a.

Pod [[otomansko Carstvo|otomansku]] vlast je došla [[1465]]. godine, a od [[1470]]. do [[1572]]. je bila sjedištem hercegovačkog sandžak-bega.

Zbog svog strateškog položaja grad je prilično prosperirao u otomanskom periodu, što je ostavilo traga u obliku cijelog niza vrijednih kulturnih spomenika, uključujući džamije, Veliki han iz [[17. vijek]]a i Sahat-kulu iz [[18. vijek]]a.

Foča je [[1878]]. došla pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarsku]] vlast, a [[1918]]. je postala dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]].

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Foča je [[1941]]. postala dijelom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], ali je na njenom području postojao veliki broj [[četnici|četničkih]] jedinica koje su krajem iste godine počinili veliki broj zločina nad muslimanskim stanovništvom. Ti su pokolji privremeno zaustavljeni od strane partizana koji su [[20. 1.|20.1.]] [[1942]]. zauzeli grad i pretvorili ga privremenim sjedištem svog pokreta. To je trajalo do maja [[1942]]. i u historiografiji bivše Jugoslavije je poznato kao [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|Fočanski period]], kada su partizanske snage konsolidirale svoje redove nakon [[operacija Užice|Prve]] i [[operacija Jugoistočna Hrvatska|Druge neprijateljske ofanzive]] te počele postavljati temelje svoje buduće vlasti. Fočanski period je završio s [[Treća neprijateljska ofanziva|Trećom neprijateljskom ofanzivom]], nakon koje je glavnina partizanskih snaga krenula u [[Pohod na Bosansku Krajinu]].

Zbog strateške važnosti područja Foče, i poslije su se na njemu vodile važne borbe, od kojih je najvažnija [[Bitka na Sutjesci]]. Sam grad je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku, da bi ga partizani konačno zauzeli [[23. 1.|23.1.]] [[1945]].

Poslije rata su se na području Foče dugo vremena skrivale manje grupe poraženih četnika, koje je [[UDBA]] konačno uspjela likvidirati tek [[1954]]. godine.

U Foči su se tokom [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] počele osjećati sve veće napetosti između muslimanskog/bošnjačkog i srpskog stanovništva, a početkom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] 1992. je na području Foče došlo do brutalnog etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva, pri čemu su počinjeni mnogobrojni zločini. Osim što je protjerano muslimansko stanovništvo, srušeni su skoro svi muslimanski vjerski objekti, uključujući i džamije, a [[1994]]. godine je grad dobio ime ''Srbinje''.

Godine 1995. je prilikom intervencije zračnih snaga NATO pakta Foča kao strateški važan grad bombardiran, a svi važniji mostovi srušeni ili teško oštećeni.

[[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] je grad pripao Republici Srpskoj, a manji dio bivše opštine Foča [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] gdje tvori opštinu [[Foča-Ustikolina]].

U Srbinju deluje hrišćani adventisti. Predstavnici Hrišćanske adventističke crkve poklonili su Kazneno- popravnom zavodu u Srbinju stomatološku stolicu sa pratećom opremom .

== Značajne osobe ==
* Bojan Kovačević, najbolji student od osnivanja PMF Banja Luka odsjek fizika, asistent na PMF-u u Banjaluci ,bivši profesor fizike SSC
* Radmilo Mihajlović, bivši profesionalni fudbaler
* Rade Paprica , bivši profesionalni fudbaler
* Zoran Avramović, poznati marketing menadžer
* Vojislav Maksimović, akademik
* Darko Vojvodić, bivši fudbaler i trener
* Veselin Đuho , poznati vaterpolo trener
* vladika zapadno američki, Maksim, Milan Vasiljević
* Nada Marković-Kujundžić, stonoteniserka šampionka Jugoslavije 
* Prof.dr.Boriša Starović , akademik i osnivač Medicinskoga  akulteta u Foči
* Jelica Komnenović , košarkašica
* Prof.dr.Mirko Šošić , akademik i profesor na Medicinskom fakultetu u Foči
* Prof.dr.Veljko Marić , direktor Univerzitetske bolnice Foča i profesor na Medicinskom fakultetu u Foči
* Prof.dr.Olga Blagojević , doktor stomatologije i univerzitetski profesor
* Jelena Simović, alpinista i speleolog, spasilac 
* Mićo Mašić, prof. matematike 
* Velibor Ostojić, srpski političar 
* Goran Maksimović, istoričar književnosti i profesor 
* Jovo Jakšić, narodni heroj Jugoslavije
* Stanovništvo  
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Foča imala je 40.513 stanovnika, raspoređenih u 120 naselja.

{|
|-
|colspan=7| Nacionalni sastav
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 20.898 (51,58%)
|-
| [[Srbi]]
| 18.339 (45,26%)
|-
| [[Hrvati]]
| 104 (0,25%)
|-
| [[Jugoslaveni]]
| 448 (1,10%)
|-
| ostali
| 724 (1,81%)
|}

{|
|-
|colspan=7| Nacionalni sastav 1971. godine
|-
| ukupno
| 48.741
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 25.766 (52,86%)
|-
| [[Srbi]]
| 21.458 (44,02%)
|-
| [[Hrvati]]
| 218 (0,44%)
|-
| [[Jugoslaveni]]
| 102 (0,20%)
|-
| ostali
| 1.197 (2,48%)
|}

Naseljena mjesta su:

Aladža, Anđelije, Avdagića luke (Avdagića Luke), Balići, Baljevo polje, Basarići, Bastasi, Bavčići, Beleni, Bešlići,
Biokovo, Birotići, Bogavići, Boljeradina, [[Borja]], Borjanice, [[Borovinići]],
Brajići, Brajkovići, Brajlovići, Bratovčići, Brize, [[Brod (Foča)]], Brod na Drini, Brusna, [[Budanj]],
Bujakovina, Bunčići, Bunovi, Cape, Careve džamije, Cerova Ravan, Crnetići,
Cvilin, Čaira, [[Čelebići (Foča)]], Čelikovo Polje, Čohodor Mahala, [[Ćurevo]], Daničići (Dančići),
Derolovi, Dobro Polje, Donje Polje, Donje Žešće, Drače, Dragočava, Dragojevići,
Đeđevo, Fališi, Filipovići, Foča, Fočanska Jabuka, Glavica, Glušca,
Godijeno, Gornja Jošanica, Gornje Polje, Gostičaj, [[Govza]], Gradac, Gradišići, Grandići,
Grdijevići, Gudelj, Guskovići, Handići, Hodžići, Hum, Huseinovići, Igoče, Izbišno, Ivanovići,
Jabuka, Jamići, Jasenovo, Javor-Vladikovo, Ječmišta, [[Jeleč]], Jošanica, &lt;!-- Kokošija ravan --&gt;
Kolakovići, Kolun, Kosman, Kosova, Kozarevina, Kozja Luka,
Kratine, Krna Jela, Krš, Krševina (Krševine), Kruševo, Kruške, Kruškova Ravan, Kunduci, Kunovo,
Kuta, Kutle, Lazarevo, Livade, Lokve, Lubure, Lugovi, Ljubina, Marevo, Mazlina,
Mazoče, Meštrevac, Mijakovići, Milakovac, [[Miljevina]], Mirjanovići, Mješaja, Mješajići, Modran, Modro polje,
Mravljača, Mrđelići, Mrđenovići, Mrežica, Mrkalji, Njuhe, Oblićevo, Odžak, Orahovo, Ostružnica, Palestina, Papratno, Patkovina,
Paunci, [[Petojevići]], Podgrađe, Poljice, Ponor, [[Popov Most]],
[[Potpeće]], Prebisalići, Presjeka, Previla, Prevrać, Prijeđel, Prisoje, Prizren,
Puriši, Račići, Radatovina, Radojevići, Radomišlje, Ravnice, Rijeka, Rodijelj, Rosulje, Samoborska, Selišta, Slatina, Slavičići, Sokoli, Sorlaci, Stojkovići, Sunce (Sunca), Susješno, Šadići, Šahbašići, Šilovići, Škobalji, Šljivik, Štović, Štuke, Šubi, Šuljci, Tabaci, Tahuljići, Tečići, [[Tjentište]], Tođevac, Toholji, Trbušće (Trbušče), Trnovača (Trnovače), Trtoševo, Tvrdaci, Uljine,
[[Ustikolina]], Velečevo, [[Velenići]], Veliko Marevo, Vikoč, Vilina, Vitine, Vojnoge, [[Vojnovići (Foča)|Vojnovići]] (Vojinovići),
Vranjevići, [[Vrbnica]], [[Vučevo]], Vukušići, Zabor, Zakmur, Zamršten, Zavait, Zbič (Zbić), Zebina Šuma, Zlatni Bor, Zubovići i Željevo.

== Kultura ==
Vidi: [[Nacionalni spomenici u Foči]]

Grad je u socijalističkopj Jugoslaviji dugo vremena bio domaćin [[Partizanska olimpijada|Partizanske olimpijade]], održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (januar - maj [[1942]]), kada je Foča poslužila kao sjedište partizanskog pokreta.

Foča je kultno mjesto [[antifašizam|antifašizma]] u bivšoj SFRJ. Na njenom teritoriju se nalazi Dolina heroja - [[Sutjeska]] - [[Tjentište]], spomen obilježje na [[Bitka na Sutjesci|Bitku na Sutjesci]]. U toku rata 1992-1995 uništena je čuvena spomen-kuća, Muzej, paviljoni... U oživljavanje Tjentišta uključila se i Evropska unija. U okvru projekta vrijednog 413 hiljada eura postavljeno je 200 znakova unutar parka, izgrađeno je 70 kilometara pješačkih staza i 80 kilometara biciklističkih staza. Kupljeni su bickli za turiste, oprema za Gorsku službu spasavanja, sagrađene tri planinarske kuće, pet vidikovaca i šest kuća za seoski turizam.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Foča}}
* [http://foca-online.info/ Foca-online.info Omladinski informativni portal Foče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217040319/http://foca-online.info/ |date=2014-12-17 }}
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210419065529/http://www.opstinafoca.rs.ba/ |date=2021-04-19 }}
* [http://www.bogoslovski.info/‎ Pravoslavni Bogoslovski Fakultet]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.mf-foca.com/ Medicinski fakultet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117130104/http://www.mf-foca.com/ |date=2012-01-17 }}
* [http://www.sf-foca.org/ Stomatološki fakultet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206055027/http://www.sf-foca.org/ |date=2007-02-06 }}
* [http://www.bolnicafoca.com/ Univerzitetska bolnica Foča]
* [http://www.medicicom.com/ Medicicom.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130731064228/http://www.medicicom.com/ |date=2013-07-31 }}

{{Foča}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Foča| ]]
[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>e03zjyig92zqh0jeh93plk1iw9e00bw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gajde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14195</id>
    <revision>
      <id>42680310</id>
      <parentid>42532013</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:15:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10431" sha1="evufdvb3fsewkvtzhur4hyn9ik9agam" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Tradicionalna izrada gajda i upotreba
|slika = Birol-topaloglu-tulum.jpg
|godina = 2024.
|regija = Evropa 
|id = 02105
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/traditional-bagpipe-gayda-tulum-making-and-performing-02114
|država = {{flag|Sjeverna Makedonija}}, {{flag|Turska}} 
}}
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Sviranje u gajde 
|slika = Bagpipe performer.jpg
|godina = 2017.
|regija = Evropa 
|id = 01264
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/uilleann-piping-01264
|država = &lt;center&gt;{{flag|Irska}}
}}

'''Gajde''' su nekada bile uobičajen instrument širom [[Evropa|Evrope]]. Danas se, nažalost, sreću sve ređe. U [[Srbi|Srba]] i ostalih južnih Slovena gajde se sviraju i danas mahom u selima.&lt;ref&gt;[https://narodnatradicija.wordpress.com/tag/dvojnice/ Biljana Pekić - Narodni istrumenti]&lt;/ref&gt; Što se Evrope tiče svaka zemlja ima svoj tip gajdi (''bag pipes''), međutim u mnogim zemljama to više nije taj izvorni tip gajdi, već su usavršene do te mere da su na sviralu dodati čak i mehanizmi sa klapnama, primitivni piskovi od trske su zameljeni industrijskim te se i zvuk uslovno rečeno profinio i prilagodio više klasičnom izvođenju. Nažalost, ovim tehničkim poboljšanjima zapadnoevropski tipovi gajdi mnogo su izgubili od svoje ruralnosti i rustike zvuka.&lt;ref name=&quot;harfa&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Irskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2022.]{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/uilleann-piping-01264 UNESCO: Sviranje u gajde u Irskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7. 1. 2023.]{{en}}&lt;/ref&gt;

Južnoslovenski tip gajdi, u veoma srodnim oblicima, javlja se u [[Srbija|Srbiji]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Albanija|Albaniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]]...

== Delovi ==
'''Gajdenica''' (''gajdurka'' po makedonski, ''svirala'', ''gajdarka'') je deo koji daje zvuk, ima rupe gde svirač prebira prstima i kroji melodiju sa ukrasima. Broj rupa se kreće između 6 i 8. Gajdenica se pravi od tvrdog drveta. Najčešće su to [[šimšir]] ili [[zelenika]], [[dren]], [[jorgovan]] i [[šljiva]].

Na vrhu gajdenice nalazi se krivi završetak koji se nekada pravio isključivo od kravljeg ili drugog roga, a danas majstori ovaj egzotični materijal zamenjuju drvetom. Sa vrha ovog dela na uzici od kože visi zub od [[vuk]]a, divlje svinje ili [[medved]]a...ili kandža orla ili [[soko]]la. Ovaj oštri predmet služi kao amajlija, ujedno i kao alat kojim su se doterivale rupe kada su štimovane pomoću pčelinjeg voska (veličina rupe se sužavala kapanjem pčelinjeg voska).

'''Pisak''' se nalazi u spoju između mešine i gajdenice. Vibracijom njegovog jezička dobija se zvuk. Pisak (''piska'' makedonski) pravi se od sirove barske trske ili od mladica zove. Pisak se nakratko uroni u vrelo ulje kako bi se zaštitio od vlage. Štim gajde u mnogome zavisi od piska i od klimatskih prilika te se gajdašima savetuje, ukoliko sviraju zajedno sa drugim instrumentima uvek imaju sa sobom nekoliko pisaka, koji se u štimu razlikuju za nekoliko centi ili pola stepena.
[[File:Srpski gajdas.jpg|mini|160px|lijevo|Gajdaš iz Srbije]]
Svi prstenovi u koje se uglavljuju drveni delovi, kada se spajaju sa mešinom, zovu se '''glavčine''' i prave se od bivoljeg roga (danas usled nedostatka materijala, od drveta).

Drveni deo u koji se duva ima povratni ventil, sa klapmom od parčeta kože, a u novije vreme od gume.

Velika dugačka cev koja daje dubok (bas) ton takođe ima svoj veliki pisak i zove se '''prdalo''' (''brčalo'' na makedonskom), ''bas'', ''bordun'', ili ''drndalo''. Sklapa se iz tri dela i pravi se od drena, šimšira ili zelenike.

'''Mešina''' se pravi od kože jareta ili jagnjeta koja se suši, potapa u krečnu vodu i tako impregnira. Deo sa krznom okreće se unutra ''da drži vlagu i toplotu''.

Ceo instrument maže se lojem ili voskom na svim spojevima ''da ne pušta'', a mešina se maže svinjskom mašću da bi se očuvala.

Ovakav oblik gajdi nije se promenio vekovima. Velike vojne i ropstva narod je prošao lečeći tugu zvukom gajdi.

Danas se gajde sviraju uz goč tj. tapan pa i uz [[Tambura|tamburu]].

Postale su sastavni deo neofolk i neovizantijskih muzičkih sastava, kao i svih grupa koje se bave arhaičnom muzikom.

Sam zvuk gajdi vodi duboko u prošlost u zadnje repove korena naroda. Veoma dragoceno je to što na [[Balkan]]u postoje i danas se prave primitivni tipovi gajdi koje su svirali i naši preci.
U prošlosti su se na gajdama svirala kola i ora i bile su verni prijatelji pastira, pored [[frula]] i kavala. Pastiri su bili oni koji su ih najčešće i pravili idući za ovcama.

Na saborima gajdaš bi obično stao u sredinu kola i svirao dok se kolo vilo oko njega, on bi se pak okretao licem čas jednima čas drugima, pokazujući svoje uživanje (merak).

U narodu se kaže ''duva u gajde''.
== Srbija ==
U Srbiji je najrasprostranjeniji južnomoravsko-makedonski tip. Svira se od okoline [[Niš]] do juga Makedonije. U okolini Niša sreću se ''svrljiške gajde'' koje imaju ''gajdenicu'' (sviralu, gajdarku) sa duplom cevi,&lt;ref&gt;[https://www.juznevesti.com/Kultura/Svrljiske-troglasne-gajde-jos-cuvaju-duh-ovog-kraja.sr.html Svrljiške troglasne gajde još čuvaju duh ovog kraja]&lt;/ref&gt; Postoje još i ''erske gajde'', zatim ''vojvođanske gajde'' koje imaju meh i takođe dvocevnu sviralu.

Svaki tip odlikovao se različitim [[štim]]om (uglavnom netemperovanim), kasnije su majstori koristili kalupe po kojima su pravili gajde preciznijeg štima.
== Severna Makedonija i Turska ==
U Severnoj Makedoniji se sastoji od četiri dela: melodijske cevi, lule za drone, cevi za puhanje i rezervoara za vazduh. U Turskoj se sastoji od melodije, lule za puhanje i tela. U obe zemlje, šimšir se koristi za izradu melodije. Telo se pravi od kozje ili ovčje kože koja se nekoliko dana namače mešavinom vode, kukuruznog brašna, jogurta i soli. Zatim se naduva i okači da se osuši i poveže sa ostalim delovima. Gajde su povezane sa narodnom muzikom i sviraju se na događajima kao što su svadbe i festivali. Srodna znanja i vještine se prenose neformalno, unutar porodica i muzičkih grupa i kroz šegrtovanje. Umeće sviranja se prenosi i kroz kulturna udruženja, seminare i radionice, te u muzičkim konzervatorijumima i obrazovnim institucijama.
=== Nematerijalna svetska baština ===
Tradicionalne gajde Sjeverne Makedonije i Turske, kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa, upisane su na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/north-macedonia-MK UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.12.2024]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 19. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 3. decembra 2024. god. u [[Asunción]]u, u [[Paragvaj]]u.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/traditional-bagpipe-gayda-tulum-making-and-performing-02114 UNESCO – Gajde, 7.12.2024]{{en}}&lt;/ref&gt;
== Irska ==
U Irskoj se koristi posebna vrsta gajdi (poznate kao 'uilleann', 'irske' ili 'sindikalne' lule) za sviranje irske muzike. To je visoko razvijen instrument sa jakim korijenima u tradiciji koja seže unatrag mnogo generacija. Najistaknutija muzička grupa je ''Na Píobairí Uilleann (NPU)'', koju su 1968. godine osnovali svirači sa ciljem da zaustave opadanje korištenja instrumenta. Kroz program istraživanja, publikacija, podučavanja i obuke, NPU je doprinio velikom povećanju upotrebe i uvažavanja instrumenta i njegove muzike, što je rezultiralo procvatom umjetnosti u moderno doba, s više svirača nego u bilo kojem prethodnom. period.
=== Nematerijalna svetska baština ===
Tradicionalne gajde Irske, kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa, upisane su na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Turskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.1.2025]{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 12. zasjedanju koje je održano od 4. do 9. decembra 2017. god. na ostrvu Jeju u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/uilleann-piping-01264 UNESCO – Sviranje na gajde, 7.12.2024]{{en}}&lt;/ref&gt;

{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Gajde i sviranje gajdi u Bugarskoj: prijenos znanja i vještina 
|slika = 
|godina = 2025.
|regija = Evropa
|id = 02265
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/bagpipes-and-bagpipe-playing-in-bulgaria-transmission-of-knowledge-and-skills-02265
|država = {{flag|Bugarska}}
}}
== Bugarska ==
=== Nematerijalna svjetska baština ===
Gajde i sviranje gajdi u Bugarskoj: prijenos znanja i vještina se nalaze na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnoj [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog svjetskog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u [[Bugarska|Bugarskoj]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7. decembra 2025.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211204173754/https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG |date=2021-12-04 }}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2025. u [[Nju Delhi|Nju Delhiju]] u [[Indija|Indiji]]&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/RL/bagpipes-and-bagpipe-playing-in-bulgaria-transmission-of-knowledge-and-skills-02265 UNESCO: Gajde i sviranje gajdi u Bugarskoj: prijenos znanja i vještin - ich.unesco.org - Pristupljeno, 7. decembra 2025.]{{en}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Commonscat|Bagpipes}}

[[Kategorija:Drveni puhački instrumenti]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Irskoj]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj]]</text>
      <sha1>evufdvb3fsewkvtzhur4hyn9ik9agam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Državni univerzitet Ohija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15828</id>
    <revision>
      <id>42679980</id>
      <parentid>42637028</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:01:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6887" sha1="og24gzwsts6ly7i2r1inasyptptchcm" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv           = Državni univerzitet Ohaja
| izvorni_naziv   = Ohio State University
| drugi_naziv     = 
| latinski        = 
| logo            = Ohio State University text logo.svg
| logo_širina     = 
| logo_opis       = 
| slika           = OSU Thompson Library - East reading room - view from balcony.jpg
| slika_širina    = 
| slika_opis      = 
| moto            = Disciplina in civitatem
| moto_sh         = Obrazovanje za građansko sudjelovanje
| osnivač         = 
| osnivanje       = 1870.
| zatvaranje      = 
| bivši_naziv     = 
| reg_baštine     = 
| vrsta           = 
| krovna_instit   = 
| religija        = 
| akad_pripadnost = 
| fakulteti       = 
| visoke_škole    = 
| jezik           = 
| slobodna_oznaka = 
| slobodan_opis   = 
| izdatak         = 
| budžet          = 
| rukovodilac     = 
| upravnik        = 
| predsjedatelj   = 
| kancelar        = 
| vicekancelar    = 
| predsjednik     = 
| potpredsjednik  = Michael V. Drake
| rektor          = 
| prorektor       = 
| dekan           = 
| prodekan        = 
| direktor        = 
| vođa_titula     = 
| vođa            = 
| akad_osoblje    = 6,254
| admin_osoblje   = 21,987
| studenti        = 58,322 (Columbus)&lt;br /&gt;
64,868 (svi kampusi)
| dodiplomci      = 44,741 (Columbus)&lt;br /&gt;
51,215 (svi kampusi)
| diplomci        = 13,581 (Columbus)&lt;br /&gt;
13,653 (svi kampusi)
| doktoranti      = 
| ostali          = 
| boje            = 
| sportovi        = 
| nadimak         = 
| maskota         = 
| udruženja       = 
| sjedište        = 
| grad            = 
| pokrajina       = 
| savezna_država  = 
| država          = {{flag|Sjedinjene Države}}
| kampus          = 
| lok_karta       = 
| alt_karta       = 
| širina-st       = 
| širina-min      = 
| širina-sek      = 
| širina-oznaka   = 
| dužina-st       = 
| dužina-min      = 
| dužina-sek      = 
| dužina-oznaka   = 
| lok_karta_opis  = 
| mrežno_mjesto   = [http://osu.edu/ osu.edu]
| fusnote         = 
}}

'''Državni univerzitet Ohaja''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''The Ohio State University'' (''OSU'') je [[co-ed|spolono mješoviti]] [[javni univerzitet|javni]] [[istraživački univerzitet]] u [[Država SAD|američkoj državi]] [[Ohio]]. Univerzitet je osnovan godine 1870. kao ''[[land-grant university]]'' te je trenutno [[Popis najvećih univerziteta u SAD po upisu|treći najveći univerzitet]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Ohio State je trenutno od strane ''[[U.S. News &amp; World Report]]a'' rangiran kao najbolji javni univerzitet u Ohaju.&lt;ref&gt;[http://www.usnews.com/usnews/edu/college/rankings/brief/natudoc/natudoc_pub_brief.php US News 2006 Public University Rankings].&lt;/ref&gt; Iako u Ohaju postoji decentralizirani sistem visokog obrazovanja, Ohajo Stejt (Ohio State) se unutar države i van njenih granica smatra glavnom institucijom u državnom sistemu javnog visokog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Discussion of &quot;Flagship Universities&quot; by UC-Berkeley Chancellor Berdahl |url=http://cio.chance.berkeley.edu/chancellor/sp/flagship.htm |access-date=2006-09-23 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511120058/http://cio.chance.berkeley.edu/chancellor/sp/flagship.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Glavni kampus Ohajo Stejta je smešten u [[Columbus (Ohio)|Columbusu]]. Univerzitet takođe ima regionalne kampuse u [[Lima (Ohio)|Limi]], [[Mansfield (Ohio(|Mansfieldu]], [[Marion (Ohio)|Marionu]], i [[Newark (Ohio)|Newark]]. Uz to Ohajo Stejt ima i mali kampus i istraživačko postrojenje na [[Gibraltar Island]]u (Stone Lab), te poljoprivredni istraživački institut u [[Wooster (Ohio)|Vusteru]].

== Povezano ==
* [[Polarni istraživački centar Byrd|Byrdov polarni istraživački centar]]

== Napomene ==
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* {{cite book| author=Kinnison, William A. | title=Building Sullivant's Pyramid; An Administrative History of The Ohio State University, 1870-1907 | url=https://archive.org/details/buildingsullivan0000kinn | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=1970 | isbn = 0-8142-0141-5}} 
* [http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/mirrorlake.htm The Ohio State University Mirror Lake Hollow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090107181621/http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/mirrorlake.htm |date=2009-01-07 }} (1984) by John H. Herrick, Executive Director Emeritus, Campus Planning
* [http://www.bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/theoval.htm The Ohio State University Oval] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015063656/http://bright.net/~beeryde/ref/osuhistory/theoval.htm |date=2007-10-15 }} (1982) by John H. Herrick, Executive Director Emeritus, Campus Planning
* {{Cite book| author=Baroway, Malcolm S. | title=The Gee Years, 1990-1997 | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=2003 | isbn = 0-8142-0918-1|ref=harv}}
* {{Cite book | last=Perry|first=Chris| title=The Kirwan Years: 1998-2002 | location=Columbus, OH | publisher=Ohio State University Press | year=2005 | isbn = 0-8142-1027-9|ref=harv}}
* [https://kb.osu.edu/dspace/handle/1811/403 The Ohio State University Oral History Project]
* [http://knowlton.osu.edu/historymap/ Interactive Historical Map of The Ohio State University Campus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226105923/http://knowlton.osu.edu/historymap/ |date=2014-02-26 }}
* [http://herrick.knowlton.ohio-state.edu/default.asp John H. Herrick Archives at the Knowlton School of Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080604213642/http://herrick.knowlton.ohio-state.edu/default.asp |date=2008-06-04 }}
&lt;/div&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ohio State University}}
[[Datoteka:Columbus-olentangy-river-bridge-night.jpg|thumb|300px|Most Lane Avenue preko [[Rijeka Oletangy|rijeke Olentangy]] na kampusu.]]
* [http://www.osu.edu The Ohio State University — Official website]
* [http://www.ohiostatealumni.org/ Ohio State Alumni Association]
* [http://www.ohiostatebuckeyes.com Official Athletics website]
{{Geolinks-US-streetscale|40.00093|-83.01141}}

=== Pridruženi mediji ===
* [http://www.wosu.org The WOSU Stations — Public Broadcasting]
* [http://www.thelantern.com ''The Lantern'' — Student Newspaper]
* [http://www.buckeyetv.ohio-state.edu Buckeye TV — Student Television] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108082428/http://www.buckeyetv.ohio-state.edu/ |date=2006-01-08 }}
* [http://www.underground.fm The Underground — Student Radio]
* [http://oncampus.osu.edu/ ''onCampus'' — Official Newspaper]
* [http://www.osusentinel.com/ ''The Ohio State Sentinel''] – a newspaper published by students, but not sponsored by the University

== Povezano ==
*[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Univerziteti u Ohiju]]</text>
      <sha1>og24gzwsts6ly7i2r1inasyptptchcm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimska provincija Makedonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19592</id>
    <redirect title="Makedonija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680082</id>
      <parentid>60958</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="r10sa3qb1prnqzvhiblqooarrth0d9h" xml:space="preserve">#REDIRECT[[Makedonija (rimska provincija)]]
{{Bb|suvišno, odudara od ostala preusmerenja u člancima o rimskim provincijama}}</text>
      <sha1>r10sa3qb1prnqzvhiblqooarrth0d9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>G17 Plus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20458</id>
    <revision>
      <id>42680303</id>
      <parentid>23336801</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13906" sha1="5vkvglhpeo3kbvfqw46stg3diqne8t8" xml:space="preserve">{{Politička partija 4
| ime                       = G17 Plus
| izvorno_ime               = 
| logo                       = 
| veličina                   = 
| logo_opis                  = 
| bojakod                 = lightblue
| predsednik                = [[Mlađan Dinkić]]
| lider                       = 
| vođa1_titula              = Zamenik predsednika
| vođa1_ime                   = Verica Kalanović
| vođa2_titula                = 
| vođa2_ime                   = 
| vođa3_titula                = 
| vođa3_ime                 = 
| sekretar              =
| portparol             = 
| osnivač                    = [[Miroljub Labus]]
| slogan                     =
| koalicija =
| osnovana                   = [[2002]]
| raspuštena                 = [[2013]]
| prethodne stranke          =
| naslednik                 = [[Ujedinjeni regioni Srbije]]
| sedište                   = Trg republike 5/IV, [[Beograd]]
| država                     = {{zastava|Srbija}}
| novine                    = 
| mladi ogranak                  = 
| studentsko krilo           =
| broj_članova             = 
| broj_članova_godina        = 
| ideologija              = [[Liberalni konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;g17-1&quot;&gt;[http://www.fes.rs/pubs/2007/pdf/12.Ideologija%20i%20politicke%20stranke%20u%20Srbiji.pdf Ideologija i političke stranke u Srbiji]&lt;/ref&gt;,&lt;br /&gt;[[Evropeizam]].
| pozicija                   = [[Desni centar]]
| skupština1 =[[Narodna skupština Republike Srbije]]
| broj_mandata ={{Politička partija/mandati|10|250|skyblue}}
| međunarodno_članstvo        = [[Internacionalna demokratska unija]]
| evropsko_članstvo = [[Evropska narodna partija]]
| boje                       = 
| internet_stranica          = http://www.g17plus.rs/
| napomena                  = 
}}

'''G17 plus''' je bivša [[Liberalni konzervativizam|liberal-konzervativna]]&lt;ref name=&quot;g17-1&quot;/&gt; politička stranka (ranije je bila nevladina organizacija) u [[Srbija|Srbiji]]. Osnovana je [[decembar|decembra]] [[2002]]. godine. Predsednik stranke je [[Mlađan Dinkić]]. Stranka se transformisala ujedinenjem stranka i pokreta u koaliciju [[Ujedinjeni regioni Srbije]] koji su od [[2013]]. su postali politička stranka&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&amp;mm=05&amp;dd=19&amp;nav_category=11&amp;nav_id=715143 Dinkić za izbore u Vojvodini i BG-u]&lt;/ref&gt;, čime je G17 plus kao organizacija prestao da postoji.

== Učešće u [[Prva vlada Vojislava Koštunice|prvoj vladi Vojislava Koštunice]] (2004.) ==
Stranka je na [[Izbori za narodne poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srbije 2003.|vanrednim izborima]] za Skupštinu [[Srbija|Srbije]], [[28. decembar|28. decembra]] [[2003]]. dobila 34 poslanička mesta. Nakon dvomesečnih pregovora o formiranju nove srpske Vlade, ušla je u Vladu ([[3. mart]] [[2004]]) zajedno sa [[Demokratska stranka Srbije|DSS]] i [[SPO-NS]], uz manjinsku podršku [[SPS]]-a. Šef poslaničke grupe u republičkom parlamentu je bio [[Miloljub Albijanić]]

U toj Vladi je imala ministarstvo finansija na čijem čelu je bio [[Mlađan Dinkić]]. Posle ostavke vicepremijera, [[Miroljub Labus|Labusa]], na njegovo mesto je došla dotadašnja ministarka poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, [[Ivana Dulić-Marković]], koja je 9. septembra izabrana za potpredsednicu stranke. Na njeno mesto ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, došao je [[Goran Živkov]], takođe član ove partije. Takođe je držala i ministarstvo zdravlja na čijem je čelu dr [[Tomica Milosavljević]], koji je ostao potpredsednik stranke i nakon Izborne skupštine.

[[Radovan Jelašić]], funkcioner stranke, nalazio se na mestu guvernera [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]].

Prvog oktobra 2006. G17 PLUS je dala ostavke na sva ministarska mesta. Ostavke su u [[Narodna Skupština Republike Srbije|Skupštini]] usvojene 9. novembra, što je dovelo do novih izbora 21. januara 2007.

== Učešće u [[Druga vlada Vojislava Koštunice|drugoj vladi Vojislava Koštunice]] (2007.) ==
G17 plus je u Vladi od [[15. maj]]a [[2007]]. godine ([[Demokratska stranka Srbije]], [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]], [[G17 plus]] i [[Nova Srbija]] ) imala ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja ([[Mlađan Dinkić]]), ministarstvo zdravlja ([[Tomica Milosavljević]]), ministarstvo za omladinu i sport ([[Snežana Samardžić-Marković]]) i ministarstvo nauke ([[Ana Pešikan]]).

== Učešće u [[Vlada Mirka Cvetkovića|vladi Mirka Cvetkovića]] (2008.) ==
Nakon izbora 11. maja 2008. godine, na kojima je učestvovala kao deo koalicija [[Za evropsku Srbiju]] (ZES), G17 PLUS osvojila je 24 poslaničkih mesta u republičkoj skupštini. Šef poslaničke grupe je [[Suzana Grubješić]].

G17 plus je u Vladi od [[7. jul]]a [[2008]]. godine pored resora koje je imala i u prethodnoj vladi - ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja ([[Mlađan Dinkić]], koji je ovaj put bio i potpredsednik Vlade), ministarstvo zdravlja ([[Tomica Milosavljević]]), ministarstvo za omladinu i sport ([[Snežana Samardžić-Marković]]), dobila i ministarstvo kulture ([[Nebojša Bradić]]), ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo [[Jasna Matić]]) i ministarstvo za Nacionalni investicioni plan ([[Verica Kalanović]]), dok je resor nauke prepušten koalicionim partnerima (DS).

Početkom 2011. godine došlo je do neočekivanih promena u vladi. Ubrzo nakon što je u krajem januara dugogodišnji ministar zdravlja [[Tomica Milosavljević]] podneo ostavku (iz ličnih razloga), usledilo je i razrešenje/ostavka ministra ekonomije i regionalnog razvoja i potpredsednika Vlade [[Mlađan Dinkić|Mlađana Dinkića]] a s njim se solidarisala i ministarka za Nacionalni investicioni plan [[Verica Kalanović]], koja je (takođe) podnela ostavku.

[[Radovan Jelašić]] je do 2010. bio na mestu guvernera [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]].

== Učešće u [[Vlada Ivice Dačića|vladi Ivice Dačića]] (2012.) ==
G17 plus je učestvovao u Vladi Ivice Dačića, čiji je potredsednik bio Aleksandar Vučić, sve do rekontrukcije Vlade [[2012.]] godine. Na izbore stranka je izašla u okviru koalicije [[Ujedinjeni regioni Srbije]]. Stranka je o voj vladi imala potpredsednika za evropske integracije ([[Suzana Grubješić]]) i dva ministarska resora - ministarstvo finansija i privrede ([[Mlađan Dinkić]]) i ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave ([[Verica Kalanović]]).

== Istaknuti članovi ==
* [[Mlađan Dinkić]] - dugogodišnji predsednik G17 plus i ministar u više vlada (finansija i privrede, ekonomije i regionalnog razvoja,...)
* [[Verica Kalanović]] - zamenica predsednika G17 plus i ministar u više vlada (regionalnog razvoja i lokalne samouprave,...)
* [[Tomica Milosavljević]] - bivši potpredsednik G17 plus i bivši ministar zdravlja u više vlada
* [[Suzana Grubješić]] - potpredsednica G17 plus, bivši potpredsednica [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] zadužena za evropske integracije
* [[Snežana Samardžić-Marković]] - potpredsednica G17 plus i bivša ministarka za omladinu i sport
* [[Vlajko Senić]] - član predsedništva G17 plus, bivši narodni poslanik [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]] 
* [[Nebojša Bradić]] - bivši ministar kulture
* [[Jasna Matić]] - bivši ministar za telekomunikacije i informatičko društvo
* [[Radovan Jelašić]] - bivši guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]].
* [[Nikola Novaković]] - bivši potpredsednik [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]]
* [[Predrag Marković]] - počasni predsednik G17 plus, bivši ministar kulture, telekomunikacija i informatičkog društva,
* [[Nebojša Ćirić]] - bivši ministar ekonomije i regionalnog razvoja,
* [[Zoran Stanković]] - bivši ministar zdravlja,
* [[Miloljub Albijanić]] - član predsedništva G17 plus, bivši direktor Zavoda za udžbenike
* [[Jadranka Beljan-Balaban]] - član predsedništva G17 plus
* [[Miroslav Rajlić]] - potpredsednik GO Beograd, bivši šef odborničke grupe u skupštini Beograda
* [[Željko Ivanji]] - bivši narodni poslanik [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]
* [[Tomislav Damjanović]] - potpredsednik Izvršnog odbora Glavnog odbora G17 plus
* [[Simo Vuković]] - bivši poslanik [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]], bivši potpredsednik Gradskog odbora G17 plus Beograd, potpredsednik IO GO G17 plus
* [[Vladimir Ilić]] - direktor stranke, narodni poslanik
* [[Zvonko Obradović]] - direktor Agencije za privredne registre
* [[Rajko Simin]] - član predsedništva G17 plus
* [[Snežana Stojanović-Plavšić]] - član predsedništva G17 plus
* [[Radan Ilić]] - član predsedništva G17 plus
* [[Vidoje Petrović]] - član predsedništva G17 plus
* [[Nebojša Zdravković]] - član predsedništva G17 plus
* [[Slaviša Zlatanović]] - član predsedništva G17 plus
* [[Boris Barjaktarović]] - bivši potpredsednik Vlade AP Vojvodine, član predsedništva G17 plus
* [[Nadica Momirov]] - članica predsedništva G17 plus
* [[Stojanka Petković]] - članica predsedništva G17 plus
* [[Miodrag Miljković]] - član predsedništva G17 plus
* [[Milan Đokić]] - bivši poslanik [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Republike Srbije]], predsednik Izvršnog odbora Glavnog odbora G17 plus
* [[Miroslav Čučković]] - predsednik Regionalnog odbora Beograd, član Gradskog veća Grada Beograda
* [[Steva Pavlović]] - predsednik IO Regionalnog odbora Beograd, predsednik Skupštine GO Zvezdara.

== Poslanička grupa [[Ujedinjeni regioni Srbije]] u [[Osmi saziv Narodne skupštine Republike Srbije|8. sazivu parlamenta (2008-2012. godina)]] ==
Poslanička grupa [[Ujedinjeni regioni Srbije]] formirana je 14. marta 2011. u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]. Poslaničku grupu čine sledeći narodni poslanici:
* [[Mlađan Dinkić]], predsednik Poslaničke grupe,
* [[Suzana Grubješić]], zamenik predsednika,
* [[Simo Vuković]],
* [[Viorel Žura]],
* [[Slaviša Zlatanović]]
* [[Željko Ivanji]],
* [[Vladimir Ilić]],
* [[Branislav Jovanović (poslanik)|Branislav Jovanović]],
* [[Branislav Mitrović]],
* [[Jovan Nešović]],
* [[Nikola Novaković]], potpredsednik Narodne skupštine,
* [[Miroslava Pejica]],
* [[Stojanka Petković]],
* [[Gordana Rajkov]],
* [[Miljan Ranđelović]],
* [[Snežana Sedlar]],
* [[Vlajko Senić]],
* [[Stevica Spaić]],
* [[Nikola Stojšić]],
* [[Ljubiša Sudimac]],
* [[Jelena Travar-Miljević]],
* [[Jovana Fa Tomić]],
* [[Šerif Hamzagić]],
* [[Jaroslav Hrebik]]

== Poslanička grupa [[Ujedinjeni regioni Srbije]] u [[Deveti saziv Narodne skupštine Republike Srbije|9. sazivu parlamenta (od 2012. godine)]] (nakon rekonstrukcije Vlade)&lt;ref&gt;[http://www.parlament.rs/%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0-%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B0/%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B5-%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5-.71.273.html Sajt NSRS]&lt;/ref&gt; ==
Poslanička grupa [[Ujedinjeni regioni Srbije]] u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]] čine poslanici članovi G17 plus i drugih stranaka - uglavnom članova koalicije Ujedinjeni regioni Srbije. Poslaničku grupu čine sledeći narodni poslanici:
Iz G17 plus:
* [[Mlađan Dinkić]], predsednik Poslaničke grupe,
* [[Suzana Grubješić]], zamenik predsednika,
* [[Verica Kalanović]],
* [[Vladimir Ilić]],
* [[Nenad Kitanović]],
* [[Vesna Kovač]],
* [[Branislav Mitrović]],
* [[Ana Novković]],
* [[Snežana Stojanović-Plavšić]],
* [[Jelena Travar-Miljević]],
Iz Zajedno za Šumadiju:
* [[NIKOLA JOVANOVIĆ]],
* [[SAŠA MILENIĆ]],
* [[SLAVICA SAVELjIĆ]]. 
Iz Živim za Krajinu:
* [[IVAN JOKOVIĆ]],
* [[RAJKO STEVANOVIĆ]].
 
== Organizacija stranke ==
[[G17 plus: Organizacija stranke|G17 plus je organizovana]] po teritorijalnom principu. Svi organizacioni oblici stranke u svom sastavu, po pravilu, imaju 30% manje zastupljenog pola. Organizacioni oblici stranke su mesni, opštinski, gradski i pokrajinski odbori.

=== Mesni odbor ===
Mesni odbor je deo opštinskog odbora i obuhvata teritoriju jedne mesne zajednice. G17 plus ima 834 mesna odbora. Mesni odbor bira predsednika mesnog odbora koji dalje kooordinira radom mesnog odbora.

=== Opštinski odbor ===
Opštinski odbor je osnovni organizacioni oblik stranke. G17 plus ima 165 opštinskih odbora, od 168 [[opština]] koliko postoji u [[Srbija|Srbiji]]. Svi članovi opštinske organizacije biraju članove opštinskog odbora na Izbornoj skupštini opštinske organizacije i to 5% od broja članova opštinske organizacije. [[G17 plus: Spisak opštinskih odbora|Spisak opštisnkih odbora G17 plus]]

=== Gradski odbor ===
Gradski odbor se formira za područje grada koje u svom sastavu ima više opštine. G17 Plus ima 24 gradska odbora.

=== Pokrajinski odbor ===
Pokrajinski odbor se formiraju za područja pokrajine Republike Srbije.

== Bivši članovi ==
* [[Miroljub Labus]] - osnivač i prvi predsednik stranke (2002-2006), bivši guverner Narodne banke Srbije i potpredsednik Vlade Srbije, napustio stranku i povukao se iz politike 2006. godine.

* [[Čedomir Antić]],
* [[Ksenija Milivojević]],
* [[Goran Paunović]]
* [[Goran Kreclović]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.g17plus.rs/ Zvanična internet prezentacija G17 plus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090719145655/http://www.g17plus.rs/ |date=2009-07-19 }}
* [http://www.facebook.com/g17plus Zvanična Facebook stranica G17 plus]
* [http://twitter.com/#!/G17PLUSOfficial Zvaničan Twitter G17 plus]

{{Političke stranke}}

[[Kategorija:Političke partije u Srbiji]]
[[Kategorija:G17 Plus| ]]
[[Kategorija:Konzervativne partije]]</text>
      <sha1>5vkvglhpeo3kbvfqw46stg3diqne8t8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Država Rakhine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22202</id>
    <revision>
      <id>42679977</id>
      <parentid>41336024</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2371" sha1="j7x0uvbv0nb04ip3g03010y4v8h4m4e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Map of Rakhine (Arakan) State in Myanmar.png|thumb|250px|Mapa države Rakhine]]
'''Država Rakhine ''' ([[geografsko preimenovanje|bivši]] '''Arakan''') je [[administrativne podjele Mjanmara|država]] [[Mjanmara]]. Smješetena je na zapadnoj obali, te graniči s [[Država Chin|Državom Chin]] na sjeveru, [[Odjel Magway|Odjelom Magway]], [[Odjel Bago|Odjelom Bago]] i [[Odjel Ayeyarwady|Odjelom Ayeyarwady]] na istoku, na zapadu s [[Bengalski Zaljev|Bengalskim zaljevom]] i na sjeverozapdu s [[Bangladeš|bangladeškim]] Odjelom [[Chittagong]]. Smještena je otprilike između 17°30' i 21°30' sjeverne geografske širine te izmešu 92°10' i 94°50' istočne geografske dužine. 

Gorje [[Arakan Roma]], čiji vrh Victoria Peak ima 3.063 m at nadmorske visine, dijeli Državu Rakhine od ostataka Mjanmara. Površina iznosi 36,762 km² a glavni grad je [[Sittwe]] (bivši [[Akyab]]). Godine 1985. stanovništvo je bilo procijenjeno na 2,698.000 ljudi, a uglavnom su ga sačinjavali pripadnici [[Rakhine (narod)|arakanskog]] i [[Rohingya]] naroda. Ostale etničke grupe su Mro, Khami (Khumi), Kamanski Muslimani, Dienet, Marmagri i još nekoliko drugih. Po vjeri su većina stanovnika [[budizam|budisti]], a iza njih su [[muslimani (vjernici)|muslimani]]. 

== Vanjske veze ==
* [http://www.bmsusa.org Buddhist Missionary Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011223314/http://www.bmsusa.org/ |date=2016-10-11 }}
* [http://www.asaj.biz Arakan Social Association Japan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191221054423/http://www.asaj.biz/ |date=2019-12-21 }}
* [http://www.arakan.net Arakan Literature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207050948/http://www.arakan.net/ |date=2018-12-07 }}
* [http://www.freerohingyacampaign.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303084543/http://www.freerohingyacampaign.org/ |date=2009-03-03 }}

'''Vezani uz pokret za nezavisnost Rakhinea'''
* [http://www.rakhapura.com Rakhapura]
* [http://www.rakharoma.org Arakan Internet Journal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051029161230/http://www.rakharoma.org/ |date=2005-10-29 }}
* [http://www.freerohingyacampaign.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303084543/http://www.freerohingyacampaign.org/ |date=2009-03-03 }}

{{geog-stub}}

{{Mjanmar}}

[[Kategorija:Države Mjanmara]]</text>
      <sha1>j7x0uvbv0nb04ip3g03010y4v8h4m4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eshil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22433</id>
    <revision>
      <id>42680157</id>
      <parentid>42453555</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:42:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34766" sha1="733b5qherwtwhhjn19jytf9m3s88s6t" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aischylos Büste.jpg|thumb|desno|220px|Eshilova bista u [[Kapitolski muzej|Kapitolskom muzeju]] u [[Rim]]u]]

'''Eshil''' ([[Grčki jezik|grč]]. Αἰσχύλος, 525–456. god. st. e.) bio je prvi veliki pisac [[tragedija]] u [[Grčka književnost|antičkoj grčkoj književnosti]].

== Biografija ==
Eshil se rodio 525. godine stare ere u [[Elefsina|Eleusini]] kod [[Atena|Atine]], a poticao je iz uglednog zemljoposedničkog roda. Njegova mladost pada u vreme velikog [[demokracija|demokratskog]] poleta u Atini, posle pada [[Pizistratidi|Pizistratida]]. On je ponesen demokratijom i njenom slobodom i veliča ih u svojim ''Hiketidama''. I sam je učestvovao u [[Maratonska bitka|bitkama kod Maratona]], [[Bitka kod Artemizija|kod Artemizija]], [[Bitka kod Salamine|kod Salamine]] i [[Bitka kod Plateje|kod Plateje]], a pobedu kod Salamine ovekovečio je u svojim ''Persijancima''. Eshil je doživeo i [[Bitka kod Eurimedonta|pobedu kod Eurimedonta]] i zatim brzo širenje [[Delski savez|Atinskog pomorskog saveza]].

Eshil se već rano (oko 500. godine) pojavio na sceni sa svojom prvom [[Drama|dramom]], ali je prvu nagradu dobio tek 485. godine, kada je već imao 40 godina. Rano započetu književnu delatnost pesnik je nastavio sve do svoje smrti i još je mnogo puta pobedio u dramskim takmičenjima. Eshil je za svog života tri puta putovao na [[Sicilija|Siciliju]], gde je boravio na dvoru [[Sirakuza|sirakuškog]] [[tiranin]]a [[Hijeron]]a (478-467), velikog prijatelja i zaštitnika [[Poezija|pesnika]], [[Nauka|naučnika]] i [[Umetnost|umetnika]]. U isto vreme srećemo kod Hijerona i najveće grčke [[Lirika|lirske pesnike]]: [[Semonid Kejanin|Semonida]], [[Pindar]]a i [[Bakhilid]]a, zatim [[Antička filozofija|filozofa]] [[Ksenofan iz Kolofona|Ksenofana]] i druge. Prvi put je Eshil pošao na Siciliju na Hijeronov poziv i tamo je 476. godine, kad je Hijeron osnovao grad [[Etna (grad)|Etnu]], prikazao u tu čast [[Drama|dramu]] ''Etnjanke'' (Αἰτναῖαι). Posle toga se Eshil vratio u Atinu, gde je 472. godine prikazao svoje ''Persijance'' i odneo pobedu, a onda je ponovo pošao na Siciliju i tamo po drugi put s velikim uspehom prikazao tu dramu. Znamo da je 486. ponovo u Atini, jer ga je te godine u takmičenju pobedio mladi [[Sofokle]]. Godine 458. Eshil je odneo poslednju pobedu svojom ''Orestijom'', a zatim je po treći put iz nepoznatog razloga otputovao na Siciliju: tu je i umro, i to u gradu [[Gela|Geli]] 456. godine stare ere. Ostavio je dva sina, Euforiona i Biona, koji su takode bili tragički pesnici. Sto godina nakon smrti postavljen mu je u znak počasti kip u [[Likurgovo pozorište|Likurgovom pozorištu]] u Atini. Kažu da je Eshil, ponosan na svoje junaštvo u [[grčko-perzijski ratovi|grčko-persijskim ratovima]], sam sebi sastavio nagrobni [[epitaf]], u kojem spominje samo svoje vojničke zasluge, prevšavši preko pesničkih. U prevodu [[Koloman Rac|Kolomana Raca]] taj epitaf glasi (''Anthologiae Graecae Appendix'', vol. 3, ''Epigramma sepulcrale''):

:''Eshila, Euforionova sina, Atenjanina''
:''u žitorodnoj, gle, Geli tu pokriva grob;''
:''gaj maratonski slavni, dugokosi Međanin znadu''
:''ruke mu zamah jak — oni će kazat ti sve.''

:{{polytonic|Αἰσχύλον Εὐφορίωνος Ἀθηναῖον τόδε κεύθει}}
:{{polytonic|μνῆμα καταφθίμενον πυροφόροιο Γέλας·}}
:{{polytonic|ἀλκὴν δ’ εὐδόκιμον Μαραθώνιον ἄλσος ἂν εἴποι}}
:{{polytonic|καὶ βαρυχαιτήεις Μῆδος ἐπιστάμενος}}

== Sačuvane tragedije ==
Eshil je pisao [[Elegija|elegije]], [[epigram]]e, tragedije i [[Satirska drama|satirske drame]]. Od 70 tragedija i 20 satirskih drama sačuvalo se samo sedam tragedija: ''Hiketide'' (= Pribeglice), ''Persijanci'', ''Sedmorica protiv Tebe'', ''Okovani Prometej'', ''Agamemnon'', ''Hoefore'' (= Pokajnice) i ''Eumenide'' (poslednje tri čine organsku [[Trilogija|trilogiju]] – ''Orestiju'', i to je jedina grčka trilogija koja je sačuvana, a sledila joj je satirska igra ''[[Protej (Eshil)|Protej]]''). Prvu je nagradu pesnik za života dobio trinaest puta, ali drame su mu prikazivane i nagrađivane i nakon njegove smrti, tako da je svih nagrada, čini se, ukupno bilo dvadeset i osam.

=== Hiketide ===
[[Datoteka:Danaides Waterhouse 1903.jpg|thumb|right|150px|Danaide, J.W. Waterhouse, 1906, ''Aberdeen Art Gallery and Museum'']]

Najstarija od sačuvanih drama su izgleda ''Pribegarke'' ili ''Hiketide'' (Ἱκέτιδες). Tragedija je dobila ime po [[zbor|horu]] koji je sastavljen od [[Danaide|Danaida]], kćeri [[Danaj]]evih, koje bežeći iz [[Egipat|Egipta]] pred sinovima [[Egipat (mitologija)|Egiptovim]] traže kao pribeglice (=ἱκέτιδες) zaštitu u [[Argos]]u, sklanjajući se pored žrtvenika. Naiđe [[Pelazg]], argivski kralj, i one ga mole za pomoć protiv progonitelja. Pelazg želi da im pomogne, ali, plašeći se rata s Egiptom, odlučuje da o tome pita narod. Tada dolazi neprijateljski brod, i glasnik Egiptovih sinova zahteva od begunaca da se vrate, a kad one to odbiju, pokuša ih silom odvesti svojim gospodarima. Tada se vraća Pelazg i javlja da ih narod prima u grad i pruža im zaštitu. Glasnik ljutito odlazi preteći [[rat]]om, a Danaide pozdravljaju novu domovinu i polaze u grad. ''Hiketide'' su po svoj prilici bile prvi deo trilogije u kojoj se prikazuje priča o Danaidama. Druga drama je bila, kako se čini, ''Egipćani'' (Αἰγύπτιοι), u kojima se prikazivala svadba Danaida s Egiptovim sinovima, a treća ''Danaide'' (Δαναΐδες), u kojima se pripovedalo kako su Danaide, osim [[ipermnestra|Hipermnestre]], poubijale svoje muževe.

=== Persijanci ===
{{main|Persijanci (Eshil)}}

Drama ''Persijanci'' (Πέρσαι) činila je verovatno neorgansku trilogiju s dramama ''Finej'' i ''Glauko'', čiji sadržaj nije tačno poznat. ''Persijanci'' su drama sa [[historija|istorijskim]] sadržajem: u njoj se slavi pobeda Grka nad [[Persijanci]]ma u [[Bitka kod Salamine|bici kod Salamine]] (480). Ova drama pripada najstarijim Eshilovim delima: ona još nema [[prolog]]a, već počinje [[parod]]om hora, koji je sastavljen od starijih, uglednih Persijanaca, regentskog veća za vreme [[Kserks I|Kserksove]] odsutnosti. Oni su zabrinuti za sudbinu trupa koje su s Kserksom krenule na Grčku i muče ih mračna predosećanja. Ovim predosećanjima pridružuje se san kraljice Atose, Kserksove majke, koji nagoveštava persijski poraz. I zaista, dolazi glasnik, koji javlja za poraz Persijanaca kod Salamine. Atosin dijalog s horovođom i glasnikovo pripovedanje u suštini predstavljaju slavljenje atinske [[demokracija|demokratije]] i Grka koji se bore za svoju slobodu. Zatim senka kralja [[Darije I|Darija]], Kserksovog oca, koju je hor izazvao iz groba, proriče dalje poraze Persijanaca i tumači ih kao kaznu za &quot;prekomemost&quot; Kserksovih pretenzija, jer je on naumio da savlada i same [[bog]]ove. Zato Darije opominje da se više nikada ne preduzima rat protiv Grka. U poslednjoj sceni pojavljuje se i sam Kserks i tuži se na svoju tešku sudbinu, te se drama završava potresnom tužaljkom izmedu Kserksa i hora (κομμός), praćenom burnim gestovima i nemirnom igrom.

Ovu tragediju ne čini toliko povezana radnja koliko niz slika, u kojima žalost sve više raste. [[Dijalog]] zauzima znatno više mesta nego u ''Hiketidama'', a posebno raste njegova narativna strana (glasnikov izveštaj). U ''Persijancima'' se vidi i pesnikov [[Politika|politički]] stav: on je protivnik ofanzivnog rata u [[Azija|Aziji]] i brani mir s Persijancima, koje slika bez mržnje, kao žrtve nerazboritog Kserksa. Karakterističan je i stih u kome hor za Atinjane kaže: οὔτινος δοῦλοι κέκληνται φωτὸς οὐδ' ὑπήκοοι (= ničijim se [[Ropstvo|robovima]] ni podanicima ne nazivaju, st. 242).

=== Okovani Prometej ===
[[Datoteka:Dirck van Baburen - Prometheus Being Chained by Vulcan Rijksmuseum SK-A-1606.jpg|thumb|right|250px|Hefest stavlja Prometeja u okove, 1623, Dirck van Baburen (1590–1624), Rijksmuseum, [[Amsterdam]]]]

Drama ''Okovani Prometej'' (Προμηθεὺς δεσμώτης) bio je prvi deo trilogije, pa su njenu radnju nastavljale tragedije ''Oslobođeni Prometej'' (Προμηθεὺς λυόμενος) i ''Prometej vatronoša'' (Προμηθεὺς πυρφόρος). U prvoj se prikazuje kako je [[Heraklo|Herakle]] oslobodio [[Prometej]]a i kako se on izmirio sa [[Zeus|Zevsom]] koji se više ne protivi ljudskoj težnji za napretkom, a u drugoj je, izgleda, prikazan postanak Prometejeve svetkovine τὰ Προμήθεια. Ne zna se tačno kada je drama nastala i prikazivala se. U ''Okovanom Prometeju'' Eshil kao da se odriče predstave o nekadašnjem &quot;[[Zlatni vek|zlatnom veku]]&quot; i pogoršanju prilika ljudskog života koje je, po [[mit]]u, zatim došlo. On prihvata suprotno stanovište: ljudski život se zapravo usavršava; kod Eshila upravo je Prometej mitološki davalac dobrog razuma, koji [[čovečanstvo]] izvodi u kulturni život. U ovoj je tragediji prikazana [[teomahija]] titana Prometeja, gde je Eshil Prometeja načinio predstavnikom neobuzdane [[čovjek|čovekove]] težnje za napretkom.

U prologu drame [[Zeus|Zevsove]] sluge Snaga (Κράτος) i Sila (Βία) – ona je nemi lik – dovlače Prometeja pod vodstvom [[Hefest]]ovim u pust gorski kraj [[Skitija|Skitije]], gde ga Hefest po Zevsovom nalogu pribija na neku vrletnu stenu i na zahtev Snage probija mu prsa velikim gvozdenim klinom. Hefest obavlja svoj posao preko volje i oklevajući te žali tešku sudbinu nesrećnog Prometeja: on, doduše, priznaje da je Prometej, ukravpi [[Vatra|vatru]] bogovima i darovavši je ljudima, počinio težak greh, ali ipak okleva da svoga prijatelja kazni tako strogom kaznom. Napokon ipak popušta zaplašen prekorima svoga pratioca pa izvršava svoju dužnost do kraja. Obavivši posao, tj. prikovavši Prometeja za stenu, Hefest ode zajedno sa svojim pratiocima. Dok su izvršioci kazne bili prisutni, Prometej nije izustio ni glasa tužbe, a kad su se oni udaljili, dao je oduška svojoj zatomljenoj boli i potužio se na svoje patnje [[vazduh]]u, [[rijeka|rekama]], [[More|moru]], [[zemlja (planet)|zemlji]] i [[Sunce|Suncu]]. No ubrzo se pribere pomišljajući da je on sve to predvideo i da svako mora podneti određenu sudbinu. Tada se pojave [[Okean (mitologija)|Okeanove]] kćerke ([[Okeanide]]), koje u ovoj drami čine hor, a privukli su ih udarci Hefestova čekića. One izjavljuju Prometeju svoje saučešće nad njegovom nesrećom i izriču zabrinutost za njegovu buduću sudbinu; a kad su upitale Prometeja koji je uzrok tako okrutnoj kazni, on im saopšti koliko je on usluga učinio Zevsu i kako je zbog svojih dobročinstava prema ljudskom rodu izazvao protiv sebe gnev kralja bogova. Prometej je već spreman da govori i o budućnosti kad se odjednom pojavi Okean jašući na nekom krilatom konju kojim starac upravlja bez ikakvih uzda. Okean opomene Prometeja da ne podjaruje Zevsov bes drskim rečima, te se ponudi da kod Zevsa posreduje u Prometejevu korist. Prometej odlučno odbije tu ponudu jer će zevsov gnev podnositi sve dok zevs ne promeni mišljenje. Tada Okean odlazi, a hor peva tužaljku o Prometeju. Zatim Prometej opširno i potanko opisuje sva svoja dobročinstva koja je iskazao ljudskom rodu. Tu je izvrsno prikazan postepeni [[Civilizacija|civilizacijski]] napredak čovečanstva iz stanja primitvnosti i njegovo ovladavanje [[Priroda|prirodom]] i njenim silama. Sam Prometej može se smatrati zapravo predstavnikom trajne i neodoljive težnje čovečanstva za saznanjem, za kulturnim napretkom i uzdizanjem, za podvrgavanjem prirode i osmišljavanjem načina kako bi je mogao iskoristiti za svoje potrebe. Upravo po tome Prometej je jedan od najsnažnijih likova koje je antička drama iznela na pozornici: on mirno trpi i pati potpuno svestan veličine one uloge koju je odigrao u borbi za čovekov civilizacijski napredak.

=== Sedmorica protiv Tebe ===
[[Datoteka:The Oath Of The Seven Chiefs - Project Gutenberg eText 14994.png|thumb|right|Sedmorica vođa daju zakletvu]]

Tragedija ''Sedmorica protiv Tebe'' (Ἑπτὰ ἐπὶ Θήβας) prikazana je 467. godine, i to kao treći deo trilogije ''Laj'', ''Edip'' i ''Sedmorica'', uz koje se prislanjala satirska igra ''[[Sfinga]]''. Eshil je s tim dramama stekao prvu pobedu, pobedivši [[Aristija|Aristiju]], sina tragičkoga pisca [[Pratina|Pratine]], i [[Polifrazmon]]a, sina dramatičara [[Frinih]]a. Od ''Laja'', ''Edipa'' i ''Sfinge'' ostali su sačuvani samo neznatni fragmenti. Trilogija je ujedinjena motivom &quot;rodovskog prokletstva&quot;, koje leži na potomstvu [[Teba (Grčka)|tebanskog]] kralja [[Laj]]a. U ''Laju'' se najverovatnije prikazivalo rođenje i izlaganje [[Edip]]ovo, a u ''Edipu'' vladanje i propast Edipova.

[[Datoteka:Eteocles and Polynices - Project Gutenberg eText 14994.png|thumb|left|300px|Eteokla i Polinika odnose mrtve nakon bitke]]

U ''Sedmorici'' se prikazuje rat [[Polinik]]a i njegovih drugova protiv Tebe i smrt braće [[Eteokle|Eteokla]] i Polinika koji su u dvoboju ubili jedan drugoga, te se tako izvršuje kletva kojom ih je prokleo njihov otac [[Edip]]. Radnja drame odigrava se pred kraljevskim dvorom na tebanskoj tvrđavi [[Kadmeja|Kadmeji]]. Hor je sastavljen od dvanaest devojaka, kćerki uglednih Tebanaca; one se plaše pada grada, pa traže zaštitu kod žrtvenika bogova koji je podignut pred dvorom. Iz dvora izlazi kralj Eteoklo i govori okupljenom tebanskom narodu pozivajući ga da štiti grad, koji je sa svih strana opkolila [[Argos|argivska]] vojska predvodena njegovim bratom Polinikom. Vrač [[Tiresija]] je prorekao da neprijatelji spremaju odlučan napad, pa zato svako treba da zauzme svoje mesto na gradskim bedemima i pruži otpor neprijatelju. Zatim oštro prekoreva prestrašene devojke jer njihov strah slabi junaštvo ostalih građana. Tada dolazi glasnik koji je uhodio argivsku vojsku i javlja Eteoklu šta je video: sedam junaka se zaklelo da će još danas grad zauzeti silom ili poginuti, već su sve pripremili za napad i upravo žrebom odlučuju ko će od njih na koja od sedam gradskih vrata udariti; vojska je već u pokretu i približava se gradu. Tu glasnik potanko opisuje Eteoklu sedmoricu neprijateljskih vojskovoda i njihove štitove, a Eteoklo nakon svakog opisa određuje koji će od njegovih junaka izaći protiv svakoga od njih na pojedinim gradskim vratima. Protiv Polinika, koji je odabrao za sebe sedma vrata (zvana Κρηναῖαι), odlučuje da izađe on sam, premda ga hor od toga odvraća. &quot;Ta kome drugome&quot;, motiviše Eteokle svoju odluku, &quot;to više pripada nego meni? S vladarem vladar, s bratom brat, s neprijateljem neprijatelj ogledaću se&quot;. Raspaljen ljubavlju prema domovini i mržnjom prema neprijatelju, Eteokle pojuri u borbu, a malo zatim dolazi glasnik i javlja da je grad spašen, ali da su braća u dvoboju ubila jedan drugoga. Na pozornicu se donose njihova tela, i hor peva tužaljku zajedno s njihovim sestrama [[Antigona|Antigonom]] i [[Ismena|Ismenom]]. Međutim, narod je odlučio Eteokla dostojno sahraniti, a Polinika kao neprijatelja ostaviti nesahranjena da bude plen zverima. Ismena i jedna polovina hora pokoravaju se toj odluci, ali Antigona se tome odlučno usprotivi i polazi s drugom polovinom hora da sahrani brata i protiv volje naroda. Budući da se drama završava novim dramatskim sukobom, postoji mogućnost da je taj završetak dodat tek kasnije.

''Sedmorica'' su prva od nama poznatih tragedija u kojoj partije glumca apsolutno prevlađuju nad horskim delom, i istovremeno prva tragedija u kojoj je dat izrazit lik glavnog junaka. Drugih likova u komadu nema: drugi glumac iskorišćen je za ulogu glasnika. Kao početak tragedije služi glumačka scena – [[prolog]], a ne više paroda hora.

=== Agamemnon ===
[[Datoteka:Pierre-Narcisse Guérin - Clytemnestra and Agamemnon - WGA10974.jpg|thumb|right|Ubistvo Agamemnona, [[Pierre-Narcisse Guérin]] (1774- 1833), [[Louvre]], [[Pariz]]]]

Drame ''Agamemnon'', ''Žrtva na grobu'' ''(Hoefore)'' i ''Eumenide'' čine jedinu i to organi6ku trilogiju koja se sačuvala – ''[[Orestija|Orestiju]]'' (Ὀρέστεια). Prikazana je 458. godine i s njom je Eshil dobio prvu nagradu. To delo posvećeno je problemu tragične sudbine roda.

Drama ''Agamemnon'' (Ἀγαμέμνων) počinje tako što stražar, koji već dugo godina na krovu [[Agamemnon]]ova dvora u gradu [[Argos]]u očekuje vatrene znakove o padu [[Troja|Troje]], opazi vatru na gori Idi i javi veselu vest Agamemnonovoj ženi [[Klitemnestra|Klitemnestri]]. Od nje doznaje tu vest i hor argivskih staraca, ali joj ne veruje dok nije došao glasnik koji potvrđuje vest i najavljuje Agamemnonov dolazak. Uskoro dolazi Agamemnon na svečanim kolima s robinjom [[Kasandra|Kasandrom]], [[Prijam]]ovom kćerkom. Na Klitemnestrin poziv nerado ulazi u kuću po prostrtim sagovima jer u tome vidi znak obesti (ὕβρις), pa se boji gneva i osvete bogova. Nakon tužaljke za njima ulazi i Kasandra koja u svom proročkom duhu jasno vidi kako Klitemnestra i njen ljubavnik [[Egist]] ubijaju Agamemnona i nju, pa kako se [[Orest]] osvećuje majci. Odmah nakon toga iz kuće počinju da odjekuju samrtni jauci Agamemnonovi, a zatim izlazi Klitemnestra i ponosi se svojim delom jer je osvetila žrtvovanu kćerku [[Ifigenija|Ifigeniju]] i bračnu neveru Agamemnonovu. Hor je opominje na kaznu koja će je za ubistvo stići od pravednih bogova, ali Klitemnestra odgovara da se ne boji jer će je od besa građana štititi Egist, a Orest se ne može osvetiti jer je daleko. Na kraju iz dvora izlazi Egist i raduje se što se Agamemnonu osvetio za ono što je Agamemnonov otac [[Atrej]] učinio Egistovom ocu [[Tijest]]u, pogostivši ga mesom njegove vlastite dece. Hor i njemu preti osvetom te se ogorčen udaljuje, a kraljica s Egistom ponosno ulazi u dvor. Ideja naslednog prokletstva ovde je u potpunosti sačuvana, ali to prokletstvo, kao uvek kod Eshila, deluje preko svesne ljudske volje. Lik Klitemnestre dat je veorna izrazito, ali su i ostala lica, čak i drugostepena, oštro ocrtana.

=== Hoefore ===

Tragedija ''Hoefore'' (Χοηφόροι) dobila je ime po horu devojaka koji prinosi mrtvačku [[жртвовање|žrtvu]] na Agamemnonovu grobu. Agamemnonov sin Orest, koga je Klitemnestra kao dečaka još pre Agamemnonovog povratka iz Troje poslala u [[Prefektura Fokida|Fokidu]], vraća se kao odrastao mladić sa svojim vernim prijateljem [[Pilad]]om u zavičaj da osveti očevu smrt, i stavlja uvojak svoje kose na očev grob. U isto vreme Klitemnestra je, preplašena teškim snovima, poslala kćerku [[Elektra|Elektru]] s devojkama na Agamemnonov grob da umire bogove osvetnike. Elektra se naprotiv na grobu pomoli bogovima da što pre dođe dan osvete. Našavši uvojak koji liči na njenu kosu, nasluti da se vratio Orest. Orest u tom času prilazi grobu, te se brat i sestra prepoznaju. Podstaknut od Elektre i hora, Orest se sprema da osveti očevo ubistvo, kao što mu je već ranije naredio [[Apolon]]. Po dogovoru s Elektrom, Orest i Pilad dolaze neprepoznati pred kraljičin dvor i donose joj lažnu vest o Orestovoj smrti. Pošto je kraljica otišla, dolazi i Egist da čuje tu radosnu vest, ali ga Orest ubija. Čuvši Egistove krike, dojuri Klitemnestra iz ženskih odaja, i jedan od sluga joj dovikne da &quot;mrtvi ubijaju živoga čoveka&quot; (τὸν ζῶντα καίνειν τοὺς τεθνηκότας λέγω). Ona nasluti svoju sudbinu i stane moliti za milost. Orest se malo koleba, ali ga Pilad podseti na Apolonov nalog, i on ubije vlastitu majku. U taj se čas iz zemlje dižu [[Erinije]], osvetnice ubijene majke, da progone ubicu za njegov grešan čin. Pomućene svesti Orest beži odatle, a njeg odlazak prati hor molbom da ga neki bog uzme u zaštitu.

=== Eumende ===
[[Datoteka:Orestes Pursued by the Furies by William-Adolphe Bouguereau (1862) - Google Art Project.jpg|thumb|left|Erinije progone Oresta]]

Užasan zločin, premda je počinjen po božjoj zapovesti, zahteva izmirenje. To je predmet treće tragedije u trilogiji, koja ima naslov ''Eumenide'' (Εὐμενίδες). U [[Apolon]]ovom hramu u [[Delfi]]ma sedi umorni Orest, držeći kao pribegar u ruci maslinovu grančicu obavijenu vunom, a oko njega spavaju [[Erinije]], koje u toj drami čine hor. Apolon pristupa svom štićeniku Orestu i, obećavši mu svoju zaštitu, predaje ga [[Hermes]]u da ga otprati u [[Atena|Atinu]], gde će ga sud osloboditi krivice. Nakon Orestovog odlaska diže se iz dubine [[podzemni svijet|donjega sveta]] sena Klitemnestrina s teškim i krvavim ranama koje joj je zadao Orest, te budi i prekoreva usnule Erinije. One odmah pojure u poterz za Orestom tužeći se na nov naraštaj bogova koji hoće da ubistvo majke ostane neosvećeno. U [[Atena|Ateninom]] hramu na [[Atinski akropolj|atinskoj akropoli]] stignu osvetnice progonjenog Oresta koji je rukama obuhvatio boginjin kip, i počnu da pevaju osvetničku pesmu. Boginja [[Atena]] odbija da im preda pribegara, već odluku prepušta sudu sastavljenom od dvanaest najplemenitijih atinskih građana koje je sama za tu svrhu izabrala. Tako je državni [[sud]] – kasnije [[Areopag]] – koji je osnovala sama boginja, stupio na mesto dotadašnjeg principa [[Krvna osveta|krvne osvete]] koju je dužan izvršiti rod ubijenoga. Pred sudom Oresta brani sam Apolon, opravdavajući Orestovu osvetu majčinom preljubom i zločinom [[ubistva]]. Kako je pri glasanju sudija na svakoj strani bio isti broj glasova, sama boginja Atena, zaštitnica demokratskoga uređenja, daje svoj glas za Oresta, i on osloboden krivice, zahvaljujući se, odlazi. Njegova krivica ostala je neokajana, i Erinije, čuvarice rodovskoga prava, počnu da prete [[Atika|Atici]] prokletstvom i propašću. Taj novi sukob reši se tako što Atena obeća Erinijama da će ih Atinjani poštovati kao &quot;Milostive&quot; (Εὐμενίδες = Eumenide). Starim boginjama, koje dotada nisu nigde imale svetište, prija ponuda, i one umirene i zadovoljne, blagosiljaju Atiku i polaze u svoje novo svetište na [[Ares]]ovom brežuljku. Tako su pravo i zakon demokratske države nasledili staru i grubu silu krvne osvete.

U ''Orestiji'' su jasno izraženi Eshilovi politički pogledi. Veličajući Areopag, staru [[aristokracija|aristokratsku]] ustanovu, Eshil zauzima [[Konzervativizam|konzervativan]] stav u pogledu [[Radikalna demokratija|radikalnih demokratskih]] reformi [[Perikle|Periklove]] grupe, smatrajući da su [[despotizam]] i [[anarhija]] jednako opasni. Međutim, njegov je konzervativizam istovremeno uperen i protiv onih strana atinske demokratije koje čine njeno naličje.

== Značaj i uticaj ==
[[File:Tragediae_septem.tif|thumb|Aeschyli ''Tragoediae septem'', 1552]]
Eshilove su zasluge za razvitak grčke tragedije od neprocenjive važnosti. Kao što je [[Homer]] svojom ''[[Ilijada|Ilijadom]]'' stvorio [[Epika|epopeju]], tako je i Eshil svojim delima stvorio tragediju u njenim ustaljenim oblicima. Pre njega tragedija je zapravo bila kratka pesma, neka vrsta [[Kantata|kantate]], a radnja još sasvim skučena i ograničena; glumio je samo jedan [[glumci|glumac]] – redovno sam pesnik – pa je [[dijalog]]a bilo vrlo malo, i to jedino između glumca i horovođe. Eshil je uveo drugog glumca i tako udario temelj pravom dijalogu, a time i pravoj drami: dijalog se postepeno razvija i širi na račun horske pesme, koja se zbija i gubi svoj dotadašnji obim. Taj se postepeni razvitak može posmatrati na sačuvanim Eshilovim tragedijama. ''Hiketide'' su osnovi produženje [[Horska lirika|horske lirike]]: tu je hor protagonist i nosilac tragičkog patosa. U toj se drami već pojavljuje drugi glumac, ali se ta dva glumca sastaju samo jednom, a inače svaki govori samo s horom. U ''Persijancima'' glumci već više govore međusobno. ''Okovani Prometej'' i ''Sedmorica protiv Tebe'' već imaju karakter pravih drama. Tok radnje nije prepleten, kao kod [[Sofokle|Sofokla]], nego uvek prost, pravolinijski, bez preokreta i iznenađenja; situacija se produžava i uvek je pod vlašću jedne ideje ili jednog utiska. U ''Orestiji'' Eshil je uveo trećeg glumca, pa radnja postaje prepletenija i podesnija za slikanje karaktera pojedinih lica.

Eshil je osim toga doterivao i [[teatar|pozorišnu]] opremu, izmišljajući razne strojeve i načine dekoracije. Tako, na primer, Horacije kaže da je on &quot;izumitelj obrazine i časne haljine&quot; (''personae pallaequae repertor honestae'', ''Ars. poet''. 278). Eshil je u pravom smislu te reči potpuni i svestran pozorišni umetnik: on je bio ne samo učitelj hora i glumaca (διδάσκαλος), nego je osim teksta drama sastavljao i melodije za horske pesme i plesne figure, pa je i sam nastupao u svojim dramama kao glumac. Želeći da postigne što veću savršenost, Eshil je od drugih pesnika rado prihvatao sve novosti na području dramske tehnike. Tako je od svoga takmaca Sofokla preuzeo trećega glumca i zbor od petnaest lica umesto ranijih dvanaest, što je praktčno primenio u svojoj ''Orestiji''.

Eshil je pesnik vremena u kome se rada atinska demokratija i zastupnik junačkog i ponosnog duha koji je atinski narod prožimao neposredno nakon velikih i sjajnih dela tokom pobedonosnih borbi protiv Persijanaca. Ali on je ujedno i zastupnik [[Mitologija|mitologijskog]] veka, veka [[Religija|religioznog]] [[Misticizam|misticizma]] i verovanja u neograničenu moć besmrtnih [[bog]]ova i u potpunu čovekovu zavisnost od &quot;sudbine&quot; (ἀνάγκη). Zbog toga su njegove drame – apstrahujući plemenit rodoljubivi zanos – uglavnom pune strahota starih religioznih tradicija, a božja osveta i sudbina glavni su njihov predmet. Eshil je uveren da bogovi postoje, da duboko zadiru u život čoveka, da su oni sudije i osvetnici čovekovih nedela. Ljudska odgovornost za vlastita dela znatno je umanjena jer ih u akciju sputava nepobediva viša sila – [[sudbina]]. Ali, bogovi ne mogu sprečiti ono što je ljudima sudbinom unapred određeno (τὸ πεπρωμένον): oni to mogu eventualno samo usporiti. Međutim, Eshilovi bogovi nisu uvek dobri i pravedni, a sudbina opet nije uvek sasvim kruta i neumoljiva. Iako čovekom gospodari viša sila kojoj se ni u kom slučaju ne može oteti, ipak u Eshilovoj tragediji čovek nije puka lutka kojom se sudbina poigrava po svojoj volji, neki automat bez snage i bez volje: samo ako čovek svojim delanjem povređuje prava načela života i pravdu, on je osuđen na neuspeh, kriv je i mora snositi božju kaznu. Kao [[Heraklit]], i Eshil smatra da ἦθος ἀνθρώπῳ δαίμων, tj. da je čoveku sudbina njegov karakter. Nesrećnu sudbinu čovek stvara sam sebi: božanstvo ne interveniše dok je čovek [[moral]]no čist, dok ne postane θεόμαχος, tj. dok ne udari na vrednosti koje su postavili bogovi, za šta sam snosi odgovornost. Eshil propoveda staro [[Etika|etičko]]-religiozno načelo &quot;ničega previše, ništa preko mere&quot; (kao, na primer, i [[Herodot]]). Eshil je podsticaj za predstavu o meri i pravdi dobio od [[Solon]]a.

Eshil je svoje drame nazivao τεμάχη τῶν Ὁμήρου μεγάλων δείπνων = mrvice sa bogate trepeze [[Homer]]ove. On je, prema tome, građu za njih uzimao iz junačkih [[Epika|epova]] i neiscrpnog vrela [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Ali pesnik odabire iz mita samo ono što je veličanstveno, grozno i strašno, što daleko prelazi granice prirodnoga te duboko potresa dušu gledalaca. Kao što je radnja tragedije već sama po sebi natprirodna, tako se i lica njegovih drama uzdižu iznad običnih ljudi: ona su veličanstvena i idealizovana kako u svojim dobrim tako i u svojim zlim svojstvima. Može se, dakle, reći da Eshil ne crta obične ljude nego heroje. Međutim, treba naglasiti da Eshil značaj svojih lica ne crta potanko, već ga daje u krupnim crtama, s nekoliko reči, u dva ili tri poteza, sasvim jednostavno, ali sugestivno i snažno. U Eshilovim delima preovladava groza i strahota, ali pesnik ima smisla i za ljupkost i nežnost. U sačuvanim tragedijama prisutni su svi znatniji ljudski osećaji – od snage, zanosa, mržnje, gneva, sve do ljubavi žalosti, bola, straha. Pesnik je, dakle, dobro poznavao sve strane ljudskog srca, ali je voleo više isticati ono što je veličanstveno i strašno nego ono što je nežni i plemenito.

Radnja Eshilove drame je vrlo jednostavna, koncentrisana oko jedne situacije, jednog događaja, bez pravog zapleta i bez proračunate napetosti, te teče laganim tokomod početka do kraja. Glavni junak zapravo i nema protivnika – izuzev u ''Orestiji'' – tako da se stiče utisak kao da je radnja osakaćena. To je s jedne strane posledica još nedoterane pesnikove dramske tehnike, a s druge strane osnovne koncepcije drame (kletva, božja osveta, sudbina). Dve natprirodne sile – božja moć i sudbina – ograničavaju i sputavaju slobodu čovekova delanja, tako da se u Eshilovim dramama može govoriti pre o tragediji same stvari nego o tragediji čoveka. Upravo to i jeste glavni razlog što u Eshilovim tragedijama nema psihološkog ocrtavanja likova kakvog ima kod [[Euripid]]a, a donekle i kod Sofokla.

Što se tiče pesnikovih političkih pogleda, on je iskren i oduševljen rodoljub, ali istovremeno konzervativni [[Eupatridi|eupatrid]], te kao takav zazire od svih novotarija koje bi mogle uzdrmati stari poredak, stare nazore i već kroz generacije ustaljena načela.

Istaknuto mesto u Eshilovim dramama imaju horske pesme. One u većini njegovih drama pretežu i duboko se tiču same radnje. U njima pesnik pre svega izlaže svoje misli, [[Filozofija|filozofske]] i moralne ideje koje prevlađuju u određenoj drami. Osim toga, pesnik ih upotrebljava i da razjasni sve ono što se iz same radnje ne vidi, a s njom je tako povezano da bi bez toga gledaocu mnogo toga ostalo tamno i nejasno.

Eshil se može smatrati i tvorcem dramskog jezika i [[stil]]a. U njegovom jeziku i stilu jasno se razabiru dva elementa, epski i lirski, ali lirski preteže. Uticaj [[Lirika|lirike]] kod njega je još tako jak da se jezik u dijaloškim delovima bitno ne razlikuje od jezika u horskim pesmama, kao što je slučaj kod Sofokla i Euripida. Njegov je jezik svečan, pun [[Deskripcija|deskriptivne]] snage, slikovit, ali ponegde opor i nedovoljno gibak. Stil mu je bujan jer se pesnik trudi da govor iskiti, obilno se služeći sjajnim [[epitet]]ima, smelim [[metafora]]ma i ostalim stilističkim odnosno [[реторика|retorskim]] [[Stilske figure|figurama]]. Taj je stil izvrsno okarakterisao [[Rimska književnost|rimski pisac]] [[Kvintilijan]]: ''Sublimis et gravis et grandiloquus saepe usquae ad vitium'' (= Uzvišen, svečan i veličanstven često do granica mane&quot; (''Inst. orat''. X, 1, 66). Utisak koji je njegov originalni jezik i stil ostavio na njegove savremenike bio je neobično snažan. Zato i kaže [[Komedija|komediograf]] [[Aristofan]] u ''Žabama'' (st. 1004): &quot;Ti, koji si prvi od Helena gradio reči velebne kao kule i iskitio tragički govor&quot;.

Svečani &quot;[[ditiramb]]ički&quot; stil Eshilov i slaba dramatičnost njegovih komada u poređenju s njegovim velikim naslednicima učinili su pesnika već na kraju [[5. vijek pne.|5. veka pne.]] donekle arhaičnim, pa se popularnost koju je pesnik uživao kod svojih savremenika naglo smanjila. I u antičko doba, pa sve do 18. veka, radije su čitani i citirani Sofokle i Euripid nego Eshil. Stoga je i Eshilov uticaj na svetsku književnost bio više posredan, preko njegovih antičkih naslednika u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i u [[Rimska književnost|Rimu]], nego neposredan. Od likova koje je stvorio Eshil najveći je značaj imao Prometej ([[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], [[George Gordon Byron|Byron]], [[Shelley]]). Tek u novije doba priznata je Eshilovim tragedijama zaslužena snaga i veličina. Eshil je nesumnjivo stvaralačka ličnost ogromne snage te se danas smatra jednim od najvećih pisaca tragedija svih vremena, i to ne samo zbog svojih zasluga u razvitku drame kao &quot;otac tragedije&quot; nego i zbog unutrašnjih svojstava njegove genijalne poezije i njenog dubokog moralnog značenja.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Aeschylus}}
* [http://www.poetseers.org/the_great_poets/the_classics/aeschylus/ Selected Poems of Aeschylus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120530192933/http://www.poetseers.org/the_great_poets/the_classics/aeschylus/ |date=2012-05-30 }}
* [http://www.monologuesearch.com/authors/Aeschylus/ Selected Monologues by Aeschylus on Monologue Search] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928112120/http://www.monologuesearch.com/authors/Aeschylus/ |date=2007-09-28 }}
* [http://www.ellopos.net/blog/?p=35 Aeschylus anthology in English and Greek, Select online resources]
* {{gutenberg author|id=Aeschylus|name=Aeschylus}}
* Available by .pdf file at Textkit:&lt;!-- do we need all of these? --&gt;
** [http://www.textkit.com/learn/ID/42/author_id/5/ ''The Suppliants''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101012164703/http://www.textkit.com/learn/ID/42/author_id/5 |date=2010-10-12 }}
** [http://www.textkit.com/learn/ID/40/author_id/5/ ''The Persians''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110106015934/http://www.textkit.com/learn/ID/40/author_id/5/ |date=2011-01-06 }}
** [http://www.textkit.com/learn/ID/30/author_id/5/ ''Seven Against Thebes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110106015051/http://www.textkit.com/learn/ID/30/author_id/5/ |date=2011-01-06 }}
** [http://www.textkit.com/learn/ID/6/author_id/5/ ''Agamemnon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110106014656/http://www.textkit.com/learn/ID/6/author_id/5/ |date=2011-01-06 }}
** [http://www.textkit.com/learn/ID/50/author_id/5/ ''The Libation Bearers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101012211659/http://www.textkit.com/learn/ID/50/author_id/5 |date=2010-10-12 }}
** [http://www.textkit.com/learn/ID/13/author_id/5/ ''The Eumenides''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091103092913/http://www.textkit.com/learn/ID/13/author_id/5/ |date=2009-11-03 }}
* [http://www.imdb.com/name/nm0012634/ IMDB list of films based on Aeschylus]
* [http://www.csad.ox.ac.uk/POxy/VExhibition/2161.htm Photo of a fragment of ''The Net-pullers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222201257/http://www.csad.ox.ac.uk/POxy/VExhibition/2161.htm |date=2011-02-22 }}
* [http://www.textkit.com/learn/ID/28/author_id/5/ ''Prometheus Bound''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110106020247/http://www.textkit.com/learn/ID/28/author_id/5/ |date=2011-01-06 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Eshil| ]]
[[Kategorija:Starogrčki dramatičari]]</text>
      <sha1>733b5qherwtwhhjn19jytf9m3s88s6t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1926.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23789</id>
    <revision>
      <id>42679979</id>
      <parentid>42671792</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42679979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62622" sha1="70w7y66v72p6rc885w3roiiesdbxyzt" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS.
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata).
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca.
* 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO).
* [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]].
* [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica).
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu...
* [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot;&gt;Politika, 15. jul 1926, str. 6-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)&lt;/ref&gt; U Štedimu kod Peći je od grada težine &quot;tri do četiri stotine grama&quot; izginula desetočlana porodica.&lt;ref&gt;&quot;Žrtve pećske katastrofe&quot;, Politika 16. jul 1926, str. 5&lt;/ref&gt; Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot; /&gt;
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
* 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog.
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, &quot;Arnauti&quot;, pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore&lt;ref&gt;&quot;Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori&quot;, Politika, 28. jul 1926, str. 3&lt;/ref&gt; (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori).
* [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj.
* [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bez sudske presude&quot;, Politika, 6. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije.
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.&lt;ref&gt;&quot;Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama&quot;, Politika, 5. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.).
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* &lt;5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.&lt;ref&gt;Politika, 6. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu.
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
[[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]]
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, &quot;dobra polovina svih opština&quot; u KSHS&lt;ref&gt;&quot;Značaj opštinskih izbora&quot;, Politika, 14. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.&lt;ref&gt;&quot;Krajnji rezultati opštinskih izbora&quot;, Politika, 19. avg. 1926, str. 6&lt;/ref&gt; Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.&lt;ref&gt;&quot;Opštinski izbori u Đakovici&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.&lt;ref&gt;&quot;Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici&quot;, Politika, 17. avg. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).&lt;!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --&gt;
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* &lt; 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.&lt;ref&gt;&quot;Hvatanje morskog čudovišta&quot;, Politika, 30. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
* [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83&lt;ref&gt;&quot;Sukob zagrebačkih studenata sa policijom&quot;, Politika, 1. sept. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.&lt;ref&gt;&quot;Uništena kačačka banda&quot;, Politika, 4. sept. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji.
[[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|&quot;Dalmacija&quot;]]
* [[3. 9.]] - Laka krstarica &quot;Dalmacija&quot;, bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva krstarica&quot;, Politika, 11. sept. 1926 (foto)&lt;/ref&gt;
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933).
* 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.&lt;ref&gt;&quot;Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani&quot;, Politika, 11. sept. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu.
* 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu.
* 12. 9. - &quot;Plebiscit&quot; u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.&lt;ref&gt;&quot;Pogibija naših avijatičara u Pragu&quot;, Politika 25. sept. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]].
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]].
* [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS.
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===
* Privredna kriza u KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]])
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>70w7y66v72p6rc885w3roiiesdbxyzt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680052</id>
      <parentid>42679979</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:55:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42680052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62996" sha1="02sucgw6jyzz6svcsjm3fl03log69qh" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS.
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata).
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca.
* 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO).
* [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]].
* [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica).
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu...
* [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot;&gt;Politika, 15. jul 1926, str. 6-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)&lt;/ref&gt; U Štedimu kod Peći je od grada težine &quot;tri do četiri stotine grama&quot; izginula desetočlana porodica.&lt;ref&gt;&quot;Žrtve pećske katastrofe&quot;, Politika 16. jul 1926, str. 5&lt;/ref&gt; Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot; /&gt;
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
* 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog.
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, &quot;Arnauti&quot;, pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore&lt;ref&gt;&quot;Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori&quot;, Politika, 28. jul 1926, str. 3&lt;/ref&gt; (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori).
* [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj.
* [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bez sudske presude&quot;, Politika, 6. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije.
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.&lt;ref&gt;&quot;Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama&quot;, Politika, 5. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.).
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* &lt;5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.&lt;ref&gt;Politika, 6. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu.
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
[[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]]
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, &quot;dobra polovina svih opština&quot; u KSHS&lt;ref&gt;&quot;Značaj opštinskih izbora&quot;, Politika, 14. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.&lt;ref&gt;&quot;Krajnji rezultati opštinskih izbora&quot;, Politika, 19. avg. 1926, str. 6&lt;/ref&gt; Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.&lt;ref&gt;&quot;Opštinski izbori u Đakovici&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.&lt;ref&gt;&quot;Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici&quot;, Politika, 17. avg. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).&lt;!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --&gt;
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* &lt; 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.&lt;ref&gt;&quot;Hvatanje morskog čudovišta&quot;, Politika, 30. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
* [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83&lt;ref&gt;&quot;Sukob zagrebačkih studenata sa policijom&quot;, Politika, 1. sept. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.&lt;ref&gt;&quot;Uništena kačačka banda&quot;, Politika, 4. sept. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji.
[[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|&quot;Dalmacija&quot;]]
* [[3. 9.]] - Laka krstarica &quot;Dalmacija&quot;, bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva krstarica&quot;, Politika, 11. sept. 1926 (foto)&lt;/ref&gt;
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933).
* 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.&lt;ref&gt;&quot;Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani&quot;, Politika, 11. sept. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu.
* 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu.
* 12. 9. - &quot;Plebiscit&quot; u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.&lt;ref&gt;&quot;Pogibija naših avijatičara u Pragu&quot;, Politika 25. sept. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]].
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]].
* [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS.
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[8. 10.]] - Neočekivano je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS.
* 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora. Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Milovan Žanić]] kaže &quot;Biti će opet Hrvatski Sabor!&quot;.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===
* Privredna kriza u KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]])
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>02sucgw6jyzz6svcsjm3fl03log69qh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680269</id>
      <parentid>42680052</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42680269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63117" sha1="8v6t1fr2woz7jwnsramvxoekb0xh291" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS.
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata).
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca.
* 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO).
* [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]].
* [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica).
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu...
* [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot;&gt;Politika, 15. jul 1926, str. 6-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)&lt;/ref&gt; U Štedimu kod Peći je od grada težine &quot;tri do četiri stotine grama&quot; izginula desetočlana porodica.&lt;ref&gt;&quot;Žrtve pećske katastrofe&quot;, Politika 16. jul 1926, str. 5&lt;/ref&gt; Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot; /&gt;
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
* 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog.
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, &quot;Arnauti&quot;, pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore&lt;ref&gt;&quot;Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori&quot;, Politika, 28. jul 1926, str. 3&lt;/ref&gt; (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori).
* [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj.
* [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bez sudske presude&quot;, Politika, 6. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije.
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.&lt;ref&gt;&quot;Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama&quot;, Politika, 5. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.).
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* &lt;5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.&lt;ref&gt;Politika, 6. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu.
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
[[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]]
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, &quot;dobra polovina svih opština&quot; u KSHS&lt;ref&gt;&quot;Značaj opštinskih izbora&quot;, Politika, 14. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.&lt;ref&gt;&quot;Krajnji rezultati opštinskih izbora&quot;, Politika, 19. avg. 1926, str. 6&lt;/ref&gt; Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.&lt;ref&gt;&quot;Opštinski izbori u Đakovici&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.&lt;ref&gt;&quot;Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici&quot;, Politika, 17. avg. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).&lt;!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --&gt;
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* &lt; 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.&lt;ref&gt;&quot;Hvatanje morskog čudovišta&quot;, Politika, 30. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
* [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83&lt;ref&gt;&quot;Sukob zagrebačkih studenata sa policijom&quot;, Politika, 1. sept. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.&lt;ref&gt;&quot;Uništena kačačka banda&quot;, Politika, 4. sept. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji.
[[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|&quot;Dalmacija&quot;]]
* [[3. 9.]] - Laka krstarica &quot;Dalmacija&quot;, bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva krstarica&quot;, Politika, 11. sept. 1926 (foto)&lt;/ref&gt;
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933).
* 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.&lt;ref&gt;&quot;Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani&quot;, Politika, 11. sept. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu.
* 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu.
* 12. 9. - &quot;Plebiscit&quot; u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.&lt;ref&gt;&quot;Pogibija naših avijatičara u Pragu&quot;, Politika 25. sept. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]].
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]].
* [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS.
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS.
* 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km.
* 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora. Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Milovan Žanić]] kaže &quot;Biti će opet Hrvatski Sabor!&quot;.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===
* Privredna kriza u KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]])
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>8v6t1fr2woz7jwnsramvxoekb0xh291</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mihovil Pavlek Miškina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26254</id>
    <revision>
      <id>42680267</id>
      <parentid>42386573</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:26:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Književno stvaralaštvo */</comment>
      <origin>42680267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18345" sha1="h18cghzyma79j9dlmomgm4o3p8krtck" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik 
| Ime            = Mihovil Pavlek – Miškina 
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Mihovil Pavlek Miškina pjesnik.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = Mihovil Pavlek – Miškina
| puno ime       = Mihovil Pavlek 
| pseudonim      = ''Miškina''
| rođenje        = [[24. rujna]] [[1887.]]  
| smrt           = [[30. lipnja]] [[1942.]]  
| zanimanje      = poljodjelac, političar
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1926.]] – [[1939.]]
| vrsta          = [[poezija]], [[pripovjetka|pripovijetke]] 
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = ''Za svojom zvijezdom'', ''Trakavica'', ''Krik sela'', ''Narod i inteligencija'', ''Zašto hrvatski seljak nije komunist'', ''Stara i nova gospoda''
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Mihovil Pavlek – Miškina''' ([[Đelekovec]] kod [[Koprivnica|Koprivnice]], [[24. rujna]] [[1887.]] – [[Sabirni logor Jasenovac|logor Jasenovac]] ili [[logor Stara Gradiška]], [[30. lipnja]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, [[književnik]] i [[političar]], član [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].

Ubijen je od ustaša po uspostavi [[NDH]].

== Ime ==

''Miškina'' nije nadimak, nego oblik imena. U tom dijelu [[Podravina|Podravine]] čest je običaj da se muško ime izgovara u [[augmentativ]]u, a prezime u posvojnom pridjevu, npr. [[Zdravko Tišljar]] - ''Zdravkina Tišljarov''. Tako je i Miško (puno ima: Mihovil) Pavlek za suseljane bio ''Miškina Pavlekov''.

== Biografija ==

Mihovil Pavlek – Miškina rodio se u Đelekovcu kod Koprivnice [[1887.]] godine. U rodnom selu završio je 5 razreda [[osnovna škola|osnovne škole]], ali svojom bistrinom izrastao je u predstavnika narodne inteligencije svoga doba i borca za socijalnu pravdu. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] Miškina je služio u XVI. infanterijskoj regimenti u [[Bjelovar]]u jer radi slabog vida nije mogao biti poslan na bojište.&lt;ref name=&quot;povijest.net&quot;&gt;[http://povijest.net/ubojstvo-miskine/ dr. sc. Hrvoje Petrić, ''Kako je i kada ubijen ugledni HSS-ovac Mihovil Pavlek Miškina?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404041622/http://povijest.net/ubojstvo-miskine/ |date=4. travnja 2016. }}, povijest.net, 1. studenoga 2008., preuzeto 28. ožujka 2012.&lt;/ref&gt;

=== Politička djelatnost ===

Miškina se aktivnije uključuje u politiku [[1925.]] godine, kada se kandidirao na izborima Hrvatske seljačke republikanske stranke kao zamjenik Pavlu Dombaju iz [[Drnje|Drnja]] koji se kandidirao u kotaru [[Ludbreg]]. Jedno vrijeme bio je i načelnik općine Đelekovec. Politikom se počeo ozbiljnije baviti [[1935.]] godine i ponovno se kandidirao na izborima [[5. svibnja]] [[1935.]] godine kada je dobio u koprivničkom kotaru 10.133 glasova.&lt;ref name=&quot;povijest.net&quot;/&gt; Sljedeći puta kandidirao se na izborima [[11. prosinca]] [[1938.]] godine kada je izašlo je na koprivničkom području 80,23 % upisanih birača kojih je bilo 17.654 a 12.452 je glasalo za listu dr. [[Vladko Maček|Mačeka]] odnosno Miškinu.&lt;ref name=&quot;povijest.net&quot;/&gt; Ni na izborima iz 1935. ni 1938. godine nije bio izabran u skupštinu jer je izborni zakon bio takav da je zastupnikom proglašen provladin kandidat, iako nije dobio mnogo glasova.&lt;ref name=&quot;povijest.net&quot;/&gt;

Miškina je zbog svojih političkih stavova bio na meti ustaških emigranata. Tako je ustaški emigrant iz Koprivnice Martin Nemec [[1939.]] godine poručio Miškini neka ih ne čeka jer da će se s njime obračunati.&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;&gt;[http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se-gdje-je-ubijen-995 Zvonimir Despot, ''Niti 70 godina od ustaškog pogubljenja seljačkog tribuna i HSS-ovca Mihovila Pavleka Miškine ne zna se gdje je ubijen''], ''[[Večernji list]]'', 19. ožujka 2012., preuzeto 28. ožujka 2012.&lt;/ref&gt;

=== NDH ===

Nakon proglašenja [[NDH]], ustaše su tražilii da se i seljački književnik Mihovil Pavlek Miškina opredijeli za ustaški pokret, ali su tu naišli na veliki otpor.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00003/845.pdf&lt;/ref&gt;

Ustaška je vlast krenula s pristupanjem mjesnih organizacija HSS-a u ustaški pokret, a u Koprivnici je došlo do sukoba nekih članova stranke s proustaškim dijelom HSS-a koje je željelo preuzeti Gradsko poglavarstvo. Želeći neposredno od Mačeka dobiti daljnje smjernice za rad, u Zagreb su se uputili Miškina, Stjepan Prvčić i [[Tomo Čiković]] ali u Zagrebu nisu uspjeli doći u dodir ni s kim iz užega vodstva stranke.&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt; Po povratku, Povjerenstvo Glavnog ustaškog stana za Koprivnicu, na čijem je čelu bio ustaški povratnik Nemec, već od [[26. travnja]] [[1941.]] godine ograničilo mu je kretanje samo na područje đelekovečke općine.&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt; Nekoliko su puta Miškinu i njegove suradnike ustaše zatvarali i zatim puštali ne bi li ih natjerali da pristupe ustaškom pokretu. U srpnju su uhićeni Miškina, [[Franjo Gaži|Franjo]] i [[Tomo Gaži]] te [[Stjepan Prvčić]], članovi Kotarske organizacije HSS-a i u zatvoru su proboravili više od mjesec dana bez ikakva saslušanja.&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt;

Iako su se neki ustaše zauzimali za njegovo puštanje ([[22. srpnja]] [[1941.]] godine, koprivničko izaslanstvo kod poglavnika [[Ante Pavelić]]a pod vodstvom doglavnika [[Andrija Betlehem|Andrije Betlehema]])&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt; to mu nije pomoglo te je ponovno uhićen pod optužbom prokomunističke djelatnosti. Dne [[9. svibnja]] [[1942.]] godine je uhićen, a sutradan, [[10. svibnja]], odveden je u Koncentracijski logor Jasenovac.{{citat|U ustaškim je krugovima bilo različitih gledanja na Miškinin slučaj. To nam nedvojbeno kazuje pismo ustaškog logornika Mije Uđbinca, upućeno 22. veljače 1943. ustaškom stožeru u Bjelovar: &quot;U njegovu ga kotaru jedni jako hvale, drugi kude. Najviše ga možda kudi g. Ivan Kraljić, seljak iz Koprivnice, Radićev narodni zastupnik prije Miškine. No, za Kraljića se može primietiti, da od naroda nema nikoga za sobom. Slično ga kude i svi oni koji stoje pod uplivom Kraljićevim. Drugi pak Miškinu hvale. Istina je po svojoj prilici negdje u sredini. Miškina nije komunista boljševik, ali u pitanju, koga Hrvati moraju više voljeti: Nijemce ili Ruse, on odgovara Ruse… Ustaški je pokret podupirao u vrijeme najjače diktature, narod pripravljao na borbu… Ponovno iznosim svoje mišljenje, da Miškina Jasenovac nije zaslužio….}}&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt;

=== Smrt ===

Još se ne zna sa sigurnošću gdje je točno ubijen, u Koncentracijskom logoru Jasenovac ili logoru Stara Gradiška, a ubili su ga [[ustaše]].{{citat|Kao službeno mjesto Miškinina ubojstva navodi se logor Jasenovac, a kao dan vjerojatno 6. lipnja 1942. godine. No povjesničar dr. sc. Davor Kovačić u svojim istraživanjima navodi da je Miškina bio jedna od najpoznatijih osoba zatočenih u logoru Stara Gradiška te dokazuje da je on tamo i ubijen. Prema njemu, “bivši logoraš Šime Klaić smatra da su Miškinu ubili Nikola Gagro i Dinko Šakić 5. i 10. srpnja 1942. godine u Staroj Gradiški, a to su mu potvrdili, kako je rekao, i neki ustaše koji su se hvalili kako znaju o tome. Klaić je također rekao da su logoraši bili ustašama ‘divljač za odstrijel’ jer su ih mogli ubijati kako god su htjeli, a da zbog toga nikome ne odgovaraju.” I još jedan detalj navodi: „Pojedini preživjeli zatočenici i danas tvrde kako su čuli da je Miškina ubijen u Jasenovcu, zajedno sa slikarom iz Sarajeva Danijelom Ozmom.}}&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt;

Iako u Hrvatskoj enciklopediji piše da je Mihovil Pavlek Miškina ubijen 11. lipnja 1942. godine, treba se osvrnuti i na službene dokumente iz Matičnog ureda. U Matičnoj knjizi umrlih NO Đelekovec (1953.-1958.) na str. 48 dana 14. rujna 1955. upisano je Mijo Pavlek i to da je umro 30. lipnja 1942. u Jasenovcu. Sačuvano je i rješenje kotarskog suda u Koprivnici od 22. lipnja 1955. koje je potpisao predsjednik suda Ivan Zlatarić. U rješenju uz ostalo piše: &quot;Ovom sudu stavljen je prijedlog po N.O.O. Gjelekovac za proglašenje mrtvim nestaloga Pavlek Mije iz Gjelekovca, kojem prijedlogu se kasnije pridružio i sin Pavlek Večeslav, koji navodi, da je nestali 9.V.1942. god. bio iz Gjelekovca od kuće odveden po ustašama u logor Jasenovac odakle se nije vratio, a nakon mjesec dana stigla je obavjest, da je isti u Jasenovcu umro. Proveden je postupak saslušanjem svjedoka Cmrt Ivana i Cmrk Katarina, koji su izkazali, da je nestali 11.V.1942. god., otpremljen u logor Jasenovac odakle se nije vratio, a inače je poznato da je u logoru nestao... Kako postoje sve pretpostavke da je nestali u logoru umro, to je isti i proglašen mrtvim, a kao dan njegove smrti uzet je 30. lipnja 1942. god. tj. zadnji dan u mjesecu kada nestali već sigurno više nije bio na životu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200725060840/http://povijest.net/2018/?p=2973 Hrvoje Petrić, ''Kako je i kada ubijen ugledni HSS-ovac Mihovil Pavlek Miškina?'']&lt;/ref&gt;

== Književno stvaralaštvo ==
Začetnik je književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Pisati je počeo kao zreo čovjek. Pisao je pjesme, [[crtica|crtice]], [[pripovjetka|pripovijetke]], [[članak|članke]], [[brošura|brošure]]. Objavljivao je u raznim dnevnicima, tjednicima, časopisima, kalendarima: ''Božićnica'' (kalendar), ''Dom'', ''Evolucija'', ''[[Hrvatska revija]]'', ''[[Hrvatsko selo]]'', ''Napredak'', ''Napretkova božićna/uskrsna knjiga'', ''[[Narodno kolo]]'',  ''Razgovor'', ''Republika'', ''Savremenik'', ''[[Seljačka prosvjeta]]'', ''[[Seljačka sloga]]'', ''[[Slobodni dom]]'', ''[[Varaždinske novosti]]'' i inima.

U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. [[Šime Vučetić]] ističe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije ''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'') najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao ukratko u ''Zborniku hrvatskih seljaka'' (1937).

Prvi Pavlekov književni sastav bio je ''&quot;Nekrolog&quot;'' [[Antun Radić|Antunu Radiću]]. Potpisao ga je [[pseudonim]]om '''Miškina''' bojeći se da mu se tko ne naruga zbog pisanja. ''&quot;Pod tim je imenom postao omiljen i poznat u Hrvatskoj i izvan nje.&quot; (Franjo Gaži)''. Književnik [[Zvonimir Kulundžić]] napisao je o njemu knjigu ''Miškina, presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuen-Héderváryja do poglavnika''.

Knjiga &quot;Za svojom zvijezdom&quot; bila je predmet interpelacije u Skupštini KSHS u oktobru 1926 - zbog antimilitarizma je nazvan &quot;defetističkom literaturom&quot;.&lt;ref&gt;&quot;G. Radić i defetistička literatura&quot;, Politika 12. okt. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Za svojom zvijezdom'', Seljačka sloga, Zagreb, 1926.
* ''Trakavica'', Binoza, Zagreb, 1935.
* ''Dva naša najveća pokojnika'', Braća Loborec, Koprivnica, 1936.
* ''Seljaštvo se zaštićuje samo, i to u seljačkoj slozi duhovno, u Gospodarskoj slozi materijalno'', 1936.
* ''Početak hrvatskog seljačkog pokreta'', Dom Stjepana Radića, Zagreb, 1936.
* ''Krik sela'', Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1937.
* ''Narod i inteligencija'', Mala biblioteka &quot;Seljačke mladice&quot;, Konzorcij Seljačke Matice, Zagreb, 1937.
* ''Zašto hrvatski seljak nije komunist'', Hrvatski tiskarski zavod, Zagreb, 1938. (rpr., Ogranak Matice hrvatske, Koprivnica, 1992. )
* ''Gopcu'', letak, 1938.
* ''Stara i nova gospoda'', Loborec, Koprivnica, 1939.
* ''Sabrana književna djela'', ur. [[Zvonimir Kulundžić]], Ogranak Matice hrvatske, Koprivnica, 1968.
** Knjiga I, Proza I (''Umjesto predgovora''; ''Antimilitaristički motivi''; ''Ezopovski motivi''; ''Crtice i zapisi''; ''Bilješke'')
** Knjiga II, Proza II (''Socijalni motivi''; ''Bilješke'')
** Knjiga III, Poezija; Dodatak: razni prilozi (''Dah sela''; ''Za domovinu i pravicu''; ''Sam sa sobom''; ''Mrtvoj drugarici''; ''Mali radosni odjeci''; ''Fragmenti igrokaza''; ''Autobiografski zapisi''; ''Pisma i intervjui'')
* ''Izabrana djela / Mihovil Pavlek Miškina, Ive Čaće, Stevan Galogaža, Zlatko Gorjan, Jakov Sekulić, Stjepan Pulišelić'', prir. Šime Vučetić, [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 115, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985.
* ''Miškinina čitanka: u povodu stote obljetnice rođenja Mihovila Pavleka Miškine'', ur. Božena Loborec, Muzej grada Koprivnice, Koprivnica, 1987.

''Mala enciklopedija Prosveta'' spominje i djela ''&quot;Pesme o Matiji Gupcu''&quot;; ''&quot;Bratu radniku&quot;''; ''&quot;I mi smo ljudi&quot;''; ''&quot;Invalidu&quot;''.

=== Pripovijetke i pjesme ===
* Zbirka ''Trakavica'' objavljena je i [[1946.]] godine u izdanju zagrebačke &quot;Seljačke sloge&quot; s predgovorom Franje Gažija&lt;ref group=&quot;napomene&quot;&gt;U spomenutom predgovoru Franje Gažija tvrdi se da je M. P. M. rođen 1889. godine.&lt;/ref&gt; i autorovim portretom [[Mirko Virius|Mirka Viriusa]]. Zbirka sadrži ove pripovijetke (abecednim redom): ''&quot;Bez naslova&quot;'', ''&quot;Dvije smrti&quot;'', ''&quot;Godišnji sajam&quot;'', ''&quot;Granje&quot;'', ''&quot;Guske&quot;'', ''&quot;Kad netko treba radnika&quot;'', ''&quot;Kako sam počeo pisati&quot;'', ''&quot;Krt&quot;'', ''&quot;Naprijed&quot;'', ''&quot;Naša stara kobila&quot;'', ''&quot;Potkova&quot;'', ''&quot;Trakavica&quot;'', ''&quot;U jesen&quot;'', ''&quot;Zemlja&quot;'', ''&quot;Ždrijebe&quot;''.
* U 115. knjizi edicije ''Pet stoljeća hrvatske književnosti'' objavljen je izbor pripovijedaka iz zbirke ''Za svojom zvijezdom'': ''&quot;A djeca?&quot;'', ''&quot;Dva Božića na fronti&quot;'', ''&quot;Husar&quot;'', ''&quot;Na straži&quot;'', ''&quot;U brizi za budućnost&quot;'', ''&quot;U samici&quot;'', ''&quot;Zapisi iščeznuloga&quot;'', ''&quot;Za svojom zvijezdom&quot;''.
* Naslovi nekih njegovih pjesama: 
''&quot;Cuzeku&quot;'', ''&quot;Gobcu&quot;'', ''&quot;Orjem&quot;'', ''&quot;Pramaletje&quot;'', ''&quot;Proletje&quot;'', ''&quot;Sanje&quot;'', ''&quot;Sonce&quot;'', ''&quot;Rožici&quot;'', ''&quot;Vehneju...&quot;'', ''&quot;Vi&quot;'', &quot;I mi smo ljudi...&quot;

== Primjeri pjesama ==
{| cellpadding=6
! '''Oče naš'''
! '''[[Crveni makovi]]'''
! '''Pesnik in puntar'''
|- style=&quot;vertical-align:top; white-space:nowrap;&quot;
|
:Oče naš, Ti koji jesi -
:kako nas uče - na nebesi!
:K Tebi lete naši glasi
:Hrvatsku nam našu spasi.

:Sveto budi ime Tvoje,
:neka svaka usta poje;
:dođi k nama carstvo Tvoje,
:neka bude svakom svoje.

:Nek na zemlji ko na nebu
:nitko pravde željan nije,
:neka pjeva stvor Tvoj svaki
:koji piše, gradi, sije.

:Kruha, ruha daj da ima,
:nek ga bratac bratu dijeli;
:Život ljudski nek je svima,
:čitav svijet nek se veseli.

:I otpusti duge naše,
:sve zlo, svađe, Ti odstrani;
:praštat ćemo i mi rado,
:kad nam dođu bolji dani.

:To te, eto, Hrvat moli;
:dobri Otac svima budi,
:pravdu svoju dijeli svima,
:nek svi žive kao ljudi.

:Neka živi brat uz brata,
:neka živi rod Hrvata -
:i on nosi božji znamen;
:izbavi ga od zla, Amen!
|
:Opet su jutros procvali
:u žitu makovi sneni,
:sve su nam njive ovili
:cvjetovi njihovi crveni!

:&quot;Znaš li majko, majčice,
:kakvi su ono cvjetovi&quot;,
:po onim tamo njivama
:takovi divni - crveni?

:Gorki su, sinko, plodovi,
:čemer je ono procvao.
:Umjesto zlatne pšenice
:- korov je tamo niknuo!

:Seljak je polja stvarao,
:hajduk je svijetom harao:
:Oteo kmetu zemljicu,
:gazio njegovu pravicu!

:Baruni, grofovi vladali,
:španovi pravdu krojili,
:rabotat kmeta gonili,
:krvcu mu poljem sijali!

:Mnogo je kapi kapnulo,
:njegove krvi i znoja,
:ljeta ga duga mučile
:batine teške bez broja!

:Prokleo seljak zemljicu
:vražjih gospodara,
:niknuli crven-cvjetovi
:umjesto božjeg dara!

:Krvlju su kmetskom sijani,
:kletvama, bunom miješani
:suzama, znojem pojeni
:zato su tako crveni...
|
:Betežen sem,
:Vmrti bo treba, duša s telom se raziti.
:Ma sad pred Boga-stvoritelja iti
:Neje me strah -
:Jednu sem dušu imel
:I obraz jen.
:To sem nanašal čez svet
:Pono bogečki je let...
:Za ništ na svetu nesem ju dal
:I v reštu za nju ja sem spal.
:Gledela je navek gdje Bogek stoluje,
:Koj se zna, i vidi, i čuje.
:A ludi kaj reču
:čisto je prav - - -
:Se je prešlo
:I iti bo na pot
:duša gori, a telo vu svoj kot.
:Križek na nebo gori bo gledel
:Slove na njemu rekle bodu pak:
:Ovdi počiva bedak
:Koj pravicu iskal je za ludi
:Halabučil
:Za nekoga nekaj i polučil,
:Štale i gnoja sam se je vžil
:Žohkega pehara ponoput pil
:A pesnik i puntar on je bil.
|}

== Literatura ==
* ''Opća enciklopedija'', Zagreb, 1980. 
* ''Mala enciklopedija Prosveta'', Beograd, 1978. 
* Miškina: ''Trakavica'' (predgovor F. Gažija), Zagreb, 1946. 
* [[Šime Vučetić]], ''Mihovil Pavlek Miškina'', u: 115. knjizi edicije ''Pet stoljeća hrvatske književnosti'', Zagreb, 1985. 
* Jovan Nedić, ''Pavlek'', ''Skandifeniks'', ..., 277, 16 - Rijeka, 4. XI. 2004.

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;napomene&quot; /&gt;

== Napomene ==
#{{fusd|1}}Također neki povjesničari navode i [[6. lipnja]]&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;/&gt; ili [[21. lipnja]].&lt;ref&gt;Zvonimir Kulundžić, ''Miškina: Presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuen-Héderváryja do poglavnika'', Ogranak Matice hrvatske Koprivnica, Koprivnica, 1968., str. 404.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske veze ==
* [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47139 Pavlek, Mihovil – Miškina] 
* LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/41119/ Pavlek, Mihovil-Miškina]
* LZMK / [[Krležijana]]: [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1975 PAVLEK, Mihovil Miškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160925001423/http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1975 |date=25. rujna 2016. }}
* [[Mira Kolar-Dimitrijević|Mira Kolar Dimitrijević]], ''Književnik Mihovil Pavlek Miškina i politika'' // ''Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja'', sv. 5, br. 9, (2006.), str. 32. – 48., {{Hrčak|id=116388}}

{{Normativna kontrola}}

{{lifetime|1887|1942|Pavlek Miškina, Mihovil}}

[[Kategorija:Jugoslavenski pisci|Pavlek Miškina, Mihovil]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]</text>
      <sha1>h18cghzyma79j9dlmomgm4o3p8krtck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1861.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27291</id>
    <revision>
      <id>42680288</id>
      <parentid>42602847</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:16:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Italy_1864_de.svg datotekom [[:File:Italy_1861-de.svg|Italy_1861-de.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · In h</comment>
      <origin>42680288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33665" sha1="d4d81yn095jpdfh9oy7sawujj3du3fm" xml:space="preserve">{{year dab|1861}}
{{Godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1861}}
Godina '''1861''' ('''[[Rimski brojevi|MDCCCLXI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] po gregorijanskom odn. [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju kalendare).
__NOTOC__

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - &quot;Narodne novine&quot; u Hrvatskoj moraju izlaziti sa grbom [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|trojedne kraljevine]] umjesto sa habsburškim dvoglavim orlom&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;&gt;Horvat, Ponovni savez s Ugarskom&lt;/ref&gt;.
* 1. 1. - [[Reformski rat]] u Meksiku: liberalni privremeni predsednik [[Benito Juárez]] je zauzeo [[Ciudad Mexico|grad Meksiko]] (u martu je i formalno izabran za predsednika).
* [[2. 1.]] - [[Wilhelm I. (Njemačka)|Wilhelm I.]] je novi kralj [[Pruska|Pruske]] (do [[1888]], od [[1871]]. i car Njemačke).
* [[3. 1.]] - Kriza u SAD: [[Delaware]] glasao za ostanak u Uniji.
* [[4. 1.]] (23. 12. 1860. po j.k.) - Članak [[Svetozar Miletić|Svetozara Miletića]] &quot;Na Tucin-dan 1860.&quot; u kome komentariše ukidanje [[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat|vojvodstva srpskog]] - ne treba ga žaliti, od odanosti caru nema koristi, treba sarađivati sa Mađarima.
* [[5. 1.]] - Car i kralj [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|Franjo Josip]] imenovao svih sedam velikih župana u Hrvatskoj-Slavoniji ([[Ivan Kukuljević Sakcinski]] župan zagrebački, biskup [[Josip Juraj Štrosmajer|Štrosmajer]] virovitički itd.); osnova o uređenju županija i ostalih lokalnih jedinica dobila kraljevsku potvrdu 16. siječnja (u opsegu iz 1848)&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* [[9. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Mississippi (1861-1894).svg|25px|border]] [[Mississippi]] se otcepljuje od SAD.
* [[10. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Florida (1861).svg|25px]] [[Florida]] se otcepila od SAD.
* [[11. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Alabama Secession Convention (reproduction, obverse).svg|25px]] [[Alabama]] se otcepila od SAD.
* [[15. 1.|15]] - [[17. 1.]] - Sastanak hrvatske banske konferencije, nisu došli poslanici iz Dalmacije, raspravlja se o mađarskom zahtjevu za povratak [[Međumurje|Međumurja]] - ali ministarsko vijeće ga je dodijelilo Ugarskoj. U ovo vrijeme je spor i oko [[Rijeka|Rijeke]]&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* [[19. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Georgia non official.svg|25px]] [[Georgia]] se otcepila od SAD.
* [[24. 1.]] - [[Friedrich zu Eulenburg]], predvodnik [[Eulenburgova ekspedicija|pruske ekspedicije]], sklopio Prusko-japanski ugovor.
* [[26. 1.]] - [[Datoteka:Louisiana Pelican Flag 1861.svg|25px]] [[Louisiana]] se otcepila od SAD.
* [[29. 1.]] - [[Kansas]] je 34. primljena država u SAD i to bez ropstva.
* januar - Izbija novi ustanak [[Luka Vukalović|Luke Vukalovića]] u Hercegovini, u kome učestvuju i crnogorske čete&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-1, 437&lt;/ref&gt;; bune se Rudine, Grahovljani, prodire se do Foče, Vasojevići do Bihora; s obe strane stradaju i civili&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-1, 480&lt;/ref&gt;; Porta će poslati [[Omer-paša Latas|Omer-pašu]]&lt;ref name=&quot;vcnikrks&quot;/&gt;.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Datoteka:Texas Secession Flag, Variant 1.svg|25px|border]] [[Texas]] se otcepio od SAD.
* [[2. 2.]] - Franko-monegaški ugovor: knez [[Monako|Monaka]] [[Karlo III (Monako)|Karlo III]] se odrekao u korist [[Drugo Francusko Carstvo|Francuske]] formalnih prava na gradove [[Menton]] i [[Roquebrune-Cap-Martin|Roquebrune]] u zamenu za četiri miliona franaka i priznanje punog suvereniteta (vidi [[:File:Frontiere Monaco.gif|mapu]].
* [[3. 2.]] - [[Bascomova afera]]: poručnik SAD zarobio rođake poglavice [[Cochise]]-a kako bi iznudio oslobođenje kidnapovanog belog dečaka - situacija eskalira u višegodišnji rat (→ [[Apački ratovi]]).
* [[8. 2.]] - [[Datoteka:Bonnieblue.svg|30px]] [[Datoteka:Flag of the Confederate States of America (March 1861 – May 1861).svg|30px]] Privremeni kongres [[Konfederativne Američke Države|Konfederativnih Država]], sa predstavnicima prvih šest odcepljenih država SAD ([[Južna Karolina]] od prošle godine i države od Misisipija do Lujzijane), proglasio u [[Montgomery, Alabama]] privremeni ustav; [[Jefferson Davis]] sutradan izabran za privremenog predsednika KAD; prva [[zastava Konfederativnih Država Amerike]] usvojena 4. marta.
* [[11. 2.]] - Predstavnički dom SAD donosi rezoluciju kojom se garantuje nemešanje u ropstvo u bilo kojoj državi.
* [[13. 2.]] - [[Ujedinjenje Italije]]: okončana [[Opsada Gaete (1860)|Opsada Gaete]], kralj [[Franjo II. (Dvije Sicilije)|Franjo II.]] odlazi u papin Rim.
* [[18. 2.]] - U [[Torino|Torinu]] se sastao prvi talijanski Parlament.
* [[19. 2.]] - [[Aleksandar II]] je oslobodio kmete.
* 24 - [[25. 2.]] - [[Kočinkineska kampanja]], [[Bitka kod Ky Hoa]] je franko-španska pobeda u južnom Vijetnamu.
* [[26. 2.]] - Usvojen [[Februarski patent]], &quot;tumač i provedba&quot; [[Oktobarska diploma|Oktobarske diplome]], ali zapravo novi ustav Austrijskog carstva koji vraća centralizam; dvodomno [[Carevinsko vijeće]] je pod carevom kontrolom.
* [[27. 2.]] - Ruske trupe ubile petoricu demonstranata u [[Varšava|Varšavi]].
* [[28. 2.]] - Organizovana [[Teritorija Kolorado]] u SAD (do [[1876]]).

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Abraham Lincoln O-55, 1861-crop.jpg|mini|150px|left|[[Abraham Lincoln]], predsednik SAD 1861-65]]
* [[2. 3.]] - Organizovane teritorije SAD [[Teritorija Dakota|Dakota]] (do [[1889]]) i [[Teritorija Nevada|Nevada]] (do [[1864]]).
* [[3. 3.]] - Car [[Aleksandar II od Rusije|Aleksandar II]] manifestom proglašava [[Ukidanje kmetstva u Rusiji 1861.|Ukidanje kmetstva u Rusiji]].
* 3. 3. (kalendar?) - U Beogradu osnovan &quot;Dom za s uma sišavše&quot;, današnja [[Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti Dr Laza Lazarević]].
* [[4. 3.]] - [[Abraham Lincoln]] inauguriran za predsjednika [[SAD]] (do [[1865]]).
* 4. 3. - Teksas se priključio Konfederativnim Državama.
* 4. 3. - [[Ippolito Nievo]], književnik i učesnik Garibaldijevog pohoda, potonuo na Tirenskom moru sa obračunima troškova ekspedicije.
* [[5. 3.]] - Franjo Josif daje dozvolu Srbima bivšeg [[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat|Vojvodstva]] da se u Sremskim Karlovcima održi sabor raspravno-političkog značaja&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-2, 126&lt;/ref&gt;.
* [[10. 3.]] - [[El Hadj Umar Tall]] srušio [[Carstvo Bambara]] (ili Bamana), uspostavlja [[Toucouleursko Carstvo]] (traje do [[1890]]).
* [[11. 3.]] - Usvojen [[Ustav Konfederativnih Američkih Država]] (na snazi od februara 1862).
* [[13. 3.]] - [[Cušimski incident]]: ruska korveta &quot;Posadnik&quot; traži pravo pristajanja na japanskom ostrvu [[Cušima]].
* [[14. 3.]] - U Hrvatskoj osnovana nova zemaljska vlada pod imenom &quot;kraljevsko namjesničko vijeće&quot; na čelu sa banom, čime je postala ravnopravna sa Ugarskom&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
[[Datoteka:Italy 1861-de.svg|mini|220px|[[Kraljevina Italija]]]]
* [[17. 3.]] - {{flagicon|Italija|1861}} Proglašeno [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenje]] [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], prvi kralj [[Viktor Emanuel II]] iz kuće Savoja, prva prestonica je Torino, do [[1865]]. (nedostaju oblasti Rima i Venecije).
* [[18. 3.]] - Nakon što je predsednik [[Pedro Santana]] iz finansijskih i sigurnosnih razloga zatražio pomoć, Španija anektirala [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]] (do [[1865]]).
* [[20. 3.]] - Pijemontskim/italijanskim trupama se predaje [[Civitella del Tronto, Teramo|Civitella del Tronto]], poslednje mesto bivše [[Kraljevina dviju Sicilija|Kraljevine dviju Sicilija]].
* 20. 3. - [[Svetozar Miletić]] postaje gradonačelnik [[Novi Sad|Novog Sada]].
* 20/21. 3. - Razorni zemljotres pogodio argentinski grad [[Mendoza]].
* [[21. 3.]] - Potpredsednik KAD [[Alexander H. Stephens]] drži ''Cornerstone Speach'': &quot;ugaoni kamen&quot; Konfederacije je da crnac nije jednak belcu i da je ropstvo superiornoj rasi prirodno stanje.
* [[23. 3.]] - [[Kraljevina Italija]] formirala prvu Vladu, na čelu je raniji pijemontski premijer grof [[Camillo Benso di Cavour]] (umire već u junu).
* [[18. 3.]] - Prekid vatre stupio je na snagu na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].
* [[28. 3.]] - Južni deo [[Teritorija Novi Meksiko|Teritorije Novi Meksiko]] proglasio otcepljenje od SAD pod nazivom [[Konfederalna Arizona|Arizona]].

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Blagovestenski sabor 1861.jpg|mini|200px|[[Blagoveštenski sabor]] u Sremskim Karlovcima]]
* april - Bandit [[Carmine Crocco]] hara na jugu Italije u ime Burbona.
* [[2. 4.|2]] - [[20. 4.]] - [[Blagoveštenski sabor]], poslednji politički skup Srba u Ugarskoj (bez Vojne granice); osim očuvanja crkveno-školske autonomije traži se i autonomno područje sa izabranim vojvodom i posebnom narodnom upravom, ali protiv toga će biti i Mađari i hrvatski kancelar Mažuranić&lt;ref name=&quot;vcnikrks&quot;&gt;Ćorović, Vladimir. [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_13_l.html Nacionalni i književni romantizam kod Srba]. rastko.rs&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ljubivoje Cerović, [http://www.rastko.rs/antropologija/ljcerovic_srbi_ro.html Srbi u Rumuniji od ranog srednjeg veka do današnjeg vremena], rastko.rs&lt;/ref&gt;; &quot;najintelektualniji sabor u istoriji Srba iz Ugarske&quot;&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-2, 127&lt;/ref&gt;, prvi ozbiljniji sukob konzervativno-klerikalnih i liberalno-demokratskih težnji, konzervativna većina je za oslonac na Beč, liberali za Ugarsku, srednja struja za ujedinjenje sa [[Trojednica|Trojednicom]]&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-2, 127-8&lt;/ref&gt;.
* [[3. 4.]] - Prvi sastanak sabora [[Austrijska Šleska|Austrijske Šleske]].
* [[5. 4.]] (24. 3. po j.k.) - Zakon o činovnicima u Srbiji - malo povećane kazne za nedisciplinovane činovnike, omogućeno proizvoljno penzionisanje u nekim slučajevima.
* [[6. 4.]] - Sastanak Ugarskog sabora u Pešti, prvi bez hrvatskih predstavnika; izdvajaju se struje [[Ferenc Deák|Ferenca Deáka]] i [[Kálmán Tisza|Kálmána Tisze]], Franji Josipu se odbija titula kralja&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* 6. 4. - Prvi sastanak [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskog sabora]] u kome zbog izbornog zakona većinu imaju [[Autonomaši (Dalmacija)|autonomaši]]; [[Mihovil Pavlinović]] drži prvi govor na hrvatskom.
* 6. 4. - Prvi sastanak Češkog sabora (''sněm'').
* [[8. 4.]] - Protestantski patent cara Franje Josipa donosi relativnu ravnopravnost protestantima.
[[Datoteka:Confederate Batteries 2.jpg|mini|[[Bitka za Fort Sumter]] je prva u [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]]]]
* [[12. 4.]] - [[Američki građanski rat]] počinje: Konfederati su počeli bombardiranje utvrde [[Fort Sumter]] u [[Charleston, South Carolina]], garnizon na čelu sa Robertom Andersonom se predao dva dana kasnije.
* [[15. 4.]] - Otvoreno zasjedanje [[Hrvatski sabor 1861.|Hrvatskog sabora]], nazvanog i &quot;Veliki sabor Hrvatske&quot;;
** nema zastupnika iz Rijeke (&quot;Talijanaši&quot; sprječili izbor), Međumurja (dio Ugarske) i Dalmacije (iskonstruirana talijanska većina u Saboru sprečila slanje poslanika), zastupnici iz Vojne krajine i Srijema naknadno izabrani.
** [[Josip Šokčević]] svečano instaliran za bana
** Biti će doneseni zaključci o uređenju lokalnih jedinica, o školama, zadrugama itd.
** Po pitanju odnosa sa Ugarskom se prepoznaju [[Narodna stranka (Hrvatska)|narodna]] i [[Mađaroni|unionistička]] stranka a začinje se i [[Stranka prava]]&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;; Srbi su za savez Hrvatske i Ugarske jer bi u protivnom bili pocepani (takođe su za federalizam po nacionalnom a ne državno-istorijskom osnovu)&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-2, 142-3&lt;/ref&gt;..
* 15. 4. - Predsednik Linkoln traži 75.000 pripadnika milicije na tri meseca radi očuvanja integriteta Unije - države praktično moraju odabrati stranu.
* april - &quot;Veća bitka&quot; na Krstacu tokom hercegovačkog ustanka.
* [[17. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Virginia (1861–1865).svg|25px]] [[Virginia]] se otcepljuje od SAD, pridružuje se KAD 24. aprila (ratifikovano referendumom 23. maja).
* [[20. 4.]] - Mada protivnik secesije, pukovnik [[Robert E. Lee]] napušta vojsku SAD kako bi preuzeo snage rodne Virdžinije.
* [[24. 4.]] (12. 4. po j.k.) - [[Bezdnenski neredi]] seljaka u ruskoj Kazanskog guberniji se okončavaju krvoprolićem.
* [[26. 4.]] - [[Ustav Tunisa]] je prvi pisani ustav u arapskom i islamskom svetu (ali suspendovan [[1864]] zbog nereda).
* proleće - [[Ilija Garašanin]] će boraviti nekoliko meseci u Carigradu povodom pitanja iseljenja Turaka iz Srbije, bez uspeha&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-1, 295&lt;/ref&gt;.
* proleće - jesen - Pregovori o savezu Srbije i Grčke, sporazum o podeli Albanije, ali konvencija i ugovor nisu zaključeni&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-1, 298&lt;/ref&gt;.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Union vs Confederation.png|mini|Sjedinjene Države i secesija]]
* [[1. 5.]] - Hrvatski sabor prihvatio predstavku kralju povodom povrede cjelokupnosti hrvatskih zemalja, pominju se Krajina, Senj, Dalmacija, Dubrovnik, Kotor i Kvarnerski otoci, pokrajina Metlika (u Kranjskoj) i dio Štajerske s one strane Sutle (nekada čest županije zagorske), &quot;velik dio&quot; Istre, kao i Bosna i Hercegovina &quot;kad se ondje počne rušiti&quot;&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* 1. 5. - Prvi sastanak Carevinskog vijeća u Beču, bez zastupnika iz Hrvatske, Ugarske, Erdelja i Venecije&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* [[6. 5.]] - [[Datoteka:Proposed Arkansas flag (1910).svg|25px]] [[Arkansas]] se otcepio od [[Unija (SAD)|Unije]].
* [[7. 5.]] - [[Datoteka:Tennessee 1861 proposed.svg|25px]] [[Tennessee]] se otcepio od [[Unija (SAD)|Unije]].
* [[10. 5.]] - [[Afera Camp Jackson]]: unionističke trupe zarobile prosecesionističku jedinicu državne milicije u [[Missouri]]ju, nakon čega je došlo do krvoprolića u [[Saint Louis (Missouri)|Saint Louisu]].
* 10/[[11. 5.]] - Oko dvije trećine švicarskog mjesta [[Glarus]] izgorjelo u požaru, potaknutom južnim vjetrom [[Fen (vjetar)|fen]].
* [[13. 5.]] - Afera ''North Star'': kineski pirati opljačkali britanski trgovački brod, ubijeno nekoliko ljudi.
* svibanj, sredinom - Izbori u Vojnoj krajini, 15 zastupnika iz gradova i 40 iz općina - 28. svibnja se priključili Hrvatskom saboru (kralj Franjo Josip neće usvojiti molbu za priključenje Krajine Hrvatskoj)&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* [[18. 5.]] - [[Richmond, Virginia]] imenovan za glavni grad KAD.
* [[17. 5.]] - [[Thomas Cook]] organizovao prvi turistički „paket aranžman“ u [[svet]]u, šestodnevno putovanje iz [[London]]a u [[Pariz]].
* [[20. 5.]] - [[Datoteka:Flag of North Carolina (1861).svg|25px]] [[Severna Karolina]] se otcepila od [[Unija (SAD)|Unije]]. [[Kentucky]] istog dana proglašava neutralnost.
* [[21. 5.]] - Cušimski incident: ruski mornari se sukobili sa japanskim seljacima i samurajima na ostrvu Cušima.

=== Jun/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - [[Zapadnovirdžinijska kampanja]]: [[Bitka kod Philippija]] je čarka koju Sever predstavlja kao veliku pobedu.
* [[9. 6.]] - Protokol iz Beyoglua: po želji velikih sila, iz Sirije izdvojen [[Mutasarifat Libanonske planine]] (posledica prošlogodišnjeg [[Drusko-maronitski konflikt (1860)|Drusko-maronitskog konflikta]]), francuske snage ovog meseca povučene iz Libana.
* [[20. 6.]] - U [[Wheeling, West Virginia|Wheelingu]] izabrani guverner i zvaničnici Restaurirane vlade Virdžinije (kasnije država [[Zapadna Virginia]]).
* [[25. 6.]] - [[Abdul Aziz]] je novi osmanski sultan (do [[1876]]).
{{Dvostruka slika|right|Ante Starčević portrait.jpg|110|Eugen Kvaternik's portrait.jpg|110|[[Ante Starčević]]|[[Eugen Kvaternik]]}}
* [[26. 6.]] - [[Ante Starčević]] i [[Eugen Kvaternik]] osnovali [[Stranka prava|Stranku prava]] - zalaže se za [[Hrvatsko državno pravo]] (&quot;Ni pod Beč ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!&quot;), ne više od personalne unije sa Austrijom i Ugarskom.
* [[30. 6.]] - Velika kometa [[C/1861 J1]] najbliža Zemlji, izveštava se da noću izaziva senku.
* jun - [[Tajpinški ustanak]]: počinje [[Bitka za Šangaj (1861-62)]], u kojoj Francuzi i Britanci pomažu [[Dinastija Qing|dinastiji Qing]] da odbrani grad.
* jun po starom kalendaru - Liberal [[Jevrem Grujić]] ispao iz srpske vlade usled stalnih nesuglasica sa [[Filip Hristić|Filipom]] i [[Nikola Hristić|Nikolom Hristićem]]&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-1, 290&lt;/ref&gt;.

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Prvi broj vatikanskih novina ''[[L'Osservatore Romano]]''.
* [[2. 7.]] - Ivan Kasatkin, kasniji sveti [[Nikolaj Japanski]], stigao u [[Hakodate]].
* [[8. 7.]] - Franji Josipu predata adresa Ugarskog sabora: odbacuju se i Listopadska diploma i Veljački patent, smatra se da sa austrijskim zemljama postoji samo personalna unija, zahtjevaju se ustav i sjedinjenje &quot;nuzzemlja&quot; kao uslov za krunidbu - ovaj odgovara negativno 21. srpnja a mjesec dana kasnije raspušta sabor&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;
* [[12. 7.]] - Konfederativne Države potpisale ugovor sa [[Choctaw]]ima i [[Chickasaw]]ima u [[Indijanska Teritorija|Indijanskoj Teritoriji]] (današnja Oklahoma).
* [[17. 7.]] - [[Meksiko]] obustavlja isplatu kamata stranim zajmodavcima, na šta će Francuska, Velika Britanija i Španija odgovoriti intervencijom.
* [[21. 7.]] - [[Prva bitka kod Bull Runna]] je prvi veći okršaj [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] - Konfederati su odbili napad 30,000 Unionista na Richmond; južnjački general [[Stonewall Jackson]] dobio svoj nadimak &quot;Kameni zid&quot;.
* [[25. 7.]] - Kongres SAD donosi [[Crittenden–Johnsonova rezolucija|Crittenden–Johnsonovu rezoluciju]]: cilj rata je obnova Unije, ropstvo se ne pominje (oborena sledećeg decembra).
* [[26. 7.]] - [[George B. McClellan]] dolazi na čelo [[Army of the Potomac|Potomačke armije]].
* [[28. 7.]] - Osnovano [[Srpsko narodno pozorište]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - Hrvatski sabor glasao protiv nastavka vijećanja o odnošaju prema Austriji, tj. protiv odnošaja s istom (dva dana ranije odlučeno da se ne šalju zastupnici na Carevinsko vijeće)&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* 5. 8. - Vlada SAD prvi put uvodi porez na prihod kako bi finansirala rat.
* [[6. 8.]] - Britanci anektirali [[Lagos]] u današnjoj Nigeriji (→ [[Kolonija Lagos]]).
* [[10. 8.]] - Potkapetan i c. kr. podmaršal [[Đuro Jelačić]] u saborskom govoru neizravno osudio germanizaciju, zbog čega će biti umirovljen i zatočen; &quot;Srbima za ljubav&quot; (Srijem je priključen Slavoniji, većina poslanika su Srbi) dopušteno da se službeni narodni jezik nazove &quot;jugoslavenskim&quot; uz ravnopravnost ćirilice i latinice; ali u kraljevskoj potvrdi zakonskog članka 1862. naziv će biti &quot;hrvatski&quot;&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;; srpske poslanike nije zadovoljilo da naziv jezika bude &quot;jugoslovenski&quot;, bili su skloniji [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Kukuljevićevom]] predlogu da naziv bude &quot;hrvatsko-srpski&quot; ili &quot;hrvatski ili srpski&quot;. Izražavaju nadu da će im hrvatski političari priznati &quot;opšte narodne interese&quot;&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-2, 145&lt;/ref&gt;.
* 10. 8. - [[Bitka na Wilson's Creeku]] je prva veća bitka [[Transmisisipijski teatar Američkog građanskog rata|Transmisisipijskog teatra Američkog građanskog rata]] i pobeda južnjaka u Misuriju.
* 10. 8. - Vlada SAD izdaje ''Demand Notes'', papirne novčanice koje su [[dekretni novac|podržane poverenjem]] a ne metalom, zbog boje ih nazivaju ''greenback''.
* [[16. 8.]] - [[Radama II.]] je novi kralj Madagaskara (do [[1863]]) - preokreće izolacionističku politiku majke [[Ranavalona I|Ranavalone I]].
* [[19. 8.]] (7. 8. po j.k.) - Knez Mihailo prestonom besedom otvara &quot;[[Preobraženska skupština|Preobražensku skupštinu]]&quot;, biće doneseni zakoni ustavnog značaja koji će ojačati Kneževu vlast (faktičko poništavanje &quot;[[turski ustav|Turskog ustava]]&quot; iz 1838.).
** odbačeni predlozi poslanika za odgovornost ministara i za zakon o štampi, prihvaćeni vladini zakoni (o narodnoj skupštini, o savetu, o narodnoj vojsci, o usvojenju prestolonaslednika, o reformi poreskog sistema)&lt;ref&gt;''Istorija s. n.'' V-1, 291&lt;/ref&gt;.
** Uveden Porez na imućnost (imanja i radnje), ali propao zbog narodnog otpora.
* [[21. 8.]] - Bečka vlada raspustila Ugarski sabor.
* [[26. 8.]] - Prvi uspon na alpsku planinu [[Nordend]] (4.609 m).
* [[29. 8.]] (17. 8. po j.k.) - Zakon o Državnom savetu (ranije samo &quot;Savet&quot;) u Srbiji - savetnici svedeni na obične činovnike podređene Knezu.
* 29. 8. - Novi Zakon o Narodnoj skupštini u Srbiji (savetodavno telo pod kneževom kontrolom, okuplja se svake tri godine).
* 29. 8. - U Srbiji zavedena narodna vojska, obveznici svi muškarci od 20 do 50 godina starosti, podeljeni u dve klase (od ranije postoji i mala stajaća vojska tj. &quot;garnizono voinstvo&quot;) - ovo će izazvati zategnutost sa Turskom, koje će dostići vrhunac juna [[1862]].
* 29. 8. - [[Bitka kod Hatteras Inlet Batteries]] je unionistički amfibijski napad blizu rta Hatteras u Severnoj Karolini i prva veća pobeda Severa.

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Friedrich zu Eulenburg]] sklopio Prusko-kineski ugovor.
* [[3. 9.]] - Konfederalni general [[Leonidas Polk]] ulazi u neutralni Kentaki, zbog čega ova država traži pomoć od federalne strane - tri dana kasnije [[Ulysses S. Grant]] zauzima bez otpora [[Paducah, Kentucky]] na ušću [[Tennessee (rijeka)|Tennesseeja]] u [[Ohio (rijeka)|Ohio]].
* [[16. 9.]] - Zastupništvo grada [[Zagreb]]a dodelilo [[Vuk Karadžić|Vuku Karadžiću]] Povelju počasnog građanina.
* [[17. 9.]] - [[Argentinski građanski ratovi]]: [[Bitka kod Pavóna]] je odlučujuća pobeda [[Bartolomé Mitre]]a, lidera države Buenos Aires nad Argentinskom konfedaracijom, što vodi ponovnom ujedinjenju zemlje.
* 17. 9. - [[Oscar Berger-Levrault]] izdaje prvi [[Katalog poštanskih maraka|katalog]] (zapravo popis) poštanskih markica, sa 973 njemu poznata izdanja.
* [[28. 9.]] - Hrvatski sabor donio zakonski članak o &quot;o oživljenju [[Sveučilište u Zagrebu|jugoslavenskoga sveučilišta]]&quot;&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* [[30. 9.]] - [[Mihailo Polit-Desančić]] izjavljuje u ime Srba da &quot;po uzoru na Švicarsku&quot; svi stanovnici trojedne kraljevine sačinjavaju &quot;politički narod hrvatski&quot;&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[14. 10.]] - Ruski namesnik zaveo ratno stanje u [[Kongresna Poljska|Poljskoj]] nakon niza nereda i patriotskih manifestacija Poljaka i Litvanaca (→ [[Januarski ustanak]] iz 1863.).
* [[21. 10.]] - [[Bitka na Ball's Bluffu]] je ponižavajući poraz Unije.
* [[24. 10.]] - ''[[HMS Warrior (1860)|HMS Warrior]]'', prva britanska [[oklopnjača]], ulazi u službu [[Royal Navy]].
* 24. 10. - Završen [[Prvi transkontinentalni telegraf]] - povezane mreže na istoku i zapadu SAD; ''[[Pony Express]]'' objavljuje dva dana kasnije kraj poslovanja, posle nepunih 19 meseci rada.
* [[31. 10.]] - Pristalice Konfederacije u [[Missouri]]ju proglasile otcepljenje.
* 31. 10. - Londonski ugovor: Španija, Francuska i Velika Britanija se dogovorile da će izvući dugovanja od Meksika.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[George B. McClellan]] postavljen od predsednika Lincolna za komandanta [[Armija Unije|Armije Unije]].
* 1. 11. - Zakon ''Offences against the Person Act 1861'' ukida smrtnu kaznu za sodomiju, [[Buggery Act 1533|uvedenu 1533]] i zamenjuje je zatvorom od 10 godina do doživotnog.
* [[6. 11.]] - [[Jefferson Davis]] izabran za predsjednika [[Konfederativne Države Amerike|Konfederativnih Država Amerike]].
* [[7. 11.]] - [[Bitka kod Belmonta]] je privremeni [[Ulysses S. Grant|Grantov]] uspeh u Misuriju.
* 7. 11. - Unionističke snage zauzele [[Port Royal, South Carolina]], najbolju južnu luku posle Charlestona.
* [[8. 11.]] - Kralj Franjo Josip raspustio Hrvatski sabor zbog odbijanja odnosa sa austrijskim zemljama.
* 8. 11. - [[Afera Trent]]: američka mornarica presrela britanski poštanski brod ''RMS Trent'' i zarobila dvojicu konfederalnih diplomata.
* [[11. 11.]] - Petogodišnji Zaichun postaje [[dinastija Qing|ćingovski]] vladar Kine pod imenom Qixiang pa [[Tongzhi]] (&quot;Zajednička obnova poretka&quot;), vlada do [[1875]], stvarnu vlast uglavnom vrši njegova majka, udova carica [[Cixi]]. Naredni period obeležen [[Pokret samoojačavanja|Pokretom samoojačavanja]].
* 11. 11. - [[Luís I (Portugal)|Luís I]] postaje novi kralj [[Portugal]]a (do [[1889]]).
* [[14. 11.]] (2. 11. po j.k.) - Knezu Mihajlu podnet Zakon o štampi, ali on ga ne usvaja (tokom njegove vladavine će važiti samo Uredba o cenzuri iz 1841).
* 14. 11. - Bečka vlada poslala hrvatskim županijama naredbe o novačenju i o porezima, iako po ustavu to može dozvoliti samo hrvatski sabor&lt;ref name=&quot;rhpssug&quot;/&gt;.
* 14. 11. - Pruska korveta ''[[SMS Amazone (1843)|SMS Amazone]]'' potonula pored holandske obale, stradalo 107 ljudi.
* [[20. 11.]] - [[Ivan Mažuranić]] imenovan hrvatskim kancelarom i tajnim savjetnikom pri bečkoj vladi.
* [[26. 11.]] - Usvojena je [[zastava Kolumbije]]: [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|30px]]
* [[28. 11.]] - Konfederalni kongres fiktivno prima Misuri kao 12. državu KAD.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[8. 12.|8]] - [[17. 12.]] - Britanska, španska i francuska flota stižu u meksički [[Veracruz]] (prethodnica [[Francuska intervencija u Meksiku|Francuske intervencije u Meksiku]] sledeće godine).
* [[10. 12.]] - Kentaki fiktivno primljen u KAD - zastave Konfederativnih Država će imati 13 zvezdica mada ih je faktički bilo 11.
* 10. 12. - Vijetnamska gerila na čelu sa [[Nguyễn Trung Trực]]om zapalila francusku [[lorča (brod)|lorču]] (vrsta broda) ''L'Esperance'' na kanalu Nhat Tao.
* [[21. 12.]] (9. 12. po j.k.) - Nakon vanstranačkog [[Filip Hristić|Filipa Hristića]], na čelo srpske vlade dolazi konzervativac [[Ilija Garašanin]], zadužen je i za inostrane poslove (do [[1867]]).
* [[23. 12.]] (11. 12. po j.k.) - Ukaz kneza [[Alexandru Ioan Cuza|Cuze]] objavljuje da je stvorena rumunska nacija - velike sile su dozvolile ujedinjenje administracije [[Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška|Moldavije i Vlaške]].

=== Kroz godinu ===
* ? [[Jovan Marinović]] na čelu Državnog saveta u Srbiji, umesto [[Stevča Mihailović|Stevče Mihailovića]] (knez Mihailo raskinuo sa liberalima).
* [[Matija Ban]] podigao letnjikovac na padinama Košutnjaka, po kome će [[Banovo brdo]] dobiti ime.
* Nerodna godina u Srbiji. Glad i u Crnoj Gori, knez Mihailo poslao 6.000 dukata&lt;ref name=&quot;vcnikrks&quot;/&gt;.
* [[Midhat-paša]] postavljen za namesnika u [[Niš]] (do [[1864]]), uvodi [[tanzimat]]ski vilajetski sistem.
* Vuk Karadžić odustaje od ideje da su svi [[Štokavština|štokavci]] Srbi&lt;ref&gt;Odbor za standardizaciju srpskog jezika (1998). [http://www.rastko.rs/filologija/odbor/odluka002.html U odbranu dostojanstva srpske jezičke nauke], rastko.rs&lt;/ref&gt;.
* Osnovan Geofizički zavod u Zagrebu.
* [[Braća Miladinov]] izdali u Zagrebu [[Bugarske narodne pesme (zbornik)|Bugarske narodne pesme]], pod pokroviteljstvom biskupa Štrosmajera.
* U Austrijskom carstvu dovršen ''Franziszeischer Kataster''.
* [[Šuma Fontainebleau]] u Francuskoj proglašena za rezervat.
* [[Bahrein]] postao britanski protektorat.
* Spor između Francuske i Švajcarske oko doline Dappes, car Napoleon III uputio vojsku (razrešeno ugovorom 1862).
* [[Sultanat Maguindanao]] u južnim Filipinima prinuđen da prihvati španski suverenitet.
* Nauka i tehnika:
** Opisan ''[[Archaeopteryx]]'', pronađen prvi skelet.
** [[William Crookes]] objavio 30. 3. otkriće [[talijum]]a.
** [[Robert Bunsen]] i [[Gustav Kirchhoff]] [[Spektroskopija|spektroskopskim]] putem pronašli [[rubidijum]].
** [[Ernst Tempel]] otkrio 8. 3. asteroid [[65 Cybele]].
** [[Richard Jordan Gatling]] konstruisao [[Gatling (oružje)|prethodnika mitraljeza]].
** Osnovan ''[[Massachusetts Institute of Technology]]'', zbog rata počinje s radom tek 1865.

== Karte ==
&lt;gallery&gt;
SlavePopulationUS1860.jpg|Robovska populacija na jugu SAD
A map of the cotton kingdom and its dependencies in America (5490089850).jpg|&quot;Kraljevstvo Pamuka i njegovi posedi&quot;
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1861.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[6. 1.]] - [[Victor Horta]], arhitekta (* [[1947]])
* [[9. 1.]] - [[Luka Liengitz]], [[Austrija|austrijska]] redovnica († [[1890]].)
* 10. 1. - [[Germogen Maksimov]], poglavar &quot;Hrvatske pravoslavne crkve&quot; († [[1945]])
* [[14. 1.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan († [[1926]])
* [[21. 1.]] - [[Đorđe Jovanović]], srpski vajar, akademik († [[1953]])
* [[2. 2.]] - [[Solomon R. Guggenheim]], industrijalac, kolekcionar umetnosti († [[1949]])
* [[12. 2.]] - [[Lou Andreas-Salomé]], psihoanalitičarka († [[1937]])
* [[26. 2.]] - [[Ferdinand I od Bugarske]], knez i car († [[1948]])
* 25/27. 2. - [[Rudolf Steiner]], filozof, ezoterik († [[1925]])
* [[22. 4.]] - [[István Tisza]], ministar-predsjednik ugarske vlade († [[1918]])
* [[23. 4.]] - [[Edmund Allenby]], britanski feldmaršal i administrator († [[1936]])
* 23. 4. - [[Carl Moll]], slikar († [[1945]])
* [[25. 4.]] - [[Ibrahim Maglajlić]], reis-ul-ulema IZ u Kraljevini Jugoslaviji († [[1936]])
* [[7. 5.]] - [[Rabindranath Tagore]], književnik, nobelovac († [[1941]])
* [[21. 5.]] - [[Milorad Gavrilović]], glumac († [[1931]])
* [[9. 6.]] - [[Pierre Duhem]], matematičar, fizičar, istoričar, filozof nauke († [[1916]])
* [[19. 6.]] - [[Douglas Haig]], britanski feldmaršal († [[1928]])
* 19. 6. - [[José Rizal]], filipinski heroj († [[1896]])
* [[20. 6.]] - [[Frederick Gowland Hopkins]], supronalazač vitamina, nobelovac († [[1947]])
* [[22. 6.]] - [[Maximilian von Spee]], nemački admiral († [[1914]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[14. 7.]] - [[August Harambašić]], književnik, političar († [[1911]])
* [[11. 8.]] - [[Albert Boehringer]], nemački industrijalac († [[1939]])
* 11. 8. - [[Mihailo Grujić]], episkop gornjokarlovački († [[1914]])
* [[31. 8.]] - [[Josip Binički]], hrvatski pedagog i pisac († [[1952]].)
* [[11. 9.]] - [[Erich von Falkenhayn]], nemački general († [[1922]])
* [[13. 9.]] - [[Vendelin Vošnjak]], slovenski franjevac hrvatskog porijekla, († [[1933]].)
* [[23. 9.]] - [[Robert Bosch]], osnivač kompanije, pronalazač († [[1942]])
* [[30. 9.]] - [[William Wrigley, Jr.]], industrijalac žvakaće gume († [[1932]])
* [[10. 10.]] - [[Fridtjof Nansen]], polarni istraživač, nobelovac za mir († [[1930]])
* [[14. 10.]] - [[Artur Gavazzi]], hrvatski geograf († [[1944]])
* [[31. 10.]] - [[Antoine Bourdelle]], vajar, slikar, učitelj († [[1929]])
* [[4. 11.]] - [[Dimitrios Joanu]], grčki general († [[1926]])
* 4. 11. - [[Đorđe Genčić]], srpski političar († [[1938]])
* [[6. 11.]] - [[James Naismith]], pronalazač košarke († [[1939]])
* 4. 12. - [[Nikola Kašiković]], publicista, urednik &quot;Bosanske vile&quot; († [[1927]])
* [[5. 12.]] - [[Armando Diaz]], maršal Italije († [[1928]])
* [[8. 12.]] - [[Georges Méliès]], pionir filma († [[1938]])
* 8. 12. - [[Aristide Maillol]], slikar, vajar, grafičar († [[1944]])
* [[12. 12.]] - [[Janko Leskovar]], hrvatski učitelj i književnik († [[1949]].)
* [[15. 12.]] - [[Charles Duryea]], pionir auto-industrije u SAD († [[1938]])
* [[19. 12.]] - [[Italo Svevo]], talijanski pisac († [[1928]].)

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1861.}}
* [[2. 1.]] - [[Friedrich Wilhelm IV.]], kralj Pruske (* [[1795]])
* [[12. 1.]] - [[Václav Hanka]], filolog, panslavista (* [[1791]])
* [[17. 1.]] - [[Lola Montez]], bivša ljubavnica bavarskog kralja (* [[1821]])
* 21. 2. - [[Milutin Petrović]], vojvoda krajinske nahije (* 1791)
* [[10. 3.]] - [[Taras Ševčenko]], ukrajinski pesnik (* [[1814]])
* [[16. 3.]] - [[Victoire von Sachsen-Coburg-Saalfeld]], majka kraljice Viktorije (* [[1786]])
* [[8. 4.]] - [[Elisha Otis]], konstruktor liftova (* [[1811]])
* 12. 5. - [[Stankov Kenjo Janković]], crnogorski junak (* 1797)
* [[30. 5.]] - [[Mihail Gorčakov]], ruski general (* [[1793]])
* [[3. 6.]] - [[Stephen A. Douglas]], američki političar (* [[1813]])
* [[6. 6.]] - [[Camillo Benso di Cavour]], prvi premijer ujedinjene Italije (* [[1810]])
* [[25. 6.]] - [[Abdul Medžid I]], osmanski sultan (* [[1823]])
* [[26. 6.]] - [[Pavel Josef Šafařík]], pisac, istoričar i lingvista (* [[1795]])
* [[29. 6.]] - [[Elizabeth Barrett Browning]], engleska književnica (* [[1806]].)
* [[15. 7.]] - [[Adam Jerzy Czartoryski]], ruski i poljski političar (* [[1770]])
* [[25. 7.]] - [[Jonas Furrer]], prvi predsednik Švajcarske Konfederacije (* [[1805]])
* 9. 8. - [[Jakov Živanović]], srpski političar, književni radnik (* [[1808]])
* [[12. 8.]] - [[Eliphalet Remington]], oružar, osnivač firme (* [[1793]])
* [[16. 8.]] - [[Ranavalona I.]], kraljica Madagaskara (* 1778)
* [[22. 8.]] - [[Xianfeng]], kineski car (* [[1831]])
* [[24. 8.]] - [[Pierre Berthier]], geolog (* [[1782]])
* novembar - [[Miloš Obrenović (sin Jevrema Obrenovića)]], otac kralja Milana (* [[1829]])
* [[10. 11.]] - [[Henri Mouhot]], prirodnjak, istraživač (* [[1826]])
* [[11. 11.]] - [[Pedro V (Portugal)|Pedro V]], kralj Portugala (* [[1837]])
* [[14. 11.]] - [[Antun Mihanović]], hrvatski književnik (* [[1796]].)
* [[20. 11.]] - [[Pierre Frédéric Sarrus]], matematičar (* [[1798]])
* 13. 12. - [[Patrijarh srpski Josif]] Rajačić (* [[1785]])
* [[14. 12.]] - [[Albert od Sachsen-Coburga i Gothe|Albert]], suprug kraljice Viktorije (* [[1819]])

== Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* [[Rudolf Horvat]] (hr Wikisource): ''[http://hr.wikisource.org/wiki/Najnovije_doba_hrvatske_povjesti_%28R._Horvat%29/Ponovni_savez_s_Ugarskom Najnovije doba hrvatske povjesti/Ponovni savez s Ugarskom]''
* ''Istorija srpskog naroda'', Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
** Peta knjiga prvi tom (V-1)
** Peta knjiga drugi tom (V-2)

{{commonscat|1861}}

[[Kategorija:1861.]]</text>
      <sha1>d4d81yn095jpdfh9oy7sawujj3du3fm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Garuda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33359</id>
    <revision>
      <id>42680323</id>
      <parentid>42559460</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:51:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2239" sha1="ku693h152fm272tn6uiznm23jxo0r58" xml:space="preserve">{{otheruses}}

Indijska '''Garuda''' se prikazuje kao biće koje je napola ptica, a napola čovjek, iako je izvorno riječ o orlu. U budističkoj mitologiji predstavlja demona, u hinduističkim pričama pticu života i izvora znanja, istodobno stvaratelja i uništavatelja, a u indonezijskoj mitologiji vreba ljude. Neprijatelj je i zmija [[Naga]]. Čak je se i zmajevi boje. Može preplašiti istočnjačkog zmaja i natjerati se da se iz jezera digne uvis i donese kišu.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Garuda}}
* [http://www.sacred-texts.com/hin/maha/index.htm The Mahabharata] online at sacred-texts.com, translated from Sanskrit into English by Kisari Mohan Ganguli.
* [http://angkorblog.com/_wsn/page7.html Photos of Garuda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090813125146/http://angkorblog.com/_wsn/page7.html |date=2009-08-13 }} as represented in stone bas reliefs at the temples of Preah Khan and Angkor Wat in Cambodia.
* [http://www.dollsofindia.com/vishnu.htm#garuda Section on Garuda in the article, Vishnu - the Cosmic Protector] by Madhuri Guin ''(the contents of this link cannot be viewed in India)''
* [http://veda.harekrsna.cz/encyclopedia/garuda-purana.htm Garuda Purana]
* [http://www.panchamukha.org/ Website of the Sri Viswaroopa Panchamukha AnjaneyaSwami Foundation,which also includes Garuda as one of the faces.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190422103707/http://www.panchamukha.org/ |date=2019-04-22 }}
* [http://altreligion.about.com/library/graphics/bl_garuda.htm Images of Garuda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081005180957/http://altreligion.about.com/library/graphics/bl_garuda.htm |date=2008-10-05 }}
* [http://www.thailex.info/THAILEX/THAILEXENG/lexicon/Garoeda%20in%20gevecht%20met%20Naga.htm Gauruda, arch-enemy of the naga]
* [http://www.tibetan-museum-society.org/tibetan-art-museum-gallery/exhibit.php?id=73&amp;sortby=deity Patinated Bronze Figure of Khangard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927223500/http://www.tibetan-museum-society.org/tibetan-art-museum-gallery/exhibit.php?id=73&amp;sortby=deity |date=2007-09-27 }}

{{Hindu mitologija}}

[[Kategorija:Budizam]]
[[Kategorija:Hinduizam]]
[[Kategorija:Hindu mitologija]]


{{relig-stub}}</text>
      <sha1>ku693h152fm272tn6uiznm23jxo0r58</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emily Brontë</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33467</id>
    <revision>
      <id>42680066</id>
      <parentid>42559027</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:23:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3519" sha1="lg44m31moy1re9vn1e0g8g8u42npcti" xml:space="preserve">[[Datoteka:Emily Brontë cropped.jpg|thumb|desno|Emili Bronte]]

'''Emili Džejn Bronte''' (Emily Jane Brontë) rođena ([[30. 7.|30. jul]], [[1818]] umrla; [[19. 12.|19. decembar]], [[1848]]) je [[Engleska|Engleski]] [[književnost|književnik]] i [[pjesnik|pesnik]], zapamćena najviše po njenom delu ''[[Orkanski visovi]]'', koji danas spada u sam vrh klasičnih dela engleske literature.

== Biografija ==
Emili je rođena u selu Tornton u Jokširu, [[Engleska]], od oca [[Patrik Bronte]]a i Marija Branvel. Ona je od ikupno šestoro deca bila peta starija od Ane i mlađa od Šarlote. Godine [[1820]], porodica se preselila Havort, gde je Emilinin otac prihvatio mesto sveštenika.To mesto će znatno uticati na šarlotino pisanje i imati odjeka u njenim delima. U detinjstvu, posle smrti njihove majke, tri preostale sestre i njihov brat [[Branvel Bronte]] stvaraju imaginarnu zemlju (Angria, Gondal, Gaaldine), koje se pojavnjuju u pričama koje su tada pisale. Jako malo od Emilinog rada iz tog perioda je ostalo sačuvano danas, sve se većinom izgubilo osim sitnih pesama u kojima se govorilo o njihovom detinjstvu.

Godine 1838, Emili započinje rad kao guvernanta u školi „Miss Patchett's Ladies Academy“. Kasnije, sa svojom sestrom Šarlotom, konkurišu za rad u privatnoj školi u [[Bruxelles|Briselu]]. Obe su kasnije otvorili sopstvene škole u svojoj kući, ali nažalost nisu imale učenika.

Kasnije Emili, i sestre [[Charlotte Brontë|Šarlota]] i [[Ana Bronte|Ana]], udružuju snage objavljujući kolekciju pesama 1846. Da bi izbegli predrasude prema ženskim autorima sestre Bronte koriste druga imena zadržavajući samo početna slova svojih sopstvenih imena i tako postaju: (Šarlota) Charlotte --&gt; Currer Bell, (Ana) Anne --&gt; Acton Bell, i (Emili) Emily --&gt; Ellis Bell.

Godine 1847, izdaje svoj jedini roman, ''[[Orkanski visovi]]'', kao drugu u kompletu od tri knjige koju su zajedno izdale sestre (treća knjiga je ''[[Agnes Grej]]'' koju je napisala Ana). Kada su Orhanski visovi prvi put izašli kritika je bila veoma mešovita. Neki su je hvalili, a neki su je ružili.Uprkos tome knjiga je postala i ostala veliki klasik. Godine 1850, Šarlota opet objavljuje Orhanske visove ali ovog puta kao zasebnu knjigu i pod Emilinim pravim imenom.

Kao i svoje sestre, Emilino zdravlje je bilo poljuljano oštrim tempom i životom što u školi tako i u kući. Umrla je [[19. 12.|19. decembar]], [[1848]] od [[Tuberkuloza|Tuberkuloze]], odmah posle sahrane svoga brata u Septembru iste godine. Sahranjena je ispred crkve „St. Michael“ i pokopana sa svojom omiljenom puljenom životinjom, majmunog nazvanog Dejv, ali je kasnije otkopan i igračka majmuna je sada izložena u Bronte muzeju u Harvortu.

== Vanjske veze ==
* [http://www.bronte.info/ Vebsajt muzeja posvećen sestrama Bronte]
* [http://www.bronteparsonage.blogspot.com/ Veb novosti o muzeju Bronte]
* [http://www.poetsgraves.co.uk/bronte.htm Grob Emili Bronte]
* [http://www.poetseers.org/the_great_poets/british_poets/emily_bronte_poems/ Kratka biografija i izabrane pesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070916185114/http://www.poetseers.org/the_great_poets/british_poets/emily_bronte_poems |date=2007-09-16 }}
* [http://groups.yahoo.com/group/BronteSistersLinks/ Najveća kolekcija veb stranica o sestrama Bronte]

{{Commonscat}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bronte, Emily}}
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1818.]]
[[Kategorija:Umrli 1848.]]
[[Kategorija:Pisci romantizma]]</text>
      <sha1>lg44m31moy1re9vn1e0g8g8u42npcti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomračenje Mjeseca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34253</id>
    <revision>
      <id>42680038</id>
      <parentid>42411218</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:42:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lunarna pomrčina]] na [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42411218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15192" sha1="ilnrfcbh7v42rxlzg4k6vw72v07h115" xml:space="preserve">[[Datoteka:Lunar-eclipse-09-11-2003.jpeg|mini|desno|300px|Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003.]]

'''Pomrčina Mjeseca''' nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. Pomrčina Mjeseca nastaje kada je Mjesec pun, a [[stožac]] Zemljine sjene udaljen je najviše 11° od jednoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečevog čvora]]. Kako Zemljina sjena tim područjem prolazi svakih 21 do 22 dana, a [[uštap]] se ponavlja svakih 29.53 dana, u jednoj godini mogu biti najviše 3 pomrčine Mjeseca, a nekih se godina ne dogodi ni jedna. Površina Zemljine sjene nekoliko je puta veća od površine Mjeseca, pa Mjesec može kroz sjenu prolaziti do 1 sat 47 minuta.

Zbroj pomrčina Mjeseca i Sunca u godini ne može biti veći od 7, a manji od 2. Najčešće se zbivaju po dvije pomrčine Sunca i Mjeseca, a najviše se mogu dogoditi tri Mjesečeve i četiri Sunčeve, ili dvije Mjesečeve i pet Sunčevih. Budući da se pomrčina Mjeseca vidi s cijele tamne Zemljine polulopte, a pomrčina Sunca samo s uskoga pojasa, čini se da se pomrčina Mjeseca zbiva češće od pomrčine Sunca, iako je obrnuto. Pomrčine se zbivaju gotovo u istom redoslijedu nakon 18 [[Kalendarska godina|kalendarskih godina]] i 11 i 1/3 dana, ili 10 i 1/3 dana ako razdoblje obuhvaća 5 [[Prijestupna godina|prijestupnih godina]], odnosno 12 i 1/3 dana ako obuhvaća samo 3 prijestupne godine, što se može dogoditi na prijelazu stoljeća ([[Sarosov period]]).&lt;ref&gt;'''pomrčina''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=49381] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

'''Potpunom pomrčinom Mjeseca''' nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Pojava kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu naziva se '''djelomična pomrčina'''. Ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, govorimo o '''pomrčini u polusjeni'''. Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, nego poprima jednu crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava posljedica loma [[svjetlost]]i ([[refrakcija|refrakcije]]) u Zemljinoj [[atmosfera|atmosferi]] koja najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim. Ponekad se, kad je Mjesec u vrijeme pomrčine blizu [[obzor (astronomija)|obzora]], može dogoditi da se istovremeno nad obzorom vide i Sunce i Mjesec, što se čini nemogućim s obzirom da bi se Zemlja trebala nalaziti točno između ova dva tijela. I ova je pojava posljedica loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Sva tri tijela zaista se nalaze na istom pravcu, no usljed loma svjetlosti, prividni položaji Sunca i Mjeseca su promijenjeni u odnosu na njihove stvarne položaje. Da kojim slučajem Zemlja nema atmosfere, oba bi tijela u tom trenutku bila ispod sjene.
[[Datoteka:Thomas Knoblauch - Lunar Eclipse small-43img (pd).gif|thumb|300px|Niz slika pomrčine Mjeseca]]

[[Datoteka:Diagram of umbra, penumbra &amp; antumbra.png|mini|desno|300px|Djelomična, potpuna i prstenasta [[pomrčina Mjeseca]].]]

[[Datoteka:Moon Eclipse cropped From Miami 2010.jpg|mini|desno|300px|Pomrčina Mjeseca snimljena 21. prosinca 2010.]]

== Pomrčina ==
{{glavni|Pomrčina}}

'''Pomrčina''' ili '''eklipsa''' ([[grčki|gr.]] ἔκλειψις, ''ékleipsis'' - izostavljanje, izostajanje) je [[pojava]] pri kojoj jedno [[nebesko tijelo]] tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga. Pomrčina Sunca ili Mjeseca nastaje kada se oni nalaze u blizini jednoga [[Mjesečevi čvorovi|čvora Mjesečeve staze]] oko [[Zemlja|Zemlje]] (staza [[Mjesec]]a nagnuta je prema [[ekliptika|ekliptici]] za 5[[Stupanj (kut)|°]] 9').

== Pomrčina Sunca ==
{{glavni|Pomrčina Sunca}}

'''Pomrčina Sunca''' nastaje kada se [[Mjesec]] ispriječi između [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi [[mlađak]]a, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečeva čvora]]. Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29.53 [[dan]]a). U jednoj [[godina|godini]] moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346.62 dana ('''eklipsna''' ili '''drakonistička godina''').

Pomrčina Sunca može biti '''potpuna''' (totalna), '''prstenasta''' (anularna), '''djelomična''' (parcijalna) i '''hibridna''' (kada se u središnjoj fazi pomrčine zapaža kao potpuna, a izvan središnje faze kao prstenasta). Različite vrste pomrčina nastaju jer je staza Mjeseca [[elipsa|eliptična]]. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sunčev disk i zapaža se prstenasta pomrčina, a kada je Mjesec bliže, može potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomrčina. Pomrčina Sunca opaža se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjesečeva sjena prelazi po Zemljinoj površini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomrčina vidi s uskoga pojasa ('''zone totaliteta'''). Sjena nije šira od 270 [[kilometar]]a i putuje brzinom od 1 [[Metar u sekundi|km/s]], pa potpuna pomrčina u nekoj točki Zemlje traje najviše 3 [[minuta|minute]] 31 [[sekunda|sekundi]]. Pri potpunoj pomrčini zbivaju se četiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napredujući rub Mjeseca stiže do suprotnoga Sunčeva ruba, zalazni Mjesečev rub dotiče početni rub Sunca, Mjesec napušta Sunce; od prvoga do četvrtoga dodira mogu proći do 3 [[sat]]a. Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz [[Hrvatska|Hrvatske]], zbila se 15. veljače 1961., a sljedeći će se put zbiti 3. rujna 2081.

=== Pomrčine ostalih nebeskih tijela ===
[[Merkur]] i [[Venera]] prelaze preko Sunčeva kruga ('''tranzit'''), a Mjesec i planeti zaklanjaju pozadinske zvijezde ([[okultacija]]). Pomrčine [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]] služile su [[pomorci]]ma u doba kada [[Sat (instrument)|mehanički satovi]] nisu bili dovoljno pouzdani za određivanje točnoga [[Vrijeme (fizika)|vremena]] koje je bilo potrebno za izračun [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Pomrčina [[zvijezda]] događa se u sustavima [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] što se na Zemlji zapaža kao [[period]]ična promjena sjaja. Zvijezdu mogu dijelom pomračiti i [[ekstrasolarni planeti]], a to se preciznim mjerenjem intenziteta [[svjetlost]]i zvijezda može zabilježiti; npr. pratilac zvijezde HD 209 458, udaljene 150 [[godina svjetlosti]], [[planet]] je 1.32 puta većega polumjera od [[Jupiter]]ova, a zamračuje zvijezdu za 1,5% svakih 3.5246 dana.

Pomrčine se istražuju radi spoznaje o [[masa|masi]], [[obujam|obujmu]], međusobnoj udaljenosti, [[inklinacija]]ma i [[atmosfera]]ma tijela koja se pomračuju.

=== Pomrčine Sunca i Mjeseca ===
Uzajamni položaji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do [[pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] i [[pomrčina Mjeseca|Mjeseca]]. Potpune pomrčine se koriste u kozmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svjetskog znanstvenog sustava. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija [[zvijezda]] (kad Mjesec tokom svojeg kretanja sakrije neke zvijezde). Privlačna sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (''lunisolarni utjecaj''), uzrokuje na Zemlji [[plima|plimu]] i [[oseka|oseku]] [[more|mora]] i [[jezero|jezera]], kao i &quot;disanje&quot; Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bića je još uvijek nerazjašnjen, ali je sigurno da se [[kukci]] orijentiraju pomoću Mjeseca.
 
Pomrčine Mjeseca, a pogotovo pomrčine Sunca, nalaze se među najdramatičnijim prirodnim pojavama. Pomrčine Sunca dovode do jakog pada dnevne rasvjete, a vid im je različit iz raznih točaka na Zemlji. '''Totalna''' ili '''potpuna pomrčina''' nastaje samo za promatrača koji se nalazi unutar Mjesečeve sjene. Tada je Sunčev krug potpuno zastrt Mjesecom. Pomrčina je '''prstenasta''' kada Mjesečeva sjena ne dostiže do površine Zemlje (kada se promatrač nalazi u smjeru Mjesečeve sjene), ali je vidni kut manji od vidnog kuta Sunca. Promatrač u polusjeni vidjet će Sunce samo djelomice prekriveno Mjesecom - to je '''djelomična pomrčina'''. Za vrijeme pomrčine, sjena se giba Zemljinom površinom od zapada prema istoku. Najprije se zamračuje zapadni rub Sunca. Totalna pomrčina traje najviše 7 minuta, a promjer sjene na Zemlji ne premašuje 270&amp;nbsp;km. 
[[Pomrčina Mjeseca]] nastaje kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. One se vide samo noću. Pomrčine Mjeseca mogu biti potpune i djelomične, a pritom svim promatračima izgledaju jednako. U sjenu najprije ulazi istočni rub Mjeseca. Potpuna pomrčina može trajati do 2 sata, jer je Mjesec nekoliko puta manji od presjeka Zemljine sjene (oko 2.7 puta manji, ovisno o udaljenosti).

[[Pomrčina Sunca]] nastaje u vrijeme [[mlađak]]a, a [[pomrčina Mjeseca]] u vrijeme [[uštap]]a. No pomrčine se ne javljaju svakih mjesec dana. Da bi se pomrčina dogodila, moraju biti ispunjeni još neki uvjeti: Mjesec se mora nalaziti na stazi u blizini uzlaznog ili silaznog čvora. Da bi došlo do pomrčine, mora da se prožmu prividni [[krug]]ovi Sunca i Mjeseca. Kako i Sunce i Mjesec imaju [[kutni promjer]] od približno 0.5°, to promatrač sa Zemlje mora vidjeti razmak centara Sunca i Mjeseca pod kutom koji je manji od 0.5°. Da bi došlo do pomrčine Sunca, Mjesec mora biti u mijeni mlađaka, a Sunce ne smije biti dalje od 16.5° s bilo koje strane čvora. Kada se javi mlađak, a Sunce se nalazi unutar područja od 33° simetrično raspoložene oko čvora, do pomrčine Sunca mora doći. Sunce se dnevno giba nebom za nešto manje od 1° na istok, pa 33° prevali u 34 dana. Zato se, u ovisnosti o tome kako su vremenski raspoređene Mjesečeve mijene, u 34 dana jave jedan ili dva mlađaka, a time i jedna do dvije pomrčine Sunca. No područje pomrčina nalazi se i oko uzlaznog i oko silaznog čvora, a budući da u svakom čvoru mora doći bar jednom do pomrčine, to se u godini dana jave najmanje dvije pomrčine Sunca. katkada se godišnje jave četiri, a najviše pet pomrčina. Do pete pomrčine može doći zato što linija čvorova nije nepomična u prostoru. Kad bi linija čvorova bila nepomična, u Sunce bi bila uperena dva puta godišnje, i to u razmaku od točno pola godine; u tom bi se slučaju mogle pojaviti najviše 4 pomrčine Sunca godišnje. No kako se linija čvorova zakreće 19.3° na godinu, i to u smjeru nasuprot godišnjem gibanju Sunca, Sunce će kroz isti čvor proći prije isteka cijele godine, nakon 346.62 dana. To je '''eklipsna''' ili '''drakonistička godina'''. [[Tropska godina]] je od nje dulja za oko 19 dana. Pet pomrčina Sunca će se dogoditi samo ako prva pomrčina stigne neposredno početkom siječnja, druga odmah u slijedećem mlađaku, treća i četvrta pomrčina prije sredine godine, u lipnju, i peta 12 sinodičkih mjeseci (354 dana) poslije prve. Sljedeća pomrčina može se dogoditi dok je Sunce u blizini istog čvora, ali - iduća godina već je započela (354 d + 29.5 d &gt; 365 d)!

Pomrčina Mjeseca nastaje onda kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Na srednjoj daljini Mjeseca kutni promjer sjene iznosi 42’. Prividni polumjer Mjeseca je 15’. Da bi došlo do pomrčine, moraju se centri Mjeseca i Zemljine sjene naći na udaljenosti manjoj od 57’. U tom slučaju nema paralakse, prolaz kroz sjenu neće ovisiti o stajalištu promatrača na Zemlji - Mjesec mora ući u sjenu. Pomrčina će sigurno nastati kada je Mjesec pun, a Zemljina se sjena nalazi u području od 11° prije i poslije čvora. Brzina kojom se Zemljina sjena pomiče jednaka je brzini kojom se Sunce prividno giba nebom. Znači da će Zemljina sjena boraviti u pomrčinskom području 21 - 22 dana. Jasno je da se u vremenskom razdoblju od 22 dana ne mora pojaviti uštap. Uštap se ponavlja svakih 29.5 dana. Ako se uštap i pojavi, dolazi samo do jedne pomrčine, jer za drugu nema više vremena. Područje oko čvora Mjesečeve staze u kojoj se javljaju pomrčine Mjeseca manja je od područja u kojem se javljaju pomrčine Sunca.

Neke godine mogu proći bez ijedne pomrčine Mjeseca, a nekih godina može ih biti čak tri. Tada se prva [[pomrčina]] javlja odmah početkom godine u blizini jednog čvora, druga pomrčina 6 sinodičkih mjeseci poslije (177 dana) u blizini drugog čvora, a treća 12 [[sinodički mjesec|sinodičkih mjeseci]] nakon prve pomrčine, opet u području prvog čvora, koji se zbog zakretanja linije čvorova gibao u susret Zemljinoj sjeni. '''Ukupan broj Sunčevih i Mjesečevih pomrčina godišnje ne može biti manji od 2, a veći od 7'''. Najmanje ima 2 pomrčine, i to obje Sunčeve. Najčešće se javljaju 2 Sunčeve i 2 Mjesečeve. Kod najvećeg broja pomrčina 3 su Mjesečeve, a 4 Sunčeve, ili 2 Mjesečeve i 5 Sunčevih. Ne mogu se javiti 8 pomrčina. Ako, naime, godina započne pomrčinom Mjeseca, prva Sunčeva pomrčina ne može nastati još 14.5 dana nakon toga (da bi Mjesec iz uštapa postao mlađakom), a tada je već kasno da se u istoj godini stigne do pete Sunčeve pomrčine.

Pomrčine se ponavljaju u istom redoslijedu prilično točno nakon 18 [[Kalendarska godina|kalendarskih godina]] i 11.3 [[dan]]a (ili 10.3 dana ako razdoblje obuhvaća 5 [[Prijestupna godina|prijestupnih godina]]). Nastajanje pomrčina ovisi o 3 razdoblja: o razdoblju u kojemu se izmjenjuju Mjesečeve mijene (sinodičkom mjesecu S), o razdoblju u kojemu Mjesec prolazi kroz čvor (nodički ili drakonistički mjesec N) i o razdoblju u kojemu Sunce prolazi kroz dani čvor Mjesečeve staze (eklipsna ili drakonistička godina D). Slučajno se cijeli umnošci sinodičkih mjeseci, nodičkih mjeseci i eklipsnih godina gotovo točno podudaraju:
:223 S ≑ 242 N ≑ 19 D
:6585.32 d ≑ 6585.36 d ≑ 6585.78 d
:18 tropskih godina i 11.3 dana jednako je 6585.6 d.&lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://astro.fdst.hr/Promatracka/pomrcine.php astro.fdst.hr :: Pomrčine Sunca i Mjeseca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050314032627/http://astro.fdst.hr/Promatracka/pomrcine.php |date=2005-03-14 }}
* Popis budućih vidljivih pomrčina [[Pomrčina Sunca|Sunca]] i Mjeseca s izračunom za pojedine gradove može se vidjeti na mrežnoj stranici [http://www.timeanddate.com/eclipse/in/croatia/zagreb ''Eclipse Calculator'' - kalkulator pomrčina (primjer za Zagreb)] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno 29. travnja 2014.)

[[Kategorija:Astronomske pojave]]
[[Kategorija:Mjesec]]</text>
      <sha1>ilnrfcbh7v42rxlzg4k6vw72v07h115</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lunarna eklipsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34254</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca" />
    <revision>
      <id>42680100</id>
      <parentid>133095</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:18:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42680100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca]]</text>
      <sha1>0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Meseca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34255</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca" />
    <revision>
      <id>42680101</id>
      <parentid>133096</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:18:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42680101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca]]</text>
      <sha1>0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Mjeseca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34256</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca" />
    <revision>
      <id>42680102</id>
      <parentid>133097</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42680102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca]]</text>
      <sha1>0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina mjeseca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34906</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca" />
    <revision>
      <id>42680103</id>
      <parentid>136929</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42680103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca]]</text>
      <sha1>0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solarna pomrčina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35712</id>
    <redirect title="Pomračenje Sunca" />
    <revision>
      <id>42680105</id>
      <parentid>142165</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Sunca]]</comment>
      <origin>42680105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Sunca]]</text>
      <sha1>c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solarna eklipsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35713</id>
    <redirect title="Pomračenje Sunca" />
    <revision>
      <id>42680106</id>
      <parentid>142166</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Sunca]]</comment>
      <origin>42680106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Sunca]]</text>
      <sha1>c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomračenje Sunca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35714</id>
    <revision>
      <id>42680032</id>
      <parentid>42463359</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:41:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina Sunca]] na [[Pomračenje Sunca]] preko preusmjerenja: WP:2:1</comment>
      <origin>42463359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14483" sha1="a2qc7rk0upa7zufp2h4l0c1pep8t9ux" xml:space="preserve">[[Datoteka:Solar eclipse 1999 4.jpg|mini|desno|300px|Pomrčina Sunca [[11. kolovoza]] [[1999.]].]]

'''Pomrčina Sunca''' nastaje kada se [[Mjesec]] ispriječi između [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi [[mlađak]]a, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečeva čvora]]. Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29.53 [[dan]]a). U jednoj [[godina|godini]] moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346.62 dana ('''eklipsna''' ili '''drakonistička godina''').&lt;ref&gt;[https://astromix.net/ru/blog/solnechnoe-zatmenie-v-sovremennom-mire/ Pomrčina Sunca u modernom svijetu]&lt;/ref&gt;

Pomrčina Sunca može biti '''potpuna''' (totalna), '''prstenasta''' (anularna), '''djelomična''' (parcijalna) i '''hibridna''' (kada se u središnjoj fazi pomrčine zapaža kao potpuna, a izvan središnje faze kao prstenasta). Različite vrste pomrčina nastaju jer je staza Mjeseca [[elipsa|eliptična]]. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sunčev disk i zapaža se prstenasta pomrčina, a kada je Mjesec bliže, može potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomrčina. Pomrčina Sunca opaža se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjesečeva sjena prelazi po Zemljinoj površini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomrčina vidi s uskoga pojasa ('''zone totaliteta'''). Sjena nije šira od 270 [[kilometar]]a i putuje brzinom od 1 [[Metar u sekundi|km/s]], pa potpuna pomrčina u nekoj točki Zemlje traje najviše 3 [[minuta|minute]] 31 [[sekunda|sekundi]]. Pri potpunoj pomrčini zbivaju se četiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napredujući rub Mjeseca stiže do suprotnoga Sunčeva ruba, zalazni Mjesečev rub dotiče početni rub Sunca, Mjesec napušta Sunce; od prvoga do četvrtoga dodira mogu proći do 3 [[sat]]a. Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz [[Hrvatska|Hrvatske]], zbila se 15. veljače 1961., a sljedeći će se put zbiti 3. rujna 2081.&lt;ref&gt;'''pomrčina''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=49381] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;background-color:black&quot;&gt;
[[Datoteka:Solar eclips 1999 1.jpg|135px]]
[[Datoteka:Solar eclips 1999 2.jpg|135px]]
[[Datoteka:Solar_eclipse_1999_4.jpg|135px]]
[[Datoteka:Solar eclips 1999 5.jpg|134px]]
[[Datoteka:Solar eclips 1999 6.jpg|135px]]
[[Datoteka:Solar eclips 1999 7.jpg|134px]]
&lt;/div&gt;
[[Datoteka:Geometry of a Total Solar Eclipse.svg|mini|desno|300px|Potpuna i djelomična pomrčina Sunca.]]

[[Datoteka:1919 eclipse negative.jpg|mini|300px|desno|Otklon zrake [[svjetlost]]i u [[gravitacija|gravitacijskom]] polju Sunca se mjeri pri pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] zaklonjena. Prvi put je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena [[Albert Einstein|Einsteineva]] [[teorija relativnosti]].]] 
[[Datoteka:Lunar-eclipse-09-11-2003.jpeg|mini|desno|300px|Potpuna [[pomrčina Mjeseca]] snimljena 9. studenog 2003.]]
[[Datoteka:Diagram of umbra, penumbra &amp; antumbra.png|mini|desno|300px|Djelomična, potpuna i prstenasta [[pomrčina Mjeseca]].]]
== Pomrčina ==
{{glavni|Pomrčina}}

'''Pomrčina''' ili '''eklipsa''' ([[grčki|gr.]] ἔκλειψις, ''ékleipsis'' - izostavljanje, izostajanje) je [[pojava]] pri kojoj jedno [[nebesko tijelo]] tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga. Pomrčina Sunca ili Mjeseca nastaje kada se oni nalaze u blizini jednoga [[Mjesečevi čvorovi|čvora Mjesečeve staze]] oko [[Zemlja|Zemlje]] (staza [[Mjesec]]a nagnuta je prema [[ekliptika|ekliptici]] za 5[[Stupanj (kut)|°]] 9').

=== Pomrčina Mjeseca ===
{{glavni|Pomrčina Mjeseca}}

'''Pomrčina Mjeseca''' nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. Pomrčina Mjeseca nastaje kada je Mjesec pun, a [[stožac]] Zemljine sjene udaljen je najviše 11° od jednoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečevog čvora]]. Kako Zemljina sjena tim područjem prolazi svakih 21 do 22 dana, a [[uštap]] se ponavlja svakih 29.53 dana, u jednoj godini mogu biti najviše 3 pomrčine Mjeseca, a nekih se godina ne dogodi ni jedna. Površina Zemljine sjene nekoliko je puta veća od površine Mjeseca, pa Mjesec može kroz sjenu prolaziti do 1 sat 47 minuta.

Zbroj pomrčina Mjeseca i Sunca u godini ne može biti veći od 7, a manji od 2. Najčešće se zbivaju po dvije pomrčine Sunca i Mjeseca, a najviše se mogu dogoditi tri Mjesečeve i četiri Sunčeve, ili dvije Mjesečeve i pet Sunčevih. Budući da se pomrčina Mjeseca vidi s cijele tamne Zemljine polulopte, a pomrčina Sunca samo s uskoga pojasa, čini se da se pomrčina Mjeseca zbiva češće od pomrčine Sunca, iako je obrnuto. Pomrčine se zbivaju gotovo u istom redoslijedu nakon 18 [[Kalendarska godina|kalendarskih godina]] i 11 i 1/3 dana, ili 10 i 1/3 dana ako razdoblje obuhvaća 5 [[Prijestupna godina|prijestupnih godina]], odnosno 12 i 1/3 dana ako obuhvaća samo 3 prijestupne godine, što se može dogoditi na prijelazu stoljeća ([[Sarosov period]]).

=== Pomrčine ostalih nebeskih tijela ===
[[Merkur]] i [[Venera]] prelaze preko Sunčeva kruga ('''tranzit'''), a Mjesec i planeti zaklanjaju pozadinske zvijezde ([[okultacija]]). Pomrčine [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]] služile su [[pomorci]]ma u doba kada [[Sat (instrument)|mehanički satovi]] nisu bili dovoljno pouzdani za određivanje točnoga [[Vrijeme (fizika)|vremena]] koje je bilo potrebno za izračun [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Pomrčina [[zvijezda]] događa se u sustavima [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] što se na Zemlji zapaža kao [[period]]ična promjena sjaja. Zvijezdu mogu dijelom pomračiti i [[ekstrasolarni planeti]], a to se preciznim mjerenjem intenziteta [[svjetlost]]i zvijezda može zabilježiti; npr. pratilac zvijezde HD 209 458, udaljene 150 [[godina svjetlosti]], [[planet]] je 1.32 puta većega polumjera od [[Jupiter]]ova, a zamračuje zvijezdu za 1,5% svakih 3.5246 dana.

Pomrčine se istražuju radi spoznaje o [[masa|masi]], [[obujam|obujmu]], međusobnoj udaljenosti, [[inklinacija]]ma i [[atmosfera]]ma tijela koja se pomračuju.

=== Pomrčine Sunca i Mjeseca ===
Uzajamni položaji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do pomrčine Sunca i [[pomrčina Mjeseca|Mjeseca]]. Potpune pomrčine se koriste u kozmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svjetskog znanstvenog sustava. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija [[zvijezda]] (kad Mjesec tokom svojeg kretanja sakrije neke zvijezde). Privlačna sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (''lunisolarni utjecaj''), uzrokuje na Zemlji [[plima|plimu]] i [[oseka|oseku]] [[more|mora]] i [[jezero|jezera]], kao i &quot;disanje&quot; Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bića je još uvijek nerazjašnjen, ali je sigurno da se [[kukci]] orijentiraju pomoću Mjeseca.
 
Pomrčine Mjeseca, a pogotovo pomrčine Sunca, nalaze se među najdramatičnijim prirodnim pojavama. Pomrčine Sunca dovode do jakog pada dnevne rasvjete, a vid im je različit iz raznih točaka na Zemlji. '''Totalna''' ili '''potpuna pomrčina''' nastaje samo za promatrača koji se nalazi unutar Mjesečeve sjene. Tada je Sunčev krug potpuno zastrt Mjesecom. Pomrčina je '''prstenasta''' kada Mjesečeva sjena ne dostiže do površine Zemlje (kada se promatrač nalazi u smjeru Mjesečeve sjene), ali je vidni kut manji od vidnog kuta Sunca. Promatrač u polusjeni vidjet će Sunce samo djelomice prekriveno Mjesecom - to je '''djelomična pomrčina'''. Za vrijeme pomrčine, sjena se giba Zemljinom površinom od zapada prema istoku. Najprije se zamračuje zapadni rub Sunca. Totalna pomrčina traje najviše 7 minuta, a promjer sjene na Zemlji ne premašuje 270&amp;nbsp;km. 
[[Pomrčina Mjeseca]] nastaje kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. One se vide samo noću. Pomrčine Mjeseca mogu biti potpune i djelomične, a pritom svim promatračima izgledaju jednako. U sjenu najprije ulazi istočni rub Mjeseca. Potpuna pomrčina može trajati do 2 sata, jer je Mjesec nekoliko puta manji od presjeka Zemljine sjene (oko 2.7 puta manji, ovisno o udaljenosti).

Pomrčina Sunca nastaje u vrijeme [[mlađak]]a, a [[pomrčina Mjeseca]] u vrijeme [[uštap]]a. No pomrčine se ne javljaju svakih mjesec dana. Da bi se pomrčina dogodila, moraju biti ispunjeni još neki uvjeti: Mjesec se mora nalaziti na stazi u blizini uzlaznog ili silaznog čvora. Da bi došlo do pomrčine, mora da se prožmu prividni [[krug]]ovi Sunca i Mjeseca. Kako i Sunce i Mjesec imaju [[kutni promjer]] od približno 0.5°, to promatrač sa Zemlje mora vidjeti razmak centara Sunca i Mjeseca pod kutom koji je manji od 0.5°. Da bi došlo do pomrčine Sunca, Mjesec mora biti u mijeni mlađaka, a Sunce ne smije biti dalje od 16.5° s bilo koje strane čvora. Kada se javi mlađak, a Sunce se nalazi unutar područja od 33° simetrično raspoložene oko čvora, do pomrčine Sunca mora doći. Sunce se dnevno giba nebom za nešto manje od 1° na istok, pa 33° prevali u 34 dana. Zato se, u ovisnosti o tome kako su vremenski raspoređene Mjesečeve mijene, u 34 dana jave jedan ili dva mlađaka, a time i jedna do dvije pomrčine Sunca. No područje pomrčina nalazi se i oko uzlaznog i oko silaznog čvora, a budući da u svakom čvoru mora doći bar jednom do pomrčine, to se u godini dana jave najmanje dvije pomrčine Sunca. katkada se godišnje jave četiri, a najviše pet pomrčina. Do pete pomrčine može doći zato što linija čvorova nije nepomična u prostoru. Kad bi linija čvorova bila nepomična, u Sunce bi bila uperena dva puta godišnje, i to u razmaku od točno pola godine; u tom bi se slučaju mogle pojaviti najviše 4 pomrčine Sunca godišnje. No kako se linija čvorova zakreće 19.3° na godinu, i to u smjeru nasuprot godišnjem gibanju Sunca, Sunce će kroz isti čvor proći prije isteka cijele godine, nakon 346.62 dana. To je '''eklipsna''' ili '''drakonistička godina'''. [[Tropska godina]] je od nje dulja za oko 19 dana. Pet pomrčina Sunca će se dogoditi samo ako prva pomrčina stigne neposredno početkom siječnja, druga odmah u slijedećem mlađaku, treća i četvrta pomrčina prije sredine godine, u lipnju, i peta 12 sinodičkih mjeseci (354 dana) poslije prve. Sljedeća pomrčina može se dogoditi dok je Sunce u blizini istog čvora, ali - iduća godina već je započela (354 d + 29.5 d &gt; 365 d)!

Pomrčina Mjeseca nastaje onda kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Na srednjoj daljini Mjeseca kutni promjer sjene iznosi 42’. Prividni polumjer Mjeseca je 15’. Da bi došlo do pomrčine, moraju se centri Mjeseca i Zemljine sjene naći na udaljenosti manjoj od 57’. U tom slučaju nema paralakse, prolaz kroz sjenu neće ovisiti o stajalištu promatrača na Zemlji - Mjesec mora ući u sjenu. Pomrčina će sigurno nastati kada je Mjesec pun, a Zemljina se sjena nalazi u području od 11° prije i poslije čvora. Brzina kojom se Zemljina sjena pomiče jednaka je brzini kojom se Sunce prividno giba nebom. Znači da će Zemljina sjena boraviti u pomrčinskom području 21 - 22 dana. Jasno je da se u vremenskom razdoblju od 22 dana ne mora pojaviti uštap. Uštap se ponavlja svakih 29.5 dana. Ako se uštap i pojavi, dolazi samo do jedne pomrčine, jer za drugu nema više vremena. Područje oko čvora Mjesečeve staze u kojoj se javljaju pomrčine Mjeseca manja je od područja u kojem se javljaju pomrčine Sunca.

Neke godine mogu proći bez ijedne pomrčine Mjeseca, a nekih godina može ih biti čak tri. Tada se prva [[pomrčina]] javlja odmah početkom godine u blizini jednog čvora, druga pomrčina 6 sinodičkih mjeseci poslije (177 dana) u blizini drugog čvora, a treća 12 [[sinodički mjesec|sinodičkih mjeseci]] nakon prve pomrčine, opet u području prvog čvora, koji se zbog zakretanja linije čvorova gibao u susret Zemljinoj sjeni. '''Ukupan broj Sunčevih i Mjesečevih pomrčina godišnje ne može biti manji od 2, a veći od 7'''. Najmanje ima 2 pomrčine, i to obje Sunčeve. Najčešće se javljaju 2 Sunčeve i 2 Mjesečeve. Kod najvećeg broja pomrčina 3 su Mjesečeve, a 4 Sunčeve, ili 2 Mjesečeve i 5 Sunčevih. Ne mogu se javiti 8 pomrčina. Ako, naime, godina započne pomrčinom Mjeseca, prva Sunčeva pomrčina ne može nastati još 14.5 dana nakon toga (da bi Mjesec iz uštapa postao mlađakom), a tada je već kasno da se u istoj godini stigne do pete Sunčeve pomrčine.

Pomrčine se ponavljaju u istom redoslijedu prilično točno nakon 18 [[Kalendarska godina|kalendarskih godina]] i 11.3 [[dan]]a (ili 10.3 dana ako razdoblje obuhvaća 5 [[Prijestupna godina|prijestupnih godina]]). Nastajanje pomrčina ovisi o 3 razdoblja: o razdoblju u kojemu se izmjenjuju Mjesečeve mijene (sinodičkom mjesecu S), o razdoblju u kojemu Mjesec prolazi kroz čvor (nodički ili drakonistički mjesec N) i o razdoblju u kojemu Sunce prolazi kroz dani čvor Mjesečeve staze (eklipsna ili drakonistička godina D). Slučajno se cijeli umnošci sinodičkih mjeseci, nodičkih mjeseci i eklipsnih godina gotovo točno podudaraju:
:223 S ≑ 242 N ≑ 19 D
:6585.32 d ≑ 6585.36 d ≑ 6585.78 d
:18 tropskih godina i 11.3 dana jednako je 6585.6 d.&lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Solar eclipse}}
* Popis budućih vidljivih pomrčina Sunca i [[Pomrčina Mjeseca|Mjeseca]] s izračunom za pojedine gradove može se vidjeti na mrežnoj stranici [http://www.timeanddate.com/eclipse/in/croatia/zagreb ''Eclipse Calculator'' - kalkulator pomrčina (primjer za Zagreb)] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno 29. travnja 2014.)

[[Kategorija:Solarne eklipse| ]]
[[Kategorija:Astronomske pojave]]
[[Kategorija:Sunce|Eklipse]]</text>
      <sha1>a2qc7rk0upa7zufp2h4l0c1pep8t9ux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Druga Intifada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37342</id>
    <revision>
      <id>42679974</id>
      <parentid>42637374</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:33:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53402" sha1="d3bfl0wyow5bq6z4nz53m9vljrmr2nc" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv=Druga Intifada
|dio=[[Izraelsko-palestinski sukob]]
|slika=[[Datoteka:Jerusalem terrorist attack on 2 July 2008 4.jpg|300px]]
|opis slike=Napad buldožerom u [[Jeruzalem]]u [[2. 7.|2. srpnja]] [[2008]].
|datum=[[29. 9.|29. rujna]] [[2000]]. - [[2008]].
|mjesto=[[Izrael]], [[Zapadna obala]], [[Pojas Gaze]]
|povod=[[Palestina|Palestinci]] tražili neovisnost od Izraela
|teritorij=
|ishod=Nekolicina:
*Izgrađena [[Izraelska sigurnosna ograda]]
*Izraelsko povlačenje iz Gaze [[2005]].
*Hamas preuzima nadzor nad Pojasom Gaze
*Blokada Pojasa Gaze
*[[Rat u Gazi 2008.-2009.]]
|sukobljeni1=[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Izrael]]
|sukobljeni2=[[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|22px]] [[Hamas]]&lt;br /&gt;[[Fatah]]&lt;br /&gt;[[Islamski džihad]]&lt;br /&gt;[[Popularna fronta za oslobođenje Palestine|PFOP]] 
|sukobljeni3=
|zapovjednik1=[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Ariel Sharon]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Avi Dichter]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Ehud Barak]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Shaul Mofaz]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Moshe Ya'alon]]&lt;br /&gt; 
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Dan Halutz]] &lt;br /&gt; 
[[Datoteka:Flag of Israel.svg|22px]] [[Gabi Ashkenazi]] &lt;br /&gt;
|zapovjednik2='''Fatah'''&lt;br /&gt; [[Yasser Arafat]]&lt;br /&gt; 
[[Mahmoud Abbas]]&lt;br /&gt;
[[Marwan Barghouti]]&lt;br /&gt;
[[Ahmed Jasin]]&lt;br /&gt; 
'''Hamas'''&lt;br /&gt; [[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|22x13px|border]]&lt;br /&gt; [[Abdel Aziz al-Rantissi|Abdel Rantissi]] &lt;br /&gt; 
[[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|22x13px|border]] [[Khaled Mashaal]] &lt;br /&gt; 
[[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|22x13px|border]] [[Ismail Haniyeh]]&lt;br /&gt; 
[[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|22x13px|border]] [[Mohammed Deif]]&lt;br /&gt;
'''Islamski džihad'''&lt;br /&gt; [[Abd Al Aziz Awda]]&lt;br /&gt;
[[Ramadan Abdullah]]&lt;br /&gt;
'''PFOP'''&lt;br /&gt;[[Abu Ali Mustafa]] &lt;br /&gt;
[[Ahmad Sa'adat]]&lt;br /&gt;
[[Jamal Abu Samhadana|Abu Samhadana]] 
|zapovjednik3=
|jačina1=
|jačina2=
|jačina3=
|posljedice1='''29.09.2000.-26.12.2008.'''&lt;br /&gt;'''Poginulih civila'''&lt;br /&gt;727&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;/&gt;&lt;br /&gt;'''Poginulih vojnika''':&lt;br /&gt;335&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;/&gt;&lt;br /&gt;'''Ukupno:'''&lt;br /&gt;1,062&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;&gt;[http://www.btselem.org/English/Statistics/Casualties.asp ''B'Tselem – Statistics – Fatalities''], [[B'Tselem]].&lt;/ref&gt;
|posljedice2='''29.09.2000.-26.12.2008.'''&lt;br /&gt;'''Poginulih ukupno'''&lt;br /&gt;5,500&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;/&gt;
|posljedice3=
|bilješke=64 ubijenih stranih državljana&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;/&gt;
}}
'''Druga Intifada''', također znana i kao '''Al-Aksa Intifada''' ([[arapski jezik|arapski]] انتفاضة الأقصى, ''Intifāḍat El Aqṣa''; [[jevrejski jezici|hebrejski]] אינתיפאדת אל-אקצה, ''Intifādat El-Aqtzah'') je bio drugi palestinski ustanak protiv [[izrael]]ske [[ratna okupacija|okupacije]] [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]], od 2000. do [[2008]]., kad se situacija smirila i zadržala na razini razmjerno mirnog [[status quo|statusa quo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2010/oct/01/israel-palestine-intifada-10-years-on|title=The second intifada, 10 years on|publisher=The Guardian|author=Seth Freedman|date=2010-10-01|accessdate=2010-11-06}}&lt;/ref&gt; Prva [[Intifada]] bila je od [[1987]]. do [[1993]].

To razdoblje je označilo intenzivne sukobe i povećanje nasilja između Izraela i Palestine, a općenito se smatra da je povod bio dan kada je [[Ariel Sharon]] posjetio [[Brdo hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Arapska riječ &quot;Intifada&quot; se doslovno može prevesti kao &quot;uzdrmavanje&quot;. Smrtnost Druge Intifade mnogo je veća od prve: broj poginulih u 8 godina pobune je preko 6,000, od toga 5,500 Palestinaca, 1,062 Izraelaca te 64 strana državljana.&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;/&gt;
== Početak Intifade ==
Točan datum početka ustanka je sporan. Neki izvori navode [[27. 9.|27. rujna]] [[2000]]. kao početak, kada je &quot;palestinski službenik za sigurnost ubio izraelskog [[Izraelske obrambene snage|IDF]] vojnika kada su zajedno išli na patrolu&quot;.&lt;ref name=Sept27&gt;* &quot;We describe the epidemiologic features of injuries sustained by Israeli soldiers in the first 19 weeks of the events that occurred in the West Bank, the Gaza Strip, and northern Israel and started September 27, 2000. This conflict, referred to by the Palestinians as the &quot;Al-Aqsa Intifada,&quot; combined riots of the civilian population with low-intensity military conflict between the Israel Defense Forces (IDF) and the Palestinian Armed Forces.&quot; Lakstein, Dror, Blumenfeld, Amir. [http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3912/is_/ai_n13640237 &quot;Israeli Army Casualties in the Second Palestinian Uprising&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426131556/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3912/is_200505/ai_n13640237 |date=2006-04-26 }}, ''Military medicine'', May 2005.
* &quot;The Tisha B'Av service – one of a number organized nationally by the American Zionist Movement in conjunction with Schindler's Ark – focused on the 470 victims of Palestinian terrorism who have died in Israel since September 27, 2000, the resurgence of the intifada.&quot; Caplane, Ronnie.[http://www.jewishsf.com/content/2-0-/module/displaystory/story_id/18613/edition_id/374/format/html/displaystory.html &quot;Christians, Jews 'stand for Israel' at Tisha B'Av service&quot;], ''[[j.]]'', July 26, 2002.
* &quot;IDF soldier David Biri, was murdered on September 27, when a convoy of settlers on the way to Netzarim in the Gaza Strip, accompanied by a IDF escort vehicle, was attacked.&quot; [http://www.jafi.org.il/agenda/english/index40.asp &quot;Israeli Victims of El Aksa Intifada &quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013091111/http://www.jafi.org.il/agenda/english/index40.asp |date=2008-10-13 }}, ''Global Jewish Agenda'', Vol. 1, No. 40, November 9, 2000.
* &quot;Some reasons for inconsistency of the official numbers are eg the date which is counted as the start of the intifada (September 27 or 28th 2000), the regional restrictions of counting areas [...] and differing definitions.&quot; Hans-Jörg Albrecht. ''Conflicts and Conflict Resolution in Middle Eastern Societies-between Tradition and Modernity'', Duncker &amp; Humblot, 2006, p. 81.
* &quot;The eruption of the second Palestinian ''intifada'' on September 27, 200, was influenced by the Lebanese example.&quot; Najib Ghadbian, &quot;Political Islam: Inclusion or Violence?&quot;, in Kent Worcester, Sally A. Bermanzohn, Mark Ungar. ''Violence and Politics: Globalization's Paradox'', Routledge, 2002, p. 103.
* &quot;The eruption of the second uprising known as ''al-Aqsa intifada'', on September 27, 2000, attests to this view.&quot; Najib Ghadbian, &quot;Political Islam: Inclusion or Violence?&quot;, in Kent Worcester, Sally A. Bermanzohn, Mark Ungar. ''Violence and Politics: Globalization's Paradox'', Routledge, 2002, p. 105.
* &quot;Since the beginning of the war, the Tanzim employed two main tactics in its attacks against Israel—shootings and car/roadside bombings. From September 27, 2000, to January 1, 2004, the ICT counted 54 separate shooting incidents in which Tanzim militants attempted to injure or kill Israeli soldiers or settlers.&quot; Anthony H. Cordesman. ''Arab-Israeli Military Forces in an Era of Asymmetric Wars'', Greenwood Publishing Group, 2006, p. 316.
* &quot;This figure is based on a total of 800 Israeli fatalities from September 27, 2000 (the beginning of the second intifada) through August 12, 2003, Middleastern Conflict Statistics Project, Statistical Report Summary (2003), and an Israeli population of about 6.1 million.&quot; Neal Feigenson, Daniel Bailis, and William Klein. {{PDFlink|[http://www.law.missouri.edu/lawreview/docs/69-4/Feigenson.pdf &quot;Perceptions of Terrorism and Disease Risks: A Cross-national Comparison&quot;]|248&amp;nbsp;KB}} ,''Missouri Law Review'', Vol. 69, Issue 4, Fall 2004, p. 1000.
* &quot;That war began on September 27, 2000 when a Palestinian security officer on a joint patrol with Israeli forces turned his firearm on his Israeli counterpart and murdered him.&quot; Caroline B. Glick. [{{PDFlink|[http://www.oxfordgovernance.org/fileadmin/Journal/OJGG_Vol_2_No_2.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121180934/http://www.oxfordgovernance.org/fileadmin/Journal/OJGG_Vol_2_No_2.pdf |date=2008-11-21 }} &quot;Addressing the Root Caust of the Arab-Israeli Conflict&quot;]|1.42&amp;nbsp;MB}}]  {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121180934/http://www.oxfordgovernance.org/fileadmin/Journal/OJGG_Vol_2_No_2.pdf |date=2008-11-21 }}, ''Oxford Journal on Good Governance'', Volume 2 ~ Number 2, August 2005, p. 32.&lt;/ref&gt; Međutim, mnogo češće se [[28. 9.|28. rujna]] uzima kao glavni datum, kada su Palestinci uzvratili nemirima kada je [[Ariel Sharon]], u pratnji naoružanih policajaca, posjetio [[Brdo hrama]] u [[Jeruzalem]]u, sveto mjesto i za [[Jevreji|Židove]] i za [[Muslimani|Muslimane]]. Palestinci su njegovu posjetu smatrali činom provokacije i omalovažavanja te su burno reagirali.&lt;ref name=bbctimeline&gt;BBC News: [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3677206.stm &quot;Al-Aqsa Intifada timeline&quot;].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dark Times, Dire Decisions: Jews and Communism, Dan Diner, Jonathan Frankel, Oxford University Press, p.311&lt;/ref&gt; Neki pak smatraju da je ustanak započeo tek sljedeći dan, u petak [[29. 9.|29. rujna]], na dam molitve, kada je povećana prisutnost izraelske policije i vojske koja je uzrokovala teške nemire i sukobe sa Palestincima.&lt;ref name=Mitchell&gt;&quot;Mr. Sharon made the visit on September 28 accompanied by over 1,000 Israeli police officers. Although Israelis viewed the visit in an internal political context, Palestinians saw it as highly provocative to them. On the following day, in the same place, a large number of unarmed Palestinian demonstrators and a large Israeli police contingent confronted each other.&quot; [https://web.archive.org/web/20020809145118/http://www.state.gov/p/nea/rls/rpt/3060.htm &quot;Sharm El-Sheikh Fact-Finding Committee Report&quot;] (Mitchell Report), April 30, 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Cypel&gt;&quot;The following day, the 29th, a Friday and hence the Muslim day of prayer, the young Palestinians flared up.&quot; Cypel, Sylvain. ''Walled: Israeli Society at an Impasse'', Other Press, 2006, p. 6. {{ISBN|1-59051-210-3}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mittleman&gt;&quot;Then in late September Ariel Sharon [...] visited the Temple Mount [...] The next day, massive violence erupted in Jerusalem and Palestinian-controlled areas in the West Bank and Gaza Strip.&quot; Alan Mittleman, Robert A. Licht, Jonathan D. Sarna, ''Jewish Polity and American Civil Society: Communal Agencies and Religious Movements in the American Public Sphere'', Rowman &amp; Littlefield, 2002, p. 161. {{ISBN|0-7425-2122-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dawn.com/weekly/books/archive/030406/books1.htm What America wants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007041319/http://www.dawn.com/weekly/books/archive/030406/books1.htm |date=2008-10-07 }} – [[Noam Chomsky]]&lt;/ref&gt; Sharon je najavio svoju posjetu te mu je palestinski šef sigurnosti [[Jibril Rajoub]] dao odobrenje za istu, dokle god ne stupi u džamiju. Na dan posjete isprva su bile zabilježene mirne demonstracije, s obzirom na Sharonovu vojnu prošlost, poglavito u krvavom [[Libanonski rat 1982.|Libanonskom ratu 1982.]], da bi na kraju prerasli u otvorene nemire i sukobe Palestinaca sa izraelskim sigurnosnim službama. Razlog takvih burnih reakcija ima nekoliko: tih dana Palestinci su obilježavali 18. godišnjicu [[Masakr u Sabri i Šatili|masakra u Sabri i Šatili]], koji se dogodio kada je Sharon bio ministar obrane, tako da su mnogi Palestinci smatrali njegovu posjetu tom svetom mjestu svetogrđem. Također, iako je Sharonova namjera bila pokazati da svaki Izraelac ima pravo posjetiti Brdo hrama,&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9803E4DB1F3DF936A35753C1A9669C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all| title= Unapologetic, Sharon Rejects Blame for Igniting Violence| publisher=[[The New York Times|New York Times]]|date=October 5, 2000}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Israeli’s Tour of Holy Site Ignites Riot; Palestinians Angered By Test of Sovereignty in Jerusalem’s Old City|publisher=Washington Post|author=Lee Hockstader|date=2000-09-29|page=A22}}&lt;/ref&gt; glasnogovornik [[Likud]]a Ofir Akounis je izjavio da je namjera bila pokazati da će pod „Likudom brdo hrama ostati pod izraelskom kontrolom.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news| title=Palestinians say opposition tour of holy site could cause bloodshed| url=http://archives.cnn.com/2000/WORLD/meast/09/27/israel.palestinians.ap/index.html| publisher=CNN| date=September 27, 2000| access-date=2012-11-14| archive-date=2004-12-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20041210211004/http://archives.cnn.com/2000/WORLD/meast/09/27/israel.palestinians.ap/index.html| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Pojedini Izraelci smatraju daje Druga Intifada započela još ranije, kada je [[Yasser Arafat]] u [[jul|srpnju]] 2000. napustio sumit u kampu David. Izraelske žrtve zabilježene su već 27. rujna, navodi Dr. [[Jeremy Pressman]].&lt;ref&gt;[http://www.lib.unb.ca/Texts/JCS/Fall03/pressman.pdf The Second Intifada: Backgrounds and Causes of the Israeli-Palestinian Conflict] by [[Jeremy Pressman]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;The wave of terrorism that began in September 2000 is the direct result of a strategic Palestinian decision to use violence – rather than negotiation – as the primary means to advance their agenda....&quot;&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;Indeed, the current wave of terrorism began shortly after intense high-level negotiations were conducted to find a permanent resolution of the Israeli-Palestinian conflict. In July 2000, a Middle East peace summit was held at Camp David, hosted by U.S. President Bill Clinton and attended by Palestinian Authority Chairman Yasser Arafat and Israel's Prime Minister Ehud Barak. During the summit, Israel expressed its willingness to make far-reaching and unprecedented compromises in order to arrive at a workable, enduring agreement. However, Yasser Arafat chose to break off the negotiations without even offering any proposals of his own. Consequently, the summit adjourned with President Clinton placing the blame for its failure squarely at Arafat's feet.&quot;&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;It is clear that the current wave of Palestinian terrorism, which began in the wake of the Camp David summit failure, has nothing to do with a spontaneous Palestinian action to &quot;resist the occupation.&quot; The Palestinian leadership had taken a strategic decision to abandon the path to peace and to use violence as their primary tactic for advancing their agenda. This decision undermined the bedrock foundation of the peace process – the understanding that a solution can only be reached through compromise rather than inflexibility, and through negotiation rather than violence. The Palestinian claim that Israel's presence in the territories caused the terrorism began as a desperate attempt to deflect criticism after Arafat rejected Israel's peace proposals. It quickly evolved into an excuse for the inexcusable – the indiscriminate murder of innocent civilians.Terrorist attacks can never be justified, and they are particularly tragic when the disputed issues could have been settled through negotiations. The Palestinian Authority had been given a real opportunity to end the conflict through negotiations. However, Israel's olive branch was met with a hail of gunfire and a barrage of suicide bombers. The greatest obstacle to peace is not the lack of a Palestinian state, rather it is the existence of Palestinian terrorism.&quot;&lt;/blockquote&gt;[http://www.mfa.gov.il/MFA/MFAArchive/2000_2009/2003/11/Israel-+the+Conflict+and+Peace-+Answers+to+Frequen+-+2003.htm#cause What caused the current wave of Palestinian terrorism?] by the [[Israeli Ministry of Foreign Affairs]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;The events of last few days represent the latest and most severe developments in a wave of violence that has been building in recent weeks. Though some are inclined to assign exclusive responsibility to Israel for these acts of provocation, the present Palestinian escalation dates back to well before the Temple Mount disturbances, when, on September 13, stones and [[Molotov cocktail]]s were thrown at Israeli positions in the vicinity of the Netzarim junction in the Gaza Strip. This was followed by a number of increasingly violent incidents, including the killing of an Israeli soldier by a roadside bomb near Netzarim on September 27&quot;&lt;/blockquote&gt;[http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Palestinian+terror+since+2000/Palestinian+violence+and+terrorism+since+September.htm Palestinian terrorism since Sept 2000] by the [[Israeli Ministry of Foreign Affairs]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biri-IMFA&gt;[http://www.mfa.gov.il/MFA/Terrorism-+Obstacle+to+Peace/Memorial/2000/Sgt+David+Biri.htm Sgt. David Biri]. September 27, 2000. [[Israel Ministry of Foreign Affairs]].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jpost2000sep29&gt;[http://info.jpost.com/C002/Supplements/CasualtiesOfWar/2000_09_27.html &quot;Fallen soldier's father: I never thought this would happen&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030219211334/http://info.jpost.com/C002/Supplements/CasualtiesOfWar/2000_09_27.html |date=2003-02-19 }}. September 29, 2000. ''[[Jerusalem Post]].''&lt;/ref&gt;

Većina analitičara i povjesničara smatra da je Sharonov posjet toj lokaciji pokrenuo nemire koji su prerasli u Drugu Intifadu.&lt;ref name=nytimes2008sept30&gt;{{cite news|title=Battle at Jerusalem Holy Site Leaves 4 Dead and 200 Hurt|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D05E2DB143DF933A0575AC0A9669C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all|publisher=[[The New York Times|New York Times]]|date=September 30, 2000}}. &quot;This morning, both sides started out tense, after clashes on Thursday [Sept 28, 2000] provoked by Mr. Sharon's visit.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cnn2008sept28&gt;{{cite news|title=Israeli troops, Palestinians clash after Sharon visits Jerusalem sacred site|url=http://archives.cnn.com/2000/WORLD/meast/09/28/jerusalem.violence.02/|publisher=CNN|date=September 28, 2000|access-date=2012-11-14|archive-date=2006-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20060615033158/http://archives.cnn.com/2000/WORLD/meast/09/28/jerusalem.violence.02/|dead-url=yes}}. &quot;A visit by Likud Party leader Ariel Sharon to the site known as the Temple Mount by Jews sparked a clash on Thursday [Sept 28, 2000] between stone-throwing Palestinians and Israeli troops, who fired tear gas and rubber bullets into the crowd. ... Also Thursday [Sept 28, 2000], an Israeli soldier critically injured in a bomb attack on an army convoy in the Gaza Strip died of his wounds.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=telegraph&gt;{{cite news|title=Riot police clash with protesters at holy shrine |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1357329/Riot-police-clash-with-protesters-at-holy-shrine.html|publisher=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|date=June 29, 2001}}&lt;/ref&gt; U prvih pet dana nemira, izraelska policija ubila je 47 Palestinaca a ranila 1,885, dok su Palestinci ubili 5 Izraelaca.&lt;ref name=btselem-idf-OT&gt;[http://www.btselem.org/English/Statistics/Casualties_Data.asp?Category=7&amp;region=TER B'Tselem – Statistics – Fatalities]. Israeli security force personnel killed by Palestinians in the Occupied Territories. Detailed [[B'Tselem]] list.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=btselem-civ-OT&gt;[http://www.btselem.org/English/Statistics/Casualties_Data.asp?Category=5&amp;region=TER B'Tselem – Statistics – Fatalities]. Israeli civilians killed by Palestinians in the Occupied Territories. Detailed [[B'Tselem]] list.&lt;/ref&gt;

== Kronologija ==
[[Datoteka:Tove Johansson from Stockholm with broken cheekbone, fractured skull, damaged eye muscles. Nov 18, 2006 in Hebron.jpg|lijevo|mini|150px|Nasilje protiv židovskih doseljenika u [[Hebron]]u]]
Uslijedili su brojni okršaji između militantnih Palestinaca i izraelskih snaga sigurnosti, popraćeni kratkim razdobljima mira. Radikalne frakcije [[Hamas]] i Islamski džihad okrenuli su se metodi [[samoubilački terorizam|samoubilačkih napada]] i oružanim okršajima sa tehnološki i oružano superiornijom izraelskom vojskom. Palestinci su ustanak smatrali legitimnim pravom na samo-obranu i borbu za oslobođenje od okupacije koja traje od 1967., dok su Izraelci te akcije nazvali činom [[teror]]izma te ih često uspoređivali sa zloglasnim [[napadi 11. septembra 2001.|napadima 11. rujna]].

Kao odgovor na sukobe, Izrael je uveo [[policijski sat]] na pojedinim područjima, pojačao nadzor nad kontrolnim točkama diljem Zapadne obale i uveo strože mjere za putovanje što se tiče Palestinaca. Također je [[2002]]. ponovno otvoren [[zatvor Ofer]] radi zadržavanja palestinskih zarobljenika, koji je bio zatvoren [[1995]].&lt;ref name=&quot;ynet1&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3641468,00.html|title=10 Lightly Wounded as Palestinian Inmates Clash with Guards|publisher=[[Ynetnews]]|author=Ben-Zur, Raanan|date=December 20, 2008|accessdate=2008-12-20}}&lt;/ref&gt; Od 2000. do 2004., razoreno je preko 5,000 palestinskih kuća.&lt;ref&gt;[http://www.icahd.org/eng/faq.asp?menu=9&amp;submenu=1 Israeli Committee Against House Demolitions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323141818/http://icahd.org/eng/faq.asp?menu=9&amp;submenu=1 |date=2010-03-23 }} - FAQ&lt;/ref&gt; Naime, do veljače [[2005]]., Izrael je koristio politiku demoliranja obiteljskih kuća bombaša samoubojica, što je, zbog velikih šteta i broja palestinskih civila koji žive u jednom domu, bio kontroverzan čin. [[Human Rights Watch]] dokumentirao je kako su izraelski buldožeri demolirali oko 2,500 kuća samo u Pojasu Gaze, od toga 2/3 u [[Rafa]]hu kako bi se stvorila &quot;tampon zona&quot; uz granicu sa Izraelom. Na taj način oko 16,000 Palestinaca je ostalo bez krova nad glavom, a mnogi od njih su evakuirani po drugi ili čak treći put.&lt;ref&gt;[[Human Rights Watch]]; [http://www.hrw.org/en/node/11963/section/3 Razing Rafah]; 17-10-2005. Preuzeto 31-03-2010.&lt;/ref&gt; Zbog blokade Pojasa Gaze otkad je Hamas preuzeo vlast u toj enklavi, stanovnici su počeli graditi podzemne tunele do Egipta kako bi nabavili potrebne namirnice: od krava i drugih domaćih životinja, preko osobnih računala i ostalih kućanskih aparata, pa do betona i inoga građevnog materijala, te raznog oružja i vojne opreme koje uglavnom nabavlja Hamas, za održavanje svoje vlasti u tome području i za napade na Izrael.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/hamasovim-tunelima-u-gazu-stize-sve--kompjutori--oruzje--beton--cak-i-koze-/410206/ Hamasovim tunelima u Gazu stiže sve: kompjutori, oružje, beton, čak i koze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219144344/http://www.jutarnji.hr/hamasovim-tunelima-u-gazu-stize-sve--kompjutori--oruzje--beton--cak-i-koze-/410206/ |date=2009-12-19 }}; [[Jutarnji list]]. 16-12-2009.&lt;/ref&gt; Također su izraelske snage sigurnosti često koristile &quot;[[atentat|ciljana ubojstva]]&quot; protiv palestinskih militanata uz pomoć [[raketa]] ispaljenih iz borbenih helikoptera ili zrakoplova.

Slijedi sažetak značajnijih događaja:
=== 2000. ===
* [[30. 9.|30. rujna]] 2000. TV ekipa [[francuska|francuskog]] kanala [[France 2]] objavila je snimku na kojoj se navodno vidi kako su IDF vojnici pucali i ubili 12-godišnjeg dječaka Muhameda al-Durraha, koji se zajedno sa ocem skrivao iza betonskog cilindra nakon što su se našli usred pucnjave palestinskih snaga sigurnosti i IDF-a, u [[Netzarim]]u u Pojasu Gaze. Događaj je snimio kamerman Talal Abu Rahma. Iako je al-Durrah proglašen mučenikom, postoje velike sumnje oko toga da li je cijeli incident bio fingiran, a neki su analitičari čak optužili Palestince da su sami upucali al-Durraha&lt;ref&gt;''Haaretz'' (May 16, 2007). [http://www.haaretz.com/hasen/spages/924440.html Haaretz, May 16, 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917123052/http://www.haaretz.com/hasen/spages/924440.html |date=2008-09-17 }}; also see [http://www.seconddraft.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=454:france-2-raw&amp;catid=61:aldurah-footage-selections&amp;Itemid=192 France&amp;nbsp;2 raw footage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170821170047/http://www.haaretz.com/news/french-court-examines-footage-of-mohammad-al-dura-s-death-1.233240 |date=2017-08-21 }}, ''Secondraft.com'', the al-Durrah material begins around 02:10 mins; and [http://www.youtube.com/watch?v=IUhM2NZavcc ''You Tube''], the al-Durrahs are first seen at 7:18&amp;nbsp;minutes.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Moutet&gt;[http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/015/284xawsb.asp?pg=1 Moutet 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150916153950/http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/015/284xawsb.asp?pg=1 |date=2015-09-16 }}. Enderlin's report said: &quot;Here, Jamal and his son Mohamed are the target of fire from the Israeli positions ... Another burst of fire. Mohamed is dead and his father seriously wounded.&quot; See [http://www.theaugeanstables.com/al-durah-affair-the-dossier/courts-decision-in-the-karsenty-case/ Enderlin, France&amp;nbsp;2 v. Karsenty, 2006]. The original French: &quot;Ici, Jamal et son fils Mohammed sont la cible de tirs venus des positions israéliennes ... Mais une nouvelle rafale. Mohammed est mort et son père grièvement blessé.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sources for martyrdom: [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/palestinianauthority/1368574/Death-of-boy-caught-in-gun-battle-provokes-wave-of-revenge-attacks.html Philps 2000]; [http://www.nytimes.com/2000/10/02/world/a-young-symbol-of-mideast-violence.html?sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=print Orme 2000(a)]; [http://books.google.ca/books?id=dX0KUGLxg8AC&amp;dq=%22palestinian+martyr%22+durra&amp;source=gbs_navlinks_s Cook 2007], p.&amp;nbsp;156: &quot;... Muhammed al-Durra is the paradigmatic Palestinian martyr, and discussion on the circumstances of his martyrdom does not take place in Arab countries&quot;. Sources for postage stamps, parks, and streets: [http://www.nytimes.com/2005/02/07/business/worldbusiness/07iht-video07_ed3_.html Carvajal 2005]; [http://news.bbc.co.uk/2/hi/952600.stm BBC News, October 2, 2000].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Fallows&gt;[http://www.theatlantic.com/doc/200306/fallows Fallows 2003].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2000/11/28/world/28MIDE.html The New York Times, November 27, 2000]. Later accounts of this stress that the IDF could not have shot the boy. See [http://www.aafs.org/pdf/NewOrleansabstracts05.pdf Maurice and Shahaf 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070801122544/http://www.aafs.org/pdf/NewOrleansabstracts05.pdf |date=2007-08-01 }}, p.&amp;nbsp;46; and [http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1211288137213&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull Rettig Gur 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230414201102/http://fr.jpost.com/Tags/satellite |date=2023-04-14 }}: Citing the report in 2008, Col. Shlomi Am-Shalom of the IDF said: &quot;The general [Samia] has made clear that from an analysis of all the data from the scene, including the location of the IDF position, the trajectory of the bullets, the location of the father and son behind an obstacle, the cadence of the bullet fire, the angle at which the bullets penetrated the wall behind the father and his son, and the hours of the events, we can rule out with the greatest certainty the possibility that the gunfire that apparently harmed the boy and his father was fired by IDF soldiers, who were at the time located only inside their fixed position&quot;; also see [http://www.seconddraft.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=283:stupidity-marches-on&amp;catid=43:the-a-dura-case Haaretz 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201001131445/http://www.seconddraft.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=283:stupidity-marches-on&amp;catid=43:the-a-dura-case |date=2020-10-01 }} and [https://web.archive.org/web/20061119084403/http://www.proche-orient.info/images/mbd/Segev_haaretz.htm Segev 2002].&lt;/ref&gt;
* Deset dana kasnije, bijesna palestinska rulja napala je dvojicu izraelskih vojnika koji su zabunom skrenuli u [[Ramallah]] te zadržani u palestinskoj policijskoj postaji, te ih ubili pred kamerama sumnjajući da su tajni agenti. Incident je šokirao izraelsku javnost i oslabio ljevicu. Kao odgovor, Izrael je pokrenuo niz zračnih napada protiv Palestinske samouprave u Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Policijska postaja gdje se dogodio linč je sravnjena sa zemljom.&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1310307/Lynch-mob-suspects-held-by-Israelis.html &quot;The Telegraph: Lynch mob suspects held by Israelis&quot;]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BBClynch&gt;{{cite news | first = Martin| last = Asser| title = Lynch mob's brutal attack| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/969778.stm | publisher = BBC News|date = October 13, 2000| accessdate = 2006-09-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://home.mindspring.com/~fontenelles/Levy2.htm|title=Interview with Ramallah's chief of police|publisher=[[Haaretz]]|date=2000-10-20|access-date=2012-11-14|archive-date=2001-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20010804004210/http://home.mindspring.com/~fontenelles/Levy2.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Feldman, Shai. [http://www.tau.ac.il/jcss/sa/v3n3p7.html The October Violence: An Interim Assessment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010629075844/http://www.tau.ac.il/jcss/sa/v3n3p7.html |date=2001-06-29 }}, Jaffes Center for Strategic Studies, ''Strategic Assessment'', Vol. 3 No. 3, November 2000.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;revenge&quot;&gt;{{cite web |title=A day of rage, revenge and bloodshed |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1370229/A-day-of-rage%2C-revenge-and-bloodshed.html |date=2000-10-13 |work=[[The Daily Telegraph]] |publisher= |accessdate=02-07-09 |archivedate=2017-10-14 |archiveurl=https://wayback.archive-it.org/all/20171014065726/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/israel/1370229/A-day-of-rage-revenge-and-bloodshed.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Israeli copters retaliate for soldiers' deaths |url=http://www.usatoday.com/news/world/mideast.htm#readmore |date= |work=[[USA Today]] |publisher= |accessdate=03-07-09}}&lt;/ref&gt;
=== 2001. ===
* [[6. 2.|6. veljače]] [[2001]]., u izvanrednim izborima, desničar [[Ariel Sharon]] je izabran za izraelskog premijera, koji je naglasio da odbija naći se osobno sa Arafatom.
* [[7. 5.|7. svibnja]] 2001. IDF spriječava brod koji je krijumčario oružje da uplovi u Gazu.
* Palestinski samoubilački napad u redu za čekanje ispred diskoteke Dolphinarium u [[Tel Aviv]]u, u subotu [[1. 6.|1. lipnja]] [[2001]]. u 23 sata, [[Pokolj kod Dolphinariuma|odnio je živote 21 osobe, a 132 su dodatno ranjene]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Palestinian Authority-Hamas Collusion - From Operational Cooperation to Propaganda Hoax |url=http://www.ict.org.il/Articles/tabid/66/Articlsid/65/currentpage/22/Default.aspx |access-date=2012-11-14 |archive-date=2013-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203021154/http://www.ict.org.il/Articles/tabid/66/Articlsid/65/currentpage/22/Default.aspx |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-48416289.html|title=No. 1 Hamas terrorist killed. Followers threaten revenge in Tel Aviv.|last=O'Sullvian|first=Arieh|date=2001-11-25|publisher=Jerusalem Post|accessdate=2009-01-30|archivedate=2012-10-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121023030542/http://www.highbeam.com/doc/1P1-48416289.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2006/01/29/international/middleeast/29israel.html|title=In Hamas's Overt Hatred, Many Israelis See Hope|last=Fisher|first=Ian|date=2006-01-29|publisher=New York Times|accessdate=2009-01-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ynet.co.il/home/0,7340,L-1258,00.html Ynet - פיגוע בדולפינריום - חדשות]&lt;/ref&gt;
* [[9. 8.|9. kolovoza]] u 14:00 sati bombaš samoubojica detonirao je bombu u krcatom restoranu Sbarro te odnio živote 15 osoba a ranio preko 130. Hamas i [[Islamski džihad]] preuzeli su odgovornost.&lt;ref&gt;[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/jerusalem-bombing-a-war-increasing-in-cruelty-fuelled-by-lust-for-revenge-665183.html Jerusalem bombing: A war increasing in cruelty, fuelled by lust for revenge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204105728/http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/jerusalem-bombing-a-war-increasing-in-cruelty-fuelled-by-lust-for-revenge-665183.html |date=2012-02-04 }}, [[The Independent]], August 10, 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2001/aug/10/israel1 'The street was covered with blood and bodies: the dead and the dying'], [[The Guardian]], August 10, 2001.&lt;/ref&gt;
=== 2002. ===
* [[27. 3.|27. ožujka]] [[2002]]. palestinski bombaš samoubojica je za vrijeme blagdana [[Pasha|Pashe]] ušao u hotel Park u Netanyi, ušao u gostionicu i aktivirao eksploziv, ubivši 30 ljudi i ranivši 140. sharon je na to pokrenuo vojnu akciju „[[Operacija Obrambeni štit]]“ u kojoj su uhićeni brojni militanti.&lt;ref&gt;Sources describing the incident as the &quot;Passover massacre&quot;:
* [http://www.cnn.com/2008/WORLD/meast/03/26/israel.hamas/ &quot;Alleged Passover massacre plotter arrested&quot;], [[CNN]], March 26, 2008.
* Ohad Gozani, [http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2002/03/29/wmid229.xml &quot;Hotel blast survivors relive the Passover massacre&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200713173749/https://www.telegraph.co.uk/news/?xml=%2Fnews%2F2002%2F03%2F29%2Fwmid229.xml |date=2020-07-13 }}, ''[[The Daily Telegraph]]'', 29/03/2002.
* &quot;This reached a peak following the Passover massacre in the seaside resort of Netanya...&quot; David Newman, &quot;The consequence or the cause? Impact on the Israel-Palestine Peace Process&quot;, in Mary E. A. Buckley, Mary Buckley, Rick Fawn. ''Global Responses to Terrorism: 9/11, the War in Afghanistan, and Beyond'', Rouledge, 2003, {{ISBN|0-415-31429-1}}, p. 158.
* &quot;They faced stiff resistance from Palestinian gunmen who began preparing the camp's defenses as early as the Passover massacre in Netanya...&quot; Todd C. Helmus, Russell W. Glenn. ''Steeling the Mind: Combat Stress Reactions and Their Implications for Urban Warfare'' Rand Corporation, 2005, {{ISBN|0-8330-3702-1}}, p. 58.
* &quot;It can therefore be asked whether the 'human bomb' offensive starting with the Passover massacre on 27 March 2002...&quot; Brigitte L. Nacos, &quot;The Terrorist Calculus Behind 9-11: A Model for Future Terrorism?&quot; in Gus Martin. ''The New Era of Terrorism: Selected Readings'', Sage Publications Inc, 2004, {{ISBN|0-7619-8873-4}}, p. 176.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/2951975.stm Israel seals off territories for Passover], ''[[BBC News]]'', April 16, 2003.&lt;/ref&gt;
* Izraelske postrojbe i osobna garda palestinskog predsjednika Arafata sukobile su se oko Arafatova ureda, nakon što su [[29. 3.|29. ožujka]] 2002. izraelski tenkovi ponovno okupirali [[Ramallah]] i s tri strane okružili Arafatov ured, a izraelski [[buldožer]]i počeli rušiti ogradu koja okružuje kompleks. Arafatov najviši pomoćnik Nabil Abu Rdainah rekao je da su se vodile borbe između izraelskih snaga i Arafatovih tjeločuvara unutar kompleksa te da je u borbama nekoliko ljudi ranjeno. Prema palestinskim izvorima, u borbama je ranjeno najmanje pet palestinskih policajaca, dok je izraelska vojska probila rupu u Arafatovim uredima, pa je njegov pomoćnik izrazio bojazan da će izraelske snage upasti u stožer palestinskog predsjednika. Ministar [[Abed Rabbo]] izjavio je [[Reuters]]u telefonom iz opkoljenog stožera da je jasno da je cilj ove operacije sam Arafat i cijelo palestinsko vodstvo. Izraelski premijer Sharon na izraelskoj je televiziji Arafata nazvao neprijateljem i rekao da će ga Izrael &quot;izolirati&quot;. Osim toga, istaknuo je da će Izrael poduzeti akciju širokih razmjera kako bi izolirao Palestinsku samoupravu te da su izraelske postrojbe ušle u Arafatov stožer u gradu Ramallahu na Zapadnoj obali. Sharon je rekao da će Izrael progoniti palestinsku vlast na čitavom području koje je pod upravom Palestinaca, dok je ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer izjavio da je Ramallah &quot;prijestolnica terora&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/29/HRT0008.html ESKALACIJE SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919023530/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/03/29/HRT0008.html |date=2015-09-19 }}; [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]&lt;/ref&gt; Međunarodna zajednica je izrazila zabrinutost oko opsade Arafatovog jedišta, a čak su i američki dužnosnici kritizirali taj čin.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/2274943.stm US criticises Arafat siege]; [[BBC]]&lt;/ref&gt; Nakon mjesec dana natezanja, opsada je završena kada je predano šestero palestinskih militanata.
* Između 2. i [[11. 4.|11. travnja]] 2002. IDF je započeo bitku za [[Jenin]] u kojoj su poginula 52 Palestinaca i 23 Izraelaca.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite news
| last = Rees
| first = Matt
| title = Inside the Battle of Jenin
| work = Time Magazine
| accessdate = September 19, 2008
| url = http://www.time.com/time/2002/jenin/story.html
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20020604071958/http://www.time.com/time/2002/jenin/story.html
| archivedate = 2002-06-04
| deadurl = yes
}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:2003 Rachel Corrie 16 March.jpg|desno|mini|250px|Aktivistkinja [[Rachel Corrie]] zaustavlja buldožer IDF-a od demoliranja palestinske kuće u Rafahu, [[16. 3.|16. ožujka]] [[2003]].]]
[[Datoteka:Jerusalem terrorist attack on 2 July 2008 2.jpg|desno|mini|250px|Druga Intifada obilježila je mnoge samoubilačke napade Palestinaca]]
[[Datoteka:DemolishedPalestinianHome.jpg|desno|mini|250px|Uništena palestinska kuća 2006.]]
* Od [[2. 4.|2. travnja]] do [[10. 5.|10. svibnja]] 2002. IDF je držao [[Bazilika Rođenja Isusova|Baziliku Rođenja Isusova]] u [[Betlehem]]u pod opsadom, pošto su se u njoj nalazili palestinski militanti. Opsada je završila kada je postignut dogovor da će se palestinski militanti odvući u Europu.
* [[31. 7.|31. srpnja]] 2002. aktivirana je bomba skrivena na stolu kantine na Herbrejskom sveučilištu u [[Jeruzalem]]u te ubila 9 a ranila preko 100 osoba, uglavnom studenata. [[Hamas]] je preuzeo odgovornost za napad.&lt;ref&gt;[http://archives.cnn.com/2002/WORLD/meast/08/21/mideast/ Israel arrests suspects in university bombing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706192144/http://archives.cnn.com/2002/WORLD/meast/08/21/mideast/ |date=2008-07-06 }}, [[CNN]] 21-08-2002&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3111001.stm Remembering Israel's campus blast], [[BBC]] 30-07-2003&lt;/ref&gt;
=== 2003. ===
* S obzirom da se izraelska strana odbijala sastati sa Arafatom, [[Mahmud Abbas]] imenovan je [[2003]]. novim palestinskim premijerom kako bi se nastavili mirovni pregovori. 
* [[5. 3.|5. ožujka]] bombaš samoubojica iz [[Hebron]]a raznio se u autobusu u [[Haifa|Haifi]]. U napadu je 17 osoba izgubilo živote.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2003/mar/07/israel1 Mother tells of last call as families mourn bus bomb children], [[The Guardian]], March 7, 2003.&lt;/ref&gt;
* [[16. 3.|16. ožujka]] dogodio se ozbiljan incident u Pojasu Gaze kada je izraelski buldožer pregazio 23-godišnju američku aktivistkinju [[Rachel Corrie]], članicu Međunarodnog pokreta solidarnosti, dok je pokušavala spriječiti IDF od rušenja palestinske kuće. IDF je objavio da buldožer nije rušio kuće nego je samo čistio otpad a da je vozač nije vidio na vrijeme te da je sve bio nesretni slučaj, no očevici su izjavili da je vozač imao jasan pogled na cijelo područje.&lt;ref name=&quot;TIME Who&quot;&gt;{{cite news|last=Webley|first=Kayla|journal=Time|title=Who Is Rachel Corrie?|date=June 4, 2010|url=http://newsfeed.time.com/2010/06/04/who-is-rachel-corrie/|accessdate=June 6, 2010|archive-date=2010-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20100605134124/http://newsfeed.time.com/2010/06/04/who-is-rachel-corrie/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D71631F934A25750C0A9659C8B63&amp;scp=12&amp;sq=rachel+corrie+crushed&amp;st=nyt Israeli Army Bulldozer Kills American Protesting in Gaza] New York Times, March 17, 2003&lt;/ref&gt; Joe Carr, također član pokreta solidarnosti, tvrdi da je Corrie vidljivo stajala najmanje 15 metara ispred buldožera, vikala i mahala rukama, no vozač je samo nastavio voziti dalje: &quot;''Svi smo pojurili prema njoj...Jedan aktivist je vikao na megafon, no buldožer je samo nastavio voziti dalje dok ju nije pregazio.''&quot;&lt;ref name=&quot;PCHR affs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pchrgaza.org/files/PressR/English/2003/78-2003.htm|title=Impunity for US Peace Activist's Death|last=Sourani|first=Raji|date=30 June 2003|publisher=Palestinian Centre for Human Rights (PCHR)|accessdate=2008-12-31|archive-date=2009-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20090612210015/http://www.pchrgaza.org/files/PressR/English/2003/78-2003.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Izrael je izvršio istragu u kojoj odbacuje odgovornost za incident te je obećao da će ubuduće staviti kamere na svoje buldožere. Corrijini roditelji su nastavili &quot;promovirati mir i podizati svijest o palestinskoj situaciji&quot; a [[2010]]. u Ramallahu je jedna cesta dobila naziv &quot;Rachel Corrie&quot;.
* Izraelska mornarica presrela je [[20. 5.|20. svibnja]] 2003. još jedan brod koji je krijumčario oružje i municiju, &quot;Abu Hassan&quot;, na putu prema Pojasu Gaze.
* [[19. 8.|19. kolovoza]] palestinski bombaš samoubojica detonirao je eksploziv u punom [[autobus]]u u Shmuelu HaNaviju, u Jeruzalemu, te odnio živote 23 ljudi a ranio još 130.&lt;ref&gt;[http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/08/19/jerusalem.bomb.scene.ap/index.html Israel shocked at child toll of Jerusalem bus bombing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224060750/http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/08/19/jerusalem.bomb.scene.ap/index.html |date=2007-02-24 }} [[CNN]], 20 August 2003&lt;/ref&gt; IDF je potom pokrenuo raciju u [[Nablus]]u koja je trajala preko 100 dana.
* Potkraj ljeta 2003., Izrael započinje građenje sigurnosne ograde uz granicu sa Zapadnom obalom, kako bi se povećala sigurnost izraelskih građana odvajanjem od Palestinaca. Međutim, barijera ne slijedi &quot;zelenu liniju&quot;, nego pripaja neke palestinske dijelove hebrejskoj državi.
* [[4. 10.|4. listopada]] palestinski bombaš samoubojica ubija 21 Izraelca u restoranu Maxim u gradu [[Haifa]]. Izrael je optužio [[Sirija|Siriju]] i [[Iran]] da financiraju teroriste te je idući dan pokrenuo zračni napad na navodni palestinski logor za obuku militanata 25&amp;nbsp;km sjevero-zapadno od [[Damask]]a. Bio je to prvi izraelski napad na sirijski teritorij od [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] [[1973]]. Nije bilo prijavljenih žrtava. Sirija je na to pozvala [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN-a]] da osudi taj čin.&lt;ref&gt;[http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/10/05/mideast/index.html Security Council meets on Israeli attack in Syria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818085408/http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/10/05/mideast/index.html |date=2011-08-18 }}; [[CNN]]&lt;/ref&gt;
=== 2004. ===
* [[29. 1.|29. siječnja]] [[2004]]., u 9:00 ujutro bombaš samoubojica aktivirao je bombu u autobusu br. 19 u Jeruzalemu te odnio živote 10 osoba a ranio preko 50. Detonacija je razorila gotovo cijeli autobus.&lt;ref name=Guardian29012004&gt;[http://www.guardian.co.uk/world/2004/jan/29/israel2 Ten killed in Jerusalem suicide bombing], [[The Guardian]], January 29, 2004.&lt;/ref&gt; [[Brigade mučenika Al-Akse]] i Hamas preuzeli su odgovornost.
* [[22. 3.|22. ožujka]] [[2004]]., izraelski ratni helikopter raketom je ubio šejka [[Ahmed Jasin|Ahmeda Jasina]], osnivača i duhovnog vođu Hamasa, dok je izlazio nakon molitve iz džamije u Gazi. U napadu je također ubijeno 9 ljudi. Međunarodna zajednica podvojeno je reagirala na događaj: neki su ga pravdali, drugi su ga osudili. 200,000 ljudi u Gazi prisustvovalo je Jasinovom sprovodu.&quot;&lt;ref name=&quot;Times&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C04E1DB1430F937A15750C0A9629C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=1 After Sheik Is Slain, Hamas Picks Fiery Figure as Its Leader in Gaza]; [[The New York Times|New York Times]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bbcn&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3557451.stm Israel defiant over Yassin killing]. ''BBC News''. Monday, 22 March 2004&lt;/ref&gt; [[Jack Straw]] je naveo da &quot;takvi postupci neće pomoći postići mir u regiji&quot;.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/3556753.stm BBC News: Blair condemns Hamas chief death]&lt;/ref&gt;
* [[17. 4.|17. travnja]] [[Abdel Aziz al-Rantissi]], Jasinov nasljednik i novi Hamasov vođa, također je samovoljno ubijen izraelskim ratnim helikopterom u automobilu.
* [[18. 5.|18. svibnja]] IDF je bombardirao podzemne tunele u Gazi za koje se sumnja da krijumčare oružje.
* [[7. 10.|7. listopada]] dogodio se napad na Izraelce u [[Egipat|Egiptu]]: kamion pun eksploziva zaletio se u Taba Hilton hotel na istoku [[Sinaj]]a te eksplodirao, odnijevši živote 34 ljudi (od toga 12 Izraelaca), a ranivši preko 150. Deset katova u hotelu se urušilo zbog detonacije.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3728436.stm Death toll rises in Egypt blasts] [[BBC]] News&lt;/ref&gt; Mnogi turisti napustili su Tabu i vratili se u Izrael a Egipat je u žestokoj raciji uhapsio 2.400 osumnjičenih. Troje je osuđeno na smrt zbog uloge u napadu.&lt;ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/30/AR2006113000792.html Egyptian Court Condemns 3 Militants] Washington Post&lt;/ref&gt;
* [[11. 11.|11. studenog]] [[2004]]. umro je Yasser Arafat.
* [[10. 12.|10. prosinca]] 2004. Hamas je izbacio rakete na židovsko naselje Neveh Dekalim u Pojasu Gaze, na što je IDF otvorio vatru na izbjeglički logor [[Khan Younis]].
=== 2005. ===
* [[15. 8.|15. kolovoza]] [[2005]]. Izrael se povukao iz Pojasa Gaze, demontirao sva židovska naselja te evakuirao oko 7,000 židovskih doseljenika natrag u hebrejsku državu. Židovski doseljenici koji su odbijali napustiti to područje, su prisilno evakuirani od izraelske policije.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2005/07/10/HRT0027.html IZRAEL I PALESTINCI KOORDINIRAT ĆE POVLAČENJE IZ GAZE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150922140459/http://www.hrt.hr/arhiv/2005/07/10/HRT0027.html |date=2015-09-22 }}; [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/abas-zeli-olaksati-izraelsko-povlacenje-iz-gaze/262582.aspx Abas želi olakšati izraelsko povlačenje iz Gaze], Index, 28-04-2005. Preuzeto 31-03-2010.&lt;/ref&gt; Neočekivano, radikalni Hamas je preuzeo vlast u Gazi.
=== 2006. ===
* U ljeto [[2006]]. IDF je započeo sporadični 4-mjesečni sukob sa Pojasom Gaze kao odgovor na kontinuirano lansiranje kasam raketa na [[Negev]] te kako bi Hamas oslobodio otetog vojnika, Gilada Shalita.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?apage=2&amp;cid=1150885884391&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|title=IAF gunships hit Ismail Haniyeh's office in Gaza City|publisher=[[Jerusalem Post]]|date=2006-06-30|access-date=2012-11-14|archive-date=2023-04-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20230414201212/http://fr.jpost.com/Tags/satellite}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/733349.html|title=Two Hamas operatives killed in further air strikes|publisher=[[Haaretz]]|date=2006-07-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703205429/http://www.haaretz.com/hasen/spages/733349.html|archivedate=2006-07-03|access-date=2012-11-14|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Na prvi dan borbe, Izrael je bombardirao jedinu elektranu u Gazi.&lt;ref&gt;[http://www.btselem.org/english/publications/summaries/200609_act_of_vengeance.asp &quot;Act of Vengeance: Israel's Bombing of the Gaza Power Plant and its Effects&quot;], ''[[B'tselem]]''&lt;/ref&gt; Vijeće sigurnosti glasovalo je o osudi nerproporcionalne upotrebe sile sa strane Izraela, no SAD je stavio veto na rezoluciju. Do [[26. 11.|26. studenog]], kada je potpisano primirje, ubijeno je 5 vojnika na izraelskoj strani te 277 militanata i 117 civila na palestinskoj strani.
=== 2007. ===
* [[29. 1.|29. siječnja]] [[2007]]. bombaš samoubojica odnio je živote troje Izraelaca u pekari u [[Eilat]]u.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2007/01/29/world/middleeast/29cnd-mideast.html?hp&amp;ex=1170133200&amp;en=672e889f68796e72&amp;ei=5094&amp;partner=homepage ''Suicide Bomb Kills 3 in Bakery in Israel''] - The New York Times, Jan 29, 2007&lt;/ref&gt;
* [[15. 5.|15. svibnja]] 2007., nakon što su palestinski militanti mjesecima lansirali stotine raketa na južni Izrael, IDF je pokrenuo novi sukob sa Gazom te uhapsio razne Hamasove političare u Zapadnoj obali. Od jeseni 2007., Izrael je počeo ograničavati dostavu goriva tom teritoriju te proglasio Gazu &quot;neprijateljskim entitetom&quot;, što je Hamas interpretirao kao &quot;objavu rata&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSL1972328720070919 | title = Hamas says Gaza sanctions &quot;declaration of war&quot; | work = Reuters | date = 2007-09-19 }}&lt;/ref&gt; 
=== 2008. ===
* Do siječnja [[2008]]., blokada Pojasa Gaze dosegla je kritičnu točku, prema istraživanju [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.haaretz.com/hasen/spages/947133.html | title = UN: Despite Israel's promises, West Bank barriers have increased | first = Akiva | last = Eldar | work = Haaretz | date = 2008-01-22 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080124082306/http://www.haaretz.com/hasen/spages/947133.html | archivedate = 2008-01-24 | access-date = 2012-11-14 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; [[17. 1.|17. siječnja]], nakon porasta raketnih napada, Izrael je potpuno zatvorio granicu. [[23. 1.|23. siječnja]] u eksploziji je napravljena rupa u zidu u blizini graničnog prijelaza Rafah. UN procjenjuje da je potom između 200,000 i 700,000 ljudi, oko polovice stanovništva Pojasa Gaze, prešlo granicu i otišlo u [[Egipat]] u potrazi za hranom i namirnicama.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.haaretz.com/hasen/spages/947624.html | title = At Gaza border with Egypt, masses make reverse exodus into Sinai | work = Haaretz | date = 2008-01-25 | archive-date = 2008-01-27 | access-date = 2012-11-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080127142341/http://www.haaretz.com/hasen/spages/947624.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.radionetherlands.nl/news/international/5615026/UN-fails-to-agree-on-Gaza-statement | title = UN fails to agree on Gaza statement | work = Radio Netherlands Worldwide | date = 2008-01-25 | access-date = 2012-11-14 | archivedate = 2008-01-28 | archiveurl = https://archive.today/20080128011916/http://www.radionetherlands.nl/news/international/5615026/UN-fails-to-agree-on-Gaza-statement | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; IDF je ušao u stanje visoke pripravnosti zbog straha da bi militanti mogli ujedno nabaviti i oružje. Nakon 11 dana, granica je ponovno zatvorena, izuzev za putnike koji su se vraćali kući.&lt;ref name=Kershner&gt;{{cite web
|url=http://www.nytimes.com/2008/02/04/world/middleeast/04mideast.html?em&amp;ex=1202187600&amp;en=e3ebdcac739a1d7a&amp;ei=5087%0A
|title=Egyptian Troops Seal Gaza Border
|first=Isabel
|last=Kershner
|publisher=New York Times
|date=2008-02-04}}&lt;/ref&gt; U vojnoj ofenzivi od [[29. 2.|29. veljače]] do [[4. 3.|4. ožujka]], IDF je pokrenuo zračne napade na skladišta oružja, tvornice raketa te lokacije za lansiranje raketa, na što je Hamas odgovorio lansiranjem raketa na Sderot. U pet dana poginulo je 110 Palestinaca te troje Izraelaca.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7277460.stm Abbas calls for Middle East truce]. [[BBC News]]. Tuesday, 4 March 2008&lt;/ref&gt; Nakon vojne akcije, Mahmud Abbas je neko vrijeme prekinuo sve veze sa Izraelom dok je [[Evropska unija|EU]] osudila &quot;nesrazmjernu upotrebu sile&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.usatoday.com/news/world/2008-03-02-eu-israel_N.htm EU condemns &quot;disproportionate&quot; use of force by Israel]&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.|6. ožujka]] dogodio se [[pokolj u Mercaz HaRavu]].&lt;ref&gt;&quot;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/7282269.stm Eight killed at Jerusalem school]&quot;, BBC News Online, March 6, 2008. Preuzeto 2010-11-06.&lt;/ref&gt;
* [[2. 7.|2. srpnja]] [[2008]]. arapski stanovnik istočnog [[Jeruzalem]]a je u buldožeru jurio po cesti i ubio troje ljudi u autu, prije nego je upucan. To je bio jedan od zadnjih incidenata Intifade.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2008/07/03/world/middleeast/03mideast.html |publisher=''[[The New York Times]]'' |title=Construction Vehicle Kills 3 in Israel Attack |last=Kershner |first=Isabel |last2=Cowell |first2=Alan}}&lt;/ref&gt;
* [[22. 9.|22. rujna]] 2008. Arap Qassem Mughrabi sa autom se zabio u izraelske vojnike. 19 ljudi je ozljeđeno dok je napadač ubijen.
== Žrtve ==
Nevladina udruga B'Tselem dokumentirala je svaku žrtvu Druge Intifade: broj poginulih u 8 godina pobune, od rujna 2000. do prosinca [[2008]]. je 6,626. Od toga broja, 5,500 žrtava su Palestinci (83 %), 1,062 Izraelci (16 %) te 64 strana državljana (1 %).&lt;ref name=&quot;B'Tselem&quot;/&gt;
== Izvori ==
{{Izvori|2}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Al-Aqsa Intifada}}
* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/044-452005/dossier.asp Hrvatski vojnik – Prva i Druga Intifada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091111073231/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/044-452005/dossier.asp |date=2009-11-11 }}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3677206.stm Kronologija događaja Druge Intifade]

{{Bliskoistočni sukob}}

[[Kategorija:Historija Izraela]]
[[Kategorija:Historija Palestine]]
[[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi]]</text>
      <sha1>d3bfl0wyow5bq6z4nz53m9vljrmr2nc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stephen King</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38516</id>
    <revision>
      <id>42680054</id>
      <parentid>42584136</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42680054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6611" sha1="9psvs50yxrycbzue3jusfa7gs6dunne" xml:space="preserve">{{Otherpeople|Stephen King}}
{{Infokutija pisac
|ime = Stephen King
|slika = Stephen King, Comicon.jpg
|opis = Stephen King
|pseudonim = Richard Bachman, John Swithen
|datum_rođenja = {{Birth date and age|1947|9|21|df=y}}
|mjesto_rođenja = [[Portland (Maine)|Portland]], [[Maine]], [[SAD]]
|datum_smrti =
|mjesto_smrti = 
|zanimanje = romanopisac, novelist, scenarist, kolumnist, glumac, producent, režiser
|žanr = [[Horror]], [[Fantasy]], [[Science fiction]], [[Drama]]
|pokret =
|debut_works = [[In a Half-World of Terror]], [[Carrie]], 
|uticaj_od = [[Robert Bloch]], [[Ray Bradbury]], [[William Golding]], [[Shirley Jackson]], [[Fritz Leiber]], [[H. P. Lovecraft]], [[Richard Matheson]], [[John D. MacDonald]], [[Thomas Hardy]], [[Theodore Dreiser]], [[John Fowles]], [[Edgar Allan Poe]], [[J. R. R. Tolkien]], [[Stanley G. Weinbaum]], [[Robert Browning]] (Dark Tower Series), [[Daphne du Maurier]] (Bag of Bones), [[Alexandre Dumas, père]] (Rita Hayworth and Shawshank Redemption)
|uticaj_na = [[Bentley Little]], [[Scott Sigler]], [[Sarah Pinborough]]
|website = http://www.stephenking.com StephenKing.com
|footnotes =
}}

'''Stephen King''' ([[Portland, Maine|Portland]], [[Maine]], [[21.9.]] [[1947]].-), je [[SAD|američki]] književnik, poznat kao najuspješnjii današnji autor horor romana. Pisao je i pod pseudonimima '''Richard Bachman''' i '''John Swithen'''

== Život ==
Stephen Edwin King rođen je 21. rujna 1947. godine. Američki pisac, najpoznatiji je po svojim nevjerojatno popularnim horor romanima. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične [[protagonist]]e, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane &quot;[[Iskupljenje u Shawshanku]]&quot; i &quot;[[Tijelo]]&quot;.

King je rođen u [[Portlandu]], američkoj saveznoj državi [[Maine]], a engleskog je i škotsko-irskog podrijetla. U dobi od samo dvije godine, napušta ih otac, Donald Edwin King. Majka, Nellie Ruth Pillsbury, odgojila je Stephena i njegova usvojenog brata Davida, nerijetko u teškim uvjetima.

King je počeo pisati još kao dijete. U školi je pisao priče temeljene na filmovima koje je nedavno pogledao, prodavajući ih prijateljima. No, trgovačke aktivnosti nisu oduševljavale njegove profesore koji su, otkrivši ga, prisilili dječaka da vrati zarađeni novac. U dobi od trinaest godina, King otkriva kutiju punu očevih starih knjiga, uglavnom horor i znanstvenofantastičnih priča. Bila je to ljubav na prvi pogled. Sve ostalo je povijest - &quot;In a Half-World of Terror&quot; ime je njegove prve objavljene priče, objavljene u jednom horor [[fanzin]]u.

Od 1966. do 1971. King studira engleski na [[Sveučilište|Sveučilištu]] u Maineu, gdje piše i kolumnu &quot;King's Garbage Truck&quot; za studentske novine. U to vrijeme upoznaje Tabithu Spruce, s kojom se ženi 1971. godine. Da bi platio studij, King preuzima sve poslove koje može naći, poput, primjerice, onoga u praonici. Nakon [[diploma|diplome]], zapošljava se kao profesor engleskog jezika u Maineu. Lošeg imovinskog stanja, s obitelji je prisiljen živjeti u prikolici. Kako bi sastavio kraj s krajem, piše kratke priče, uglavnom za muške časopise, a u to vrijeme postaje ovisan o alkoholu, što je problem koji će ga pratiti više od desetljeća. U to vrijeme počinje rad na čak nekoliko romana. Jedna od prvih ideja mu je priča o mladoj djevojci s psihičkim moćima, no obeshrabren, baca rukopis u smeće. Tabitha je ta koja ga je izvukla iz smeća i potaknula da ga završi. Naslovljavajući priču &quot;Carrie&quot;, King je šalje izdavaču, ne nadajući se previše odgovoru. Dobiva, međutim, ponudu od 2.500 dolara, malu svotu i za to vrijeme. No, vrijednost romana uskoro biva prepoznata i autorska prava su prodana za 400.000 dolara, a roman označio početak goleme popularnosti, koja ne jenjava do današnjeg dana.

Nakon objavljivanja romana &quot;[[The Tommyknockers]]&quot;, Kingova obitelj i prijatelji odlučili su osloboditi pisca od pakla ovisnosti u koju je upao – bacajući pred njega sve što je konzumirao tih dana – limenke [[pivo|piva]], kutije [[cigareta]], [[kokain]], [[Xanax]], [[Valium]], [[NyQuil]], marihuanu… King je odlučio potražiti pomoć u osamdesetima i do danas je trijezan i čist.

King je i dugogodišnji obožavatelj bostonskih [[Red Sox]]-a i nerijetko ga se može vidjeti na njihovim utakmicama. On i žena veliki su dobrotvori i često velike svote novaca doniraju u humanitarne svrhe.

U ljeto 1999. King je upravo radio na djelu &quot;On Writing: A Memoir of the Craft&quot;, napustivši rad na njoj osamnaest mjeseci prije. Devetnaestog lipnja popodne King je hodao desnom stranom ceste Route 5, kada se u njega zaletio kamion kojeg je vozio Bryan Smith. Ometen nemirnim [[rotweiler]]om iz stražnje strane kamioneta, odbacio je prednjom stranom vozila pisca čak pet metara od pločnika. Smrskano desno [[pluća|plućno krilo]], višestruke frakture desne noge, ozljede glave, slomljen kuk – ozljede su bile dovoljno teške da ga zadrže u bolnici tri tjedna. Nakon pet operacija i fizikalne terapije King nastavlja rad na djelu &quot;On writing&quot;, iako u to vrijeme mučen nepodnošljivom boli.

2002. godine, objavljuje odluku o prestanku pisanja, potaknut ozljedama od kojih se nikada nije u potpunosti oporavio. Svoje obećanje, na sreću brojnih obožavatelja, nije održao – u prodaji se upravo našao roman &quot;[[Mobitel]]&quot;, kojim po tko zna koji puta demonstrira vrhunski talent takozvanog [[suspense]] autora.

Autor bestselera poput &quot;Snovolovke&quot;, &quot;[[Vreća kostiju|Vreće kostiju]]&quot;, &quot;Ono&quot;, &quot;Herčeva u Atlantidi&quot;, &quot;Djevojčice koja je obožavala Toma Gordona&quot;, &quot;Očajavanja&quot;, &quot;Rose Madder&quot;, &quot;Nesanice&quot;, Stephen King promijenio je globalnu književnu sliku svojim napetim, krvavim, nježnim, okrutnim romanima, punim tajne snage i unutrašnje moći.

{{Commonscat}}
== Djela == 
* &quot;[[Carrie (roman)|Carrie]] (1974.)
* &quot;[[Shining (roman)|Vidovitost]]&quot; (1976.)
* &quot;[[The Dead Zone (roman)|Mrtva zona]]&quot; (1979.)
* &quot;[[Pet Sematary (roman)|Groblje kućnih ljubimaca]]&quot; (1983.)
* &quot;[[It (roman)|Ono]]&quot; (1986.)
* &quot;[[Misery (roman)|Misery]]&quot; (1987.)
* &quot;[[Insomnia (roman)|Nesanica]]&quot; (1994.)
* &quot;[[The Green Mile (roman)|Zelena milja]]&quot; (1996.)
* &quot;[[Bag of bones (roman)|Vreća kostiju]] (1998.)

{{Stephen King}}

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1947||King, Stephen}}
[[Kategorija:Američki pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:SF-pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]]</text>
      <sha1>9psvs50yxrycbzue3jusfa7gs6dunne</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680055</id>
      <parentid>42680054</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djela */</comment>
      <origin>42680055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6612" sha1="mfy0kxcbmav063kby3fp70dduqud3c9" xml:space="preserve">{{Otherpeople|Stephen King}}
{{Infokutija pisac
|ime = Stephen King
|slika = Stephen King, Comicon.jpg
|opis = Stephen King
|pseudonim = Richard Bachman, John Swithen
|datum_rođenja = {{Birth date and age|1947|9|21|df=y}}
|mjesto_rođenja = [[Portland (Maine)|Portland]], [[Maine]], [[SAD]]
|datum_smrti =
|mjesto_smrti = 
|zanimanje = romanopisac, novelist, scenarist, kolumnist, glumac, producent, režiser
|žanr = [[Horror]], [[Fantasy]], [[Science fiction]], [[Drama]]
|pokret =
|debut_works = [[In a Half-World of Terror]], [[Carrie]], 
|uticaj_od = [[Robert Bloch]], [[Ray Bradbury]], [[William Golding]], [[Shirley Jackson]], [[Fritz Leiber]], [[H. P. Lovecraft]], [[Richard Matheson]], [[John D. MacDonald]], [[Thomas Hardy]], [[Theodore Dreiser]], [[John Fowles]], [[Edgar Allan Poe]], [[J. R. R. Tolkien]], [[Stanley G. Weinbaum]], [[Robert Browning]] (Dark Tower Series), [[Daphne du Maurier]] (Bag of Bones), [[Alexandre Dumas, père]] (Rita Hayworth and Shawshank Redemption)
|uticaj_na = [[Bentley Little]], [[Scott Sigler]], [[Sarah Pinborough]]
|website = http://www.stephenking.com StephenKing.com
|footnotes =
}}

'''Stephen King''' ([[Portland, Maine|Portland]], [[Maine]], [[21.9.]] [[1947]].-), je [[SAD|američki]] književnik, poznat kao najuspješnjii današnji autor horor romana. Pisao je i pod pseudonimima '''Richard Bachman''' i '''John Swithen'''

== Život ==
Stephen Edwin King rođen je 21. rujna 1947. godine. Američki pisac, najpoznatiji je po svojim nevjerojatno popularnim horor romanima. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične [[protagonist]]e, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane &quot;[[Iskupljenje u Shawshanku]]&quot; i &quot;[[Tijelo]]&quot;.

King je rođen u [[Portlandu]], američkoj saveznoj državi [[Maine]], a engleskog je i škotsko-irskog podrijetla. U dobi od samo dvije godine, napušta ih otac, Donald Edwin King. Majka, Nellie Ruth Pillsbury, odgojila je Stephena i njegova usvojenog brata Davida, nerijetko u teškim uvjetima.

King je počeo pisati još kao dijete. U školi je pisao priče temeljene na filmovima koje je nedavno pogledao, prodavajući ih prijateljima. No, trgovačke aktivnosti nisu oduševljavale njegove profesore koji su, otkrivši ga, prisilili dječaka da vrati zarađeni novac. U dobi od trinaest godina, King otkriva kutiju punu očevih starih knjiga, uglavnom horor i znanstvenofantastičnih priča. Bila je to ljubav na prvi pogled. Sve ostalo je povijest - &quot;In a Half-World of Terror&quot; ime je njegove prve objavljene priče, objavljene u jednom horor [[fanzin]]u.

Od 1966. do 1971. King studira engleski na [[Sveučilište|Sveučilištu]] u Maineu, gdje piše i kolumnu &quot;King's Garbage Truck&quot; za studentske novine. U to vrijeme upoznaje Tabithu Spruce, s kojom se ženi 1971. godine. Da bi platio studij, King preuzima sve poslove koje može naći, poput, primjerice, onoga u praonici. Nakon [[diploma|diplome]], zapošljava se kao profesor engleskog jezika u Maineu. Lošeg imovinskog stanja, s obitelji je prisiljen živjeti u prikolici. Kako bi sastavio kraj s krajem, piše kratke priče, uglavnom za muške časopise, a u to vrijeme postaje ovisan o alkoholu, što je problem koji će ga pratiti više od desetljeća. U to vrijeme počinje rad na čak nekoliko romana. Jedna od prvih ideja mu je priča o mladoj djevojci s psihičkim moćima, no obeshrabren, baca rukopis u smeće. Tabitha je ta koja ga je izvukla iz smeća i potaknula da ga završi. Naslovljavajući priču &quot;Carrie&quot;, King je šalje izdavaču, ne nadajući se previše odgovoru. Dobiva, međutim, ponudu od 2.500 dolara, malu svotu i za to vrijeme. No, vrijednost romana uskoro biva prepoznata i autorska prava su prodana za 400.000 dolara, a roman označio početak goleme popularnosti, koja ne jenjava do današnjeg dana.

Nakon objavljivanja romana &quot;[[The Tommyknockers]]&quot;, Kingova obitelj i prijatelji odlučili su osloboditi pisca od pakla ovisnosti u koju je upao – bacajući pred njega sve što je konzumirao tih dana – limenke [[pivo|piva]], kutije [[cigareta]], [[kokain]], [[Xanax]], [[Valium]], [[NyQuil]], marihuanu… King je odlučio potražiti pomoć u osamdesetima i do danas je trijezan i čist.

King je i dugogodišnji obožavatelj bostonskih [[Red Sox]]-a i nerijetko ga se može vidjeti na njihovim utakmicama. On i žena veliki su dobrotvori i često velike svote novaca doniraju u humanitarne svrhe.

U ljeto 1999. King je upravo radio na djelu &quot;On Writing: A Memoir of the Craft&quot;, napustivši rad na njoj osamnaest mjeseci prije. Devetnaestog lipnja popodne King je hodao desnom stranom ceste Route 5, kada se u njega zaletio kamion kojeg je vozio Bryan Smith. Ometen nemirnim [[rotweiler]]om iz stražnje strane kamioneta, odbacio je prednjom stranom vozila pisca čak pet metara od pločnika. Smrskano desno [[pluća|plućno krilo]], višestruke frakture desne noge, ozljede glave, slomljen kuk – ozljede su bile dovoljno teške da ga zadrže u bolnici tri tjedna. Nakon pet operacija i fizikalne terapije King nastavlja rad na djelu &quot;On writing&quot;, iako u to vrijeme mučen nepodnošljivom boli.

2002. godine, objavljuje odluku o prestanku pisanja, potaknut ozljedama od kojih se nikada nije u potpunosti oporavio. Svoje obećanje, na sreću brojnih obožavatelja, nije održao – u prodaji se upravo našao roman &quot;[[Mobitel]]&quot;, kojim po tko zna koji puta demonstrira vrhunski talent takozvanog [[suspense]] autora.

Autor bestselera poput &quot;Snovolovke&quot;, &quot;[[Vreća kostiju|Vreće kostiju]]&quot;, &quot;Ono&quot;, &quot;Herčeva u Atlantidi&quot;, &quot;Djevojčice koja je obožavala Toma Gordona&quot;, &quot;Očajavanja&quot;, &quot;Rose Madder&quot;, &quot;Nesanice&quot;, Stephen King promijenio je globalnu književnu sliku svojim napetim, krvavim, nježnim, okrutnim romanima, punim tajne snage i unutrašnje moći.

{{Commonscat}}
== Djela == 
* &quot;[[Carrie (roman)|Carrie]]&quot; (1974.)
* &quot;[[Shining (roman)|Vidovitost]]&quot; (1976.)
* &quot;[[The Dead Zone (roman)|Mrtva zona]]&quot; (1979.)
* &quot;[[Pet Sematary (roman)|Groblje kućnih ljubimaca]]&quot; (1983.)
* &quot;[[It (roman)|Ono]]&quot; (1986.)
* &quot;[[Misery (roman)|Misery]]&quot; (1987.)
* &quot;[[Insomnia (roman)|Nesanica]]&quot; (1994.)
* &quot;[[The Green Mile (roman)|Zelena milja]]&quot; (1996.)
* &quot;[[Bag of bones (roman)|Vreća kostiju]] (1998.)

{{Stephen King}}

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1947||King, Stephen}}
[[Kategorija:Američki pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:SF-pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]]</text>
      <sha1>mfy0kxcbmav063kby3fp70dduqud3c9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680057</id>
      <parentid>42680055</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djela */</comment>
      <origin>42680057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6650" sha1="ctwxuvkw859aqy53agzepxty7695acm" xml:space="preserve">{{Otherpeople|Stephen King}}
{{Infokutija pisac
|ime = Stephen King
|slika = Stephen King, Comicon.jpg
|opis = Stephen King
|pseudonim = Richard Bachman, John Swithen
|datum_rođenja = {{Birth date and age|1947|9|21|df=y}}
|mjesto_rođenja = [[Portland (Maine)|Portland]], [[Maine]], [[SAD]]
|datum_smrti =
|mjesto_smrti = 
|zanimanje = romanopisac, novelist, scenarist, kolumnist, glumac, producent, režiser
|žanr = [[Horror]], [[Fantasy]], [[Science fiction]], [[Drama]]
|pokret =
|debut_works = [[In a Half-World of Terror]], [[Carrie]], 
|uticaj_od = [[Robert Bloch]], [[Ray Bradbury]], [[William Golding]], [[Shirley Jackson]], [[Fritz Leiber]], [[H. P. Lovecraft]], [[Richard Matheson]], [[John D. MacDonald]], [[Thomas Hardy]], [[Theodore Dreiser]], [[John Fowles]], [[Edgar Allan Poe]], [[J. R. R. Tolkien]], [[Stanley G. Weinbaum]], [[Robert Browning]] (Dark Tower Series), [[Daphne du Maurier]] (Bag of Bones), [[Alexandre Dumas, père]] (Rita Hayworth and Shawshank Redemption)
|uticaj_na = [[Bentley Little]], [[Scott Sigler]], [[Sarah Pinborough]]
|website = http://www.stephenking.com StephenKing.com
|footnotes =
}}

'''Stephen King''' ([[Portland, Maine|Portland]], [[Maine]], [[21.9.]] [[1947]].-), je [[SAD|američki]] književnik, poznat kao najuspješnjii današnji autor horor romana. Pisao je i pod pseudonimima '''Richard Bachman''' i '''John Swithen'''

== Život ==
Stephen Edwin King rođen je 21. rujna 1947. godine. Američki pisac, najpoznatiji je po svojim nevjerojatno popularnim horor romanima. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične [[protagonist]]e, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane &quot;[[Iskupljenje u Shawshanku]]&quot; i &quot;[[Tijelo]]&quot;.

King je rođen u [[Portlandu]], američkoj saveznoj državi [[Maine]], a engleskog je i škotsko-irskog podrijetla. U dobi od samo dvije godine, napušta ih otac, Donald Edwin King. Majka, Nellie Ruth Pillsbury, odgojila je Stephena i njegova usvojenog brata Davida, nerijetko u teškim uvjetima.

King je počeo pisati još kao dijete. U školi je pisao priče temeljene na filmovima koje je nedavno pogledao, prodavajući ih prijateljima. No, trgovačke aktivnosti nisu oduševljavale njegove profesore koji su, otkrivši ga, prisilili dječaka da vrati zarađeni novac. U dobi od trinaest godina, King otkriva kutiju punu očevih starih knjiga, uglavnom horor i znanstvenofantastičnih priča. Bila je to ljubav na prvi pogled. Sve ostalo je povijest - &quot;In a Half-World of Terror&quot; ime je njegove prve objavljene priče, objavljene u jednom horor [[fanzin]]u.

Od 1966. do 1971. King studira engleski na [[Sveučilište|Sveučilištu]] u Maineu, gdje piše i kolumnu &quot;King's Garbage Truck&quot; za studentske novine. U to vrijeme upoznaje Tabithu Spruce, s kojom se ženi 1971. godine. Da bi platio studij, King preuzima sve poslove koje može naći, poput, primjerice, onoga u praonici. Nakon [[diploma|diplome]], zapošljava se kao profesor engleskog jezika u Maineu. Lošeg imovinskog stanja, s obitelji je prisiljen živjeti u prikolici. Kako bi sastavio kraj s krajem, piše kratke priče, uglavnom za muške časopise, a u to vrijeme postaje ovisan o alkoholu, što je problem koji će ga pratiti više od desetljeća. U to vrijeme počinje rad na čak nekoliko romana. Jedna od prvih ideja mu je priča o mladoj djevojci s psihičkim moćima, no obeshrabren, baca rukopis u smeće. Tabitha je ta koja ga je izvukla iz smeća i potaknula da ga završi. Naslovljavajući priču &quot;Carrie&quot;, King je šalje izdavaču, ne nadajući se previše odgovoru. Dobiva, međutim, ponudu od 2.500 dolara, malu svotu i za to vrijeme. No, vrijednost romana uskoro biva prepoznata i autorska prava su prodana za 400.000 dolara, a roman označio početak goleme popularnosti, koja ne jenjava do današnjeg dana.

Nakon objavljivanja romana &quot;[[The Tommyknockers]]&quot;, Kingova obitelj i prijatelji odlučili su osloboditi pisca od pakla ovisnosti u koju je upao – bacajući pred njega sve što je konzumirao tih dana – limenke [[pivo|piva]], kutije [[cigareta]], [[kokain]], [[Xanax]], [[Valium]], [[NyQuil]], marihuanu… King je odlučio potražiti pomoć u osamdesetima i do danas je trijezan i čist.

King je i dugogodišnji obožavatelj bostonskih [[Red Sox]]-a i nerijetko ga se može vidjeti na njihovim utakmicama. On i žena veliki su dobrotvori i često velike svote novaca doniraju u humanitarne svrhe.

U ljeto 1999. King je upravo radio na djelu &quot;On Writing: A Memoir of the Craft&quot;, napustivši rad na njoj osamnaest mjeseci prije. Devetnaestog lipnja popodne King je hodao desnom stranom ceste Route 5, kada se u njega zaletio kamion kojeg je vozio Bryan Smith. Ometen nemirnim [[rotweiler]]om iz stražnje strane kamioneta, odbacio je prednjom stranom vozila pisca čak pet metara od pločnika. Smrskano desno [[pluća|plućno krilo]], višestruke frakture desne noge, ozljede glave, slomljen kuk – ozljede su bile dovoljno teške da ga zadrže u bolnici tri tjedna. Nakon pet operacija i fizikalne terapije King nastavlja rad na djelu &quot;On writing&quot;, iako u to vrijeme mučen nepodnošljivom boli.

2002. godine, objavljuje odluku o prestanku pisanja, potaknut ozljedama od kojih se nikada nije u potpunosti oporavio. Svoje obećanje, na sreću brojnih obožavatelja, nije održao – u prodaji se upravo našao roman &quot;[[Mobitel]]&quot;, kojim po tko zna koji puta demonstrira vrhunski talent takozvanog [[suspense]] autora.

Autor bestselera poput &quot;Snovolovke&quot;, &quot;[[Vreća kostiju|Vreće kostiju]]&quot;, &quot;Ono&quot;, &quot;Herčeva u Atlantidi&quot;, &quot;Djevojčice koja je obožavala Toma Gordona&quot;, &quot;Očajavanja&quot;, &quot;Rose Madder&quot;, &quot;Nesanice&quot;, Stephen King promijenio je globalnu književnu sliku svojim napetim, krvavim, nježnim, okrutnim romanima, punim tajne snage i unutrašnje moći.

{{Commonscat}}
== Djela == 
* &quot;[[Carrie (roman)|Carrie]]&quot; (1974.)
* &quot;[['Salem's Lot|Salemovo]]&quot; (1975.)
* &quot;[[Shining (roman)|Vidovitost]]&quot; (1976.)
* &quot;[[The Dead Zone (roman)|Mrtva zona]]&quot; (1979.)
* &quot;[[Pet Sematary (roman)|Groblje kućnih ljubimaca]]&quot; (1983.)
* &quot;[[It (roman)|Ono]]&quot; (1986.)
* &quot;[[Misery (roman)|Misery]]&quot; (1987.)
* &quot;[[Insomnia (roman)|Nesanica]]&quot; (1994.)
* &quot;[[The Green Mile (roman)|Zelena milja]]&quot; (1996.)
* &quot;[[Bag of bones (roman)|Vreća kostiju]] (1998.)

{{Stephen King}}

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1947||King, Stephen}}
[[Kategorija:Američki pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:SF-pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]]</text>
      <sha1>ctwxuvkw859aqy53agzepxty7695acm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680058</id>
      <parentid>42680057</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:11:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42680058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6648" sha1="lehoxfsfh8akudbyc36057e9qjjywjq" xml:space="preserve">{{Otherpeople|Stephen King}}
{{Infokutija pisac
|ime = Stephen King
|slika = Stephen King, Comicon.jpg
|opis = Stephen King
|pseudonim = Richard Bachman, John Swithen
|datum_rođenja = {{Birth date and age|1947|9|21|df=y}}
|mjesto_rođenja = [[Portland (Maine)|Portland]], [[Maine]], [[SAD]]
|datum_smrti =
|mjesto_smrti = 
|zanimanje = romanopisac, novelist, scenarist, kolumnist, glumac, producent, režiser
|žanr = [[Horror]], [[Fantasy]], [[Science fiction]], [[Drama]]
|pokret =
|debut_works = [[In a Half-World of Terror]], [[Carrie]], 
|uticaj_od = [[Robert Bloch]], [[Ray Bradbury]], [[William Golding]], [[Shirley Jackson]], [[Fritz Leiber]], [[H. P. Lovecraft]], [[Richard Matheson]], [[John D. MacDonald]], [[Thomas Hardy]], [[Theodore Dreiser]], [[John Fowles]], [[Edgar Allan Poe]], [[J. R. R. Tolkien]], [[Stanley G. Weinbaum]], [[Robert Browning]] (Dark Tower Series), [[Daphne du Maurier]] (Bag of Bones), [[Alexandre Dumas, père]] (Rita Hayworth and Shawshank Redemption)
|uticaj_na = [[Bentley Little]], [[Scott Sigler]], [[Sarah Pinborough]]
|website = http://www.stephenking.com StephenKing.com
|footnotes =
}}

'''Stephen King''' ([[Portland, Maine|Portland]], [[Maine]], [[21.9.]] [[1947]]), je [[SAD|američki]] književnik, poznat kao najuspješnjii današnji autor horor romana. Pisao je i pod pseudonimima '''Richard Bachman''' i '''John Swithen'''

== Život ==
Stephen Edwin King rođen je 21. rujna 1947. godine. Američki pisac, najpoznatiji je po svojim nevjerojatno popularnim horor romanima. Kingove priče nerijetko uključuju posve obične [[protagonist]]e, poput obitelji iz srednjeg sloja, djeteta ili pisca. Iako ih prikazuje kako vode svakodnevne živote, nadnaravno se gotovo uvijek uključi i iznimne okolnosti eskaliraju u priči. King, međutim, piše i priče izvan žanra horora, uključujući, primjerice, romane &quot;[[Iskupljenje u Shawshanku]]&quot; i &quot;[[Tijelo]]&quot;.

King je rođen u [[Portlandu]], američkoj saveznoj državi [[Maine]], a engleskog je i škotsko-irskog podrijetla. U dobi od samo dvije godine, napušta ih otac, Donald Edwin King. Majka, Nellie Ruth Pillsbury, odgojila je Stephena i njegova usvojenog brata Davida, nerijetko u teškim uvjetima.

King je počeo pisati još kao dijete. U školi je pisao priče temeljene na filmovima koje je nedavno pogledao, prodavajući ih prijateljima. No, trgovačke aktivnosti nisu oduševljavale njegove profesore koji su, otkrivši ga, prisilili dječaka da vrati zarađeni novac. U dobi od trinaest godina, King otkriva kutiju punu očevih starih knjiga, uglavnom horor i znanstvenofantastičnih priča. Bila je to ljubav na prvi pogled. Sve ostalo je povijest - &quot;In a Half-World of Terror&quot; ime je njegove prve objavljene priče, objavljene u jednom horor [[fanzin]]u.

Od 1966. do 1971. King studira engleski na [[Sveučilište|Sveučilištu]] u Maineu, gdje piše i kolumnu &quot;King's Garbage Truck&quot; za studentske novine. U to vrijeme upoznaje Tabithu Spruce, s kojom se ženi 1971. godine. Da bi platio studij, King preuzima sve poslove koje može naći, poput, primjerice, onoga u praonici. Nakon [[diploma|diplome]], zapošljava se kao profesor engleskog jezika u Maineu. Lošeg imovinskog stanja, s obitelji je prisiljen živjeti u prikolici. Kako bi sastavio kraj s krajem, piše kratke priče, uglavnom za muške časopise, a u to vrijeme postaje ovisan o alkoholu, što je problem koji će ga pratiti više od desetljeća. U to vrijeme počinje rad na čak nekoliko romana. Jedna od prvih ideja mu je priča o mladoj djevojci s psihičkim moćima, no obeshrabren, baca rukopis u smeće. Tabitha je ta koja ga je izvukla iz smeća i potaknula da ga završi. Naslovljavajući priču &quot;Carrie&quot;, King je šalje izdavaču, ne nadajući se previše odgovoru. Dobiva, međutim, ponudu od 2.500 dolara, malu svotu i za to vrijeme. No, vrijednost romana uskoro biva prepoznata i autorska prava su prodana za 400.000 dolara, a roman označio početak goleme popularnosti, koja ne jenjava do današnjeg dana.

Nakon objavljivanja romana &quot;[[The Tommyknockers]]&quot;, Kingova obitelj i prijatelji odlučili su osloboditi pisca od pakla ovisnosti u koju je upao – bacajući pred njega sve što je konzumirao tih dana – limenke [[pivo|piva]], kutije [[cigareta]], [[kokain]], [[Xanax]], [[Valium]], [[NyQuil]], marihuanu… King je odlučio potražiti pomoć u osamdesetima i do danas je trijezan i čist.

King je i dugogodišnji obožavatelj bostonskih [[Red Sox]]-a i nerijetko ga se može vidjeti na njihovim utakmicama. On i žena veliki su dobrotvori i često velike svote novaca doniraju u humanitarne svrhe.

U ljeto 1999. King je upravo radio na djelu &quot;On Writing: A Memoir of the Craft&quot;, napustivši rad na njoj osamnaest mjeseci prije. Devetnaestog lipnja popodne King je hodao desnom stranom ceste Route 5, kada se u njega zaletio kamion kojeg je vozio Bryan Smith. Ometen nemirnim [[rotweiler]]om iz stražnje strane kamioneta, odbacio je prednjom stranom vozila pisca čak pet metara od pločnika. Smrskano desno [[pluća|plućno krilo]], višestruke frakture desne noge, ozljede glave, slomljen kuk – ozljede su bile dovoljno teške da ga zadrže u bolnici tri tjedna. Nakon pet operacija i fizikalne terapije King nastavlja rad na djelu &quot;On writing&quot;, iako u to vrijeme mučen nepodnošljivom boli.

2002. godine, objavljuje odluku o prestanku pisanja, potaknut ozljedama od kojih se nikada nije u potpunosti oporavio. Svoje obećanje, na sreću brojnih obožavatelja, nije održao – u prodaji se upravo našao roman &quot;[[Mobitel]]&quot;, kojim po tko zna koji puta demonstrira vrhunski talent takozvanog [[suspense]] autora.

Autor bestselera poput &quot;Snovolovke&quot;, &quot;[[Vreća kostiju|Vreće kostiju]]&quot;, &quot;Ono&quot;, &quot;Herčeva u Atlantidi&quot;, &quot;Djevojčice koja je obožavala Toma Gordona&quot;, &quot;Očajavanja&quot;, &quot;Rose Madder&quot;, &quot;Nesanice&quot;, Stephen King promijenio je globalnu književnu sliku svojim napetim, krvavim, nježnim, okrutnim romanima, punim tajne snage i unutrašnje moći.

{{Commonscat}}
== Djela == 
* &quot;[[Carrie (roman)|Carrie]]&quot; (1974.)
* &quot;[['Salem's Lot|Salemovo]]&quot; (1975.)
* &quot;[[Shining (roman)|Vidovitost]]&quot; (1976.)
* &quot;[[The Dead Zone (roman)|Mrtva zona]]&quot; (1979.)
* &quot;[[Pet Sematary (roman)|Groblje kućnih ljubimaca]]&quot; (1983.)
* &quot;[[It (roman)|Ono]]&quot; (1986.)
* &quot;[[Misery (roman)|Misery]]&quot; (1987.)
* &quot;[[Insomnia (roman)|Nesanica]]&quot; (1994.)
* &quot;[[The Green Mile (roman)|Zelena milja]]&quot; (1996.)
* &quot;[[Bag of bones (roman)|Vreća kostiju]] (1998.)

{{Stephen King}}

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1947||King, Stephen}}
[[Kategorija:Američki pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:SF-pisci|King, Stephen]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Edgar]]</text>
      <sha1>lehoxfsfh8akudbyc36057e9qjjywjq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Rimske provincije 120. godine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>39812</id>
    <revision>
      <id>42680280</id>
      <parentid>40850501</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:02:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1881" sha1="rmn2b32ubxrbkljhb9tj9lkcmvopfmv" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Rimske provincije 120. godine
|title = [[Rimske provincije]] &lt;small&gt;([[120.]] g.)&lt;/small&gt;
|image = [[Datoteka:Roman_empire.png|80px]]
|imageleft = [[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|45px]]
|list1 =

[[Ahaja (rimska provincija)|Achaea]] • [[Egipat (rimska provincija)|Aegyptus]] • [[Afrika (rimska provincija)|Africa]] • [[Alpes Cottiae]] • [[Alpes Maritimae]] • [[Alpes Poenninae]] • [[Arabia Petraea]] • [[Armenia Inferior]] • [[Azija (rimska provincija)|Asia]] • [[Asirija (rimska provincija)|Assyria]] • [[Bitinija|Bithynia]] • [[Britanija (rimska provincija)|Britannia]] • [[Cappadocia]] • [[Cilicia]] • [[Commagene]] • [[Corsica et Sardinia]] • [[Cyrenaica (rimska provincija)|Creta et Cyrenaica]] • [[Kipar (rimska provincija)|Cyprus]] • [[Dakija (rimska provincija)|Dacia]] • [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmatia]] • [[Epir (rimska provincija)|Epirus]] • [[Galatija (rimska provincija)|Galatia]] • [[Gallia Aquitania]] • [[Gallia Belgica]] • [[Gallia Lugdunensis]] • [[Gallia Narbonensis]] • [[Germania Inferior]] • [[Germania Superior]] • [[Hispania Baetica]] • [[Lusitania|Hispania Lusitania]] • [[Hispania Tarraconensis]] • [[Italija (rimska provincija)|Italia]] • [[Judeja (rimska provincija)|Iudaea]] • [[Lycaonia]] • [[Lycia]] • [[Makedonija (rimska provincija)|Macedonia]] • [[Mauretania Caesariensis]] • [[Mauretania Tingitana]] • [[Mezija|Moesia]] • [[Norik|Noricum]] • [[Osroene]] • [[Panonija|Pannonia]] • [[Pamfilija|Pamphylia]] • [[Pisidia]] • [[Pontus]] • [[Raetia]] • [[Sicilija (rimska provincija)|Sicilia]] • [[Sophene]] • [[Sirija (rimska provincija)|Syria]] • [[Tračka (rimska provincija)|Thracia]]
}}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==

&lt;nowiki&gt;{{Rimske provincije 120. godine}}&lt;/nowiki&gt;
[[Kategorija:Rimski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rmn2b32ubxrbkljhb9tj9lkcmvopfmv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680320</id>
      <parentid>42680280</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:33:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1881" sha1="ch6hcm4g03m8jbb4d2qpp1i87acgk4e" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Rimske provincije 120. godine
|title = [[Rimske provincije]] &lt;small&gt;([[120.]] g.)&lt;/small&gt;
|image = [[Datoteka:Roman_empire.png|80px]]
|imageleft = [[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|45px]]
|list1 =

[[Ahaja (rimska provincija)|Achaea]] • [[Egipat (rimska provincija)|Aegyptus]] • [[Afrika (rimska provincija)|Africa]] • [[Alpes Cottiae]] • [[Alpes Maritimae]] • [[Alpes Poenninae]] • [[Arabia Petraea]] • [[Armenia Inferior]] • [[Azija (rimska provincija)|Asia]] • [[Asirija (rimska provincija)|Assyria]] • [[Bitinija|Bithynia]] • [[Britanija (rimska provincija)|Britannia]] • [[Cappadocia]] • [[Cilicia]] • [[Commagene]] • [[Corsica et Sardinia]] • [[Cyrenaica (rimska provincija)|Creta et Cyrenaica]] • [[Kipar (rimska provincija)|Cyprus]] • [[Dakija (rimska provincija)|Dacia]] • [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmatia]] • [[Epir (rimska provincija)|Epirus]] • [[Galatija (rimska provincija)|Galatia]] • [[Gallia Aquitania]] • [[Gallia Belgica]] • [[Gallia Lugdunensis]] • [[Gallia Narbonensis]] • [[Germania Inferior]] • [[Germania Superior]] • [[Hispania Baetica]] • [[Lusitania|Hispania Lusitania]] • [[Hispania Tarraconensis]] • [[Italija (rimska provincija)|Italia]] • [[Judeja (rimska provincija)|Iudaea]] • [[Lycaonia]] • [[Lycia]] • [[Makedonija (rimska provincija)|Macedonia]] • [[Mauretania Caesariensis]] • [[Mauretania Tingitana]] • [[Mezija|Moesia]] • [[Norik|Noricum]] • [[Osroene]] • [[Panonija|Pannonia]] • [[Pamfilija|Pamphylia]] • [[Pisidia]] • [[Pontus]] • [[Raetia]] • [[Sicilija (rimska provincija)|Sicilia]] • [[Sophene]] • [[Sirija (rimska provincija)|Syria]] • [[Trakija (rimska provincija)|Thracia]]
}}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==

&lt;nowiki&gt;{{Rimske provincije 120. godine}}&lt;/nowiki&gt;
[[Kategorija:Rimski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ch6hcm4g03m8jbb4d2qpp1i87acgk4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina sunca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41513</id>
    <redirect title="Pomračenje Sunca" />
    <revision>
      <id>42680107</id>
      <parentid>182822</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Sunca]]</comment>
      <origin>42680107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Sunca]]</text>
      <sha1>c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asirsko pomračenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41546</id>
    <revision>
      <id>42680047</id>
      <parentid>42643482</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Asirska pomrčina]] na [[Asirsko pomračenje]]</comment>
      <origin>42643482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1857" sha1="h0dmpfo6ki13dh0lf1h4t3k27e64s9h" xml:space="preserve">'''Asirska pomrčina''', također poznata kao '''pomrčina Bur-Sagale''' (Bur-Saggile, Pur-Sagale or Par-Sagale) je pomrčina sunca koja je zabilježena u [[asirija|asirskim]] [[eponimska lista|eponomskim listama]], najvjerojatnije u 9. godini vladavine kralja [[Ašur-Dan III|Ašur-dana III]]. Kratki zapis glasi:

:''Bur-Sagale od Guzane, pobuna u gradu Assuru. U mjesecu Simanu se zbila pomrčina Sunca.''

Od sredine 19. vijeka su se izrazi iz zapisa - '''shamash''' (sunce) i '''akallu''' (iskrivljen, izopačen, pokvaren, izobličen, zamračen) - tumačili kao referenca na [[pomrčina Sunca|pomrčinu sunca]]. Godine [[1867]]. [[Sir Henry Rawlinson, 1st Baronet|Henry Rawlinson]] je odredio da je najvjerojatnija pomrčina koju se opisuje gotovo [[totalna pomrčina]] od 15. juna [[760-e pne.|763. pne.]]&lt;ref&gt;Rawlinson, Henry Creswicke, &quot;The Assyrian Canon Verified by the Record of a Solar Eclipse, B.C. 763&quot;, ''The Athenaeum: Journal of Literature, Science and the Fine Arts'', nr. 2064, 660-661 [18 May 1867].&lt;/ref&gt;, a otada naučni svijet široko prihvaća to tumačenje. Smatra se najvažnijom referentnom točkom asirske kronologije prije 7. vijeka pne. (Međutim, nigdje se ne spominje gdje je pomrčina primijećena. Mogla se vidjeti iz cijele Asirije, a ne samo Assura ili Ninive.)

Dio naučnika vjeruje da je ova pomrčina opisana u [[Biblija|Bibliji]] u [[Knjiga o Amosu|Knjizi o Amosu]] (Amos 8:9).

Dio naučnika, pak, dovodi u sumnju taj datum zbog neusklađenosti s [[babilonski kalendar|babilonskim kalendarom]].

== Povezano ==
* [[Kronologija Drevnog Bliskog Istoka]]
* [[Akitu]]
* [[Historija astronomije]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{coord|35|27|N|43|16|E|source:enwiki-plaintext-parser|display=title}}

[[Kategorija:Asirologija]]
[[Kategorija:Hronologija]]
[[Kategorija:Solarne eklipse]]
[[Kategorija:Historija astronomije]]</text>
      <sha1>h0dmpfo6ki13dh0lf1h4t3k27e64s9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Bur-Sagale</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41547</id>
    <redirect title="Asirsko pomračenje" />
    <revision>
      <id>42680099</id>
      <parentid>183029</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:18:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Asirsko pomračenje]]</comment>
      <origin>42680099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="p8bzqce6o4y34fzfvcbnyhlx4ha5rln" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Asirsko pomračenje]]</text>
      <sha1>p8bzqce6o4y34fzfvcbnyhlx4ha5rln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mario Ančić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>47045</id>
    <revision>
      <id>42680286</id>
      <parentid>42590924</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:14:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36367" sha1="tac8fonkowd96r8zkqzdlewga7wmbl7" xml:space="preserve">{{Tenisač (HR)
| ime                          = Mario Ančić
| slika                        = Ancic Toronto Masters 2008.jpg
| slika_širina                 = 
| slika_opis                   = 
| država                       = {{flagcountry|HRV}}
| prebivalište                 = [[Monte Karlo]], [[Monako]]
| datum_rođenja                = [[30. 3.|30. 5.]] [[1984]].
| mjesto_rođenja               = [[Split]]
| datum_smrti                  = 
| mjesto_smrti                 = 
| visina                       = 195 
| težina                       = 89
| igra                         = Desnom rukom dvoručni backhand
| karijera                     = 2001. - 2010.
| zarađeni_novac               = $3,954.213
| pobjede/porazi_pojedinačno   = 206/132
| osvojeni_turniri_pojedinačno = 3
| najbolji_plasman_pojedinačno = 7. ([[10. 7.|10. srpnja]] [[2006]].)
| Australian_Open              = 4. kolo (2003., 2007.)
| Roland_Garros                = ČF (2006.)
| Wimbledon                    = PF (2004.)
| US_Open                      = 2. kolo (2005.)
| pobjede/porazi_parovi        = 62/35
| osvojeni_turniri_parovi      = 5
| najbolji_plasman_parovi      = 47. ([[14. 6.|14. lipnja]] [[2004]].)
| medalje                      = 
{{Medalje sport | [[Tenis]]}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje bronca | [[Olimpijada 2004|Atena 2004.]] | parovi}}
}}

{{Medalja početak}}
{{medalja sport|[[Tenis]]}}
{{medalja OI}}
{{medalja bronza|[[olimpijada 2004|2004. Atina]]|Hrvatska}}
{{medalja kraj}}

'''Mario Ančić''' ([[Split]], [[30. 3.|30. mart]] [[1984]]) je profesionalni [[Hrvatska|hrvatski]] [[tenis]]er. Profesionalno je počeo da se bavi tenisom [[2001]]. godine sa 16 godina, a već sa 17 se kvalifikovao na [[Wimbledon|Vimbldon]] i u prvom kolu porazio [[Roger Federer|Rodžera Federera]]. Time je postao jedini teniser sveta, osim [[Bjern Borg]]a koji je uspeo da kao tinejdžer pobedi na Centralnom terenu [[Wimbledon|Vimbldona]].

Ančić i njegov sunarodnik [[Ivan Ljubičić]] postali su i prvi teniski dubl u istoriji [[Davis Cup|Dejvis kupa]] kojem je pošlo za rukom da pobede američku kombinaciju [[Bob i Majk Brajan]]. Ančić je pomogao [[Hrvatska|Hrvatskoj]] da osvoji [[Dejvis kup 2005.]] kada je ponovo s Ljubičićem trijumfovao nad slovačkim predstavnicima u Dejvis kupu.

== Teniska karijera ==
==== Junior ====
Mario Ančić je rođen u [[Split]]u kao drugi sin Stipeta Ančića, vlasnika lanca supermarketa, i Nilde Ančić, zaposlene kao finansijski savetnik. Ima starijeg brata Ivicu, koji putuje i radi sa njim, i mlađu sestru [[Sanja Ančić|Sanju]], takođe teniserku. Ančić je počeo da igra tenis sa 7 godina. Sa 10 godina je počeo da trenira sa hrvatskim teniskim šampionom [[Goran Ivanišević|Goranom Ivaniševićem]]. Kao junior je trenirao u teniskom klubu „Firule“ u Splitu.

U svoje vreme je bio jedan od vodećih juniorskih tenisera. [[1999]]. je predstavljao Hrvatsku na NEC Svetskom omladinskom kupu u tenisu. Mario je umnogome pomogao teniskoj reprezentaciji Hrvatske na [[Davis Cup|Dejvis kupu]], gde je dobro odigrao, ali izgubio od [[Portugal]]ca [[Žoao Kunja-Silva|Žoaoa Kunja-Silve]] bez dobijenog seta. Završio je svoju prvu godinu kao junior na 24. mestu.

Ančić je uspešno nastavio junirosku karijeru u [[2000]]. godini, stigavši do finala juniorskog Vimbldona, gde je izgubio od [[Nikolas Mahut|Nikolasa Mahuta]] iz [[Francuska|Francuske]] u tri seta. Bio je i finalista juniorskog [[Otvoreno prvenstvo Australije|Otvorenog prvenstva Australije]] i polufinalista juniorskog [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država u tenisu|Otvorenog prvenstva SAD]], gde je u oba slučaja izgubio od mladog [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanca]] [[Andy Roddick|Endija Rodika]]. Iste godine osvojio je svoj prvi fjučers u [[Zagreb]]u, pobedivši [[Ivo Karlović|Ivu Karlovića]] u finalu. Posle pobede hrvatskog teniskog tima nad [[Letonija|Letonijom]] na Dejvis kupu, Mario Ančić je završio godinu među prvih pet juniora - na 4. mestu.

Godine [[2000]]. Ančić je igrao zajedno sa Goranom Ivaniševićem u dublu na [[Olimpijada 2000|Olimpijskim igrama u Sidneju]] gde su ispali u prvom kolu. Sledeće godine je stigao do finala fjučersa u [[Narodna Republika Kina|Kini]] i [[Kanada|Kanadi]]. Godine [[2002]]. Mario je postigao svoj najbolji rezultat kao junior, sa odnosom pobeda i poraza na čelindžerima od 30-16. Te godine postaje i šampion [[Beograd]]a, porazivši u finalu [[Nenad Zimonjić|Nenada Zimonjića]] iz Srbije i Crne Gore.

==== Početak ATP karijere ====
Mario je prvi put, kao profesionalni teniser nastupio u [[Miami|Majamiju]], gde je izgubio već u prvom kolu od [[Adrijan Voinea|Adrijana Voinea]]. Kao utehu za taj poraz, iste sezone se kvalifikovao na Vimbldon gde je u prvom kolu uspešno savladao tada 9. tenisera sveta [[Roger Federer|Rodžera Federera]] i to na Centralnom terenu. Godinu 2002. završio je sa titulama u [[Prag]]u i [[Milano|Milanu]]. * Na kraju sezone [[2002]], Mario je - sa 18 godina i 8 meseci - bio najmlađi teniser na [[ATP]] listi među prvih 100.&lt;ref&gt;[http://www.tennis28.com/rankings/yearend_youngest_oldest_chron.html Tennis28.com]&lt;/ref&gt;

==== 2003 ====
2003. godine Ančić je dospeo na [[Otvoreno prvenstvo Australije]], stigao do četvrtog kola (osmina finala) i tamo bio poražen od [[Juan Carlos Ferrero|Huana Karlosa Ferera]]. Već sledeće nedelje susreo se sa [[Rafael Nadal|Rafaelom Nadalom]] iz [[Španija|Španije]] u finalu na čelendžeru u [[Hamburg]]u i pobedio ga. Stigao je i do svog prvog četvrtfinala u Sent Poeltenu i završio sezonu četvrtfinalom u [[Stockholm|Stokholmu]]. Osvojio je svoju prvu ATP titulu u igri parova u [[Indianapolis (Indiana)|Indijanapolisu]], zajedno sa svojim partnerom iz [[Izrael]]a [[Endi Ram|Endijem Ramom]].

==== 2004 ====
[[Datoteka:Ivanisevic Ancic Queens Club 2004.jpg|thumb|250px|Goran Ivanišević i Mario Ančić na Kvins klabu 2004.]]
Ančić je 2004. godinu započeo nastupom na Otvorenom prvenstvu Australije, gde je stigao do trećeg kola, u kom ga je zaustavio [[Australija]]nac [[Mark Filipusis]]. Vratio se u akciju u [[Milano|Milanu]] gde je zabeležio pobede nad [[Fabris Santoro|Fabrisom Santorom]], Rafaelom Nadalom, [[Tommy Robredo|Tomijem Robredom]] i [[Tomas Johanson|Tomasom Johansonom]] i stigao do prvog finala nekog ATP turnira, ali na kraju je tu poražen od Francuza [[Antonio Dupua|Antonija Dupue]] u tri seta, izgubivši u taj-brejku treći set.

Te godine Mario je ostvario svoje najbolje rezultate na travi. Jun te godine obeležen je za njega trećim kolom u [[Queens|Kvinsu]] gde je izgubio od Endija Rodika, a jul plasiranjem u polufinale i porazom od [[Argentina|Argentinca]] [[Giljermo Korija|Giljerma Korije]]. Na Vimbldonu se dobro pokazao pobedivši lokalnog favorita [[Tim Henman|Tima Henmana]] koji mu je preprečio put ka polufinalu, gde ga je očekivao Rodik i od koga je izgubio u četiri seta. Na [[Olimpijada 2004|Olimpijskim igrama u Atini]] se udružio sa [[Ivan Ljubičić|Ivanom Ljubičićem]] da bi osvojili bronzanu medalju za Hrvatsku u dublu, posle pobede nad [[Indija|indijskom]] kombinacijom [[Maheš Bupati]] - [[Leander Paes]], oko kojih su se dobro namučili igrajući treći set (16:14). U septembru je Mario stigao do polufinala [[Dejlrej Bič]]a, koje je izgubio od Rikarda Meloa iz [[Brazil]]a.

==== 2005 ====
Godine [[2005]]. Ančić se popravio na ATP listi, osvojivši turnir u [[Hertohenbos]]u gde je uspeo da porazi branioca titule [[Mihael Lodr|Mihaela Lodra]]. Na Otvorenom prvenstvu Australije je izgubio u trećem kolu od kasnijeg šampiona [[Marat Safin|Marata Safina]] u četiri seta. Februara te godine stigao je do polufinala u [[Marseille|Marseju]] (izgubio je od Ljubičića) i u [[Roterdam]]u (izgubio je od svetskog broja jedan Rodžera Federera). Nastavio je istim putem stigavši do polufinala u [[Skotsdejl]]u, gde je izgubio od [[Vejn Arturs|Vejna Artursa]]. Nije uspeo da ponovi prošlogodišlji uspeh na Vimbldonu, posle poraza od Španca [[Feliciano López|Felisijana Lopeza]] u četvrtom kolu.

U [[Japan]]u je Mario uspeo da stigne do finala [[Tokijo|Tokija]]. Ipak, čak ni posle dve meč lopte nije uspeo da porazi svog upornog protivnika, [[Južna Afrika|Južnoafrikanca]] [[Vejn Arturs|Vejna Artursa]] od koga je na kraju izgubio. Sstigao je još i do četvrtfinala u [[Lyon|Lionu]], gde je izgubio od Endija Rodika, koji je kasnije osvojio taj turnir. U dublu je stigao do svoje druge ATP titule, i to u [[Minhen]]u zajedno sa [[Austrija]]ncem [[Julijan Knovle|Julijanom Knovlom]].

Ančić je 2005. završio pobedom u odlučujućem derbiju na Dejvis kupu u [[Bratislava|Bratislavi]], između Hrvatske i [[Slovačka|Slovačke]]. Porazivši Slovaka [[Mihael Mertinak|Mihaela Mertinaka]] u tri seta doneo je svojoj zemlji prvi trofej Dejvis kupa.

==== 2006 ====
Ančić počinje 2006. na dobroj nozi,i na svom drugom turniru te godine u [[Auckland|Oklandu]], uspeva da eliminiše prvog nosioca,Čileanca [[Fernando Gonzales|Fernanda Gonzalesa]]. Ipak, nije bio u mogućnosti da ponovo osvoji taj turnir, pošto jga je u tri seta u finalu porazio njegov dobra prijatelj [[Jarko Niemen|Jarka Niemena]].

Na Otvorenom prvenstvu Australije uspeo je da stigne do trećeg kola, gde je izgubio u tri seta od tada 10. tenisera sveta [[David Ferrer|Davida Ferera]]. U prvoj rundi na Dejvis kupu uspeva da pobedi [[Jirgen Melcer|Jirgena Melcera]] iz Austrije u 5 setova, 6:7, 6:7, 6:4, 6:4, 6:3. U Marseju Mario je stigao do finala (usput pobedivši i sunarodnika Ljubičića), gde nije uspeo da savlada Arnauda Klementa, već gubi od njega u tri seta. U [[Roterdam]]u se ponovo susreo sa Niemenom i još jednom je izgubio, ovaj put u samo dva seta.

[[Roland Garros|Rolan Garos]] je za Ančića te godine obeležen četvrtfinalom gde biva eliminisan u duelu sa [[Roger Federer|Rodžerom Federerom]]. Na ovom grend slemu desio se i jedan mali incident u meču u kom je Mario igrao protiv [[Paul Kapdevil|Paula Kapdevile]] iz Čilea u drugom kolu. Čileanac je taj meč izgubio, pa je odlučio da protestuje i počeo da se svađa sa sudijama. Ančić mu je rekao da se smiri i da prestane da kuka, a Kapdevili mu je odgovorio da to nije njegov posao i da se ne meša. Zatim ga je Ančić gurnuo, Kapdevil je odgovorio istom merom, pa su dvojica glavnih sudija morali da ih razdvajaju. Ančić i Kapdevil su morali da plate kaznu od 3.000 dolara zbog ovog. Posle toga je Ančić nastavio u dobrom ritmu, porazio [[Alberto Montanjes|Alberta Montanjesa]] i Tomija Robreda iz Španije i stigao do svog prvgo četvrtfinala Rolan Garosa, gde je izgubio od svetskog broja 1.

Ančić je popravio svoje rezultate na tvrdim podlogama američke Masters serije u [[Indijan Vels]]u i [[Nazdek]]u - gde je stigao do četvrtog kola i četvrtfinala. Posle toga je izgubio od Ivana Ljubičića u Kaliforniji, a od [[David Nalbandian|Davida Nalbandijana]] na Floridi. Na Mastersu u Hamburgu stigao je do polufinala, ali je tu ostao nakon poraza od Tomija Robreda, koji je kasnije i osvojio titulu (pobedom nad [[Radek Štepanek|Radeka Štepaneka]] u tri seta).

Na Vimbldonu, Mario je ponovio uspeh sa Rolan Garosa, još jednom stigao do četvrtfinala i još jednom eliminisam od Federera. Posle Vimbldona propustio je turnire u [[Sjedinjene Američke Države|SADu]], uključujući i Otvoreno prvenstvo SAD, usled povrede kolena koju je zadobio dok se vozao na svom skuteru. Posle toga je bio finalista Otvorenog prvenstva Kine u singlu (izgubio od [[Kipar|Kipranina]] [[Marcos Baghdatis|Markosa Bagdatisa]] 6:4,6:0), a pobednik u dublu u paru sa Bupatijem.

Dana 29. oktobra te godine osvajio je treću titulu u karijeri, pobedom nad [[Tomas Johanson|Tomasom Johansonom]] iz [[Švedska|Švedske]] 7:5,7:6(2) na Otvorenom prvenstvu Sankt Peterburga.

Završio je sezonu na 9. mestu ATP liste, ne izborivši plasman na Masters kup u [[Shanghai|Šangaju]].

==== 2007 ====
Novu godinu Mario je počio igrom meštovitih parova sa svojom mlađom sestrom Sanjom na zvaničnom ITF [[Hopman Cup|Hopman kupu]] u [[Perth|Pertu]], Australija. Takođe je učestvovao i na [[Hajneken open]]u na Novom Zelandu, gde je prošle godine bio finalista,a ove godine je stigao tek do druge runde.

Na Otvoreno prvenstvo Australije de došao kao 9. nosilac i zabeležio pobede nad Go Zoedom i Giljermom Garsijom-Lopezom. U trećoj rundi uspeo je da eliminiše [[Dominik Hrbati|Dominika Hrbatija]] iz Slovačke 6:3, 6:2, 6:1. U osmini finala ga je očekivaošesti nosilac Endi Rodik. Ančić je dobro igrao protiv Amerikanca i uspeo da se izbori za častan poraz izgubivši u 5 setova 3:6, 6:3, 1:6, 7:5, 4:6. U petom setu, Mario je propustio da dobro odigra čak 5 voleja, što se kasnije odrazilo i na rezultat.

Na turniru [[Open 13]] Mario je zbog bolesti predao meč u prvom kolu [[Andreas Sepi|Andreasu Sepiku]], posle četiri izgubljena gema. Kasnije se utvrdilo da pati od [[mononukleoza|mononukleoze]], zbog čega je propustio da igra sledećih par meseci.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.split-online.com/sport/mario_ancic_boluje_od_mononukleoze.html |title=Mario Ančić boluje od nukleoze |access-date=2008-07-26 |archive-date=2007-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070628221621/http://www.split-online.com/sport/mario_ancic_boluje_od_mononukleoze.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zbog bolesti je propustio pet turnira masters serije i dva grend slema (Vimbldon i Roland Garos). Pokušao je da se vrati na ATP turnire u julu na šampionatu u [[Njuport]]u, ali je morao da se povuče. Nedelju dana kasnije se okušao na turniru u [[Los Angeles|Los Anđelesu]], ali je još jednom morao da se preda.

U igru se konačno vratio u avgustu na [[Kanada Masters]]u u Montrealu,gde je uspeo da pobedi domaćina, Kanađanina Frederika Nemjera u prvoj rundi 6:4, 6:2. Kasnije je izgubio u drugom kolu od [[Pol Anri Matje|Pola Anrija Matjea]]. Nastavio je istim tokom na Mastersu u [[Sinsiti]]ju, u prvom kolu porazio 12. nosioca [[Tomi Has|Tomija Hasa]], a u drugom ga je porazio Jirgen Melcer u taj-breku u trećem setu.

Ančić je trebao da direktno uđe na [[Pilot Pen teniskom turnir]] u [[Nju Hejven]]u, ali je odlučio da bi trebalo da odigra kvalifikacije. Posle toga je uspešno pobedio u tri kola na tom turniru, da bi ga na kraju u četvrom kolu eliminisao Švajcarac [[Stanislas Wawrinka|Stanislas Vavrinka]] 7:6, 6:4.

Mario nije igrao na Otvorenom prvenstvu SAD zbog povrede ramena. Kolale su se glasine da je polomio jednu malu koščicu u ramenu dok je vežbao za predstojeći grend slem. U oktobru se vratio na teren i stigao do četvrtfinala na Stokholm openu, gde ga je porazio [[Tomas Johanson]] (kasniji finalista) u tri seta.

Najbolje rezultate 2007. godine je ostvario na turniru [[Mutua Madrilena]] u Madridu, gde je eliminisao Marka Gikuela 6:4,6:2,svetskog broja 8. Džejmsa Blejka 6:3, 6:4 i Pola Anrija Matjea 6:4, 6:3, da bi ga na kraju pobedio [[Novak Đoković]], bez izgubljenog seta.

==== 2008 ====
Na početku godine Ančić se ponovo razboleo, ovaj put od stomačnog virusa. To ga je nateralo da propusti turnire u [[Adelaida|Adealidi]], [[Auckland|Oklandu]] i [[Otvoreno prvenstvo Australije 2008]]. Učestvovao je na svom prvom turniru u [[Marseille|Marseju]], gde je stigao do finala, a usput je trijumfovao nad finalistom otvorenog prvenstva Australije [[Žo Vilfrid Conga|Žo-Vilfrida Congom]] i Markosom Bagdatisem. Na kraju ga je porazio u tri seta [[Andy Murray|Endi Mari]].

Na turnir [[Pacifik lajf open]], Ančić je zabeležio uspehe u duelima sa Gaelom Monfilsom i [[Fernando Gonzales|Fernandom Gonzalesom]], da bi ga kasnije u trećem kolu porazio bivši broj 1 na ATP listi Španac [[Juan Carlos Ferrero|Huan Karlos Ferero]] 7:5, 4:6, 7:6(7).

Na turniru koji organizuje Soni Erikson u Majamiju uspeo je da pobedi [[Gilles Simon|Žila Simona]] u prvoj rundi 6:2, 6:7(5), 7:6(3). Zatim je u teškom meču protiv Endija Marija zabeležio još jednu pobedu 6:2, 2:6, 7:6(7). U tom meču je uspeo da spasi dve meč lopte. U trećem kolu je porazio Argentinca [[Juan Mónaco|Huana Monaka]] 7:6(5), 4:6, 6:1. Učešće je završio u osminifinala, u kom ga je savladao četvrti na AP listi [[Nikolaj Davidenko]] u tri seta.

Mario je na Rolan Garosu 2008. stigao do trećeg kola, gde je izgubio od prvog tenisera sveta Federera.

Zajedno sa Jurgenom Melcerom, Ančić osvaja titulu u dublu na Ordina openu.

Vimbldon te godine bio je prepun preokreta za Ančića. Uspeo da stigne do četvrtog kola posle meča u trećem kolu protiv Davida Ferera, koji je dobio rezultatom 6:4, 6:4, 6:7(5), 7:6(3). Zatim je igrao protiv 22. plasiranog tenisera sveta [[Fernando Verdasco|Fernanda Verdaska]]. Posle vođstva Verdaska od 2:0 u setovima, Mario se vratio u meč, izjednačio na 2:2 ,a zatim i trijumfovao na meču pošto je osvojio maratonski peti set rezultatom 13:11. Konačni rezultat tog meča bio je 3:6, 4:6, 6:3, 6:4, 13:11). U četvrtfinalu je igrao protiv Rodžera Federera i izgubio 6:1, 7:5, 6:4.

U prvom kolu Rodžers kupa 2008. izgubio je od domaćina [[Frenk Dančetović|Frenka Dančetovića]], koji je došao na turnir preko specijalne pozivnice.

== Stil igre ==
Mario Ančić je desnoruki teniser sa dvoručnim [[bekhend]]om. Igra podjednako dobro na svim podlogama što ga čini izuzetno teškim protivnikom,gde god da igra. Ima snažam [[servis]] što ga čini sposobnim da u meču odigra dosta [[as]]eva. Na travi i brzim podlogama su mu specijalnost [[volej]]i,dok na sporim podlogama najbolje igra na mreži. Ančić preferira da osvaja poene na dobar servis, nego u toku klasičnog dobacivanja [[forhend]]-bekhend, jer postoji mnogo protivnika koji to rade bolje i agresivnije od njega.

== ATP titule ==

==== Titule u singlu ('''3''') ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|'''Legenda (Singl)'''
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| Grend slem (0)
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
| Master kup (0)
|- bgcolor=&quot;#dfe2e9&quot;
| Masters serija (0)
|- 
| ATP tur (3)
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
|'''Br.'''
|'''Datum'''
|'''Turnir'''
|'''Podloga'''
|'''Protivnik u finalu'''
|'''Rezultat'''
|- 
| 1.
| [[13. 6.|13. juni]] [[2005]]
| [[Ordina open|Hertohenbos]], [[Holandija]]
| Trava
| {{flagicon|FRA}} [[Mišel Lodra]]
| 7–5 6–4
|- 
| 2.
| [[19. 6.|19. jun]] [[2006]]
| Hertohenbos, Holandija
| Trava
| {{flagicon|CZE}} [[Jan Hernih]]
| 6–0, 5–7, 7–5
|- 
| 3.
| [[23. 10.|23. oktobar]] [[2006]]
| [[St. Petersburg open|St. Petersburg]], [[Rusija]]
| Tepih
| {{flagicon|SWE}} [[Tomas Johanson]]
| 7–5, 7–6
|}

=== Porazi u finalu ('''7''') ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
|'''Br.'''
|'''Datum'''
|'''Turnir'''
|'''Podloga'''
|'''Protivnik u finalu'''
|'''Rezultat'''
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|1||09/02/04
|'''[[Internacionalni turnir u Lombardiji]]''', [[Milano]]
|Tepih
|{{flagicon|FRA}} '''[[Antonio Dupua]]'''
| 6-4, 6-7, 7-6
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|2||21/02/05
|'''[[Klasik Arizona]]''', [[Skotsdejl]]
|Tvrda
|{{flagicon|AUS}} '''[[Vejn Arturs]]'''
| 7-5, 6-3
|- bgcolor=&quot;#ECECEC&quot;
|align=&quot;right&quot;|3||align=&quot;right&quot;|03/10/05
|'''[[Japan open]]''', [[Tokijo|Tokio]]
|Tvrda
|{{flagicon|RSA}} '''[[Vesli Mudi]]'''
| 1-6, 7-6, 6-4
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|4||09/01/06
|'''[[Okland open|Hajneken open]]''', [[Auckland|Okland]]
|Tvrda
|{{flagicon|FIN}} '''[[Jarko Neiminen]]'''
| 6-2, 6-2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|5||align=&quot;right&quot;|13/02/06
|'''[[Open 13]]''', [[Marseille|Marsej]]
|Tvrda
|{{flagicon|FRA}} '''[[Arno Kleman]]'''
| 6-4, 6-2
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|6||11/09/06
|'''[[Kina open]]''', [[Peking]]
|Tvrda
|{{flagicon|CYP}} '''[[Markos Bagdalis]]'''
| 6-4, 6-0
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
|7||11/02/08
|'''[[Marsej open|Open 13]]''', [[Marseille|Marsej]]
|Tvrda (zat.)
|{{flagicon|GBR}} '''[[Andy Murray|Endi Mari]]'''
| 6-3, 6-4
|}

=== Titule u dublu (5) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|'''Br.'''
|'''Datum'''
|'''Turnir'''
|'''Podlogga'''
|'''Partner'''
|'''Protivnici u finalu'''
|'''Rezultat'''
|-
| 1.
| [[23. 7.|23. juli]] [[2003]]
| [[RCA Šampionat|Indianapolis]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| Tvrda
| {{flagicon|ISR}} [[Endi Ram]]
| {{flagicon|USA}} [[Dijego Ajala]] &amp;&lt;br /&gt;{{flagicon|USA}} [[Robi Ginepri]]
| 2–6 7–6&lt;sup&gt;(3)&lt;/sup&gt; 7–5
|-
| 2.
| [[25. 4.|25. april]]  [[2005]]
| [[BMV open|Minhen]], [[Nemačka]]
| Šljaka
| {{flagicon|AUT}} [[Džulijan Novl]]
| {{flagicon|GER}} [[Florian Mayer|Florijan Majer]] &amp;&lt;br /&gt;{{flagicon|GER}} [[Aleksander Vaske]]
| 6–3 1–6 6–3
|-
| 3.
| [[11. 9.|11. septembar]] [[2006]]
| [[Kina open (tenis)|Peking]], [[Narodna Republika Kina|Kina]]
| Tvrda
| {{flagicon|IND}} [[Maheš Bupati]]
| {{flagicon|GER}} [[Mihael Berer]] &amp;&lt;br /&gt;{{flagicon|DEN}} [[Kenet Karlsen]]
| 6–4 6–3
|-
| 4.
| [[26. 9.|26. septembar]] [[2006]]
| [[Kingfišer Erlajns Tenis open|Bombaj]], [[Indija]]
| Tvrda
| {{flagicon|IND}} [[Maheš Bupati]]
| {{flagicon|IND}} [[Rohan Bopana]] &amp;&lt;br /&gt;{{flagicon|IND}} [[Mustafa Gous]]
| 6–4 6–7&lt;sup&gt;(6)&lt;/sup&gt; 10-8
|-
| 5.
| [[15. 6.|15. juni]] [[2008]]
| [[Ordina open|Hertohenbos]], [[Holandija]]
| Trava
| {{flagicon|AUT}} [[Jirgen Melcer]]
| {{flagicon|IND}} [[Maheš Bupati]] &amp;&lt;br /&gt;{{flagicon|IND}} [[Leander Paes]]
| 7–6&lt;sup&gt;(5)&lt;/sup&gt; 6–3
|}

== Učešće na [[Grand slam|Grend slem]] turnirima ==
=== Pojedinačno ===
{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Godina
! width=&quot;160&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Australije|Australijan Open]]''' 
! width=&quot;160&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Roland Garros|Rolan Garos]]'''
! width=&quot;160&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Wimbledon|Vimbldon]]''' 
! width=&quot;160&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država u tenisu|Ju-Es Open]]'''
|-bgcolor=&quot;#CFCFCF&quot;
| [[2002]] 
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|2 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Vaček]]   
|1 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SVK}} [[Dominik Hrbati]]   
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[2003]] 
|4 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero|Huan Ferero]]   
|2 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Andre Agsi]]   
|1 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal|R. Nadal]]   
|1 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} [[Jirži Novak]]   
|- bgcolor=&quot;#CFCFCF&quot;
| [[2004]] 
|3 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|AUS}} [[Mark Filipusis|M. Filipusis]]   
|3 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ARG}} [[Ginjermo Korija|G. Korija]]   
|polufinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick|Endi Rodik]]   
|1 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|BEL}} [[Oliver Rohus]]   
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[2005]] 
|3 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|RUS}} [[Marat Safin]]   
|3 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ARG}} [[David Nabaldijan|D Nabandijan]]   
|4 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López|F. Lopez]]   
|2 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SCG}} [[Novak Đoković|N.Đoković]]   
|- bgcolor=&quot;#CFCFCF&quot;
| [[2006]] 
|3 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer|David Ferer]]   
|četvrtfinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVA}} [[Roger Federer|R.Federer]]   
|četvrtfinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVA}} [[Roger Federer|R.Federer]]   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[2007]] 
|4 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick|Endi Rodik]]   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|- bgcolor=&quot;#CFCFCF&quot;
| [[2008]] 
|colspan=&quot;2&quot;| -  
|3 kolo||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVA}} [[Roger Federer|R.Federer]] 
|četvrtfinale||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVA}} [[Roger Federer|R.Federer]] 
|colspan=&quot;2&quot;| -  
|}

==== U igri parova ====
{|align=&quot;center&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA; border-collapse:collapse; font-size: 90%; text-align:center&quot;
|-bgcolor=&quot;#B2B2B2&quot;
|-bgcolor=&quot;#B2B2B2&quot;
| Godina
! width=&quot;150&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Australije|Australijan Open]]''' 
! width=&quot;170&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Roland Garros|Rolan Garos]]'''
! width=&quot;150&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Wimbledon|Vimbldon]]''' 
! width=&quot;170&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država u tenisu|Ju-Es Open]]'''
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[2003]] 
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|1 kolo&lt;br /&gt;{{ZD|AUT}} [[Julijan Knovle]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkmann|J. Bjorkman]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}} [[Tod Vudbridž|T. Vudbridž]]   
|četvrtfinale&lt;br /&gt;{{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić|I. Ljubičić]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|SAD}} [[Bob Brajn|B. Brajan]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}} [[Majk Brajan|M.Brajan]]   
|-bgcolor=&quot;#CFCFCF&quot;
| [[2004]] 
|2 kolo&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López|F. Lopez]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|ČEŠ}} [[František Čermak|F. Čermak]]&lt;br /&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[Leoš Fridl|L. Fridl]]  
|3 kolo&lt;br /&gt;{{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić|I. Ljubičić]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|IND}} [[Maheš Bupati|M.Bupati]]&lt;br /&gt;{{ZD|BLR}} [[Maks Mirnji|M Mirnji]]  
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|1 kolo&lt;br /&gt;{{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić|I. Ljubičić]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|IND}} [[Leander Paes|L. Paes]]&lt;br /&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[David Rikl]]  
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| [[2005]] 
|1 kolo&lt;br /&gt;{{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić|I. Ljubičić]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|NEM}} [[Karsten Braš|K. Braš]]&lt;br /&gt; {{flagicon|RSA}} [[Džef Kucie|Dž. Kucie]]  
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|colspan=&quot;2&quot;| -   
|2 kolo&lt;br /&gt;{{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić|I. Ljubičić]]||align=&quot;left&quot;|{{ZD|IND}} [[Maheš Bupati|M Bupati]]&lt;br /&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[Martin Dam]]  
|}

== Uspesi na turnirima ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! Turnir !! [[1999]] !! [[2000]] !! [[2001]] !! [[2002]] !! [[2003]] !! [[2004]] !! [[2005]] !! [[2006]] !! [[2007]] !! [[2008]] !! width=&quot;65&quot;|Odnos !! width=&quot;65&quot;|Odnos pobeda iporaza
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Australije]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 5
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|12-5
|- 
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Roland Garros|Rolan Garos]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|IK
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 5
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|12-5
|- 
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Wimbledon|Vimbldon]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 6
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|17-6
|- 
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država u tenisu|Otvoreno prvenstvo SAD]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 4
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|1–4
|- bgcolor=efefef
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | Grend Slem SR
|align=&quot;center&quot;| 0 / 0
|align=&quot;center&quot;| 0 / 0
|align=&quot;center&quot;| 0 / 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 4
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 4
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 4
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 3
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; |0 / 20
|align=&quot;center&quot;|N/A
|- bgcolor=efefef
|Grend Slem pobeda-poraza'''
|align=&quot;center&quot;|0–0
|align=&quot;center&quot;|0–0
|align=&quot;center&quot;|0–0
|align=&quot;center&quot;|1–2
|align=&quot;center&quot;|4–4
|align=&quot;center&quot;|9–4
|align=&quot;center&quot;|8–4
|align=&quot;center&quot;|10-3
|align=&quot;center&quot;|3-1
|align=&quot;center&quot;|6-2
|align=&quot;center&quot;|N/A
|align=&quot;center&quot;|41-20
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Indijan Vels masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 5
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|4–5
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Majami masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot;|IK
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 5
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|10–5
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Monte Karlo masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|IK
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 2
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|2–2
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Rim masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|IK
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 4
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|4–4
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Hamburg masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|IK
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow;&quot;|PF
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 2
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|6–2
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Kanada masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|3R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 3
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|3–3
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Sinsinati masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|IK
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|4R
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 2
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|3–2
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Madrid masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 4
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|3–4
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Pariz masters]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|1R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ffebcd;&quot;|ČF
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#afeeee;&quot;|2R
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 4
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|3–4
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|[[Masters kup]]
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|align=&quot;center&quot;|A
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0 / 0
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|0–0
|- bgcolor=efefef
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|ATP dostignuti finali
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|3
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|N/A
|align=&quot;center&quot;|7
|- bgcolor=efefef

|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|ATP osvojeni turniri'''
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|1
|align=&quot;center&quot;|2
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|0
|align=&quot;center&quot;|N/A
|align=&quot;center&quot;|3
|- bgcolor=efefef
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|Ukupan odnos pobeda i poraza
|align=&quot;center&quot;|0–1
|align=&quot;center&quot;|3–0
|align=&quot;center&quot;|1–0
|align=&quot;center&quot;|3–7
|align=&quot;center&quot;|15-21
|align=&quot;center&quot;|27-24
|align=&quot;center&quot;|44-27
|align=&quot;center&quot;|54-19
|align=&quot;center&quot;|13-11
|align=&quot;center&quot;|28-12
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|N/A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|189-121
|-
|style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|Pozicija na ATP na kraju god.
|align=&quot;center&quot;|1357
|align=&quot;center&quot;|547
|align=&quot;center&quot;|294
|align=&quot;center&quot;|89
|align=&quot;center&quot;|74
|align=&quot;center&quot;|29
|align=&quot;center&quot;|21
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EEE8AA;&quot;|9
|align=&quot;center&quot;|85
|
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|N/A
|align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#EFEFEF;&quot;|N/A
|}
* A = nije učestvovao na turniru
* IK = ispao u kvalifikacijama
* Odnos = odnost broja turnira koji je osvojio i turnira na kojima je učestvovao
* R = kolo
* ČF = četvrtfinale
* PF = polufinale
* F = finale

== Titule na čelendžerima i fjučersima (5) ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|'''Legenda'''
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| Čelendžera (4)
|-
| Fjučersa (1)
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
|'''Br.'''
|'''Datum'''
|'''Turnir'''
|'''Podloga'''
|'''Protivnik u finalu'''
|'''Rezultat'''
|- 
| 1.
| [[21. 2.|21. februar]] [[2000]]
| [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Šljaka
| {{flagicon|CRO}} [[Ivo Karlović]]
| 7–6(14), 6–4
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| 2.
| [[4. 2.|4. februar]] [[2002]]
| [[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
| Tepih         
| {{flagicon|SCG}} [[Nenad Zimonjić]]
| 6–2, 6–3
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| 3.
| [[18. 11.|18. novembar]] [[2002]]
| [[Prag]], [[Češka Republika|Češka]]
| Tepih
| {{flagicon|FRA}} [[Žerom Goldmar]]
| 6–1, 6–1
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| 4.
| [[25. 11.|25. novembar]] [[2002]]
| [[Milano]], [[Italija]]
| Tepih
| {{flagicon|FRA}} [[Gregori Karaz]]
| 4–6, 6–3, 7–6(10)
|- bgcolor=&quot;#e5d1cb&quot;
| 5.
| [[27. 1.|27. januar]] [[2003]]
| [[Hamburg]], [[Nemačka]]
| Tepih
| {{flagicon|ESP}} [[Rafael Nadal]]
| 6–2, 6–3
|}

== Dostignuća u oblasti prava ==
Ančić je diplomirani [[pravo|pravnik]], koji je svoj diplomski rad odbranio na Univerzitetu u Splitu [[14. 4.|14. aprila]] [[2008]]. Svoj rad o pravu i tenisu „ATP lista - juče, danas i sutra“ je predstavljao 45 minuta pred publikom od 300 ljudi, uključujući studente i profesore pravnog programa, članove [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog olimpijskog odbora]], sportskih funkcionera, porodice i prijatelja, opisujući pravne temelje i organizaciju [[ATP tur]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ančić Earns Law Degree from University of Split |url=http://www.atptennis.com/1/en/2008news/ancic_lawdegree.asp |access-date=2008-07-26 |archivedate=2008-07-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080709042340/http://www.atptennis.com/1/en/2008news/ancic_lawdegree.asp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Mario Ančić}}
* [http://www.anciconline.com/ Mario Ančić Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070516072247/http://www.anciconline.com/ |date=2007-05-16 }}
* [http://www.atptennis.com/3/en/players/playerprofiles/?playernumber=A385 Profil Ančića na atptennis.com]
* [http://www.marioancic.com/ Mario Ančić.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804022745/http://marioancic.com/ |date=2008-08-04 }}

{{Lifetime|1984||Ančić, Mario}}

[[Kategorija:Hrvatski tenisači]]
[[Kategorija:Biografije, Split]]</text>
      <sha1>tac8fonkowd96r8zkqzdlewga7wmbl7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Funkcionalno programiranje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50074</id>
    <revision>
      <id>42680006</id>
      <parentid>42673402</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Funkcijsko programiranje]] na [[Funkcionalno programiranje]] preko preusmjerenja: nene, strukturalno i funkcionalno</comment>
      <origin>42673402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5001" sha1="axf6pxqwxhzsf06ex1xuocu19se546d" xml:space="preserve">'''Funkcijsko programiranje''' je [[programska paradigma]] koja tretira [[računanje]] kao evaluaciju [[funkcija|matematičkih funkcija]] i izbjegava stanje i [[nemutabilni objekt|mutabilne]] podatke. Naglašava primjenu funkcija, kao suprotnost stilu [[imperativno programiranja|imperativnog programiranja]] koji naglašava promjene u [[stanje programa|stanju]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Hudak|first=Paul|authorlink=Paul Hudak|title=Conception, evolution, and application of functional programming languages|journal=[[Association for Computing Machinery|ACM]] Computing Surveys|volume=21|issue=3|pages=359-411|date=September 1989 |url=http://www.cs.berkeley.edu/~jcondit/pl-prelim/hudak89functional.pdf|access-date=2008-09-23|archive-date=2009-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20090320000705/http://www.cs.berkeley.edu/~jcondit/pl-prelim/hudak89functional.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Šira koncepcija funkcijskog programiranja jednostavno definira skup zajedničkih briga i tema mjesto popisa distinkcija od ostalih paradigmi. Često se važnima smatraju [[funkcija višeg reda|funkcije višeg reda]] i [[prvorazredna funkcija|prvorazredne funkcije]], [[zatvaranje (računarstvo)|zatvaranja]] i [[rekurzija (računarstvo)|rekurzija]]. Druga uobičajena svojstva funkcijskih programskih jezika su [[kontinuacija|kontinuacije]], [[Hindley-Milner|Hindley-Milner sustavi inference tipova]], nestriktne evaluacijske strategije (uključujući i &quot;[[lijena evaluacija|lijenost]]&quot;) te [[monade u funkcijskom programiranju|monade]].

Funkcijski jezici uključuju [[APL (programski jezik)|APL]], [[Erlang (programski jezik)|Erlang]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]], [[Lisp]], [[ML (programski jezik)|ML]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] (u abecednom poretku).

Funkcijski [[računalno programiranje|programski]] [[programski jezik|jezici]], napose [[čisti funkcijski|&quot;čisti funkcijski&quot;]], su često istaknuti u akademskoj zajednici, za razliku od komercijalnog razvoja programske podrške. U drugu ruku, istaknuti funkcijski jezici korišteni u industriji i komercijalnim aplikacijama uključuju [[Erlang (programski jezik)|Erlang]] (konkurentne aplikacije),&lt;ref&gt;{{cite web|title=Who uses Erlang for product development?|work=Frequently asked questions about Erlang|url=http://www.erlang.org/faq/t1.html#AEN50|accessdate = 27. 06. 2006.}} #''&quot;The largest user of Erlang is (surprise!) Ericsson. Ericsson uses it to #write software used in telecommunications systems. Many (dozens) projects have #used it, a particularly large one is the extremely scalable AXD301 ATM switch.''&quot; Other commercial users listed as part of the FAQ include: Nortel, Deutsche Flugsicherung (the German national air traffic control organisation), and T-Mobile.&lt;/ref&gt;, [[R (programski jezik)|R]] (statistika)&lt;ref&gt;[http://www.r-project.org/useR-2006/program.html The useR! 2006 conference schedule includes papers on the commercial use of R]&lt;/ref&gt;, [[Mathematica]] (simbolička matematika),&lt;ref&gt;{{cite web|author=Department of Applied Math, University of Colorado|title=Functional vs. Procedural Programming Language|url=http://amath.colorado.edu/computing/mmm/funcproc.html|accessdate=28. 08. 2006.|archivedate=2007-11-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071113175801/http://amath.colorado.edu/computing/mmm/funcproc.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Haskell and the Linspire Toolchain|url=http://www.galois.com/cufp/|access-date=2008-09-23|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314082951/http://www.galois.com/cufp/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Why Functional Programming Matters to Credit Suisse|url=http://www.galois.com/cufp/|access-date=2008-09-23|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314082951/http://www.galois.com/cufp/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[ML (programski jezik)|ML]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Caml Trader: Adventures of a Functional Programmer on Wall Street|url=http://www.galois.com/cufp/|access-date=2008-09-23|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314082951/http://www.galois.com/cufp/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[J (programski jezik)|J]] i [[K (programski jezik)|K]] (financijska analiza), te [[domenski-specifičan programski jezik|domenski-specifične programske jezike]] kao što je [[XSLT]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.topxml.com/xsl/articles/fp/ | author=Dimitre Novatchev | title=The Functional Programming Language XSLT - A proof through examples | accessdate=May 27, 2006 | work=TopXML}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://gnosis.cx/publish/programming/xml_models_fp.html | author=David Mertz | title=XML Programming Paradigms (part four): Functional Programming approached to XML processing | accessdate=May 27, 2006 | work=IBM developerWorks}}&lt;/ref&gt;

[[Lambda račun]] je osnovica većine modela funkcijskog programiranja.

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Teme u programskim jezicima]]
[[Kategorija:Programske paradigme]]</text>
      <sha1>axf6pxqwxhzsf06ex1xuocu19se546d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gary Cooper</title>
    <ns>0</ns>
    <id>51712</id>
    <revision>
      <id>42680324</id>
      <parentid>42391040</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:51:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11033" sha1="5tt0gmsi7cmbfrj7oumjsal44ykz0o5" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Infokutija02 glumac
| bgcolour          = silver
| slika             = Gary Cooper in High Noon 1952.JPG|200px|left|thumb|from ''High Noon'' (1952)
| slikasize         = 235px
| opis           = u ''[[High Noon]]'' (1952)
| ime_po_rođenju         = Frank James Cooper
| datum_rođenja         = {{birth date|1901|5|7|df=y}}
| mjesto_rođenja          = [[Helena, Montana|Helena]], [[Montana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]  
| supružnik            = [[Sandra Shaw|Veronica Balfe]] (1933-1961)
| datum_smrti         = {{death date and age|1961|5|13|1901|5|7|df=y}}
| mjesto_smrti        = [[Los Angeles|Los Angeles, California]], [[United States|U.S.]]
| period       = 1925–1961
| nagrade     = '''[[Oscar za najboljeg glavnog glumca]]'''&lt;br /&gt;1941 ''[[Sergeant York]]''&lt;br /&gt;1952 ''[[High Noon]]'' &lt;br /&gt; '''[[Počasni Oscar]]'''&lt;br /&gt;1961 životno djelo
}}

'''Frank James Cooper''' ([[Helena, Montana|Helena]], [[Montana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[7. 5.|7. maj]] [[1901]]. - Beverly Hills, [[13. 5.|13. maj]] [[1961]].), poznatiji kao '''Gary Cooper''', [[sjedinjene Američke Države|američki]] glumac. Karijera mu se protegla od [[1924]]. do [[1961]]., kad je umro. U tom je razdoblju snimio sto filmova. Bio je poznat po svom tihom, nenametljivom glumačkom stilu koji je posebno odgovarao [[western|vesternima]] u kojima je nastupio.

Cooper je pet puta bio nominiran za [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Oscara za najboljeg glumca]], a osvojio ih je dva. 1961. mu je dodijeljena počasna nagrada. [[1999]]. se našao na 11. mjestu popisa najvećih muških filmskih zvijezda Američkog filmskog instituta.

== Djetinjstvo ==
Cooper je rođen kao '''Frank James Cooper''' u [[Helena, Montana|Heleni]], [[Montana]], kao sin bivšeg [[Engleska|engleskog]] farmera i kasnijeg odvjetnika i suca, Charlesa Henryja Coopera i Alice Cooper, rođene u Kentu, u Engleskoj.&lt;ref&gt;Arce, Hector. '' Gary Cooper: An Intimate Biography'', New York, William Morrow &amp; Co., 1979, pp. 17-18&lt;/ref&gt; Majka se nadala da će dva sina steći bolje obrazovanje od onog koje je bilo dostupno u priprostoj Montani te je sredila da dvojica dječaka od [[1910]]. do [[1913]]. pohađaju Dunstable School u Engleskoj. Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], gđa. Cooper je vratila sinove kući i upisala mladog Franka u srednju školu Bozeman u Montani.

Kad mu je bilo 13 godina, Cooper je u prometnoj nesreći ozlijedio kuk. Vratio se na ranč roditeljima pokraj [[Helena, Montana|Helene]] kako bi se oporavio jašući konje, po preporuci liječnika. Počeo je pohađati koledž u [[Helena, Montana|Heleni]], a zatim se preselio u Grinnell College i [[Iowa|Iowi]], gdje se neuspješno okušao u dramskoj sekciji. Pohađao je koledž do proljeća [[1924]]., ali nije diplomirao.&lt;ref&gt;Current Biography 1941, pp 170-71&lt;/ref&gt; Vratio se u [[Helena, Montana|Helenu]], vodeći ranč i crtajući ilustracije za lokalne novine. Cooperov otac je iste godine napustio Vrhovni sud u Montani i sa suprugom se preselio u [[Los Angeles]]. Sin im se pridružio budući da se nije mogao izdržavati kao ilustrator u [[Helena, Montana|Heleni]],&lt;ref name=&quot;Arce, Hector 1979, pp. 22-23&quot;&gt;Arce, Hector. '' Gary Cooper: An Intimate Biography'', New York, William Morrow &amp; Co., 1979, pp. 22-23&lt;/ref&gt; objasnivši to riječima da će &quot;radije umrijeti od gladi ondje gdje je toplo, nego ondje gdje će umrijeti od gladi i smrznuti se&quot;.

== Hollywood ==
Kako u Los Angelesu nije uspio kao prodavač električnih znakova i kazališnih zastora, kao promotor za lokalnog fotografa i kandidat za rad u novinama,&lt;ref name=&quot;Arce, Hector 1979, pp. 22-23&quot;/&gt; 190 centimetara visoki Cooper je shvatio kako će lakše namaknuti novac kao &quot;statist&quot; u filmskoj industriji, obično kao kauboj; poznato je da je nastupio nepotpisan u westernu Toma Mixa iz [[1925]]., ''Dick Turpin''. Godinu dana poslije, nastupio je u kratkom filmu ''Lightnin' Wins'', s glumicom [[Eileen Sedgewick]]. Nakon objavljivanja ovog filma, prihvatio je dugoročni ugovor s Paramountom. 1925. je promijenio ime u Gary, na savjet [[casting]] redatelja Nana Collinsa.

&quot;Coop&quot;, kako su ga zvali kolege, nakon toga je nastupio u preko 100 filmova. [[1929]]. je s filmom ''Virginijac'' postao velika zvijezda. Glavna uloga u ekranizaciji ''[[Zbogom oružje (1932)|Zbogom oružje]]'' ([[1932]].) i naslovna uloga u ''[[Gospodin Deeds ide u grad]]'' iz [[1936]]. samo su potvrdili taj status. Cooper je bio prvi izbor producenta Davida O. Selznicka za ulogu Rhetta Butlera za film ''[[Zameo ih vjetar]]''.&lt;ref&gt;{{cite book
 | first = David O.
 | last = Selznick
 | title = Memo from David O. Selznick
 | location = New York
 | publisher = Modern Library
 | year = 2000
 | pages = 172-173
 | isbn = 978-0-375-75531-6
 }}&lt;/ref&gt; Nakon što je Cooper odbio ulogu, podcijenio je film riječima &quot;''Zameo ih vjetar'' će biti najveći promašaj u holivudskoj povijesti. Drago mi je da će [[Clark Gable]] biti taj koji će pasti na nos, a ne ja.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=GoneMovie -&gt; Biography Gary Cooper |url=http://www.gonemovies.com/WWW/Acteur/ActeurXtra/CooperGaryX.asp |access-date=2008-11-01 |archivedate=2006-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061212115737/http://www.gonemovies.com/WWW/Acteur/ActeurXtra/CooperGaryX.asp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paul Donnelley (June 1, 2003). ''Fade To Black: A Book Of Movie Obituaries, 2nd Edition''. Omnibus Press.&lt;/ref&gt; [[Alfred Hitchcock]] htio je da nastupi u ''[[Strani dopisnik|Stranom dopisniku]]'' ([[1940]].) i ''[[Saboter (film)|Saboteru]]'' ([[1942]].). Cooper je kasnije priznao da je napravio &quot;pogrešku&quot; odbivši redatelja. Za potonji film, Hitchcock je uzeo [[Joel McCrea|Joela McCreu]], koji je izgledom bio sličan Cooperu.

1942. je osvojio svog prvog [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Oscara za najboljeg glumca]], za portret naslovnog junaka u ''[[Narednik York|Naredniku Yorku]]''. Alvin York je odbio autorizirati film ako Cooper ga ne utjelovi Cooper. [[1953]]. je osvojio drugog Oscara, ovaj put za ulogu šerifa Willa Kanea u vesternu ''[[High Noon|Točno u podne]]''. Bolovao je od čira pa se nije pojavio na dodjeli u veljači [[1953]]. Zamolio je [[John Wayne|Johna Waynea]] da primi nagradu u njegovo ime, što je pomalo ironično jer je Wayne izjavio da mu se ne sviđa film.&lt;ref&gt;Arce, Hector. '' Gary Cooper: An Intimate Biography'', New York, William Morrow &amp; Co., 1979, p. 252&lt;/ref&gt;

Cooper se nastavio pojavljivati u filmovima gotovo do kraja karijere. Jedna od najuspješnijih uloga bila je ona farmera kvekera tijekom [[Američki građanski rat|Građanskog rata]] u filmu [[William Wyler|Williama Wylera]], ''[[Prijateljsko uvjeravanje]]'' iz [[1956]]. Njegov posljednji film bio je britanski film, ''The Naked Edge'' ([[1961]].), redatelja Michaela Andersona.

== Privatni život ==
Cooper je za [[makartizam|makartičkih progona]] u listopadu [[1947]]. svjedočio pred [[Odbor Predstavničkog doma za antiameričke aktivnosti|Odborom za protuameričke aktivnosti]]. Nije odao ničije ime, ali je smatran prijateljskim svjedokom. Iako je Cooper bio konzervativac, njegovi neodređeni, dvosmisleni odgovori su pojačali sumnje o njegovoj umiješanosti u procese.

[[15. 12.|15. prosinca]] [[1933]]. se oženio s Veronicom Balfe (1913.-2000.). Balfe je bila njujorška aristokratkinja [[katoličanstvo|katolkinja]] koja je imala kratku glumačku karijeru pod imenom Sandra Shaw. Najpoznatija uloga bila joj je ona iz filma ''[[King Kong (1933.)|King Kong]]'', žene koju Kong baca. Dobili su jedno dijete, Mariju.

Supruga je nagovorila Coopera da se preobrati na katoličanstvo, što je on [[1958]]. i učinio. Nakon što se oženio, ali prije preobraćenja, imao je veze s mnogim slavnim glumicama, uključujući [[Marlene Dietrich]], [[Grace Kelly]] i [[Patricia O'Neal|Patriciju O'Neal]]. Između [[1951]]. i [[1954]]. je bio rastavljen od žene.

Bio je prijatelj s [[Ernest Hemingway|Ernestom Hemingwayom]], s kojim je proveo mnoge odmore u zimovalištu Sun Valley, [[Idaho]].

Cooper je umro [[1961]]. od raka prostate, šest dana poslije 60. rođendana. Podvrgnuo se operaciji raka prostate koji se proširio na debelo crijevo, ali tada nije bilo uređaja za praćenje napretka raka koji se proširio na pluća, a na kraju i na kosti. Cooper je bio prebolestan da bi se pojavio na dodjeli [[Oscar]]a u travnju 1961., pa je počasnog Oscara u njegovo ime preuzeo prijatelj [[James Stewart]]. Stewartov emocionalni govor nagovijestio je kako se radi o nečem ozbiljnom, a sutradan su novine širom svijeta objavile &quot;Gary Cooper ima rak&quot;. Mjesec dana poslije Cooper je umro.

== Izabrana filmografija ==
* ''[[Dick Turpin]]'' ([[1925]].)
* ''[[Orao (1925)|Orao]]'' (1925.)
* ''[[Ono (1927)|Ono]]'' ([[1927]].)
* ''[[Posljednji odmetnik]]'' (1927.)
* ''[[Wings (film)|Krila]]'' (1927.)
* ''[[Maroko (1930)|Maroko]]'' (1930.)
* ''[[Gradske ulice (film)|Gradske ulice]]'' (1931.)
* ''[[Njegova žena]]'' (1931.)
* ''[[Zbogom oružje (1932)|Zbogom oružje]]'' ([[1932]].)
* ''[[Da imam milijun]]'' (1932.)
* ''[[Danas živimo]]'' ([[1933]].)
* ''[[Alisa u zemlji čudesa (1933)|Alisa u zemlji čudesa]]'' (1933.)
* ''[[Peter Ibbetson]]'' ([[1935]].)
* ''[[Želja (1936)|Želja]]'' ([[1936]].)
* ''[[Gospodin Deeds ide u grad]]'' (1936.)
* ''[[Čovjek iz prerije]]'' (1936.)
* ''[[Pustolovine Marka Pola]]'' ([[1938]].)
* ''[[Kauboj i dama]]'' (1938.)
* ''[[Zapadnjak]]'' ([[1940]].)
* ''[[Upoznajte Johna Doea]]'' ([[1941]].)
* ''[[Narednik York]]'' (1941.)
* ''[[Ponos Yankeeja]]'' ([[1942]].)
* ''[[Kome zvono zvoni (film)|Kome zvono zvoni]]'' ([[1943]].)
* ''[[Priča o Dr. Wassellu]]'' ([[1944]].)
* ''[[Casanova Brown]]'' (1944.)
* ''[[Saratoga Trunk]]'' ([[1945]].)
* ''[[Neosvojen]]'' ([[1947]].)
* ''[[Dobri Sam]]'' ([[1948]].)
* ''[[Vrelo (film)|Vrelo]]'' ([[1949]].)
* ''[[Dallas (1950)|Dallas]]'' ([[1950]].)
* ''[[High Noon|Točno u podne]]'' ([[1952]].)
* ''[[Povratak u raj]]'' ([[1953]].)
* ''[[Vrt zla]]'' ([[1954]].)
* ''[[Vera Cruz (film)|Vera Cruz]]'' (1954.)
* ''[[Prijateljsko uvjeravanje]]'' ([[1956]].)
* ''[[Ljubav poslijepodne (1957)|Ljubav poslijepodne]]'' ([[1957]].)
* ''[[Čovjek sa zapada]]'' ([[1958]].)
* ''[[Drvo za vješanje]]'' ([[1959]].)
* ''[[The Naked Edge]]'' ([[1961]].)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gary Cooper}}
* {{imdb ime|id=0000011|ime=Gary Cooper}}
* [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=108 Fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316160658/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=108 |date=2009-03-16 }}
* [http://www.tcm.com/thismonth/article/?cid=161269 Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310012908/http://www.tcm.com/thismonth/article/?cid=161269 |date=2009-03-10 }} Profil na Turner Classic Movies

{{Lifetime|1901|1961|Cooper, Gary}}
{{Oscar za glavnog glumca}}
{{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - drama]]</text>
      <sha1>5tt0gmsi7cmbfrj7oumjsal44ykz0o5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gastronomija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55929</id>
    <revision>
      <id>42680325</id>
      <parentid>42175768</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:58:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1860" sha1="5jiefvppfxon022odm4drui210znpms" xml:space="preserve">[[Datoteka:desserts.jpg|right|thumb|Deserti]]
'''Gastronomija''' (od [[grčki jezik|grčke]] reči -{gastri}- koja znači stomak i -{nomos}- znanje ili zakon) obuhvata sve ono što se odnosi na [[kuhinja|kuvanje]], kuvarsku veštinu i s tim u vezi, u širem smislu obuhvata [[gurmanluk]], [[sladokustvo]], a u najširem smislu vezu kulture i hrane, odnosno [[umetnost]] ishrane, kulinarsku umetnost.

Oblasti koje imaju bliske veze sa gastronomijom su i [[društvene nauke]], „fina umetnost“, ali i [[prirodne znanosti|prirodne nauke]] koje se bave proučavanjem [[digestivni trakt|digestivnog trakta]] čoveka.

Ne treba je mešati sa '''gastrologijom''' (gastri-stomak, logic-nauka), koja je medicinska grana koja se bavi proučavanjem bolesti probavnog sistema. ([[Gastroenterologija]])

Gastronomija spada u interdisciplinarne oblasti, budući da je pripremanje, ukrašavanje, izlaganje i postavljanje hrane, često praćnjno [[muzika|muzikom]], [[ples]]om, [[likovne umetnosti|likovnom umetnošću]] (drugim rečima „lepim umetnostima“), ali takođe ima dodirnih tačaka sa [[kemija|hemijom]], [[biologija|biologijom]], [[fizika|fizikom]], [[matematika|matematikom]], [[agronomija|agronomijom]], kao i [[antropologija|antropologijom]], [[historija|istorijom]], [[filozofija|filozofijom]], [[psihologija|psihologijom]], [[sociologija|sociologijom]].

Naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kuvanja i gastronomijom poznata je kao molekularna gastronomija ({{jez-eng|molecular gastronomy}}).

== Povezano ==
* [[Kuhinja|Kulinarstvo]]
* [[Kulinarska umetnost]]

== Izvori ==
* [http://www.unisg.it/ita/index.php Universita di Scienze Gastronomiche] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312073523/http://www.unisg.it/ita/index.php |date=2009-03-12 }}
{{Commonscat|Cuisine by country}}

[[Kategorija:Prehrana]]
[[Kategorija:Kultura]]</text>
      <sha1>5jiefvppfxon022odm4drui210znpms</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomračenje Meseca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60410</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca" />
    <revision>
      <id>42680104</id>
      <parentid>341752</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42680104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca]]</text>
      <sha1>0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fag hag</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61139</id>
    <revision>
      <id>42680204</id>
      <parentid>42645493</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:36:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7078" sha1="1rb8vq7jc3v7yxbset1s48jaaknqxnb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Liza Minnelli.jpg|200px|thumb|right|Pored statusa [[gej ikona|gej ikone]], [[Liza Minnelli]], često okružena gejevima, važi i za fag hag. Njen prvi suprug, [[Peter Allen]] je, takođe, bio gej. Nakon učešća na [[parada ponosa LGBT osoba|gej paradi]] u [[Parizu]], 2009. godine, Liza je u tabloidima dobila titulu &quot;međunarodne fag hagice&quot; i &quot;najveće fag hagice na svetu ikad, ikad, ikad&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.johnnyikon.com/articles/5090-Liza-Minnelli-is-an-international-fag-hag.html Liza Minnelli is an international fag hag]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.]]

'''Fag hag''' (feg heg), u Srbiji još nazivana i '''grejsica''' (prema liku [[Grace Adler]] iz serije ''[[Will &amp; Grace]]'') označava ženu koja se druži uglavnom ili isključivo sa [[gej]]evima i/ili [[biseksualnost|biseksualnim]] muškarcima i/ili ima gej ili biseksualne muškarce za bliske prijetelje. Izraz je nastao u gej zajednici u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i nekada je imao uvredljivo značenje&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Moon |first=Dawne |title=Insult and Inclusion: The Term ''Fag Hag'' and Gay Male &quot;Community&quot; |url=https://archive.org/details/sim_social-forces_1995-12_74_2/page/487 |journal=Social Forces |volume=74 |issue=2 |pages=487–510 |year=1995 |doi=10.2307/2580489}}&lt;/ref&gt;. Neke žene koje se druže sa gejevima ne žele da se nazivaju ''fag hag'', dok druge rado prihvataju taj naziv&lt;ref&gt;{{cite news |last=Matarazzo |first=Heather |title=Who you callin' a fag hag? |work=The Advocate |date=29. 03. 2005. |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1589/is_2005_March_29/ai_n13610077 |accessdate=16. 7. 2009. }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Maitland |first=Sara |title=Fag-hags: A Field Guide |url=https://archive.org/details/sim_critical-quarterly_summer-1991_33_2/page/n84 |journal=Critical Quarterly |volume=33 |issue=2 |pages=19–25 |year=1991 |doi=10.1111/j.1467-8705.1991.tb00939.x }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cho&quot;&gt;{{cite web |last=Cho |first=Margaret |title=On Being a Fag Hag |work=PlanetOut |publisher= |date= |url=http://www.planetout.com/entertainment/books/features/2001/05/cho.html |accessdate=16. 7. 2009 |archivedate=2005-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050908124302/http://planetout.com/entertainment/books/features/2001/05/cho.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Muški pandan, dakle, [[straight]] muškarac koji se druži sa gejevima i biseksaulnim muškarcima, naziva se ''[[fag stag]]''. Ljudi koji se uglavnom druže sa gejevima, [[lezbejka]]ma i biseksualnim osobama u engleskom žargonu se nazivaju još i ''fruit flies'' (voćne mušice), budući da je ''fruit'' (voće) jedan od žargonskih naziva za gej muškarca&lt;ref name=&quot;Fantabulosa 140&quot;&gt;{{cite book
 | last = Baker
 | first =Paul 
 | page =140
 | isbn =0826473431
 | title=Fantabulosa: A Dictionary of Polari and Gay Slang
 | publisher=Continuum International Publishing Group
 | date=2004
 | url =http://books.google.com/books?id=T72TJfZoywAC
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;.

== Upotreba termina ==
Fag hag se ranije koristio isključivo kao negativan termin; sastavljen od takođe dva negativna termina. ''Fag'' je pogrdna reč za gej muškarca, a ''hag'' označava staru, ružnu ženu, vešticu. Noseći takvo značenje, fag hag je obično stereotipno bio vezivan za žene koje su veoma komunikativne i koje u društvu gejeva traže zamenu za heteroseksualne veze, ili koje su prikriveno zaljubljene u svoje gej prijatelje&lt;ref name=&quot;dawne-492&quot;&gt;Dawne, 492-494.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;thompson&quot;&gt;{{cite journal |last=Thompson |first=Deborah |title=Calling All Fag Hags: From Identity Politics to Identification Politics |journal=Social Semiotics |volume=14 |issue=1 |pages=37–48 |year=2004 |doi=10.1080/1035033042000202915}}&lt;/ref&gt;. U realnosti, međutim, mnoge žene koje se identifikuju kao fag hag imaju ljubavne veze sa muškarcima ili ženama&lt;ref name=&quot;thompson&quot;/&gt;, a razlozi za druženje sa gejevima su prisnost prijateljske veze bez seksualne tenzije i uživanje i uvažavanje [[LGBT kultura|gej kulture]]. U intervjuima sa gejevima i ženama koje se identifikuju kao fag hag najčešća zajednička tema je &quot;bezbednost&quot; takvog odnosa&lt;ref&gt;John Williams. ''Straight Women, Gay Men: A Special Relationship''. New York: Dial Press, 1980.&lt;/ref&gt;. Odnos između heteroseksualne žene i gej muškarca je oslobođen seksualne tenzije, kao i međusobne konkurencije, tako da se između njih može razviti bogata intimnost, odvojena od seksualnosti. 

Ovaj termin se može primeniti i na mnoge [[gej ikona|gej ikone]], koje su često zaista okružene gejevima.

== Izvori ==

* Komičarka [[Margaret Cho]] je pisala i često govori u svom programu o sebi kao o fag hag&lt;ref name=&quot;Cho&quot;/&gt;.
* Serija ''[[Will &amp; Grace]]'' prikazuje dve fag hagice: [[Grace Adler]], koja je najbolja prijateljica [[Will Truman]]a, sa kojim dugo delo stan; i [[Karen Walker]], koja je prijateljica [[Jack McFarland]]a.
* U [[animirana serija|animiranoj seriji]] ''[[Rick &amp; Steve: The Happiest Gay Couple in All the World]]'', Connie Ling (kojoj glas pozajmljuje [[Marharet Cho]]) je fag hag, mada ona više voli da se naziva: ''alternative lifestyle companion''.
* [[Lily Allen]] je snimila pesmu pod nazivom &quot;Fag Hag&quot;, u kojoj opisuje odnos sa svojim gej prijateljem. 
* U seriji ''[[Queer as Folk (USA)|Queer as Folk]]'' Brian naziva Debbie najvećom fag hagicom svih vremena, budući da su njen brat, njen sin i otac njenog sina gejevi. Debbie, takođe, radi u gej kafiću u [[gej kvartu]].
* U filmu ''[[The Next Best Thing]]'', [[Madonna]] je prikazana kao najbolja prijateljica lika koji tumači [[Rupert Everett]].
* [[Rupert Everett]] glumi, takođe, najboljeg prijatelja (koji je gej) lika koji tumači [[Julia Roberts]] u filmu ''[[My Best Friend's Wedding]]''.
* Bridget ([[Renée Zellweger]]) u filmu ''[[Bridget Jones's Diary (film)|Bridget Jones's Diary]]'' ima gej najboljeg prijatelja, Toma ([[James Callis]])
* Clarissa Vaughan ([[Meryl Streep]]) priređuje proslavu povodom nagrade svom prijatelju, Richardu Brownu ([[Ed Harris]]), gej piscu koji boluje od AIDS-a u filmu ''[[The Hours (film)|The Hours]]''.
* U filmu ''[[Longtime Companion]]'' Lise ([[Mary-Louise Parker]]) se druži sa grupom gejeva i njen najbolji prijatelj, Fuzzy ([[Stephen Caffrey]]) je takođe gej.
* U filmu ''[[Relax… It's Just Sex]]'' Tara ([[Jennifer Tilly]]) ima oko sebe grupu gejeva, koji su joj najbolji prijatelji. Ona se, međutim, ljuti kada je jedan od njih oslovi fag hag.
* U filmu ''[[All Over the Guy]]'' Tom ([[Richard Ruccolo]]) ima najbolju prijateljicu Jackie ([[Sasha Alexander]]), koja pokušava da spoji sa najboljim prijateljem svog momka, Bretta ([[Adam Goldberg]]) – Elijem ([[Dan Bucatinsky]]). U ovom slučaju Jackie je fag hag, a Brett je [[fag stag]].

== Povezano ==
* [[Gej]]
* [[Fag stag]]
* [[Gej ikona]]
* [[LGBT zajednica]]

== Izvori ==
 {{reflist}}

{{LGBT sleng}}

[[Kategorija:LGBT termini]]
[[Kategorija:LGBT zajednica]]
[[Kategorija:Stereotipovi]]</text>
      <sha1>1rb8vq7jc3v7yxbset1s48jaaknqxnb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fag stag</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61141</id>
    <revision>
      <id>42680205</id>
      <parentid>42396831</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:36:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8933" sha1="cgo1o8kyss8twxz7vn9mvlp3vhgf07n" xml:space="preserve">'''Fag stag''' (feg steg) je termin koji je nastao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] tokom 1990-ih godina&lt;ref name=&quot;Cassell's Dictiona&quot;&gt;{{cite book
 | last = Green
 | first =Jonathon
 | page =485
 | isbn =0304366366
 | title=Cassell's Dictionary of Slang: A Major New Edition of the Market-leading Dictionary of Slang
 | publisher=Sterling Publishing Company, Inc.
 | date=2006
 | url =http://books.google.com/books?id=5GpLcC4a5fAC
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gay-2-zee: 198&quot;&gt;{{cite book
 | last = Reuter
 | first =Donald F. 
 | page =198
 | isbn =0312354274
 | title=Gay-2-zee: A Dictionary of Sex, Subtext, and the Sublime
 | publisher=Macmillan
 | date=2006
 | url =http://books.google.com/books?id=7FpPbfVRm3MC
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt; i kojim se naziva [[heteroseksualnost|heteroseksualni]] muškarac koji uživa u društvu [[gej]] muškaraca ili, naprosto, ima puno gej prijatelja. Termin ''fag stag'' je ekvivalent [[fag hag]]ice, koja predstavlja ženu sa puno gej prijatelja. Termin može da se koristi pežorativno, ili kao pozitivan termin u okviru [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]]&lt;ref name=&quot;Dorian&quot;&gt;{{cite book
 | last = Self
 | first =Will 
 | page =85
 | isbn =0826473431
 | title=Dorian: An Imitation
 | publisher=Grove Press
 | date=2004
 | url =http://books.google.com/books?id=nVH4uB_oy54C
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ex-girlfriends&quot;&gt;{{cite book
 | last = Adams
 | first =Kylie 
 | page =204
 | isbn =0758210736
 | title=Ex-girlfriends
 | publisher=Kensington Books
 | date=2005
 | url =http://books.google.com/books?id=Damk_X3FB4UC
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;State of Gay Unions&quot;&gt;{{cite web
 |last        = Ordona
 |first       = Robert
 |title       = State of Gay Unions: The &quot;Fag Stag&quot;
 |publisher   = Planet Out Inc
 |date        = 2008
 |url         = http://www.gay.com/news/roundups/package.html?sernum=6315
 |accessdate  = 16. 7. 2009.
 |archivedate = 2009-01-16
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20090116031833/http://www.gay.com/news/roundups/package.html?sernum=6315
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt;.

== Upotreba termina ==
Fag stag se oseća prijatno u društvu gejeva. On može da traži prijateljstvo, ali i da &quot;profitira&quot; iz druženja sa gejevima na poljima&lt;ref name=&quot;Gay-2-zee: A&quot;&gt;{{cite book  | last = Reuter
 | first =Donald F. 
 | page =69
 | isbn =0312354274
 | title=Gay-2-zee: A Dictionary of Sex, Subtext, and the Sublime
 | publisher=Macmillan
 | date=2006
 | url =http://books.google.com/books?id=7FpPbfVRm3MC
 | accessdate = 23. 07. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fantabulosa&quot;&gt;{{cite book
 | last = Baker
 | first =Paul 
 | page =118
 | isbn =0826473431
 | title=Fantabulosa: A Dictionary of Polari and Gay Slang
 | publisher=Continuum International Publishing Group
 | date=2004
 | url =http://books.google.com/books?id=T72TJfZoywAC
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;, koja se seterotipno vezuju za gejeve, kao što su moda, socijalne veštine, dobijanje drugačije perspektive, izoštren humor i oslobađanje od očekivanja koja se postavljaju pred njim, kao pred heteroseksualnim muškarcem&lt;ref name=&quot;Mo' Urban Dictio&quot;&gt;{{cite book
 | last = Peckham
 | first =Aaron 
 | page =100
 | isbn =0740768751
 | title=Mo' Urban Dictionary: Ridonkulous Street Slang Defined
 | publisher=Andrews McMeel Publishing
 | date=2007
 | url =http://books.google.com/books?id=u27ferHysRMC
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Single in the City&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ilagan&quot;&gt;{{cite web
 | last=Ilagan
 | first=Alan Bennett
 | title=The Fag-Stag
 | publisher=AlanIlagan.com
 | date=2008
 | url=http://www.alanilagan.com/pdf/fagstag.pdf
 | accessdate=16. 7. 2009.
 | archive-date=2006-11-03
 | archive-url=https://web.archive.org/web/20061103083114/http://www.alanilagan.com/pdf/fagstag.pdf
 | dead-url=
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mano a Mano&quot;/&gt;: &quot;Upoređivanje ko je snažniji, jači, ko ima bolji auto i spuštanje čak i kada kažu da se šale, ali gej tipovi koje sam upoznao ne mare za to da se bude &quot;muževan&quot; sve vreme&quot;&lt;ref name=&quot;The Great Gender Bender&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Toodle-oo&quot;&gt;{{cite web
 |last       = Doonan
 |first      = Simon
 |title      = Toodle-oo, Dear Old Dad: A manly Mr. Fix-It who would tear up at Maria Callas, Terence Sydney Doonan was the ultimate anti-bourgeois parent
 |publisher  = The New York Observer
 |date       = 4. 6. 2007.
 |url        = http://www.observer.com/2007/toodle-oo-dear-old-dad
 |accessdate = 16. 7. 2009.
}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Takođe, fag stag može imati pristup ženama koje se često identifikuju kao [[fag hag]]ice i imaju otvorenije stavove&lt;ref name=&quot;Mo' Urban Dictio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The Great Gender Bender&quot;/&gt;. Druga moguća motivacija jeste da fag stag se neće naći ugrožen u takvim prijateljstvima, jer njegovi gej prijatelji nemaju žene za svoju &quot;ciljnu grupu&quot;&lt;ref name=&quot;Single in the City&quot;&gt;{{cite web
 | last=&quot;The Single Guy&quot;
 | first=Jorge
 | title=Single in the City: Fag Stag
 | publisher=Generation Q Media
 | date=[[29. 6.|29. jun]] [[2006]]
 | url=http://www.generationq.net/articles/Single-in-the-City-Fag-Stag-00001.html
 | accessdate=16. 7. 2009.
 | archivedate=2008-10-12
 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081012105131/http://www.generationq.net/articles/Single-in-the-City-Fag-Stag-00001.html
 | deadurl=yes
 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mano a Mano&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Deconstructing F&quot;/&gt;. Fag stag može, takođe, da uživa u pažnji koju dobija u gej okruženjima, kao što su [[gej klub|klubovi]], kafići i plaže&lt;ref name=&quot;The Great Gender Bender&quot;/&gt;.

Ovaj izraz počinje sve više da se koristi kako homoseksualnost postaje sve više prihvaćena u društvu&lt;ref name=&quot;Deconstructing F&quot;&gt;{{cite web
 |last       = Cohen
 |first      = Mo
 |title      = Deconstructing Fag Hags
 |publisher  = Rearguard Monthly Alternative
 |date       = 2006
 |url        = http://www.therearguard.pdx.edu/RG2006_11article_fagHags.html
 |accessdate = 23. 07. 2008.
}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Beyond the flamboyant&quot;&gt;{{cite web
 |last       = David
 |first      = Marianne
 |title      = Beyond the Flamboyant Façade, The Flip Side
 |publisher  = The Nation
 |date       = [[3 June]] [[2007]]
 |url        = http://www.nation.lk/2007/06/03/eyefea6.htm
 |accessdate = 16. 7. 2009.
}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Televizijske emisije kao što su ''[[Queer Eye For the Straight Guy]]'', ''[[Queer as Folk (US)|Queer as Folk]]'', ''[[Will &amp; Grace]]'' i druge ispituju prijateljstva u kojima različite seksualne orijentacije predstavljaju međusobno dopunjavanje, pre nego smetnju u prijateljstvu i društvenim situacijama&lt;ref name=&quot;Single in the City&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mano a Mano&quot;&gt;{{cite web
 | last = Sohn
 | first =Amy 
 | title=Mano a Mano: Much has been made about how a &quot;Queer Eye&quot; can benefit a straight guy. But there is no shortage of gay men who would welcome a little straightening out.
 | publisher=New York Magazine
 | date=[[13. 10.|13. oktobar]] [[2003]]
 | url =http://nymag.com/nymetro/nightlife/sex/columns/nakedcity/n_9344/
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;The Great Gender Bender&quot;&gt;{{cite web
 | last = Heinrich
 | first =Karen 
 | title=The Great Gender Bender: Heterosexual men no longer feel the need to keep their gay friends in the closet. 
 | publisher=The Age
 | date=[[22. 5.|22. maj]] [[2003]]
 | url =http://www.theage.com.au/articles/2003/05/22/1053196672068.html
 | accessdate = 16. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt;. Takođe, [[homofobija]] se više ne smatra prihvatljivom i nastojanja da se nasilje i neprijateljstvo prema seksualnim i rodnim manjinama smanje putem delovanja [[gej-strejt alijansa|gej-strejt alijansi]], skinule su stigmu sa činjenice da heteroseksualna osoba ima gej prijatelje. Fag stag takođe može označavati i mušku [[gej ikona|gej ikonu]], poznatu osobu koju gej zajednica voli i koja ima gej prijatelje, kao što su: [[Ben Affleck]], [[Eric McCormack]], [[Justin Timberlake]], [[Colin Farrell]], [[Matthew Broderick]] i [[Robbie Williams]].&lt;ref name=&quot;Single in the City&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The Great Gender Bender&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Radar's Roshan&quot;&gt;{{cite web
 |last         = Millar
 |first        = Iain
 |title        = The Critics: Channel Hopper - Budluck, bareness and other scourges
 |publisher    = The Independent on Sunday
 |date         = [[5 October]] [[2003]]
 |url          = http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4159/is_20031005/ai_n12746998
 |accessdate   = 16. 7. 2009.
 |archive-date = 2007-11-09
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20071109121146/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4159/is_20031005/ai_n12746998
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;.

== Vidi dalje ==
* [[Gej]]
* [[Fag hag]]
* [[Gej ikona]]
* [[LGBT zajednica]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{LGBT sleng}}

[[Kategorija:LGBT termini]]
[[Kategorija:LGBT zajednica]]</text>
      <sha1>cgo1o8kyss8twxz7vn9mvlp3vhgf07n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62981</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680110</id>
      <parentid>362575</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernando Pereira (major)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70700</id>
    <revision>
      <id>42680248</id>
      <parentid>42401959</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:54:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2763" sha1="bnk08r7un0381thfyppqxrr6a0u36tx" xml:space="preserve">{{for|portugalskog fotografa|Fernando Pereira}}
{{Infobox Officeholder
| honorific-prefix = 
| name             = Fernando Pereira
| honorific-suffix =
| smallimage       = 
| caption          = 
| order            =
| office           = 6. (''[[de facto]]'') [[popis državnih poglavara Sao Tomea i Principea|predsjednik São Toméa i Príncipea]]
| term_start       = 16. jul 2003.
| term_end         = 23. jul 2003.
| vicepresident    =
| viceprimeminister=
| deputy           =
| lieutenant       =
| monarch          =
| president        =
| primeminister    =
| governor         =
| succeeding       =&lt;!-- For President-elect or equivalent --&gt;
| predecessor      = [[Fradique de Menezes]]
| successor        = [[Fradique de Menezes]]
| constituency     =
| majority         =
| order2           =&lt;!-- see Template:Infobox_Officeholder... --&gt;
| office2          =&lt;!-- ...which describes extra parameters. --&gt;
| birth_date       = 1963 
| birth_place      = [[Sao Tome i Principe|São Tomé i Príncipe]]
| death_date       = 
| death_place      = 
| nationality      = santomejsko
| spouse           =
| party            = [[Vojna hunta]]
| relations        =
| children         =
| residence        =
| alma_mater       =
| occupation       =
| profession       =
| religion         = [[katolička crkva|rimokatolik]]
| signature        =
| website          =
| footnotes        =
}}

'''Fernando &quot;Cobo&quot; Pereira''' (1963 -) je major u vojsci [[Sao Tome i Principe|Sao Tomea i Principea]]. Odrastao je u porodici [[Kapverdi|kapverdskog]] i [[Angola|angolskog]] porijekla.&quot;&lt;ref name=coup&gt;{{Cite web |url=http://www.lusotopie.sciencespobordeaux.fr/seibert2003.rtf |title=Gerhard Seibert. &quot;The Bloodless Coup of July 16 in São Tomé e Príncipe.&quot; Centro de Estudos Africanos e Asiáticos - Instituto de Investigação Científica Tropical (Lisbon). pristup 30. oktobar 2007 |access-date=2009-12-31 |archive-date=2006-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061123195836/http://www.lusotopie.sciencespobordeaux.fr/seibert2003.rtf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 16. jula 2003. je vodio [[puč|državni udar]] protiv demokratski izabrane vlade predsjednika [[Fradique de Menezes|Fradiquea de Menezesa]] koji se u to vrijeme nalazio u službenom posjetu Nigeriji. Vojna hunta s njim na čelu je 23. jula vratila vlast de Menezesu nakon što je s njime postigla sporazum.&lt;ref&gt;[http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=35580&amp;SelectRegion=West_Africa&amp;SelectCountry=SAO_TOME_AND_PRINCIPE &quot;Coup leaders hand power back to civilian president&quot;], IRIN, July 23, 2003.&lt;/ref&gt;

Pereira je otac desetoro djece.&lt;ref name=coup/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{Lifetime|1963| |Pereira, Fernando}}

[[Kategorija:Predsjednici Sao Tomea i Principea]]
[[Kategorija:Pučisti]]</text>
      <sha1>bnk08r7un0381thfyppqxrr6a0u36tx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Albanije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71073</id>
    <revision>
      <id>42680064</id>
      <parentid>42656381</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9308" sha1="3jgdjly8hn2ejdzdimty6hgh9oxv8di" xml:space="preserve">[[Datoteka:Butrint, Albania.jpg|thumb|250px|[[Butrint]], [[UNESCO]] World Heritage Site.]]

'''Istorija Albanije''' je istorija područja današnje [[Albanija|Albanije]] od antičkog doba do danas.

== Atničko doba ==
[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]]

U antičkoj dobi na području današnje Albanije su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|Indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000. pne.|1000]] pne. Njihov glavni grad je bio [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji je još uvijek naseljen. [[Rimska imperija|Rimljani]] osvajaju područje godine [[9]]. i teritorija moderne Albanije je podjeljeno između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]], [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Epirus (rimska provincija)|Epirus]].

== Srednji vijek ==
Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizant]]u. Slabljenjem vizantijske države pod Anđelima krajem XII veka javljaju se i prvi pokušaji osamostaljivanja albanskih oblasti između Škumbe i [[Drim]]a, sa središtem u [[Kroja|Kroji]], gde se porodica Progona osamostaljuje s težnjom da objedini sve albanske zemlje.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_1.html |access-date=2010-01-07 |archive-date=2010-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525113933/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_1.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Dimitrije Progon se proglašava &quot;arhontom Arbanasa&quot; i stupa u međunarodne veze sa [[Dubrovnik]]om, Venecijom i Raškom.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[1204]]. godine, zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mlečana]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[Epirska kneževina|Epirusa]], od [[Drač]]a do [[Korint]]skog zaliva, sa prestonicom u Arti.

[[Datoteka:League of Lezha.JPG|thumb|[[Leška Liga]] ([[1444]]-[[1479]])]]

Nakon propasti Epira [[1261]]. pod vlašću [[Karlo Anžujski|Karla Anžujskog]] ujedinjen je veći deo albanske teritorije u &quot;[[Kraljevina Albanija (1272–1368)|Kraljevinu Albaniju]]&quot; (''Regnum Albaniae''), sa sedištem u [[Drač]]u. Kraljevina Albanija je obuhvatala širi prostor albanskih zemalja, sa gradovima Krojom, Beratom i Valonom, kao i ostrvom [[Krf]]om. Ova kraljevina se održala do [[1286]], kada je tu ponovo uspostavljena vizantijska vlast.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Srpski imperator [[Stefan Dušan]] osvaja skoro čitavu Albaniju, osim Drača, u kampanji [[1342]]/[[1343]]. godine. U svojoj tituli Dušan se naziva &quot;''car i samodržac Srbljem, Grkom, Blgarom i Arbanasom''&quot;, čime je legitimisana činjenica da se Albanci uključuju u sastav carstva kao njegov ravnopravni elemenat.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Karlo Topija]] obnavlja nekadašnju Kraljevinu Albaniju sa sedištem u Draču (1359-1388). Energičan otpor Albanaca protiv Turaka organizovan je [[1433]]. godine, kada najpre [[Dukađini]] napadnu i osvoje od Turaka grad Danj kod Skadra, a potom se koalicija albanskih prvaka &quot;od skadarskih planina do Valone&quot; na čelu sa Arnitom Spatom (Arijanitom Komnenom), tri godine uspešno nosila sa žestokim turskim napadima.&lt;ref&gt;K. Jireček, Ist. Srba I, 360.&lt;/ref&gt;

U [[15. vek]]u, kada je veliki deo balkanskog poluostrva pao u ruke [[Turci|Turaka]], Albanci su pod vođstvom [[Skenderbeg]]a, &quot;zmaja od Albanije&quot;, vodili bespoštednu borbu protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] čitave dve decenije.&lt;ref name=&quot;barleti&quot;&gt;[[Marin Barleti]], 1508, ''Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis''&lt;/ref&gt; Đorđ Kastriot Skenderbeg oslobađa i ujedinjuje skoro celu Albaniju u [[Leška Liga|Lešku Ligu]], utvrđuje se u gradu [[Kroja|Kroji]] i postaje glavna ličnost u savezu albanskih gospodara protiv Osmanlija.&lt;ref&gt;K. Jireček, Ist. Srba I, 367-368.&lt;/ref&gt; [[1450]]. je turska vojska bezuspešno [[Opsada Kroje|opsela Kroju]], ali je [[Murat II]] morao da se povuče. [[1457]]. se Skenderbeg povlaći u planine pred turskom vojskom, koja je provalila preko Albanije u Zetu. Kroja je bez uspeha opsađivana i [[1466]]. i [[1467]].&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Skenderbeg umire u Lješu [[1468]]. godine. Nakon Skenderbegove smrti, albanski otpor se nastavio još deset godina, sve dok otomanska vojska [[1478]]. godine, iz četvrtog pokušaja, konačno nije zauzela [[Kruja|Kruju]], njegov rodni grad.

:: Vidi još: [[Opsada Kroje]]

== Otomanski period ==
[[Datoteka:Durrës Pinargenti 1573.jpg|thumb|[[Drač]] [[1573]].]]

[[1478]]. godine albansku državu osvaja [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]]. Tokom otomanskog perioda, mnogi Albanci prelaze su na [[Islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Suniti|Sunita]] i [[Bektaši|Bektaša]].

== Borba za nezavisnost ==
{{main|Borba za nezavisnost Albanije}}
U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje [[borba za nezavisnost Albanije]]. [[1878]]. godine osnovana je [[Prizrenska liga]] sa ciljom da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U ova doba je napravljena moderni alfabet [[Albanski jezik|albanskog jezika]].

Prvih godina [[20. vek]]a umnožavaju se pobune Albanaca, usmerene na dobijanje autonomije u okviru Turske carevine. Početkom [[1912]]. izbija veliki [[albanski ustanak]] pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na čijem čelu su bili [[Bajram Curi]], [[Isa Boljetinac]], [[Hasan Priština]] i drugi. Iste 1912. godine, Albanija stiče svoju nezavisnost od Osmanskog carstva. [[1928]]. godine Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog Albanskog plemena, uspije nagovoriti parlament da pretvori Kneževinu Albaniju u kraljevinu, a da on postane [[kralj]]. [[Zog od Albanije|Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939]]. godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Iako je do tada zvanično vladao Zogu, stvarnu vlast nad Albanijom imali su Italijani koji su i kraljem i državom upravljali &quot;iz senke&quot; još od kasnih 1920-ih godina.

== Komunistički period ==
{{main|NR Albanija}}
[[Datoteka:Albania bunkers.jpg|thumb|Na teritoriji [[NR Albanija|NR Albanije]] izgrađeno je oko 700.000 bunkera.]]

Tokom Drugog svetskog rata [[albanski partizani]] su poveli borbu protiv italijanskih [[fašist]]a, koji su 1939. anektirali Albaniju. Borbom je rukovodila [[Komunistička partija Albanije]]. Borbu Albanaca protiv okupatora je pomagala i bratska [[Komunistička partija Jugoslavije]].&lt;ref&gt;Milorad Komatina, Enver Hodža i jugoslovensko-albanski odnosi, Službeni list SRJ, Beograd 1995.&lt;/ref&gt; Pred kraj [[1944]]. godine čitava Albanija je bila oslobođena, a [[1945]]. godine je uspostavljena &quot;vlast narodne demokratije&quot;. Decembra 1945. godine održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu, na kojima je lista Narodnooslobodilačkog fronta Albanije predvođena [[Enver Hodža|Enverom Hodžom]] osvojila 93% glasova. Skupština je januara [[1946]]. godine ukinula monarhiju i proglasila [[NR Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]].

Spoljna politika NR Albanije se često radikalno menjala. U početku je Albanija imala izuzetno dobre odnose sa Jugoslavijom, a vođeni su i pregovori oko udruživanja u veliku [[Balkanska federacija|Balkansku federativnu republiku]]. [[1948]]. godine, kada je stupila [[Rezolucija Informbiroa]], Albanija se od Jugoslavije okreće [[Sovjetski savez|Sovjetskom Savezu]]. Posle smrti Josifa [[Staljin]]a i početka procesa &quot;destaljinizacije&quot; u [[SSSR]]-u, Albanija se okreće Kini. Dobri odnosi sa [[Narodna Republika Kina|Narodnom Republikom Kinom]] su trajali sve do smrti [[Mao Cedung]]a. Nakon okončanja kineske izolacije prema zapadu, Hodža prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede.

Godine [[1967]]. NR Albanija je proglašena prvom [[ateizam|ateističkom]] zemljom u svetu.

== Savremeni period ==
{{main|Republika Albanija}}
Enver Hodža umire [[1985]]. godine. Nakon [[1990]]. godine u Albaniji se uvodi višepartijski sistem i zemlja menja naziv u [[Republika Albanija]]. Od [[1990]]. zemlja je orijentisana prema zapadu. Primljena je u Savet Evrope, i zatražila je prijem u [[NATO]].

Demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] je upostavljen [[1998]]. godine. Nova demokratska Albanija je jedna od najsiromašnijih država u Evropi. Albanska radna snaga je nastavila da emigrira u Grčku, Italiju, Evropu i Severnu Ameriku.

== Povezano ==
* [[Albanci]]
* [[Albanija]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|History of Albania}}
* [http://www.albanian.com/main/history/index.html History of Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116054638/http://www.albanian.com/main/history/index.html |date=2009-01-16 }}
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/1-7-36.shtml The Albanian Communist Party From Its Foundation Up To Its Fourth Congress] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121204225/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/1-7-36.shtml |date=2010-11-21 }}, Open Society Archives, 1960 {{en}}

[[Kategorija:Historija Albanije| ]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Albanija]]
[[Kategorija:Historija Evrope|Albanija]]
[[Kategorija:Historija po državama|Albanija]]</text>
      <sha1>3jgdjly8hn2ejdzdimty6hgh9oxv8di</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680065</id>
      <parentid>42680064</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:21:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9301" sha1="7ou8a592kwpmrdnflbz52b7808cgucs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Butrint, Albania.jpg|thumb|250px|[[Butrint]], [[UNESCO]] World Heritage Site.]]

'''Istorija Albanije''' je istorija područja današnje [[Albanija|Albanije]] od antičkog doba do danas.

== Atničko doba ==
[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]]

U antičkoj dobi na području današnje Albanije su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|Indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000. pne.|1000]] pne. Njihov glavni grad je bio [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji je još uvijek naseljen. [[Rimska imperija|Rimljani]] osvajaju područje godine [[9]]. i teritorija moderne Albanije je podjeljeno između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]], [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Epir (rimska provincija)|Epir]].

== Srednji vijek ==
Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizant]]u. Slabljenjem vizantijske države pod Anđelima krajem XII veka javljaju se i prvi pokušaji osamostaljivanja albanskih oblasti između Škumbe i [[Drim]]a, sa središtem u [[Kroja|Kroji]], gde se porodica Progona osamostaljuje s težnjom da objedini sve albanske zemlje.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_1.html |access-date=2010-01-07 |archive-date=2010-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525113933/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_1.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Dimitrije Progon se proglašava &quot;arhontom Arbanasa&quot; i stupa u međunarodne veze sa [[Dubrovnik]]om, Venecijom i Raškom.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[1204]]. godine, zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mlečana]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[Epirska kneževina|Epir]], od [[Drač]]a do [[Korint]]skog zaliva, sa prestonicom u Arti.

[[Datoteka:League of Lezha.JPG|thumb|[[Leška Liga]] ([[1444]]-[[1479]])]]

Nakon propasti Epira [[1261]]. pod vlašću [[Karlo Anžujski|Karla Anžujskog]] ujedinjen je veći deo albanske teritorije u &quot;[[Kraljevina Albanija (1272–1368)|Kraljevinu Albaniju]]&quot; (''Regnum Albaniae''), sa sedištem u [[Drač]]u. Kraljevina Albanija je obuhvatala širi prostor albanskih zemalja, sa gradovima Krojom, Beratom i Valonom, kao i ostrvom [[Krf]]om. Ova kraljevina se održala do [[1286]], kada je tu ponovo uspostavljena vizantijska vlast.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Srpski imperator [[Stefan Dušan]] osvaja skoro čitavu Albaniju, osim Drača, u kampanji [[1342]]/[[1343]]. godine. U svojoj tituli Dušan se naziva &quot;''car i samodržac Srbljem, Grkom, Blgarom i Arbanasom''&quot;, čime je legitimisana činjenica da se Albanci uključuju u sastav carstva kao njegov ravnopravni elemenat.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Karlo Topija]] obnavlja nekadašnju Kraljevinu Albaniju sa sedištem u Draču (1359-1388). Energičan otpor Albanaca protiv Turaka organizovan je [[1433]]. godine, kada najpre [[Dukađini]] napadnu i osvoje od Turaka grad Danj kod Skadra, a potom se koalicija albanskih prvaka &quot;od skadarskih planina do Valone&quot; na čelu sa Arnitom Spatom (Arijanitom Komnenom), tri godine uspešno nosila sa žestokim turskim napadima.&lt;ref&gt;K. Jireček, Ist. Srba I, 360.&lt;/ref&gt;

U [[15. vek]]u, kada je veliki deo balkanskog poluostrva pao u ruke [[Turci|Turaka]], Albanci su pod vođstvom [[Skenderbeg]]a, &quot;zmaja od Albanije&quot;, vodili bespoštednu borbu protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] čitave dve decenije.&lt;ref name=&quot;barleti&quot;&gt;[[Marin Barleti]], 1508, ''Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis''&lt;/ref&gt; Đorđ Kastriot Skenderbeg oslobađa i ujedinjuje skoro celu Albaniju u [[Leška Liga|Lešku Ligu]], utvrđuje se u gradu [[Kroja|Kroji]] i postaje glavna ličnost u savezu albanskih gospodara protiv Osmanlija.&lt;ref&gt;K. Jireček, Ist. Srba I, 367-368.&lt;/ref&gt; [[1450]]. je turska vojska bezuspešno [[Opsada Kroje|opsela Kroju]], ali je [[Murat II]] morao da se povuče. [[1457]]. se Skenderbeg povlaći u planine pred turskom vojskom, koja je provalila preko Albanije u Zetu. Kroja je bez uspeha opsađivana i [[1466]]. i [[1467]].&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Skenderbeg umire u Lješu [[1468]]. godine. Nakon Skenderbegove smrti, albanski otpor se nastavio još deset godina, sve dok otomanska vojska [[1478]]. godine, iz četvrtog pokušaja, konačno nije zauzela [[Kruja|Kruju]], njegov rodni grad.

:: Vidi još: [[Opsada Kroje]]

== Otomanski period ==
[[Datoteka:Durrës Pinargenti 1573.jpg|thumb|[[Drač]] [[1573]].]]

[[1478]]. godine albansku državu osvaja [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]]. Tokom otomanskog perioda, mnogi Albanci prelaze su na [[Islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Suniti|Sunita]] i [[Bektaši|Bektaša]].

== Borba za nezavisnost ==
{{main|Borba za nezavisnost Albanije}}
U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje [[borba za nezavisnost Albanije]]. [[1878]]. godine osnovana je [[Prizrenska liga]] sa ciljom da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U ova doba je napravljena moderni alfabet [[Albanski jezik|albanskog jezika]].

Prvih godina [[20. vek]]a umnožavaju se pobune Albanaca, usmerene na dobijanje autonomije u okviru Turske carevine. Početkom [[1912]]. izbija veliki [[albanski ustanak]] pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na čijem čelu su bili [[Bajram Curi]], [[Isa Boljetinac]], [[Hasan Priština]] i drugi. Iste 1912. godine, Albanija stiče svoju nezavisnost od Osmanskog carstva. [[1928]]. godine Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog Albanskog plemena, uspije nagovoriti parlament da pretvori Kneževinu Albaniju u kraljevinu, a da on postane [[kralj]]. [[Zog od Albanije|Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939]]. godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Iako je do tada zvanično vladao Zogu, stvarnu vlast nad Albanijom imali su Italijani koji su i kraljem i državom upravljali &quot;iz senke&quot; još od kasnih 1920-ih godina.

== Komunistički period ==
{{main|NR Albanija}}
[[Datoteka:Albania bunkers.jpg|thumb|Na teritoriji [[NR Albanija|NR Albanije]] izgrađeno je oko 700.000 bunkera.]]

Tokom Drugog svetskog rata [[albanski partizani]] su poveli borbu protiv italijanskih [[fašist]]a, koji su 1939. anektirali Albaniju. Borbom je rukovodila [[Komunistička partija Albanije]]. Borbu Albanaca protiv okupatora je pomagala i bratska [[Komunistička partija Jugoslavije]].&lt;ref&gt;Milorad Komatina, Enver Hodža i jugoslovensko-albanski odnosi, Službeni list SRJ, Beograd 1995.&lt;/ref&gt; Pred kraj [[1944]]. godine čitava Albanija je bila oslobođena, a [[1945]]. godine je uspostavljena &quot;vlast narodne demokratije&quot;. Decembra 1945. godine održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu, na kojima je lista Narodnooslobodilačkog fronta Albanije predvođena [[Enver Hodža|Enverom Hodžom]] osvojila 93% glasova. Skupština je januara [[1946]]. godine ukinula monarhiju i proglasila [[NR Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]].

Spoljna politika NR Albanije se često radikalno menjala. U početku je Albanija imala izuzetno dobre odnose sa Jugoslavijom, a vođeni su i pregovori oko udruživanja u veliku [[Balkanska federacija|Balkansku federativnu republiku]]. [[1948]]. godine, kada je stupila [[Rezolucija Informbiroa]], Albanija se od Jugoslavije okreće [[Sovjetski savez|Sovjetskom Savezu]]. Posle smrti Josifa [[Staljin]]a i početka procesa &quot;destaljinizacije&quot; u [[SSSR]]-u, Albanija se okreće Kini. Dobri odnosi sa [[Narodna Republika Kina|Narodnom Republikom Kinom]] su trajali sve do smrti [[Mao Cedung]]a. Nakon okončanja kineske izolacije prema zapadu, Hodža prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede.

Godine [[1967]]. NR Albanija je proglašena prvom [[ateizam|ateističkom]] zemljom u svetu.

== Savremeni period ==
{{main|Republika Albanija}}
Enver Hodža umire [[1985]]. godine. Nakon [[1990]]. godine u Albaniji se uvodi višepartijski sistem i zemlja menja naziv u [[Republika Albanija]]. Od [[1990]]. zemlja je orijentisana prema zapadu. Primljena je u Savet Evrope, i zatražila je prijem u [[NATO]].

Demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] je upostavljen [[1998]]. godine. Nova demokratska Albanija je jedna od najsiromašnijih država u Evropi. Albanska radna snaga je nastavila da emigrira u Grčku, Italiju, Evropu i Severnu Ameriku.

== Povezano ==
* [[Albanci]]
* [[Albanija]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|History of Albania}}
* [http://www.albanian.com/main/history/index.html History of Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116054638/http://www.albanian.com/main/history/index.html |date=2009-01-16 }}
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/1-7-36.shtml The Albanian Communist Party From Its Foundation Up To Its Fourth Congress] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121204225/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/1-7-36.shtml |date=2010-11-21 }}, Open Society Archives, 1960 {{en}}

[[Kategorija:Historija Albanije| ]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Albanija]]
[[Kategorija:Historija Evrope|Albanija]]
[[Kategorija:Historija po državama|Albanija]]</text>
      <sha1>7ou8a592kwpmrdnflbz52b7808cgucs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680072</id>
      <parentid>42680065</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Srednji vijek */</comment>
      <origin>42680072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9302" sha1="eiufogtrne3w5patjio2mhz6f6li3rp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Butrint, Albania.jpg|thumb|250px|[[Butrint]], [[UNESCO]] World Heritage Site.]]

'''Istorija Albanije''' je istorija područja današnje [[Albanija|Albanije]] od antičkog doba do danas.

== Atničko doba ==
[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|thumb|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]]

U antičkoj dobi na području današnje Albanije su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|Indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000. pne.|1000]] pne. Njihov glavni grad je bio [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji je još uvijek naseljen. [[Rimska imperija|Rimljani]] osvajaju područje godine [[9]]. i teritorija moderne Albanije je podjeljeno između rimskih provincija [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]], [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Epir (rimska provincija)|Epir]].

== Srednji vijek ==
Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizant]]u. Slabljenjem vizantijske države pod Anđelima krajem XII veka javljaju se i prvi pokušaji osamostaljivanja albanskih oblasti između Škumbe i [[Drim]]a, sa središtem u [[Kroja|Kroji]], gde se porodica Progona osamostaljuje s težnjom da objedini sve albanske zemlje.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;&gt;{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_1.html |access-date=2010-01-07 |archive-date=2010-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525113933/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_1.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Dimitrije Progon se proglašava &quot;arhontom Arbanasa&quot; i stupa u međunarodne veze sa [[Dubrovnik]]om, Venecijom i Raškom.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[1204]]. godine, zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mlečana]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku [[Epirska Despotovina|Kneževinu Epir]], od [[Drač]]a do [[Korint]]skog zaliva, sa prestonicom u Arti.

[[Datoteka:League of Lezha.JPG|thumb|[[Leška Liga]] ([[1444]]-[[1479]])]]

Nakon propasti Epira [[1261]]. pod vlašću [[Karlo Anžujski|Karla Anžujskog]] ujedinjen je veći deo albanske teritorije u &quot;[[Kraljevina Albanija (1272–1368)|Kraljevinu Albaniju]]&quot; (''Regnum Albaniae''), sa sedištem u [[Drač]]u. Kraljevina Albanija je obuhvatala širi prostor albanskih zemalja, sa gradovima Krojom, Beratom i Valonom, kao i ostrvom [[Krf]]om. Ova kraljevina se održala do [[1286]], kada je tu ponovo uspostavljena vizantijska vlast.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Srpski imperator [[Stefan Dušan]] osvaja skoro čitavu Albaniju, osim Drača, u kampanji [[1342]]/[[1343]]. godine. U svojoj tituli Dušan se naziva &quot;''car i samodržac Srbljem, Grkom, Blgarom i Arbanasom''&quot;, čime je legitimisana činjenica da se Albanci uključuju u sastav carstva kao njegov ravnopravni elemenat.&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; [[Karlo Topija]] obnavlja nekadašnju Kraljevinu Albaniju sa sedištem u Draču (1359-1388). Energičan otpor Albanaca protiv Turaka organizovan je [[1433]]. godine, kada najpre [[Dukađini]] napadnu i osvoje od Turaka grad Danj kod Skadra, a potom se koalicija albanskih prvaka &quot;od skadarskih planina do Valone&quot; na čelu sa Arnitom Spatom (Arijanitom Komnenom), tri godine uspešno nosila sa žestokim turskim napadima.&lt;ref&gt;K. Jireček, Ist. Srba I, 360.&lt;/ref&gt;

U [[15. vek]]u, kada je veliki deo balkanskog poluostrva pao u ruke [[Turci|Turaka]], Albanci su pod vođstvom [[Skenderbeg]]a, &quot;zmaja od Albanije&quot;, vodili bespoštednu borbu protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] čitave dve decenije.&lt;ref name=&quot;barleti&quot;&gt;[[Marin Barleti]], 1508, ''Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis''&lt;/ref&gt; Đorđ Kastriot Skenderbeg oslobađa i ujedinjuje skoro celu Albaniju u [[Leška Liga|Lešku Ligu]], utvrđuje se u gradu [[Kroja|Kroji]] i postaje glavna ličnost u savezu albanskih gospodara protiv Osmanlija.&lt;ref&gt;K. Jireček, Ist. Srba I, 367-368.&lt;/ref&gt; [[1450]]. je turska vojska bezuspešno [[Opsada Kroje|opsela Kroju]], ali je [[Murat II]] morao da se povuče. [[1457]]. se Skenderbeg povlaći u planine pred turskom vojskom, koja je provalila preko Albanije u Zetu. Kroja je bez uspeha opsađivana i [[1466]]. i [[1467]].&lt;ref name=&quot;Bogdanović&quot;/&gt; Skenderbeg umire u Lješu [[1468]]. godine. Nakon Skenderbegove smrti, albanski otpor se nastavio još deset godina, sve dok otomanska vojska [[1478]]. godine, iz četvrtog pokušaja, konačno nije zauzela [[Kruja|Kruju]], njegov rodni grad.

:: Vidi još: [[Opsada Kroje]]

== Otomanski period ==
[[Datoteka:Durrës Pinargenti 1573.jpg|thumb|[[Drač]] [[1573]].]]

[[1478]]. godine albansku državu osvaja [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]]. Tokom otomanskog perioda, mnogi Albanci prelaze su na [[Islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Suniti|Sunita]] i [[Bektaši|Bektaša]].

== Borba za nezavisnost ==
{{main|Borba za nezavisnost Albanije}}
U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje [[borba za nezavisnost Albanije]]. [[1878]]. godine osnovana je [[Prizrenska liga]] sa ciljom da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U ova doba je napravljena moderni alfabet [[Albanski jezik|albanskog jezika]].

Prvih godina [[20. vek]]a umnožavaju se pobune Albanaca, usmerene na dobijanje autonomije u okviru Turske carevine. Početkom [[1912]]. izbija veliki [[albanski ustanak]] pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na čijem čelu su bili [[Bajram Curi]], [[Isa Boljetinac]], [[Hasan Priština]] i drugi. Iste 1912. godine, Albanija stiče svoju nezavisnost od Osmanskog carstva. [[1928]]. godine Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog Albanskog plemena, uspije nagovoriti parlament da pretvori Kneževinu Albaniju u kraljevinu, a da on postane [[kralj]]. [[Zog od Albanije|Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939]]. godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]]. Iako je do tada zvanično vladao Zogu, stvarnu vlast nad Albanijom imali su Italijani koji su i kraljem i državom upravljali &quot;iz senke&quot; još od kasnih 1920-ih godina.

== Komunistički period ==
{{main|NR Albanija}}
[[Datoteka:Albania bunkers.jpg|thumb|Na teritoriji [[NR Albanija|NR Albanije]] izgrađeno je oko 700.000 bunkera.]]

Tokom Drugog svetskog rata [[albanski partizani]] su poveli borbu protiv italijanskih [[fašist]]a, koji su 1939. anektirali Albaniju. Borbom je rukovodila [[Komunistička partija Albanije]]. Borbu Albanaca protiv okupatora je pomagala i bratska [[Komunistička partija Jugoslavije]].&lt;ref&gt;Milorad Komatina, Enver Hodža i jugoslovensko-albanski odnosi, Službeni list SRJ, Beograd 1995.&lt;/ref&gt; Pred kraj [[1944]]. godine čitava Albanija je bila oslobođena, a [[1945]]. godine je uspostavljena &quot;vlast narodne demokratije&quot;. Decembra 1945. godine održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu, na kojima je lista Narodnooslobodilačkog fronta Albanije predvođena [[Enver Hodža|Enverom Hodžom]] osvojila 93% glasova. Skupština je januara [[1946]]. godine ukinula monarhiju i proglasila [[NR Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]].

Spoljna politika NR Albanije se često radikalno menjala. U početku je Albanija imala izuzetno dobre odnose sa Jugoslavijom, a vođeni su i pregovori oko udruživanja u veliku [[Balkanska federacija|Balkansku federativnu republiku]]. [[1948]]. godine, kada je stupila [[Rezolucija Informbiroa]], Albanija se od Jugoslavije okreće [[Sovjetski savez|Sovjetskom Savezu]]. Posle smrti Josifa [[Staljin]]a i početka procesa &quot;destaljinizacije&quot; u [[SSSR]]-u, Albanija se okreće Kini. Dobri odnosi sa [[Narodna Republika Kina|Narodnom Republikom Kinom]] su trajali sve do smrti [[Mao Cedung]]a. Nakon okončanja kineske izolacije prema zapadu, Hodža prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede.

Godine [[1967]]. NR Albanija je proglašena prvom [[ateizam|ateističkom]] zemljom u svetu.

== Savremeni period ==
{{main|Republika Albanija}}
Enver Hodža umire [[1985]]. godine. Nakon [[1990]]. godine u Albaniji se uvodi višepartijski sistem i zemlja menja naziv u [[Republika Albanija]]. Od [[1990]]. zemlja je orijentisana prema zapadu. Primljena je u Savet Evrope, i zatražila je prijem u [[NATO]].

Demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] je upostavljen [[1998]]. godine. Nova demokratska Albanija je jedna od najsiromašnijih država u Evropi. Albanska radna snaga je nastavila da emigrira u Grčku, Italiju, Evropu i Severnu Ameriku.

== Povezano ==
* [[Albanci]]
* [[Albanija]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|History of Albania}}
* [http://www.albanian.com/main/history/index.html History of Albania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116054638/http://www.albanian.com/main/history/index.html |date=2009-01-16 }}
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/1-7-36.shtml The Albanian Communist Party From Its Foundation Up To Its Fourth Congress] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121204225/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/1-7-36.shtml |date=2010-11-21 }}, Open Society Archives, 1960 {{en}}

[[Kategorija:Historija Albanije| ]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Historija Balkana|Albanija]]
[[Kategorija:Historija Evrope|Albanija]]
[[Kategorija:Historija po državama|Albanija]]</text>
      <sha1>eiufogtrne3w5patjio2mhz6f6li3rp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Direktna akcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71175</id>
    <revision>
      <id>42679942</id>
      <parentid>42600495</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5073" sha1="d6k5ume2jnuufinq2dluyh5n0we1c2s" xml:space="preserve">{{otheruses}}

'''Direktna akcija''' je naziv za politički motivirano djelovanje pojedinaca, grupa ili, rjeđe, [[vlasti]] koje svoje ciljeve nastoji ostvariti izvan institucionalnih kanala ili metoda. Direktna akcija uključuje razne nasilne i nenasilne aktivnosti koje za metu imaju pojedince, organizacije ili objekte koje smetaju sudionicima direktne akcije. Nenasilne metode direktne akcije uključuju [[štrajk]]ove, [[okupacija radnih mjesta|okupacije radnih mjesta]], [[protestna blokada|protestne blokade]] i ispisivanje [[grafiti|grafita]]. Nasilne metode direktne akcije uključuju [[sabotaža|sabotaže]], [[vandalizam]], [[fizički napad|fizičke napade]] i [[ubistvo]]. S druge strane, stvaranje [[grassroots]] organizacija, sudjelovanje na [[izbori]]ma, [[diplomacija]], [[pregovori]] i [[arbitraža]] ne predstavljaju direktnu akciju. Mnogi od oblika direktne akcija predstavljaju [[građanska neposlušnost|građanski neposluh]], a neke - iako ne sve - predstavljaju [[krivično pravo|krivična djela]].

Koncept direktne akcije je stekao popularnost u 20. vijeku zahvaljujući retorici [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga]] i [[Mahatma Gandhi|Mohandasa Gandhija]] koji su [[nenasilje|nenasilnu]] [[revolucija|revolucionarnu]] direktnu akciju smatrali najboljom metodom postizanja pozitivnih društvenih promjena.

Sudionici direktne akcije najčešće nastoje:
* spriječiti pojedince, organizacije ili vlast da vrše aktivnosti koje im smetaju;
* riješe određene društvene probleme koje tradicionalne institucije ([[korporacija|korporacije]], [[hrišćanska crkva|crkve]], [[politička stranka|političke stranke]] ili [[sindikati]]) ne žele ili ne mogu riješiti. 

Direktnu akciju najčešće provode pojedinci i pokreti koji nastoje provesti radikalnu društvenu promjenu. Zbog toga se smatra jednim od ključnih načela [[autonomizam|autonomističkog]] pokreta, a promoviraju ga brojni [[marksizam|marksistički]] i [[anarhizam|anarhistički]] teoretičari te [[sindikalizam|sindikalistički]], [[anarho-komunizam|anarho-komunistički]], [[insurekcionizam|insurekcionistički]], [[zeleni anarhizam|zeleni anarhistički]], [[marksistički humanizam|marksistički humanistički]], [[anarho-primitivizam|anarho-primitivistički]] i [[pacifizam|pacifistički]] pokreti.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Direct action|Direktna akcija}}
* [http://www.dagallery.co.uk DA! (Direct Action) Gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190524075909/http://www.dagallery.co.uk/ |date=2019-05-24 }}. Direct Action in Londons Art scene.
* [http://omnipresence.mahost.org/inttxt.htm Ecodefense: A Field Guide to Monkeywrenching]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.activistmagazine.com ACTivist Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060814054855/http://www.activistmagazine.com/ |date=2006-08-14 }}
* [http://www.actupny.org/documents/CDdocuments/CDindex.html Civil Disobedience Manual from ACT-UP/NY]
* [http://www.reclaimingquarterly.org ReclaimingQuarterly.org features photo-coverage of contemporary nonviolent direct actions]
* [http://www.directaction.org DirectAction.org offers online organizing resources]
* [http://www.greenpeace.org.au/getactive/happen/nvda.html Greenpeace encourages its activists to use Non-Violent Direct Action] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041016020445/http://www.greenpeace.org.au/getactive/happen/nvda.html |date=2004-10-16 }}
* [http://www.vcn.bc.ca/citizens-handbook The Citizen's Handbook]
* [http://ruckus.org Ruckus]
* [http://bostondirectactionproject.blogspot.com The Boston Direct Action Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929114227/http://bostondirectactionproject.blogspot.com/ |date=2011-09-29 }}
* [http://www.iww.org/organize IWW Organizing Department] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200327194643/https://iww.org/organize |date=2020-03-27 }}
* [http://libcom.org/organise libcom.org/organise] - organising direct action at work, in the community or anywhere else tips and guidelines
* [http://wri-irg.org War Resisters' International ]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://findarticles.com/p/articles/mi_m2386/is_2_112/ai_79548469/pg_1 The Scouring of the Shire: Fairies, Trolls and Pixies in Eco-Protest Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011191955/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m2386/is_2_112/ai_79548469/print |date=2008-10-11 }} by Andy Letcher (2001)
* [http://www.back-of-beyond.org/downloads/da/english.html Video clips] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928060857/http://www.back-of-beyond.org/downloads/da/english.html |date=2007-09-28 }} of some direct action
* [http://directactiongr.blogspot.com A bi-lingual database on all known direct action news in Greece since September 2007]
* [http://www.projektwerkstatt.de/da www.direct-action.de.vu] German Direct-Action-Site

{{DEFAULTSORT:Direktna akcija}}
[[Kategorija:Anarhizam]]
[[Kategorija:Aktivizam]]</text>
      <sha1>d6k5ume2jnuufinq2dluyh5n0we1c2s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gaj Lelije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74010</id>
    <revision>
      <id>42680309</id>
      <parentid>42396959</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:14:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4389" sha1="h20g1csnp36l3d5kw8065m9c08vgjh4" xml:space="preserve">'''Gaj Lelije''' (''Gaius Laelius'', druga polovica 3. vijeka pne. - prva polovica 2. vijeka pne.) bio je [[Rimska Republika|rimski]] vojskovođa i državnik, poznat kao jedan od najbližih suradnika i najboljih prijatelja [[Scipion Afrikanac|Scipiona Afrikanca]], zaslužan za pobjede kojim je Rim uspješno okončao [[drugi punski rat]].

Prema [[Polibije|Polibiju]] je bio prilično skromnog porijekla, ali je Scipionov prijatelj postao u najranijem djetinjstvu te ga kasnije pratio na svim vojnim pohodima. U jesen 218. pne. je sudjelovao u [[bitka na Ticinu|bitci kod Ticina]] te svjedočio kako je Scipion spasio život svom ocu [[Publije Kornelije Scipion|Publiju Korneliju Scipionu]].

Godine 210. pne. se priključio Scipionu na njegovom pohodu na [[Hispanija|Hispaniju]]. Godine 209. pne. je zauzeo [[Cartagena|Novu Kartaginu]], a 208. pne. sudjelovao u [[Bitka kod Bekule|bitci kod Bekule]]. Nakon što je Scipion godine 205. pne. proglašen za konzula, s njim je otišao na [[Sicilija|Siciliju]] i odatle vodio ekspediciju na [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]]. Godine 203. pne. je porazio pro-kartaginskog numiđanskog kralja Sifaksa, zauzeo [[Cirta|Sirtu]], a godine [[202. pne.]] je komandirao konjicom u odlučujućoj [[Bitka kod Zame|bitci kod Zame]].

Tek nakon tih uspjeha je godine 202. pne. dobio svoju prvu javnu službu, te bio izabran za [[kvestor]]a. Godine 197. pne. je bio edil, a godine 196. pne. postao pretor, odnosno guverner Sicilije. Godine 190. pne. je izabran za [[konzul]]a zajedno sa Scipionovim mlađim bratom [[Lucije Kornelije Scipion Azijatik|Lucijem]]. Kada se odlučivalo koji će od konzula ići ratovati protiv sirijskog kralja [[Antioh III Veliki|Antioha III]], Lelije je tu čast prepustio Luciju. Umjesto toga se posvetio obnovi rimskih kolonija u [[Cisalpinska Galija|Cisalpinskoj Galiji]].

Godine 188. pne. je dobio sina [[Gaius Laelius Sapiens|Gaja]], koji će i sam postati konzul.

Nakon toga je služio kao ambasador na dvoru [[Makedonija (antička)|makedonskog]] kralja [[Perzej od Makedonije|Perzeja]], te u [[Narbonska Galija|Transalpinskoj Galiji]].

Oko godine 160. pne. se Gaj, kao već prilično star čovjek, sreo s historičarom [[Polibije]]m, kome je detaljno ispričao sve detalje svojih ratnih pohoda sa Scipionom. Točan datum Gajeve smrti nije poznat.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* Unknown. [http://hoaryredpoll.wordpress.com/2007/04/12/gaius-laelius-circa-235-160-bce/ Laelius profile]
* Michael Akinde. [http://www.oocities.com/Athens/Acropolis/2100/scipio/spain.html Spain (210-206)] narrates the adventures of Scipio and Laelius in Hispania, from his website on Scipio. His [http://www.fenrir.dk new website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126151741/http://www.fenrir.dk/ |date=2021-01-26 }} contains the most detailed biography of Scipio available online.
* Unknown. [http://www.unrv.com/empire/fall-of-carthage.php Fall of New Carthage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113183906/http://www.unrv.com/empire/fall-of-carthage.php |date=2010-01-13 }}
* Unknown. [http://www.laelius.com/laelius.php Profiles of father and son] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929225109/http://www.laelius.com/laelius.php |date=2007-09-29 }} with dates given in Roman timeline.
* Polybius. [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Polybius/10*.html Scipio's early life as recounted by Polybius] based on first-hand accounts from Laelius. Books 14 and 15 (all fragments) also contain fragmentary references to Laelius in Africa.

{{start box}}
{{succession box|title=[[Spisak konzula Rimske Republike|Konzul]] [[Rimska Republika|Rimske Republike]]|before=[[Manius Acilius Glabrio (konzul 191. pne.)|Manius Acilius Glabrio]] i [[Publije Kornelije Scipion Nasika|Publius Cornelius Scipio Nasica]]||after=[[Gnej Manlije Vulzon|Gnaeus Manlius Vulso]] i [[Marko Fulvije Nobilior (konzul 189. pne.)|Marcus Fulvius Nobilior]]|years=''zajedno s [[Lucije Kornelije Scipion Azijatik|Lucijem Kornelijem Scipionom Azijatikom]]''&lt;br /&gt; [[190. pne.]]}}
{{end box}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|u 3. vijeku pne.|u 2. vijeku pne.|Lelije, Gaj}}

[[Kategorija:Rimske vojskovođe]]
[[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]]
[[Kategorija:Rimski guverneri Hispanije]]
[[Kategorija:Rimski guverneri Sicilije]]
[[Kategorija:Laelii|Gaj]]
[[Kategorija:Drugi punski rat]]</text>
      <sha1>h20g1csnp36l3d5kw8065m9c08vgjh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Macedonia (rimska provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>84575</id>
    <redirect title="Makedonija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680274</id>
      <parentid>531904</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:51:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="127" sha1="gvcpeu7rxcayv70lxrz125p2vhmey9c" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Makedonija (rimska provincija)]]
{{Bb|suvišno, odudara od ostala preusmerenja u člancima o rimskim provincijama}}</text>
      <sha1>gvcpeu7rxcayv70lxrz125p2vhmey9c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dnjipro (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87945</id>
    <revision>
      <id>42680284</id>
      <parentid>42510797</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:10:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dƶoxar</username>
        <id>55782</id>
      </contributor>
      <origin>42680284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16793" sha1="l1sd0b7duny1dem0fcqi5k3ftyya977" xml:space="preserve">{{dablink|Ovo je članak o ukrajinskom gradu. Za druga značenja vidi [[Dnjepar]].}}
{{Naselje (HR)
| ime =Dnjepar
| ime_genitiv =Dnjepra
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Дніпро&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Dnipropetrowsk.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =Panorama grada Dnjepar na rijeci [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]]

| slika_zastava                =Флаг Днепропетровска 2.png
| slika_zastava_veličina       =100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Coat of arms of Dnipropetrovsk.png
| slika_grb_veličina           =80px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Dnipropetrowsk Ukraine map.png
| veličina_karte  =280px
| opis_karte      =Položaj Dnjepra na karti Ukrajine
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =48
| širina-minute    =27
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =34
| dužina-minute    =59
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  =[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|border]] [[Ukrajina]]
| lokacija1_ime  = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.png|20px|border]] [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjipropetrovska]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1526]].
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =Carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]]
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Ivan Ivanovič Kuličenko
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =405 km
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =155
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2007]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =1.040.000
| stanovništvo_gustoća      =2968
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =EET
| utc_pomak          =+2
| vremenska_zona_DST =EEST
| utc_pomak_DST      =+3
| poštanski_broj     =49000
| pozivni_broj       =+380 56(2)
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.rada.dp.ua/ rada.dp.ua]

[http://www.gorod.dp.ua/ gorod.dp.ua]

| bilješke =

}}

'''Dnjepar''' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Дніпро''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲiˈpro]]], [[ruski jezik|rus.]] '''Днепр''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲepr]]]; 1776–96. i 1802–1926. '''Jekaterinoslav''', [[ruski jezik|rus.]] '''Екатеринослав''' [[međunarodni fonetski alfabet|[jɪkətʲɪrʲɪnɐˈslaf]]], [[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Катеринослав''' [[međunarodni fonetski alfabet|[kɐterɪnɔˈslɑu̯]]], 1796–1802. '''Novorosijsk''', [[ruski jezik|rus.]] '''Новороссийск''' [[međunarodni fonetski alfabet|[nəvərɐˈsʲijsk]]], [[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Новоросійськ''' [[međunarodni fonetski alfabet|[nɔu̯ɔrɔˈsʲijsʲk]]], 1926–2016. '''Dnjepropetrovsk''', [[ruski jezik|rus.]] '''Днепропетровск''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲɪprəpʲɪˈtrofsk]]], [[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Дніпропетровськ''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲiprɔpɛˈtrɔu̯sʲk]]]), grad i administrativni centar [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovske oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], važna luka na [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepru]] (399&amp;nbsp;km od ušća); 979 046 st. (2015).

Prema popisu iz 2001., u sklopu šireg gradskog područja živi oko 1.860.000 ljudi. Važno je industrijsko središte [[Ukrajina|Ukrajine]], jedan od ključnih centara za nuklearno oružje i svemirsku industriju u bivšem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Sjedište je vojne industrije Južmaš ([[ukrajinski jezik|ukr.]]: Южмаш), proizvođača balističkih projektila i raketa.

Zbog svoje razvijene vojne industrije i nacionalne sigurnosti [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], grad je bio zatvoren za turiste i druge strance sve do 1990-ih. Danas je grad jedna od turističkih destinacija i vrlo ugodno mjesto za svakodnevan život [[Ukrajinci|ukrajinskih]] i stranih državljana. Grad ima visoko razvijen sustav javnog prijevoza, uključujući i Dnjepropetrovski metro, koji se sastoji od jedne linije sa ukupno 6 postaja.

== Zemljopis i klima ==
Ljeta u gradu su umjereno topla. Prosječna [[temperatura]] u srpnju kreće se oko 27&amp;nbsp;°C, dok su zime relativno hladne i njihova prosječna dnevna temperatura u siječnju kreće se oko -4&amp;nbsp;°C. Najugodnije [[klima]] može se osjetiti u kasno [[proljeće]], drugi dio travnja i svibnja, te početkom jeseni, u mjesecu rujnu i listopadu. Kišna razdoblja karakteristična su uglavnom za jesen, dok je ostali dio godine uglavnom suh i vjetrovit. Klima cjele Dnjepropetrovske oblasti kreće se između umjerene i [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] klime.

== Povijest grada ==
Na širem području grada pronađeni su tragovi ljudskih nastambi stari i do 150,000 g. pne. Nastambe su pronađene na periferiji grada na lokaciji imena Manastirski otok. Ova lokacija je tijeko povijesti gotovo uvijek predstavljala određeno stanište i starodrevnu jezgru cjelog naseljenog područja.
 
Na ovom otoku je osnovan [[manastir|samostan]](manastir) od strane [[Bizantsko Carstvo|bizantinskih]] redovnika 870. godine (po samostanu je otok dobio ime). Ovaj samostan postojao je do [[1240]]., kada je uništen od strane [[Tatari|Tatara]]. Samo područje grada je do mongolskih osvajanja bilo izvan kontrole Kijev i pod kontrolom nomadskih [[Kumani|Kumana]].

Sljedeća dva vijeka područje grada ostaje pod kontrolom Zlatne Horde sve do dogovora Velikog vojvodstva Litve i Krimskog Kanata od granici duž rijeku Dnjestar. U ovom graničnom području pod slabom kontrolom obje države se ubrzo pojavila nova društvena i politička snaga tog vremena, ''zaporoški kozaci''.

[[Datoteka:Kodak (1635).PNG|thumb|levo|220px|Nacrt utvrde Kodak (1635.)]]

=== Kozačko doba: XVI.-XVIII. st. ===
Prvi utvrđeni grad, na mjestu današnjeg grada izgrađen je sredinom XVI. st., točnije [[1635]]. godine, kada su [[Poljaci]] izgradili tvrđavu imena Kodak pored [[Dnjepar|Dnjepra]] uz riječne brzace (''kodaki'') (taj se prostor danas nalazi na periferiji modernog grada). Tvrđava je bila izgrađena kako bi zaustavila kozačku pljačku poljskog teritorija (Litva i Poljska su izgradile uniju), ali gotovo odmah u noći sa 3. na [[4. 8.|4.8.]] [[1635]]., [[Kozaci]] predvođeni ukrajinskim hetmanom Ivanom Sulimom, iznenadili su i osvojili poljsku utvrdu, zapalili je i pobili posadu od 200 plaćenih vojnika Jean Mariona. Utvrdu je obnovio [[francuska|francuski]] inženjer Guillaume le Vasseur de Beauplan ([[1638]].), i u njoj je bila prisutna poljska vojna posada. Tada su je [[Ukrajinski kozaci|Zaporoški Kozaci]] [[1. 10.|1.10.]] [[1648]]., ponovno osvojili tijekom svog dugog rata protiv Poljske koji završava njihovim sklapanjem [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavskog sporazuma]] s Moskvom čime u zamjenu za autonomiju postaju dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].

=== Rusko carstvo: 1775.-1917. ===
Današnji grad osnovan je kao naselje u sklopu ruskih nastojanja da ovlada teritorijem sjeverno od [[Crno more|crnomorske]] obale, prostorom tada nazvanim Novorosijska gubernija. Grad se prvotno zvao Jekaterinoslav (složenica od riječi ''Katarina'' i ''slava'' - [[Katarina Velika]]). Ubrzo je postao administrativno središte tadašnje Jekaterinoslavske gubernije, u koju su pristizali mnogi ruski i ukrajinski doseljenici. Prema ideji carice Katarine II. Velike, grad je bio osnovan i predodređen za formiranje u veliko južno kulturno i trgovačko središte [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]] poput [[Sankt Peterburg]]a, ali se takve namjere u konačnici iz objektivnih razloga nikada nisu ostvarile.

Godine [[1774]]., [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|knez Potemkin]] postavljen je za namjesnika Novorosijske gubernije, te počinje s osnivanjem novih gradova u cjeloj južnoj ukrajinskoj regiji i programom poticanja doseljavanja stranih doseljenika. Grad Jekaterinoslav osnovan je [[1776]]., ali ne na trenutačnoj lokaciji, već na ušću rijeke Samara i rijeke Kilčen, sjeverno od rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]]. Do [[1782]]., u gradu je živjelo svega 2194 stanovnika. Položaj ovog naselja bio je loše izabran jer je naselje patilo od stalnih proljetnih poplava.

Godine [[1783]]., grad Jekaterinoslav je premješten na sadašnje mjesto, na južnoj obali rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]]. Stanovništvo iz starog naselja preseljeno je na novu lokaciju, prebačeni su na novu riječnu obalu. Potemkinovi planovi za novi grad bili su grandomanski i nisu u konačnici realizirani. Po njima je grad trebao imati najveću katedralu na svijetu, sveučilište (tada nije napravljeno).

Rijeka [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]] premošćena je [[1796]]. godine, i to je ubrzalo rast trgovine početkom XIX. st., no unatoč tome, Jekaterinoslav je ostao relativno mali sve do [[1880]]., kada je izgrađena željeznička pruga, tada je počeo nagli industrijski razvoj grada. Pravi razvoj grad je doživio kad su otkrivena velika nalazišta [[ugljen]]a u [[Donjeck]]u [[1869]].-72. godine, i [[željezna rudača]] [[1866]]., koja je bila pretpostavljena za ravoj cjelog tadašnjeg imperija.

''Jekaterinoslav'' je bio treći grad u [[Rusko Carstvo|tadašnjem Ruskom Carstvu]] koji je dobio [[tramvaj]] [[1897]]. Godine [[1899]] u gradu je otvorena Visoka škola za [[rudarstvo]].

=== Sovjetski Savez: 1919.-1991. ===

Za vrijeme [[nemačka|njemačke]] okupacije [[Ukrajina|Ukrajine]]([[Drugi svjetski rat]]), grad je bio jedan od šest ''generalbezirka'' Ukrajine (okupacijska podjela), pod direktnom vlašću ''Reichskommissara'' iz [[Kijev]]a. U Dnjepropetrovsku je do rata živjelo 80.000 Židova, no ubrzo nakon [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] osvojanja grada ([[12. 10.|12.10.]] [[1941]].), 11.000 tisuća je odmah pobijeno, tako je kraj rata dočekalo njih svega 15.

Tijekom prošlog stoljeća, snažna gospodarska aktivnost grada oblikovala se je i zbog njegove izuzetne političke važnosti. Dnjepropetrovsk i njegova okolica bili su rodno mjesto Dnjepropetrovske frakcije; jedne utjecajne neformalne političke grupe unutar ukrajinskog sovjetskog vrha. I dugogodišnji generalni sekretar [[Komunistička partija SSSR|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Leonid Brežnjev]], bio je rodom iz obližnjeg grada Dnjeprodzeržinska. Za ovu grupu su mnogi držali da drži sve konce vlasti ne samo u [[Ukrajina|Ukrajinskoj SSR]], već i u cijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].

=== Stjecanje neovisnosti 1991. ===
Početkom 1990.-tih najmoćnija politička grupa ljudi u gradu Dnjepropetrovsku kretala se oko [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], bivšeg predsjednika [[Ukrajina|Ukrajine]]. Nakon 2004. godine, političku vlast u toj cijeloj regiji ima ukrajinska premijerka [[Julija Timošenko]].

== Povjesna demografska kretanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-valign=&quot;top&quot;
!align = &quot;center&quot; rowspan=2| Godina
!align = &quot;center&quot; colspan=5| Narodnost građana
!align = &quot;center&quot; rowspan=2| strani&lt;br /&gt;Građani
|-valign=&quot;top&quot;
!align = &quot;center&quot;| Rusi
!align = &quot;center&quot;| Ukrajinci
!align = &quot;center&quot;| Židovi
!align = &quot;center&quot;| Poljaci
!align = &quot;center&quot;| Njemci
|-
|align = &quot;left&quot; | 1897
|align = &quot;right&quot;| 47,200
|align = &quot;right&quot;| 17,787
|align = &quot;right&quot;| 39,979
|align = &quot;right&quot;| 3,418
|align = &quot;right&quot;| 1,438
|align = &quot;right&quot;| 1,075
|-
|align = &quot;left&quot; | 1897
|align = &quot;right&quot;| 42.6%
|align = &quot;right&quot;| 16.0%
|align = &quot;right&quot;| 36.1%
|align = &quot;right&quot;| 3.1%
|align = &quot;right&quot;| 1.3%
|align = &quot;right&quot;| 1.0%
|-
|align = &quot;left&quot; | 1904(?)
|align = &quot;center&quot; colspan=2| 52%
|align = &quot;right&quot;| 40%
|align = &quot;right&quot;| 4.5%
|align = &quot;right&quot;| &lt;small&gt;Nedeklarirano&lt;/small&gt;
|align = &quot;right&quot;| &lt;small&gt;Nedeklarirano&lt;/small&gt;
|}

U razdoblju između 1923. i 1933. broj etničkih Ukrajinaca u izrazito multikulturalnom gradu naglo se popeo sa 16 na 48 posto. Danas više od polovicu stanovnika u gradu i dalje čine etnički [[Ukrajinci]], no kroz povijest ti su odnosi varirali sa velikim omjerom [[Rusi|ruske]] i [[jevreji|židovske]] populacije. Židovska populacija je drastično smanjena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

== Gospodarstvo ==
Dnjepar je glavno industrijsko središte središnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. U gradu je nekoliko velikih pogona teške industrije koje proizvode široku paletu proizvoda, uključujući lijevano željezo, valjane metalne cijevi, strojeve, različite rudarske strojeve, kombajne, poljoprivrednu opremu, [[traktor]]e, [[trolejbus]]e, hladnjake, različite kemikalije.

Najpoznatiji i najstariji pogon (osnovan u XIX st.) zove se Metalurški Zavod Petrovski. U gradu postoji dosta tvornica prehrambene industrije i elektromaterijala. Razvijena je i tekstila industrija, koja danas radi ''loan poslove'' za naručioce iz; [[Francuska|Francuske]], [[Kanada|Kanade]], [[Nemačka|Njemačke]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], koristeći najnaprednije tehnologije, materijale i dizajn. U gradu dominantnu ulogu oduvijek ima i svemirska industrija, jer u gradu od [[1950]]. djeluje ''Južni projektni biro'' i ''zavod Juzmaš'', ustanove koje su imale prestižan ugled diljem svijeta kada je u pitanju proizvodnja vojnih i civilnih raketa.

== Prijevoz i promet ==
[[Datoteka:Map of Dnipropetrovsk Metro.png|thumb|220px|Karta Dnjeper podzemne željeznice]]

Gradski javni prijevoz unutar grada je dobro organiziran, grad ima; [[tramvaj]]e, [[autobus]]e, [[trolejbus]]e. Grad također ima podzemnu željeznicu, otvorenu [[1995]]., koja se zasad sastoji od jedne linije i 6 postaja. Rad na drugim linijama napušten u novije vrijeme jer grad trenutno nema novaca za nastavak radova.

Grad je čvorište magistralnih cesta za [[Kijev]], [[Donjeck]], [[Harkov]] i [[Zaporožje|Zaporižju]]. Veliko je željezničko čvorište, dnevno voze vlakovi prema mnogim gradovima [[Istočna Evropa|Istočne Europe]]. Postoje dva brza vlaka na dan koja povezuju [[Kijev]] i Dnjepar. Grad ima međunarodnu zračnu luku Dnipro International Airport, i dobro je povezan sa gradovima u [[Evropa|Europi]] i svijetu.

== Kultura i turizam ==
[[Datoteka:Taras Shevchenko Park (Entrance).jpg|thumb|220px|Ulaz u park Tarasa Ševčenka]]

Grad ima više kazališta, Operu i brojne muzeje i sveučilište. Gradsku katedralu, Preobraženjski sabor, podigla je [[1787]]. carica [[Katarina Velika|Katarina II.]]. U gradu se nalazi niz zanimljivih turističkih atrakcija.

== Obrazovanje ==
[[Dnjeprovski nacionalni univerzitet Olesa Gončara|Nacionalni univerzitet Olesa Honchara]] najveći je među univerzitetima u [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovskoj oblasti]].

== Slavne osobe iz Dnjepra ==
* [[Boris Sagal]] - američki televizijski i filmski redatelj, rođen u Jekaterinoslavu
* [[Sergej Prokofjev]] - skladatelj
* [[Leonid Kogan]] - slavni violinist
* [[Leonid Kučma]] - Predsjednik Ukrajine, 1994.-2005.
* [[Leonid Levin]] - računalni znanstvenik
* [[Julija Timošenko]] - Premijer Ukrajine 2005., i od 2007. do 2010.

== Sport ==
U gradu igra poznati ukrajinski prvoligaški nogometni klub [[FK Dnjipro]].

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dnipropetrovsk}}
* [http://gorod.dp.ua/eng/ Stranice grada (na engleskom)]
* [http://gorod.dp.ua/eng/guide/?pageid=240 Povijest grada (na engleskom)]

{{Administrativni centri u Ukrajini‎ }}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>l1sd0b7duny1dem0fcqi5k3ftyya977</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680285</id>
      <parentid>42680284</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:11:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dƶoxar</username>
        <id>55782</id>
      </contributor>
      <origin>42680285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17300" sha1="9ua8i2xfzt9mb7hnpr3e4oujuq0octk" xml:space="preserve">{{dablink|Ovo je članak o ukrajinskom gradu. Za druga značenja vidi [[Dnjepar]].}}
{{Naselje (HR)
| ime =Dnjepar
| ime_genitiv =Dnjepra
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Дніпро&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| slika_panorama =Dnipropetrowsk.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =Panorama grada Dnjepar na rijeci [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]]

| slika_zastava                =Флаг Днепропетровска 2.png
| slika_zastava_veličina       =100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Coat of arms of Dnipropetrovsk.png
| slika_grb_veličina           =80px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Dnipropetrowsk Ukraine map.png
| veličina_karte  =280px
| opis_karte      =Položaj Dnjepra na karti Ukrajine
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =48
| širina-minute    =27
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =34
| dužina-minute    =59
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  =[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|border]] [[Ukrajina]]
| lokacija1_ime  = [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.png|20px|border]] [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjipropetrovska]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1526]].&lt;ref name=y1526&gt;[https://dniprorada.gov.ua/uk/articles/item/84723/rujnuvannya-imperskih-ta-radyanskih-mifologem-dovedenu-istorikami-spravzhnyu-datu-zasnuvannya-dnipra-oficijno-vnesli-do-statutu-mista-ce-1526-rik Руйнування імперських та радянських міфологем. Доведену істориками справжню дату заснування Дніпра офіційно внесли до Статуту міста — це 1526 рік]. Dnipro City Council&lt;/ref&gt;
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =Carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]]
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Ivan Ivanovič Kuličenko
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =405 km
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =155
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2007]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =1.040.000
| stanovništvo_gustoća      =2968
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =EET
| utc_pomak          =+2
| vremenska_zona_DST =EEST
| utc_pomak_DST      =+3
| poštanski_broj     =49000
| pozivni_broj       =+380 56(2)
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.rada.dp.ua/ rada.dp.ua]

[http://www.gorod.dp.ua/ gorod.dp.ua]

| bilješke =

}}

'''Dnjepar''' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Дніпро''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲiˈpro]]], [[ruski jezik|rus.]] '''Днепр''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲepr]]]; 1776–96. i 1802–1926. '''Jekaterinoslav''', [[ruski jezik|rus.]] '''Екатеринослав''' [[međunarodni fonetski alfabet|[jɪkətʲɪrʲɪnɐˈslaf]]], [[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Катеринослав''' [[međunarodni fonetski alfabet|[kɐterɪnɔˈslɑu̯]]], 1796–1802. '''Novorosijsk''', [[ruski jezik|rus.]] '''Новороссийск''' [[međunarodni fonetski alfabet|[nəvərɐˈsʲijsk]]], [[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Новоросійськ''' [[međunarodni fonetski alfabet|[nɔu̯ɔrɔˈsʲijsʲk]]], 1926–2016. '''Dnjepropetrovsk''', [[ruski jezik|rus.]] '''Днепропетровск''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲɪprəpʲɪˈtrofsk]]], [[ukrajinski jezik|ukr.]] '''Дніпропетровськ''' [[međunarodni fonetski alfabet|[dnʲiprɔpɛˈtrɔu̯sʲk]]]), grad i administrativni centar [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovske oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], važna luka na [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepru]] (399&amp;nbsp;km od ušća); 979 046 st. (2015).

Prema popisu iz 2001., u sklopu šireg gradskog područja živi oko 1.860.000 ljudi. Važno je industrijsko središte [[Ukrajina|Ukrajine]], jedan od ključnih centara za nuklearno oružje i svemirsku industriju u bivšem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Sjedište je vojne industrije Južmaš ([[ukrajinski jezik|ukr.]]: Южмаш), proizvođača balističkih projektila i raketa.

Zbog svoje razvijene vojne industrije i nacionalne sigurnosti [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], grad je bio zatvoren za turiste i druge strance sve do 1990-ih. Danas je grad jedna od turističkih destinacija i vrlo ugodno mjesto za svakodnevan život [[Ukrajinci|ukrajinskih]] i stranih državljana. Grad ima visoko razvijen sustav javnog prijevoza, uključujući i Dnjepropetrovski metro, koji se sastoji od jedne linije sa ukupno 6 postaja.

== Zemljopis i klima ==
Ljeta u gradu su umjereno topla. Prosječna [[temperatura]] u srpnju kreće se oko 27&amp;nbsp;°C, dok su zime relativno hladne i njihova prosječna dnevna temperatura u siječnju kreće se oko -4&amp;nbsp;°C. Najugodnije [[klima]] može se osjetiti u kasno [[proljeće]], drugi dio travnja i svibnja, te početkom jeseni, u mjesecu rujnu i listopadu. Kišna razdoblja karakteristična su uglavnom za jesen, dok je ostali dio godine uglavnom suh i vjetrovit. Klima cjele Dnjepropetrovske oblasti kreće se između umjerene i [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] klime.

== Povijest grada ==
Na širem području grada pronađeni su tragovi ljudskih nastambi stari i do 150,000 g. pne. Nastambe su pronađene na periferiji grada na lokaciji imena Manastirski otok. Ova lokacija je tijeko povijesti gotovo uvijek predstavljala određeno stanište i starodrevnu jezgru cjelog naseljenog područja.
 
Na ovom otoku je osnovan [[manastir|samostan]](manastir) od strane [[Bizantsko Carstvo|bizantinskih]] redovnika 870. godine (po samostanu je otok dobio ime). Ovaj samostan postojao je do [[1240]]., kada je uništen od strane [[Tatari|Tatara]]. Samo područje grada je do mongolskih osvajanja bilo izvan kontrole Kijev i pod kontrolom nomadskih [[Kumani|Kumana]].

Sljedeća dva vijeka područje grada ostaje pod kontrolom Zlatne Horde sve do dogovora Velikog vojvodstva Litve i Krimskog Kanata od granici duž rijeku Dnjestar. U ovom graničnom području pod slabom kontrolom obje države se ubrzo pojavila nova društvena i politička snaga tog vremena, ''zaporoški kozaci''.

[[Datoteka:Kodak (1635).PNG|thumb|levo|220px|Nacrt utvrde Kodak (1635.)]]

=== Kozačko doba: XVI.-XVIII. st. ===
Prvi utvrđeni grad, na mjestu današnjeg grada izgrađen je sredinom XVI. st., točnije [[1635]]. godine, kada su [[Poljaci]] izgradili tvrđavu imena Kodak pored [[Dnjepar|Dnjepra]] uz riječne brzace (''kodaki'') (taj se prostor danas nalazi na periferiji modernog grada). Tvrđava je bila izgrađena kako bi zaustavila kozačku pljačku poljskog teritorija (Litva i Poljska su izgradile uniju), ali gotovo odmah u noći sa 3. na [[4. 8.|4.8.]] [[1635]]., [[Kozaci]] predvođeni ukrajinskim hetmanom Ivanom Sulimom, iznenadili su i osvojili poljsku utvrdu, zapalili je i pobili posadu od 200 plaćenih vojnika Jean Mariona. Utvrdu je obnovio [[francuska|francuski]] inženjer Guillaume le Vasseur de Beauplan ([[1638]].), i u njoj je bila prisutna poljska vojna posada. Tada su je [[Ukrajinski kozaci|Zaporoški Kozaci]] [[1. 10.|1.10.]] [[1648]]., ponovno osvojili tijekom svog dugog rata protiv Poljske koji završava njihovim sklapanjem [[Perejaslavski sporazum|Perejaslavskog sporazuma]] s Moskvom čime u zamjenu za autonomiju postaju dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].

=== Rusko carstvo: 1775.-1917. ===
Današnji grad osnovan je kao naselje u sklopu ruskih nastojanja da ovlada teritorijem sjeverno od [[Crno more|crnomorske]] obale, prostorom tada nazvanim Novorosijska gubernija. Grad se prvotno zvao Jekaterinoslav (složenica od riječi ''Katarina'' i ''slava'' - [[Katarina Velika]]). Ubrzo je postao administrativno središte tadašnje Jekaterinoslavske gubernije, u koju su pristizali mnogi ruski i ukrajinski doseljenici. Prema ideji carice Katarine II. Velike, grad je bio osnovan i predodređen za formiranje u veliko južno kulturno i trgovačko središte [[Rusko Carstvo|Ruskog carstva]] poput [[Sankt Peterburg]]a, ali se takve namjere u konačnici iz objektivnih razloga nikada nisu ostvarile.

Godine [[1774]]., [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|knez Potemkin]] postavljen je za namjesnika Novorosijske gubernije, te počinje s osnivanjem novih gradova u cjeloj južnoj ukrajinskoj regiji i programom poticanja doseljavanja stranih doseljenika. Grad Jekaterinoslav osnovan je [[1776]]., ali ne na trenutačnoj lokaciji, već na ušću rijeke Samara i rijeke Kilčen, sjeverno od rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]]. Do [[1782]]., u gradu je živjelo svega 2194 stanovnika. Položaj ovog naselja bio je loše izabran jer je naselje patilo od stalnih proljetnih poplava.

Godine [[1783]]., grad Jekaterinoslav je premješten na sadašnje mjesto, na južnoj obali rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]]. Stanovništvo iz starog naselja preseljeno je na novu lokaciju, prebačeni su na novu riječnu obalu. Potemkinovi planovi za novi grad bili su grandomanski i nisu u konačnici realizirani. Po njima je grad trebao imati najveću katedralu na svijetu, sveučilište (tada nije napravljeno).

Rijeka [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]] premošćena je [[1796]]. godine, i to je ubrzalo rast trgovine početkom XIX. st., no unatoč tome, Jekaterinoslav je ostao relativno mali sve do [[1880]]., kada je izgrađena željeznička pruga, tada je počeo nagli industrijski razvoj grada. Pravi razvoj grad je doživio kad su otkrivena velika nalazišta [[ugljen]]a u [[Donjeck]]u [[1869]].-72. godine, i [[željezna rudača]] [[1866]]., koja je bila pretpostavljena za ravoj cjelog tadašnjeg imperija.

''Jekaterinoslav'' je bio treći grad u [[Rusko Carstvo|tadašnjem Ruskom Carstvu]] koji je dobio [[tramvaj]] [[1897]]. Godine [[1899]] u gradu je otvorena Visoka škola za [[rudarstvo]].

=== Sovjetski Savez: 1919.-1991. ===

Za vrijeme [[nemačka|njemačke]] okupacije [[Ukrajina|Ukrajine]]([[Drugi svjetski rat]]), grad je bio jedan od šest ''generalbezirka'' Ukrajine (okupacijska podjela), pod direktnom vlašću ''Reichskommissara'' iz [[Kijev]]a. U Dnjepropetrovsku je do rata živjelo 80.000 Židova, no ubrzo nakon [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] osvojanja grada ([[12. 10.|12.10.]] [[1941]].), 11.000 tisuća je odmah pobijeno, tako je kraj rata dočekalo njih svega 15.

Tijekom prošlog stoljeća, snažna gospodarska aktivnost grada oblikovala se je i zbog njegove izuzetne političke važnosti. Dnjepropetrovsk i njegova okolica bili su rodno mjesto Dnjepropetrovske frakcije; jedne utjecajne neformalne političke grupe unutar ukrajinskog sovjetskog vrha. I dugogodišnji generalni sekretar [[Komunistička partija SSSR|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Leonid Brežnjev]], bio je rodom iz obližnjeg grada Dnjeprodzeržinska. Za ovu grupu su mnogi držali da drži sve konce vlasti ne samo u [[Ukrajina|Ukrajinskoj SSR]], već i u cijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].

=== Stjecanje neovisnosti 1991. ===
Početkom 1990.-tih najmoćnija politička grupa ljudi u gradu Dnjepropetrovsku kretala se oko [[Leonid Kučma|Leonida Kučme]], bivšeg predsjednika [[Ukrajina|Ukrajine]]. Nakon 2004. godine, političku vlast u toj cijeloj regiji ima ukrajinska premijerka [[Julija Timošenko]].

== Povjesna demografska kretanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-valign=&quot;top&quot;
!align = &quot;center&quot; rowspan=2| Godina
!align = &quot;center&quot; colspan=5| Narodnost građana
!align = &quot;center&quot; rowspan=2| strani&lt;br /&gt;Građani
|-valign=&quot;top&quot;
!align = &quot;center&quot;| Rusi
!align = &quot;center&quot;| Ukrajinci
!align = &quot;center&quot;| Židovi
!align = &quot;center&quot;| Poljaci
!align = &quot;center&quot;| Njemci
|-
|align = &quot;left&quot; | 1897
|align = &quot;right&quot;| 47,200
|align = &quot;right&quot;| 17,787
|align = &quot;right&quot;| 39,979
|align = &quot;right&quot;| 3,418
|align = &quot;right&quot;| 1,438
|align = &quot;right&quot;| 1,075
|-
|align = &quot;left&quot; | 1897
|align = &quot;right&quot;| 42.6%
|align = &quot;right&quot;| 16.0%
|align = &quot;right&quot;| 36.1%
|align = &quot;right&quot;| 3.1%
|align = &quot;right&quot;| 1.3%
|align = &quot;right&quot;| 1.0%
|-
|align = &quot;left&quot; | 1904(?)
|align = &quot;center&quot; colspan=2| 52%
|align = &quot;right&quot;| 40%
|align = &quot;right&quot;| 4.5%
|align = &quot;right&quot;| &lt;small&gt;Nedeklarirano&lt;/small&gt;
|align = &quot;right&quot;| &lt;small&gt;Nedeklarirano&lt;/small&gt;
|}

U razdoblju između 1923. i 1933. broj etničkih Ukrajinaca u izrazito multikulturalnom gradu naglo se popeo sa 16 na 48 posto. Danas više od polovicu stanovnika u gradu i dalje čine etnički [[Ukrajinci]], no kroz povijest ti su odnosi varirali sa velikim omjerom [[Rusi|ruske]] i [[jevreji|židovske]] populacije. Židovska populacija je drastično smanjena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

== Gospodarstvo ==
Dnjepar je glavno industrijsko središte središnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. U gradu je nekoliko velikih pogona teške industrije koje proizvode široku paletu proizvoda, uključujući lijevano željezo, valjane metalne cijevi, strojeve, različite rudarske strojeve, kombajne, poljoprivrednu opremu, [[traktor]]e, [[trolejbus]]e, hladnjake, različite kemikalije.

Najpoznatiji i najstariji pogon (osnovan u XIX st.) zove se Metalurški Zavod Petrovski. U gradu postoji dosta tvornica prehrambene industrije i elektromaterijala. Razvijena je i tekstila industrija, koja danas radi ''loan poslove'' za naručioce iz; [[Francuska|Francuske]], [[Kanada|Kanade]], [[Nemačka|Njemačke]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], koristeći najnaprednije tehnologije, materijale i dizajn. U gradu dominantnu ulogu oduvijek ima i svemirska industrija, jer u gradu od [[1950]]. djeluje ''Južni projektni biro'' i ''zavod Juzmaš'', ustanove koje su imale prestižan ugled diljem svijeta kada je u pitanju proizvodnja vojnih i civilnih raketa.

== Prijevoz i promet ==
[[Datoteka:Map of Dnipropetrovsk Metro.png|thumb|220px|Karta Dnjeper podzemne željeznice]]

Gradski javni prijevoz unutar grada je dobro organiziran, grad ima; [[tramvaj]]e, [[autobus]]e, [[trolejbus]]e. Grad također ima podzemnu željeznicu, otvorenu [[1995]]., koja se zasad sastoji od jedne linije i 6 postaja. Rad na drugim linijama napušten u novije vrijeme jer grad trenutno nema novaca za nastavak radova.

Grad je čvorište magistralnih cesta za [[Kijev]], [[Donjeck]], [[Harkov]] i [[Zaporožje|Zaporižju]]. Veliko je željezničko čvorište, dnevno voze vlakovi prema mnogim gradovima [[Istočna Evropa|Istočne Europe]]. Postoje dva brza vlaka na dan koja povezuju [[Kijev]] i Dnjepar. Grad ima međunarodnu zračnu luku Dnipro International Airport, i dobro je povezan sa gradovima u [[Evropa|Europi]] i svijetu.

== Kultura i turizam ==
[[Datoteka:Taras Shevchenko Park (Entrance).jpg|thumb|220px|Ulaz u park Tarasa Ševčenka]]

Grad ima više kazališta, Operu i brojne muzeje i sveučilište. Gradsku katedralu, Preobraženjski sabor, podigla je [[1787]]. carica [[Katarina Velika|Katarina II.]]. U gradu se nalazi niz zanimljivih turističkih atrakcija.

== Obrazovanje ==
[[Dnjeprovski nacionalni univerzitet Olesa Gončara|Nacionalni univerzitet Olesa Honchara]] najveći je među univerzitetima u [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovskoj oblasti]].

== Slavne osobe iz Dnjepra ==
* [[Boris Sagal]] - američki televizijski i filmski redatelj, rođen u Jekaterinoslavu
* [[Sergej Prokofjev]] - skladatelj
* [[Leonid Kogan]] - slavni violinist
* [[Leonid Kučma]] - Predsjednik Ukrajine, 1994.-2005.
* [[Leonid Levin]] - računalni znanstvenik
* [[Julija Timošenko]] - Premijer Ukrajine 2005., i od 2007. do 2010.

== Sport ==
U gradu igra poznati ukrajinski prvoligaški nogometni klub [[FK Dnjipro]].

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dnipropetrovsk}}
* [http://gorod.dp.ua/eng/ Stranice grada (na engleskom)]
* [http://gorod.dp.ua/eng/guide/?pageid=240 Povijest grada (na engleskom)]

{{Administrativni centri u Ukrajini‎ }}

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]</text>
      <sha1>9ua8i2xfzt9mb7hnpr3e4oujuq0octk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dogrib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93391</id>
    <revision>
      <id>42679954</id>
      <parentid>41215784</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:46:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2925" sha1="hkteul0u4axn8p7mvvyxb790o2p0oum" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dogrib tipis.jpg|thumb|Selo Tlingchadinna oko 1900.]]
'''Dogrib''' (Pasje Rebro; Flat-Side Dogs, Tlingchadinne, Thlingchadinne ('dog-flank people'), Tlicho, Tli cho Dinne, Tłı̨chǫ, Tłįchǫ, Plats-Côtes-de-Chien) je [[Athapaskan]] pleme nastanjeno između [[Veliko medvjeđe jezero|Velikog medvjeđeg jezera (Great Bear Lake)]] i [[Veliko ropsko jezero|Velikog ropskog jezera (Great Slave Lake)]] u [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnim teritorijima]] u [[Kanada|Kanadi]]. 
== Karakteristike ==
Jezično i kulturno Dogribi su srodni plemenima [[Chipewyan]], Deline, [[Mountain]], [[Etchareottine Indijanci|Slavey]] i [[Yellowknife]]. Brojčano nikada nisu bili jaki. Mooney je procjenio da ih je [[1670]]. bilo oko 1 200, i kasnije im je populacija u padu sve do sredine [[20. vijek]]a, da bi [[2005]]. iznosio 2 298. 

Kultura Dogriba pripada sub-arktičkom području. [[Nomad]]i su i lovci na [[karibu]]e u područjima 'barren grounda', a prisutan je i ribolov. Nastamba Dogriba je kožni šator, no ako bi zime bile veoma oštre, gradili bi i nastambe od drveta ili od granja. Socijalna organizacija Dogriba su mnogobrojne, malene nezavisne bande, koje imaju vlastite teritorije, a i položaj žena mnogo je lošiji nego kod sjevernih plemena, na primjer Chipewyana. Glavni neprijatelji bijahu im Chipewyan, [[Kri|Cree]], [[Yellofknife]]. Dogribi su pleme Yelloknife gotovo uništili masakriravši ih u krjem 18. ili početkom [[19. vijek]]a. U svojim pustim predjelima ostali su relativno izolirani, do sredine [[20. vijek]]a, kada su pojačane transportne i komunikacijske veze s ostalim krajevima Kanade. 

Dogribi su bili podijeljeni na 4 glavne skupine, to su: 
# [[Lintchanre]], sjeverno i istočno od sjevernog rukavca Velikog Ropskog jezera (Great Slave Lake).
# [[Takfwelottine]], jugoistočno od [[Veliko medvjeđe jezero|Velikog medvjeđeg jezera]] i na izvoru rijeke [[Coppermine (rijeka)|Coppermine]].
# [[Tsantieottine]], na rijeci i jezeru La Martre.
# [[Tseottine]], duž južne obale [[Veliko medvjeđe jezero|Velikog medvjeđeg jezera]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&amp;Params=A1ARTA0002332 Dogrib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060622100020/http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&amp;Params=A1ARTA0002332 |date=2006-06-22 }}
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/thlingchadinneindianhist.htm Thlingchadinne Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511163527/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/thlingchadinneindianhist.htm |date=2008-05-11 }} 
* [http://nwt-tno.inac-ainc.gc.ca/youthbuzz/dfn-dr_e.htm Dene First Nations: Dogrib]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Athapaskan]]
[[Kategorija:Kanadski Indijanci]]
[[Kategorija:Subarktički Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>hkteul0u4axn8p7mvvyxb790o2p0oum</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dakija (rimska provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97733</id>
    <revision>
      <id>42680277</id>
      <parentid>41239481</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:00:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1776" sha1="nvp5m6mfudc8mdhryepq9w19q83d0gx" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija dakija]]

'''Dacija''' ({{lang-la|Daci}}), također poznata i kao '''Dacia Traiana''' (''Trajanova Dacija'') ili '''Dacia Felix''' (''Sretna Dacija'') je [[rimski imperij|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dacija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[markomanski ratovi|markomanskim ratovima]]. Kada je Carstvo oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su Rimljani osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom latinskog od koga se razvio moderni [[rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji Rumunji ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga Balkana.

== Poveznice ==
* [[Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>nvp5m6mfudc8mdhryepq9w19q83d0gx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680289</id>
      <parentid>42680277</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1790" sha1="1hcxgobgwb9fhg2e0glzjjxahdi9a2c" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija dakija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Daci}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[rimski imperij|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dacija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[markomanski ratovi|markomanskim ratovima]]. Kada je Carstvo oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su Rimljani osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom latinskog od koga se razvio moderni [[rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji Rumunji ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga Balkana.

== Poveznice ==
* [[Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>1hcxgobgwb9fhg2e0glzjjxahdi9a2c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680293</id>
      <parentid>42680289</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:33:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1791" sha1="rguivbwp2x8lkhsxi04k2x68w7z7zft" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija dakija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[rimski imperij|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dacija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[markomanski ratovi|markomanskim ratovima]]. Kada je Carstvo oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su Rimljani osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom latinskog od koga se razvio moderni [[rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji Rumunji ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga Balkana.

== Poveznice ==
* [[Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>rguivbwp2x8lkhsxi04k2x68w7z7zft</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680295</id>
      <parentid>42680293</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1802" sha1="pwavcamzwpv07zt0oed91tpq7tkngbj" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija dakija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[rimski imperij|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dacija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[markomanski ratovi|markomanskim ratovima]]. Kada je Carstvo oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su Rimljani osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom latinskog od koga se razvio moderni [[rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji Rumunji ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga [[Balkan]]a.

== Poveznice ==
* [[Dakija|Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>pwavcamzwpv07zt0oed91tpq7tkngbj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680304</id>
      <parentid>42680295</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Rimska Dacija]] na [[Dakija (rimska provincija)]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42680295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1802" sha1="pwavcamzwpv07zt0oed91tpq7tkngbj" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija dakija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[rimski imperij|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dacija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[markomanski ratovi|markomanskim ratovima]]. Kada je Carstvo oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su Rimljani osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom latinskog od koga se razvio moderni [[rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji Rumunji ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga [[Balkan]]a.

== Poveznice ==
* [[Dakija|Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>pwavcamzwpv07zt0oed91tpq7tkngbj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680306</id>
      <parentid>42680304</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1827" sha1="al6ehh3nvkroppm3wjue427t7feuw3t" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija Dacija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunija|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dakija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[Markomanski ratovi|Markomanskim ratovima]]. Kada je Carstvo oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su Rimljani osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[Romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom latinskog od koga se razvio moderni [[Rumunski jezik|rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji [[Rumuni|Rumunji]] ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga [[Balkan]]a.

== Poveznice ==
* [[Dakija|Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>al6ehh3nvkroppm3wjue427t7feuw3t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680312</id>
      <parentid>42680306</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:24:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1870" sha1="n37hhjfroyj788e5eow051ibofqfggd" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija Dacija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunija|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dakija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[Markomanski ratovi|Markomanskim ratovima]]. Kada je [[Rimsko Carstvo||Carstvo]] oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car Aurelijan je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su [[Rimljani]] osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[Romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom [[Latinski jezik|latinskog]] od koga se razvio moderni [[Rumunski jezik|rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji [[Rumuni|Rumunji]] ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga [[Balkan]]a.

== Poveznice ==
* [[Dakija|Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>n37hhjfroyj788e5eow051ibofqfggd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680313</id>
      <parentid>42680312</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1873" sha1="aii00suyn3hdir9x0rolngsxp8u39nr" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija Dacija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunija|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dakija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[Markomanski ratovi|Markomanskim ratovima]]. Kada je [[Rimsko Carstvo|Carstvo]] oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car [[Aurelijan]] je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su [[Rimljani]] osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[Romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom [[Latinski jezik|latinskog]] od koga se razvio moderni [[Rumunski jezik|rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji [[Rumuni|Rumunji]] ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga [[Balkan]]a.

== Poveznice ==
* [[Dakija|Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>aii00suyn3hdir9x0rolngsxp8u39nr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680315</id>
      <parentid>42680313</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:27:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1876" sha1="0lvbhyfytkei63irau41iros5q301tp" xml:space="preserve">[[Datoteka:REmpire-Dacia.png|thumb|right|300px|Provincija Dacija]]

'''Dacija''' ({{jez-lat|Dacia}}), također poznata i kao '''Trajanova Dacija''' ({{jez|la|Dacia Traiana}}) ili '''Sretna Dacija''' ({{jez|la|Dacia Felix}}) je [[Rimske provincije|rimska provincija]] čija se teritorija nalazila u današnjoj [[Rumunija|Rumunjskoj]], odnosno na području drevne antičke [[Dakija|Dacije]]. Prostirala se na području današnjih rumunjskih regija: [[Transilvanija|Translivanije]], [[Banat]]a i [[Oltenija|Oltenije]], te povremeno [[Muntenija|Muntenije]] kao i južne [[Moldavija (regija)|Moldavije]].

Pod rimsku vlast je došla nakon [[Trajanovi dački ratovi|Trajanovih dačkih ratova]] 106. Rimljani su je podvrgnuli intenzivnoj kolonizaciji i urbanizaciji, te je postala jednom od najbogatijih i ekonomski najrazvijenijih provincija. Međutim, relativno nepovoljan strateški položaj ju je učinio čestom metom susjednih barbarskih naroda, a što je počelo u [[Markomanski ratovi|Markomanskim ratovima]]. Kada je [[Rimsko Carstvo|Carstvo]] oslabljeno u [[kriza 3. vijeka|krizi 3. vijeka]], car [[Aurelijan]] je godine 271. donio odluku da se evakuira. Tako historičari govore da je Dacija bila posljednja provincija koju su [[Rimljani]] osvojili, i prva koju su izgubili.

S druge strane, rimska vlast nad Dacijom je ostavila trag i u snažnoj [[Romanizacija|romanizaciji]] stanovništva, koje je i nakon odlaska Rimljana nastavilo govoriti dijalektom [[Latinski jezik|latinskog]] od koga se razvio moderni [[Rumunski jezik|rumunjski jezik]]. Dio historičara, pak, vjeruje da današnji [[Rumuni|Rumunji]] ne potiču od rimskih kolonista nego od romaniziranih naroda sa juga [[Balkan]]a.

== Poveznice ==
* [[Dakija|Dacija]]

{{Rimske provincije 120. godine}}

{{mrva-pov}}

{{Commonscat|Roman Dacia}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historija Rumunije]]</text>
      <sha1>0lvbhyfytkei63irau41iros5q301tp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trenčín</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98106</id>
    <revision>
      <id>42679953</id>
      <parentid>42652922</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:45:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <origin>42679953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17312" sha1="aqyv5dsmgn41asyqvtj7pmbx9o0ggdz" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Trenčín
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = sk
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Trencin hdr 001.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Trencin-trencin-flag.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Coat of Arms of Trenčín.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Slovačka
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|48.891944|N|18.036667|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Slovačka]]
| podjela_vrsta1              = [[Krajevi Slovačke|Kraj]]
| podjela_ime1                = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]
| podjela_vrsta2              = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]]
| podjela_ime2                = [[Okruzi Slovačke|Trenčín]]
| podjela_vrsta3              = Oblast
| podjela_ime3                = [[Považje]]
| osnivanje_naslov            = Osnivanje
| osnivanje_datum             = [[1111.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 = Gradonačelnik 
| vođa_ime                    = Richard Rybníček {{small|([[Nezavisni (politika)|neovisan]])}}
| nadmorska_visina            = 217
| površina_ukupno             = 81,99
| stanovništvo_datum          = 2025&lt;ref name=&quot;datacubestat&quot;/&gt;
| stanovništvo_ukupno         = 54104
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+1 
| vremenska_zona_DST          = UTC+2
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 911 01
| registarska_oznaka          = TN, TC, TE
| pozivni_broj                = +421 32
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}
'''Trenčín''' ({{jez-svk|Trenčín}}, {{jez-mađ|Trencsén}}, {{jez-nem|Trentschin}}, {{jez-lat|Laugaricio}}) je [[grad]] u [[Slovačka|Republici Slovačkoj]]. Trenutno broji 54.104 stanovnika (2025)&lt;ref name=&quot;datacubestat&quot;&gt;{{sk}} {{cite news |last= |first= |authorlink= |date= |title= Stanovništvo prema spolu – općini (godišnji podaci) |url= https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |work= |publisher= Statistički ured Slovačke Republike |location= Bratislava |access-date= 11. jula 2026}} &lt;/ref&gt; i deveti je po veličini grad u Slovačkoj te upravno središte istoimenog [[Trenčinski kraj|Trenčinskog kraja]]. Grad je poznat po tome što je bio rimski vojni tabor ([[179.]]) i strateško [[srednji vijek|srednjovekovna]] [[fortifikacija|tvrđava]] (''[[Trenčínski grad]]'') povezana s [[Kraljevina Ugarska|ugarskom krunom]] (1017-1918). U novije doba bio je važno središte [[Srednja Evropa|srednjoeuropske]] [[Tekstilna industrija|tekstilne industrije]] te je imao značajnu ulogu kao strateško vojno uporište unutar [[Čehoslovačka|Čehoslovačke Republike]] (1918-1992).

Trenčín je izabran za [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni grad kulture]] [[2026.]] godine.

== Historija ==
[[Datoteka:Trenčín, hotel Tatra.jpg|thumb|215px|left|Trenčin; hotel Tatra iznad kojega se prostire stari Trenčinski grad]]
[[Datoteka:Trencin-Roman2.JPG|thumb|left|250px|Trijumfalni natpis cara [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] u kojem se spominje rimski tabor &quot;Laugaricio&quot;: &quot;U ime pobjede careva i vojske smještenih u Laugariciju&quot;. Ploča datira iz [[179.]] godine, iz razdoblja kada je Marko Aurelije (vl. od 161. do 180.) poslao zapovjednika Marka Valerija Maksimijana (floruit od prije 173. do poslije 185.) da predvodi [[Legio II Adiutrix|Drugu legiju Adiutrix]] na sjeveroistočnoj bojišnici tijekom [[Markomanski ratovi|Markomanskih ratova]] (166-180).]]
Prva ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[prahistorija|praistorije]]. 

U doba antičkog Rima ovdje se nalazila granica Carstva, koja je uvijek bila nestabilna i poprište sukoba. [[Antički Rim|Rimljani]] su na ovo područje stigli oko [[100.]] godine nove ere, nastanivši se u središtima [[Brigetio]] ([[Komárom]]) i [[Laugaricio]] (Trenčín). Njihova je prisutnost u Laugariciju zabilježena oko [[179.]] godine, tijekom [[Markomanski ratovi|markomanskih ratova]] (166-180) koje je vodio [[Marko Aurelije]]. Rimljani su tu osnovali jedan manji vojni tabor povezan s Brigetijem, gdje se nalazio čuveni [[kastrum]] putem kojeg su držali pod kontrolom [[Limes (Rimsko Carstvo)|granicu limesa]] duž [[Dunav]]a. Međutim, rimska vojska je vjerojatno kratko trajala na ovom podneblju i vjeruje se da je se povukla iz tabora već krajem Markomanskih ratova. S postepenom [[Pad Rimskog Carstva|propašću Rimskog Carstva]] i dolaskom [[Huni|Huna]], kastrum Brigetio je vjerojatno trajno ispao iz rimske sfere utjecaja, otprilike oko [[430.]] godine.

Naselje se pod današnjim imenom prvi put spominje u [[7. vijek|7. stoljeću]] i smatra se jedna od mogućih lokacija prijestolnice [[Samo|Samova Carstva]] (631-658). &quot;Wogastisburg&quot; (dvorac &quot;Vogast&quot;) vjerojatno se nalazio negdje na rijeci Vogas i bio je poprište odlučujuće bitke ([[bitka kod Wogastisburga]]) između slavenske i [[Franačka|franačke]] vojske [[631.]] godine. Vjerojatno je da je '''[[Trenčínski grad|dvorac Trenčín]]''', tipična srednjovjekovna utvrda smještena visoko na stijeni iznad grada, osnovan negdje u doba [[Velikomoravska Kneževina|Velike Moravske]] (846-906). 

Početkom [[11. vijek]]a tim je područjem vladao [[Lista vladara Poljske|poljski kralj]] [[Bolesław I Hrabri|Boleslav I. Hrabri]] (vl. 992-1025). [[Lista vladara Ugarske|Ugarski kralj]] [[István I, kralj Ugarske|Stjepan]] mu je oteo to područje [[1017.]] godine, a ono je ostalo dio Ugarske sve do [[1918.]] godine. Trenčín će pritom stoljećima biti dio [[Gornja Ugarska|Gornje Ugarske]] ({{jez-hu|Felvidék}}, {{jez-sv|Horná zem}}) u sastavu [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]].

Do kraja 11. vijeka dvorac je postao upravno središte županije Trencsén unutar Kraljevine. Kao jedan od rijetkih kamenih dvoraca u zemlji, uspješno je odolio razornoj [[Mongolska invazija Europe|mongolskoj invaziji]] [[1241.]] godine. Godine [[1263.]] Trenčín je bio u posjedu kraljevskog nosača mača [[Jakab Cseszneky|Jakaba Csesznekyja]] (floruit 1263-1276), no [[1302.]] godine [[Lista vladara Češke|kralj]] [[Václav III, kralj Češke|Vjenceslav]] oduzeo ga je braći Cseszneky jer su podržavali njegovog suparnika [[Karlo I Robert|Karla Roberta Anžuvinskog]], te je ga dodijelio [[Matija III Čak|Matiji Csáku]] (1252-1321). Dakle, između [[1302.]] i [[1321.]] godine dvorac je bio sjedište moćnog velikaša Matije Csáka, koji je vladao većim dijelom današnje Slovačke. Prkoseći vlasti kralja Karla Roberta, Csák je održavao raskošan dvor i vodio vlastitu vanjsku politiku. U tom je gradu [[1335.]] godine potpisan [[Sporazum iz Trenčína]] između [[Jan od Češke|Jana Luksemburškog]], kralja Češke, [[Karl IV, car Svetog Rimskog Carstva|Karla Luksemburškog]], [[Lista careva Svetog Rimskog Carstva|Svetog rimskog cara]] i kralja Ugarske, te [[Kazimierz III od Poljske|Kazimierza III]] Poljske. Trenčín je tijekom srednjeg vijeka stekao brojne povlastice: stanovnici su [[1324.]] godine oslobođeni plaćanja cestarina, a grad je [[1412.]] godine od [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|kralja Žigmunda]] dobio status &quot;[[Slobodni carski grad|slobodnog kraljevskog grada]]&quot; ({{jez-de|Freie und Reichsstädte}}). 

Ipak, u desetljećima i stoljećima koja su uslijedila, grad su pogodile katastrofe i ratovi koji su potrajali sve do kraja [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] (1526) i [[Opsada Budima (1541)|opsade Budima]] (1541), [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]] je srušena, [[Panonska nizija|Panoniju]] je zauzelo [[Osmansko Carstvo]] a mađarsko plemstvo je mahom odselilo u [[Gornja Ugarska|Gornju Ugarsku]] i u [[Beč]], tako da je područje Slovačke do 18. vijeka bila skrovište mađarskih plemića. Godine [[1528.]], tijekom sukoba između Habsburgovaca i pristaša suparničkog kralja [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]], grad su zauzele carske postrojbe. U [[17. vijek]]u prijetnju na grad s juga predstavljale su osmanske vojne snage, no nisu uspjeli osvojiti grad. Grad je potom stradao tijekom ustanka [[Kuruci]] protiv [[Habsburg|Habsburgovaca]], a [[3. augusta]] [[1708.]] u njegovoj je blizini vođena [[Bitka kod Trenčína|bitka kod Trenčína]]. Dvije godine kasnije, [[kuga]] je odnijela živote 1.600 stanovnika. Naposljetku, [[1790.]] godine grad je izgorio u požaru zajedno sa svojim dvorcem, a dvorac je od tada ostao u ruševinama.

U [[19. vijek]]u Trenčín je doživio procvat zahvaljujući izgradnji željezničkih pruga prema [[Žilina|Žilini]] i [[Bratislava|Bratislavi]] te osnivanju brojnih novih poduzeća, posebice u tekstilnoj, prehrambenoj i strojarskoj industriji. Grad je postao središte regije srednjeg [[Považje|Považja]]. Godine [[1867.]] Trenčín je izgubio status &quot;slobodnog kraljevskog grada&quot; i postao &quot;grad s općinskom upravom&quot; pod izravnom nadležnošću poglavara Trenčinske županije. U drugoj polovici [[19. vijek]]a grad je doživio ubrzan razvoj i porast broja stanovnika.

[[Datoteka:Trenčín BV035880571.jpg|thumb|right|250px|Austrougarska karta grada iz 1903. godine.]]
Između [[13. novembra|13.]] i [[16. novembra]] [[1918.]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsko Carstvo]] se raspalo, a iza njega su ostale Republika Austrija i Republika Mađarska. Između [[28. oktobra|28.]] i [[30. oktobra]] [[1918.]] osnovana je [[Čehoslovačka]] – [[Prva Čehoslovačka Republika|prva republika]] čijim je sastavnim dijelom postao Trenčín.

Između [[1940.]] i [[1945.]], za vrijeme postojanja Slovačke Republike, ponovno je postao središte Trenčinske županije.

Nedugo nakon izbijanja Slovačkog narodnog ustanka, Trenčín je okupirala nacistička Njemačka te je grad postao sjedište Sicherheitsdiensta i Gestapa. Rumunjske i sovjetske postrojbe zauzele su Trenčín [[10. aprila]] [[1945.]] godine.

Tijekom razdoblja komunizma grad je ubrzano industrijaliziran, što je dovelo do naglog porasta broja stanovnika. 

Nakon stjecanja neovisnosti Slovačke, grad je postao važno središte te zemlje, no suočio se i s problemima vezanim uz restrukturiranje gospodarstva. Stara (historijska) gradska jezgra obnovljena je posljednjih godina uglavnom od [[1990.]] godine, a od [[1996.]] grad je sjedište Trenčínskog kraja i okruga Trenčín. Dvorac i njegov rimski natpis od tada privlače brojne turiste.

== Geografija ==
Grad Trenčín nalazi se na sjeverozapadu današnje [[Slovačka|Slovačke Republike]], , nedaleko od granice sa [[Češka Republika|Češkom]] (12 km). Smješten je u središtu zemljopisne regije [[Považje]] ({{jez-svk|Považie}}), odnosno u dolini rijeke [[Váh]] ({{jez-de|Waag}}, {{jez-hu|Vág}}). Stoljećima je bio dio historijske regije [[Gornja Ugarska|Gornje Ugarske]]. Váh je najduža rijeka u Slovačkoj i lijeva pritoka [[Dunav]]a, u koji se ulijeva kod [[Komárno|Komárna]]/[[Komárom]]a. Izvire na planini [[Kráľova hoľa]] u [[Tatre|Tatrama]] i teče kroz zapadnu Slovačku, tvoreći luk dug 403 kilometra. Rijeka protječe kroz grad Trenčín dijagonalnom linijom od sjeveroistoka prema jugozapadu. Riječni promet je rijedak, a čine ga uglavnom rekreativni nautičari i sportaši ([[Kajak|kanuisti]]). Trenčín se nalazi približno 130 kilometara od [[Ostrava|Ostrave]], a jednaka ga udaljenost dijeli od [[Bratislava|Bratislave]] i [[Brno|Brna]]. Najbliži urbani centri su [[Zlín]], [[Žilina]], [[Nitra]], [[Trnava]], [[Martin]]. Nadmorska visina grada je oko 217 metara.&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-10-13}}&lt;/ref&gt;  Obližnje planine pripadaju planinskom vencu [[Karpati|Karpata]]. Zapadno od grada je izdižu se [[Bijeli Karpati]], dok se istočno izdižu [[Stražovske vrhi]].

=== Klima ===
Trenčín se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] (Dfb) s četiri jasno izražena godišnja doba. Odlikuje se znatnim razlikama između vrućih ljeta i hladnih, snježnih zima.
{{Clear}}
{{Weather box
|location = [[Trenčín]] (1991-2020)
|metric first = Yes
|single line = Yes
|collapsed = 
|Jan mean C = -1.1
|Feb mean C = 0.8
|Mar mean C = 4.5
|Apr mean C = 10.1
|May mean C = 14.8
|Jun mean C = 18.6
|Jul mean C = 20.2
|Aug mean C = 19.6
|Sep mean C = 14.8
|Oct mean C = 9.7
|Nov mean C = 5.2
|Dec mean C = -0.5
|year mean C = 9.7
|precipitation colour = green
|Jan precipitation mm = 41.4
|Feb precipitation mm = 43
|Mar precipitation mm = 42.9
|Apr precipitation mm = 40.6
|May precipitation mm = 67.7
|Jun precipitation mm = 74.6
|Jul precipitation mm = 78.4
|Aug precipitation mm = 62.5
|Sep precipitation mm = 64.1
|Oct precipitation mm = 51.7
|Nov precipitation mm = 46.6
|Dec precipitation mm = 42.7
|year precipitation mm = 656.2
|source = Slovak hydrometeorological institute
}}

== Stanovništvo ==

{{SK|pop}}
Danas Trenčín ima oko 55.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.

&lt;!--Etnički i vjerski sastav stanovništva grada Trenčina je relativno irelevantan podatak. Potrebno je podataka o stvarnoj demografiji. Etnički sastav se može na brzinu spomenuti u argumentaciji.--&gt;
'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2021]]. g. sastav je sledeći:&lt;ref name=&quot;statistics&quot;&gt;{{cite web | title = Obyvatelia - Základné výsledky | publisher = Statistički zavod Republike Slovačke | url = https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/struktura-obyvatelstva-podla-narodnosti/OB/SK0229505820/OB | accessdate = 26. 12. 2023. }}&lt;/ref&gt;
* [[Slovaci]] - 92,4%,
* [[Česi]] - 1,3%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2021]]. g. sastav je sledeći:
* [[Katolička crkva|Rimokatolici]] - 49,3%,
* [[Ateizam|Ateisti]] - 35,5%,
* [[Luterani]] - 4,9%,
* ostali.

== Sport ==
* [[FK AS Trenčín]], fudbalski klub u [[Slovačka Superliga|Prvoj slovačkoj ligi
* [[HK Dukla Trenčín]], profesionalni klub hokeja na ledu

== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|FRA}} [[Cran-Gevrier]], [[Francuska]]
* {{ZD|ČEŠ}} [[Uherské Hradiště]], [[Češka Republika|Češka]]
* {{ZD|ČEŠ}} [[Zlín]], [[Češka]]
* {{ZD|POLJ}} [[Tarnów]], [[Poljska]]
* {{ZD|ITA}} [[Casalecchio di Reno]], [[Italija]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Békéscsaba]], [[Mađarska]]
* {{ZD|SRB}} [[Kragujevac]], [[Srbija]]
* {{ZD|TUR}} [[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]]

== Poznati građani Trenčina ==
* [[Pavol Barabáš]], filmski redatelj
* [[Karol Brančík]], liječnik, naturalist i entomolog
* [[Alexandra Berková]], književnica i odgojiteljica
* [[Zdeno Chára]], hokejaš
* [[Marián Chovanec]], katolički biskup
* [[Oliver von Dohnányi]], dirigent orkestra
* [[Alexander Dubček]], političar
* [[Marián Gáborík]], hokejaš
* [[Marián Hossa]], hokejaš
* [[Bertha Katscher]], književnica
* [[Elisabeth Klein]], pijanistica
* [[Joseph Zack Kornfeder]], komunistički aktivist, zatim antikomunist
* [[Eva Kristínová]], glumica i čehoslovačka borkinja protiv fašizma
* [[Mici Haraszti]], glumica
* [[Ignaz Grossmann]], rabin
* [[Iveta Grófová]], filmska redateljica
* [[Egon Lánský]], političar i publicist
* [[Stanislav Lobotka]], fudbaler
* [[Jozef Ján Matejka]], književnik
* [[Ľudovít Štúr]], književnik i jezikoslovac
* [[Matúš Čák Trenčiansky]], srednjevjekovni velikaš
* [[Jaroslav Volek]], muzikolog
* [[Ján Zachara]], bokser
* [[Vojtech Zamarovský]], historičar
* [[Barbara Zápolya]], [[Lista vladara Poljske|kraljica Poljske]] i [[Velika Kneževina Litvanija|Velika kneginja Litve]]

{{commonscat|Trenčín}}
== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Trenčín, Trenčiansky hrad 1.jpg|Trenčínski grad
Datoteka:Skyline Trencin.JPG|Pogled na stari deo grada sa Trenčínskog grada
Datoteka:Trenčín, kostol sv. Františka Xaverského.jpg|Gradska katedrala
Datoteka:Trenčín, synagóga zboku.jpg|Trenčínska sinagoga
Trenčiansky hrad.jpg
Datoteka:Trencsenycivertanlegi1.jpg
Datoteka:Trencsenycivertanlegi2.jpg
Datoteka:Trenčín, Slovakia - panoramio (34).jpg
Trencin hrad 20010403.jpg
Trenčín synagóga ZSZ.jpg|Sinagoga
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
* [[Trenčínski grad]]

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Trenčín}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

== Napomene ==
{{notelist|2|}}

== Reference ==
{{reflist|2|}}

{{Okrug Trenčín}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}
{{Evropski gradovi kulture}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Trenčín]]</text>
      <sha1>aqyv5dsmgn41asyqvtj7pmbx9o0ggdz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirska Despotovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99921</id>
    <revision>
      <id>42680077</id>
      <parentid>42410044</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:38:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16575" sha1="o2oo6bvexg4enxoahwqidkretivunky" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Epirska Despotovina
|izvorno_ime = {{Polytonic|Δεσποτάτο της Ηπείρου}}
|hr_ime = Epirska Despotovina
|genitiv = Epirske Despotovine
|
|kontinent = [[Evropa]]
|regija    = [[Sredozemno more|Sredozemlje]]
|era       = [[srednji vijek]]
|vlada_tip = [[despotovina]]
|
|godina_start  = [[1205]]
|godina_kraj    = [[1337]]
|datum_kraj    = 
|
|p1          = [[Bizantsko Carstvo]] pod Anđelom
|flag_p1     = Simple Labarum.svg
|s1          = [[Osmansko Carstvo]]
|flag_s1     = Simple Labarum.svg
|
|mapa    = Byzantium1204.png
|mapa_opis  = Podjela Bizanta nakon križarskog osvajanja 1204. godine. Križarsko [[Latinsko Carstvo|Latinsko carstvo]] ratuje s grčkim državama: [[Nikejsko Carstvo|Nikejskim Carstvom]], [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntskim Carstvom]] i Epirskom Despotovinom. Granice nisu bile jasno određene.
|
|glavni_grad = [[Arta, Grčka|Arta]]
|jezik = [[albanski jezik|albanski]], [[grčki jezik|grčki]]
|vjera = [[pravoslavlje]]
|
|vođa1      = Mihajlo I. Komnin Duka (prvi)
|vođa2      = Nikifor II. Orsini 
|godina_vođa1 = [[1205]] - [[1214]]
|godina_vođa2 = [[1335]] - [[1337]]
|titula_vođa = [[Despot]]
}}
'''Epirska Despotovina''' ili '''Epirska Kneževina''' ({{jez-grč|Δεσποτάτο της Ηπείρου}}) bila je jedna od [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] [[Grci|grčkih]] država naslijednica [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]], koja je nastala nakon [[Četvrti krstaški pohod|Četvrtog križarskog rata]] [[1204]] Epirska Despotovina tvrdila je da je legitimni naslijednik 
Bizanta, zajedno sa sličnim tvorevinama [[Nikejsko Carstvo|Nikejskim Carstvom]], i 
[[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntskim Carstvom]] &lt;ref&gt;The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest. John Van Antwerp Fine. University of Michigan Press, 1994 {{ISBN|0-472-08260-4}}, {{en icon}}&lt;/ref&gt;.

== Nastanak Despotovine ==
[[Datoteka:Epir1205-1230.png|thumb|left|280px|Epirska Despotovina od 1205. do 1230.]]
Epirsku Despotovinu osnovao je [[1205]] godine ''[[Mihajlo I Komnin Duka]]'', bratić [[bizantsko Carstvo|bizantskih]] careva [[Isak II Anđeo|Isaka II Anđela]] i [[Aleksije III Anđeo|Aleksija III Anđela]]. Mihajlo I isprva je bio u čvrstom savezu s Bonifacijem I. od Montferata, ali nakon što je izgubio Moreju ([[Peloponez]]) od [[Franci|Franaka]] u ''Bitci kod Maslinskog gaja'' kod Kundurosa, otišao je u [[Epir (region)|Epir]], gdje se smatrao za naslijednika bizantskog upravitelja stare ''Teme Nikopol'', potom se pobunio protiv Bonifacija. Epir je ubrzo je postao novi dom mnogih grčkih izbjeglica iz [[Istanbul|Konstantinopolisa]], 
[[Tesalija|Tesalije]] i [[Peloponez]]a, a Mihajlo I. postigao slavu drugog [[Noa|Noe]], spašavajući brojne bizantske feudalce od [[latinsko Carstvo|latinskog]] pogroma. [[Jovan X. Kamateros]], [[Vaseljenska patrijaršija|Carigradski patrijarh]], nije ga držao za zakonitog vladara, zbog toga se on priklonio [[Teodor I Laskaris|Teodoru I Laskarisu]] u [[Nikejsko Carstvo|Nikejskom]] vladaru. Mihajlo I. je zbog toga priznao crkvenu vlast [[Papa|pape]] [[Papa Inocent III|Inocenta III]] nad Epirom, te prekinuo sve veze s 
[[Pravoslavlje|pravoslavnom crkvom]].

Car [[Latinsko Carstvo|Latinskog carstva]] Henrik Flandrijski zahtijevao je da Mihajlo I. barem nominalno prizna vlast Latinskog carstva, što je on i napravio, čak je dao svoju kćer da se oženi za Henrikova brata Eustahija [[1209]] Mihajlo I. nije osobito vjerovao u to savezništvo, više se pouzdao u neprohodne planina Epira, i nadao se da će one držati njegove latinske saveznike podalje od njegove Despotovine. U međuvremenu, su neki Bonifacijevi rođaci iz njegova Montferata zatražili da [[Epir (region)|Epir]] postane njihov posjed, zbog tog se je [[1210]] Mihajlo I. udružio s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] i napao Bonifacijevu [[Solunsko Kraljevstvo|Solunsku Kraljevinu]]. Mihajlo I. pročuo se u tom sukobu svojom pretjeranom okrutnošću - on je svoje zarobljenike (ponekad su to bili i svećenici) dao razapinjati. Zbog toga ga je [[papa]] [[Inocent III]]. [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]]. Nakon tog sukoba Mihajlo I. je bio prisiljen obnoviti savez s [[Latinsko Carstvo|Latinskim carstvom]] i Henrikom Flandrijskim, nešto kasnije te iste godine.
Mihajlo I Komnin se bacio na osvajanje strateški važnih gradova u svom okruženju, tako je zauzeo [[Larisa|Larisu]] i [[Drač]]. Također je preuzeo kontrolu nad [[korint]]skom lukom i [[Korintski zaliv|Korintskim zaljevom]]. Zatim je [[1214]] godine uspio preoteti [[Krf]] [[Mletačka Republika|Mlečanima]], ali je nakon toga krajem godine ubijen, naslijedio ga je njegov bratić Teodor.

== Sukob s Nikejskim carstvom i Bugarskom ==
Teodor Duka Komnin je krenuo odmah u napad na teritorije pod vlašću [[Solunsko Kraljevstvo|Solunske Kraljevine]], a borio se i s [[Bugarska|Bugarima]] uz put. Henrik Flandrijski poduzeo je kao protumjeru - kontranapad ali je umro na putu, tako da je [[1217]] godine Teodor uspio zarobiti njegovog nasljednika Petra Courtenaya, i zatim ga najvjerojatnije pogubio. [[Latinsko Carstvo]], je ionako propadalo pod udarima rastućeg rivala iz [[Nikejsko Carstvo|Nikejskog Carstva]] tako da nije moglo spriječiti Teodora da zauzme [[Solun]] [[1224]]. Nakon što je [[Nikejsko Carstvo|nikejski]] car [[Jovan III Duka Vatac]] [[1225]] zauzeo [[Jedrene]], Teodor mu ga je ubrzo preoteo. Teodor se potom udružio s Bugarima i zajedno s njima istjerao [[Latinsko Carstvo|latine]] iz [[Trakija|Trakije]]. Teodor se zatim okrunio za [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] cara [[1227]] godine, međutim njega većina [[Grci|Grka]], nije hjela priznati za svoga cara, a posebno se tome opirao [[patrijarh]] iz [[Nikejsko Carstvo|Nikejskog Carstva]].
[[Datoteka:Epiro1230-1251.png|thumb|right|280px|Epirska Despotovina od 1230. do 1251.]]
Teodor je prekinuo savez i primirje s [[Drugo bugarsko carstvo|Drugim bugarskim carstvom]] [[1230]], nadajući se da će lako moći ukloniti Ivana Asena II. Međutim u ''Bitci Klokotnice'' (kod [[Haskovo|Haskova]] u Bugarskoj) bugarski car uspio ga je poraziti i zarobiti, zatim ga je dao oslijepiti. Potom je njegov brat Manuel Komnin Duka preuzeo vlast u [[Solunsko Kraljevstvo|Solunskoj Kraljevini]], dok je njihov nećak Mihajlo II. Komnin Duka preuzeo vlast u Epirskoj Despotovini. Teodor je pušten iz zarobljeništva [[1237]], odmah je svrgnuo svoga brata sa trona i postavio za vladara [[Solunsko Kraljevstvo|Solunske Kraljevine]] svoga sina Jovana Komnina Duku.

== Epirska Despotovina pod Nikejskim i Bizantskim suzerenstvom ==
Solunska Kraljevina nakon Bitke kod Klokotnice, nikada nakon toga nije uspjela povratiti svoju moć. Teodorov mlađi sin - ''Demetar Anđel Duka'' izgubio je Solunsku Kraljevinu koju mu ju preotelo [[Nikejsko Carstvo]] [[1246]]. Tako se Mihajlo II. Komnin Epirski udružio s [[Latinsko Carstvo|Latinima]] protiv [[Nikejsko Carstvo|Nikejskog Carstva]]. No već [[1248]] godine [[Nikejsko Carstvo|nikejski]] car ''[[Jovan III Duka Vatac]]'' primorao je Mihajla II. da ga prizna za cara, te ga je zauzvrat priznao kao ''despota'' Epira. 
[[Datoteka:Epir1252-1315.png|thumb|right|280px|Epirska Despotovina od 1252. do 1315.]]
[[Car]] [[Teodor II Laskaris]] postao je saveznik despota Mihajla II. Komnina, njihova djeca oženila su se [[1256]], a Teodor je kao naknadu za to uzeo epirsku luku [[Drač]]. Međutim Mihajlo II. nije htio prihvatiti ovo otimanje svog posjeda, te se [[1257]] pobunio, potom je uspio pobijediti [[Nikejsko Carstvo|nikejsku]] vojsku pod vodstvom [[Georgije Akropolit]]a. Kad je Mihajlo II. krenuo sa svojom vojskom na Solunsku Kraljevinu, njega je istovremeno napao [[sicilija]]nski kralj Manfred, te mu uspio preoteti dio 
[[Albanija|Albanije]] i [[Krf]]. Mihajlo II. držeći se one ''protiv koga nemožeš -udruži se'', postao je saveznik Manfreda davši mu svoju kćer Helenu za ženu. Nakon smrti cara Teodora II Laskarisa, Mihajlo II. udružio se s Manfredom i Vilimom II. Villehardouinom iz [[Kneževina Ahaja|Ahajske Kneževine]] u borbi protiv novog [[Nikejsko Carstvo|nikejskog]] cara [[Mihajlo VIII Paleolog|Mihajla VIII Paleologa]].

Njihov savez bio je vrlo krhak i slab, tako da je [[1259]] Vilim II. zarobljen nakon katastrofalnog poraza u ''Pelagonijskoj bitci.'' Mihajlo VIII Paleolog krenuo je zauzeti prijestolnicu Mihajla II. [[Arta, Grčka|Artu]], tako da je D''espotovina Epir'' spala samo na okolicu [[Janjina|Janjine]] i Vonice. [[Arta, Grčka|Arta]] je ponovno postala dio Despotovine od [[1260]] godine, u to vrijeme Mihajlo VIII Paleolog uspio je ponovno zauzeti [[Istanbul|Konstantinopolis]].

== Talijanska invazija ==
Nakon što je [[Mihajlo VIII Paleolog|Mihajlo VIII]] obnovio [[Bizantsko Carstvo]] u 
[[Istanbul|Konstantinopolisu]] [[1261]] on je često upadao i terorizirao Epirsku Despotovinu. Potom je prisilio despota Mihajla II. da svog sina Nikifora oženi za njegovu nećakinju Anu Kantakuzin [[1265]] Mihajlo VIII Paleolog držao je Epirsku Despotovinu svojom vazalnom državom, iako su Mihajlo II. i Nikifor i nadalje ostali saveznici Mletačkih vazalnih država [[Kneževina Ahaja|Ahajske Kneževine]] i [[Atenska Vojvodina|Atenske Vojvodine]] neprijatelja Bizanta. [[Krf]] i velik dio Epira zauzeo je [[1267]] Karlo I. Anžuvinac (kralj [[Napulj]]a i [[Sicilija|Sicilije]]). Negdje oko [[1267]]/[[1268|68.]] umro je despot Mihajlo II., car 
Mihajlo VIII. Paleolog nije ni pokušavao direktno pripojiti Epirsku Despotovinu, već je dozvonio Mihajlovom sinu Nikiforu da naslijedi oca. Nikifor se međutim udružio s napuljskim kraljem Karlom I. Anžuvincem [[1279]], koji je prije toga zauzeo [[Drač]] [[1271]] godine protiv cara Mihajla VIII. No kad je Karlo I. poražen i Nikifor je izgubio [[Albanija|Albaniju]] na račun Bizanta.

Kad je na [[Bizantsko Carstvo|bizantski]] carski tron stupio [[Andronik II Paleolog]], sin Mihajla VIII., Nikifor je obnovio svoje savezništvo s [[Istanbul|Konstantinopolisom]]. Nikifor je, međutim ostao i vjerni saveznik Karla I. Anžuvinca, čak i nakon njegova poraza od bizantske flote [[1292]] Nikifor mu je dao i svoju kćer za njegova sina Filipa I. iz Taranta, te mu prodao velik dio Epira. Nakon Nikiforove smrti (oko [[1297]]) u Epiru je počeo rasti uticaj [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]], za to vrijeme vladala je kao [[regent]] njegova udovica Ana (rođaka cara Andronika II. Paleologa), u ime svog sina ''Tome I. Komnena Duke''.

== Propast Despotovine ==
[[Datoteka:Epir1315-1358.png|thumb|right|280px|Epirska Despotovina od 1315. do 1358.]]
Ana je uspjela ženili svog sina Tomu I. Komnena Duku za kćer cara [[Mihajlo IX Paleolog|Mihajla IX Paleologa]], ali je Toma ubijen [[1318]] od strane svog [[italijani|talijanskog]] rođaka ''Nikole Orsinija'', on je potom oženio njegovu udovicu i preuzeo kontrolu nad Epirskom Despotovinom. Njega je pak svrgnuo s vlasti vlastiti brat ''Ivan Orsini'' [[1323]] godine. Ni on nije dugo uživao u svojoj vlasti njega je otrovala vlastita žena Ana [[1335]] godine te je vladala kao regentica u ime svog maloljetnog sina ''Nikefora II. Orsinija''. Novi bizantski car - [[Andronik III Paleolog]], stigao je [[1337]] godine u sjeverni Epir s vojskom dijelom u kojoj je bilo i 2.000 [[Turci|Turaka]] (njegovog tadašnjeg saveznika Umur bega). Andronik III. prvo se posvetio problemu granice, zbog napada koje su vršili [[Albanci]] na Epir, a zatim se njegov interes okrenuo na neposlušnu Despotiju. Ana je pokušala pregovarati i tako izvući nešto, ali je car Andronik III. ostao uporan i zahtjevao potpunu predaju Epirske Despotovine, na kraju je Ana morala pristati, tako je Epir konačno smiren pod carskim žezlom.

Predaja Epira sadržala je i jednu klauzulu da će ''Nikifor II. Orsini'' oženiti jednu od kćeri carevog savjetnika [[Jovan VI Kantakuzin|Jovan Kantakuzina]]. No kad je vrijeme za svadbu došlo, Nikifor je nestao, pobjegao je u [[Italija|Italiju]] na dvor Katarine Valois (udovice Filipa iz Taranta) koja je formalno bila još uvijek latinska carica [[Istanbul|Konstantinopolisa]].

Potom je u Epiru izbio ustanak [[1339]] godine, iza kojeg je stajala ''Katarina Valois'' (carica [[Latinsko Carstvo|Latinskog carstva]]) , koja je u to vrijeme bila na [[Peloponez]]u, tad se i Nikifor vratio u Epir i utaborio u Tomokastronu. Pri kraju [[1339]] godine carska vojska se vratila se u Epir, a [[1340]] godine, stigao je i sam car [[Andronik III Paleolog]] zajedno s Jovanom Kantakuzinom. Nikifora II. su pomoću posrednika uvjerili da prizna autoritet cara, on je morao ispuniti i dato obećanje - oženio je kćer Jovana Kantakuzina Mariju i dobio titulu ''sevasta'' Epira.

[[Bizantsko Carstvo]] ubrzo nakon toga ušlo je u građanski rat koji se vodio između careva [[Jovan V Paleolog|Jovana V Paleologa]] i [[Jovan VI Kantakuzin|Jovana VI Kantakuzina]], pa je Epir osvojio [[Srbi|srpski]] kralj [[Dušan Nemanjić|Dušan]] [[1348]] godine. Nikefor II. je iskoristio pometnju koju je izazvao bizantski građanski rat i smrt cara Dušana, i uspio je ponovno ovladati cijelim Epirom [[1356]] godine, on je također uspio svom teritoriju dodati i [[Tesalija|Tesaliju]]. ''Nikifor II.'' je umro za vrijeme gušenja albanske pobune [[1359]] godine, a zemlje bivše Epirske Despotovine postale su sastavni dio osobnog carstva Dušanovog bratića - ''Simeona Siniše Paleologa''.

=== Kasniji događaji ===
U razdoblju nakon raspada Dušanovog carstva bivši terirorij epirske despotovine se raspada na nekoliko mini državica koje se nalaze u međusobnom vječitom ratu. Na početku severnim dijelom Epira je [[1367]] godine zavladao srpski plemić ''Toma II Preljubović'', dok je južni dio ostao pod kontrolom albanskih klanova.

Nakon smrti Tome II [[1384]], njegova udovica i ubojica Marija kratko je samostalno vladala s titulom samoproglašene carice pa se preudala [[1385]] godine i tako prenijela vlast nad njegovim teritorijem na talijanske feudalce koji će postati turski vazali. Do [[1416]] godine feudalna dinastija Tocco iz [[Kefalonija|Kefalonije]] uspijela je ponovno ujediniti Epir i zavesti svoju djelomičnu vlast po gradovima. No to nije dugo trajalo jer je [[Osmansko Carstvo|osmanska]] vojska osvajala grad za gradom; [[Janjina]] je pala [[1430]], a [[1449]] godine [[Arta, Grčka|Arta]] čime je sav teritorij bivše despotivne došao pod tursku vlast.

== Epirski vladari ==
=== Dinastija Komnin Dukas ===
* [[Mihajlo I Komnin Duka|Mihajlo I. Komnin Duka]] (1205.-1214.)
* [[Teodor Komnin Duka]] (1214.-1230.), vladar Solunskog Carstva od 1225. do 1230.
* [[Mihajlo II. Komnin Duka]] (1230.-1271.)
* [[Nikifor I. Komnin Duka]] (1271.-1297.)
* [[Toma I. Komnin Duka]] (1297.-1318.)

=== Dinastija Orsini ===
* Nikola Orsini (1318.-1323.)
* Ivan II. Orsini (1323.-1335.)
* Nikifor II. Orsini (1335.-1337.) i ponovno (1356.-1359.)

=== Dinastija Nemanjića ===
* Simeon Uroš Paleolog (1359.-1366.), ([[car]]) Srba i Grka
* Toma II. Preljubović (1367.-1384.), despot
* Marija Angelina Duka Paleolog (1384.-1385.)

=== Dinastija Buondelmonti ===
* Esau de' Buondelmonti (1385.-1411.)
* Giorgio de' Buondelmonti (1411.)

=== Dinastija Tocco ===
* Carlo I. Tocco (1411.-1429.)
* Carlo II. Tocco (1429.-1448.), pad Janjine1430.
* Leonardo III. Tocco (1448.-1479.), pad Arte 1449. i Angelokastrona 1460.

== Reference ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{Commonscat|Despotate of Epirus}}
* ''The Oxford Dictionary of Byzantium'', Oxford University Press, 1991. {{en icon}}
* Donald M. Nicol, ''The Last Centuries of Byzantium, 1261-1453'', II. izdanje, Cambridge University Press, 1993. {{en icon}}
* [http://books.google.gr/books?id=QDFVUDmAIqIC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_v2_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q=&amp;f=false The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest]. John Van Antwerp Fine. University of Michigan Press, 1994 {{ISBN|0-472-08260-4}}.{{en icon}}

{{Navigacija
| naziv = Četvrti križarski rat
| naslov = [[Četvrti krstaški pohod|Četvrti križarski rat]]
| Slika =
| Kategorija =
| boja = #0095B6
| popis1 = [[Pad Carigrada|Osvajanje Carigrada]] &amp;#124; [[Latinsko Carstvo]] &amp;#124; [[Solunsko Kraljevstvo]] &amp;#124; [[Atinsko Vojvodstvo|Atensko Vojvodstvo]]  &amp;#124; [[Kneževina Ahaja]] &amp;#124;[[Nikejsko Carstvo]]&amp;#124; Epir&amp;#124; [[Trapezuntsko Carstvo]] 
|}}

[[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše monarhije]]
[[Kategorija:Historija Grčke]]
[[Kategorija:Historija Albanije u srednjem vijeku]]
[[Kategorija:Historija Severne Makedonije]]</text>
      <sha1>o2oo6bvexg4enxoahwqidkretivunky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ujedinjenje Italije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105523</id>
    <revision>
      <id>42680287</id>
      <parentid>42669701</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:16:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Italy_1864_de.svg datotekom [[:File:Italy_1861-de.svg|Italy_1861-de.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set) · In h</comment>
      <origin>42680287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10103" sha1="jw7yl51x9b3x0s95p7vg3vsjgas06hl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Italy unification 1815 1870.jpg|thumb|350px|thumb|[[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotok]] u [[19. vijek]]u]]

'''Ujedinjenje Italije''' je proces stvaranja jedinstvene države na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotok]] revolucionarnim putem tokom [[19. vijek]]a. Na čelu te ideje stajao je nacionalni pokret '''Risorgimento''' koji je predvodio [[Giuseppe Garibaldi]] .

Italija je i nakon [[1848]]. godine ostala podeljena. No, svest o pripadnosti jednoj naciji je sve više jačala među Italijanima. Zbog jakog privrednog razvoja u sjevernoj Italiji, potreba za jedinstvenim tržištem, tj. za ujedinjenjem italijanskih država se pojačavala. [[Kraljevina Sardinija|Kraljevina Pijemont-Sardinija]] ([[Pijemont]]) bila je privredno najrazvijenija. Zbog toga je [[grof]] [[Camillo Benso di Cavour]], pijemontski predsjednik vlade, nastojao, uz pomoć [[Francuska|Francuske]], ujediniti italijanske države. [[Napoleon III]] i Cavour odlučili su se na rat protiv [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. [[Lombardija]] i [[Venecija]] trebale su pripasti Pijemontu, a [[Nice]] i [[Savoja]] Francuskoj. [[1859]]. godine [[Bitka kod Solferina|u bici kod Solferina]] [[[[Austrijsko Carstvo|Austrija]] je poražena. Lombardija je priključena Pijemontu, ali to nije bio slučaj s Venecijom. Napoleon se povukao iz rata, iznenadno, te su Talijani, nezadovoljni time, razvrgli savez s Francuskom. U isto vrijeme u [[Parma|Parmi]], [[Modena|Modeni]] i [[Toskana|Toskani]] dolazi do ustanka i one se [[1860]]. priključuju Pijemontu. Nastavljaju se revolucionarni pokreti i težnje italijanskih država za ujedinjenje s Kraljevinom Sardinijom. 1860. godine u [[Napuljsko kraljevstvo|Napuljskom kraljevstvu]] izbija ustanak na čije čelo staje [[Giuseppe Garibaldi]] . Apsolutna vlast [[Burbonci|Burbona]] u [[Napulj]]u srušena je, a ujedinjenje s Pijemontom je proglašeno. Tako je [[1861]]. stvorena [[Kraljevina Italija]]. Kralj Kraljevine Sardinije, [[Viktor Emanuel I|.]], postaje njen prvi kralj. Porazom Austrije od [[Pruska|Pruske]] [[1866]]. godine, Venecija je priključena Italiji. [[1870]]. godine, kada je preostali deo [[Papinska Država|Papinske Države]] priključen Kraljevini Italiji, završava proces ujedinjenja Italije, a [[Rim]] postaje [[glavni grad]] jedinstvene države.

Pokret za ujedinjenje [[Italija|Italije]] trajao je od [[1815]]. do [[1870]]. godine.

U prvom razdoblju (1815-[[1849]]) rodoljubi i građanski revolucionari pokušali su zaverama, pobunama, ustancima i revolucijama da oslobode i ujedine Italiju. U drugom razdoblju ([[1850]]-[[1870]]) političkom, diplomatskom i vojnom akcijom [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije (Pijemonta)]] i uz pomoć nacionalnooslobodilačkog pokreta [[Italijani|italijanskog]] naroda ostvareno je ujedinjenje Italije.

== Prva faza borbe za ujedinjenje ==
[[Datoteka:Camillo Benso di Cavour 1864 by Francesco Hayez 041.jpg|thumb|thumb|Camillo Benso di Cavour]]
Posle sloma revolucije 1848. godine, [[Austrijsko Carstvo]] je imala prevlast u italijanskim zemljama: zadržala je pod svojom vlašću [[Lombardija|Lombardiju]] i [[Mletačka Republika|Veneciju]] i po mnogim mestima srednje Italije razmestila svoje garnizone. U svim državama u Italiji, izuzimajući Kraljevinu Sardiniju, zavladali su nazadni režimi od kojih je najsvirepiji bio režim u [[Kraljevina dviju Sicilija|Kraljevini dviju Sicilija]] pod vlašću [[burbon]]ca Ferdinanda II. Ustavni režim, uspostavljen [[1848]]. godine, zadržao se samo u Pijemontu, koji je zbog toga uživao veliki ugled kod svih Italijana.

Uloga Pijemonta postala je veoma aktivna [[1852]]. godine, kada je [[Camillo Benso di Cavour]], poznati rodoljub i liberalni političar, postao [[premijer]]. On je stao na čelo pokreta '''Risorgimento''', t. j. preporoda za ujedinjenje Italije i njeno političko uređenje na osnovu buržoaskih reformi. Cavur ih je uporno sprovodio, najpre u samom Pijemontu. Smatrao je da se Italija može osloboditi strane vlasti i ujediniti samo vojnim dejstvom Pijemonta i vojnom podrškom neke strane sile.

Nasuprot takvom Cavurovom shvatanju, isticalo se shvatanje [[Giuseppe Mazzini|Mazzini]], koji je još tridesetih godina preko organizacije '''[[Mlada Italija]]''' ukazivao na revolucionarni put oslobođenja i ujedinjenja Italije. Prema ovom shvatanju, delatnošću demokratskih snaga u sklapanju zavera i dizanju ustanaka, rasparčani delovi Italije ujedinili bi se u &quot;demokratsku&quot; [[republika|republiku]]. Macinijeve pristalice organizovale su atentate na Francesca II. u [[Napulj]]u, pokušale da dignu ustanak u [[Genova|Genovi]] i [[Livorno|Livornu]], ali bez uspeha.

Cavur je smatrao da bi pre početka borbe za ujedinjenje Italije trebalo obezbediti savez sa [[Francuska|Francuskom]] protiv [[Austrijsko Carstvo|Austrije]], jer je bio uveren da će Austrija biti glavna prepreka ujedinjenju Italije. Da bi se približio velikim silama, Cavur je [[1855]]. godine uveo Pijemont u [[Krimski rat]]. Pijemont nije imao nikakvog interesa za pitanja koja su rešavana ovim ratom, ali se za vreme mirovnih pregovora u [[Pariz]]u ([[1856]].) i njegov predstavnik našao među pregovaračima. To je bila prilika da i [[Evropa|evropske]] sile upoznaju italijanski problem.

Samo dve godine kasnije [[Napoleon III]] i Cavur tajno su se sastali. Tom prilikom Pijemontu je obećana vojna pomoć u borbi protiv Austrije. Cavur je zauzvrat pristao da Francuskoj ustupi [[Savoja|Savoju]] i [[Nice|Nicu]].

Pokušaj evropskih sila da sazivanjem kongresa otklone ratni sukob Pijemonta i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] nije uspeo, jer je Austrija [[1859]]. godine objavila rat Pijemontu. Čim su austrijske trupe stigle na granicu Pijemonta, Francuska je stupila u rat na strani Pijemonta. Udružene francusko-pijemontske trupe porazile su Austrijance u dvema krvavim bitkama: 4. [[jun]]a kod [[Magenta, Lombardija|Magente]] i dvadeset dana kasnije kod [[Solferino|Solferina]]. To je izazvalo snažne revolucionarne pokrete na celom [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluotoku]]. Napoleon III je uvideo da će oslobodilačka i revolucionarna borba italijanskog naroda dovesti do stvaranja velike i jedinstvene talijanske države, a to mu nije išlo na korist. Zato je 11. [[jul]]a sa austrijskim carom [[Franjo Josip I.|Franjom Josipom]] sklopio mir. Francuska je dobila Savoju i Nicu, Pijemont [[Milano]] i celu Lombardiju, a [[Veneto]] je i dalje ostala pod Austrijom.

Delimičan uspeh borbe za ujedinjenje Italije 1859. godine razočarao je mnoge Italijane. Živnuli su i Macinijevi sledbenici. U [[Modena|Modeni]], [[Parma|Parmi]], [[Firenca|Firenci]] i [[Bologna|Bolonji]] izbili su ustanci i stvorene privremene [[Vlada|Vlade]], koje su proglasile pripajanje Pijemontu. Tako se završila prva faza borbe za italijansko ujedinjenje.

== Druga faza borbe za ujedinjenje ==

[[Datoteka:Garibaldi2.jpg|180px|thumb|thumb|[[Giuseppe Garibaldi]]]]
U [[april]]u [[1860]]. godine, izbio je ustanak seljaka na [[Sicilija|Siciliji]] protiv vladavine kralja Francesca II. Ustanike je podržao [[Giuseppe Garibaldi]], koji se 1848. godine istakao u borbi protiv Austrije. On se sa 1.200 dobrovoljaca - crvenokošuljaša - ubrzo pridružio ustanicima na Siciliji. Sjedinjeni garibaldinci i pobunjeni seljaci ubrzo su pobedili kraljevsku vojsku i ovladali celim [[ostrvo]]m. Sa vojskom čiji se broj popeo na 25.000 boraca, Garibaldi se prebacio sa Sicilije u južnu Italiju i 17. [[septembar|septembra]] 1860. godine oslobodio Napulj. Dok je Macini bezuspešno nagovarao Garibaldija da krene na [[Rim]], koji je još bio pod [[papa|papskom]] vlašću, i da tamo proglasi Republiku, pijemontska vojska je ušla u južnu Italiju i spojila se sa Garibaldijevim trupama. Francesco II je pobegao kod pape u Rim, a Garibaldi je predao vlast pijemontskom kralju [[Viktor Emanuel II|Vitoriju Emanuelu]]. Plebiscitom koji je zatim organizovan, narod južne Italije se u celini izjasnio za ujedinjenje sa Pijemontom. Na osnovu svih tih događaja, [[februar]]a 1861. godine u glavnom gradu Pijemonta - [[Torino|Torinu]] se sastao prvi italijanski parlament koji je 14. [[mart]]a proglasio ujedinjenu [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]]. Druga faza borbe za ujedinjenje Italije bila je završena. Van Italije ostali su još Rim i Venecija.

== Oslobođenje Rima i Venecije ==

Iako je Rim u martu 1861. godine, proglašen za prestonicu ujedinjene Italije, on se nalazio u [[Papska država|Papskoj državi]]. Garibaldijev pokušaj [[1862]]. godine, da silom zauzme Rim nije uspeo. I Mletačka oblast sa Venecijom još je bila pod austrijskom vlašću.

I Rim i Mletačka oblast pripojeni su Italiji za vreme dva međunarodna sukoba.

Ulazeći u austrijsko-[[Pruska|pruski]] rat [[1866]]. godine, na strani Pruske koja je pobedila Austriju, Italija je dobila Veneciju. Od tada se granice Italije i Austrije više neće menjati do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]].

Posle poraza Francuske u ratu sa Pruskom i zbacivanja sa vlasti Napoleona III, koji je bio papski zaštitnik, 20. septembra [[1870]]. godine italijanska vojska umarširala je u oslobođeni Rim. Sve borbe za ujedinjenje uspešno su privedene kraju. Nekadašnjoj moćnoj papskoj državi ostavljena je mala teritorija u centru grada Rima - [[Vatikan]]. Italija je bila ujedinjena, a Rim postao kraljevska prestonica. Posebnim zakonom regulisani su odnosi sa Vatikanom, ali papa taj zakon nije priznao. Izjavio je da se povlači u &quot;dobrovoljno sužanjstvo&quot; u Vatikan, što će trajati do međunarodnog priznanja Vatikana [[1929]]. godine.

== Karte ujedinjenja Italije ==
&lt;gallery&gt;
Italy 1843 de.svg|1843
Italy (March 1860).PNG|1860
Italy 1861-de.svg|1860-66
Italy 1866-de.svg|1866-70
Kingdom of Italy 1870 map.svg|1870-1918
Kingdom of Italy 1924 map.svg|1918-1941
Kingdom of Italy 1942 with provinces.svg|1942
Italy location map December 1963 - August 2009.svg|danas
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==

* [[Kraljevina Sardinija]]
* [[Kraljevina Italija]]
* [[Pohod hiljade]]
* [[Austrijsko-sardinijski rat]]

{{Commonscat|Italian Risorgimento}}

[[Kategorija:Historija Italije]]</text>
      <sha1>jw7yl51x9b3x0s95p7vg3vsjgas06hl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turkijski narodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116571</id>
    <revision>
      <id>42680266</id>
      <parentid>42470009</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:18:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-45654-56</username>
        <id>385457</id>
      </contributor>
      <comment>не турки с Тихог океана</comment>
      <origin>42680266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11133" sha1="3rq9em5316howhfpfwdup08y23hp5zg" xml:space="preserve">{{Dablink|&quot;Turski narodi&quot; preusmjerava ovdje. Ne poistovećivati sa [[Turci|Turski narod]].}}
[[Datoteka:Map-TurkicLanguages.png|thumb|250px|Države i pokrajine u kojima je jedan od [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]] [[Službeni jezik|služben]]]]
[[Datoteka:Khotan-melikawat-chicas-d03.jpg|thumb|250px|[[Ujguri|Ujgurka]]]]

'''Turkijski narodi''', ili samo '''Turkijci''', su oni narodi koji govore jezicima [[Turkijski jezici|turkijske grane]] [[Altajski jezici|altajske jezične porodice]]. Povijesno i jezično povezuje ih se sa starim narodima što su ih [[Kinezi]] nazivali [[T'u-chüeh]], koji su u 6. stoljeću utvrdili carstvo što se od [[Mongolija|Mongolije]] i i sjeverne granice Kine prostiralo do [[Crno more|Crnog mora]].

Turkijske narode danas povezuje [[islam]], isključujući otuda jedino sibirske Jakute i Čuvaše u području Volge. Turkijske narode geografski danas dijele na dvije glavne grane, zapadne i istočne. Zapadne Turkijce zastupaju turkijski narodi jugoistočne Europe i područja jugozapadne Azije, u Anatoliji i sjeverozapadnom Iranu. Istočna grupa Turkijaca naseljena je u središnjoj Aziji, u [[Kazahstan]]u i Ujgurskoj Autonomnoj Regiji.

== Historija ==
O samom porijeklu Turkijaca malo je poznato. Kineski dokumenti iz 6 stoljeća spominju carstvo T'u-chüeh koje se sastoji od dva dijela, a dijele ih na Sjeverne i Zapadne Turkijce. Carstvo dolazi u 7 stoljeću pod vlast dinastije [[T'ang]], ali su se sjeverni Turkijci oslobodili Kineza i očuvali samostalnost do 744. Najstariji turkijski zapisi ([[orhon]]) iz 8. stoljeća opisuju ovo carstvo kao konfederaciju turkijskih plemena, i to [[Oguzi|Oguze]]; Ujgure duž [[Selenga|Selenge]] u sadašnjoj [[Mongolija|Mongoliji]]; Kirgize duž Jeniseja u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Oguzi uskoro počinju migraciju na zapad, u [[Iran]] i [[Afganistan]]. U [[Iran]]u oguska plemena poznata kao [[Seldžuci]] (Seljuks) stvaraju u kasnom 11. stoljeću carstvo, što se prostire od Amu Darye do Perzijskog zaljeva, i Inda na zapad do Mediterana. Godine 1071. seldžučki sultan [[Alp-Arslan]] potuće bizantsko carstvo u bici na [[Manzikert]]u, i oslobodi tako prolaz za nekoliko milijuna Oguza u Anatoliju. Tu se uskoro jedan poglavica osamostali i osnuje u ranom 14. stoljeću otomasko carstvo, njegovo ime bilo je Osman. Turkijci što naseliše Anatoliju, i kasnije se raširiše i na Balkan, postadoše poznati po Osmanu, Osmanlijama. Danas ove Osmanlije, kao utemeljitelje turske države, nazivamo imenom [[Turci]].

Na Dalekom istoku, u Središnjoj Aziji, [[Ujguri]] su istjerani iz Mongolije. Prije se tu vodila borba među turkijskim plemenima, za kontrolu nad Mongolijom. Ujguri se tada u 9. stoljeću naseliše u sadašnji [[Xinjiang]] u sjeverozapadnoj Kini. Dio Ujgura odlazi na zapad u sadašnji [[Uzbekistan]], gdje su nomadsko stočarstvo zamijenili za sjedilački život. Ovi ljudi postadoše ovdje poznati kao [[Uzbeci]].

Mongolsko osvajanje koje počinje u ranom 13. stoljeću prouzročilo je niz pokreta turkijskih naroda što se nastavilo više stoljeća. [[Kipčaki]] (Kipchaks) iz područja [[Irtiš]]a polaze na jugozapad kroz Kazahstan i nastaniše se u sadašnjoj jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Mongolska najezda uništi ih, a pade i posljednji ostatak nekad moćnog seldžučkog carstva na tlu [[Iran]]a. Ipak, [[Džingis Kan]] umire (1227), a njegovo carstvo se podijeli, što rezultira procesom islamizacije i turkifikacije Mongola van mongolskog područja. Njihov utjecaj slabi, a raste moć Turkijaca u Središnjoj Aziji. Jedan od turkijskih vođa, Timur, bio je sposoban da u kasnom 14. stoljeću proširi svoju vlast preko većine jugozapadne Azije. Tek u 15 stoljeću, ruska ekspanzija prema Kaspijskom jezeru tjera Turkijce istočno, u sadašnji Kazahstan. Danas ih poznajemo kao Kazahe.

Zbog procesa migracija, osvajanja, mješovitih brakova i asimilacija, mnogi su turkijski narodi sadašnje Središnje i Jugozapadne Azije miješanog porijekla. Nakon Ruske revolucije 1917. turkijski narodi počinju stvarati začetke budućih nacionalnih zajednica, to su Kazahstan, Uzbekistan, Kirgizija i Turkmenija.

== Turkijski narodi danas ==
Najbrojniji turkijski narodi nakon Turaka iz Turske su Uzbeci, danas nastanjeni u Uzbekistanu i Afganistanu. Njihovo ime došlo je po [[Öz Beg]]u, najvećem kanu [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Druga velika grupa su Kazahi (Kazakhs), što nastadoše od Kipčaka, dijela Zlatne Horde. Većina živi u Kazahstanu, a ima ih i u Xinjiangu i [[Gansu]]u u Kini. Kirgizi, čije je porijeklo nejasno, žive u Kirgiziji, ima ih i u Afganistanu i zapadnoj Kini. [[Turkmeni]] ili Turkomani bijahu do [[1924]]. nomadska plemena bez političkog jedinstva. Danas žive u Turkmenistanu, a također ih ima i u Afganistanu, [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Turska|Turskoj]]. Azeri su iz Azerbajdžana i Irana, porijeklom su od Oguza. Karakalpaci, srodni Kazahima, žive u Uzbekistanu. Tatari su podijeljeni na cijeli niz lokalnih grupa, a državno između [[Rusija|Rusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Porijeklom su od Kipčaka, a imaju moguće i prabugarskog elementa. [[Baškiri]] su rasipani istočnom europskom Rusijom, danas imaju vlastitu republiku u Rusiji. Jezik im je čisto turkijski. Karačajci i Balkari sa Kavkaza nepoznatog su porijekla. Jakuti iz [[Saha|Sahe]] su nepoznatog porijekla, zbog jezika svrstavani su u Turkijce. Ujguri čine prevladavajuću većinu u Xinjiangu ali ih ima i u srednjoazijskim republikama.

== Osnovna podjela ==
: (4 glavne grane);
A) Sjeveroistočni; B) Sjeverozapadni ([[Kipčaci]]); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi).
* 1.	[[Afšari]] (Afshars).- najraštrkanija grupa Turkijaca u [[Iran]]u, oko 100,000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera [[Urmijsko jezero|Urmije]] kod Zandžana; duž granice [[Kurdistan]]a; južno od [[Kirman]]a i u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turkijaca ili ne-Turkijaca. 
* 2.	[[Altajci]] (Ojroti). [[Rusija]], u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti
* 4.	Azeri ([[Azeri|Azerbajdžanci]], Azerbejdžanci). – [[Azerbejdžan|Azerbajdžan]], Iran (šijiti).
* 5.	[[Balkari]] (Balkars). Rusija. ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. [[1944]]. deportirani u Sibir zbog kolaboracije s nacistima. [[1957]]. vraćaju se konačno kući. U 15. stolčjeću oni i [[Kabardinci]] (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Otomanskih Turaka. 
* 6.	[[Baškiri]] (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija.
* 7.	[[Čagatajci]].- Turkmenistan
* 8.	[[Čulimski Tatari]]. Rusija
* 9.	[[Čuvaši]].- govore poseban turkijski, vjeruje se da potječu od Prabugara. U Čuvaškoj republici, Rusija
* 10.	[[Dolgani]]. Rusija
* 11.	[[Gagauzi]]. –[[Moldavija|Moldova]] (153,000; 1989.), Ukrajina, Rumunjska, Bugarska. Potomci Seldžuka.
* 12.	[[Hakasi]] (Abakanski Tatari; Khakass).- Rusija, u Autonomnoj oblasti [[Hakasija|Hakasiji]]. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci. 
* 13.	[[Horasanski Turkijci]] (Khorasan Turks). Iran.
* 14.	[[Ilsavan]] (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbajdžanu, Iran. Oko 100,000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana. 
* 15.	[[Jakuti]]. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena
* 16.	[[Juruci]].- [[Balkan]] ([[Severna Makedonija]]), Turska.
* 17.	[[Kadžari]], Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno-naseljenih, ostali su nomadski stočari. 
* 18.	[[Karačajci]] . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata. 
* 19.	[[Karakalpaci]]. [[Uzbekistan]]. 
* 20.	[[Karagasi]] (Tofalari, Sajanski [[Samojedi]]). –turcizirani Samojedi, Rusija.
* 21.	[[Karaim]] (Karaite).- Turkijska jezična grupa u Litvi. Njihovo porijeklo je možda židovsko.
* 22.	[[Karapahi]] (Karapakhs). Manje turkijsko pleme nastanjeno u Iranu u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] i duž južne obale jezera [[Urmijsko jezero|Urmije]]. 
* 23.	[[Kašgai]] (Qashqais).- [[Iran]], konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turaka u provinciji Fars; 250,000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima.
* 24.	[[Kazahi]] (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazahi formirali su se sredinom 15. stoljeća. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (rvladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena.
* 25.	[[Khalaj Turkijci]]. –Iran, 17,000 &lt;!-- nema hrvatskog naziva--&gt;
* 26.	[[Kirgizi]]. Kirgistan; 3,000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u [[Wakhan]]. Žive u jurtama. 
* 27.	[[Krimski Tatari]]. 
* 28.	[[Kumici]] (Kumiki).-sjeverni Dagestan , Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka .
* 29.	[[Nogajci]]. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama [[Dagestan]]a (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike .
* 30.	[[Salar Ujguri]].- Kina.
* 31.	[[Šori]] (Shor).- Rusija.
* 32.	[[Tatari]]. U Tatarstanu (3,8 milijuna), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini.
* 33.	[[Turci]].- [[Turska]].
* 34.	[[Turki]]. –[[Narodna Republika Kina|Kina]]. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava.
* 35.	[[Turkmeni]] (Turkomani). Tukmenistan; u Afganistanu 12 plemena, 200,000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250,000 ([[1986]]). -Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u [[Mongolija|Mongoliji]] i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguz ('Nine Oguz'). Od 10. stoljeća oni se već nalaze u [[Kazahstan]]u sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi put spominje u izvorima iz 10.tog stoljeća. Klanski vođa [[Seljuk]] osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbajdžan i Anatoliju. 
* 36.	[[Tuvanci|Tuvinci]] ili Tuva. Rusija, 314,000 (1995), u Tuvi.
* 37.	[[Ujguri]]. [[Žuti Ujguri|Žuti (Zapadni)]], [[istočni Ujguri|Istočni]].
** [[Taranči]]
* 38.	[[Urumi]].- [[Ukrajina]].
* 39.	[[Uzbeci]]. [[Afganistan]], 1.3 milijuna; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu ([[Horasan (pokrajina)|Horasan]]), u susjedstvu plemena Karapaha.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Turkic peoples}}
* [http://www.britannica.com/eb/article-9073847 Turkic peoples]
* [http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=90010 Language Family Trees: Altaic, Turkic]
* [http://www.wec-international.org/centralasia/turkicpeoples.htm The Turkic Peoples Of Central Asia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009033605/http://www.wec-international.org/centralasia/turkicpeoples.htm |date=2007-10-09 }}

[[Kategorija:Turkijski narodi| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe]]</text>
      <sha1>3rq9em5316howhfpfwdup08y23hp5zg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Divlje jagode (bend)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>122486</id>
    <revision>
      <id>42679947</id>
      <parentid>42600507</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30750" sha1="29hlunw1zth745ktzlyso0qbdjsfde3" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Divlje jagode}}

{{Glazbenik
| Ime                  = Divlje jagode
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = [[1977]].
| Mjesto               = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Prebivalište         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Žanr                 = [[Heavy metal]], [[Hard rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1977.-danas
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]], [[Diskoton]], Logo Records,&lt;br /&gt;Nimfa Sound, [[Croatia Records]]
| Angažman             = [[Bijelo dugme]], [[Alen Islamović]], [[Mladen Vojičić Tifa]], [[Gibonni]]
| URL                  = http://www.divlje-jagode.com
| Originalna postava   = [[Sead Lipovača]], Anto Toni Janković, Nihad Jusufhodžić, Mustafa Ismailovski, Adonis Dokuzović
| Sadašnji članovi     = Toni Janković&lt;br /&gt;Alen Islamović&lt;br /&gt;Sead Lipovača&lt;br r /&gt;Nasko Budimlić&lt;br /&gt;Zlatan Čehić
| Bivši članovi        = Pero Galić&lt;br /&gt;Nihad Jusufhodžić&lt;br /&gt;Mustafa Ismailovski&lt;br /&gt;Adonis Dokuzović&lt;br /&gt;Mladen Vojičić&lt;br /&gt;Vladimir Podany&lt;br /&gt;Edin Šehović&lt;br /&gt;Zlatan Stipišić&lt;br /&gt;Žanil Tataj&lt;br /&gt;Sanin Karić&lt;br /&gt;Dejan Orešković /&gt;Marko Osmanović&lt;br  /&gt;Thomas Balaž&lt;b
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = bubnjevi, gitare, bas
}}
'''Divlje jagode''' su [[bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[heavy metal]] i [[hard rock]] sastav koji je [[1977]]. godine osnovan u [[Bihać]]u. Bili su vrlo popularan sastav na teritoriju bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i smatraju se začetnicima heavy metal stila na tom prostoru. U [[maj|svibnju]] 1977. godine, [[Sead Lipovača]] zajedno sa Antom Jankovićem, Nihadom Jusufhodžićem, Mustafom Ismailovskim i Adonisom Dokuzovićem kojeg je poznavao još iz Novih Akorda, osniva Divlje jagode. Tijekom godina njihovog glazbenog rada, objavili su nekoliko [[singl]]ova i dvanaest [[album|studijskih albuma]], a [[2006]]. godine izdaju box set na kojemu se nalazi deset albuma i jedan singl&lt;ref&gt;[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=59&amp;Itemid=68 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723103723/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=59&amp;Itemid=68 |date=2011-07-23 }} - Diskografija , box set kolekcija&lt;/ref&gt;.

== Životopis sastava ==
=== Zenit ===
Sead Lipovača (rođen u [[Bihać]]u [[13. 3.|13. ožujka]] [[1955|1955.g]].), nakon što je završio [[srednja škola|srednju školu]] u Bihaću, dolazi studirati vanjsku trgovinu u [[Zagreb]]. Njegovi glazbeni idoli bili su mu hard rock sastavi poput [[The Who]]a, [[Deep Purple]]a, [[Led Zeppelin]]a, [[Black Sabbath]]a i drugih. I sam je želio imati svoj sastav, a prvi glazbeni počeci vežu ga uz sastav Poldrugac Vjekoslava Novi Akordi' iz Zagreba .Sa grupom snima treci single. Kasnije još svira sa sastavima 'Biseri' i 'Selekcija', da bi [[1976]]. godine osnovao skupinu 'Zenit'. Tadašnju postavu sastava čine glazbenici Sead Lipovača ([[električna gitara|prva gitara]]), Ante Toni Janković ([[pjevanje|vokal]]), Nihad Jusufhodžić ([[bas-gitara|bas gitara]]) i Adonis Dokuzović ([[bubnjevi]]). U tadašnje vrijeme 'Zenit' svira po raznim [[rock and Roll|rock]] festivalima, a početkom 1977. godine donose odluku o promjeni imena.

=== Divlje Jagode ===
[[Datoteka:Jugoton logo price sticker.jpg|thumb|left|250px|Divlje jagode prvi album snimaju za [[diskografija|diskografsku kuću]] [[Jugoton]].]]

U [[maj|svibnju]] 1977. godine nakon dugog razmišljanja, donose odluku da promjene ime u 'Divlje jagode'. Iste godine u [[jesen]] snimaju svoj prvi [[singl]], za vodeću [[diskografija|diskografsku kuću]] tada u zemlji '[[Jugoton]]', na kojemu se nalaze dvije skladbe, balada &quot;Jedina moja&quot; (koja je ostvarila veliki uspjeh) i &quot;Rock 'n' Roll&quot;. [[lirika|Tekst]] za skladbu &quot;Jedina moja&quot;, piše Ante Janković, a [[muzika|glazbu]] Sead Lipovača. Drugi singl objavljuj početkom [[1978]]. godine na kojemu se nalazi obrada stare bosanske sevdalinke &quot;Moj dilbere&quot; i n B strani emotivna balada &quot;Prijatelj&quot;. Iste godine izlazi njihov treći singl sa kojim dobivaju prilićnu popularnost kod publike i veliki broj svojih obožavatelja. Na singlu se nalaze skladbe, &quot;Patkica&quot; i &quot;Kad bi vi, gospođo&quot;. Nakon izlaska singla, 'Jagode' odlaze na mini turneju po Bihaću i okolici. Krajem godine odlaze u studijo kako bi snimili svoj prvi album. Album ''[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]'' izlazi [[1979]]. godine, a objavljuje ga diskografska kuća Jugoton&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/release/1350550 ''discogs.com''] -Divlje jagode, album Divlje Jagode&lt;/ref&gt;. Materijal na albumu sastoji se od devet skladbi, a između ostalog tu su već poznate balade &quot;Krivo je more&quot; i nova verzija skladbe &quot;Jedina moja&quot;. Većina ostalih skladbi je na temu [[hard rock]]a i na tragu sastava [[Deep Purple]]a i [[Black Sabbath]]a. Tekstove je napisao Ante Janković, glazbu Sead Lipovača, dok je [[producent|produkciju]] radio Vladimir Delać. Nakon što je album bio objavljen sastav je neko vrijeme pauzirao, radi toga što je dio članova otišao na [[jugoslovenska narodna armija|odsluženje vojnog roka]].

U to vrijeme napušta ih Mustafa Ismailovski i kasnije osniva [[pop]] sastav [[Srebrna krila]], a Sead Lipovača ostvaruje suradnju sa Marinom Tucaković, koja mu piše tekstove za singlove &quot;Hoćeš li me voljet sutra&quot; i &quot;Nemam ništa protiv bit će bolje&quot;.

=== 1980-te ===
Početkom [[1980-e|1980-ih]] 'Divlje jagode' su ponovno aktivne, a na koncertima prije njih nastupa skupina 'BAG' iz Bihaća. Sead Lipovača zapaža njihovog basistu [[Alen Islamović|Aliju Alena Islamovića]] i poziva ga da se pridruži 'jagodama'. Međutim nastaju problemi kada mu Lipovača iznosi svoje planove o odlasku čitavog sastava u [[Sarajevo]], ipak Islamović je uspio riješiti problem sa roditeljima i odlazi stvarati svoju glazbenu karijeru sa 'Divljim jagodama'.

Nakon što su objavili prvi album ''Divlje jagode'', dolazi do nerazumijevanja od strane izdavača Jugotona i nezadovoljan sa promidžbom albuma, Lipovača seli u Sarajevo gdje će potpisati ugovor sa diskografskom kućom '[[Diskoton]]'&lt;ref name=&quot;DJ&quot;&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101038&amp;x=13&amp;y=10 ''crorec.hr''] - Croatia Records, Divlje jagode - životopis&lt;/ref&gt;. Početkom [[1981]]. godine, 'Divlje jagode' su u postavi Sead Lipovača (gitara), Ante Janković (vokal), Alen Islamović (bas gitara) i Nasko Budimlić (bubnjevi, kojeg je Islamović doveo iz sastava 'BAG').

[[Datoteka:Iron Maiden - bass and guitars 30nov2006.jpg|thumb|rigjt|250px|[[Iron Maiden]] [[1986|1986.g]]. bili su gosti sastavu [[Bijelo dugme]] i Divljim jagodama.]]
Početkom [[1981]]. godine odlaze u [[Beograd]] i u studiju 'Druga maca' snimaju svoj drugi album ''[[Stakleni hotel]]'', na kojemu se u potpunosti nalazi heavy metal zvuk. Album najavljuje skladba &quot;Autostop&quot;, koja je bila vrlo popularna (kako zbog glazbe tako i zbog [[lirika|teksta]]&lt;ref&gt;[http://lyrics.diskografije.com/divlje-jagode/divlje-jagode-autostop/ ''lyrics.diskografije.co''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410222649/http://lyrics.diskografije.com/divlje-jagode/divlje-jagode-autostop/ |date=2008-04-10 }} - Divlje jagode, tekst skladbe &quot;Autostop&quot;.&lt;/ref&gt;) i u to vrijeme se puštala na svima [[televizija|televizijskim postajama]]. Album izlazi sredinom 1981. godine&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/release/1377225 ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Stakleni Hotel&lt;/ref&gt;, a objavljuje ga diskografska kuća '[[Diskoton]]' iz Sarajeva. [[Producent]]i na materijalu bili su Lipovača i Enco Lesić, dok su tekstove napisali Goran Petranović (vokal u sastavu 'Elvis J. Kurtovic'), Marina Tucaković i Alen Islamović. Uvodna tema na albumu bila je skladba &quot;Autostop&quot;, koju je napisao Petranović, a pjesma &quot;Kako si topla i mila&quot; postala je najveći hit s tog albuma. Balade &quot;Dodirni me, skloni bol&quot; i &quot;Potraži put&quot; također su postigle veliki uspjeh. Kako su se vodili heavy metal stilom, shodno tome Lipovača je na koncertima preuzeo ponašanje [[Angus Young|Angusa Younga]] iz [[AC/DC]]-a, pa se pojavljivao u kratkim hlačicama i izvodio je razne skokove i trčkaranja po sceni. Tijekom 1981. godine 'Divlje jagode nastupale su na brojnim koncertima, a neki od njih su bili koncert za stradale u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], rock festival i Bihaću (BROF) i u [[septembar|rujnu]] na beogradskom hipodromu, zajedno sa [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] ugošćuju sastav [[Iron Maiden]], koji tada prvi put dolazio na prostore bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]&lt;ref&gt;[http://www.maidencroatia.com/firma-novosti01.htm ''maidencroatia.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080927183556/http://www.maidencroatia.com/firma-novosti01.htm |date=2008-09-27 }} - Iron Maiden i Hrvatske grupe - priča duga 27 godina!!!&lt;/ref&gt;.

Nakon odsvirane turneje i nekoliko koncerata [[1982]]. godine počinju raditi na materijalu za novi album, međutim sastav napušta dotadašnji [[pjevanje|prvi vokal]] Ante Toni Janković i posvećuje se solo karijeri. Prije nego što je otišao Janković je napisao skladbu &quot;Ne želiš kraj&quot;, koja će kasnije postati jedna od najvećih njihovih balada. Kritičari su različito tumačili ovu skladbu, neki su je opisivali kao ljubavnu baladu, dok su drugi govorili kako najavljuje rastanak dva prijatelja (Lipovača &amp; Janković). Nakon odlaska Jankovića, ulogu prvog vokala preuzima tadašnji [[bas-gitara|basista]] Alen Islamović. Trojac Lipovača, Islamović i Nasko Budimlić zajedno sa producentom Theom Werdinom, odlaze u [[Nemačka|Njemačku]] u grad Bad Homburg gdje u studiju 'Music Park Studios' pripremaju i snimaju svoj sljedeći album. Album ''[[Motori (album)|Motori]]''&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/release/1141150 ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Motori&lt;/ref&gt;, objavljuje diskografska kuća 'Diskoton' 1983. godine, i prava je prekretnica u njihovoj glazbenoj karijeri&lt;ref name=&quot;DJ&quot;/&gt;. Uz naslovnu skladbu koja je postala veliki hit i sluša se i danas, tu su još, ljubavna balada &quot;Šejla&quot; (koju je Islamović napisao za svoju bivšu djevojku), &quot;Ne želiš kraj&quot;, Nasmiješi se&quot;, &quot;Zagrizi rock and roll&quot; i druge skladbe koje odlično prolaze kod publike i 'Divljim jagodama' donose veliki broj obožavatelja. Početna tiraža albuma bila je 50.000, međutim vrlo brzo dostiže brojku od 400.000 prodanih primjeraka i dobiva etiketu 'Najbolji album godine'. U to vrijeme 'Jagode' glase kao najbolji sastav na tadašnjem prostoru&lt;ref name=&quot;DJ&quot;/&gt;. Na turneji im se bio nakratko pridružio i Janković. Dobivaju brojne nagrade i pojavljuju se u popularnim glazbenim [[magazin|časopisima]] poput 'Džuboksa'.

Nakon što su završili veliku turneju, koja je svirana na prostorima bivše Jugoslavije, odlaze u studijo i pripremaju materijal za novi album. Ponovno odlaze u Njemačku gdje u istom studiju 'Music Park Studios', snimaju sljedeći album ''[[Čarobnjaci (album)|Čarobnjaci]]''&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/release/926653 ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Čarobnjaci&lt;/ref&gt;. Album [[2. 11.|2. studenog]] [[1983]]. godine objavljuje diskografska kuća 'Diskoton', a produkciju i aranžmane radi Sead Lipovača. Tekstove za većinu skladbi napisao je Alen Islamović, dok ih je za skladbe &quot;Nazovi me&quot;, &quot;Đavolji grad&quot; i &quot;Metalni radnici&quot; napisao Lipovača. ''Čarobnjaci'' nije zabilježio popularnost prethodnog albuma, a jedina skladba koja je dugo zadržala uspjeh bila je &quot;Metalni radnici&quot;. Nakon što je album objavljen kasnije će dobiti poziv od menadžera [[firma|kompanije]] 'Trans Atlantic Records' da dođu u [[London]] na probno snimanje&lt;ref&gt;[http://www.dzuboks.de/page.php?84. ''dzuboks.de'']{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - Ex Yu Muzička Biografija - Divlje jagode.&lt;/ref&gt;.

Početkom [[1984]]. godine odlaze na turneju, a polovicom njenog održavanja Islamović dobiva ponudu od [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] da pređe u '[[Bijelo dugme]]'. Tada nastaju trzavice među članovima 'Divljih jagoda' ali smiruje ih Islamović koji je odbio ponudu i ostao u sastavu. On nije bio siguran u Bregovićevu ponudu isto koliko i u [[Željko Bebek|Bebekov]] odlazak, a 'Divlje jagode' dobile su predugovor za snimanje albuma na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] u [[London]]u. Krajem godine u sastav dolazi novi basista, Zlatan Čehić (bivši član sastava 'Top'), a prvi vokal preuzima Alen Islamović i u [[novembar|studenom]] počinju raditi na materijalu za novi album.

=== Sredinom 1980-ih ===
Materijal miksaju u studiju RTV Sarajevo, tijekom mjeseca studenog i prosinca, a početkom [[1985]]. godine po treći put putuju u Njemačku i snimaju albumu u studiju 'Music Park Studios' tijekom mjeseca [[februar|veljače]]. Album ''[[Vatra (album)|Vatra]]'' izlazi u [[mart|ožujku]] iste godine, a objavljuje ga diskografska kuća '[[Diskoton]]'&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/release/1377232. ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Vatra&lt;/ref&gt;. Glazbu i aranžman potpisuje Sead Lipovača, dok tekstove pišu Alen Islamović i Slobodan Đurasović. Na B-strani nalazi se skladba &quot;Touch Me Little Girl&quot;, koja je otpjevana na engleskom jeziku, a specijalno za ovaj album napisao ju je Theo Werdin. Album solidno prolazi kod publike ali ne bilježi veći komercijalni uspjeh. Dvije hit skladbe, &quot;Ciganka&quot; i &quot;Let na drugi svijet&quot;, kasnije se redovno izvode tijekom turneja i koncerata. Nakon odsvirane turneje i promocije albuma ''Vatra'', krajem godine odlaze u [[London]] na probno snimanje albuma. Po povratku iz Londona sviraju na nekoliko većih koncerata poput onoga u 'OTV' domu u [[Zagreb]]u. Na koncertu je bio i Xavier Rusell, novinara [[heavy metal]] časopisa 'Kerrang!' (sin filmskog redatelja Kena Rusella), a o koncertu je napisao, &quot;Divlje jagode su glazbeno još uvijek u sedamdesetim godinama. Utjecaj sastava Y&amp;T, Black Sabbath i Saxon su očigledni, dok se kroz skladbe tu i tamo provlači po koji Judas Priest ''rif'' na gitari. Njihove stare balade naišle su na najpovoljniju reakciju, što svjedoči da publika voli pjevati sa svojim sastavima...&quot;&lt;ref&gt;[http://hem.passagen.se/bosrock/jagode/o_izvodjacu.html hem.passagen.se] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124074827/http://hem.passagen.se/bosrock/jagode/o_izvodjacu.html |date=2009-11-24 }} - Divlje jagode, reakcija Xaviera Rusella na održani koncert u Zagrebu&lt;/ref&gt;. Nakon koncerta održanog u 'OTV'-om domu, Lipovači i ostalim članovima ostvario se dugogodišnji san i potpisuju ugovor sa Guefom Hunningtonom, koji je vlasnik diskografske kompanije 'Logo Records'&lt;ref&gt;[http://www.bazaar.com.hr/index.php?module=item&amp;id=3498 ''bazaar.com'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - Divlje jagode potpisale ugovor sa diskografskom kućom 'Logo Records'.&lt;/ref&gt;. Hunnington je bio vrlo jaka i poznata osoba, koji je između ostalog lansirao popularni sastav '[[Eurythmics]]' i do tada nitko na tim prostorima nije imao takav [[ugovor]].

Početkom [[1986]]. godine odlaze u London kako bi počeli snimati novi album na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]. U studiju snimaju osma svojih starih skladbi i dvije nove &quot;Wild Boys&quot; i &quot;Fire on the water&quot;. [[Producent]] na materijalu je Keith Woolvin, tekstove je pisao Aleksandar Mezek, dok je kao gost na [[sintesajzer|klavijaturama]] svirao Don Airey. Na englesko tržište izbacuju [[singl]] &quot;Shayla&quot; i [[19. 2.|19. veljače]] 1986. godine sviraju nastupaju u klubu 'Marquee', nakon čega kreće serija koncerata po engleskim klubovima&lt;ref name=&quot;DJ&quot;/&gt;. Izlazak albuma je kasnio, a Islamović, nezadovoljan zaradom od turneje i problemima oko izlaska albuma, odlazi iz Londona i vraća se u Sarajevo. Ubrzio potom je ponovno dobio poziv od Gorana Bregovića da prijeđe u [[Bijelo dugme]], što je Islamović i prihvatio. Iste je godine Nasko Budimlić otišao u privremenu mirovinu. Problemi također nastaju kada jedan lokalni sastav krade i svira njihove skladbe koje Lipovača u to vrijeme nije zaštitio [[autorsko pravo|autorskim pravima]]. Lipovača ostaje sam u Londonu i dobija ponudu da svira sa britanskim glazbenicima, što on odbija i na kraju se vraća u Sarajevo. Po povratku saznaje da je Islamović prihvatio drugu ponudu i prešao u sastav 'Bijelo dugme'. 'Diskoton' krajem godine objavljuje kompilacijski album pod nazivom ''Najbolje'', dok Lipovača završava godinu bez sastava.

[[Datoteka:Gibonni Main.jpg|thumb|right|250px|[[Gibonni|Zlatan Stipišić - &quot;Gibbonni&quot;]] bio je člana Divljih jagoda [[1990]]. godine.]]

Početkom [[1987]]. godine, Lipovača radi na okupljanju sastava, a podršku u tome ima od Zlatana Čehića. Čehić mu predlaže da nađu novog pjevača, dok se u [[mart|ožujku]] u sastav vraća Samir Šestan. U [[maj|svibnju]] napokon izlazi albuma ''[[Wild Strawberries]]''&lt;ref&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=192030 ''crorec.hr''] - Divlje jagode - Wild Strawberries&lt;/ref&gt;, koji je sniman u studiju 'Easy Hire' u Londonu, a objavila ga je diskografska kuća 'Logo Records'. Album izlai i u [[švedska|Švedskoj]], [[Nemačka|Njemačkoj]] i [[Holandija|Nizozemskoj]], bez većeg uspjeha. U [[leto|ljeto]] 1987. godine u 'Jagode' dolazi na mjesto vokala Mladen &quot;Tifa&quot; Vojičić (rođen u Sarajevu [[17. 10.|17. listopada]] [[1960]]. godine)&lt;ref&gt;[http://public.carnet.hr/~bfolding/My%20Web%20Sites/tifa.htm ''public.carnet.hr''] - Mladen Vojičič - Tifa&lt;/ref&gt;, novi bubnjar sastava je Edin Šehović, dok klavijature preuzima Vladimir Vlado Podany. Krajem godine odlaze u studio i počinju raditi na materijalu za sedmi studijski album 'Divljih jagoda'. Produkciju će raditi [[producent]] iz Londona Peter Hinton, koji je radio sa sastavom 'Saxon'.

Novi album ''[[Konji (album)|Konji]]''&lt;ref&gt;[http://www.diskografija.com/album/konji-1471.htm diskografija.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313210945/http://www.diskografija.com/album/konji-1471.htm |date=2013-03-13 }} - Divlje jagode - Konji&lt;/ref&gt;, izlazi početkom [[1988]]. godine, a najavio ga je singl &quot;Turski marš&quot;. Na materijalu se nalazi obnovljena verzija skladbe &quot;Divlje jagode&quot;, i instrumental &quot;Turski marš&quot;, dok je najveći hit na albumu pjesma &quot;Zauvijek tvoj&quot;, koja se sluša i danas. Na popisu se nalazi i skladba &quot;London&quot; koja je posvećena gradu i vremenu kada su boravili u njemu. Niti ova postava 'Divljih jagoda' nije potrajala dugo. Krajem [[proljeće|proljeća]] kreću na promotivnu turneju ali je ne završavaju, pošto u [[leto|ljeto]] Tifa, Podany i Šehović odlaze iz sastava. Lipovača i Čehić ostaju sami i pozivaju bubnjara Dragana &quot;Điđija&quot; Jankelića (koji je ranije svirao u Bijelom dugmetu). Čehić preuzima vokale, a u Sarajevu na koncertu pridružuje im se Toni Janković, koji pjeva njihove stare hitove i dobiva velike ovacije publike. Tijekom [[1989]]. godine, 'Divlje jagode' sviraju po koncertima, a krajem godine Lipovača u sastav zove mladog [[split]]skog pjevača [[Gibonni|Zlatana &quot;Gibbonnija&quot; Stipišića]] (član bivše skupine 'Osmi putnik')&lt;ref&gt;[http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=14030&amp;Itemid=195 ''dayline.info''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129102628/http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=14030&amp;Itemid=195 |date=2014-11-29 }} - Intervju sa Seadom Lipovačom, Autor: dayline.info, Objavljeno: [[3. 6.|3. lipnja]] [[2008]]. u 19:20&lt;/ref&gt;. Gibonni preuzima ulogu glavnog vokala, te je ta postava snimila demo snimke u poznatom sarajevskom digitalnom tonskom studiju VOGUE koje su pomogle Zeletu da potpiše ugovor s SAD-om, no taj projekt nikada nije ostvaren. Gibonni mijenja mišljenje i vraća se u Split, gdje se posvećuje svojoj solo karijeri. Nakon toga Divlje jagode prestaju sa radom.

=== 1990-te ===
Početkom [[Rat u Hrvatskoj|Rata]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Lipovača dolazi u [[Zagreb]] i snima humanitarne koncerte. [[1992]]. godine počinje rat u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a Lipovača ne zna ništa o svojoj obitelji u [[Bihać]]u. Nalazi se u teškom psihičkom stanju i jedno vrijeme se ne bavi glazbom. [[1993]]. godine, 'Jagode u sastavu Lipovača, Čehić i Budimilić, odlaze u Njemačku i sviraju razne humanitarne koncerte. Album ''[[Magic love]]''&lt;ref&gt;[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=54&amp;Itemid=63 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194753/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=54&amp;Itemid=63 |date=2010-02-28 }} - Divlje jagode - Magic love&lt;/ref&gt;, koji je bio sniman [[1991]]. godine u studiju 'Roccoco' u Zagrebu, objavljen je 1993. godine od [[diskografija|diskografske kuće]] [[Croatia Records]] i zbog raznih razloga potpisuje ga Sead Lipovača, a ne 'Divlje jagode' (mada se nalazi u diskografiji 'Divljih jagoda'). Izvođači na materijalu su Lipovača (električna gitara|prva gitara]]), Nasko Budimlić ([[bubnjevi]]), Zlatan Čehić ([[bas-gitara|bas gitara]]) i Žanil Tataj ([[pjevanje|vokali]]). Nikša Bratoš je producent snimanja i u studiju odrađuje [[sintesajzer|klavijature]] i prateće glasove. Skladbu &quot;She's gone&quot;, pjeva Emir Čerić, a &quot;Cant stop&quot; pjeva tada malo poznata Tina Rupčić. Glazbu je radio Lipovača, dok tekstove potpisuju Tataj i Gibonni. Nakon toga sastav je napustio Žanil Tataj.

Njihov sljedeći studijski album ''[[Labude kad rata ne bude]]''&lt;ref&gt;[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=55&amp;Itemid=64 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091215144154/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=55&amp;Itemid=64 |date=2009-12-15 }} - Divlje jagode - Labude kad rata ne bude&lt;/ref&gt;, izlazi početkom [[1994]]. godine. Vokal na albumu je bio Zlatan Čehić. Materijal je [[1993]]. godine pripreman i sniman u Njemačkom gradu [[Gelsenkirchen]]u, a objavljuje ga diskografska kuća 'Croatiaton' iz Zagreba. Produkciju rade Lipovača i Denyken, dok većinu tekstova potpisuju Fikret Kurtović i Fahrudin Pecikoza. nakon objavljivanja 'Jagode sviraju po Njemačkoj i Hrvatskoj, a nakon toga, Lipovača pomaže Anti Jankoviću na njegovom solo albumu. [[1995]]. godine nakon serije koncerata po [[Evropa|Europskim]] gradovima iz sastava odlazi dugogodišnji član Zlatan Čehić, kako bi snimio svoj solo album, a umjesto njega u ?Divlje jagode' dolazi novi basista Sanjin Karić. Sastav nastavlja svirati po europskim gradovima i priprema materijal za novi album.

=== Sredinom 1990ih ===
Novi album 'Divljih jagoda' ''[[Sto vjekova]]''&lt;ref&gt;[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=56&amp;Itemid=65 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194624/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=56&amp;Itemid=65 |date=2010-02-28 }} - Divlje jagode - Sto vjekova&lt;/ref&gt;, izlazi sredinom [[1996]]. godine. Album je snimljen u [[Stuttgart]]u, [[Nemačka|Njemačka]], u studiju 'Boston', a objavljuje ga izdavačka kuća 'Nimfasound' iz Njemačke. Materijal se sastoji od deset skladbi, od kojih je četiri otpjevao Žanil Tataj, četiri Emir Čerić, a skladbu &quot;Lejla&quot; otpjevali su zajedno. &quot;Bihać 95&quot;, bila je instrumentalna skladba i radni naziv joj je bio &quot;On the way&quot;. Skladbu na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] &quot;On the road again&quot; napisao je hrvatski [[muzičar|glazbenik]] [[Gibonni|Zlatan Stipišić - Gibonni]], dok naslovnu skladbu potpisuje Sanja Grgić. Produkciju rade Lipovača i Denyken, a klavijature sviraju Toni Lasin i Dario Grgić.

Nakon objavljivanja albuma iz sastava odlazi basista Sanjin Karić, a na njegovo mjesto dolazi Dejan Oresković iz [[Slavonski Brod]]a i novi bubnjar iz Zagreba Thomas Balaž, koji povremeno mijenja Naska Budimlića. Poslije serije koncerta koja se održava u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], 'Divlje jagode' jedno vrijeme odlaze na odmor. Do kraja devedesetih 'Jagode' sviraju po raznim koncertima u Europi, a [[1999]]. godine sastav napušta Žanil Tataj.

=== 2000-te ===
[[2002]]. godine 'Divlje jagode' se prvi put u javnosti pojavljuju sa novim pjevačem Perom Galićem (bivšim članom [[Županja|županjskog]] sastava 'Opća opasnost'), a zajedno s njim su još [[2000]]. godine počeli raditi na materijalu za novi album. Nakon pauze od sedam godina 'Jagode' [[2003]]. godine objavljuju novi album ''[[Od neba do neba]]''&lt;ref&gt;[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=57&amp;Itemid=66 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194629/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=57&amp;Itemid=66 |date=2010-02-28 }} - Divlje jagode - Od neba do neba&lt;/ref&gt;. Albumu je sniman od [[zima|zime]] 2000. do zime 2003. godine, u studijima 'Z' Zagreb, 'Matulj' [[Novo Mesto]], 'Promaster' Zagreb, 'Šišmiš' [[Velika Gorica]], 'Matrix' [[Munchen]], 'Vrbnico' [[Vrbnik]], a objavljuje ga diskografska kuća 'Croatia Records'. Na albumu se nalazi jedanaest skladbi od kojih se najviše izdvaja pjesma &quot;Marija&quot;, koja je postala veliki hit, a kao gost na materijalu pojavljuje se Anto Janković, koji pjeva pjesmu &quot;Ne krivi me&quot;. [[2004]]. godine 'Croatia Records' objavljuje kompilaciju na dvostrukom [[CD]]-u pod nazivom ''[[The very best of]]''&lt;ref&gt;[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=58&amp;Itemid=67 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194758/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=58&amp;Itemid=67 |date=2010-02-28 }} - Divlje jagode - The very best of&lt;/ref&gt;. Na prvom CD-u nalaze se njihovi najveći hitovi sa bonusom od tri skladbe koje su snimljene na njihovom prvom engleskom albumu, a na drugom nalaze se balade sa novom verzijom skladbe &quot;Krivo je more&quot;. Sastav odlazi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i [[Kanada|Kanadu]], gdje održavaju brojne koncerte, nakon čega se vraćaju kući gdje održavaju koncerte po većim gradovima [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. [[2005]]. godine nanovo odlaze u Ameriku ali bez pjevača Pere Galića, koji je otišao iz sastava, a na njegovo mjesto je došao stari član Anto Janković. U [[Chicago|Chicagu]] se sastaju sa hrvatskim [[rock and Roll|rock]] sastavom [[Parni valjak]] i zajedno održavaju koncert. Nakon toga vraćaju se kući i u sastav se ponovo vraća basista Sanjin Karić. Odlaze na turneju po [[Australija|Australiji]], a nakon toga održavaju nekoliko koncerata po [[Švajcarska|Švicarskoj]].

[[2006]]. godine Pero Galić i Zlatan Čehić se ponovo vraćaju u sastav. U [[april|travnju]] objavljuju singl &quot;Piramida&quot;, kojeg zajedno pjevaju Čehić i Galić, a napisao ju je Lipovača povodom otkrivanja bosanskih piramida u [[Visoko (BiH)|Visokom]]. U [[jesen]] iste godine izlazi ''box set'' sa svim objavljeni albumima da sada, sa bonus dodacima koji se sastoje od albuma ''Magic love'' i singla &quot;Piramida&quot;.

[[2007]]. godine izlazi [[video|video uradak]] za singl &quot;Piramida&quot;, a članovi 'Divljih jagoda' najavljuju materijal za novi album. [[10. 7.|10. srpnja]] 'Divlje jagode' u [[Osijek]]u sviraju zajedno sa sastavom '[[Opća opasnost]]', prije nastupa britanskog [[hard rock]] sastava [[Whitesnake]].
2008. Pero Galić napušta sastav a pjevač je ponovo Toni Janković.
== Članovi sastava ==
=== Vokali ===
* [[Marko Osmanović]] - (2008.)
* [[Pero Galić]] &quot;Gale&quot; – (2000.-2005.),(2006.-2007.), (2007.)
* [[Žanil Tataj]] &quot;Žak&quot; – (1991.-1992.), (.1994.-2002.),(2007.-2008. Live)
* [[Ante Janković]] &quot;Toni&quot; – (1977.-1982.),(2005.),(2007.- Live kao gost)
* [[Alen Islamović]] – [[pjevanje|vokal]], [[bas-gitara|bas gitara]] (1980.-1986.)
* [[Zlatan Ćehić]] &quot;Ćeha&quot; – bas gitara, vokal (1984.-1995.),(2006.-)
* [[Mladen Vojičić]] &quot;Tifa&quot; – vokal (1987.-1988.)
* [[Emir Cerić]] &quot;Cera&quot; – vokal (1996.) Kao gost na albumu &quot;100 vjekova&quot;
* [[Gibonni|Zlatan Stipišić]] &quot;Gibonni&quot; - vokal (1989.-1990.)
* [[Kristina Tina Rupčić|Tina Rupčić]] - (kao gost na albumu 'Magic Love' iz 1992. godine) - vokal

=== Gitaristi ===
* [[Sead Lipovača]] &quot;Zele&quot; – [[električna gitara|gitara]] (1977.-)
* [[Saša Čabrić]] – bas gitara (1977.)
* [[Dejan Orešković]] &quot;Klo&quot; – bas gitara (1997.-2004.),(2006.), Uživo (2012-)
* [[Nihad Jusufhodžić]] – bas gitara (1977.-1979.)
* [[Alen Islamović]] - bas gitara (1980.-1984.)
* [[Sanin Karić]] – bas gitara (1995.-1997.),(2005.-2005.)
* [[Zlatan Čehić]] - bas gitara (.1984.-1995.), (2006.-2012)

=== Klavijature ===
* [[Mustafa Ismailovski]] &quot;Muc&quot; – [[sintesajzer|klavijature]] (1979.)
* [[Vlado Podany]] – klavijature (1988.)
* [[Don Airey]] – klavijature (1986.)
* [[Toni Lasan]] – klavijature (1997.-1997.)
* [[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.)
* [[Samir Šestan]] – klavijature (1985.),-(1987.)
* [[Damjan Deurić]] – klavijature (2011.)

=== Bubnjevi ===
* [[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980.-1986., 1991.-1997., 1998.-2002., 2011-)
* [[Thomas Balaž]] – [[bubnjevi]] (1997-2011)
* [[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi (1977.-1979.)
* [[Edin Šehović]] &quot;Šeha&quot; – bubnjevi (1987.-1988.)
* [[Dragan Jankelić]] – bubnjevi (1988.-1989.)

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[Divlje Jagode (album)|Divlje Jagode]]'' (1979.)
* ''[[Stakleni hotel]]'' (1981.)
* ''[[Motori (album)|Motori]]'' (1982.)
* ''[[Čarobnjaci (album)|Čarobnjaci]]'' (1984.)
* ''[[Vatra (album)|Vatra]]'' (1985.)
* ''[[Wild Strawberries]]'' (1987.) - as Wild Strawberries
* ''[[Konji (album)|Konji]]'' (1988.)
* ''[[Labude, kad rata ne bude]]'' (1994.)
* ''[[Sto vjekova]]'' (1997.)
* ''[[Od neba do neba]]'' (2003.)
* ''[[Biodinamička ljubav]]'' (2013.)

=== Kompilacije ===
* ''[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of]]'' (2004.)

=== Singlovi ===
* &quot;Jedina moja&quot; / &quot;Rock 'n' Roll&quot; (1977.)
* &quot;Moj dilbere&quot; / &quot;Prijatelj&quot; (1978.)
* &quot;Patkica&quot; / &quot;Kad bi vi, gospođo&quot; (1978.)
* &quot;Nemam ništa protiv&quot; / &quot;Bit će bolje&quot; (1996.)

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.divljejagode.com/ Službene stranice]
* [http://www.tartareandesire.com/bands/Divlje_Jagode/3522/ Divlje jagode Tartarean Desire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090818082550/http://www.tartareandesire.com/bands/Divlje_Jagode/3522/ |date=2009-08-18 }}

{{Divlje jagode}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Heavy metal grupe]]
[[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>29hlunw1zth745ktzlyso0qbdjsfde3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fustat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124674</id>
    <revision>
      <id>42680298</id>
      <parentid>42498539</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:47:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6496" sha1="gfuavp9sdhbwzcaqae37979hkd4okio" xml:space="preserve">{{Grad u Egiptu (SR)
 | naziv = Fustat
 | izvorni_naziv = {{jez-arap|الفسطاط}}
 | slika =Fostat-329.jpg 
 | opis_slike =
 | gradska_zastava = 
 | osnivanje  = 641. godine
 | gšir =  30.0
 | gduž = 31.14
 | gubernija = [[Stari Kairo]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(sadašnji deo)&lt;/small&gt;
 | stanovništvo = od 120.000 do 200.000
 | godina_stanovništvo = početak 12. veka
 | aglomeracija = 
 | nadmorska_visina = 
 | površina = 
 | veb-strana = 
}}
'''Fustat''' ({{Jez-arap|الفسطاط}}) je bio prvi glavni grad [[Egipat|Egipta]] za vreme [[Arapi|arapske]] vladavine. Osnovao ga je [[Amr ibn al-As|Amr ibn el As]] nedugo po osvajanju [[Egipat|Egipta]] 661. godine nove ere. Jedna od prvih građevina je i [[Amr džamija]], prva i najstarija [[džamija]] ne samo u državi nego i na celom [[Afrika|kontinentu]].&lt;ref name=&quot;Eyewitness124&quot;&gt;''Eyewitness'', str. 124&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mosque of Amr Ibn Al As, Cairo, Egypt |url=http://www.ask-aladdin.com/amromosque.html |access-date=2011-09-10 |archive-date=2012-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101202926/http://www.ask-aladdin.com/amromosque.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Grad je dostigao vrhunac svoje moći u 12. veku kada je u njemu živelo blizu 200.000 žitelja.&lt;ref&gt;Williams, str. 37.&lt;/ref&gt; Tih godina predstavljao je centar administrativne vlasti Egipta, sve do 1168. godine kada je po naređenju [[vezir]]a [[Šavar]]a spaljen. Vezir se na taj potez odlučio ne bi li zaštitio svoje bogatstvo od [[Križarski ratovi|Krstaša]]. Ostaci grada kasnije su pripojeni obližnjem [[kairo|Kairu]] kojeg je malo severnije od Fustata sagradila šiitska dinastija [[Fatimidi|Fatimida]] u drugoj polovini 10. veka. Tada je novoizgrađeni grad sa starim delom postao novi centar upravljačke moći Egipta. Godinama kasnije ostaci Fustata bili su dugo zapušteni i služili su kao skladište đubreta.

Danas Fustat predstavlja deo [[Stari Kairo|Starog Kaira]]. Sa malobrojnim građevinama koje su očuvane iz doba kada je bio glavni grad privlači brojne turiste svake godine. Predmeti i ostaci drevnog Fustata pronađeni u mnogobrojnim [[Arheologija|arheološkim]] istraživanjima uglavnom se nalaze u [[Muzeju islamske umetnosti (Kairo)|Muzeju islamske umetnosti]] u Kairu.

== Egipatska prestolnica ==
Fustat je od svog nastanka zamišljen kao centralno mesto upravljačke moći Egipatske države. Petstotina godina sa prekidima bio je glavni grad Egipta. Od svog osnivanja 661. godine pa sve do 750. nesmetano je imao zvanje prestolnice, sve dok [[Abasidi]] nisu odlučili da se bore sa [[Omejadi|Omejadskim kalifatom]]. Borba nije usmerena samo na oslobođenje okupirane teritorije Egipta već su se u celom [[islam]]skom svetu vodili konflikti za rušenje vladavine dinastije [[Omejadski Kalifat|Omejada]]. Da bi ojačali svoje upravljanje državom, Abasidi su prestonicu preselili iz Fustata u [[Damask]]. Međutim, ubrzo je kalifska porodica prešla u novoosnovani [[Bagdad]] koji je od 762. godine postao glavni grad.

Nove dinastije koje su se smenjivale na prestolu države činili su slične poteze. Tako je [[Al-Askar]] bio prestonica od 750. do 868. godine sve dok je [[Tulunidi]] nisi preselili u [[Al-Kata’i]].&lt;ref name=&quot;P44&quot;&gt;Petersen (1999), str. 44.&lt;/ref&gt; Nekoliko godina kasnije, tačnije 905. grad su uništili Abasidi i prestonicu vratili u Fustat. Narednih decenija grad je doživeo preporod i bio je na vrhuncu svog uspeha sve do 1168. kada je po naređenju vladara spaljen.

== Poreklo imena ==
Ime grada potiče od [[Arapski jezik|arapske]] reči ''fusṭāṭ'' (فسطاط) što u prevodu znači veliki šator ili paviljon. Prema tradiciji, mesto izgradnje Fustata izabrala je ptica. Legenda kaže da je golubica položila jaja u šatoru Amr ibn el Asa, muslimanskog osvajača Egipta, neposredno pred pohod na Aleksandriju. Amr je ovo protumačio kao Božiji znak i naredio da se na mestu njegovog kampa, koji se nalazio severno od rimske kule Vavilon sagradi, novi grad.&lt;ref name=&quot;Eyewitness124&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Yeomans, str. 15.&lt;/ref&gt; Nakon što se vratio iz boja kao pobednik počeo je izgranju nove prestonice dajući joj ime Misr el Fustat ili Fustat Misr.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* Abu-Lughod, Janet L. ''Cairo: 1001 Years of the City Victorious'' (Princeton University Press, 1971), {{ISBN|0-691-03085-5}}
* {{cite web|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m3575/is_n1213_v203/ai_20633899|title=Historic  Cairo – rehabilitation of Cairo's historic monuments|date=mart  1998.|author=Aniouto, Jnim|publisher=[[Architectural Review]]|access-date=2011-09-10|archive-date=2006-06-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20060617130056/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m3575/is_n1213_v203/ai_20633899|url-status=dead}}
* {{Cite book  | last=David  | first=Rosalie  | title=The Experience of Ancient Egypt  | url=https://archive.org/details/experienceofanci0000davi  | year=2000  | isbn=0415032636  | location=London; Njujork  | publisher=Routledge  | ref=harv  }}
* {{Cite book|title=Eyewitness  Travel: Egypt|date=2001, 2007|isbn=0-75662-875-8|publisher=Dorlin  Kindersley Limited, London|ref=harv}}
* Ghosh, Amitav, ''In an Antique Land'' (Vintage Books, 1994). {{ISBN|0-679-72783-3}}
* Lapidus, Ira M. (1988). ''A History of Islamic Societies''. Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-22552-5}}. 
* Maalouf, Amin (1984). ''The Crusades Through Arab Eyes''. Al [[Saqi Books]]. {{ISBN|0-8052-0898-4}}. 
* {{cite journal | last=Mason  |  first=Robert B. | title=New Looks at Old Pots: Results of Recent  Multidisciplinary Studies of Glazed Ceramics from the Islamic World  |  journal=Muqarnas: Annual on Islamic Art and Architecture | date=1995  |  volume=XII | publisher=Brill Academic Publishers | isbn =  9004103147}}
* {{Cite book| last=Petersen  |  first=Andrew |title=Dictionary of Islamic Architecture| date=1999  |  isbn=0415213320 | location=London; Njujork |  publisher=Routledge|ref=harv}}
* {{Cite book|author=Yeomans,  Richard|title=The Art and Architecture of Islamic Cairo|url=https://archive.org/details/artarchitectureo0000yeom_l8p7|date=2006|publisher=Garnet  &amp; Ithaca Press|isbn=1859641547|ref=harv}}
{{refend}}

{{Commonscat|Fustat}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Egiptu]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Egiptu]]
[[Kategorija:Rašidunski Egipat]]
[[Kategorija:Omejadski Egipat]]
[[Kategorija:Abasidski Egipat]]
[[Kategorija:Fatimidski Kalifat]]
[[Kategorija:Historija Kaira]]
[[Kategorija:Geografija Kaira]]</text>
      <sha1>gfuavp9sdhbwzcaqae37979hkd4okio</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Criminal Minds</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149358</id>
    <revision>
      <id>42680198</id>
      <parentid>42606431</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:55:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>137538</id>
      </contributor>
      <comment>br_sezona          = 19 | br_epizoda         = 364</comment>
      <origin>42680198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55208" sha1="s5r2h9ane4oikydz24kvhh2krtplc9p" xml:space="preserve">{{Infokutija televizija
| bgcolour           = lightblue 
| fgcolour           = 
| slika              = [[File:Criminal-Minds.svg|200px]]
| ime serije         = Zločinački umovi
| originalni naslov  = Criminal minds
| žanr               = [[drama]] &lt;br /&gt; kriminaalistička &lt;br /&gt; misterija
| trajanje epizode   = 45 [[minuta]]
| kreator            = Jeff Davis
| razvoj             = 
| izvršni producent  = 
| nastupaju          = 	[[Mandy Patinkin]]&lt;br /&gt; [[Thomas Gibson]] &lt;br /&gt; Lola Glaudini  &lt;br /&gt; Shemar Moore &lt;br /&gt; MAtthew Gray Gubler &lt;br /&gt; A. J. Cook &lt;br /&gt; Kirsten Vangsness  &lt;br /&gt; Paget Brewster &lt;br /&gt; Joe Mantegna &lt;br /&gt; Rachel Nichols &lt;br /&gt; [[Jeanne Tripplehorn]] &lt;br /&gt; [[Jennifer Love Hewitt]] &lt;br /&gt; Aisha Tyler &lt;br /&gt; Adam Rodriguez &lt;br /&gt; Damon Gupton &lt;br /&gt; Daniel Henney
| zemlja             = [[SAD]] 
| jezik              = [[engleski]]
| mreža              = [[CBS]]
| početak            = [[22. septembar]] [[2005]].
| kraj               = 
| br_sezona          = 19
| br_epizoda         = 364 ([[Spisak epizoda serije Zločinački umovi|spisak epizoda]])
}}
'''''Zločinački umovi''''' (engl. '''''Criminal Minds''''') [[SAD|američka]] je kriminalistička [[televizijska serija|TV-serija]] koja prati rad ''JAP''-a, tj. [[FBI]]-eve Jedinice za analizu ponašanja (engl. ''Behavioral Analysis Unit'' - ''BAU''), čije je sjedište u [[Quantico (Virginia)|Quanticu]] ([[Virginia]]). Serija se razlikuje od drugih serija slične vrste po tome što se više fokusira na kriminalca nego na sam zločin. Seriju producira ''The Mark Gordon Company'' u asocijaciji sa ''CBS Television Studios'' i ''ABC Studios''. Originalni naziv bio je ''Quantico'' i pilot-epizoda snimljena je u [[Vancouver]]u. U [[scenario|scenariju]] za ''Quantico'' Gideonovo prezime bilo je Donovan.

[[18. maj|18. 5.]] [[2011]]. ''[[CBS]]'' je obnovio seriju za 7. sezonu, čija je prva epizoda prikazana [[21. septembar|21. 9.]] 2011.&lt;ref&gt;[http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/18/cbs-2011-12-primetime-schedule-revealed-good-wife-moves-to-sundays-at-9-csi-to-weds-at-10/93133/ &quot;CBS 2011-12 Primetime Schedule Revealed&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401193546/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/18/cbs-2011-12-primetime-schedule-revealed-good-wife-moves-to-sundays-at-9-csi-to-weds-at-10/93133/ |date=2012-04-01 }}, ''CBS.com'', 18. 5. 2011.&lt;/ref&gt; Serija je dobila i ''ogranke'': ''Criminal Minds: Suspect Behavior'' (''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'') koja je emitovana od [[16. februar|16. 2.]] do [[25. maj|25. 5.]] [[2011]]. godine i ''Criminal Minds: Beyond Borders'' (''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'') koja je emitovana od [[16. mart|16. 3.]] [[2016.]] godine. do [[17. maj|17. 5.]] [[2017.]] godine.

U oktobru [[2009]]. ''CBS'' je objavio da će ''Legacy Interactive'' napraviti [[videoigra|videoigru]] zasnovanu na seriji. U njoj će se od igrača zahtijevati da ispituju mjesta zločina i nađu tragove koji će im pomoći da riješe misteriozna ubistva. Igra je izašla 2012. godine.&lt;ref&gt;''CBS Interactive'', [http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html &quot;''CBS Consumer Products'' najavio 8 novih videoigrica zasnovanih na popularnim TV-serijama''&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101215032915/http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |date=2010-12-15 }}, saopćenje za štampu&lt;/ref&gt;

U [[BiH]] ova serija još se ne prikazuje. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su dosad prikazane 4 sezone ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]).

== Pozadina ==
Serija je izvorno usresređena na Jasona Gideona ([[Mandy Patinkin]]), Aarona &quot;Hotcha&quot; Hotchnera ([[Thomas Gibson]]) i ostatak JAP-a, koju su u 1. sezoni još činili Elle Greenaway (Lola Glaudini), Derek Morgan (Shemar Moore), dr. Spencer Reid (Matthew Gray Gubler), Jennifer Jareau ili &quot;JJ&quot; (A. J. Cook) i Penelope Garcia (Kirsten Vangsness).

Tokom 2. sezone Elle napušta ekipu nakon 6. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 2)#ep28|Babaroga]]&quot;), a nju je od 9. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 2)#ep31|Poslednja reč]]&quot;) zamijenila Emily Prentiss (Paget Brewster), što je iznenadilo i Gideona i Hotchnera.

Početkom 3. sezone ekipu napušta i Gideon, nakon 2. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 3)#ep47|U imenu i krvi]]&quot;). Od 6. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 3)#ep51|O licu]]&quot;) zamijenio ga je David Rossi (Joe Mantegna), osnivač JAP-a, koji se vratio nakon što se neko vrijeme bio povukao zbog pisanja knjiga.

Na početku 6. sezone, nakon 2. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 6)#ep116|JJ]]&quot;), i &quot;JJ&quot; odlazi iz ekipe na drugu funkciju u [[Pentagon]]. Nedugo nakon toga uveden je lik [[Ashley Seaver]] (&quot;[[Criminal Minds (sezona 6)#ep124|Šta se desilo u kući]]&quot;), ne nužno kao zamjena za JJ, već da se jednostavno popuni praznina nakon njenog odlaska. Također, prema kraju 6. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 6)#ep132|Lauren]]&quot;) i Prentissova napušta ekipu, bez objavljene zamjene za nju. A. J. Cook vratila se u seriju u posljednjoj epizodi Paget Brewster, potpisana kao &quot;specijalna gostujuća zvijezda&quot;. I glumačka i produkcijska ekipa serije glasno su izrazile nezadovoljstvo zbog odluke TV-mreža koje finansiraju seriju da Cookova i Brewsterova odu iz serije, a glumačka postava nada se da će se njihove kolegice vratiti u sljedećoj sezoni. [[15. april|15. 4.]] [[2011]]. objavljeno je da je Cookova potpisala novi dvogodišnji ugovor i vratit će se svojoj ulozi od početka 7. sezone.&lt;ref&gt;Nellie Andreeva, [http://www.deadline.com/2011/04/jj-is-back-aj-cook-inks-2-year-deal-to-return-to-criminal-minds/ ''JJ se vraća! A. J. Cook potpisala dvogodišnji ugovor za povratak u ''Zločinačke umove''&quot;], ''Deadline.com'', 15. 4. 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eng&quot;&gt;Joyce Eng, [http://www.tvguide.com/News/AJ-Cook-Criminal-Minds-1031794.aspx &quot;A. J. Cook u pregovorima za povratak u ''Zločinačke umove''; voditelj serije Ed Bernero odlazi&quot;], ''TV Guide.com'', [[13. april|13. 4.]] 2011.&lt;/ref&gt; Također je objavljeno da se i Brewster vraća kao stalni član ekipe u 7. sezoni.&lt;ref&gt;Nellie Andreeva, [http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ &quot;Zvanično je: Brewster se vraća u ''Zločinačke umove'', a Nichols odlazi&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120104053931/http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |date=2012-01-04 }}, ''TVLine.com'', [[28. maj|28. 5.]] 2011.&lt;/ref&gt; Gibsonov i Mooreov ugovor obnovljeni su i plaće su im povećane.

Na kraju 7. sezona (&quot;[[Criminal Minds (sezona 7)#ep162|Bekstvo]]&quot;) Emily Prentiss se vraća da radi u Interpol.

Na početku 8. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 8)#ep163|Utišavač]]&quot;) [[Dr. Alex Blake|Alex Blake]] se pridružuje ekipi kao zamena za Prentissovu. Alex ostaje u ekipi do kraja 9. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 9)#ep210|Demoni]]&quot;). Također, Emily Prentiss se pojavljuje u epizodi &quot;[[Criminal Minds (sezona 9)#ep14|200]]&quot; kako bi pomogla ekipi da pronađu otete JJ i Matea Cruza.

Na početku 10. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 10)#ep211|X]]&quot;) ekipi se pridružuje [[Kate Callahan]] koja zamjenjuje Alex Blake. Kate je zbog trudnoće napustila ekipu nakon završetka sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 10)#ep233|Lov (2. deo)]]&quot;).

Na početku 11. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 11)#ep234|Posao]]&quot;) ekipi se kao epizodni član pridružuje [[Tara Lewis]] koja zamjenjuje Kate Callahan koja je napustila ekipu zbog trudnoće. Pri kraju 11. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 11)#ep251|Lepa katastrofa]]&quot;) Morgan napušta ekipu kako bi brinuo o porodici. Kasnije se Emily Prentiss još jednom vratila da pomogne ekipi u istrazi (&quot;[[Criminal Minds (sezona 11)#ep252|Danak]]&quot;).

Na početku 12. sezona (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep256|Grimizni kralj (3. deo)]]&quot;) Tara Lewis postaje stalni član ekipe, a [[Luke Alvez]] zamjenjuje Morgana. Nedugo nakon toga (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep257|Bolovanje]]&quot;) Hotch napušta ekipu jer ulazi u program zaštite svedoka sa Džekom koga je zločinac poznat pod nadimkom ''Gospodin Grebač'' počeo da uhodi. Emily Prentiss se nakon toga vraća u ekipu (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep258|Tabu]]&quot;), a kasnije (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep261|Eliotovo jezero]]&quot;) postaje novi šef jedinice. Nedugo nakon toga (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep263|Strašilo]]&quot;) ekipi se pridružuje i [[Steven Walker]] koji zamjenjuje Hotcha.

Na početku 13. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 13)#ep278|Točkove gore (2. deo)]]&quot;) Walker gine i njega zamenjuje Matthew Simmons koji se premestio iz Međunarodne odzivne ekipe u JAP.

Termin ''NeSub'' (&quot;unsub&quot;), često korišten u seriji, skraćenica je od &quot;'''Un'''known '''Sub'''ject&quot;, tj. &quot;'''ne'''poznati '''sub'''jekt&quot; u istrazi.

== Likovi ==
{{glavni|Spisak likova serije Zločinački umovi}}
{{:Spisak likova serije Zločinački umovi}}

=== Članovi ''JAP''-a ===

; [[Jason Gideon]]: Gideon je poznat kao najbolji [[profiliranje kriminalaca|profiler]] JAP-a. Pred početak serije bio je šef tima, ali je doživio slom živaca nakon što je poslao tim od 6 agenata u jedno skladište u [[Boston]]u, gdje su svi poginuli od skrivene bombe. Na početku serije vraća se na mjesto šefa tima nakon 6 mjeseci medicinskog dopusta, a za to vrijeme mijenjao ga je Hotchner. Gideon ima pristup tajnim dosjeima i uradio je neke tajne analize ponašanja za [[CIA]]-u. 
:Veoma je dobar u [[šah]]u i jedini je član tima koji je uvijek sposoban pobijediti Reida. Gideon mu je, također, i mentor, a iako je nepisano pravilo da članovi tima ne profiliraju jedni druge, on im često pruža moralnu podršku i ohrabrenje kad ih &quot;stisnu&quot; stresovi uzrokovani njihovim poslom. 
:Nakon niza emocionalno iscrpljujućih slučajeva i ubistva njegove prijateljice Sarah u njegovoj vlastitoj kući od strane serijskog ubice u bijegu, on počinje osjećati da je &quot;sagorio&quot; i vraća vodstvo tima Hotchneru. Zadnja kap je bila kad je Hotchner dobio dvosedmičnu neplaćenu suspenziju od Straussove - potez za koji je Gideon smatrao sebe odgovornim. Odlazi u svoju kolibu i ostavlja pismo za Reida, za kojeg je znao da će ga potražiti. Kad Reid dođe u kolibu, zatječe je praznu; u njoj su bili samo pismo, te Gideonova značka i pištolj. U njegovoj posljednjoj sceni vidimo ga kako konobarici u jednoj zalogajnici u [[Nevada|Nevadi]] govori kako ne zna gdje je pošao ni kako će znati da je stigao na odredište, a zatim sjeda u auto i odlazi u nepoznatom pravcu.

; [[Aaron Hotchner|Aaron &quot;Hotch&quot; Hotchner]]: Studirao je [[pravo]] i bivši je tužilac; prvo je bio raspoređen u FBI-jev ured u [[Seattle]]u. Jedan je od najiskusnijih agenata u JAP-u, u kojoj služi od njenog osnivanja. Bori se (neuspješno) da izbalansira zahtjeve svog posla i svog porodičnog života. Njegova supruga Haley razvela se od njega u 3. sezoni, a u 5. sezoni ubio ju je kriminalac u bijegu poznat pod nadimkom ''Kosač'' (''The Reaper''). Hotchner ubija ''Kosača'' i spašava svog sina Jacka, nakon čega odlazi na odsustvo i privremeno predaje vodstvo tima Morganu.

; [[Elle Greenaway]]: Poput Hotchnera, i ona je prvo bila raspoređena u Seattle, a zatim je došla u JAP kao ekspert za [[seks]]ualne zločine. Otac joj je bio [[New York|njujorški]] policajac koji je poginuo na dužnosti. Ona je polu-[[Kuba]]nka i govori španski. 
:Greenaway je doživjela tešku [[emocija|emocionalnu]] [[trauma|traumu]] nakon što je u finalu 1. sezone bila ranjena od strane zločinca koji je sam sebe nazvao ''Kraljem Ribarom'' (lik iz [[kralj Arthur|arturijanskih]] legendi). Odmah na početku 2. sezone vidimo da je preživjela i da se vratila na dužnost, ranije nego što su to htjeli Gideon i Hotchner. Nekoliko epizoda kasnije, dok je sama iz zasjede nadgledala osumnjičenika za niz [[silovanje|silovanja]], upala je u njegovu kuću i hladnokrvno ga ubila. Lokalna policija je to proglasila samoodbranom, ali su Gideon i Hotchner doveli u pitanje njenu sposobnost kao profilera nakon ovog slučaja. Uskoro je dala otkaz, predavši Hotchneru značku i pištolj, uz izjavu da to &quot;nije priznanje krivice&quot;.

; [[Derek Morgan]]: Morgan je samopouzdan, uvjerljiv i često &quot;vrelog&quot; temperamenta. Tokom mladosti koju je proveo u [[Chicago|Chicagu]] dolazio je u sukobe sa zakonom i čak je bio zatvoren u maloljetnički popravni dom zbog delinkvencije, ali spasio ga je svećenik koji ga je uzeo pod svoju brigu, ali koji je kasnije osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece. Morgan se zainteresirao za [[američki nogomet]] i dobio stipendiju za ''Northwestern University''. Kasnije je služio u jedinici za deaktiviranje eksplozivnih naprava, a nakon toga i kao policajac u čikaškoj policiji. Ima crni pojas u [[džudo|džudu]] i vodi FBI-eve kurseve samoodbrane.
: Hotchner ga promovira kao svoju zamjenu tokom lova na ''Kosača'', ali Morgan je tu promociju prihvatio kao privremenu, tj. dok ''Kosač'' ne bude uhvaćen. Kad se to desilo, vratio je Hotchneru poziciju šefa.
: Morgan ima poseban način razgovora s tehničkom analitičarkom JAP-a Penelope Garcijom. Često joj se obraća riječima &quot;baby girl&quot; i pomaže joj da se vrati u stan na oporavak nakon što je jednom bila ranjena. 
: Nakon što je vidio ubistvo detektiva Spicera (epizoda [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5x23]], [[Our Darkest Hour (Zločinački umovi)|''Our Darkest Hour'']]) i doprinio u spašavanju njegove kćerke Ellie ([[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 6|6x01]], [[The Longest Night (Zločinački umovi)|''The Longest Night'']]), pokazao je poseban, gotovo očinski interes za nju. Tokom 6. sezone često joj šalje poruke i pomaže joj da savlada njen [[posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]].

; [[Dr. Spencer Reid|Spencer Reid]]: [[Doktor|Dr.]] Reid je najmlađi član JAP-a.

; [[Jennifer Jareau|Jennifer &quot;JJ&quot; Jareau]]: Njena dužnost je veza s medijima i lokalnim policijama.

; [[Penelope Garcia]]: Garcia je [[kompjuter]]ska tehničarka JAP-a u njihovom sjedištu u Quantiku. Nije [[Latinska Amerika|latinskoameričkog]] porijekla, kako bi se dalo zaključiti po prezimenu: to je prezime njenog očuha. U 18. godini ostala je bez oba roditelja i otada je živjela &quot;u polutami&quot; kao kompjuterski [[hacker|haker]]. Pridružila se FBI-ju nakon što je privukla pažnju na sebe kad je ilegalno upala u neke FBI-jeve stvari; posao joj je ponuđen u zamjenu za zatvorsku kaznu. Obično pomaže timu iz svoje kompjuterske laboratorije u Quantiku, ali im se povremeno pridruži i na terenu, kad to okolnosti zahtijevaju. Ima posebnu vezu s Morganom, koju često prate komična dobacivanja, ponekad i s aluzijama seksualne prirode, kad je on pozove radi nekih informacija. Bila je na rubu smrti kad je u nju pucao kriminalac s kojim je izišla na sastanak, ne znajući ko je on zapravo. Ona je druga kuma JJ-inom sinu Henryju. U epizodi [[Compromising Positions (Zločinački umovi)|''Compromising Positions'']] (6x04) pokušava biti veza JAP-a s medijima i popuniti JJ-ino mjesto nakon njenog odlaska. Hotchner i Garcia složili su se da bi najbolje bilo podijeliti te dužnosti između članova tima.

; [[Emily Prentiss]]: Ona je kćerka ambasadorice Elizabeth Prentiss ([[Kate Jackson]]). Nakon što Elle napusti ekipu, pojavljuje se Prentiss s papirima na osnovu kojih je dodijeljena JAP-u. U početku je implicirano da je povukla neke veze preko svoje majke kako bi upala u ekipu; međutim, kasnije se otkriva da ju je direktorica Odsjeka Erin Strauss ubacila u tim kako bi imala nadmoć nad članom tima i kako bi kasnije &quot;potkopala&quot; Hotchnera. Prentiss je odbila učestvovati u prljavoj igri, izjavivši da će radije dati otkaz nego pomoći Straussovoj. Odlučuje ostati u JAP-u. Također govori i nekoliko stranih jezika ([[arapski jezik|arapski]] i [[španski jezik|španski]]), a koristi se i [[italijanski jezik|italijanskim]]. Ipak, u epizodi [[Honor Among Thieves (Zločinački umovi)|''Honor Among Thieves'']] (2x20) otkriveno je da Prentiss više ne može razumjeti [[ruski jezik|ruski]], treći jezik koji je znala.Na kraju sedmog ciklusa odlazi.U devetom ciklusu se vraća da bi pomogla timu da nađu JJ i Cruisa,koji su oteti (epizoda &quot;200&quot;).

; [[David Rossi]]: Rossi je vrlo iskusan profiler koji je nekad radio s Hotchnerom na samom početku rada JAP-a.

; [[Ashley Seaver]]: Ona je kadetkinja koja trenutno pohađa [[FBI-jeva akademija|FBI-jevu akademiju]] u Quantiku. Regrutirao ju je Hotch da mu pomogne u istrazi višestrukih ubistava u jednoj zatvorenoj zajednici. Izabrana je zbog njene jedinstvene prošlosti: njen otac bio je Charles Beauchamp, poznat kao ''Redmondski rasparač'', koji je ubio 25 žena u periodu od 10 godina prije nego što su ga uhapsili Hotch i Rossi, nedugo prije njenog 18. rođendana. U početku su oni mislili samo razgovarati s Ashley, ali je ona insistirala da im se pridruži, rekavši da može prepoznati znakove ubice u zatvorenoj i tihoj zajednici. Odlazi sama u dom jedne od žrtava, kako bi vratila laptop koji je korišten kao dokazni materijal i ubrzo po dolasku shvata da je muž-udovac zapravo ubica. On je drži u kući pod prijetnjom nožem sve dok Hotch ne stigne i ubije ga.

; [[dr. Alex Blake]]: Došla je na početku osmog ciklusa nakon odlaska Emilz Prantiss na kraju sedmog.Ona je kao i Reed doktorka,a takođe je i lingvističarka.Strausova i ona su nekad zajedno radile pre nego što je Alex došla u JAP.

; [[Kate Callahan]]: Ona je nadzorni specijalni agent specijalizovan za specijalne zadatke. Na kraju desetog ciklusa je otišla na trudničko bolovanje u trajanju od godinu dana, ali vratiće se u tim na početku dvanaestog ciklusa.

; [[Tara Lewis]]: Ona je nadzorna specijalna agentica. Na početku 11. ciklusa je zamenila Kate, a od 12. ciklusa je stalni član ekipe.

; [[Luke Alvez]]: On je nadzorni specijalni agent. Nekada je bio agent Jedinice za begunce. Nekada je služio u Iraku kao vojni rendžer. Luk je zamenio Morgana.

; [[Steven Walker]]: On je nadzorni specijalni agent. U 8. epizodi 12. sezone je popunio Hochovo mesto u ekipi. Na početku 13. sezone podleže povredama u saobraćajnoj nesreći.

; [[Matthew Simmons]]: On je agent za posebna delovanja. Po jedanput se pojavio u 10. i 12. sezoni, a u 13. je premešten iz Međunarodne odzivne ekipe u JAP.

=== Sporedni likovi ===
; Haley Brooks Hotchner: (tumači je Meredith Monroe) - Ona je bila Hotchnerova srednjoškolska ljubav, a kasnije su se vjenčali i krajem 2005. dobili sina Jacka. Brak im je u problemima jer Haley smatra da je Aaron više posvećen poslu nego porodici. Ovaj podzaplet nastavlja se razvijati i krajem 2. epizode 3. sezone Haley odlazi od Aarona, a sa sobom je odvela i Jacka. Kasnije u sezoni poslala je Aaronu papire za razvod, koje on pristaje potpisati bez pravne borbe, kako bi očuvao vezu sa sinom. Nakon toga je Haley nekoliko puta spomenuta, ali se nije pojavila do 1. epizode 5. sezone, kada ''Bostonski kosač'' ranjava Aarona nožem, ukravši pritom i Haleynu adresu. Haley i Jack su uskoro pronađeni nepovrijeđeni, ali Aaron ih stavlja pod sigurnosni nadzor na sigurnoj lokaciji, namjerno ne želeći znati na kojoj, kako bi ih zaštitio. On postaje opsjednut dovođenjem ''Kosača'' pred lice pravde kako bi ponovo mogao vidjeti Haley i sina. U 9. epizodi 5. sezone ''Kosač'' ubija saveznog maršala koji je bio zadužen za Haleynu sigurnost, zatim je namamljuje u Aaronovu kuću, rekavši joj da je on zamjena i da je Aaron mrtav. Kad su se susreli u kući, uzima je na nišan i prisiljava je da telefonira Aaronu kako bi on mogao slušati ubistvo Haley i Jacka. Aaron upućuje Jacku šifrovanu poruku da se sakrije, a zatim potresnu oproštajnu poruku Haley prije nego što ju je ''Kosač'' ubio. Aaron stiže do kuće prije ostatka tima i upušta se s ''Kosačem'' u borbu na život i smrt golim šakama. Uspijeva ga pretući do smrti, a zatim pronalazi Jacka živog u njegovom skrovištu.

; Dr. Diana Reid: (tumači je [[Jane Lynch]]) - Ona je Reidova majka i, poput njega, ima IQ genija. Nekad je radila kao univerzitetski profesor [[književnost]]i. Međutim, pati od [[shizofrenija|shizofrenije]] i trenutno je smještena u sanatorij u Las Vegasu, gdje ju je odveo Spencer kad je napunio 18 godina. Muž William napustio ju je prije postavljanja dijagnoze jer se nije bio u stanju nositi s njenom bolešću. Funkcionalna je kad je pod lijekovima, ali često pada u [[regresija (psihologija)|regresiju]] na njenu univerzitetsku karijeru. Mnogo je vremena provela čitajući naglas knjige Spenceru dok je on rastao i on joj svaki dan piše pisma. Ponosna je na svog sina, ali je [[paranoja|paranoidna]] u vezi s FBI-jem i njegove kolege naziva [[fašizam|&quot;fašistima&quot;]]. Imala je važnu ulogu u 2 slučaja, u 1. i 4. sezoni. U 1. sezoni Reid osjeća krivicu zbog izbjegavanja da posjeti majku i dolazi je vidjeti u posljednjoj epizodi dok je istraživao ''NeSuba'' koji je sam sebe zvao ''Kraljem-Ribarom''. Reid otkriva da njegova majka može identificirati tog čovjeka jer je nekad bio smješten u istoj ustanovi s njom. Preko nje je saznao detalje o JAP-u, što mu je omogućilo da napravi veoma razrađenu &quot;zagonetku&quot; za JAP zasnovanu na potrazi za [[Sveti gral|Svetim gralom]], s personaliziranim tragovima za svakog člana tima pojedinačno kako bi pronašli djevojku koju je oteo, a koja je njegova biološka kćerka. U 4. sezoni, dok je Reid istraživao otmicu jednog dječaka, otkriveno je da je Diana djelomično umiješana u jedan neriješen i povezan slučaj silovanja i ubistva dječaka. Spencer se u međuvremenu bori s [[noćna mora|noćnim morama]] u kojima na kraju uvijek pronalazi mrtvog dječaka, a zbog jednog mutnog sjećanja iz djetinjstva nije siguran imaju li more veze sa stvarnošću, uključujući i onu u kojoj njegov otac nešto spaljuje. To ga je navelo da posumnja da je možda poznavao tog dječaka u djetinjstvu i da je njegov otac ubica. Ispostavilo se da je Diana bila u automobilu s ocem ubijenog dječaka (inače porodičnim prijateljem) kad se on odvezao do kuće pretpostavljenog ubice i ubio ga [[baseball|bejzbolskom]] palicom, nakon čega se nešto krvi prenijelo na njenu odjeću. Ta odjeća je ono što je Reid u snu vidio da njegov otac spaljuje, kako bi zaštitio Dianu. Ona je počela doživljavati mentalni slom, što je Williama na kraju dovelo do toga da je napusti.

; Glavna direktorica Odsjeka Erin Strauss: (tumači je Jayne Atkinson) - Ona je direktno nadređena šefu JAP-a Hotchneru. Njeno iskustvo u FBI-u uglavnom je u domenu administracije i nikad nije bila na terenu s timom sve dok im se nije pridružila na slučaju serijskog ubice u [[Milwaukee]]ju u epizodi ''In Name and Blood'' (3x02). Ona smatra da je Hotchev tim neorganiziran i da Hotch predstavlja prijetnju JAP-u. On sumnja da je njen neprijateljski stav prema njemu rezultat toga što ga ona vidi kao prijetnju njenom napredovanju u FBI-jevoj hijerarhiji. Ona u tim dovodi Prentissovu kao zamjenu za Elle, a zatim pokušava od nje tražiti da bude njen špijun u timu, ne krijući svoju namjeru &quot;da sruši Hotchnera&quot;. Prentiss odbija i umjesto toga nakratko daje otkaz. Strauss nakon toga koristi Hotchevo i Gideonovo ne baš uspješno vođenje jednog slučaja kao izgovor da suspendira Hotcha na 2 sedmice bez plaće, zahtijevajući da se provede istraga njegovih metoda. Nakon što se iz prve ruke uvjeri kakav posao tim zapravo radi (tokom hvatanja ubice u Milwaukeeju), Strauss najzad odustaje od svojih namjera da ukloni Hotcha iz JAP-a ili da reorganizira tim. Umjesto toga dala im je do znanja da nijedan član tima ne treba očekivati promociju na bilo koji viši položaj u okviru FBI-ja. Međutim, sezonu poslije, na Morgana se počinje gledati kao na mogućeg šefa terenskog ureda u New Yorku, što je dovelo u pitanje njenu navedenu tvrdnju. Ona se zatim koristi Hotchevim upitnim postupcima u periodu nakon što ga je ranio ''Bostonski kosač'' (epizoda [[Faceless, Nameless (Zločinački umovi)|''Faceless, Nameless'']], 5x01) i prisiljava ga da odstupi s mjesta šefa JAP-a i da bude ili negdje premješten ili možda otpušten. Hotch odlučuje odstupiti i promovirati Morgana na mjesto šefa jer će ta unutrašnja pozicija zadržati tim na okupu. Morgan pristaje, rekavši da će tu funkciju obavljati samo dok ne uhvate ''Kosača'' (epizoda [[Cradle to Grave (Zločinački umovi)|''Cradle to Grave'']], 5x05). U jublarnoj, 100. epizodi serije Strauss predvodi istragu o incidentu između Hotcha i ''Kosača''. Ekipa se neprijateljski odnosi prema njoj (naročito Morgan i Rossi) i iako se čini da je zaista ljuta na Hotcha, na kraju pokazuje istinsko saosjećanje prema njemu i oslobađa ga od bilo kakvih pogrešaka. Kasnije se pojavljuje u pilot-epizodi ''spin-off'' serije ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' (koja je ustvari 18. epizoda 5. sezone ''Zločinačkih umova'' - [[The Fight (Zločinački umovi)|''The Fight'']]). Prvo telefonira Hotchu u vezi sa statusom istrage. Zatim SNA Sam Cooper zatraži telefon da priča s njom. Ona mu kaže da slijedi njene naredbe i istraži slučaj. Kad mu kaže da se vrati, Cooper odbija. Naposljetku, pri kraju epizode ona mu kaže da se ukrca u avion s Hotchem i timom i da se vrati na posao, dodavši da ima još hrpu slučajeva za njega. Još jednom, u 6. sezoni, Strauss pokazuje da se brine samo za sebe i ugled FBI-a; otišla je čak dotle da je prisilila JJ da prihvati promociju u Pentagon (protiv JJ-ine volje).

; Detektiv William LaMontagne Jr.: (tumači ga Josh Stewart) - Prvi se put pojavio u epizodi [[Jones (Zločinački umovi)|''Jones'']] (2x18) kao detektiv u policiji New Orleansa koji istražuje slučaj serijskog ubice koji je nekad vodio njegov otac. William LaMontagne Sr. također je bio detektiv i bio je napravio pomak u tom slučaju upravo prije nego što je smrtno stradao u [[uragan Katrina|uraganu ''Katrina'']]. I za ''NeSuba'' se smatralo da je doživio istu sudbinu, ali kad su se pojavili dokazi koji su govorili suprotno, LaMontagne Jr. preuzeo je slučaj koristeći se onim što je njegov otac dotad uradio i jednim tragom koji je on na samrti urezao u zid. LaMontagne Jr. pozvao je JAP u pomoć i na kraju su uspjeli uhvatiti zločinca. Tokom slučaja najviše je vremena proveo radeći sa JJ. U epizodi [[Heat (Zločinački umovi)|''Heat'']] (3x17) otkriveno je da su njih dvoje u vezi već više od godine, a u idućoj, [[The Crossing (Zločinački umovi)|''The Crossing'']], JJ mu telefonira i govori mu da je trudna. U finalu te sezone ([[Lo-Fi (Zločinački umovi)|''Lo-Fi'']]) Will se pojavio u New Yorku, gdje je JAP radio na novom slučaju, ponovivši svoju raniju prosidbu (koja nije prikazana) i rekavši JJ da je voljan odreći se značke, preseliti se u Virginiju i odgajati njihovo [[dijete]]. Od početka 4. sezone Will živi u Virginiji i &quot;radi&quot; kao [[kućni tata|&quot;kućni tata&quot;]] sinu Henryju. Od JJ se, bar ne još, nije očekivalo da prihvati bračnu ponudu, iako su ona i Will razmijenili prstenje s umecima Willovog [[zodijački kamen|zodijačkog kamena]] - [[kvarc|citrina]]. Willa nakratko opet vidimo u 100. epizodi kako sa JJ kupuje lijek za Henryja, te u epizodi [[The Slave of Duty (Zločinački umovi)|''The Slave of Duty'']], u kojoj se pridružuje JJ i timu na Haleynoj sahrani.

; Tehnički analitičar Kevin Lynch: (tumači ga Nicholas Brendon) - Prvi se put pojavio u epizodi [[Penelope (Zločinački umovi)|''Penelope'']] (3x09), u kojoj mu je bilo naređeno da pretraži Garcijin kompjuter kako bi otkrio ko ju je ranio. Kevin je putem videoveze poslao timu znak da se osumnjičeni nalazi u sjedištu JAP-a. Bio je jako impresioniran Garcijinim kompjuterskim vještinama i taj osjećaj je bio uzajaman. Na kraju epizode on i Garcia su se upoznali i njih su dvoje otada u vezi. Iako je Garcia kraće vrijeme bila zabrinuta zbog kršenja FBI-jevih pravila o zabrani ljubavnih veza između zaposlenih nakon što je Rossi uhvatio &quot;na djelu&quot; nju i Kevina u njenoj kući (epizoda [[Damaged (Zločinački umovi)|''Damaged'']], 3x14), njene brige pokazale su se bezrazložnima. Kevin često posjećuje JAP kako bi proveo više vremena s Garcijom i čini se da ga je čitava ekipa srdačno prihvatila. U epizodi [[Roadkill (Zločinački umovi)|''Roadkill'']] (4x23) rekao je Garciji da je aplicirao za bolje plaćeni posao u [[Agencija za nacionalnu sigurnost|NSA]] i upitao ju je da li bi se željela preseliti s njim ako dobije taj posao. Garcia se mučila s tom odlukom i na kraju mu je rekla da je JAP njen dom i da osjeća da ne može otići. Kevin joj tada govori da je položaj u NSA upravo otkazan zbog nekih sigurnosnih problema. Garciji se tad omaklo da mu kaže da &quot;ionako ne bi bio sretan u [[Karači|Karachiju]]&quot;, čime je otkrila da je &quot;upala&quot; u NSA-in glavni sistem kako bi saznala o kojem se poslu radi. Ipak, Kevin joj to nije zamjerio i njihova veza i dalje je jaka. U 5. sezoni, tokom jednog slučaja kad tim nije imao dovoljno prostora za smještaj, pa je Garcija dijelila sobu s Morganom, Kevin joj telefonira i govori joj da je ljubomoran i da Morgan treba &quot;držati svoj pištolj skrivenim&quot;. Nakratko ga vidimo i u 100. epizodi kako pomaže Garciji da nađe ''Kosača''. Pojavio se i u epizodi ''Compromising Positions'' (6x04), također pomažući Garciji, koja je na sebe preuzela i JJ-in posao nakon njenog odlaska.

; Jordan Todd: (tumači je Meta Golding) - Nju je JJ izabrala za svoju zamjenu dok se ona ne vrati s porodiljskog dopusta. Jordan je prije toga služila u FBI-jevoj Protivterorističkom odsjeku. Bilo je planirano da neko vrijeme prati JJ na poslu kako bi &quot;pohvatala&quot; potrebne stvari, ali to je potrajalo samo 1 dan jer je JJ dobila trudove i otišla da se porodi. Dobro se složila s ekipom, a čak je i platonski flertovala s Morganom. Posebno je bliska s Rossijem koji joj je davao savjete tokom rada na slučajevima. Međutim, nekoliko se puta &quot;zakačila&quot; s Hotchnerom. Tokom slučaja serijskog cestovnog ubice u [[Los Angeles]]u savladale su je emocije (s kojima se, inače, i dotad teško nosila), pa je zbog toga odlučila napustiti JAP.

; Glavni direktor Odsjeka Mateo Cruz: (tumači ga Esai Morales) - On je nasledio pokojnu Erin Straus kao novi glavni direktor odseka u 9. sezoni.

=== Značajniji negativci ===
; Frank Breitkopf: (tumači ga Keith Carradine) - On je klasični primjer psihopata. Nije sposoban osjećati empatiju prema drugima, krivicu ni kajanje i tvrdi da nije odgovoran za svoje postupke. Kao i ostali ljudi njegovog tipa, vrlo je inteligentan, manipulativan i narcisoidan. JAP uspijeva otkriti da on uvijek putuje na istok i na zapad istom cestom i sve njegove žrtve nađene su duž te njegove rute. Tokom istrage niza ubistava Gideon i Morgan susreću Franka u zabačenoj zalogajnici u Nevadi. Franku je zanimljivo Gideonovo ime i objašnjava mu šta ono znači u [[mitologija|mitologiji]]: ime ''Jason'' dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] koja znači &quot;izliječiti&quot;, a Gideon je Izraelićanin koji je vodio svoj narod protiv Midijaca. Frank se zatim upita šta su njegovi roditelji planirali za njega, a nakon toga objasni da ime ''Frank'' potječe od [[Germani|germanske]] riječi za jednu vrstu [[koplje|koplja]]. Gideon i Morgan tada se predstave i traže od Franka da im kaže gdje se nalazi ona, tj. šerif(ica) Davis. Frank na to samo rekne da će prvo završiti sa svojim mliječnim napitkom. Gideon ga upita da li bi želio znati kako su ga pronašli. U međuvremenu je lokalna policija opkolila zalogajnicu. Tokom ''flashbackova'' tim shvaća da se Frank zadržao u gradu zbog jedne mještanke po imenu Jane, inače planirane žrtve, koja je zaradila njegovo poštovanje time što nije pokazala [[strah]] kad ju je on oteo nekoliko godina prije. Zaljubio se u nju i prolazio bi kroz grad svaki put kad bi bio u tom području samo da je posmatra i da joj ostavi poklone: zvončiće izrađene od ljudskih [[rebro|rebara]]. Gideon i Morgan zatim izvode Franka vani. Tu ih sačekaju lokalne vlasti, uključujući i šerificu Davis, koja je pronađena u Janeinoj kući. Frank kaže Gideonu da će, ako ga puste da ode sa Jane, otkriti lokaciju autobusa punog djece, koji je ranije oteo. Gideon je skeptičan, ali na kraju povjeruje da Frank ustvari ne bi naudio djeci. Odvozi se s njih dvoje u pustinju i Frank mu tu kaže da su djeca 2 [[milja|milje]] zapadno. Gideon im dopušta da odu, zatim pronalazi autobus i poziva pojačanje. Zatim prate Frankove i Janeine otiske stopala u pustinji sve do mjesta na kojem tragovi nestaju. Gideon izjavljuje: &quot;Naći ćemo ga.&quot; Frank se pojavljuje kasnije u sezoni u [[Maryland]]u, gdje Gideon živi. Nastavlja mu se podsmijevati, ostavljajući tragove žrtava i izazivajući Gideona da ga uhvati. Čak uspijeva ubiti Gideonovu prijateljicu u Gideonovom stanu. Također je ubio Rebeccu Bryant, kćerku - i bivšu taokinju - Randalla Garnera, ''Kralja-Ribara''. Gideon tada shvaća da Frank ubija sve žrtve koje je on dotad spasio. Kad Gideon konačno pronađe Franka i suoči se s njim u [[Manhattan]]u, pojavljuje se Jane i umiješa se u događaj. Frank je tada zgrabi za šaku, kaže joj da je voli, a zatim s njom skoči na obližnju prugu i voz ih ubija. Gideon napušta JAP početkom 3. sezone zbog ubistva njegove prijateljice, ali i zbog osjećaja &quot;sagorjelosti&quot;.

; George Foyet, &quot;Bostonski kosač&quot;: (tumači ga C. Thomas Howell) - Prvi se put pojavio u epizodi [[Omnivore (Zločinački umovi)|''Omnivore'']]. Na početku epizode Hotch odlazi u posjetu bivšem detektivu Shaunessyju. Njih su dvojica prije 10 godina zajedno lovili serijskog ubicu poznatog kao ''Bostonski kosač'', koji je uvijek nosio masku i crnu odjeću i ubijao je parove noću pokraj bostonskih cesta. Njegov način djelovanja varirao je od korištenja Magnuma 44, izbadanja i/ili klanja do premlaćivanja nekim priručnim predmetom. Kako bi vlasti sigurno znale da je počinilac on, uvijek je uzimao nešto što je pripadalo jednoj žrtvi i to stavio na drugu, pa bi od druge uzeo nešto novo i to stavio na treću itd. Između [[1995]]. i [[1998]]. napao je 21 osobu, od kojih je samo jedna preživjela, sve dok Shaunessy nije napravio dogovor s njim da će ga prestati tražiti; dogovor je bio uspješan i ubistva su prestala. Kao posljedica toga FBI, koji nikad nije stigao uraditi ''Kosačev'' profil, nije ga mogao uhvatiti. Hotch i tim pozvani su u Boston jer je Shaunessy na samrti. On zna da će s njegovom smrću ubistva opet početi, što se pokazalo tačnim već iste te noći. Naočale koje su pripadale Georgeu Foyetu pronađene su na truplu muškarca. Foyet je jedina preživjela ''Kosačeva'' žrtva. Hotch i Rossi odlaze mu u posjetu kako bi saznali nešto više i Foyet im kaže da se te večeri kad je napadnut upravo spremao zaprositi svoju djevojku, koja je ubijena iste večeri. Također saznaju da Foyet predaje kompjuterske nauke u lokalnoj srednjoj školi. Ponude mu zaštitu, ali je on odbija, rekavši da neće dozvoliti ''Kosaču'' da ga otjera iz Bostona. Tim izrađuje ''Kosačev'' profil. Misle da ga seksualno privlače tinejdžerke te da je narcisoidan i da mu uspjeh leži u slavi. Odlučuju potražiti bilo koga ko je ranije hapšen zbog bilo kojih seksualnih prestupa. U međuvremenu ''Kosač'' nazove Hotcha i ponudi mu isti dogovor kao i Shaunessyju. Hotch ga &quot;otpuše&quot;, a ''Kosač'', u bijesu, ulazi u obližnji autobus i ubija sve putnike. Kad tim stigne na mjesto zločina, pronalaze sve 3 Foyetove adrese (koje im je on ranije dao) napisane krvlju na prozorima autobusa. Tim zatim hitno odlazi na posljednju Foyetovu adresu, gdje ''Kosač'' udarcem onesvještava Morgana. ''Kosač'' zatim nestaje, ali je prije toga uzeo Morganovu značku i ostavio mu metak, kako bi ga psihički mučio. Nakon što se Morgan osvijesti, tim pronalazi veliku količinu Foyetove krvi. Čini se da je ''Kosač'' ubio Foyeta, ali mu tijelo nije pronađeno. Garcia zatim pretražuje Foyetov dosje i otkriva da je on nekad bio zamjenski profesor i da je otpušten zbog seksualnog napada na jednu djevojku. Hotch se nakon toga prisjeti ranije Foyetove izjave o ubistvu njegove djevojke: &quot;Znate li koliko dugo treba da se neko izbode nožem 67 puta?&quot; Na osnovu seksualnog napada i Foyetovog predetaljnog znanja o ubistvu njegove djevojke Hotch zaključuje da je ''Kosač'' upravo Foyet i da je onda ranio sam sebe kako bi otklonio sve sumnje od sebe. Novinar koji piše roman o ''Kosaču'' treba se naći s Foyetom na četvrtoj, dotad nepoznatoj adresi i Garcia je pronalazi lociravši novinarov mobitel. Foyet tada otkriva svoj pravi identitet novinaru (koji dosad ništa nije sumnjao u njega), ljut jer je u novinama napisao da je ''Kosač'' ili mrtav ili u zatvoru. Dok ga je Foyet držao na nišanu, u kuću upada JAP i hapsi Foyeta bez incidenta. Međutim, u zatvoru Foyet nanosi sebi ranu na ruci, a zatim učini da izgleda kao da povraća krv. Dok ga odvoze prema bolnici, uspijeva se osloboditi i pobjeći iz zatvora. Foyet se ponovo pojavljuje u finalu 4. sezone ([[...and Back (Zločinački umovi)|''...and Back'']]), iznenadivši Hotcha u njegovom stanu i držeći ga na nišanu uz riječi: &quot;Trebao si pristati na dogovor&quot;. Začuje se pucanj, a slika potamni. U 1. epizodi 5. sezone (''Faceless, Nameless''), kad se Hotch ne pojavi na poslu, Prentiss odlazi do njegovog stana da provjeri stvar. Pronalazi lokvu [[krv]]i i metak u zidu. Kad nazove Hitnu pomoć, otkriva da je neko dovezao &quot;FBI-jevog agenta Dereka Morgana&quot;, iako se Morgan pojavio na poslu, što je značilo da je Foyet dovezao Hotcha u Hitnu, odnosno da ga je namjerno ostavio na životu. Kroz prisjećanja vidimo da je Foyet pucao u zid pokraj Hotcha. Hotch ga je pokušao savladati, ali ga je Foyet nadjačao u borbi. Zatim je 9 puta ubo Hotcha nožem, ali samo da bi ga ranio. Kad se Hotch poslije osvijesti, shvaća da ga Foyet nije ubio zato što su mu meta Haley i Jack. JAP tada odlazi u Haleyn stan i nalaze nju i Jacka nepovrijeđene. Na kraju epizode Hotch ih smješta pod sigurnosni nadzor [[Služba saveznog maršala|saveznog maršala]]. Na kraju epizode [[Outfoxed (Zločinački umovi)|''Outfoxed'']] otkriva se da je Foyet posjećivao Carla Arnolda, poznatog kao ''Lisac'', koga je Hotch strpao u zatvor u 1. sezoni. U narednoj epizodi ([[100 (Zločinački umovi)|''100'']]) tim ponovo pronalazi &quot;vruć&quot; trag o Foyetu kad otkriju lažno ime Peter Rhea pod kojim je Foyet kupovao lijekove u lokalnim apotekama. Pronalaze njegov stan i pretresu ga, ali otkrivaju da je on već otišao i da nosi nekoliko pištolja. Tim zatim odlazi do kuće Sama Kazmayera, maršala koji je zadužen da štiti Haley i Jacka, i otkrivaju da je u njega pucano 3 puta, da su mu odsječena 2 prsta i da ga je Foyet ostavio da umre. Taman prije smrti uspijeva im reći da je Foyet uzeo njegov telefon i da je oteo Haley. Foyet je nazvao Haley, predstavivši se kao maršal, i rekao joj da je Hotch mrtav i da je treba prebaciti na drugu lokaciju. Uspijeva je namamiti u njenu kuću. Hotch shvaća sve to i hitno odlazi tamo kako bi ih spasio. Foyet je natjerao Haley da nazove Hotcha i ona tada shvaća da je u opasnosti. Hotch uspijeva prenijeti Jacku šifrovanu poruku da se sakrije u sanduk za ruho dok on ne stigne tu. Ne uspijeva stići na vrijeme da spasi Haley jer je Foyet ubija dok je još bila na telefonskoj vezi. Hotch stiže tamo i nalazi njeno mrtvo tijelo. Zatim se penje uza stepenice i pronalazi Foyeta sakrivenog iza zavjese. Ispuca čitav šaržer u njega, ali Foyet je na sebi imao prsluk od [[kevlar]]a. Uslijedila je borba između njih. Ovaj put Hotch uspijeva nadjačati Foyeta i pretući ga do smrti.

; Billy Flynn, &quot;Princ tame&quot;: (tumači ga Tim Curry) - Rođen 1955. godine u južnoj Californiji. Njegova majka, Nora Flynn je bila prostitutka koja bi ga stavljala u ormar spavaće sobe, a onda bi imala spolni odnos sa svojim klijentima.

; Peter Lewis, &quot;Gospodin Grebač&quot;: (tumači ga Bodhi Elfman) - On je serijski ubica koji je koristio posebnu drogu da bi manipulisao ljudima kako bi ubijali druge za njega. Ishod njegovog uhođenja Hotchovog sina Jacka je taj što su Jack i Hotch ušli u program zaštite svedoka.

== Epizode ==
{{Glavni|Spisak epizoda serije Zločinački umovi}}
{{:Spisak epizoda serije Zločinački umovi}}

=== Ukrštanja ===

*'''''Borba''''' (S05E18) je poslužila kao početna epizoda za seriju ''Zločinački umovi: Ponašanje osumnjičenog'', koja je emitovana od 26. februara do 25. maja 2010. godine.
*'''''Preko granice''''' (S10E19) je poslužila kao početna epizoda za seriju ''Zločinački umovi: Preko granice'', koja je emitovana od 16. marta 2016. do 17. maja 2017. godine.

=== Ogranci ===
==== Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca ====

Serija ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' je debitovala 16. februara 2011. godine na kanalu [[CBS]] i ukinuta je 25. maja iste godine zbog niske gledanosti.

Glavnu postavu su činili [[Forest Whitaker]] kao Samuel &quot;Sam&quot;/&quot;Coop&quot; Cooper, [[Janeane Garofalo]] kao Beth Griffith, Michael Kelly kao Jonathan &quot;Prorok&quot; Sims, Beau Garrett kao Gina LaSalle, Matt Ryan kao Mick Rawson i Kirsten Vangsness kao [[Penelope Garcia]].

==== Zločinački umovi: Preko granice ====

Serija ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'' je debitovala 16. marta 2016. godine na kanalu [[CBS]]. Serija je ukinuta nakon što je druga sezona imala jako lošu gledanost.

Glavne uloge tumače [[Gary Sinise]] kao Jack Garrett, Alana de la Garza kao Clara Seger, Daniel Henney kao Matthew &quot;Matt&quot; Simmons, Tyler James Williams kao Russ &quot;Monty&quot; Montgomery i Annie Funke kao dr. Mse Jarvis.

== Emitiranje u svijetu ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* {{flag|Argentina}}: ''AXN''
* {{flag|Australija}}: ''Channel 7''
* {{flag|Austrija}}: ''ATV''
* {{flag|Belgija}}: Frankofona: ''RTL-TVi'' (kao ''Esprits Criminels''); [[Flandrija]]: ''VT4''
* {{flag|Bolivija}}: ''AXN''
* {{flag|Brazil}}: ''AXN''
* {{flag|Bugarska}}: ''Fox Crime'' ([[bugarski jezik|bug.]] ''Престъпни намерения'' - ''Zločinačke namjere'')
* {{flag|Češka}}: ''AXN'' ([[češki jezik|češ.]] ''Myšlenky zločince'', [[slovački jezik|slovač.]] ''Myšlienky vraha'')
* {{flag|Čile}}: ''AXN''
* {{flag|Danska}}: ''Kanal 5''
* {{flag|Ekvador}}: ''AXN''
* {{flag|Estonija}}: ''Fox Crime'', ''TV3'' ([[estonski jezik|est.]] ''Kurjuse kannul'')
* {{flag|Finska}}: ''Nelonen'' (''Criminal Minds - FBI-tutkijat'')
* {{flag|Francuska}}: ''TF1'' ([[francuski jezik|fra.]] ''Esprits Criminels'')
* {{flag|Grčka}}: ''FX'', ''ANT1'', ''NET''
* {{flag|Gvatemala}}: ''AXN''
* {{flag|Holandija}}: ''Veronica''
* {{flag|Hrvatska}}: ''[[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]''
* {{flag|Indija}}: ''Star World''
* {{flag|Irska}}: ''RTE2''
* {{flag|Italija}}: ''RAI 2''
* {{flag|Izrael}}: ''Yes Action'' ([[hebrejski jezik|hebr.]] מחשבות פליליות - ''Zločinačke misli'')
{{col-break}}
* {{flag|Japan}}: ''WOWOW'' ([[japanski jezik|jap.]] クリミナル･マインド FBI行動分析課 - ''Zločinački um: FBI-jeva jedinica za analizu ponašanja'')
* {{flag|Kanada}}: ''CTV Two''
* {{flag|Kolumbija}}: ''AXN''
* {{flag|Kostarika}}: ''AXN''
* {{flag|Latvija}}: ''AXN''
* {{flag|Malezija}}: ''FOX''
* {{flag|Meksiko}}: ''AXN'' i ''Azteca 7'' (''Mentes Criminales'')
* {{flag|Norveška}}: ''TV2'' i ''TV2 Zebra'' (reprize)
* {{flag|Novi Zeland}}: ''TV One''
* {{flag|Njemačka}}: ''Sat.1''
* {{flag|Peru}}: ''AXN''
* {{flag|Poljska}}: ''AXN'' i ''TVP 2''
* {{flag|Portugal}}: ''SIC''
* {{flag|Rumunija}}: ''AXN''
* {{flag|Rusija}}: ''Fox Crime'' ([[ruski jezik|rus.]] ''Мыслить как преступник'' - ''Misliti kao zločinac'')
* {{flag|Saudijska Arabija}}: ''FX'' ([[Bliski istok]] i [[Sjeverna Afrika]])
* {{flag|Singapur}}: ''MediaCorp Channel 5''
* {{flag|Srbija}}: ''Fox Crime'', [[Radiotelevizija Srbije|RTS1]]
* {{flag|Švedska}}: ''Kanal 5''
* {{flag|Švicarska}}: ''3 Plus TV'' ([[njemački jezik|njem.]]) i ''RSI la1'' ([[italijanski jezik|ita.]])
* {{flag|Turska}}: ''DiziMax'', ''FOX''
* {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}: ''Sky LIVING''
* {{flag|Ukrajina}}: ''НТН'' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Мислити як злочинець'' - ''Misliti kao zločinac'')
* {{flag|Venecuela}}: ''AXN''
{{col-break}}
{{col-end}}

== [[DVD]]-izdanja ==
''CBS Home Entertainment'' (u distribuciji ''Paramounta'') izdao je prvih 5 sezona na DVD-u za regiju 1.&lt;ref&gt;[http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-4/12106 &quot;DVD-vijesti o ''Zločinačkim umovima'': Obavijest o seriji - 4. sezona&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618054720/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-4/12106 |date=2009-06-18 }}, ''TVShowsOnDVD.com''; preuzeto: 6. 7. 2010.&lt;/ref&gt;

Za regije 2 i 4 ''Walt Disney Studios Home Entertainment'' (bivši ''Buena Vista Home Entertainment'') izdao je prve 4 sezone.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Naziv DVD-a
! rowspan=&quot;2&quot;|Broj epizoda
! colspan=&quot;3&quot;|Datumi izdavanja
|-
! Regija 1
! Regija 2
! Regija 4
|-
|''Kompletna 1. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22
| [[28. novembar|28. 11.]] [[2006]].
| [[12. februar|12. 2.]] [[2007]].
| [[18. april|18. 4.]] 2007.
|-
|''Kompletna 2. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23
| [[2. oktobar|2. 10.]] 2007.
| [[5. maj|5. 5.]] [[2008]].
| 5. 5. 2008.
|-
|''Kompletna 3. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|20
| [[16. septembar|16. 9.]] 2008.
| [[2. april|2. 4.]] [[2009]].
| [[18. mart|18. 3.]] 2009.
|-
|''Kompletna 4. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|26
| [[8. septembar|8. 9.]] 2009.
| [[1. mart|1. 3.]] 2010.
| [[10. mart|10. 3.]] 2010.
|-
|''Kompletna 5. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23
| [[7. septembar|7. 9.]] 2010.
| [[14. februar|14. 2.]] 2011.&lt;ref&gt;http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-5-DVD/dp/B003OBZ5UC/ref=sr_1_1?ie=UTF8&amp;qid=1293849358&amp;sr=8-1&lt;/ref&gt;
| [[1. mart|1. 3.]] 2011.&lt;ref&gt;http://www.ezydvd.com.au/item.zml/817609&lt;/ref&gt;
|}

== Glednost ==
Ciklusna gledanost (na osnovu prosječnog broja gledalaca po epizodi) serije na ''CBS''-u:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#e0e0e0;&quot;
! | Sezona
! | Satnica (EDT)
! | Premijera sezone
! | Finale sezone 
! | TV-sezona
! | Plasman
! | Gledaoci&lt;br /&gt;(u milionima)
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 1 (2005–06)|1]]
! rowspan=&quot;12&quot; | srijeda, 21:00.
| 22. 9. 2005.
| [[10. maj|10. 5.]] 2006.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2005–2006.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #27
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.80&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/thr/television/feature_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|source=Hollywood Reporter|date=26. 5. 2006|title=2005-06 primetime wrap|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060529003429/http://www.hollywoodreporter.com/thr/television/feature_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|archivedate=2006-05-29|access-date=2012-02-26|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 2 (2006–07)|2]]
| [[20. septembar|20. 9.]] 2006.
| [[16. maj|16. 5.]] 2007.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2006–2007.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #22
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.01&lt;ref name=&quot;HRwrap2006-07&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|source=Hollywood Reporter|date=25. 5. 2007|title=Hollywood Reporter: 2006-07 primetime wrap|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070528062839/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|archivedate=2007-05-28|access-date=2012-02-26|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 3 (2007–08)|3]]
| [[26. septembar|26. 9.]] 2007.
| [[21. maj|21. 5.]] 2008.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2007–2008.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #23
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.70&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abcmedianet.com/DNR/2008/pdf/dnr052808.pdf|title=Season Program Rankings|accessdate=2. 6. 2008|date=28. 5. 2008|publisher=[[ABC]] Medianet|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624195320/http://abcmedianet.com/DNR/2008/pdf/dnr052808.pdf|archivedate=2008-06-24|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 4 (2008–09)|4]]
| [[24. septembar|24. 9.]] 2008.
| [[20. maj|20. 5.]] 2009.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2008–2009.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #11 
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.89&lt;ref&gt;[http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=051909_05 &quot;ABC Medianet&quot;]&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 5 (2009–10)|5]]
| [[23. septembar|23. 9.]] 2009.
| [[26. maj|26. 5.]] 2010.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2009–2010.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #16
! style=&quot;text-align:center&quot; | 13.70&lt;ref&gt;[http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336 &quot;Final 2009-10 Broadcast Primetime Show Average Viewership&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100624063442/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336 |date=2010-06-24 }}, [[16. juni|16. 6.]] 2010.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 6 (2010–11)|6]]
| [[22. septembar|22. 9.]] 2010.
| [[18. maj|18. 5.]] 2011.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2010–2011.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #10
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.11&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;2010-11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages&quot; |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/ |access-date=2012-02-26 |archivedate=2011-06-20 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5zZXRcj1U?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 7 (2011–12)|7]]
| [[21. septembar|21. 9.]] 2011.
| [[16. maj|16. 5.]] 2012.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2011–2012.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #15
! style=&quot;text-align:center&quot; | 13.20
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 8 (2012–13)|8]]
| [[26. septembar|26. 9.]] 2012.
| [[22. maj|22. 5.]] 2013.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2012–2013.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #20
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.15
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 9 (2013–14)|9]]
| [[25. septembar|25. 9.]] 2013.
| [[14. maj|14. 5.]] 2014.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2013–2014.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #12
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.66
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 10 (2014–15)|10]]
| [[1. oktobar|1. 10.]] 2014.
| [[6. maj|6. 5.]] 2015.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2014–2015.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #11
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.11
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 11 (2015–16)|11]]
| [[30. septembar|30. 9.]] 2015.
| [[4. maj|4. 5.]] 2016.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2015–2016.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #16
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.20
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 12 (2016–17)|12]]
| [[28. septembar|28. 9.]] 2016.
| [[10. maj|10. 5.]] 2017.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2016–2017.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #20
! style=&quot;text-align:center&quot; | 10.86
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 13 (2017–18)|13]]
! rowspan=&quot;2&quot; |srijeda, 22:00.
| [[27. septembar|27. 9.]] 2017.
| [[18. april|18. 4.]] 2018.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2017–2018.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #29
! style=&quot;text-align:center&quot; | 9.58
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 14 (2018–19)|14]]
| 2018.
| 2019.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2018–2019.
! style=&quot;text-align:center&quot; | TBA
! style=&quot;text-align:center&quot; | TBA
|}

Najbolji rezultat: 26.31 milion gledalaca (22:30. ET; sedmica [[29. januar|29. 1.]] 2007) (nakon 51. [[SuperBowl]]a).

== Nagrade ==
* 2007 - Nagrada ''ASCAP'' - najbolja TV-serija (Marc Fantini, Steffan Fantini, Scott Gordon)

'''Nominacija'''
* 2006 – ''People’s Choice Award'' - najbolja nova dramska serija

== Zanimljivosti ==
* Gibson i Patinkin ranije su zajedno glumili u seriji ''Chicago Hope'';
* Patinkin, koji u seriji tumači Jasona Gideona, ima sina kojem je ime Gideon;
* Lik koji Patinkin tumači u seriji ''Ko živ, ko mrtav'' (''Dead Like Me'') ima neke sličnosti s Gideonom - obojica su dobri [[kuhanje|kuhari]] i obojicu zanima [[umjetnost]];
* [[17. juli|17. 7.]] 2007. Patinkin je najavio svoj odlazak iz serije; kandidati za njegovu zamjenu bili su [[Geena Davis]], [[Michael Keaton]] i [[Harvey Keitel]], ali je ulogu na kraju dobio Mantegna;
* Gubler je jedno vrijeme bio model fotografkinje Mije Grace, koja se pojavila u manjoj ulozi u pilot-epizodi;
* U jednoj epizodi pojavljuje se lik po imenu Mike Zissou; ovo prezime je aluzija na film ''Podvodni život sa Steveom Zissouom'' (''The Life Aquatic with Steve Zissou''), u kojem je Gubler također glumio;

=== Epizode ===
* Epizoda &quot;[[Criminal Minds (sezona 3)#1|Sumnja]]&quot; (3x01) prvobitno je zamišljena je kao dio 2. sezone, tj. za TV-sezonu 2006-2007; međutim, prebačena je na početak 3. sezone, zbog sličnosti scenarija s masakrom u Virginiji, koji se desio u aprilu 2007.
* Dio epizode &quot;[[Zločinački umovi (sezona 2)#22|Nasleđe]]&quot; (2x22) predstavlja reminiscenciju na film ''[[Slagalica strave]]'' (''Saw'');

== Izvori ==
{{reference|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Criminal Minds}}
* {{imdb title|0452046}}
* [http://tv.yahoo.com/show/38090/ ''Zločinački umovi'' na ''Yahoo! TV'']
* [http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html ''Zločinački umovi'' na ''TV.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102062021/http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html |date=2011-01-02 }}
* [http://www.aetv.com/criminal-minds/index.jsp A&amp;E's ''Criminal Minds'' site]

{{Zločinački umovi}}

{{TVSvijek|2005|TRAJE}}

[[Kategorija:Criminal Minds| ]]
[[Kategorija:Američke TV serije]]
[[Kategorija:Kriminalističke TV-serije]]</text>
      <sha1>s5r2h9ane4oikydz24kvhh2krtplc9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fender Jaguar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152250</id>
    <revision>
      <id>42680221</id>
      <parentid>42669563</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11929" sha1="a5bli7ub2sqr2r04eer650t2rx8l2zo" xml:space="preserve">{{Infookvir gitara
| ime_modela         = Fender Jaguar
| slika              = Fender Jaguars.jpg
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = 
| klasifikacija      = 
| proizvođač         = [[Fender]]
| godina_proizvodnje = 1962. - 1975; 1999. - danas
| model_tijela       = puno tijelo 
| model_vrata        = pričvršćen vijcima
| drvo_za_tijelo     = [[jova|joha]], [[jasen]]
| drvo_za_vrat       = [[javor]]
| hvataljka          = [[palisander]], javor
| glasnjača          =
| bokovi i donja ploča =
| ploča              = 
| potenciometri      =
| most               = 'plutajući' [[tremolo]]
| konjić             = 
| žičnjak            =
| magneti            = 2 jednostruka ili 2 dvostruka magneta
| broj_pragova       = 
| model_žice         = 
| debljina_žice      =  
| dužina_skale       = 24&quot; (610mm)
| metalna_šipka      =
| gornja kobilica    = 
| sedlo              =
| mašinice           = 
| ključevi           =
| glazbenici         = 
| boje               = 
}}
'''Fender Jaguar''' je model [[električna gitara|električne gitare]] koji se pojavio u ljetu [[1962]]. godine. Ovaj model gitare šezdesetih godina, bio je prvenstveno namjenjen 'surf rock' gitaristima. Zbog svog specifičnog 'lepršavog' tona popularizirali su ga u devedesetim godinama alternativni [[rock and Roll|rock]] [[muzika|glazbenici]]. Po obliku Jaguar gitara zapravo ima identično tijelo kao [[Fender Jazzmaster]] model, s razlikom u magnetima i dužini skale vrata.

== Historija ==
Model gitare je osmišljeno predstavljen tržištu kao nasljednik Fender Jazzmaster modela, koji je tu bio prisutan još iz kasnih 50-tih godina.&lt;ref&gt;http://www.webrocker.de/jaguar/cms/the-history/&lt;/ref&gt; S novim dizajnom i kraćom dužinom vrata (prvi Fenderov model s 22. praga) i s puno [[hrom|krom]] dekoracije, u biti treabao je biti novi top model. Iako je modelu Fender Jaguar bilo namjenjeno mjesto u samom vrhu Fenderovih dostignuća, nikada se nije mogao nositi s popularnošću koju je uživao model Stratocaster i Telecaster. Unatoč pokušajima poboljšanja i nadogradnje izvornog modela (promjene na vratu, i u finišu gitare), gdje je cijela serija modela imala hvataljku od [[javor]]a s obvezatnim 'dot inlay' crnim točkama, priozvodnja je ipak 1975. godine prekinuta. Da bi 1999. godine s reizdanjem modela iz 1962. opet bila pokrenuta.

== Konstrukcija ==
Model Fender Jaguar i dalje slijedi osnovni princip dizajna u [[Fender]]u. Dakle, na puno tijelo gitare od [[jova|johe]] ili [[jasen]]a s plutajućim tremolom, pričvršćen vijcima je vrat od [[javor]]a. Iako prati liniju Jazmastera primjetne su razlike u 24&quot; duljini skale vrata, koja je u modelu Jaqaura nešto kraća. Mašinice za navijanje žica su u rednoj liniji na asimetričnoj glavi vrata gitare. Elektronika gitare većinom je urađena od plastike (kao i ploča na tijelu) koja je smještena u šupljinu tijela, ispod ploče gitare. Električni sustav Fender Jaguar gitare čine dva Jaguar Cyclone jednostruka magneta, koji su po svom izgledu slični kao na modelima [[Fender Stratocaster]], ali su ovi po boji tona puno topliji, i po tome su u biti sličniji [[Gibson Les Paul]] modelima. Fender Jaguar je prvi dizajnirani model električne gitare s 22. polja na vratu gitare, i na čijem je tijelu dizajnerskim standardom omugućeno s položajnim prekidačem uključivanje/isključivanje pojedinog magneta na gitari. Model Jaguar i Jazzmaster su koncipirani po sličnoj [[shema|shemi]] spajanja, samo ovdje vidimo razliku u dodatku pri dnu tijela Jaguar modela u trodjelnom prekidaču.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fenderjaguar.net/images/manual/2-3.jpg |title=Archive copy |access-date=2012-04-02 |archive-date=2007-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070404071357/http://www.fenderjaguar.net/images/manual/2-3.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prve dvije pozicije prekidača omogućavaju uključivanje/isključivanje magneta bliže vratu, ili mostu gitare. Treći odabir je bio kondenzator koji je služio kao visoko propusni filter. Među gitaristima ovakav odabir položaja prekidača popularno se zove 'strangl switch' jer visoki reski ton koji prosto strši iznad ostalih tonova u sastavu teško je uhom neprimjetiti. Ako se uključi prekidač za magnet bliži vratu, i k tomu doda i njegov puni volumen i ton, tada će prednjačiti bas tonovi. Kao i modeli Fender Jazzmaster, [[Fender Bass VI]]&lt;ref&gt;[http://theband.hiof.no/articles/fender_bass_vi.html The Fender Bass VI&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; i Jaguar imaju neobično dizajniran plutajući tremolo, koji zbog svoje dužine ručice odstupa od modela 'sinhro tremola', koje nalazimo na Stratocaster modelima. [[Leo Fender]] je vjerovao da će ovaj dizajn ipak biti superioran nad ostalima, jer se u odnosu na prijašnje dizajne mosta sada ruka [[muzika|glazbenika]] mogla šetati naprijed/nazad po dužini žica ne prekidajući ritam sviranja. Ovaj plutajući koncept dizajna mosta kasnije je primjenit i na [[Fender Mustang]] modelu.

== Jaguar u glazbi ==
Model Fender Jaguar je u početku svoje prizvodnje 1960. godine bio popularan, a posebno su ga preferirali 'surf rock' sastavi kao što je npr., [[The Beach Boys]].

Nakon što je surf-val prestao biti hit, a 80-tih se i prestao proizvoditi, model Jaguar je sve do početka 90-tih pao u zaborav. Cijena na tržištu je drastično opala, pa se već za 100 do 200 [[amerika|USA]] [[dolar]]a mogao naći dobro ušćuvani model gitare. Takav trend stanja na tržištu bio je prilika, i poticaj, za mlade i ambiciozne glazbenike, da dođu u posijed modela Fender Jaguar gitare. Preteča ovog trenda su, između ostalog glazbenici: [[Kurt Cobain]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Cobain Memorial: Welcome to Cobain.com&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.cobain.com/cobain.html?v2.2 |access-date=2012-04-02 |archive-date=2010-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100329134345/http://www.cobain.com/cobain.html?v2.2 }}&lt;/ref&gt; i [[John Frusciante]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=John Frusciante {{!}} Gitare.Info&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.gitare.info/page.php?id=83 |access-date=2012-04-02 |archive-date=2011-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529074530/http://www.gitare.info/page.php?id=83 }}&lt;/ref&gt; u spotu ''Under the Bridge'' sa sastavom [[Red Hot Chili Peppers]]. Ljevoruki glazbenik Cobain je bio veliki zaljubljenijk u Jazzmaster i Jaguar modele gitara, i upravo model fender Jaguar iz '65te koristio je kao svoj osnovni instrument. Tu su i alternativni rock sastavi [[Sonic Youth]],&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sonicyouth.com/ |title=www.sonicyouth.com : official website of sonic youth&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2012-04-02 |archive-date=2020-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112033705/http://www.sonicyouth.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[My Bloody Valentine]]&lt;ref&gt;[http://www.last.fm/music/My+Bloody+Valentine My Bloody Valentine – Discover music, concerts, stats, &amp; pictures at Last.fm&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; i [[Placebo (rock sastav)|Placebo]] s gitaristom [[Brian Molko]]&lt;ref&gt;[http://www.angelfire.com/on2/placebo/faq2.html Placebo FAQ&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; koji prakticiraju svirati na Jaguar modelima. Dalje se ističu: [[Greg Camp]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.fender.com/artists/artist.php?id=171 |access-date=2012-04-02 |archivedate=2010-03-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100325060056/http://www.fender.com/artists/artist.php?id=171 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; na albumu ''Defector'' i ''Maids of Honor'', [[Nick Salomon]],&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Bevis Frond&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://members.chello.nl/cvanderlely/bfrond/bio/bio.htm |access-date=2012-04-02 |archive-date=2010-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101014094839/http://members.chello.nl/cvanderlely/bfrond/bio/bio.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Maurice Deebank]],&lt;ref&gt;[http://www.last.fm/music/Maurice+Deebank Maurice Deebank – Discover music, concerts, stats, &amp; pictures at Last.fm&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; [[Chris Deja]] u [[The Yardbirds]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://persimusic.files.wordpress.com/2009/03/yardbirds-having-a-rave-up.jpg |access-date=2012-04-02 |archive-date=2011-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718095111/http://persimusic.files.wordpress.com/2009/03/yardbirds-having-a-rave-up.jpg |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Gareth Liddiard]] u [[The Drones]],&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Drones&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.artinbase.com/artist/28949/The%20Drones/ |access-date=2012-04-02 |archive-date=2021-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210901194630/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2997149969328928&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300794%2C17300797%2C17300798&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.artinbase.com&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=0&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630525590618&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1141&amp;bih=36289&amp;psw=1141&amp;psh=846&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.artinbase.com%2Fartist%2F28949%2FThe%2520Drones%2F }}&lt;/ref&gt; i drugi.

== Ostali modeli ==
* '''Fender American Vintage '62 Jaguar''': ovo je reizdanje modela iz 1962. godine, proizveden u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Dostupan je bio u bijeloj boji (s tamno crvenom pločom), plavoj (s bijelom pločom), crnoj (crna ploča) i tamno crvenoj boji (s tamno crvenom pločom.)
* '''Fender Classic Player Jaguar Special''': model je bio dostupn u crvenoj boji (bijela ploča) i tamno crvenoj boji.
* '''Fender Classic Player Jaguar Special HH''': model 'deluxe serije' s dva [[humbuckers]] magneta. Dostupan je bio u bijeloj i tamno crvenoj boji.
* '''Fender Jaguar HH''': model gitare s fiksnim mostom i dva humbuckers magneta. Dostupan je bio u crnoj boji.
* '''Fender Bariton Jaguar Special HH''': također model gitare s fiksnim mostom, dva humbuckers magneta. Dužina skale je 27&quot; (umjesto 24 inča) i dostupan je bio u crnoj boji.
* '''Fender Clascic Player Jaguar''': Fender je u svibnju 2008. godine u [[Meksiko|Meksiku]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.fenderjaguar.org/ |access-date=2012-04-02 |archivedate=2010-04-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100403000149/http://www.fenderjaguar.org/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; pokrenuo proizvodnju Classic Player Serije modela, gdje je pristupio temeljitoj 'modernizaciji' dizajna gitare, i uveo niz novina: most gitare je tipa 'Tune-O-Matic', i ručica tremola je u odnosu na magnete podignuta blago naprijed. Ovaj model gitare dostupan je u kombinaciji HH humbucker magneta.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Fender Classic Player Series {{!}} Fender Electrics&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.fender.com/products//search.php?partno=0141710305 |access-date=2012-04-02 |archivedate=2009-07-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090726172918/http://www.fender.com/products/search.php?partno=0141710305 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fender_Jaguar}}
* [http://www.fender.com/#/american-deluxe Službena Fender stranica]
* [http://jimshine.com/jaguar/fenderjaguarhistory.htm Fender Jaguar - povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105095028/http://jimshine.com/jaguar/fenderjaguarhistory.htm |date=2010-01-05 }}
* [http://www.jag-stang.com/2007/09/02/detailed-fender-jaguar-and-jazzmaster-review/ Fender Jaguar - recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110031908/http://www.jag-stang.com/2007/09/02/detailed-fender-jaguar-and-jazzmaster-review/ |date=2010-01-10 }}

{{Fender gitare}}

[[Kategorija:Električne gitare Fender|Jaguar]]</text>
      <sha1>a5bli7ub2sqr2r04eer650t2rx8l2zo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frane Bulić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>155746</id>
    <revision>
      <id>42679976</id>
      <parentid>40838778</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:44:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>42679976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4113" sha1="m80qvydxymx3asu7f35k2qijpwknpv6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Don Frane Bulić.jpg|mini|Kip Don Frane Bulića, djelo [[Frano Kršinić|Frana Kršinića]] iz 1935. godine, na Marulićevom trgu u Zagrebu]]
'''Don Frane Bulić''' ([[Vranjic]], [[4. 10.|4. listopada]] [[1846]]. – [[Zagreb]], [[29. 7.|29. srpnja]] [[1934]].), katolički svećenik, [[Hrvatska|hrvatski]] arheolog i povjesničar.

== Biografija ==
Don Frane Bulić, ugledni hrvatski [[Arheologija|arheolog]], povjesničar, konzervator starina i povjesničar umjetnosti, rođen je 4. listopada 1846. godine u Vranjicu kraj Splita. Studij teologije polazio je u [[Zadar|Zadru]]. Nakon završene teologije i svećeničkog ređenja [[1869]]. završio je na bečkom sveučilištu studij klasične [[Filologija|filologije]] i arheologije. Kao školovani arheolog postao je upraviteljem arheološkog muzeja u Splitu, a [[1878]]. povjerena mu je i dužnost konzervatora nadležnog za očuvanje kulturno-povijesnih starina na području cijele [[Dalmacija|Dalmacije]].

Biran je za zastupnika splitske općine u [[Dalmatinski sabor]] i za zastupnika Dalmacije u carevinskom vijeću u Beču, gdje se zalagao za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Iz političkog života se povukao u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosječanjske diktature]] kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]] [[1929]]. godine. 

Svojim arheološkim otkrićima dao je najveći doprinos upoznavanju ranokršćanske i starohrvatske povijesti na području Dalmacije. Vodio je arheološka iskapanja na mnogim dalmatinskim mjestima, osobito u [[Solin]]u. Otkrio je baziliku u Manastirinama u kojoj su bili pokopani mučenici [[Venancije]] iz Valerijanova ili Aurelijanova doba te [[Sveti Dujam|Dujam]] iz [[Dioklecijan]]ova doba. [[1891]]. godine otkrio je u Rižinicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza [[Trpimir I.|Trpimira]], a [[1898]]. godine i znameniti sarkofag kraljice [[Jelena|Jelene]] iz [[976]]. godine. Bulić je sa suradnicima uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst koji povjesničari smatraju jednim od najznačajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti jer sadrži podatke koji otkrivaju genealogiju hrvatskih kraljeva. Za radova na Gospinom otoku u Solinu, Bulić je otkrio i temelje crkve Svete Marije i crkve Svetog Stjepana u kojoj su bili pokopani članovi hrvatske vladarske kuće.

U Splitu je [[1894]]. godine don Frane Bulić osnovao društvo &quot;Bihać&quot; za proučavanje povijesti iz doba hrvatskih narodnih vladara. Svojim ugledom najviše je pridonio održavanju prvog svjetskog kongresa kršćanske arheologije u Splitu i Solinu 1894. godine. Bio je cijenjeni član brojnih domaćih i svjetskih akademija i arheoloških društava. Objavio je niz članaka i knjiga, a najznačajniji su: &quot;Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba narodne hrvatske dinastije&quot;, &quot;Palača cara Dioklecijana u Splitu&quot; i &quot;Stopama hrvatskih narodnih vladara&quot;. Od [[1884]]. bio je urednik arheološkog časopisa ''[[Bullettino di archeologia e storia dalmata]]'', između [[1888]]. i [[1925]]. njegov vlasnik, a [[1920]]. na njegovu inicijativu promijenio je ime u ''Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku''.

Kralj Aleksandar mu je u oktobru 1926. dodelio [[Orden Svetog Save]] I stepena, povodom 80 godina života.&lt;ref&gt;&quot;Kralj g. Franu Buliću&quot;, Politika, 6. okt. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* &quot;Hrvatski spomenici u kninskoj okolici, uz ostale suvremene dalmatinske, iz dobe narodne hrvatske dinastije&quot; [[1888]]. [[Zagreb]]
* &quot;Crkvica sv. Petra u Priku kod Omiša&quot; [[1923]]. [[Split]]
* &quot;Krunidbena bazilika kralja Zvonimira usred Gradine u Solinu&quot; [[1925]]. [[Sarajevo]]
* &quot;Palača cara Dioklecijana u Splitu&quot; [[1927]]. [[Zagreb]]
* &quot;Stopama hrvatskih narodnih vladara&quot; [[1928]]. [[Zagreb]]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1846|1934|Bulić, Frane}}
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski konzervatori]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]</text>
      <sha1>m80qvydxymx3asu7f35k2qijpwknpv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fan Zhongyan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>156752</id>
    <revision>
      <id>42680210</id>
      <parentid>42320933</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1988" sha1="3r8aqcbkjlpnahaa45pd4ca9qtwbmzt" xml:space="preserve">{|cellpadding=3px cellspacing=0px bgcolor=#f7f8ff style=&quot;float:right; border:2px solid; margin:5px&quot;
!style=&quot;background:#ccf; border-top:2px solid; border-bottom:2px solid&quot; colspan=2|[[Kinesko ime|Imena]]
|-
|align=right|[[Kinesko prezime|Xìng 姓]]:||Fàn 范
|-
|align=right|[[Kinesko osobno ime|Míng 名]]:||Zhòngyān 仲淹
|-
|align=right|[[Kinesko stilsko ime|Zì 字]]:||Xīwén 希文
|-
|align=right|[[Posthumno ime|Shì 謚]]:||Wénzhèng 文正¹
|-
|colspan=2 align=center style=&quot;border-top:1px solid&quot; |[[Datoteka:Fan Zhongyan.jpg|120 px]]
|-
|colspan=2 align=left style=&quot;border-top:1px solid&quot;|&lt;small&gt;''1. zato se navodi kao Fàn &lt;br /&gt; Wénzhènggōng'' &lt;/small&gt;范文正公
|}

{{Kinesko ime|[[Fan (prezime)|Fan]]}}
'''Fan Zhongyan''' ({{zh|c=范仲淹|p=Fàn Zhòngyān}}) (989-1052), rodom iz Wuxiana (吳縣), [[Suzhou]] (današnja provincija [[Jiangsu]]), bio je istaknuti [[narodna Republika Kina|kineski]] književnik, prosvjetar, političar i velikodostojnik u službi [[dinastija Sung|dinastije Song]]. Nakon duge karijere u carskoj upravi, stekao je mjesto [[kancelar]]a gdje je nastojao refomirati državnu upravu i prosvjetni sistem, nastojeći kvalitetu državnih škola izjednačiti sa školama koje su podržavale donacije bogatih pojedinaca.

== Vanjske veze ==
* http://www.silkqin.com/09hist/qinshi/fanzhongyan.htm
* http://www.cctv.com/program/civilization/20040406/101759.shtml
* http://www.chinapage.com/poet-e/fanzhongyan2e.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050408200139/http://chinapage.com/poet-e/fanzhongyan2e.html |date=2005-04-08 }}
* http://www.chinese-literature.org/lyrics/Fan-zhongyan
* [http://www.baby-growths.com/fan-zhongyan-poems-ci-song-dynasty/ Fan Zhongyan Poems &amp; Ci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323100905/http://www.baby-growths.com/fan-zhongyan-poems-ci-song-dynasty/ |date=2012-03-23 }}


{{Lifetime|989|1052|Fan, Zhongyan}}

[[Kategorija:Kineski kancelari]]
[[Kategorija:Kineski pjesnici]]</text>
      <sha1>3r8aqcbkjlpnahaa45pd4ca9qtwbmzt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EC broj (hemija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160558</id>
    <revision>
      <id>42679986</id>
      <parentid>42674873</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:31:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3615" sha1="603ivdoljczv8uhwanfymsz702w5f6f" xml:space="preserve">:''Ovaj članak opisuje '''sistem evropske komisije za numerisanje hemikalija'''. Za '''broj enzimske komisije''', vidite [[klasifikacija enzima]].''

'''EC broj''' (''broj evropske komisije'', ''EC-No'' i ''EC#'') je sedmocifreni kod koji se dodeljuje hemijskoj supstanci koja je komercijalno dostupna unutar [[Evropska unija|Evropske Unije]]&lt;ref name=einecs&gt;{{cite web |url=http://ec.europa.eu/environment/chemicals/exist_subst/einecs.htm |title=European Inventory of Existing Commercial chemical Substances (EINECS)}}&lt;/ref&gt;. Ovaj broj je zvanični identifikator supstance u Evropskoj Uniji.&lt;ref name=einecs/&gt;

Lista supstanci koje imaju EC broj se naziva ''EC inventar''.&lt;ref&gt;{{cite web
 |url         = http://guidance.echa.europa.eu/docs/guidance_document/substance_id_en.pdf
 |title       = Guidance for identification and naming of substances under REACH
 |accessdate  = 2009-01-25
 |author      = European Chemicals Agency
 |last        = 
 |first       = 
 |authorlink  = 
 |coauthors   = 
 |date        = June 2007
 |work        = 
 |publisher   = 
 |pages       = 11
 |format      = pdf
 |language    = 
 |quote       = 
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20090205112924/http://guidance.echa.europa.eu/docs/guidance_document/substance_id_en.pdf
 |archivedate = 2009-02-05
 |url-status  = dead
}}&lt;/ref&gt; EC inventar obuhvata supstance u sledećim kategorijama:

* Evropski inventar postojećih komercijalnih hemijskih supstanci, EINECS
::Ovo su supstance, osim polimera, koje su bile komercijalno dostupne u EU od 1 januara 1971 do 18 septembra 1981. One se smatraju registrovanim pod članom 8(1) direktive 67/548/EEC
::Identifikacioni broj ovih supstanci se naziva ''EINECS broj''.
* Evropska lista prijavljenih hemijskih supstanci, ELINCS
::Ovo su supstance koje su postale komercijalno dostupne nakon 18 septembra 1981 
::Identifikacioni broj ovih supstanci se naziva ''ELINCS broj''.

* NLP-lista, supstance „koje nisu više polimeri“ 
::Definicija polimera je promenjena aprila 1992.&lt;ref&gt;{{cite journal
 | author = European Commission 
 | authorlink = 
 | coauthors = 
 | year = 
 | date = 1992-04-30
 | title = Council Directive 92/32/EEC of 30 April 1992 amending for the seventh time Directive 67/548/EEC on the approximation of the laws, regulations and administrative provisions relating to the classification, packaging and labelling of dangerous substances
 | journal = Official Journal of the European Communities
 | volume = 
 | issue = L 154
 | pages = 1–29
 | doi =
 | id = 
 | url = http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31992L0032:EN:HTML
 | format = pdf
 | accessdate = 2009-01-25
 | quote =
 }}
&lt;/ref&gt; Rezultat toga je da niz supstanci koje su ranije smatrane polimerima nisu više isključene iz regulacije.&lt;ref&gt;{{cite journal
 | author = European Commission 
 | authorlink = 
 | coauthors = 
 | year = 
 | date = 2008-10-31
 | title = Regulation (EC) No 1272/2008 of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 on classification, labeling and packaging of substances and mixtures, amending and repealing Directives 67/548/EEC and 1999/45/EC, and amending Regulation (EC) No 1907/2006
 | journal = Official Journal of the European Communities
 | volume = 
 | issue = L 353
 | page = 329
 | doi =
 | id = 
 | url = http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:353:0001:1355:EN:PDF
 | format = pdf
 | accessdate = 2009-01-24
 | quote =
 }}
&lt;/ref&gt; 
::Identifikacioni broj tih supstanci se naziva ''NLP broj''.

== Literatura ==
{{Reflist|2}}

[[Kategorija:Hemijske numeričke šeme]]
[[Kategorija:Evropsko pravo]]</text>
      <sha1>603ivdoljczv8uhwanfymsz702w5f6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Državljanstvo Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170622</id>
    <revision>
      <id>42679978</id>
      <parentid>42316981</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:49:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4769" sha1="2zgegk6npf1qlplzdzvr5da1084qq2n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seal of the Republika Srpska.svg|thumb|Grb Republike Srpske]]

'''Državljanstvo Republike Srpske''' je definisano članom 6. [[Ustav Republike Srpske|Ustava Republike Srpske]] u kome se kaže:&lt;ref name=&quot;USTAV REPUBLIKE SRPSKE&quot;&gt;{{Cite web |title=Ustavni sud Republike Srpske: USTAV REPUBLIKE SRPSKE |url=http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf |access-date=2012-07-18 |archivedate=2012-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212023932/http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ZAKON O DRŽAVLjANSTVU REPUBLIKE SRPSKE&quot;&gt;[http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/media/Aktuelnosti/Documents/zakon%20o%20drzavljanstvu%20RS%201.pdf Vlada Republike Srpske: ZAKON O DRŽAVLjANSTVU REPUBLIKE SRPSKE]&lt;/ref&gt;

''USTAV REPUBLIKE SRPSKE''

''Član 6.''

''Stav 1. člana 6. zamenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi:''

'''''&quot;Građani Republike Srpske imaju državljanstvo Republike Srpske.&quot;''''' 
 
''Stav 2. člana 6. zamenjen je Amandmanom LXX, koji glasi:''

''&quot;Građanin Republike Srpske ne može biti lišen državljanstva&quot;''

Ipak  400 000 građana koji su protjerani  iz Federecije BiH u periodu 1992-1995 je protivustavno lišeno Državljanstva Republike Srpske

&lt;ref name=&quot;USTAV REPUBLIKE SRPSKE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ZAKON O DRŽAVLjANSTVU REPUBLIKE SRPSKE&quot;/&gt;

== Sticanje državljanstva Republike Srpske ==
Državljanstvo Republike Srpske stiče se:
* 1. porijeklom,
* 2. rođenjem na teritoriji Republike Srpske,
* 3. usvajanjem,
* 4. prirođenjem,
* 5. putem međunarodnog sporazuma.
&lt;ref name=&quot;eSrpska&quot;&gt;[http://www.esrpska.com/contentpage.aspx?kat_id=a6120525-d47f-4c38-9f72-f9ff8e5648e2&amp;podkat_id=77f57ed7-387c-4136-8f84-46f81fe89514&amp;page_id=16 Agencije za informaciono društvo Republike Srpske - eSrpska: Državljanstvo Republike Srpske]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]]
* [[Ustav Republike Srpske]]
* [[Ustavni sud Republike Srpske]]

== Reference ==
{{Izvori}}

== Izvori ==
* [http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf Ustavni sud Republike Srpske: USTAV REPUBLIKE SRPSKE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212023932/http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf |date=2012-02-12 }} {{sr}}
* [http://www.mup.vladars.net/zakoni/pdf/Zakon%20o%20drzavljanstvu%20Republike%20Srpske.pdf Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske: ZAKON O DRŽAVLjANSTVU REPUBLIKE SRPSKE]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sr}}
* [http://www.slglasnik.org/slgl/documents/2010/018/?lang=s Službeni glasnik Republike Srpske: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srpske 09.03.2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193055/http://www.slglasnik.org/slgl/documents/2010/018/?lang=s |date=2016-03-04 }} {{sr}}
* [http://www.esrpska.com/contentpage.aspx?kat_id=a6120525-d47f-4c38-9f72-f9ff8e5648e2&amp;podkat_id=77f57ed7-387c-4136-8f84-46f81fe89514&amp;page_id=16 Agencije za informaciono društvo Republike Srpske - eSrpska: Državljanstvo Republike Srpske] {{sr}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=1i-HBfjjGSQ RTRS: Pitanja i odgovori: Državljanstvo Republike Srpske (snimak) 15.05.2009.] {{sr}}
* [http://www.fmup.gov.ba/bs/text.php?id=45 Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine: Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine &quot;Službene novine Federacije BiH&quot;, broj 43/01] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111110210731/http://www.fmup.gov.ba/bs/text.php?id=45 |date=2011-11-10 }} {{sr}}

== Literatura ==
* [http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf Ustavni sud Republike Srpske: USTAV REPUBLIKE SRPSKE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212023932/http://www.ustavnisud.org/upload/4_8_2009_48_ustav_srpski.pdf |date=2012-02-12 }} {{sr}}
* [http://eudo-citizenship.eu/NationalDB/docs/BIH%20Law%20on%20Citizenship%20of%20Republic%20of%20Srpska%20(original).pdf Zakon o državljanstvu Republike Srpske]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sr}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ustavnisud.org Ustavni sud Republike Srpske] {{sr}}
* [http://www.mup.vladars.net Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske] {{sr}}
* [http://www.slglasnik.org Službeni glasnik Republike Srpske] {{sr}}
* [http://www.vladars.net Vlada Republike Srpske] {{sr}}
* [http://www.narodnaskupstinars.net Narodna skupština Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=2021-02-27 }} {{sr}}

{{DEFAULTSORT:Državljanstvo Republike Srpske}}
[[Kategorija:Republika Srpska]]
[[Kategorija:Istorija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Politika Republike Srpske]]</text>
      <sha1>2zgegk6npf1qlplzdzvr5da1084qq2n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko frekventna trgovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189205</id>
    <revision>
      <id>42680211</id>
      <parentid>42651422</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:11:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OutsideNormality</username>
        <id>380004</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene 2 izmjene od [[Special:Diff/41592631|41592631]] do [[Special:Diff/42216259|42216259]]: cross-wiki spam</comment>
      <origin>42680211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1713" sha1="siyetjj9qlqw99xdq4mqf9hk0ptudoj" xml:space="preserve">Tehnike '''visoko frekventnog trgovanja''' ({{jez-eng|high-frequency trading, HFT}}) predstavljaju jednu od kategorija algoritamskog trgovanja. Za ovakve tehnike [[Trgovina|trgovanja]] karakteristično je da se pozicije otvaraju veoma često (po nekada se realizuje i više stotina ili hiljada trgovanja tokom jednog dana), a takva [[Trgovina|trgovanja]] se realizjuju u vema kratkim vremenskim periodima (od nekoliko milisekundi a najviše do nekoliko sati). Uspešnost HFT se bazira na tome da je pomoću odgovarajućeg [[softver]]a moguće pratiti i obraditi veliku količinu informacija sa [[Tržište|tržišta]] i time reagovati znatno brže nego što to mogu ljudi koji se bave trgovanjem. Ovakve tehnike trgovanja značajno poboljšavaju likvidnost [[Tržište|tržišta]]. Mogu se koristiti pri trgovanju [[akcija]]ma na [[devizno tržište|berzi stranog novca]], i prilikom trgovanja drugim finansijskim instrumetima kojima se može elektronski trgovati.

== Povezano ==
* [[Algoritamsko trgovanje]]
* [[Elektronska privreda|Elektronska trgovina]]
* [[Elektronska privreda|Digitalna ekonomija]]
* [[Devizno tržište|Tržište stranih valuta]]
* [[Finansijska tržišta]]
* [[Softver]]
* [[Algoritam]]

== Izvori ==
{{Commonscat|Foreign exchange market}}
* Velibor Ilić (2011) “Automatsko trgovanje na tržištu stranih valuta – izrada softvera za automatsko trgovanje i analizu finansijskih podataka”, {{ISBN|978-86-914311-0-5}}, http://SOLAIR.EUnet.rs/~ilicv/automatsko_trgovanje.html

[[Kategorija:Digitalna ekonomija]]
[[Kategorija:Burza]]
[[Kategorija:Valutno tržište]]
[[Kategorija:Derivativi]]
[[Kategorija:Ekonomija]]
[[Kategorija:Financije]]
[[Kategorija:Novac]]
[[Kategorija:Softver]]</text>
      <sha1>siyetjj9qlqw99xdq4mqf9hk0ptudoj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dziga Vertov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>209016</id>
    <revision>
      <id>42679985</id>
      <parentid>42414904</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6373" sha1="e6gfzcz3h1f1rpebtrn5m5qll7w4yu1" xml:space="preserve">{{Infokutija02 filmska biografija
|ime=Dziga Vertov
|slika=David Kaufman (Dziga Vertov) 1913.jpg
|zanimanje=filmski redatelj
|datum_rođenja = [[2. 1.|2. januar]] [[1896]].
|mjesto_rođenja = [[Białystok]], [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] 
|datum_smrti =[[12. 2.|12. februar]] [[1954]].
|mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]]
|znameniti_filmovi={{ubl|[[Čovjek sa kamerom (1929.)|Čovjek sa kamerom]] (1929.)|Tri pjesme o Lenjinu (1934)|Kino-oko (1924.)|Jedna šestina svijeta (1926.)}}
|uticaj_na= {{br separated entries|[[Cinéma vérité]]|Groupe Dziga Vertov &lt;ref name=brit/&gt;}}
}}
'''Dziga Vertov''' pravim imenom '''Denis Abramovič Kaufman''' ([[2. 1.|2. januar]] [[1896]]. ([[21. 12.|21. decembar]] [[1895]] ., po starom [[kalendar]]u&lt;ref name=brit/&gt;) [[Białystok]] - [[12. 2.|12. februar]] [[1954]]. [[Moskva]]&lt;ref name=imdb&gt;{{cite web
   |url=http://www.imdb.com/name/nm0895048/
   |title      = ''Dziga Vertov''
   |publisher     = IMDb
   |language      = engleski
   |accessdate = 22. 02. 2013}})&lt;/ref&gt; bio je [[sovjetski Savez|sovjetski]] [[film]]ski [[reditelj|redatelj]], scenarist i snimatelj [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] i teoretičar filma.

Kritičari [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] magazina ''Sight&amp;Sound'' u anketi provedenoj [[2012]]. proglasili su njegov film [[Čovjek sa kamerom (1929.)|Čovjek sa kamerom]] iz [[1929]]., - 8 najboljim filmom svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sight &amp; Sound Revises Best-Films-Ever Lists|url=http://www.studiodaily.com/2012/08/sight-sound-revises-best-films-ever-lists/|accessdate=01. 08. 2013|newspaper=studiodaily|date=1. 08. 2012|archive-date=2012-08-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120803221301/http://www.studiodaily.com/2012/08/sight-sound-revises-best-films-ever-lists/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; 
== Biografija ==
Mladi ''Denis Abramovič Kaufman'' je studirao [[Muzika|muziku]] na Konzervatoriju u rodnom [[Białystok]]u (danas u [[Poljska|Poljskoj)]]) sve do [[1915]]. kad se sa porodicom preselio u [[Moskva|Moskvu]] pred nadirućim [[Nemačko Carstvo|njemačkim]] trupama. Porodica se ubrzo preselila u [[Sankt Peterburg]] u kom je ''Denis'' počeo studirati [[Psihijatrija|psihijatriju]], i pisati [[Poezija|poeziju]], [[Satira|satiru]] i [[znanstvena fantastika|naučnu fantastiku]], tad se i prezvao u ''Dziga Vertov'' što na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]] znači ''vrtuljak''.&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[1917]]. počinje raditi za moskovski Kinokomitet, na filmskim žurnalima i snimanju događaja iz [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]], tad je snimio filmove: ''Godišnjica revolucija'' ([[1919]].), ''Bitka kod Caričina'' ([[1920]].). Kao vrlo mlad postao je direktor sovjetskog komiteta za film, tih godina je objavio puno teorijskih tekstova, u kojima se okomio na teatralizam u filmu, istovremeno je osnovao i [[avangarda|avangardnu]] grupu ''Kinoki'' (filmsko oko) i zajedno sa njima pokrenuo filmski žurnal ''Kino Pravda'' koji je izdavao tjedne vijesti od [[1922]]. -[[1924]].&lt;ref name=brit/&gt;

Predmet njegovih kasnijih filmova bio je sam život, koji je ''Vertov'' snimao koncentrirajući se na formu i tehniku. Vertov je tih godina počeo eksperimentirati sa usporenim snimanjem (slow motion), raznim kutovima snimanja, brzim izmjenama kadrova (velika uvećanja -smanjenja, radi usporedbe), montirao je kameru na lokomotive, motore i druga vozila, i tako snimljene kadrove, izmjenjivo sa statičnim kadrovima, da dobije na dramaturgiji filma. Iz tog vremena su filmovi; ''Iskorak, Sovjeta!'', ''Jedna šestina svijeta'', ''Jedanajesti'', ''Čovjek sa kamerom'' - [[1928]]., ''Entuzijazam (Simfonija Donbasa)'' - [[1930]]. i ''Tri pjesme o Lenjinu'' - [[1934]].&lt;ref name=brit/&gt;

Pred kraj života ''Vertov'' je postao direktor ''Centralnog dokumentarnog filmskog studija [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]''.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626737/Dziga-Vertov
   |title      = ''Dziga Vertov''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 20. 02. 2013}}&lt;/ref&gt;
=== Utjecaj ===
''Vertov'' je u filmskom svijetu poznat po svojoj teoriji ''Kino - oko'', koja je polazila od teze da je kamera instrument nalik ljudskom oku, pa da ju je stoga najbolje koristiti za dokumentiranje događaja iz stvarnog života. On je izvršio velik uticaj na razvoj [[dokumentarni film|dokumentarnog]] i [[realizam|realističkog]] filma [[1920e|20-tih]] godina [[20. vijek|prošlog stoljeća]]. ''Vertov'' je bio poznat kao jedan od pionira tog tad novog medija, on ga je pokušao osloboditi od starih utjecaja [[teatar|teatra]] i umjetne studijske inscenacije i stvoriti specifični filmski jezik.&lt;ref name=brit/&gt;

''Vertov'' je utjecao na [[film]]ski pokret [[Cinéma vérité]] i [[Francuska|francuske]] mlade [[reditelj|redatelje]], koji su [[1960-e|1960-ih]] osnovali ''Grupu Dziga Vertov'' (Groupe Dziga Vertov).&lt;ref name=brit/&gt;

== Filmografija ==
=== Dokumentarni filmovi ===
* 1919. - Kino - Pravda
* 1919. - Godišnjica revolucije
* 1920. - Bitka kod Caričina
* 1922. - Historija Građanskog rata
* 1922. - Eserski proces
* 1924. - Sovjetske igračke
* 1924. - ''[[Kino oko]]''
* 1925. - Kinopravda
* 1926. - Jedna šestina svijeta
* 1926. - Iskorak, Sovjeta!
* 1928. - Jedanajesti
* 1929. - Čovjek sa kamerom (serija od 5 filmova)
* 1930. - Entuzijazam (Simfonija Donbasa)
* 1934. - Tri pjesme o Lenjinu
* 1937. - U počest Sergeju Орджоникидзе
* 1937. - Колыбельная
* 1938. - Tri heroine
* 1942. - Kazahstan, za front!
* 1944. - U gorama Altaja 
* 1954. - Novosti dana

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Dziga Vertov}}
* [http://sensesofcinema.com/2003/great-directors/vertov/ Dziga Vertov na portalu Sense of Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006005837/http://sensesofcinema.com/2003/great-directors/vertov/ |date=2017-10-06 }} {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/626737/Dziga-Vertov ''Dziga Vertov'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.imdb.com/name/nm0895048/ Dziga Vertov na portalu IMDb] {{en icon}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=PRLewvfJxOs Kino-Glaz/Kino-Pravda na portalu youtube]

{{Dziga Vertov}}

{{Lifetime|1896|1954|Vertov, Dziga}}

[[Kategorija:Sovjetski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Jevreji]]</text>
      <sha1>e6gfzcz3h1f1rpebtrn5m5qll7w4yu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Essanay Studios</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219573</id>
    <revision>
      <id>42680159</id>
      <parentid>41116901</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:54:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2967" sha1="jbym8eh9ofhyu4q8wbw01g3xoyv7mhs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Essanay.jpg|thumb|Zgrada Essanay Film Manufacturing Company predstavlja znamenitost u [[Chicago|čikaškoj]] četvrti [[Uptown (Chicago)|Uptown]].]]

'''Essanay Film Manufacturing Company''' je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] kompanija za proizvodnju igranih filmova, koja je djelovala u prvim decenijama 20. vijeka, i igrala važnu ulogu u razvoju [[američka kinematografija|američke kinematografije]]. Osnovali su je u [[Chicago|Chicagu]] 1907. [[George Kirke Spoor]] i [[Broncho Billy Anderson|Gilbert M. Anderson]] pod nazivom Peerless Film Manufacturing Company, ali su je iste godine preimenovali u Essanay (od fonetskog [[engleski jezik|engleskog]] izgovora inicijala osnivača - &quot;S and A&quot;). Essanay se brzo etablirao kao konkurencija tada dominantnim studijima na [[Istočna obala Sjedinjenih Država|Istočnoj obali]] i stvorio jednu od prvih vlastitih zvijezda u obliku komičara [[Ben Turpin|Bena Turpina]]. Međutim, daleko je važniji bio uspjeh Andersona koji je stekao popularnost u nizu kratkih [[western|vesterna]] gdje je nastupao pod nadimkom &quot;Broncho Billy&quot;. On je zbog njih često organizirao snimanja u [[Kalifornija|Kaliforniji]], prepoznavši pogodnosti tamošnje klime u odnosu na Chicago, a 1912. je osnovao stalni studio u kalifornijskom naselju [[Niles (Kalifornija)|Niles]]. Godine 1914. je Essanay Studios dobio svoju najveću zvijezdu kada je s njime ugovor potpisao popularni komičar [[Charlie Chaplin|Charles Chaplin]], te u godinu dana snimio niz uspješnih filmova gdje je izbrusio svoj režijski talent. Nakon što je Chaplinu istekao ugovor, Essanay je počeo nizati gubitke, te se 1918. bio prisiljen spojiti s još nekoliko studija u grupaciju poznatu kao VLSE. Međutim, 1920-ih je već bankrotirao. Njegovim osnivačima - Spooru i Andersonu - su mnogo kasnije priznate zasluge za razvoj filmske umjetnosti kada su dobili [[Oscar za životno djelo]]. 

== Vanjske veze ==
* [http://www.nilesfilmmuseum.org/ Niles Essanay Silent Film Museum Fremont, CA]
* [http://www.nilesfilmmuseum.org/S&amp;A_story.htm Story of Essanay Studios in Niles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090318093744/http://www.nilesfilmmuseum.org/S%26A_story.htm |date=2009-03-18 }}
* [http://magnoliamaldenneighbors.com/entertainment.html History TV – An Animated History With Detailed History of Essanay Studios, and Extensive Filmography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070606043823/http://magnoliamaldenneighbors.com/entertainment.html |date=2007-06-06 }}
* &quot;[http://www.chicagomag.com/Chicago-Magazine/May-2007/Reel-Chicago/ Reel Chicago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504080556/http://www.chicagomag.com/Chicago-Magazine/May-2007/Reel-Chicago/ |date=2013-05-04 }},&quot; Robert Loerzel, ''Chicago Magazine'', May 2007.

{{coord|41.972565|N|87.6638|W|region:US-IL_type:landmark_scale:30000|display=title}}


{{DEFAULTSORT:Essanay Studios}}
[[Kategorija:Bivše filmske kompanije]]</text>
      <sha1>jbym8eh9ofhyu4q8wbw01g3xoyv7mhs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otočić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219670</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42680120</id>
      <parentid>42669200</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Otok]]</comment>
      <origin>42680120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galloanserae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>220018</id>
    <revision>
      <id>42680314</id>
      <parentid>42559457</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:26:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4629" sha1="ta1whjgqjsc6u5q4u66xo87ohbi3dqx" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Perad
| raspon_fosila = [[Rana kreda]] – [[holocen]], {{fossil range|105|0}}&lt;ref&gt;Van Tuinen M. (2009) Birds (Aves). In ''The Timetree of Life'', Hedges SB, Kumar S (eds). Oxford: Oxford University Press; 409–411.&lt;/ref&gt; 
| slika = Rooster04 adjusted.jpg
| slika_opis = [[Pijetao]], mužjak [[Domaća kokoš|kokoši]]
| regnum = [[životinje|Animalia]] 
| phylum = [[svitkovci|Chordata]] 
| classis = [[ptice|Aves]] 
| infraclassis = [[Neognathae]] 
| superordo = '''Galloanserae''' 
| superordo_autorstvo = [[Philip Sclater|Sclater]], 1880
| razdioba_stupanj = Podgrupe
| razdioba =
* [[Anseriformes]]
* [[Pangalliformes]]
}}

'''Perad''' je kategorija [[Domaće životinje|domaćih]] [[ptica]] koje ljudi drže u cilju skupljanja [[jaje|jaja]], ili ubijanja zbog [[meso|mesa]] i/ili [[pero|pera]]. Najtipičniji primjeri peradi su članovi [[Red (taksonomija)|nadreda]] Galloanserae, posebno roda [[Galliformes]] (koji uključuje [[Domaća kokoš|kokoši]], prepelica|prepelice i [[ćurka|purane]]) i porodice [[Anatidae]] (u redu [[Anseriformes]]), još zvani i &quot;[[vodena perad]]&quot; (npr. [[patke]] i [[guska|guske]]). Perad uključuje i druge ptice koje se ubija zbog mesa, kao na primjer [[golub]]ove i ostale divlje ptice, kao npr. pripadnike pod-porodice [[Phasianinae]] (npr. [[fazani]]). Izraz se koristi i za meso takvih ptica.

== Primjeri ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Ptica
! Nepripitomljeni predak
! Pripitomljavanje
! Ubija se ili koristi za
|-
| '''[[Domaća kokoš|Kokoš]]'''
| [[Divlja kokoš]]
| Jugoistočna Azija
| meso, perje, jaja, ukras
|-
| '''[[Patke|Patka]]'''
| [[Divlja patka]]/[[Mošusna patka]]
| razna mjesta
| meso, perje, jaja
|-
|'''[[Emu]]'''
|Emu
|razna mjesta, 20. stoljeće
|meso, pamuk, ulje
|-
| '''[[Guska]]'''
| [[Anser anser]]/ [[Anser cygnoides]]
| razna mjesta
| meso, perje, jaja
|-
| '''[[Paunovi|Paun]]'''
| [[Paunovi|Paun]]
| razna mjesta
| meso, perje, ukras, krajolik
|-
| '''[[Grbavi labud|Labud]]'''
| Grbavi labud
| razna mjesta
| perje, jaja, krajolik
|-
|'''[[Noj]]'''
|Noj
|razna, 20. stoljeće
|meso, perje, koža
|-
| '''[[Ćurka|Puran]]'''
| [[Divlji puran]]
| [[Meksiko]]
| meso, perje
|-
| '''[[Pripitomljena biserka]]'''
| [[Biserka]]
| Afrika
| meso, micanje napasti, &quot;alarm&quot; 
|-
| '''[[Fazan|Obični fazan]]'''
| [[Fazan|Obični fazan]]
| [[Eurazija|Euroazija]]
| meso
|-
| '''[[Zlatni fazan]]'''
| [[Zlatni fazan]]
| [[Eurazija|Euroazija]]
| meso, uglavnom ukrasna
|-
|'''[[Nandui|Nandu]]'''
|Nandu
|razna mjesta, 20. stoljeće
|meso, koža, ulje, jaja
|-
|}

== Dijelovi peradi ==
Najmesnatiji dio ptice su [[mišići]] za [[let]] na [[prsa|prsima]], zvani &quot;prsno&quot; meso (prsa), a [[mišići]] za [[hodanje]] na prvom i drugom dijelu [[noga|noge]], zovu se &quot;but&quot; i &quot;batak&quot;.

[[Bijelo meso]] ima manje [[mijoglobina]], koji prenosi [[kiseonik|kisik]], od &quot;crnog&quot; (tamnog) mesa, pa je zato svijetlije. Crno meso je u mišićima koji se više naprežu, pa zato u sebi imaju više masnoće. Zato se kaže da je crno meso nezdravije i ukusnije od bijelog. Ptice koje rijetko lete (puran) ili sporadično (kokoš) imaju prsa od bijelog mesa, a ptice koje često dugo lete (patke, guske i golubice) imaju prsa od tamnog mesa. [[Prepelica|Prepeličja]] prsa su srednje boje.

== Povezano ==
* [[Peradarstvo]]

{{Commonscat|Poultry}}

== Vanjske veze ==
* Poveznice na engleskom:
** [http://www.thepoultrysite.com/diseaseinfo/ Informacije o bolestima peradi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071123091450/http://www.thepoultrysite.com/diseaseinfo/ |date=2007-11-23 }}
** [http://www.poultrycast.com/ PoultryCast podcast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171009055814/http://www.poultrycast.com/ |date=2017-10-09 }}
** [http://www.poultryhub.org PoultryHub.org] je stranica na principu wiki na kojoj ljudi dijele informacije o peradi
** [http://www.ruleworks.co.uk/poultry Vodič o peradi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101022055231/http://www.ruleworks.co.uk/poultry/ |date=2010-10-22 }} - od A do Ž i često postavljana pitanja
** [http://www.worldpoultry.net/ World Poultry.net] – sve što trebate znati o peradi
** [http://www.chickencrossing.org/ ChickenCrossing.Org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190120105316/http://www.chickencrossing.org/ |date=2019-01-20 }} – Informacije, diskusije, poveznice o kokošima i ostalom peradi
** [http://www.poultry.ie/ Poultry.ie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109203552/http://www.poultry.ie/ |date=2010-01-09 }} – Irska zajednica Peradara i izvor informacija

[[Kategorija:Meso]]
[[Kategorija:Galloanserae]]</text>
      <sha1>ta1whjgqjsc6u5q4u66xo87ohbi3dqx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1206.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223610</id>
    <revision>
      <id>42680020</id>
      <parentid>42679279</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:57:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42680020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4858" sha1="3m4bmu1mas8je5gum3id4kj16txs58h" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1206}}
{{commonscat|1206}}

== Događaji ==
* 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. U januaru ponovo napada [[Latinsko Carstvo|latinsku]] Trakiju. Uništava više tvrđava, preseljava stanovništvo. Grci u Trakiji i Makedoniji se zbog njegove brutalnosti okreću Latinima u Carigradu.
* [[31. 1.]] - Bitka kod Rusiona/[[Keşan]]a u Trakiji: Kalojan je potukao Latine.

* januar/februar - Suđenje [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] pred biskupom: vraća odeću ocu, koji ga je tužio zbog prevelike darežljivosti, svu nadu predaje &quot;nebeskom Ocu&quot;.
* februar - Bitka kod Rodosta/[[Tekirdağ]]a: većina krstaša i Mlečana je pobegla ispred Kalojana, mnogi su se udavili, grad je opljačkan.
* [[19. 2.]] (ili 1207) - Ove, ili sledeće godine (ili 1208?), telo [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], monaha Simeona, preneto je iz [[Hilandar]]a u [[Studenica|Studenicu]], nakon što su [[Stefan Nemanjić|Stefan]] i [[Vukan Nemanjić|Vukan]] zamolili brata [[Sava Nemanjić|Savu]]. Dočekali su ga u [[Hvosno|Hvosnu]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270-1&lt;/ref&gt; 
** Sava nakon ovog prenosa ostaje u Studenici kao arhimandrit (do 2017).&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 317&lt;/ref&gt; Monaštvo u Srbiji kreće &quot;odlučnije putem svetogorskih uzora&quot;.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 326&lt;/ref&gt; U manastiru Žiča se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 390&lt;/ref&gt;

* februar-mart - Bitka na [[Jhelum (rijeka)|Jhelumu]]: [[Guridska Monarhija|guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je porazio ustanak, tada hinduističkih, [[Khokhar]] u severnom Pendžabu. 

* [[15. 3.]] - [[Guridska Monarhija|Guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je ubijen na povratku sa ratnog pohoda. Nema naslednika, dolazi do borbe za nasledstvo i pada guridske moći.
** General [[Qutb ud-Din Aibak]] će ovladati severom Indije, proglašava se u [[Lahore|Lahoru]] 25. 6., što je početak [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]] (Qutb do 1210, a sultanat do 1526).

* [[14. 6.]] - Nakon par godina sukoba, južna kineska [[dinastija Sung]] formalno objavljuje rat severnoj [[Džurdži]] [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastija Jin]], tvrdeći da su izgubili [[Mandat neba]] (suše, poplave, skakavci...). Sungovska invazija je odbijena, Han Kinezi nisu prebegli, jinovski kontranapad je do jeseni osvojio više gradova.
** [[Džingis-kan]] započinje pripreme za napad na Jin ([[Mongolsko osvajanje dinastije Jin]] 1211-34).
* jun - Bugarski car Kalojan opseda [[Didimotika|Didimotiku]] ali gradu su pomogli krstaši iz Carigrada (Didimotika i Jedrene, pod pod vođstvom [[Teodor Vrana|Teodora Vrane]], ranije su se potčinili latinskom caru). 

* [[20. 8.]] - Pošto je stigla vest o smrti [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina I]] u bugarskom zarobljeništvu, njegov brat i regent [[Henrik Flandrijski]] je krunisan za [[Latinsko Carstvo|latinskog]] cara (do 1216). 

* septembar-oktobar - Kalojan je uništio Didimotiku, opseo je Jedrene dok ga nije oterao car Henrik, koji je upao u Bugarsku i oslobodio 20.000 zarobljenika. U ovo vreme, [[Kraljevina Solun|solunski]] kralj [[Bonifacije Monferatski]] je povratio [[Ser]].

* krajem godine - Diego de Acebo, biskup Osme, i [[Sveti Dominik|Dominik de Guzman]] su se nastanili u manastiru Prouille na jugu Francuske, gde je osnovan ženski samostan. Cilj im je preobraćenje katara, kojih ima dosta u ovoj oblasti.

=== Kroz godinu ===
* Prvi put se spominju [[Hrastovica]] i [[Dugo Selo]].
* Dubrovčani su dobili trgovačke povlastice od epirskog vladara Mihajla Duke.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Kralj [[John od Engleske]] je prelazio u Francusku, gde je ratovao sa [[Philippe II od Francuske|Philippom II od Francuske]] (pat pozicija, dvogodišnje primirje) i [[Alfonso VIII od Kastilje|Alfonsom VIII od Kastilje]] koji je invadirao [[Gaskonja|Gaskonju]] ([[Montauban]] se predao 1. 8., Alfonso je neuspešno opsedao [[Bordeaux]], pa se povlači).
* Temudžin drži [[kurultaj]] na izvoru reke Onon, uzima titulu [[Džingis-kan]]. Preoblikuje mongolsko društvo tako da je lojalno kanu a ne plemenu, deli se u vojni decimalni sistem.
* Puč u državi [[Zapadna Xia]]: zbačen je Huanzong, dolazi njegov rođak Li Anquan, poznat kao Xiangzong (do 1211). Džingis-kan je prošle godine prvi put upao u ovu državu, opet će dogodine (→ [[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia]]).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1206.}}
* [[Béla IV, kralj Ugarske]] († [[1270]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1206.}}
* [[15. 3.]] - [[Muhamed od Ghora]], guridski sultan (* 1144)

[[Kategorija:1206.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>3m4bmu1mas8je5gum3id4kj16txs58h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680025</id>
      <parentid>42680020</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:15:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>dop. iz en wiki</comment>
      <origin>42680025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5198" sha1="nb2m8i9azx3wzh9grx8cor5peqco16c" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1206}}
{{commonscat|1206}}

== Događaji ==
* 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. U januaru ponovo napada [[Latinsko Carstvo|latinsku]] Trakiju. Uništava više tvrđava, preseljava stanovništvo. Grci u Trakiji i Makedoniji se zbog njegove brutalnosti okreću Latinima u Carigradu.
* [[31. 1.]] - Bitka kod Rusiona/[[Keşan]]a u Trakiji: Kalojan je potukao Latine.

* januar/februar - Suđenje [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] pred biskupom: vraća odeću ocu, koji ga je tužio zbog prevelike darežljivosti, svu nadu predaje &quot;nebeskom Ocu&quot;.
* februar - Bitka kod Rodosta/[[Tekirdağ]]a: većina krstaša i Mlečana je pobegla ispred Kalojana, mnogi su se udavili, grad je opljačkan.
* [[19. 2.]] (ili 1207) - Ove, ili sledeće godine (ili 1208?), telo [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], monaha Simeona, preneto je iz [[Hilandar]]a u [[Studenica|Studenicu]], nakon što su [[Stefan Nemanjić|Stefan]] i [[Vukan Nemanjić|Vukan]] zamolili brata [[Sava Nemanjić|Savu]]. Dočekali su ga u [[Hvosno|Hvosnu]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270-1&lt;/ref&gt; 
** Sava nakon ovog prenosa ostaje u Studenici kao arhimandrit (do 2017).&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 317&lt;/ref&gt; Monaštvo u Srbiji kreće &quot;odlučnije putem svetogorskih uzora&quot;.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 326&lt;/ref&gt; U manastiru Žiča se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 390&lt;/ref&gt;

* februar-mart - Bitka na [[Jhelum (rijeka)|Jhelumu]]: [[Guridska Monarhija|guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je porazio ustanak, tada hinduističkih, [[Khokhar]] u severnom Pendžabu. 

* [[15. 3.]] - [[Guridska Monarhija|Guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je ubijen na povratku sa ratnog pohoda. Nema naslednika, dolazi do borbe za nasledstvo i pada guridske moći.
** General [[Qutb ud-Din Aibak]] će ovladati severom Indije, proglašava se u [[Lahore|Lahoru]] 25. 6., što je početak [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]] (Qutb do 1210, a sultanat do 1526).

* [[14. 6.]] - Nakon par godina sukoba, južna kineska [[dinastija Sung]] formalno objavljuje rat severnoj [[Džurdži]] [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastija Jin]], tvrdeći da su izgubili [[Mandat neba]] (suše, poplave, skakavci...). Sungovska invazija je odbijena, Han Kinezi nisu prebegli, jinovski kontranapad je do jeseni osvojio više gradova.
** [[Džingis-kan]] započinje pripreme za napad na Jin ([[Mongolsko osvajanje dinastije Jin]] 1211-34).
* jun - Bugarski car Kalojan opseda [[Didimotika|Didimotiku]] ali gradu su pomogli krstaši iz Carigrada (Didimotika i Jedrene, pod pod vođstvom [[Teodor Vrana|Teodora Vrane]], ranije su se potčinili latinskom caru). 

* [[20. 8.]] - Pošto je stigla vest o smrti [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina I]] u bugarskom zarobljeništvu, njegov brat i regent [[Henrik Flandrijski]] je krunisan za [[Latinsko Carstvo|latinskog]] cara (do 1216). 

* septembar-oktobar - Kalojan je uništio Didimotiku, opseo je Jedrene dok ga nije oterao car Henrik, koji je upao u Bugarsku i oslobodio 20.000 zarobljenika. U ovo vreme, [[Kraljevina Solun|solunski]] kralj [[Bonifacije Monferatski]] je povratio [[Ser]].

* krajem godine - Diego de Acebo, biskup Osme, i [[Sveti Dominik|Dominik de Guzman]] su se nastanili u manastiru Prouille na jugu Francuske, gde je osnovan ženski samostan. Cilj im je preobraćenje katara, kojih ima dosta u ovoj oblasti.

=== Kroz godinu ===
* Prvi put se spominju [[Hrastovica]] i [[Dugo Selo]].
* Dubrovčani su dobili trgovačke povlastice od epirskog vladara Mihajla Duke.&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
* Kralj [[John od Engleske]] je prelazio u Francusku, gde je ratovao sa [[Philippe II od Francuske|Philippom II od Francuske]] (pat pozicija, dvogodišnje primirje) i [[Alfonso VIII od Kastilje|Alfonsom VIII od Kastilje]] koji je invadirao [[Gaskonja|Gaskonju]] ([[Montauban]] se predao 1. 8., Alfonso je neuspešno opsedao [[Bordeaux]], pa se povlači).
* Temudžin drži [[kurultaj]] na izvoru reke Onon, uzima titulu [[Džingis-kan]]. Preoblikuje mongolsko društvo tako da je lojalno kanu a ne plemenu, deli se u vojni decimalni sistem.
* Puč u državi [[Zapadna Xia]]: zbačen je Huanzong, dolazi njegov rođak Li Anquan, poznat kao Xiangzong (do 1211). Džingis-kan je prošle godine prvi put upao u ovu državu, opet će dogodine (→ [[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia]]).
* [[Al-Džazari]]jeva &quot;Knjiga znanja inžinjerskih trikova&quot; ili &quot;Automati&quot; opisuje 50 mehaničkih sprava zbog čega ga nazivaju &quot;ocem robotike&quot;.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1206.}}
* ca. 19. 3. - [[Güyük Khan]], Džingis-kanov unuk i veliki kan († [[1248]])
* [[Béla IV, kralj Ugarske]] († [[1270]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1206.}}
* [[15. 3.]] - [[Muhamed od Ghora]], guridski sultan (* 1144)
* [[4. 6.]] - [[Adela Šampanjska]], francuska kraljica majka (* ca. 1140)
* [[Al-Džazari]], polihistor (* 1136)

[[Kategorija:1206.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>nb2m8i9azx3wzh9grx8cor5peqco16c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1205.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223619</id>
    <revision>
      <id>42680015</id>
      <parentid>42678945</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:39:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42680015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8437" sha1="fuq0kusf9y8stjoli9sk0bfk71bzba6" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1205}}

Godina '''1205.''' ('''[[rimske brojke|MCCV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.).

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* krajem 1204. ili 1205 - [[Stefan Nemanjić]] se u ovo vreme vratio na vlast u [[Raška|Raškoj]]/Srbiji, a njegov brat [[Vukan Nemanjić|Vukan]] je opet udeoni knez u [[Zeta (država)|Zeti]]. Zemlja je nakon borbi bila pogođena i glađu.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270&lt;/ref&gt;
* [[6. 1.]] - [[Filip Švapski]] je ponovo krunisan za rimsko-nemačkog kralja, sada u [[Aachen]]u, od strane kelnskog nadbiskupa. Papa [[Inocent III]] podržava [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otta IV]] pa će kelnski nadbiskup biti smenjen.

* mart - [[Rumski Sultanat]]: Kejhusrev I se vraća u [[Konya|Konyu]], zbacuje svog sinovca Kilič Arslana III, vlada do 1211. Imao je podršku [[Teodor I Laskaris|Teodora Laskarisa]], tast mu je Manuil Mavrozomis, unuk pokojnog cara [[Manojlo I Komnin|Manojla I Komnina]].
** Pošto ga je napadala gruzijska kraljica [[Tamara Gruzijska|Tamar]], Kejhusrev će pokušati da osvoji [[Trapezunt]] njenog rođaka [[Aleksej I Trapezuntski|Alekseja]].
* [[19. 3.]] - Bitka kod Adramitiona, dan. [[Edremit]]a: [[Henrik Flandrijski]], brat latinskog cara [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina]], potukao je u Maloj Aziji Konstantina Laskarisa, Teodorovog brata (po Nikiti Honijatu, poražen je Teodor Mangafa, uzurpator Filadelfije/Alašehira).

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - Umro je [[Amalrik II. Jeruzalemski|Amalrik II.]] (Aimery), [[Kraljevina Kipar|ciparsko]]-[[Kraljevina Jeruzalem|jeruzalemski]] kralj. Cipar pripada njegovom sinu [[Hugo I. Ciparski|Hugu I.]] (do 1218) a Jeruzalem ostaje udovici [[Izabela I. Jeruzalemska|Izabeli I.]]. I ona ubrzo umire pa je nasleđuje maloletna kći [[Marija Jeruzalemska|Marija]] (do 1212).
* proleće - Pošto je zimus sklopljen savez grčke aristokratije i bugarskog vladara [[Kalojan]]a, dolazi do pobune u [[Didimotika|Didimotihonu]] i [[Edirne|Jedrenu]], zatim i u celoj [[Trakija|Trakiji]].
* proleće? - [[David Komnin]] je slao vojsku da zauzme [[Nikomedija|Nikomediju]], ali Teodor Laskaris ju je odbio.
* [[14. 4.]] - Bitka kod Jedrena: bugarski vladar [[Kalojan]] je sa Vlasima i Kumanima porazio krstaše i Mlečane, zarobljen je latinski car [[Balduin I od Konstatinopola|Balduin I]], koji umire u zarobljeništvu. Njegov brat [[Henrik Flandrijski]] će biti regent a zatim i car 1206-16. Kalojanova vojska pljačka Trakiju i Makedoniju, prema [[Solunska Kraljevina|Solunskoj Kraljevini]] [[Bonifacije Monferatski|Bonifacija Monferatskog]].
* proleće - Mlečanin [[Marco I Sanudo]] je osvojio [[Naksos]] na jugozapadu Egeja, kako bi preduhitrio Đenovljane u širenju regionom. Vojvodstvo Naksosa (Arhipelaga, Egeja) postoji do 1579.

* [[7. 5.]] - Mladi ugarski kralj [[László III, kralj Ugarske|Ladislav III]] je umro u Beču.
* maj? - Pošto je uklonjena latinska opasnost, [[Teodor I Laskaris]] prelazi iz [[Brusa|Bruse]] u [[İznik|Nikeju]] i proglašava se za cara (krunisan je 1208, nakon izbora novog, nikejskog, vaseljenskog patrijarha); zauzima mnoge anadolske tvrđave, potčinjavaju mu se oblasni gospodari. [[Nikejsko Carstvo]] traje do povratka u Carigrad 1261.
* [[29. 5.]] - [[András II, kralj Ugarske|Andrija II]] je okrunjen u Stolnom Biogradu za ugarskog kralja (do 1235). Uvodi &quot;nove institucije&quot;, tj. grantove kojima će veliki deo kraljevskog domena pripasti njegovim pristalicama u vidu naslednih imanja.

* 14. 6.? - Mletački dužd [[Enrico Dandolo]] je umro u Carigradu. U avgustu je za naslednika izabran [[Pietro Ziani]] (do 1229).
* 19. 6. ili 14. 10. - Bitka kod Zawichosta, na jugoistoku dan. Poljske: [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|galičko-volinski]] knez [[Roman Veliki]] je poražen i poginuo u sukobu sa poljskim velikašima [[Leszek I Bijeli|Leszekom I Bijelim]] i [[Konrad Mazovski|Konradom Mazovskim]]. Sinovi su mu maloletni tako da dolazi do sukcesijske krize i Rata za galicijsko nasleđe, koji traje do 1245. Ubrzo se umešao i ugarski kralj Andrija.
* jun - Kalojanova bugarska vojska je porazila krstaše kod [[Ser]]a, zatim ih je opsela u citadeli. Grad je uglavnom uništen.
** Bugari zatim idu na Filipopolis/Plovdiv, gde se Grk Aleksije Aspijet proglasio za cara - i tamo će biti srušeni bedemi i aristokratija pogubljena ili prognana, tako da se Grci hlade prema bugarskom vladaru.
** Kalojan će uzeti i [[Ber]], uz masakr, i [[Meglen]].
* jun - U kancelariji [[Philippe II od Francuske|Philippea II od Francuske]] prvi put se koristi izraz ''regnum Francie'', Kraljevina Francuska; ranije je bilo ''regnum Francorum'', (zapadno) kraljevstvo Franaka. 

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:LatinEmpire2.png|mini|Podela Vizantije]]
* [[13. 7.]] - Umro je Hubert Walter, [[canterburyjski nadbiskup]] i engleski lord kancelar. Povodom izbora za njegovog naslednika dolazi do sukoba između kralja [[John od Engleske|Johna od Engleske]] i pape [[Inocent III|Inocenta III]].
* leto - Bitka u Kundurskom maslinjaku na Peloponezu je ubedljiva pobeda Latina, na čelu sa [[Vilim od Champlittea|Vilimom od Champlittea]] i Geoffreyem I od Villehardouina, nad Grcima - nastaje [[Kneževina Ahaja]]. Bonifacije Monferatski u ovo vreme kontroliše unutrašnjost severoistočnog Peloponeza, bez gradova - [[Lav Zgur]] je opkoljen u [[Akrokorint]]u.
* leto - Manojlo Mavrozom, tast rumskog sultana, pokušao je s turskim trupama stvoriti sebi kneževinu na zapadu Anadolije, ali je poražen od nikejskih trupa.

* avgust - Solunski kralj [[Bonifacije Monferatski]] daje [[Eubeja|Eubeju]] trojici veronskih barona - to je Trijarhija [[Negropont]].

* septembar - [[Alfonso VIII od Kastilje]] invadira [[Vojvodstvo Vaskonija]] (Gaskonju), koju drži njegov šurak, kralj [[John od Engleske]], smatrajući je mirazom svoje supruge [[Eleonora Engleska, kastiljska kraljica|Eleonore Engleske]]. 

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. 

=== Kroz godinu ===
* [[Cistercitski samostan i opatija u Topuskom]]: [[cisterciti]] dolaze na poziv Andrije II.
* Mlečani preuzimaju prevlast nad Dubrovnikom (do 1358). Knez [[Damjan Juda]] je uhvaćen, nakon čega je izvršio samoubojstvo.
* [[Mihajlo I Komnin Duka]] zavladao od Drača (koji su zauzeli Mlečani, kao i Krf, → Vojvodstvo Drač, do 1213) do Navpakta, ova država je nazvana [[Epirska Despotovina]].
* [[Othon de la Roche]], plemić iz Burgundije, osniva [[Atinsko Vojvodstvo]].
* Mlečani su se iskrcali na Krit, tj. priobalnu Spinalongu, ali nailaze na otpor Grka i đenovskog avanturiste [[Enrico Pescatore|Enrica Pescatorea]] - osiguravaju posed 1217, [[Kraljevina Kandija]] formalno traje do 1715.
* Temudžin (od sledeće godine [[Džingis-kan]]) prvi put upada u [[Tanguti|tangutsku]] državu [[Zapadna Xia]], u današnjoj severno-centralnoj Kini ([[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia|prava invazija]] dolazi 1209, država će biti uništena 1227).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1205.}}
* [[26. 1.]] - Lizong, kineski vladar iz dinastije Sung († [[1264]])
* [[10. 7.]] - [[Hōjō Masamura]], japanski regent šoguna († [[1273]])
* {{circa}} [[Vaclav I od Češke]], Jednooki († [[1253]])
* {{circa}} [[Batu-kan]], mongolski osnivač Zlatne horde († [[1255]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1205.}}
* [[1. 4.]] - [[Amalrik II. Jeruzalemski]] (* ca. 1153)
* [[7. 5.]] - [[László III, kralj Ugarske]] (* ca. 1200)
* 14. 6.? - [[Enrico Dandolo]], mletački dužd (* ca. 1107)
* [[19. 6.]] - [[Roman Veliki]], galičko-volinski knez (* ca. 1152)
* [[10. 7.]] - [[Hatakeyama Shigeyasu]], samuraj 
* [[13. 7.]] - Hubert Walter, canterburyjski nadbiskup i lord kancelar (* ca. 1160)
* [[Damjan Juda]], dubrovački knez 

== Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org)
* ''Istorija srpskog naroda'', Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)

{{commonscat|1205}}

[[Kategorija:1205.| ]]</text>
      <sha1>fuq0kusf9y8stjoli9sk0bfk71bzba6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42679965</id>
      <parentid>42679880</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:18:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mekušci */</comment>
      <origin>42679965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32662" sha1="p5trh4upjpb9vtuy45nw28kx1blp5gu" xml:space="preserve">[[File:Sciurus carolinensis (veverka popelavá) eating mushroom.jpg|thumb|right|250px|Vjeverica (''[[Sciurus carolinensis]]'') se hrani gljivom]]
'''Fungivorija''' ili '''mikofagija''' je proces u kojem organizmi konzumiraju [[gljive]]. To je zabilježeno kod mnogih organizama, uključujući ptice, sisare, insekte, biljke, amebe, puževe, valjkaste crve, bakterije i druge gljive. Neki od njih, koji se hrane isključivo gljivama, nazivaju se '''fungivori''' (ili '''mikofagi'''), dok drugi jedu gljive samo kao dio svoje prehrane, budući da su [[svejed]]i.

== Životinje ==
=== Sisari ===
Mnogi sisari jedu gljive, ali ih se samo nekolicina hrani njima isključivo; većina ih konzumira oportunistički, što znači da gljive čine samo jedan dio njihove prehrane.&lt;ref name=&quot;Stephenson2010&quot;&gt;{{cite book|author=Steven L. Stephenson|title=The Kingdom Fungi: The Biology of Mushrooms, Molds, and Lichens|url=https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step|url-access=registration|access-date=10 February 2011|date=21 April 2010|publisher=Timber Press|isbn=9780881928914|pages=[https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step/page/200 200]–}}&lt;/ref&gt; Poznato je da se najmanje 22 vrste [[primat]]a, uključujući [[ljudi|ljude]], [[bonobo|bonobe]], [[Vitkostasi i sakati majmuni|vitkosase majmune]], [[gorila|gorile]], [[polumajmuni|lemur]]e, [[makakiji|makaki]]je, [[mangabej]]e, [[marmozet]]e i [[Chlorocebus pygerythrus|vervet majmune]], hrane gljivama. Većina tih vrsta provodi manje od 5% vremena tokom hranjenja konzumirajući gljive, te one stoga čine samo mali dio njihove prehrane. Neke vrste provode više vremena tražeći gljive, pri čemu one čine veći dio njihove prehrane; [[Callithrix aurita|bjelouhi marmozeti]] provode do 12% svog vremena konzumirajući sporokarpe, [[Callimico goeldii|Goeldijevi marmozeti]] provode do 63% svog vremena na isti način, a ''[[Rhinopithecus bieti]]'' provodi do 95% svog vremena tokom hranjenja jedući [[lišaj]]eve. Gljive su vrlo rijetke u tropskim kišnim šumama u poređenju s drugim izvorima hrane poput voća i lišća, a također su raštrkanije i pojavljuju se nepredvidivo, što ih čini izazovnim izvorom hrane za Goeldijeve marmozete.&lt;ref name=hanson&gt;{{Cite journal| last1 = Hanson | first1 = A. M.| last2 = Hodge | first2 = K. T.| last3 = Porter | first3 = L. M.| title = Mycophagy among Primates| journal = Mycologist| volume = 17| pages = 6–10| year = 2003| doi = 10.1017/S0269915X0300106X}}&lt;/ref&gt;

Gljive su poznate po svojim [[otrov]]ima kojima odvraćaju životinje od toga da ih pojedu: čak i danas kod ljudi svake godine dođe do nekoliko smrtnih slučajeva usljed trovanja gljivama. Prirodna posljedica toga je praktično odsustvo [[kičmenjak]]a koji su obligatni fungivori, s tim da je porodica [[Diprotodontia|diprotodonata]] [[Potoridae]] glavni izuzetak. Jedan od rijetkih živućih kičmenjaka-fungivora je ''[[Glaucomys sabrinus]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |title=An Experiment for Assessing Vertebrate Response to Varying Levels and Patterns of Green-tree Retention |access-date=2008-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525163349/http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |archive-date=2011-05-25 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali se smatra da je u prošlosti bilo mnogo takvih kičmenjaka i da je razvoj toksina znatno smanjio njihov broj i prisilio ih da napuste gljive kao izvor hrane ili se diverzificiraju.&lt;ref&gt;Bain, Roderick S.; Wilkinson, David M.; and Sherratt, Thomas N.; &quot;Explaining Dioscorides' &quot;Double Difference&quot;: Why Are Some Mushrooms Poisonous, and Do They Signal Their Unprofitability?&quot; in ''The American Naturalist''; vol. 166, pp. 767–775; 2005.&lt;/ref&gt;

=== Mekušci ===
[[File:Amanita amerimuscaria 126174.jpg|thumb|Puž (''[[Ariolimax]]'') se hrani gljivom (''[[Amanita]]'')]]
Poznato je da se mnogi kopneni [[puževi|gastropodni]] [[mekušci]] hrane gljivama. To je slučaj kod nekoliko [[vrsta]] puževa iz različitih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Među njima su [[Philomycidae]] (npr. ''[[Philomycus carolinianus]]'' i ''[[Phylomicus flexuolaris]]'') i [[Ariolimacidae]] (''[[Ariolimax californianus]]''), koji se redom hrane sluzavim plijesnima ([[Mycetozoa|miksomicete]]) i gljivama ([[Basidiomycota|bazidiomicete]]).&lt;ref name=Mycologia2002&gt;{{cite journal|last=Keller|first=H. W.|author2=Snell, K. L.|title=Feeding activities of slugs on Myxomycetes and macrofungi|journal=Mycologia|year=2002|volume=94|issue=5|pages=757–760|url=http://www.mycologia.org/content/94/5/757.full|doi=10.2307/3761690|pmid=21156549|jstor=3761690|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Vrste gljiva koje stvaraju plodna tijela, a koje puževi koriste kao izvor hrane, uključuju mliječnice (''[[Lactarius]] spp.''), bukovače (''[[Pleurotus ostreatus]]'') i vrganj (''[[Boletus edulis]]''). Druge vrste koje pripadaju različitim rodovima, kao što su ''[[Agaricus]]'', ''[[Pleurocybella]]'' i ''[[Russula]]'', također se jedu od strane puževa. Među sluzave plijesni koje puževi koriste kao izvor hrane spadaju ''[[Stemonitis axifera]]'' i ''[[Symphytocarpus flaccidus]]''.&lt;ref name=Mycologia2002/&gt; Neki puževi su selektivni prema određenim dijelovima ili razvojnim fazama gljiva koje jedu, iako se ovo ponašanje uveliko razlikuje, a kod drugih puževa ili drugih gljiva, cijele gljive se mogu jesti neselektivno.&lt;ref name=Mycologia2002/&gt;

=== Insekti ===
[[File:Euprenolepis procera feeding.jpg|thumb|''[[Euprenolepis procera]]'', jedina vrsta mrava koja uzgaja gljive, hrani se gljivama roda ''[[Pleurotus]]'']]
2008. je otkriveno da ''[[Euprenolepis procera]]'', vrsta mrava iz prašuma jugoistočne Azije, prikuplja gljive iz prašume. Witte i Maschwitz su otkrili da se njihova prehrana gotovo u potpunosti sastoji od gljiva, što predstavlja prethodno neotkrivenu strategiju hranjenja kod mrava.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Witte | first1 = V.| last2 = Maschwitz | first2 = U.| title = Mushroom harvesting ants in the tropical rain forest| journal = [[Naturwissenschaften]]| url = http://www.bio-nica.info/biblioteca/Witte2008MushroomHarvesting.pdf| volume = 95| issue = 11| pages = 1049–1054| year = 2008| pmid = 18633583| doi = 10.1007/s00114-008-0421-9|bibcode = 2008NW.....95.1049W | s2cid = 19228479}}&lt;/ref&gt; Nekoliko porodica [[tvrdokrilac]]a, uključujući [[Erotylidae]], [[Endomychidae]] i određene pripadnike [[Tenebrionidae]],&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://bugguide.net/node/view/375576 | title=Tribe Bolitophagini - BugGuide.Net}}&lt;/ref&gt; također su specijalisti za gljive, iako povremeno mogu jesti i druge izvore hrane. Drugi insekti, poput [[Mycetophilidae|gljivičnih komaraca]] i [[Phoridae|muha]],&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Disney | first1 = R.H.L. | last2 = Kurina | first2 = O. | last3 = Tedersoo | first3 = L. | last4 = Cakpo | first4 = Y. | year = 2013 | title = Scuttle flies (Diptera: Phoridae) reared from fungi in Benin | url = http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131113235551/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | url-status = usurped | archive-date = November 13, 2013 | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 54 | issue = 2| pages = 357–371 | doi=10.5733/afin.054.0204| doi-access = free | bibcode = 2013AfrIn..54..357D }}&lt;/ref&gt; konzumiraju gljive u svojoj larvalnoj fazi. Ishrana gljivama je ključno za one organizme koji se hrane mrtvim drvetom jer je to jedini način da prikupe hranjive tvari koje nisu dostupne u nutritivno oskudnom mrtvom drvetu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Sobczyk|first2=Łukasz|last3=Weiner|first3=January|date=2016-04-09|title=Fungal Transformation of Tree Stumps into a Suitable Resource for Xylophagous Beetles via Changes in Elemental Ratios|journal=Insects|language=en|volume=7|issue=2|pages=13|doi=10.3390/insects7020013|pmc=4931425|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Weiner|first2=January|date=2016-09-01|title=Nutritional dynamics during the development of xylophagous beetles related to changes in the stoichiometry of 11 elements|journal=Physiological Entomology|volume=42|language=en|pages=73–84|doi=10.1111/phen.12168|issn=1365-3032|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

=== Ptice ===
Smatra se da su šojke (''[[Perisoreus]]'') prve ptice kod kojih je zabilježena mikofagija. Primijećeno je da kanadske šojke (''[[Perisoreus canadensis|P. canadensis]]''), sibirske šojke (''[[Perisoreus infaustus|P. infaustus]]'') i oregonske šojke (''[[Perisoreus obscurus|P. obscurus]]'') jedu gljive, a želuci sibirskih šojki u ranu zimu većinom sadrže gljive. Ptice selice se zimi i u rano proljeće hrane askomicetom ''[[Phaeangium lefebvrei]]''; to su većinom razne vrste ševa ([[Alaudidae]]). Zabilježeno je da [[beduini|beduinski]] lovci koriste ''P. lefebvrei'' kao mamac u zamkama kako bi privukli ptice.&lt;ref name=simpson2000&gt;{{cite web|author=J. A. Simpson|title=More on mycophagous birds|url=http://australasianmycology.com/pages/pdf/19/2/49.pdf|publisher=Australasian Mycologist|year=2000|access-date=2010-09-23}}{{Dead link|date=December 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Utvrđeno je i da se rajska ptica ''[[Menura novaehollandiae]]'', koja traži hranu na tlu, oportunistički hrani gljivama.&lt;ref&gt;{{cite journal | author1= Elliott, T.F. |author2= Vernes, K. | year=2019| title= Superb Lyrebird ''Menura novaehollandiae'' mycophagy, truffles and soil disturbance | journal=Ibis| volume=161| pages = 198–204| doi= 10.1111/ibi.12644| issue=2| doi-access= free}}&lt;/ref&gt;

Poznato je da gljive čine važan dio prehrane južnog kazuara (''[[Casuarius casuarius]]'') u Australiji. [[polipore|Poliporne gljive]] su pronađene u njihovom izmetu tokom cijele godine, a Simpson je u časopisu ''Australasian Mycological Newsletteru'' predložio da vjerojatno da jedu i vrste iz skupina [[Agaricales]] i [[Pezizales]], ali one nisu pronađene u njihovom izmetu usljed raspadanja nakon konzumiranja. Emui (''[[Dromaius novaehollandiae]]'') će jesti nezrele gljive iz rodova ''[[Lycoperdon]]'' i ''[[Bovista]]'' ako su dostupne, a to važi i za ćurke (''[[Alectura lathami]]'') što se tiče gljiva ''[[Mycena]]'', što ukazuje na to da se vrste iz porodice [[Megapodiidae]] mogu oportunistički hraniti gljivama.&lt;ref name=simpson1998&gt;{{cite web|author=J. A. Simpson|title=Why don't birds eat more fungi?|url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|date=September 1998|publisher=Australasian Mycological Newsletter|access-date=2010-09-23|archive-date=2011-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706120752/http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Mikrobi ==
=== Gljive ===
'''[[Mycoparasitism]]''' occurs when any fungus feeds on other fungi, a form of [[parasitism]], our knowledge of it in natural environments is very limited.&lt;ref name=kiss&gt;{{Cite book| last1 = Kiss | first1 = L.| title = Stress in Yeast and Filamentous Fungi| chapter = Chapter 3 Intracellular mycoparasites in action: Interactions between powdery mildew fungi and Ampelomyces| volume = 27| pages = 37–52| year = 2008| doi = 10.1016/S0275-0287(08)80045-8| journal=British Mycological Society Symposia Series| isbn = 9780123741844}} [http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003122631/http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf |date=2011-10-03 }}&lt;/ref&gt; ''[[Collybia]]'' grow on dead mushrooms.

The fungal genus, ''[[Trichoderma]]'' produces [[enzyme]]s such as [[chitinase]]s which degrade the [[Cell wall#Fungal cell walls|cell walls]] of other fungi.&lt;ref name=Steyaert&gt;{{Cite journal| last1 = Steyaert | first1 = J. M.| last2 = Ridgway | first2 = H. J.| last3 = Elad | first3 = Y.| last4 = Stewart | first4 = A.| title = Genetic basis of mycoparasitism: A mechanism of biological control by species of Trichoderma| journal = New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science| volume = 31| issue = 4| pages = 281–291| year = 2003| doi = 10.1080/01140671.2003.9514263| bibcode = 2003NZJCH..31..281S| s2cid = 84872444| doi-access = free}} [http://www.royalsociety.org.nz/media/publications-journals-nzjc-2003-036-lo.pdf Free version]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; They are able to detect other fungi and grow towards them, they then bind to the hyphae of other fungi using [[lectin]]s on the host fungi as a receptor, forming an [[appressorium]]. Once this is formed, ''Trichoderma'' inject toxic enzymes into the host and probably [[peptaibol]] [[antibiotic]]s, which create holes in the cell wall, allowing ''Trichoderma'' to grow inside of the host and feed.&lt;ref name=harman&gt;{{Cite journal| last1 = Harman| first1 = G.| last2 = Howell| first2 = C.| last3 = Viterbo| first3 = A.| last4 = Chet| first4 = I.| last5 = Lorito| first5 = M.| title = Trichoderma species--opportunistic, avirulent plant symbionts| journal = Nature Reviews. Microbiology| volume = 2| issue = 1| pages = 43–56| year = 2004| pmid = 15035008| doi = 10.1038/nrmicro797| s2cid = 17404703| url = https://naldc-legacy.nal.usda.gov/naldc/download.xhtml?id=25508&amp;content=PDF| url-access = subscription}}{{dead link|date=June 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} [http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312090636/http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf |date=2012-03-12 }}&lt;/ref&gt; ''Trichoderma'' are able to digest [[sclerotia]], durable structures which contain food reserves, which is important if they are to control pathogenic fungi in the long term.&lt;ref name=Steyaert/&gt; ''Trichoderma'' species have been recorded as protecting crops from ''[[Botrytis cinerea]]'', ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Alternaria solani]]'', ''[[Glomerella graminicola]]'', ''[[Phytophthora capsici]]'', ''[[Magnaporthe grisea]]'' and ''[[Colletotrichum lindemuthianum]]''; although this protection may not be entirely due to ''Trichoderma'' digesting these fungi, but by them improving [[plant disease resistance]] indirectly.&lt;ref name=harman/&gt;

=== Bakterije ===
'''Bacterial mycophagy''' was a term coined in 2005, to describe the ability of some bacteria to &quot;grow at the expense of living fungal hyphae&quot;. In a 2007 review in the ''[[New Phytologist]]'' this definition was adapted to only include bacteria which play an active role in gaining nutrition from fungi, excluding those that feed off passive secretions by fungi, or off dead or damaged hyphae.&lt;ref name=Leveau&gt;{{Cite journal| last1 = Leveau | first1 = J.| last2 = Preston | first2 = G.| title = Bacterial mycophagy: definition and diagnosis of a unique bacterial-fungal interaction| journal = The New Phytologist| volume = 177| issue = 4| pages = 859–876| year = 2008| pmid = 18086226| doi = 10.1111/j.1469-8137.2007.02325.x| doi-access = free| bibcode = 2008NewPh.177..859L}}&lt;/ref&gt; The majority of our knowledge in this area relates to interactions between bacteria and fungi in the soil and in or around plants, little is known about interactions in marine and freshwater habitats, or those occurring on or inside animals. It is not known what effects bacterial mycophagy has on the fungal [[community (ecology)|communities]] in nature.&lt;ref name=Leveau/&gt;

There are three mechanisms by which bacteria feed on fungi; they either kill fungal cells, cause them to secrete more material out of their cells or enter into the cells to feed internally and they are categorised according to these habits. Those that kill fungal cells are called necrotrophs, the molecular mechanisms of this feeding are thought to overlap considerably with bacteria that feed on fungi after they have died naturally. Necrotrophs may kill the fungi through digesting their cell wall or by producing toxins which kill fungi, such as [[tolaasin]] produced by ''[[Pseudomonas tolaasii]]''. Both of these mechanisms may be required since fungal cell walls are highly complex, so require many different enzymes to degrade them, and because experiments demonstrate that bacteria that produce toxins cannot always infect fungi. It is likely that these two systems act [[synergy|synergistically]], with the toxins killing or inhibiting the fungi and [[exoenzyme]]s degrading the cell wall and digesting the fungus. Examples of necrotrophs include ''[[Staphylococcus aureus]]'' which feed on ''[[Cryptococcus neoformans]]'', ''[[Aeromonas]] [[Aeromonas caviae|caviae]]'' which feed on ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Sclerotium rolfsii]]'' and ''[[Fusarium oxysporum]]'', and some [[myxobacteria]] which feed on ''[[Cochliobolus miyabeanus]]'' and ''[[Rhizoctonia solani]]''.&lt;ref name=Leveau/&gt;

Bacteria which manipulate fungi to produce more secretions which they in turn feed off are called [[extracellular]] biotrophs; many bacteria feed on fungal secretions, but do not interact directly with the fungi and these are called [[saprotroph]]s, rather than biotrophs. Extracellular biotrophs could alter fungal [[physiology]] in three ways; they alter their [[fungal development|development]], the [[membrane permeability|permeability of their membranes]] (including the [[efflux (microbiology)|efflux]] of nutrients) and their [[metabolism]]. The precise signalling molecules that are used to achieve these changes are unknown, but it has been suggested that [[auxin]]s (better known for their role as a [[plant hormone]]) and [[quorum sensing]] molecules may be involved. Bacteria have been identified that manipulate fungi in these ways, for example [[mycorrhiza helper bacteria]] (MHBs) and ''[[Pseudomonas putida]]'', but it remains to be demonstrated whether the changes they cause are directly beneficial to the bacteria. In the case of MHBs, which increase infection of plant roots by [[mycorrhizal]] fungi, they may benefit, because the fungi gain nutrition from the plant and in turn the fungi will secrete more sugars.&lt;ref name=Leveau/&gt;

The third group, that enter into living fungal cells are called [[intracellular parasite|endocellular]] biotrophs. Some of these are [[vertical transmission|transmitted vertically]] whereas others are able to actively invade and subvert fungal cells. The molecular interactions involved in these interactions are mostly unknown. Many endocellular biotrophs, for example some ''[[Burkholderia]]'' species, belong to the [[β-proteobacteria]] which also contains species which live inside the cells of [[mammal]]s and amoeba. Some of them, for example ''[[Candidatus]]'' [[Candidatus Glomeribacter gigasporarum|Glomeribacter gigasporarum]], which colonises the spores of ''[[Gigaspora margarita]]'', have reduced [[genome]] sizes indicating that they have become entirely dependent on the metabolic functions of the fungal cells in which they live. When all the endocellular bacteria inside ''G.&amp;nbsp;margarita'' were removed, the fungus grew differently and was less [[fitness (biology)|fit]], suggesting that some bacteria may also provide services to the fungi they live in.&lt;ref name=Leveau/&gt;

=== Trepljari ===
Pripadnici porodice [[trepljari|trepljara]] [[Grossglockneridae]], uključujući vrstu ''[[Grossglockneria acuta]]'', hrane se isključivo gljivama. ''G. acuta'' se prvo pričvršćava za hife ili sporangij putem cijevi za hranjenje, a zatim se na gljivici uočava prstenasta struktura, promjera oko 2 μm, koja se vjerojatno sastoji od degradiranog materijala ćelijskog zida. ''G. acuta'' se zatim hrani kroz otvor u ćelijskom zidu, u prosjeku u trajanju od 10 minuta, prije nego što se odvoji i udalji. Precizan mehanizam hranjenja nije poznat, ali je moguće da uključuje [[enzim]]e, među njima [[kiselinska fosfataza|kiselinske fosfataze]], [[celulaza|celulaze]] i [[hitinaza|hitinaze]]. [[mikrotubula|Mikrotubule]] su vidljive u cijevi za hranjenje, kao i moguće rezerve [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], koje se putem [[endocitoza|endocitoze]] mogu koristiti za formiranje [[vakuola]] za hranu ispunjenih citoplazmom gljive, a koje se zatim prenose nazad u ''G. acuta''. Otvore koje pravi ''G. acuta'' imaju određene sličnosti s onima koje pravi ameba; međutim, za razliku od amebe, ''G. acuta'' nikada ne proguta gljivicu.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Petz | first1 = W.| last2 = Foissner | first2 = W.| last3 = Wirnsberger | first3 = E.| last4 = Krautgartner | first4 = W. D.| last5 = Adam | first5 = H.| title = Mycophagy, a new feeding strategy in autochthonous soil ciliates| journal = Naturwissenschaften| volume = 73| issue = 9| pages = 560–562| year = 1986| doi = 10.1007/BF00368169|bibcode = 1986NW.....73..560P | s2cid = 11054032}}&lt;/ref&gt;

== Biljke ==
[[Image:Monotropastrum humile.jpg|thumb|''[[Monotropastrum humile]]'', mikoheterotrof koji ovisi o gljivama za vrijeme svog životnog ciklusa]]
{{Further|Mikoheterotrofija}}
Around 90% of land plants live in [[symbiosis]] with [[mycorrhizal]] fungi,&lt;ref name=Selosse&gt;{{Cite journal| last1 = Selosse | first1 = M.| last2 = Roy | first2 = M.| title = Green plants that feed on fungi: facts and questions about mixotrophy| journal = Trends in Plant Science| volume = 14| issue = 2| pages = 64–70| year = 2009| pmid = 19162524| doi = 10.1016/j.tplants.2008.11.004| bibcode = 2009TPS....14...64S}}&lt;/ref&gt; where fungi gain sugars from plants and plants gain [[plant nutrition|nutrients]] from the soil via the fungi. Some species of plant have evolved to manipulate this symbiosis, so that they no longer give fungi sugars that they produce and instead gain sugars from the fungi, a process called myco-heterotrophy. Some plants are only dependent on fungi as a source of sugars during the early stages of their [[plant development|development]], these include most of the [[orchid]]s as well as many [[fern]]s and [[lycopod]]s. Others are dependent on this food source for their entire lifetime, including some orchids and [[Gentianaceae]], and all species of [[Monotropaceae]] and [[Triuridaceae]].&lt;ref name=Bidartondo&gt;{{Cite journal| last1 = Bidartondo | first1 = M. I.| title = The evolutionary ecology of myco-heterotrophy| journal = The New Phytologist| volume = 167| issue = 2| pages = 335–352| year = 2005| pmid = 15998389| doi = 10.1111/j.1469-8137.2005.01429.x| doi-access = free| bibcode = 2005NewPh.167..335B}}&lt;/ref&gt; Those that are dependent on fungi, but still [[photosynthesis]]e are called [[mixotroph]]s since they gain nutrition in more than one way, by gaining a significant amount of sugars from fungi, they are able to grow in the deep shade of forests. Examples include the orchids ''[[Epipactis]]'', ''[[Cephalanthera]]'' and ''[[Plantanthera]]'' and the tribe [[Pyroleae]] of the family [[Ericaceae]].&lt;ref name=Selosse/&gt; Others, such as ''[[Monotropastrum humile]]'', no longer photosynthesise and are totally dependent on fungi for nutrients.&lt;ref name=Bidartondo/&gt; Around 230 such species exist, and this trait is thought to have [[Convergent evolution|evolved independently]] on five occasions outside of the orchid family. Some individuals of the orchid species ''[[Cephalanthera damasonium]]'' are mixotrophs, but others do not photosynthesise.&lt;ref name=Rasmussen&gt;{{Cite journal| last1 = Rasmussen | first1 = H. N.| last2 = Rasmussen | first2 = F. N.| title = Orchid mycorrhiza: implications of a mycophagous life style| journal = Oikos| volume = 118| issue = 3| pages = 334–345| year = 2009| doi = 10.1111/j.1600-0706.2008.17116.x| bibcode = 2009Oikos.118..334R}}&lt;/ref&gt; Because the fungi that myco-heterotrophic plants gain sugars from in turn gain them from plants that do photosynthesise, they are considered indirect [[parasite]]s of other plants.&lt;ref name=Bidartondo/&gt; The relationship between orchids and [[orchid mycorrhizae]] has been suggested to be somewhere between [[predation]] and parasitism.&lt;ref name=Rasmussen/&gt;

The precise mechanisms by which these plants gain sugars from fungi are not known and has not been demonstrated scientifically. Two pathways have been proposed; they may either degrade fungal biomass, particularly the fungal hyphae which penetrate plant cells in a similar manner to in [[arbuscular mycorrhiza]]e, or absorb sugars from the fungi by disrupting their [[cell membrane]]s, through [[Mass flow (life sciences)|mass flow]]. To prevent the sugars returning to the fungi, they must compartmentalise the sugars or convert them into forms which the fungi cannot use.&lt;ref name=Bidartondo/&gt;

== Uzgoj gljiva ==
=== Insekti ===
Tri loze insekata - tvrdokrilci, mravi i termiti - nezavisno su razvile sposobnost uzgajanja gljiva prije 40 do 60 miliona godina. Slično tome kako su ljudska društva postala složenija nakon razvoja poljoprivrede zasnovane na biljkama, isto se desilo i u tim lozama insekata nakon što su one razvile tu sposobnost; ti insekti sada od imaju velik značaj za ekosistemime.&lt;ref name=Mueller2002&gt;{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U.| last2 = Gerardo | first2 = N.| title = Fungus-farming insects: multiple origins and diverse evolutionary histories| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 99| issue = 24| pages = 15247–15249| year = 2002| pmid = 12438688| pmc = 137700| doi = 10.1073/pnas.242594799|bibcode = 2002PNAS...9915247M | doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Metode koje insekti koriste za uzgoj gljiva dijele fundamentalne sličnosti s ljudskom poljoprivredom. Insekti prvo inokuliraju određeno stanište ili supstrat gljivama, slično tome kada ljudi sade sjeme na poljima. Nakon toga, insekti uzgajaju gljive održavajući prostor na kojem ih drže kako bi im poboljšali rast i štite ih od štetočina i bolesti. Kada gljiva sazrije, oni ju beru i hrane se njom. Insekti koji uzgajaju gljive zavise od njih na isti način na koji ljudi zavise od usjeva.&lt;ref name=Mueller2005&gt;{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U. G.| last2 = Gerardo | first2 = N. M.| last3 = Aanen | first3 = D. K.| last4 = Six | first4 = D. L.| last5 = Schultz | first5 = T. R.| title = The Evolution of Agriculture in Insects| journal = Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics| volume = 36| pages = 563–595| year = 2005| doi = 10.1146/annurev.ecolsys.36.102003.152626}}&lt;/ref&gt;

==== Tvrdokrilci ====
[[Image:Xylosandrus crassiusculus galleryR.jpg|thumb|right|Galerija vrste ''[[Xylosandrus crassiusculus]]'', sa larvama i crnom plijesni]]
[[Ambrozijini kornjaši]], na primjer ''[[Austroplatypus incompertus]]'', uzgajaju [[ambrozijine gljive]] unutar drveća i hrane se njima. [[Mikangij]]i (organi koji nose gljivične spore) ambrozijinih kornjaša sadrže različite vrste gljivica, uključujući vrste iz rodova ''[[Ambrosiomyces]]'', ''[[Ambrosiella]]'', ''[[Ascoidea]]'', ''[[Ceratocystis]]'', ''[[Dipodascus]]'', ''[[Diplodia]]'', ''[[Endomycopsis]]'', ''[[Monacrosporium]]'' i ''[[Tuberculariella]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Batra | first1 = L. R.| title = Ambrosia fungi: extent of specificity to ambrosia beetles| journal = Science| volume = 153| issue = 3732| pages = 193–195| year = 1966| pmid = 17831508| doi = 10.1126/science.153.3732.193|bibcode = 1966Sci...153..193B | s2cid = 25612420}}&lt;/ref&gt; Ambrozijine gljive se mogu pronaći samo u kornjašima i njihovim galerijama, što ukazuje na to da one i kornjaši ispoljavaju [[obligatna simbioza|obligatnu]] [[simbioza|simbiozu]].&lt;ref name=Mueller2002/&gt;

==== Termiti ====
[[File:Termitomyces reticulatus 37340.jpg|thumb|Gljive roda ''[[Termitomyces]]'' rastu iz termitnjaka]]
Oko 330 vrsta termita u dvanaest rodova potporodice [[Macrotermitinae]] uzgaja specijaliziranu gljivicu iz roda ''[[Termitomyces]]''. Gljiva se drži u specijaliziranom dijelu gnijezda u gljivičnim konusima. Termiti-radnici se hrane biljnom materijom i stvaraju fekalne kuglice koje kontinuirano postavljaju na vrh konusa.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Aanen | first1 = D.| last2 = Ros | first2 = V.| last3 = De Fine Licht | first3 = H.| last4 = Mitchell | first4 = J.| last5 = De Beer | first5 = Z.| last6 = Slippers | first6 = B.| last7 = Rouland-Lefèvre | first7 = C.| last8 = Boomsma | first8 = J.| title = Patterns of interaction specificity of fungus-growing termites and Termitomyces symbionts in South Africa| journal = BMC Evolutionary Biology| volume = 7| pages = 115| year = 2007| issue = 1| pmid = 17629911| pmc = 1963455| doi = 10.1186/1471-2148-7-115| doi-access = free| bibcode = 2007BMCEE...7..115A}}&lt;/ref&gt; Gljiva raste u tom materijalu i ubrzo proizvodi nezrele gljive, bogat izvor proteina, šećera i enzima, koje termiti-radnici jedu. Kvržice također sadrže [[konidij|neprobavljive aseksualne spore]], što znači da fekalne kuglice koje radnici proizvode uvijek sadrže spore te gljivice; one koloniziraju biljni materijal koji termiti izbacuju iz sebe u formi fekalne materije. ''Termitomyces'' također plodi, formirajući gljive iznad površine zemlje, koje sazrijevaju u isto vrijeme kada prvi radnici izlaze iz novoformiranih gnijezda. Gljive stvaraju spore koje se šire vjetrom i nove kolonije na taj način dobijaju gljivični soj.&lt;ref name=Mueller2005/&gt; Kod nekih vrsta, genetska varijacija gljivica je vrlo niska, što ukazuje na to da se spore gljive prenose vertikalno iz jednog gnijezda u drugo, a ne iz spora koje širi vjetar.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = De Fine Licht | first1 = H.
| last2 = Boomsma | first2 = J.
| last3 = Aanen | first3 = D.
| title = Presumptive horizontal symbiont transmission in the fungus-growing termite Macrotermes natalensis
| journal = Molecular Ecology
| volume = 15
| issue = 11
| pages = 3131–3138
| year = 2006
| pmid = 16968259
| doi = 10.1111/j.1365-294X.2006.03008.x
| bibcode = 2006MolEc..15.3131D
| s2cid = 23566883
}}&lt;/ref&gt;

==== Mravi ====
{{main|Mutualizam mrava i gljiva}}
Oko 220 [[opis vrste|opisanih]] i još više neopisanih vrsta mrava iz [[Pleme (biologija)|tribusa]] [[Attini]] uzgaja gljive. Oni nastanjuju samo [[Novi svijet]] i smatra se da su evoluirali u [[Amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]], gdje su danas [[biodiverzitet|najraznolikiji]]. Za te mrave, gljive koje uzgajaju su jedini izvor hrane za njihove [[larve]], a ujedno su i važne kao izvor hranjivih tvari za odrasle jedinke. Kada napuste gnijezdo radi parenja, [[kraljica mrava|kraljice]] ponesu mali dio gljive u vrećicama u svojim ustima, što im omogućava da uspostave novi vrt sa gljivama kada osnuju novo gnijezdo. Različite loze uzgajaju gljive na različitim podlogama: one koje su evoluirale ranije to čine na širokom spektru biljnih tvari, dok su mravi koji režu lišće selektivniji i većinom koriste samo svježe lišće i cvijeće. Gljive koje oni koriste su pripadnici porodica [[Lepiotaceae]] i [[Pterulaceae]]. Druge gljive iz roda ''[[Escovopsis]]'' [[parazit|parazitiraju]] u vrtovima, a vrtove nastanjuju i [[bakterije]] koje stvaraju [[antibiotik]]e.&lt;ref name=Mueller2005/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Schultz | first1 = T.| last2 = Brady | first2 = S.| title = Major evolutionary transitions in ant agriculture| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 105| issue = 14| pages = 5435–5440| year = 2008| pmid = 18362345| pmc = 2291119| doi = 10.1073/pnas.0711024105|bibcode = 2008PNAS..105.5435S | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

=== Ljudi ===
{{main|Fungikultura}}

=== Puževi ===
Morski [[Gastropoda|puž]] ''[[Littoraria irrorata]]'', koji živi u slanim močvarama jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država, hrani se gljivicama koje također potiče da na rast. On stvara i održava rane na travi vrste ''[[Spartina alterniflora]]'' koje se zatim zaraze gljivicama, najvjerojatnije iz rodova ''[[Phaeosphaeria]]'' i ''[[Mycosphaerella]]'', koje su preferiran izvor hrane puža. Oni također talože izmet na rane koje stvore, što dodatno potiče rast gljiva, budući da je njihov izmet bogat azotom i gljivičnim [[hifa]]ma. Mladi puževi uzgojeni na nezaraženom lišću ne rastu i obično ugibaju, što ukazuje na značaj gljiva u ishrani ''L. irrorata''.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last1 = Silliman | first1 = B.| last2 = Newell | first2 = S.| title = Fungal farming in a snail| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 100| issue = 26| pages = 15643–15648| year = 2003| pmid = 14657360| pmc = 307621| doi = 10.1073/pnas.2535227100|bibcode = 2003PNAS..10015643S | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Jestiva gljiva]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>p5trh4upjpb9vtuy45nw28kx1blp5gu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42679948</id>
      <parentid>42679845</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:23:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42679948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5384" sha1="88w2w7aft5qtoy4jdk6y7hdm8awjx6l" xml:space="preserve">[[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]]
In biology, a '''heterokaryon''' is a [[multinucleate]] [[cell (biology)|cell]] that contains genetically different [[cell nucleus|nuclei]]. This is a special type of [[syncytium]]. This can occur naturally, such as in the [[mycelium]] of [[Fungus|fungi]] during sexual reproduction, or artificially as formed by the experimental fusion of two genetically different cells, as e.g., in [[hybridoma technology]].

== Etimologija ==
The term '''''heterokaryosis''''' for the property of having genetically unlike nuclei
is borrowed from the German ''Heterokaryosis'', which was coined by the German botanist Hans Burgeff in a 1912 paper about his work on the fungus ''[[Phycomyces|Phycomyces nitens]]''.&lt;ref name=Strom2016&gt;{{cite journal |last1=Strom |first1=Noah B. |last2=Bushley |first2=Kathryn E. |date=2016 |title=Two genomes are better than one: History, genetics, and biotechnological applications of fungal heterokaryons |journal=Fungal Biology and Biotechnology |volume=3 |pages=4 |doi=10.1186/s40694-016-0022-x |issn=2054-3085 |pmc=5611628 |pmid=28955463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
It is based on [[Greek language|Greek]] ''hetero'', meaning &quot;different,&quot; and ''karyon'', meaning &quot;kernel&quot; or in this case &quot;nucleus.&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=heterokaryon |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/heterokaryon |publisher=[[Merriam-Webster]] |access-date=14 February 2025 }}&lt;/ref&gt;

== Prisustvo ==
Heterokaryons are found in the life cycle of yeasts, for example ''Saccharomyces cerevisiae'', a genetic model organism. The heterokaryon stage is produced from the fusion of two haploid cells. This ''transient'' heterokaryon can produce further haploid buds, or cell nuclei can fuse and produce a diploid cell, which can then undergo mitosis.

=== Trepljari ===
The term was first used for [[ciliate]] [[protozoa]]ns such as ''[[Tetrahymena]]''. This has two types of cell nuclei, a large, [[Somatic (biology)|somatic]] [[macronucleus]] and a small, [[germline]] [[micronucleus]]. Both exist in a single cell at the same time and carry out different functions with distinct [[cytological]] and [[biochemical]] properties.

=== Prave gljive ===
Many fungi (notably the [[mycorrhiza|arbuscular mycorrhizal fungi]]) exhibit heterokaryosis. The [[haploid]] nuclei within a mycelium may differ from one another not merely by accumulating [[mutation]]s, but by the non-sexual fusion of genetically distinct fungal [[hyphae]], although a self / non-self recognition system exists in Fungi and usually prevents fusions with non-self.&lt;ref&gt;Glass, N. L. and I. Kaneko. 2003. Fatal attraction: Nonself recognition and heterokaryon incompatibility in filamentous fungi. ''Eukaryotic Cell'', 2:1-8&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Strom2016/&gt;

Heterokaryosis is also common upon mating, as in Dikarya ([[Ascomycota]] and [[Basidiomycota]]). Mating requires the encounter of two haploid nuclei of compatible mating types. These nuclei do not immediately fuse, and remain haploid in a n+n state until the very onset of meiosis: this phenomenon is called delayed karyogamy. Heterokaryosis can lead to individuals that have different nuclei in different parts of their mycelium, although in ascomycetes, particularly in &quot;[[Neurospora]]&quot;, nuclei have been shown to flow and mix throughout the mycelium.&lt;ref&gt;Roper, M., C. Ellison, J. W. Taylor, and N. L. Glass. 2011. Nuclear and Genome Dynamics in Multinucleate Ascomycete Fungi. ''Current Biology'' 21:R786-R793&lt;/ref&gt; In heterokaryons, the notion of ''individual'' itself becomes vague since the rule of “one genome = one individual” does not apply any more.&lt;ref&gt;King R.C., Stansfield W.D. &amp; Mulligan P.K. 2006. ''A dictionary of genetics''. 7th ed, Oxford. p.204&lt;/ref&gt; Genetic heterogeneity within an individual is indeed usually considered to be detrimental, as selfish variants may be selected for and disrupt the integrity of the individual level.&lt;ref&gt;Maynard-Smith, J. and E. Szathmary. 1995. The major transitions in evolution. Oxford University Press&lt;/ref&gt;

=== Sluzave plijesni ===
Heterokaryosis is most common in fungi, but also occurs in [[slime mold]]s. This happens because the nuclei in the 'plasmodium' form are the products of many pairwise fusions between [[amoeboid]] [[haploid]] individuals. When genetically divergent nuclei come together in the plasmodium form, cheaters have been shown to emerge.{{Citation needed|date=June 2026}} However, genetic homogeneity among fusing amoeboid serves to maintain the multicellular plasmodium.&lt;ref&gt;Kuzdzal-Fick, J. J., S. A. Fox, J. E. Strassmann, and D. C. Queller. 2011. High Relatedness is Necessary and Sufficient to Maintain Multicellularity in Dictyostelium. ''Science'' 334:1548-1551&lt;/ref&gt;

== Umjetni heterokarion ==
A medical example is a heterokaryon composed of nuclei from [[Hurler syndrome]] and [[Hunter syndrome]]. Both of these diseases result in problems in mucopolysaccharide metabolism. However, a heterokaryon of nuclei from both of these diseases exhibits normal mucopolysaccharide metabolism, proving that the two syndromes affect different proteins and so can correct each other in the heterokaryon.

== Povezano ==
* [[Dikarion]]
* [[Heterohronija]]

== Reference ==
{{reflist|25em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wiktionary}}
* [http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 MedicineNet.com]</text>
      <sha1>88w2w7aft5qtoy4jdk6y7hdm8awjx6l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42679949</id>
      <parentid>42679948</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:24:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Etimologija */</comment>
      <origin>42679949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5383" sha1="bh9juyj81md11uwgbxae7f0k7r6znl8" xml:space="preserve">[[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]]
In biology, a '''heterokaryon''' is a [[multinucleate]] [[cell (biology)|cell]] that contains genetically different [[cell nucleus|nuclei]]. This is a special type of [[syncytium]]. This can occur naturally, such as in the [[mycelium]] of [[Fungus|fungi]] during sexual reproduction, or artificially as formed by the experimental fusion of two genetically different cells, as e.g., in [[hybridoma technology]].

== Etimologija ==
The term '''''heterokaryosis''''' for the property of having genetically unlike nuclei
is borrowed from the German ''Heterokaryosis'', which was coined by the German botanist Hans Burgeff in a 1912 paper about his work on the fungus ''[[Phycomyces|Phycomyces nitens]]''.&lt;ref name=Strom2016&gt;{{cite journal |last1=Strom |first1=Noah B. |last2=Bushley |first2=Kathryn E. |date=2016 |title=Two genomes are better than one: History, genetics, and biotechnological applications of fungal heterokaryons |journal=Fungal Biology and Biotechnology |volume=3 |pages=4 |doi=10.1186/s40694-016-0022-x |issn=2054-3085 |pmc=5611628 |pmid=28955463 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
It is based on [[Greek language|Greek]] ''hetero'', meaning &quot;different,&quot; and ''karyon'', meaning &quot;kernel&quot; or in this case &quot;nucleus&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=heterokaryon |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/heterokaryon |publisher=[[Merriam-Webster]] |access-date=14 February 2025 }}&lt;/ref&gt;

== Prisustvo ==
Heterokaryons are found in the life cycle of yeasts, for example ''Saccharomyces cerevisiae'', a genetic model organism. The heterokaryon stage is produced from the fusion of two haploid cells. This ''transient'' heterokaryon can produce further haploid buds, or cell nuclei can fuse and produce a diploid cell, which can then undergo mitosis.

=== Trepljari ===
The term was first used for [[ciliate]] [[protozoa]]ns such as ''[[Tetrahymena]]''. This has two types of cell nuclei, a large, [[Somatic (biology)|somatic]] [[macronucleus]] and a small, [[germline]] [[micronucleus]]. Both exist in a single cell at the same time and carry out different functions with distinct [[cytological]] and [[biochemical]] properties.

=== Prave gljive ===
Many fungi (notably the [[mycorrhiza|arbuscular mycorrhizal fungi]]) exhibit heterokaryosis. The [[haploid]] nuclei within a mycelium may differ from one another not merely by accumulating [[mutation]]s, but by the non-sexual fusion of genetically distinct fungal [[hyphae]], although a self / non-self recognition system exists in Fungi and usually prevents fusions with non-self.&lt;ref&gt;Glass, N. L. and I. Kaneko. 2003. Fatal attraction: Nonself recognition and heterokaryon incompatibility in filamentous fungi. ''Eukaryotic Cell'', 2:1-8&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Strom2016/&gt;

Heterokaryosis is also common upon mating, as in Dikarya ([[Ascomycota]] and [[Basidiomycota]]). Mating requires the encounter of two haploid nuclei of compatible mating types. These nuclei do not immediately fuse, and remain haploid in a n+n state until the very onset of meiosis: this phenomenon is called delayed karyogamy. Heterokaryosis can lead to individuals that have different nuclei in different parts of their mycelium, although in ascomycetes, particularly in &quot;[[Neurospora]]&quot;, nuclei have been shown to flow and mix throughout the mycelium.&lt;ref&gt;Roper, M., C. Ellison, J. W. Taylor, and N. L. Glass. 2011. Nuclear and Genome Dynamics in Multinucleate Ascomycete Fungi. ''Current Biology'' 21:R786-R793&lt;/ref&gt; In heterokaryons, the notion of ''individual'' itself becomes vague since the rule of “one genome = one individual” does not apply any more.&lt;ref&gt;King R.C., Stansfield W.D. &amp; Mulligan P.K. 2006. ''A dictionary of genetics''. 7th ed, Oxford. p.204&lt;/ref&gt; Genetic heterogeneity within an individual is indeed usually considered to be detrimental, as selfish variants may be selected for and disrupt the integrity of the individual level.&lt;ref&gt;Maynard-Smith, J. and E. Szathmary. 1995. The major transitions in evolution. Oxford University Press&lt;/ref&gt;

=== Sluzave plijesni ===
Heterokaryosis is most common in fungi, but also occurs in [[slime mold]]s. This happens because the nuclei in the 'plasmodium' form are the products of many pairwise fusions between [[amoeboid]] [[haploid]] individuals. When genetically divergent nuclei come together in the plasmodium form, cheaters have been shown to emerge.{{Citation needed|date=June 2026}} However, genetic homogeneity among fusing amoeboid serves to maintain the multicellular plasmodium.&lt;ref&gt;Kuzdzal-Fick, J. J., S. A. Fox, J. E. Strassmann, and D. C. Queller. 2011. High Relatedness is Necessary and Sufficient to Maintain Multicellularity in Dictyostelium. ''Science'' 334:1548-1551&lt;/ref&gt;

== Umjetni heterokarion ==
A medical example is a heterokaryon composed of nuclei from [[Hurler syndrome]] and [[Hunter syndrome]]. Both of these diseases result in problems in mucopolysaccharide metabolism. However, a heterokaryon of nuclei from both of these diseases exhibits normal mucopolysaccharide metabolism, proving that the two syndromes affect different proteins and so can correct each other in the heterokaryon.

== Povezano ==
* [[Dikarion]]
* [[Heterohronija]]

== Reference ==
{{reflist|25em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wiktionary}}
* [http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 MedicineNet.com]</text>
      <sha1>bh9juyj81md11uwgbxae7f0k7r6znl8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42680282</id>
      <parentid>42679867</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:06:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <origin>42680282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37510" sha1="6pvp4paw4g3166ud11ez2veipamyjfe" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]].
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]].&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahviće preko 1.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, ca. 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]].
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.

== Predviđeni događaji ==

* [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU.
* [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>6pvp4paw4g3166ud11ez2veipamyjfe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dita Von Teese</title>
    <ns>0</ns>
    <id>258082</id>
    <revision>
      <id>42679944</id>
      <parentid>42657350</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:53:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8518" sha1="5upgmbirbqwd5dnje08wcots6s0bc2c" xml:space="preserve">{{Infokutija ličnost
| ime = Dita Von Teese
| slika = Dita Von Teese at Cannes 2007.jpg
| opis = Von Teese na Kanskom filmskom festivalu 2007.
| ime_po_rođenju = Heather Renée Sweet
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1972|9|28|df=yes}}
| mjesto_rođenja = [[Rochester (Michigan)]], [[Michigan]], [[SAD]]
| poznat_po = repopularizaciji tradicionalnik oblika [[striptiz]]a i erotskog plesa ([[burlesque]])
| zanimanje = [[Neo-Burlesque|erotska plesačica]], manekenka, [[kostimograf]], glumica, pjevačica, spisateljica, poduzetnica 
| website     = {{URL|dita.net}}
| spouse = [[Marilyn Manson]] (2005-2007)
}}

'''Dita fon Tiz''' ({{jez-eng|Dita Von Teese}}; rođena kao Heder Rene Svit {{jez-eng|Heather Reene Sweet}},&lt;ref name=vonTeeseParis&gt;{{cite news |title=Striptease queen Dita von Teese back at Paris revue |url=http://www.reuters.com/article/oddlyEnoughNews/idUSTRE50L5IN20090122 |accessdate=20. 12. 2013 |date=22. 1. 2009 |last=Mackenzie |first=James |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; [[Ročester (Mičigen)|Ročester]], [[28. septembar]] [[1972]]) američka je [[burleska]] igračica, [[glumica]] i manekenka.

== Karijera ==
Dita je rođena u [[Ročester]]u, država [[Mičigen]], u porodici srednje klase.&lt;ref name=TimesNakAmb&gt;{{cite news|url= http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article4757809.ece|title= Dita von Teese's naked ambition|accessdate= 20. 12. 2013|author= Craig McLean|date= 20. 12. 2013|work= [[The Times]]|location= London|archive-date= 2011-06-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20110615181528/http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article4757809.ece}}&lt;/ref&gt; Pored engleskog ona ima [[Škotska|škotsko]], [[Jermenija|jermensko]] i nemačko poreklo.&lt;ref&gt;[http://twitter.com/DitaVonTeese/status/356816050005872642 Official Twitter]. Twitter.com (15. 7. 2013). Pristupljeno 20. 12. 2013.&lt;/ref&gt; Već sa 4 godine je krenula na časove [[balet]]a.&lt;ref name=&quot;artteese&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.telegraph.co.uk/fashion/main.jhtml?xml=/fashion/2006/03/06/efdita04.xml|title = Art of the Teese|accessdate = 20. 12. 2013|author = Naomi West|date = 3. 6. 2006|work = Telegraph.co.uk|location = London|archivedate = 2007-09-11|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070911072009/http://www.telegraph.co.uk/fashion/main.jhtml?xml=%2Ffashion%2F2006%2F03%2F06%2Fefdita04.xml|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Od ranog detinjstva, počinje da razvija sopstveni stil, koji je pod velikim uticajem [[1940e|četrdesetih]] i [[1950e|pedesetih]] godina [[20. vek]]a.

Prvo se pojavila u velikom broju [[Seksualni fetišizam|fetiš]] [[časopis]]a, poput ''Bizarre'' (bizarno)&lt;ref name=&quot;Bizarre Magazine&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.bizarremag.com/bizarre_girls/cover_girls/7221/dita_von_teese.html|title = Viva La Dita!|accessdate =20. 12. 2013|author = Kate Hodges|date = 6. 7. 2008|work = Dennis Publishing}}&lt;/ref&gt; i Marquis (markiza).&lt;ref&gt;[http://www.dita.net/credits.php Dita Von Teese – Credits and Appearances] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930140032/http://www.dita.net/credits.php |date=2011-09-30 }}. Dita.net. Pristupljeno 20. 12. 2013.&lt;/ref&gt; Ipak najviše pažnje je privukla fotografijama u [[Plejboj (časopis)|Plejboju]] iz [[1999]], [[2001]]. i [[2002]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.playboy.com/arts-entertainment/celebphoto/marilynmanson/index.html|title = Sweet (wet) dreams are Made of this: Marilyn Manson snaps nudes of modern-day fetish queen/girlfriend Dita von Teese|accessdate = 20. 12. 2013|author = Blair R. Fischer|work = Playboy|archivedate = 2007-03-06|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070306014948/http://www.playboy.com/arts-entertainment/celebphoto/marilynmanson/index.html|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

Dita fon Tiz je najpoznatija po svojim nastupima kao neoburleska igračica i često je nazivana u medijima „Kraljica burleske“.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.vogue.com.au/fashion/show_coverage/2007/2007_2008_rafw_spring_summer/the_buzz/dita_von_teese_my_fashion_life|title = My Fashion Life: Dita Von Teese|accessdate = 20. 12. 2013|author = Melissa Maynard|date = 1. 6. 2005|work = Vogue.com.|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070503164544/http://www.vogue.com.au/fashion/show_coverage/2007/2007_2008_rafw_spring_summer/the_buzz/dita_von_teese_my_fashion_life|archivedate = 2007-05-03|deadurl = no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.factio-magazine.com/womanofstyle/des_DitaVonTeese.cfm|title = Woman of Global Style: Dita Von Teese|accessdate = 20. 12. 2013|author = Isabelle-Marie Créac'h|work = Vogue.com|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070309154648/http://www.factio-magazine.com/womanofstyle/des_DitaVonTeese.cfm|archivedate = 2007-03-09|deadurl = no}}&lt;/ref&gt; Njena najprepoznatljivija tačka Martini Glass Show gde se kupa u velikoj čaši martinija prskajući gledaoce,&lt;ref name=blic&gt;[http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/237811/Pogledajte-nastup-Dite-fon-Tiz-u-Beogradu Blic:Pogledajte nastup Dite fon Tiz u Beogradu ]&lt;/ref&gt; doneo joj je slavu i popularnost. U scenskim nastupima koristi razne rekvizite, a neizostavni deo odeće koje nosi su [[korset]]i.

Oprobala se u glumi i manekenstvu, a početkom karijere snimila je nekoliko [[Pornografski film|pornografskih filmova]], kao što su Pin Ups 2 i Decadence.&lt;ref&gt;[http://www.thenewsvault.com/cgi/news.pl?t=1359 Dita Von Teese Lesbian Sex Video Surfaces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230614185039/http://www.thenewsvault.com/cgi/news.pl?t=1359 |date=2023-06-14 }}. Thenewsvault.com. Retrieved on August 22, 2011.&lt;/ref&gt; Pojavila se u jednoj epizodi popularne serije [[Mesto zločina: Las Vegas|Mesto zločina]].&lt;ref&gt;[http://www.tv.com/shows/csi-crime-scene-investigation/a-kiss-before-frying-1364685/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220224139/http://www.tv.com/shows/csi-crime-scene-investigation/a-kiss-before-frying-1364685/ |date=2013-12-20 }}, Pristupljeno 20. 12. 2013.&lt;/ref&gt;
 
Učestvovala je na [[Pesma Evrovizije 2009.|Pesmi Evrovizije 2009.]] u [[Moskva|Moskvi]], kao deo scenskog nastupa nemačkog izvođača Aleksa.&lt;ref&gt;[http://www.story.rs/mobile/intervju/14087-dita-fon-tiz-moj-striptiz-ne-vreda-zene.html Story:Moj striptiz ne vređa žene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131222021613/http://www.story.rs/mobile/intervju/14087-dita-fon-tiz-moj-striptiz-ne-vreda-zene.html |date=2013-12-22 }}, Pristupljeno 20. 12. 2013.&lt;/ref&gt; Od [[2005]]. do [[2007]]. je bila u braku sa muzičarom [[Merilin Menson (grupa)|Merilinom Mensonom]].&lt;ref&gt;''Gale Biography in Context'' (2009)&lt;/ref&gt;

Dana [[24. februar]]a [[2011]]. nastupila je u [[Beograd]]u povodom trećeg rođendana Grand kazina.&lt;ref name=blic/&gt;
{{-}}

== Filmografija ==
[[Datoteka:SDG Von Teese 2.jpg|desno|200p|mini|Dita fon Tiz]]
* [[1995]] ''Romancing Sara'' 
* [[1997]] ''Matter of Trust'' 
* [[1999]] ''Pin-Ups 2'' 
* 1999 ''Decadence '' 
* [[2001]] ''Slick City: The Adventures of Lela Devin'' 
* 2001 ''Tickle Party: Volume 2''
* [[2002]] ''Bound in Stockings '' 
* 2002 ''Naked and Helpless''
* [[2004]] ''Blooming Dahlia'' 
* 2004 ''Lest We Forget: The Video Collection'' 
* [[2005]] ''The Death of Salvador Dali'' 
* [[2006]] ''Saint Francis'' 
* [[2007]] ''Indie Sex: Extremes''
* [[2008]] ''The Boom Boom Room''
{{-}}
== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|first1=Dita|last1=Von Teese|first2=Bronwyn|last2=Garrity|title=Burlesque and the Art of the Teese: Fetish and the art of the teese|location=New York|publisher=Regan Books|year=2006|isbn=0060591676}}
* Dita von Teese: Die Kunst der Burlesque – Die Kunst des Fetisch. 3. Auflage. Schwarzkopf &amp; Schwarzkopf, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-89602-752-8}}.
* Midori, Craig Morey: The Seductive Art of Japanese Bondage. Greenery Press, 2001, {{ISBN|1-890159-38-7}} (Dita von Teese als Shibari-Modell).
* Peter W. Czernich: Dita – Fetish Goddess. Marquis Edition, Solingen 2002, {{ISBN|3-934237-06-1}}.
* Hannes Ross und Michael Streck: Dita Von Teese, Vamp &amp; Schneewittchen. In: Stern. Nr. 25, 2006, ISSN 0039-1239, S. 148–153.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dita Von Teese}}
* [http://www.dita.net Zvanični vebsajt]
* {{IMDb name|0842258|Dita fon Tiz}}
* {{twitter|DitaVonTeese|Dita fon Tiz}}
* [http://www.adultfilmdatabase.com/actor/dita-von-teese-37699/ Profil na AFD]

{{Lifetime|1972||Teese, Dita von}}

[[Kategorija:Američke plesačice]]
[[Kategorija:Američke manekenke]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američke pornografske glumice]]</text>
      <sha1>5upgmbirbqwd5dnje08wcots6s0bc2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>14. SS grenadirska divizija (1. ukrajinska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>356376</id>
    <revision>
      <id>42680172</id>
      <parentid>41446072</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:32:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:1943sanok_kosciuszki_ukr_ss.jpg|1943sanok_kosciuszki_ukr_ss.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Abzeronow|Abzeronow]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:1943sanok kosciuszki ukr ss.jpg|]].</comment>
      <origin>42680172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3152" sha1="httvodehb486j86t2p21ojytv392xd8" xml:space="preserve">{{Vojna jedinica
|jedinica= &lt;span style=&quot;font-size: medium;&quot;&gt;'''14. SS grenadirska divizija'''
|deo= '''[[Vafen-SS|SS trupa]]'''
| slika           = Dyvizia Galychyna-rukav.svg
| opis_slike      =
| vreme_postojanja = [[28. april]] [[1941]] — [[15. april]] [[1945]].
| mesto           = [[Galicija]]
| formacija  =.
| jačina  = 
|komandant=
| komandant2 =
| komandant3 =
| komandant4 =
| bitke = 
| odlikovanja =
}}
'''14. SS grenadirska divizija (1. ukrajinska)''' ({{jez-nem|14. Waffen Grenadier Division der SS (galizische Nr.1}}), prethodno '''14. SS dobrovoljačka divizija „Galicija“''' ({{jez-nem|14. SS-Freiwilligen Division &quot;Galizien&quot;}}){{sfn|Abbott|2004|pp=38}} je bila jedna od 38 divizija [[Vafen-SS]]-a koju su početku činili dobrovoljci [[ukrajinci|ukrajinskog]] porekla iz [[Galicija|Galicije]]{{sfn|Williamson|1994|pp=123-124}}, ali je kasnije uključivala i [[Slovaci|Slovake]], [[Česi|Čehe]]{{sfn|Williamson|1994|pp=123-124}}{{sfn|Rikmenspoel|2004|pp=90}} i [[Holanđani|holandske]] dobrovoljce i oficire.{{sfn|Klietmann|1965|pp=183&quot;}} Osnovana je 1943. U velikoj meri je bila uništena u [[Lavov-sandomješka operacija|bici za Brodi]], ali je kasnije reorganizovana i borila se u [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] i [[Austrija|Austriji]] pre nego što je preimenovana u prvu diviziju [[Ukrajinska nacionalna armija|Ukrajinske nacionalne armije]] i predala se zapadnim [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|Saveznicima]] do 10. maja 1945.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* [[iarchive:WaffenSSGalizien|Wolf-Dietrich Heike. The Ukrainian Division 'Galicia', 1943–45, A Memoir. (audiobook)]] Shevchenko Scientific Society. (1988)
* {{Cite book|ref=harv|last=Abbott|first=Peter|title=Ukrainian Armies 1914–55|year=2004|publisher=Osprey Publishing|isbn=1-84176-668-2|url=http://books.google.com/?id=S0Us4SD3_3QC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Abbot,+Peter.+Ukrainian+Armies#v=onepage&amp;q&amp;f=false|pages=38|accessdate=1. 4. 2011. &lt;!--Added by DASHBot--&gt;}}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{Cite book |ref= harv|last= Williamson|first= Gordon|authorlink= |coauthors= Andrew, Stephen|title= THE WAFFEN-SS|year= |url= https://www.znaci.org/00003/379.htm|publisher= |location= |id=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Williamson|first=Gordon|title=The SS: Hitler's Instrument of Terror|url=http://books.google.com/books?id=7gv7yPIdQdsC|year=2004|publisher=Zenith Imprint|isbn=978-0-7603-1933-8}}{{Dead link|date=March 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{Cite book |ref= harv|last=Klietmann|first=Kurt-Georg|title=Die Waffen-SS.: Eine Dokumentation|url=http://books.google.com/books?id=IRAfAAAAMAAJ|year=1965|publisher=Verlag Der Freiwillige}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Rikmenspoel|first=Marc J.|title=Waffen-ss Encyclopedia|url=http://books.google.com/books?id=C5izAAAACAAJ|year=2004|publisher=“The” Aberjona Press|isbn=978-0-9717650-8-5}}
{{refend}}

{{Vafen-SS}}

[[Kategorija:SS divizije]]
[[Kategorija:Kolaboracija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Nemačke jedinice na jugoslovenskom ratištu u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>httvodehb486j86t2p21ojytv392xd8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Pomračenje Mjeseca</title>
    <ns>1</ns>
    <id>494072</id>
    <revision>
      <id>42680040</id>
      <parentid>2329985</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:42:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Lunarna pomrčina]] na [[Razgovor:Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>2329985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Pomračenje Sunca</title>
    <ns>1</ns>
    <id>494075</id>
    <revision>
      <id>42680034</id>
      <parentid>2329988</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:41:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Pomrčina Sunca]] na [[Razgovor:Pomračenje Sunca]]: WP:2:1</comment>
      <origin>2329988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Otok</title>
    <ns>1</ns>
    <id>514154</id>
    <revision>
      <id>42680000</id>
      <parentid>42669011</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:58:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Ostrvo]] na [[Razgovor:Otok]] preko preusmjerenja: nazad, rasprava</comment>
      <origin>2378312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etopozid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>835804</id>
    <revision>
      <id>42680188</id>
      <parentid>42276970</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:03:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4922" sha1="bmotmbfv9qeb4cmq6yeu9lrrd015w3g" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etoposide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Etoposide ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etopozid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Eposin, Etopophos, Lastet, Toposar
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etoposide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4-11 h
| excretion         = Renalno, bilijarno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 33419-42-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = CB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 36462
| PubChemSubstance  = 46505434
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00773
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 33510
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01576
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4911
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 44657
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=29 |H=32 |O=13
| molecular_weight  = 588,557
| smiles            = [H][C@]12COC(=O)[C@]1([H])[C@H](C1=CC(OC)=C(O)C(OC)=C1)C1=CC3=C(OCO3)C=C1[C@H]2O[C@@H]1O[C@]2([H])CO[C@@H](C)O[C@@]2([H])[C@H](O)[C@H]1O
| StdInChI          = 1S/C29H32O13/c1-11-36-9-20-27(40-11)24(31)25(32)29(41-20)42-26-14-7-17-16(38-10-39-17)6-13(14)21(22-15(26)8-37-28(22)33)12-4-18(34-2)23(30)19(5-12)35-3/h4-7,11,15,20-22,24-27,29-32H,8-10H2,1-3H3/t11-,15+,20-,21-,22+,24-,25-,26-,27-,29+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VJJPUSNTGOMMGY-MRVIYFEKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 236-251
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etopozid''', ''etopozid fosfat'' ili ''VP-16'' (prodajno ime: ''Etopophos'') je [[citotoksičnost|citotoksični]] antikancerni lek koji pripada klasi [[Inhibitori topoizomeraze|topoizomeraznih inhibitora]].

Etopozid je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 588,557 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Zhou Z, Zwelling LA, Ganapathi R, Kleinerman ES: Enhanced etoposide sensitivity following adenovirus-mediated human topoisomerase IIalpha gene transfer is independent of topoisomerase IIbeta. Br J Cancer. 2001 Sep 1;85(5):747-51. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11531262 11531262]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Azarova AM, Lyu YL, Lin CP, Tsai YC, Lau JY, Wang JC, Liu LF: Roles of DNA topoisomerase II isozymes in chemotherapy and secondary malignancies. Proc Natl Acad Sci U S A. 2007 Jun 26;104(26):11014-9. Epub 2007 Jun 19. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17578914 17578914]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 13
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 160,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etoposide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00773 Etoposide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320065424/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00773 |date=2014-03-20 }}

[[Kategorija:Antibiotici inhibitori nukleinske kiseline]]
[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Laktoni]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Aldoheksoze]]</text>
      <sha1>bmotmbfv9qeb4cmq6yeu9lrrd015w3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Docetaksel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>894433</id>
    <revision>
      <id>42679950</id>
      <parentid>42276719</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:40:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6310" sha1="h5x97v0oqfqim1ishnhg7b8wme3wv3s" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Docetaxel.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Docetaxel3D.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Docetaksel
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Docefrez, Taxotere
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Docetaxel}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4 minuta
| excretion         = Renalno, fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 114977-28-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = CD02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 148124
| PubChemSubstance  = 46506766
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01248
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 130581
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11231
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4672
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 92
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=43 |H=53 |N=1 |O=14
| molecular_weight  = 807,879
| smiles            = [H][C@@]12C[C@H](O)[C@@]3(C)C(=O)[C@H](O)C4=C(C)[C@H](C[C@@](O)([C@@H](OC(=O)C5=CC=CC=C5)[C@]3([H])[C@@]1(CO2)OC(C)=O)C4(C)C)OC(=O)[C@H](O)[C@@H](NC(=O)OC(C)(C)C)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C43H53NO14/c1-22-26(55-37(51)32(48)30(24-15-11-9-12-16-24)44-38(52)58-39(3,4)5)20-43(53)35(56-36(50)25-17-13-10-14-18-25)33-41(8,34(49)31(47)29(22)40(43,6)7)27(46)19-28-42(33,21-54-28)57-23(2)45/h9-18,26-28,30-33,35,46-48,53H,19-21H2,1-8H3,(H,44,52)/t26-,27-,28+,30-,31+,32+,33-,35-,41+,42-,43+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZDZOTLJHXYCWBA-VCVYQWHSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 232
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Docetaksel''' (prodajni naziv ''Taksoter'') je klinički afirmisani [[mitotički inhibitor|antimitotički]] [[hemoterapija|hemoterapijski]] lek (koji ometa [[ćelijski ciklus|ćelijsku deobu]]). On se uglavnom koristi za tretman raka dojki, jajnika, prostate, i [[rak pluća|makrocelularnog karcinoma pluća]].&lt;ref name=&quot;Lyseng-Williamson&quot;&gt;{{cite journal |author=Lyseng-Williamson KA, Fenton C |title=Docetaxel: a review of its use in metastatic breast cancer |journal=Drugs |volume=65 |issue=17 |pages=2513–31 |year=2005 |pmid=16296875 |url=http://content.wkhealth.com/linkback/openurl?issn=0012-6667&amp;volume=65&amp;issue=17&amp;spage=2513 |doi=10.2165/00003495-200565170-00007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Clarke&quot;&gt;{{cite journal |author=Clarke SJ, Rivory LP |title=Clinical pharmacokinetics of docetaxel |journal=Clin Pharmacokinet |volume=36 |issue=2 |pages=99–114 |date=February 1999 |pmid=10092957 |url=http://content.wkhealth.com/linkback/openurl?issn=0312-5963&amp;volume=36&amp;issue=2&amp;spage=99 |doi=10.2165/00003088-199936020-00002}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A.Michael&quot;&gt;{{cite journal |author=A. Michael,K.Syrigos,H.Pandha |title=Prostate cancer chemotherapy in the era of targeted therapy |journal=Prostate Cancer and Prostatic Diseases |volume=12 |pages=13–16 |year=2009 |doi=10.1038/pcan.2008.32 |pmid=18521103 |issue=1 }}&lt;/ref&gt; FDA je odobrila upotrebu docetaksela za tretman pacijenata koji imaju lokalno razvijene, ili metastatičkie kancere dojki ili makrocelularne karcinome pluća koji su prošli kroz neuspešnu hemoterapiju baziranu na antraciklinima ili su u rilapsu.&lt;ref name=&quot;FDA&quot;&gt;Anonymous. Oncology Tools: Approved Claims for microtubule inhibitors. US Food and Drug Administration. [https://web.archive.org/web/20070929125423/http://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/onctools/classlist.cfm?Class=microtubule+inhibitor at web.archive.org] (17 Sep 2006). Last modified 22 Jun 1998.&lt;/ref&gt; U Evropi je odobren za tretman [[Rak prostate|hormon-refraktornog raka prostate]].&lt;ref name=EUA&gt;{{cite web |url=http://www.medicalnewstoday.com/articles/16081.php |title=EU Approval for Taxotere (docetaxel) in Prostate Cancer }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Docetaksel je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 43 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 807,879 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 13
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 224,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Docetaxel}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01248 Docetaxel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314091626/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01248 |date=2014-03-14 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antimalarijski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>h5x97v0oqfqim1ishnhg7b8wme3wv3s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimetiltubokurarinijum hlorid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234629</id>
    <revision>
      <id>42679933</id>
      <parentid>42302590</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:02:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4193" sha1="1yu5elayn07zefnr2byj7j61pjmcj4e" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dimethyltubocurarinium.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dimetiltubokurarinijum hlorid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dimethyltubocurarinium chloride}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 5152-30-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 21233
| PubChemSubstance  = 46508044
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01336
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 19961
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07919
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=40 |H=48 |N=2 |O=6
| molecular_weight  = 652,819
| smiles            = [H][C@@]12CC3=CC=C(OC4=C5C(CC[N+](C)(C)[C@]5([H])CC5=CC(OC6=C(OC)C=C(CC[N+]1(C)C)C2=C6)=C(OC)C=C5)=CC(OC)=C4OC)C=C3
| StdInChI          = 1S/C40H48N2O6/c1-41(2)17-15-27-22-34(44-6)36-24-30(27)31(41)19-25-9-12-29(13-10-25)47-40-38-28(23-37(45-7)39(40)46-8)16-18-42(3,4)32(38)20-26-11-14-33(43-5)35(21-26)48-36/h9-14,21-24,31-32H,15-20H2,1-8H3/q+2/t31-,32+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JFXBEKISTKFVAB-AJQTZOPKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dimetiltubokurarinijum hlorid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 40 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 652,819 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Spacek A, Neiger FX, Krenn CG, Hoerauf K, Kress HG: Rocuronium-induced neuromuscular block is affected by chronic carbamazepine therapy. Anesthesiology. 1999 Jan;90(1):109-12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9915319 9915319]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -12,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 55,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimethyltubocurarinium chloride}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01336 Dimethyltubocurarinium chloride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219062058/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01336 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]]</text>
      <sha1>1yu5elayn07zefnr2byj7j61pjmcj4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimetiltiambuten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234630</id>
    <revision>
      <id>42679932</id>
      <parentid>42271623</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T11:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3584" sha1="7u277q052wpuznnt1vajvtr1sufevcm" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dimethylthiambutene structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dimetiltiambuten
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dimethylthiambutene}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 524-84-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10668
| PubChemSubstance  = 46505069
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01444
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10218
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 59781
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=17 |N=1 |S=2
| molecular_weight  = 263,421
| smiles            = CC(C=C(C1=CC=CS1)C1=CC=CS1)N(C)C
| StdInChI          = 1S/C14H17NS2/c1-11(15(2)3)10-12(13-6-4-8-16-13)14-7-5-9-17-14/h4-11H,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CANBGVXYBPOLRR-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 157.5
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dimetiltiambuten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 263,421 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimethylthiambutene}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01444 Dimethylthiambutene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227195214/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01444 |date=2014-02-27 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tiofeni]]</text>
      <sha1>7u277q052wpuznnt1vajvtr1sufevcm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diminazen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234635</id>
    <revision>
      <id>42679935</id>
      <parentid>42297346</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:05:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3557" sha1="jyjc6ksnbd1zo6wsq3095j978n9b0ph" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diminazene.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diminazen
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Azidin, Berenil, Ganasag, Pirocide
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diminazen}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 536-71-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2354
| PubChemSubstance  = 46504758
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB03608
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2264
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 124025
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=15 |N=7
| molecular_weight  = 281,316
| smiles            = NC(=N)C1=CC=C(N\N=N\C2=CC=C(C=C2)C(N)=N)C=C1
| StdInChI          = 1S/C14H15N7/c15-13(16)9-1-5-11(6-2-9)19-21-20-12-7-3-10(4-8-12)14(17)18/h1-8H,(H3,15,16)(H3,17,18)(H,19,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XNYZHCFCZNMTFY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diminazen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 281,316 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 136,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diminazen}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03608 Diminazen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417004711/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03608 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Amidini]]</text>
      <sha1>jyjc6ksnbd1zo6wsq3095j978n9b0ph</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dolasetron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234662</id>
    <revision>
      <id>42679956</id>
      <parentid>42276730</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5792" sha1="25j5c7yb3dfkwowvgb70mlkx0fcw7fy" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| verifiedrevid = 322182793
| IUPAC_name = (3''R'')-10-oxo-8-azatricyclo[5.3.1.0&lt;sup&gt;3,8&lt;/sup&gt;]undec-5-yl 1''H''-indole-3-carboxylate
| image = Dolasetron.svg
| width =
| image2 = Dolasetron 3D.png
| width2 =
| ChemSpiderID = 16736416
| InChI = 1/C19H20N2O3/c22-18-10-21-12-5-11(18)6-13(21)8-14(7-12)24-19(23)16-9-20-17-4-2-1-3-15(16)17/h1-4,9,11-14,20H,5-8,10H2/t11-,12+,13-,14-
| smiles = O=C5CN4[C@@H]1C[C@H]5C[C@H]4C[C@H](C1)OC(=O)c3cnc2ccccc23
| InChIKey = UKTAZPQNNNJVKR-YXSUXZIUBI
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChI = 1S/C19H20N2O3/c22-18-10-21-12-5-11(18)6-13(21)8-14(7-12)24-19(23)16-9-20-17-4-2-1-3-15(16)17/h1-4,9,11-14,20H,5-8,10H2/t11-,12+,13-,14-
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = UKTAZPQNNNJVKR-YXSUXZIUSA-N
| CASNo_Ref = {{cascite}}
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 115956-12-2
| ATC_prefix = A04
| ATC_suffix = AA04
| ATC_supplemental =
| PubChem = 60654
| IUPHAR_ligand =
| ChEMBL_Ref =
| ChEMBL =
| DrugBank_Ref =
| DrugBank = APRD00518
| C = 19 | H = 20 | N = 2 | O = 3
| molecular_weight = 324.374 g/mol
| bioavailability =
| protein_bound = 69 to 77%
| metabolism =
| elimination_half-life = 8.1 sati
| pregnancy_category = B (US)
| legal_status = Rx samo
| routes_of_administration = Intravenozno, oralno
}}
'''Dolasetron''' (trgovačko ime '''Anzemet''') je [[serotonin]] [[5-HT3 receptor antagonist|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptor antagonist]]&lt;ref name=&quot;Katzung&quot;&gt;{{cite book | author=Katzung BG, Masters S, Trevor A | title=Basic and Clinical Pharmacology | edition=11 | issue= | pages= | publisher=McGraw-Hill | year=2009 | isbn=0071604057 | doi= | url= }}&lt;/ref&gt; korišćen u tretmanu [[mučnina|mučnine]] i [[povraćanje|povraćanja]] nakon [[hemoterapija|hemoterapije]]. Njegov glavni efekat je smanjenje aktivnosti [[Vagus nerv]]a, koji je nerv što aktivira centar za povraćanje u ''[[medulla oblongata]]''. On nema primetan [[antiemetici|antiemetički]] efekt kad su simptomi uzrokovani morskom bolešću. Ovaj lek nema efekta na [[dopamin]] receptore, nit na [[muskarinski acetilholinski receptor|muskarinske receptore]].

Dolasetron se sporo razlaže, i zadržava se u telu dogo vremena. Jedna doza obično traje 4 do 9 sati. On se normalno administrira jednom ili dva puta dnevno. Ovaj lek se odstranjuje is tela putem [[jetra|jetre]] i [[bubreg]]a.

== Klinička upotreba ==
* [[Hemoterapija|Hemoterapijom]] prouzrokovana mučnina i povraćanje
** 5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptor [[Antagonist (farmakologija)|antagonisti]] su primarni lekovi korišćeni u tretmanu [[hemoterapija|hemoterapijom]] prouzrokovane mučnine i povraćanja. Oni se uglavnom daju [[intravenozna terapija|intravenozno]] oko 30 minuta pre hemoterapije.&lt;ref name=&quot;Fauser&quot;&gt;{{cite journal |author=Fauser AA, Dornoff W, Briese V, Knutzen B, Herzog G, Schultze W, Nowicki J |title=The Anti-Emetic Efficiacy of Intravenous Dolasetron Mesilate plus Dexamethasone versus Intravenous Dolasetron Mesilate Alone in Patients Receiving Fractionated Chemotherapy |journal=Onkologie |volume=22 |issue=2 |pages=140-144 |year=1999 |pmid= |doi=10.1159/000026933 |url=content.karger.com/ProdukteDB/produkte.asp?Doi=26933 }}&lt;/ref&gt;
* [[Postoperativna mučnina i povraćanje|Postoperativna]] i postradijaciona mučnina i povraćanje&lt;ref name=&quot;Janicki&quot;&gt;{{cite journal |author=Janicki PK, Schuler HG, Jarzembowski TM, Rossi M |title=Prevention of Postoperative Nausea and Vomiting with Granisetron and Dolasetron in Relation to CYP2D6 Genotype |journal=Anasthesia &amp; Analgesia |volume=102 |issue=4 |pages=1127-1133  |year=2006 |pmid= |doi=10.1213/01.ane.0000200364.5579 |url=www.anesthesia-analgesia.org/content/102/4/1127.full }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Walker&quot;&gt;{{cite journal |author=Walker B |title=Efficacy of single-dose intravenous dolasetron versus ondansetron in the prevention of postoperative nausea and vomiting  |journal=Clinical Therapeutics |volume=23 |issue=6 |pages=932-938 |year=2001 |pmid= |doi=10.1016/S0149-2918(01)80080-1 |url= }}&lt;/ref&gt;
* On je moguća terapija za mučninu i povraćanje prouzrokovanu akutnim ili hroničnim [[gastroenteritis]]om
* Za razliku od mnogih drugih 5HT3 antagonista, podaci nisu dostupni za upotrebu dolasetrona sa [[aprepitant]]om u hemoterapijom izazvanoj mučnini i povraćanju (CINV).

== Nuspojave ==
Dolasetron je dobro podnošen lek sa malo [[nuspojave lekova|nuspojava]]. Glavobolja, vrtoglavica, i konstipacija su najčešće pominjane nuspojave njegove upotrebe. Nisu poznate značajne interakcije lekove sa anzemetom. On se razlaže u jetri putem [[citohrom P450]] sistema&lt;ref name=&quot;Sanwald&quot;&gt;{{cite journal |author=Sanwald P, David M, Dow J |title=Characterization of the cytochrome P450 enzymes involved in the in vitro metabolism of dolasetron. Comparison with other indole-containing 5-HT3 antagonists |journal=Drug metabolism and disposition |volume=24 |issue=5 |pages=602-609 |year=1996 |pmid= |doi= |url= }}&lt;/ref&gt;, i on ima malo efekta na metabolizam drugih lekova razlaganih ovim sistemom.

== Povezano ==
* [[5-HT3 receptor antagonist|5-HT&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; receptor antagonist]]: Otkriće i razvoj lekova
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00757 DrugBank] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218063335/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00757 |date=2014-02-18 }}
* [http://products.sanofi-aventis.us/Anzemet_Injection/anzemet_injection.html Anzemet]
* [http://www.drugs.com/cdi/anzemet.html Drugs.com]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal|Medicina|Hemija}}

{{-}}
{{Grupe lekova}}
{{Antiemetici}}
{{Serotonergici}}

[[Kategorija:Antiemetici]]
[[Kategorija:5-HT3 antagonisti]]
[[Kategorija:Prolekovi]]
[[Kategorija:Indoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Heterociklična jedinjenja azota]]</text>
      <sha1>25j5c7yb3dfkwowvgb70mlkx0fcw7fy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dofetilid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234675</id>
    <revision>
      <id>42679951</id>
      <parentid>42297377</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:43:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4587" sha1="fmh36fzx1f5cwg7ospzeum63s71zwcs" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = N-[4-(2[2-(4-metansulfonamidofenoksi)etil](metil)amino}}etil)fenil]metansulfonamid
| image             = Dofetilide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dofetilid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Dofetilida, Tikosyn
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dofetilide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 sati
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 115256-11-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = BD04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71329
| PubChemSubstance  = 46509127
| IUPHAR_ligand     = 2604
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00204
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64435
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07751
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 4681
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=27 |N=3 |O=5 |S=2
| molecular_weight  = 441.565
| smiles            = CN(CCOC1=CC=C(NS(C)(=O)=O)C=C1)CCC1=CC=C(NS(C)(=O)=O)C=C1
| StdInChI          = 1S/C19H27N3O5S2/c1-22(13-12-16-4-6-17(7-5-16)20-28(2,23)24)14-15-27-19-10-8-18(9-11-19)21-29(3,25)26/h4-11,20-21H,12-15H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IXTMWRCNAAVVAI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dofetilid''' je [[Antiaritmik|antiaritmični agens]] klase III koji je [[Administracija za hranu i lekove|FDA]] odobrila za održavanje sinusnog ritma osoba sklonih formiranju atrijalne fibrilacije i tahikardiji srčanih komara.&lt;ref&gt;Lenz TL, Hilleman DE: Dofetilide, a new class III antiarrhythmic agent. Pharmacotherapy. 2000 Jul;20(7):776-86. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10907968 10907968]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lenz TL, Hilleman DE: Dofetilide: A new antiarrhythmic agent approved for conversion and/or maintenance of atrial fibrillation/atrial flutter. Drugs Today (Barc). 2000 Nov;36(11):759-71. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12845335 12845335]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Torp-Pedersen C, Moller M, Bloch-Thomsen PE, Kober L, Sandoe E, Egstrup K, Agner E, Carlsen J, Videbaek J, Marchant B, Camm AJ: Dofetilide in patients with congestive heart failure and left ventricular dysfunction. Danish Investigations of Arrhythmia and Mortality on Dofetilide Study Group. N Engl J Med. 1999 Sep 16;341(12):857-65. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10486417 10486417]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dofetilide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00204 Dofetilide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417012548/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00204 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Antiaritmici]]
[[Kategorija:Blokatori kalijumovog kanala]]</text>
      <sha1>fmh36fzx1f5cwg7ospzeum63s71zwcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dioksafetil butirat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234678</id>
    <revision>
      <id>42679937</id>
      <parentid>42271629</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:26:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3623" sha1="potx3d6r14ducj03w9nnt9vb0q2eu5j" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Spasmoxal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dioksafetil butirat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dioxaphetyl butyrate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 467-86-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 48194
| PubChemSubstance  = 46507448
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01475
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 43838
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=27 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 353,455
| smiles            = CCOC(=O)C(CCN1CCOCC1)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C22H27NO3/c1-2-26-21(24)22(19-9-5-3-6-10-19,20-11-7-4-8-12-20)13-14-23-15-17-25-18-16-23/h3-12H,2,13-18H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LQGIXNQCOXNCRP-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dioksafetil butirat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 353,455 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dioxaphetyl butyrate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01475 Dioxaphetyl butyrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305032648/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01475 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Morfolini]]</text>
      <sha1>potx3d6r14ducj03w9nnt9vb0q2eu5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dipipanon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234679</id>
    <revision>
      <id>42679939</id>
      <parentid>42271630</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3545" sha1="lza8qykxk8blfzjhios46k78eapxstd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dipipanone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dipipanon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dipipanone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 467-83-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 13331
| PubChemSubstance  = 46508855
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01491
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 12766
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=31 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 349,509
| smiles            = CCC(=O)C(CC(C)N1CCCCC1)(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C24H31NO/c1-3-23(26)24(21-13-7-4-8-14-21,22-15-9-5-10-16-22)19-20(2)25-17-11-6-12-18-25/h4-5,7-10,13-16,20H,3,6,11-12,17-19H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SVDHSZFEQYXRDC-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dipipanon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 349,509 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 20,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dipipanone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01491 Dipipanone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140721045618/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01491 |date=2014-07-21 }}

[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>lza8qykxk8blfzjhios46k78eapxstd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donepezil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234681</id>
    <revision>
      <id>42679958</id>
      <parentid>42271651</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:33:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5207" sha1="ajd00q34zu47l7cjmc77kx5754sfywi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (RS)-Donepezil Structural Formula V1.svg
| width             = 250
| alt               = nepoznata stereokemija
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Donepezil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aricept, Aricept ODT, Eranz
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Donepezil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 70 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 120014-06-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = DA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3152
| PubChemSubstance  = 46504803
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00843
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3040
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 53289
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 502
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=29 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 379,492
| smiles            = COC1=C(OC)C=C2C(=O)C(CC3CCN(CC4=CC=CC=C4)CC3)CC2=C1
| StdInChI          = 1S/C24H29NO3/c1-27-22-14-19-13-20(24(26)21(19)15-23(22)28-2)12-17-8-10-25(11-9-17)16-18-6-4-3-5-7-18/h3-7,14-15,17,20H,8-13,16H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ADEBPBSSDYVVLD-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 206.72
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Donepezil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 379,492 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Xiong G, Doraiswamy PM: Combination drug therapy for Alzheimer's disease: what is evidence-based, and what is not? Geriatrics. 2005 Jun;60(6):22-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15948662 15948662]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Yesavage JA, Mumenthaler MS, Taylor JL, Friedman L, O'Hara R, Sheikh J, Tinklenberg J, Whitehouse PJ: Donepezil and flight simulator performance: effects on retention of complex skills. Neurology. 2002 Jul 9;59(1):123-5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12105320 12105320]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sugimoto H: Donepezil hydrochloride: a treatment drug for Alzheimer's disease. Chem Rec. 2001;1(1):63-73. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11893059 11893059]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== stereokemija ==
Donezepil je 1: 1 smjesa sljedećih dva izomera:&lt;ref name=&quot;Rote Liste&quot;&gt;Rote Liste Service GmbH (Hrsg.): ''Rote Liste 2017 - Arzneimittelverzeichnis für Deutschland (einschließlich EU-Zulassungen und bestimmter Medizinprodukte)''. Rote Liste Service GmbH, Frankfurt/Main, 2017, Aufl. 57, {{ISBN|978-3-946057-10-9}}, S. 178.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
! colspan=&quot;2&quot;| Enantiomer od Donepezil
|-
| [[File:(R)-Donepezil Structural Formula V1.svg|300 px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(''R'')-Enantiomer&lt;/small&gt;
| [[File:(S)-Donepezil Structural Formula V1.svg|300 px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(''S'')-Enantiomer&lt;/small&gt;
|}

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Donepezil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00843 Donepezil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415201604/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00843 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Parasimpatomimetici]]
[[Kategorija:Inhibitori acetilholinesteraze]]
[[Kategorija:Nootropici]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Indani]]</text>
      <sha1>ajd00q34zu47l7cjmc77kx5754sfywi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diritromicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234682</id>
    <revision>
      <id>42679943</id>
      <parentid>42276692</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:38:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4809" sha1="e1aw733dr07h3jabv13zobsvmh6lhov" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dirithromycin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diritromicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dirithromycin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 8 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 62013-04-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = FA13
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6917067
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00954
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5292341
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200505
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=42 |H=78 |N=2 |O=14
| molecular_weight  = 835,074
| smiles            = CC[C@H]1OC(=O)[C@H](C)[C@H](O[C@H]2C[C@@](C)(OC)[C@@H](O)[C@H](C)O2)[C@@H](C)[C@@H](O[C@@H]2O[C@H](C)C[C@@H]([C@H]2O)N(C)C)[C@](C)(O)C[C@@H](C)[C@@H]2N[C@@H](COCCOC)O[C@@H]([C@@H]2C)[C@]1(C)O
| StdInChI          = 1S/C42H78N2O14/c1-15-29-42(10,49)37-24(4)32(43-30(56-37)21-52-17-16-50-13)22(2)19-40(8,48)36(58-39-33(45)28(44(11)12)18-23(3)53-39)25(5)34(26(6)38(47)55-29)57-31-20-41(9,51-14)35(46)27(7)54-31/h22-37,39,43,45-46,48-49H,15-21H2,1-14H3/t22-,23-,24-,25-,26-,27+,28+,29-,30-,31+,32+,33-,34-,35+,36-,37+,39+,40-,41-,42-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WLOHNSSYAXHWNR-PBIGORBISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diritromicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 42 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 835,074 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Brogden RN, Peters DH: Dirithromycin. A review of its antimicrobial activity, pharmacokinetic properties and therapeutic efficacy. Drugs. 1994 Oct;48(4):599-616. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7528132 7528132]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wintermeyer SM, Abdel-Rahman SM, Nahata MC: Dirithromycin: a new macrolide. Ann Pharmacother. 1996 Oct;30(10):1141-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8893122 8893122]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sides GD, Cerimele BJ, Black HR, Busch U, DeSante KA: Pharmacokinetics of dirithromycin. J Antimicrob Chemother. 1993 Mar;31 Suppl C:65-75. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8478313 8478313]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 16
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 196,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dirithromycin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00954 Dirithromycin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417175014/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00954 |date=2014-04-17 }}

{{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Makrolidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>e1aw733dr07h3jabv13zobsvmh6lhov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doksakurijum hlorid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234683</id>
    <revision>
      <id>42679955</id>
      <parentid>42271639</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:52:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4335" sha1="3atwc2m5riyg6wsd6n03dzzh5eg60k3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Doxacurium chloride.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Doksakurijum hlorid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Doxacurium chloride}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 99 minuta
| excretion         = Renalno, bilijarno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 106819-53-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M03
| ATC_suffix        = AC07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60169
| PubChemSubstance  = 46506733
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01135
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54249
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07549
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4707
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200753
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=56 |H=78 |N=2 |O=16
| molecular_weight  = 1035,222
| smiles            = COC1=CC(CC2C3=C(CC[N+]2(C)CCCOC(=O)CCC(=O)OCCC[N+]2(C)CCC4=C(C2CC2=CC(OC)=C(OC)C(OC)=C2)C(OC)=C(OC)C(OC)=C4)C=C(OC)C(OC)=C3OC)=CC(OC)=C1OC
| StdInChI          = 1S/C56H78N2O16/c1-57(23-19-37-33-45(65-7)53(69-11)55(71-13)49(37)39(57)27-35-29-41(61-3)51(67-9)42(30-35)62-4)21-15-25-73-47(59)17-18-48(60)74-26-16-22-58(2)24-20-38-34-46(66-8)54(70-12)56(72-14)50(38)40(58)28-36-31-43(63-5)52(68-10)44(32-36)64-6/h29-34,39-40H,15-28H2,1-14H3/q+2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GBLRQXKSCRCLBZ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Doksakurijum hlorid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 56 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1035,222 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Martinez EA, Wooldridge AA, Hartsfield SM, Mealey KL: Neuromuscular effects of doxacurium chloride in isoflurane-anesthetized dogs. Vet Surg. 1998 May-Jun;27(3):279-83. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9605239 9605239]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 16
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 29
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -14,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 163,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Doxacurium chloride}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01135 Doxacurium chloride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140529194632/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01135 |date=2014-05-29 }}

[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]]</text>
      <sha1>3atwc2m5riyg6wsd6n03dzzh5eg60k3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diprenorfin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234684</id>
    <revision>
      <id>42679940</id>
      <parentid>42281718</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:33:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3753" sha1="flp7g8fhmpg03nh4ncnktrsueozupid" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Diprenorphine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Diprenorfin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Diprenorphine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 14357-78-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 26644
| PubChemSubstance  = 46506559
| IUPHAR_ligand     = 1617
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01548
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 24820
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11794
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 281786
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=35 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 425,560
| smiles            = [H][C@]12CC3=C4C(OC5[C@@]4(CCN1CC1CC1)[C@@]21CCC5(OC)C(C1)C(C)(C)O)=C(O)C=C3
| StdInChI          = 1S/C26H35NO4/c1-23(2,29)18-13-24-8-9-26(18,30-3)22-25(24)10-11-27(14-15-4-5-15)19(24)12-16-6-7-17(28)21(31-22)20(16)25/h6-7,15,18-19,22,28-29H,4-5,8-14H2,1-3H3/t18?,19-,22?,24-,25+,26?/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OIJXLIIMXHRJJH-USQHPYHMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Diprenorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 425,560 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 62,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Diprenorphine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01548 Diprenorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612234627/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01548 |date=2013-06-12 }}

[[Kategorija:Opioidni antagonisti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>flp7g8fhmpg03nh4ncnktrsueozupid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drotebanol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234719</id>
    <revision>
      <id>42679971</id>
      <parentid>42271693</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:27:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3596" sha1="qft389x1w1w425e4nt5sm2eg4ldfa36" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Drotebanol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Drotebanol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Drotebanol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3176-03-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6916258
| PubChemSubstance  = 46508971
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01547
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4576408
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=27 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 333,422
| smiles            = [H][C@]12CC3=C(C(OC)=C(OC)C=C3)[C@@]3(CCN1C)C[C@H](O)CC[C@@]23O
| StdInChI          = 1S/C19H27NO4/c1-20-9-8-18-11-13(21)6-7-19(18,22)15(20)10-12-4-5-14(23-2)17(24-3)16(12)18/h4-5,13,15,21-22H,6-11H2,1-3H3/t13-,15-,18-,19-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LCAHPIFLPICNRW-SVYNMNNPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 165
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Drotebanol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 333,422 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 62,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Drotebanol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01547 Drotebanol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012123522/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01547 |date=2012-10-12 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>qft389x1w1w425e4nt5sm2eg4ldfa36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eflornitin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234720</id>
    <revision>
      <id>42680017</id>
      <parentid>42297446</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:47:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3565" sha1="8rqpmxv4n416x54uczmz0lyzn627aw6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (±)-Eflornithin Structural Formulae V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Eflornithine-3D-vdW.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eflornitin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eflornithine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6992039
| PubChemSubstance  = 46506167
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB03856
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2902
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 41948
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 830
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=6 |H=12 |F=2 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 182,168
| smiles            = NCCC[C@@](N)(C(F)F)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C6H12F2N2O2/c7-4(8)6(10,5(11)12)2-1-3-9/h4H,1-3,9-10H2,(H,11,12)/t6-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VLCYCQAOQCDTCN-ZCFIWIBFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eflornitin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 182,168 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 89,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eflornithine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03856 Eflornithine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140319002229/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03856 |date=2014-03-19 }}

[[Kategorija:Aminokiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>8rqpmxv4n416x54uczmz0lyzn627aw6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Efaproksiral</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234722</id>
    <revision>
      <id>42680013</id>
      <parentid>42281983</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:37:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="sl6skcjnbo4n27ze8htqnulv8oul3le" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Efaproxiral.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Efaproksiral
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Efaproxiral}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 122335
| PubChemSubstance  = 99444957
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08486
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 109085
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 18901
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=23 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 341,401
| smiles            = CC1=CC(NC(=O)CC2=CC=C(OC(C)(C)C(O)=O)C=C2)=CC(C)=C1
| StdInChI          = 1S/C20H23NO4/c1-13-9-14(2)11-16(10-13)21-18(22)12-15-5-7-17(8-6-15)25-20(3,4)19(23)24/h5-11H,12H2,1-4H3,(H,21,22)(H,23,24)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BNFRJXLZYUTIII-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Efaproksiral''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 341,401 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 75,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Efaproxiral}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08486 Efaproxiral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228044259/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08486 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>sl6skcjnbo4n27ze8htqnulv8oul3le</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duloksetin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234723</id>
    <revision>
      <id>42679981</id>
      <parentid>42281952</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:27:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5269" sha1="bce2ns224agdcle37m70v4xikuncttu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Duloxetine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Duloxetine3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Duloksetin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cymbalta, Yentreve
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Duloxetine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 136434-34-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = AX21
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60835
| PubChemSubstance  = 46507937
| IUPHAR_ligand     = 202
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00476
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54822
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 36795
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1175
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=19 |N=1 |O=1 |S=1
| molecular_weight  = 297,415
| smiles            = CNCC[C@H](OC1=CC=CC2=CC=CC=C12)C1=CC=CS1
| StdInChI          = 1S/C18H19NOS/c1-19-12-11-17(18-10-5-13-21-18)20-16-9-4-7-14-6-2-3-8-15(14)16/h2-10,13,17,19H,11-12H2,1H3/t17-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZEUITGRIYCTCEM-KRWDZBQOSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Duloksetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 297,415 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Turcotte JE, Debonnel G, de Montigny C, Hebert C, Blier P: Assessment of the serotonin and norepinephrine reuptake blocking properties of duloxetine in healthy subjects. Neuropsychopharmacology. 2001 May;24(5):511-21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11282251 11282251]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Anttila S, Leinonen E: Duloxetine Eli Lilly. Curr Opin Investig Drugs. 2002 Aug;3(8):1217-21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12211418 12211418]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Karpa KD, Cavanaugh JE, Lakoski JM: Duloxetine pharmacology: profile of a dual monoamine modulator. CNS Drug Rev. 2002 Winter;8(4):361-76. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12481192 12481192]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;van Groeningen CJ, Peters GJ, Pinedo HM: Lack of effectiveness of combined 5-fluorouracil and leucovorin in patients with 5-fluorouracil-resistant advanced colorectal cancer. Eur J Cancer Clin Oncol. 1989 Jan;25(1):45-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2784100 2784100]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jost W, Marsalek P: Duloxetine: mechanism of action at the lower urinary tract and Onuf's nucleus. Clin Auton Res. 2004 Aug;14(4):220-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15316838 15316838]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Carter NJ, McCormack PL: Duloxetine: a review of its use in the treatment of generalized anxiety disorder. CNS Drugs. 2009;23(6):523-41. doi: 10.2165/00023210-200923060-00006. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19480470 19480470]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 49,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Duloxetine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00476 Duloxetine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140329124930/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00476 |date=2014-03-29 }}

[[Kategorija:Inhibitori preuzimanja dopamina]]
[[Kategorija:Inhibitori preuzimanja norepinefrina]]
[[Kategorija:Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Naftalini]]
[[Kategorija:Tiofeni]]</text>
      <sha1>bce2ns224agdcle37m70v4xikuncttu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Efavirenz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234724</id>
    <revision>
      <id>42680014</id>
      <parentid>42297445</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4067" sha1="bvqjynkax0dqg1vtitibvh5e9ypa6yl" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Efavirenz skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Efavirenz 3D balls 1fk9.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Efavirenz
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Stocrin, Sustiva
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Efavirenz}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 40-55 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 154598-52-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AG03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 64139
| PubChemSubstance  = 46506827
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00625
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 57715
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08088
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 119486
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 223228
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=9 |Cl=1 |F=3 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 315,675
| smiles            = FC(F)(F)[C@]1(OC(=O)NC2=C1C=C(Cl)C=C2)C#CC1CC1
| StdInChI          = 1S/C14H9ClF3NO2/c15-9-3-4-11-10(7-9)13(14(16,17)18,21-12(20)19-11)6-5-8-1-2-8/h3-4,7-8H,1-2H2,(H,19,20)/t13-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XPOQHMRABVBWPR-ZDUSSCGKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 139-141
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Efavirenz''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 315,675 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Ren J, Bird LE, Chamberlain PP, Stewart-Jones GB, Stuart DI, Stammers DK: Structure of HIV-2 reverse transcriptase at 2.35-A resolution and the mechanism of resistance to non-nucleoside inhibitors. Proc Natl Acad Sci U S A. 2002 Oct 29;99(22):14410-5. Epub 2002 Oct 17. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12386343 12386343]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Efavirenz}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00625 Efavirenz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219044526/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00625 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Inhibitori reverzne transkriptaze]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>bvqjynkax0dqg1vtitibvh5e9ypa6yl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drostanolon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234725</id>
    <revision>
      <id>42679969</id>
      <parentid>42297419</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:25:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3799" sha1="8i8rmjdav3vuye2rg165i64vnof59u2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Drostanolone Structural Formula V2.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Drostanolon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Emdisterone, Masterid, Masteril, Masteron
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Drostanolone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 58-19-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6011
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00858
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C14605
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 34838
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1582
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=32 |O=2
| molecular_weight  = 304,467
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@H](O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CC[C@@]2([H])CC(=O)[C@H](C)C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C20H32O2/c1-12-11-20(3)13(10-17(12)21)4-5-14-15-6-7-18(22)19(15,2)9-8-16(14)20/h12-16,18,22H,4-11H2,1-3H3/t12-,13+,14+,15+,16+,18+,19+,20+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IKXILDNPCZPPRV-RFMGOVQKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 151
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Drostanolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 304,467 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Drostanolone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00858 Drostanolone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416003904/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00858 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Anabolički steroidi]]
[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Hormonski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>8i8rmjdav3vuye2rg165i64vnof59u2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dorzolamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234726</id>
    <revision>
      <id>42679963</id>
      <parentid>42297404</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5357" sha1="cb3bzvg62i1h9qxksijhx1icoe8zrk2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dorzolamide Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Dorzolamide-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dorzolamid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dorzolamide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4 months
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 120279-96-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = S01
| ATC_suffix        = EC03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5284549
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00869
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4447604
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06969
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4702
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 218490
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=16 |N=2 |O=4 |S=3
| molecular_weight  = 324,440
| smiles            = CCN[C@H]1C[C@H](C)S(=O)(=O)C2=C1C=C(S2)S(N)(=O)=O
| StdInChI          = 1S/C10H16N2O4S3/c1-3-12-8-4-6(2)18(13,14)10-7(8)5-9(17-10)19(11,15)16/h5-6,8,12H,3-4H2,1-2H3,(H2,11,15,16)/t6-,8-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IAVUPMFITXYVAF-XPUUQOCRSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 283-285
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dorzolamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 324,440 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Plummer CE, MacKay EO, Gelatt KN: Comparison of the effects of topical administration of a fixed combination of dorzolamide-timolol to monotherapy with timolol or dorzolamide on IOP, pupil size, and heart rate in glaucomatous dogs. Vet Ophthalmol. 2006 Jul-Aug;9(4):245-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16771760 16771760]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Grover S, Apushkin MA, Fishman GA: Topical dorzolamide for the treatment of cystoid macular edema in patients with retinitis pigmentosa. Am J Ophthalmol. 2006 May;141(5):850-8. Epub 2006 Mar 20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16546110 16546110]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Almeida GC Jr, Faria e Souza SJ: Effect of topical dorzolamide on rabbit central corneal thickness. Braz J Med Biol Res. 2006 Feb;39(2):277-81. Epub 2006 Feb 2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16470316 16470316]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Martens-Lobenhoffer J, Banditt P: Clinical pharmacokinetics of dorzolamide. Clin Pharmacokinet. 2002;41(3):197-205. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11929320 11929320]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Balfour JA, Wilde MI: Dorzolamide. A review of its pharmacology and therapeutic potential in the management of glaucoma and ocular hypertension. Drugs Aging. 1997 May;10(5):384-403. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9143858 9143858]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ponticello GS, Sugrue MF, Plazonnet B, Durand-Cavagna G: Dorzolamide, a 40-year wait. From an oral to a topical carbonic anhydrase inhibitor for the treatment of glaucoma. Pharm Biotechnol. 1998;11:555-74. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9760696 9760696]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 151,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dorzolamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00869 Dorzolamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219060758/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00869 |date=2014-02-19 }}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Inhibitori karbonske anhidraze]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>cb3bzvg62i1h9qxksijhx1icoe8zrk2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dutasterid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234728</id>
    <revision>
      <id>42679983</id>
      <parentid>42297431</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:43:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4291" sha1="p7eiqdq0q3iy0f7k2042ewearjs91fb" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dutasteride.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dutasterid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dutasteride}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5 nedelja
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 164656-23-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G04
| ATC_suffix        = CB02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6918296
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01126
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5293502
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 521033
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200969
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=30 |F=6 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 528,530
| smiles            = [H][C@@]1(CC[C@@]2([H])[C@]3([H])CC[C@@]4([H])NC(=O)C=C[C@]4(C)[C@@]3([H])CC[C@]12C)C(=O)NC1=CC(=CC=C1C(F)(F)F)C(F)(F)F
| StdInChI          = 1S/C27H30F6N2O2/c1-24-11-9-17-15(4-8-21-25(17,2)12-10-22(36)35-21)16(24)6-7-19(24)23(37)34-20-13-14(26(28,29)30)3-5-18(20)27(31,32)33/h3,5,10,12-13,15-17,19,21H,4,6-9,11H2,1-2H3,(H,34,37)(H,35,36)/t15-,16-,17-,19+,21+,24-,25+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JWJOTENAMICLJG-QWBYCMEYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dutasterid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 528,530 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Keam SJ, Scott LJ: Dutasteride: a review of its use in the management of prostate disorders. Drugs. 2008;68(4):463-85. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18318566 18318566]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Shah SK, Trump DL, Sartor O, Tan W, Wilding GE, Mohler JL: Phase II study of Dutasteride for recurrent prostate cancer during androgen deprivation therapy. J Urol. 2009 Feb;181(2):621-6. Epub 2008 Dec 16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19091347 19091347]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dutasteride}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01126 Dutasteride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417221813/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01126 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>p7eiqdq0q3iy0f7k2042ewearjs91fb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drospirenon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234729</id>
    <revision>
      <id>42679968</id>
      <parentid>42297418</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:23:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4406" sha1="em8dj061zsarwp5l5jrm5wo741b830v" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Drospirenone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Drospirenona3D.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Drospirenon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Safyral, Yasmin, Yaz
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Drospirenone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 67392-87-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 68873
| PubChemSubstance  = 46507653
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01395
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 62105
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50838
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1509
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=30 |O=3
| molecular_weight  = 366,493
| smiles            = [H][C@@]12C[C@]1([H])[C@@]1([H])[C@]3([H])[C@]4([H])C[C@]4([H])[C@@]4(CCC(=O)O4)[C@@]3(C)CC[C@]1([H])[C@@]1(C)CCC(=O)C=C21
| StdInChI          = 1S/C24H30O3/c1-22-6-3-12(25)9-17(22)13-10-14(13)20-16(22)4-7-23(2)21(20)15-11-18(15)24(23)8-5-19(26)27-24/h9,13-16,18,20-21H,3-8,10-11H2,1-2H3/t13-,14+,15-,16+,18+,20-,21+,22-,23+,24+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = METQSPRSQINEEU-HXCATZOESA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Drospirenon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 366,493 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Krattenmacher R: Drospirenone: pharmacology and pharmacokinetics of a unique progestogen. Contraception. 2000 Jul;62(1):29-38. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11024226 11024226]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wichianpitaya J, Taneepanichskul S: A comparative efficacy of low-dose combined oral contraceptives containing desogestrel and drospirenone in premenstrual symptoms. Obstet Gynecol Int. 2013;2013:48 7143. doi: 10.1155/2013/487143. Epub 2013 Feb 20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23577032 23577032]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 43,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Drospirenone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01395 Drospirenone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140515011542/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01395 |date=2014-05-15 }}

[[Kategorija:Progesteroni]]
[[Kategorija:Aldosteronski antagonisti]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Laktoni]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>em8dj061zsarwp5l5jrm5wo741b830v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dronedaron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234730</id>
    <revision>
      <id>42679967</id>
      <parentid>42297416</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:21:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5219" sha1="sv5pftrdoml55ceqa3yq9f1f1k76tsi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Dronedarone-2d-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dronedaron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dronedarone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 13-19 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 141626-36-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = BD07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 208898
| PubChemSubstance  = 14861729
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04855
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 180996
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50659
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 184412
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=31 |H=44 |N=2 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 556,756
| smiles            = CCCCN(CCCC)CCCOC1=CC=C(C=C1)C(=O)C1=C(CCCC)OC2=C1C=C(NS(C)(=O)=O)C=C2
| StdInChI          = 1S/C31H44N2O5S/c1-5-8-12-29-30(27-23-25(32-39(4,35)36)15-18-28(27)38-29)31(34)24-13-16-26(17-14-24)37-22-11-21-33(19-9-6-2)20-10-7-3/h13-18,23,32H,5-12,19-22H2,1-4H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZQTNQVWKHCQYLQ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dronedaron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 556,756 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Dale KM, White CM: Dronedarone: an amiodarone analog for the treatment of atrial fibrillation and atrial flutter. Ann Pharmacother. 2007 Apr;41(4):599-605. Epub 2007 Mar 27. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17389667 17389667]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Iwamoto T, Watanabe Y, Kita S, Blaustein MP: Na+/Ca2+ exchange inhibitors: a new class of calcium regulators. Cardiovasc Hematol Disord Drug Targets. 2007 Sep;7(3):188-98. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17896959 17896959]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Celestino D, Medei E, Moro S, Elizari MV, Sicouri S: Acute in vitro effects of dronedarone, an iodine-free derivative, and amiodarone, on the rabbit sinoatrial node automaticity: a comparative study. J Cardiovasc Pharmacol Ther. 2007 Sep;12(3):248-57. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17875953 17875953]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pamukcu B, Lip GY: Dronedarone as a new treatment option for atrial fibrillation patients: pharmacokinetics, pharmacodynamics and clinical practice. Expert Opin Pharmacother. 2011 Jan;12(1):131-40. doi: 10.1517/14656566.2011.540800. Epub 2010 Dec 2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21126199 21126199]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;De Ferrari GM, Dusi V: Drug safety evaluation of dronedarone in atrial fibrillation. Expert Opin Drug Saf. 2012 Nov;11(6):1023-45. doi: 10.1517/14740338.2012.722994. Epub 2012 Sep 13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22971242 22971242]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 18
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -9,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 97,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dronedarone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04855 Dronedarone]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Antiaritmici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Benzofurani]]</text>
      <sha1>sv5pftrdoml55ceqa3yq9f1f1k76tsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dornaza alfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234732</id>
    <revision>
      <id>42679961</id>
      <parentid>42307590</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:59:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4176" sha1="p63e2k2ek6e3a4tnornvxfzaqdl206z" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Dornaza alfa
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Pulmozyme, Viscozyme
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Dornase alfa}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 9003-98-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R05
| ATC_suffix        = CB13
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00003
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 67
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Dornaza alfa''' je biosintetička forma ljudske [[Dezoksiribonukleaza I|deoksiribunukleaze I]]. Proizvodi se u genetički modifikovanim ćelijama jajnika kinskog hrčka ({{jez-eng-lat|Chinese hamster ovary}} - CHO). Aminokiselinska sekvanca sadrži 260 monomernih kiselina i identična je sa [[endogen]]im ljudskim enzimom. Dornaza alfa preseca ekstracelularnu DNK na 5´-fosfodinukleotidne i 5´-fosfooligonukleotidne krajnje produkte, a ne deluje na intraćelijsku DNK. Kod osoba obolelih od [[Cistična fibroza|cistične fibroze]], ekstracelularna DNK, koja je veoma viskozan anjon, se oslobađa iz degenerisanih [[leukocit]]a koji se akumuliraju tokom inflamatornog responsa na infekcije. Enzimatsko razlaganje te ekstracelularne DNK umanjuje [[viskoznost]] [[Ispljuvak|ispljuvka]].&lt;ref&gt;Cramer GW, Bosso JA: The role of dornase alfa in the treatment of cystic fibrosis. Ann Pharmacother. 1996 Jun;30(6):656-61. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8792953 8792953]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jones AP, Wallis C: Dornase alfa for cystic fibrosis. Cochrane Database Syst Rev. 2010 Mar 17;3:CD001127. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20238314 20238314]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Riethmueller J, Kumpf M, Borth-Bruhns T, Brehm W, Wiskirchen J, Sieverding L, Ankele C, Hofbeck M, Baden W: Clinical and in vitro effect of dornase alfa in mechanically ventilated pediatric non-cystic fibrosis patients with atelectases. Cell Physiol Biochem. 2009;23(1-3):205-10. Epub 2009 Feb 18. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19255515 19255515]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dornase alfa}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00003 Dornase alfa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415211733/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00003 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Lekovi koji deluju na respiratorni sistem]]</text>
      <sha1>p63e2k2ek6e3a4tnornvxfzaqdl206z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drotrekogin alfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234733</id>
    <revision>
      <id>42679972</id>
      <parentid>42507957</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3018" sha1="040o704xethsouoet2zs0n73w9ya43u" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Drotrekogin alfa
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Xigris, Xigris (Eli Lilly &amp; Co)
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Drotrecogin alfa}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 60202-16-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AD10
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00055
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=1786 | H=2779 | N=509 | O=519 | S=29 
| molecular_weight = 55000
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Drotrekogin alfa''' je [[Protein C (aktivirani)|aktivirani ljudski protein C]] koji se sintetiše primenom [[Rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]] tehnologije. On je [[glikoprotein]] sa molekulskom težinom od oko 55 kDa. Sastoji se od teškog i lakog lanca bezanih [[Disulfidna veza|disulfidnom vezom]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Drotrecogin alfa}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00055 Drotrecogin alfa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216114838/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00055 |date=2014-02-16 }}

[[Kategorija:Antitrombotički enzimi]]
[[Kategorija:Lijekovi povučeni sa tržišta]]</text>
      <sha1>040o704xethsouoet2zs0n73w9ya43u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Efalizumab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234735</id>
    <revision>
      <id>42680012</id>
      <parentid>42507958</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3258" sha1="tf8e3k67e160bbh1oq729l4rl9fx8ab" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Efalizumab
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Raptiva, Raptiva (Genentech Inc)
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Efalizumab}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 214745-43-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AA21
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00095
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201575
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 61
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Efalizumab''' (''Raptiva'') lek je koji je korišten za tretiranje [[Autoimune bolesti|autoimunskih bolesti]]. Originalno je bio u prodaji za lečenje [[psorijaza|psorijaze]]. Efalizumab je humanizovan IgG1 kapa izotip [[Monoklonalno antitelo|monoklonalnog antitela]] koje se vezuje za ljudski CD11a. Efalizumab ima molekulsku težinu od oko 150 kilo Daltona i proizvodi se u CHO ćelijama.&lt;ref&gt;Descamps V: [Efalizumab] Ann Dermatol Venereol. 2006 Aug-Sep;133(8-9 Pt 1):666-78. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17053736 17053736]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Efalizumab}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00095 Efalizumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819203249/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00095 |date=2014-08-19 }}

{{Imunosupresanti}}

[[Kategorija:Rekombinantni proteini]]
[[Kategorija:Lijekovi povučeni sa tržišta]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]</text>
      <sha1>tf8e3k67e160bbh1oq729l4rl9fx8ab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edrofonijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234736</id>
    <revision>
      <id>42680008</id>
      <parentid>42276905</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:21:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3698" sha1="mbma537ezohtr80aifajv3cpbbtzmw2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Edrophonium.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Edrofonijum
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Antirex, Enlon, Enlon Plus, Reversol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Edrophonium}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7 - 12 minuta
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 116-38-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3202
| PubChemSubstance  = 46507530
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01010
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3090
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06976
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 251408
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1128
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=16 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 166,240
| smiles            = CC[N+](C)(C)C1=CC(O)=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C10H15NO/c1-4-11(2,3)9-6-5-7-10(12)8-9/h5-8H,4H2,1-3H3/p+1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VWLHWLSRQJQWRG-UHFFFAOYSA-O
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Edrofonijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 166,240 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 20,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Edrophonium}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01010 Edrophonium]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Inhibitori acetilholinesteraze]]
[[Kategorija:Antidoti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]</text>
      <sha1>mbma537ezohtr80aifajv3cpbbtzmw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drostanolon propionat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234743</id>
    <revision>
      <id>42679970</id>
      <parentid>42302684</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3686" sha1="ka1bm6kdck21xc7029ystycugffgfue" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Drostanolone propionate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Drostanolon propionat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Drostanolone propionate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 58-19-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A14
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 224004
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00858
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 194604
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31523
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=36 |O=3 
| molecular_weight  = 360,530
| smiles            = CCC(=O)O[C@H]1CC[C@H]2[C@@H]3CC[C@H]4CC(=O)[C@H](C)C[C@@]4(C)[C@H]3CC[C@@]12C
| StdInChI          = 1S/C23H36O3/c1-5-21(25)26-20-9-8-17-16-7-6-15-12-19(24)14(2)13-23(15,4)18(16)10-11-22(17,20)3/h14-18,20H,5-13H2,1-4H3/t14-,15+,16+,17+,18+,20+,22-,23-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NOTIQUSPUUHHEH-FRBNVGQISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Drostanolon propionat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 360,530 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 43,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Drostanolone propionate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00858 Drostanolone propionate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416003904/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00858 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>ka1bm6kdck21xc7029ystycugffgfue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enfluran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234771</id>
    <revision>
      <id>42680086</id>
      <parentid>42281999</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:45:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3527" sha1="qnhsn7v9d3854i6830qs6s8vslxxvqq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 2-hloro-1-(difluorometoksi)-1,1,2-trifluoroetan
| image             = Enflurane.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Enflurane-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Enfluran
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Alyrane, Efrane, Ethrane
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Enflurane}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 13838-16-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N01
| ATC_suffix        = AB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3226
| PubChemSubstance  = 46505314
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00228
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3113
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07516
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 4792
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=3 |H=2 |Cl=1 |F=5 |O=1
| molecular_weight  = 184.492
| smiles            = FC(F)OC(F)(F)C(F)Cl
| StdInChI          = 1S/C3H2ClF5O/c4-1(5)3(8,9)10-2(6)7/h1-2H
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JPGQOUSTVILISH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 56 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Enfluran'''' je ekstremno stabilan inhalacioni [[anestetik]] koji omogućava brzo prilagođavanja stepena [[Anestezija|anestezije]] sa malom promenom [[puls]]a ili respiratorne brzine.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Enflurane}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00228 Enflurane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421135347/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00228 |date=2014-04-21 }}

{{Glutamatergični ligandi}}

[[Kategorija:Opšti anestetici]]</text>
      <sha1>qnhsn7v9d3854i6830qs6s8vslxxvqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Embutramid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234773</id>
    <revision>
      <id>42680062</id>
      <parentid>42281997</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:17:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3603" sha1="bj4t9tejtmy898rh78v1wp7ougajl3i" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Embutramide Structural Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Embutramid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Embutramide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 15687-14-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 27453
| PubChemSubstance  = 46504563
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01487
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 25547
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=27 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 293,401
| smiles            = CCC(CC)(CNC(=O)CCCO)C1=CC(OC)=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C17H27NO3/c1-4-17(5-2,13-18-16(20)10-7-11-19)14-8-6-9-15(12-14)21-3/h6,8-9,12,19H,4-5,7,10-11,13H2,1-3H3,(H,18,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LMBMDLOSPKIWAP-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Embutramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 293,401 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Embutramide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01487 Embutramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313200607/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01487 |date=2013-03-13 }}

{{Hipnotici i sedativi-lat}}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>bj4t9tejtmy898rh78v1wp7ougajl3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekulizumab</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234774</id>
    <revision>
      <id>42680030</id>
      <parentid>42508662</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:38:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4955" sha1="qokj2lw9phod7dvfljlezcx66mbuwt6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ekulizumab
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Soliris, Soliris (Alexion Pharmaceuticals)
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eculizumab}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 82 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 219685-50-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01257
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201828
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 148 [[Jedinica atomske mase|kDa]]
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ekulizumab''' ([[Međunarodni nezaštićeni naziv|INN]] i [[SAD usvojena imena|USAN]]; prodajno ime ''Soliris'') jeste humanizovano [[monoklonalno antitelo]]. Ono je prvo u klasi terminalnih inhibitora [[Sistem komplementa|komplementa]], kao i prva terapija koja je odobrena za lečenje [[Paroksizmalna noćna hemoglobinurija|paroksizmalne noćne hemoglobinurije]] (PNH), retke, progresivne, i u pojedinim slučajevima smrtonosne bolesti karakterisane prekomernim uništavanjem [[crvena krvna zrnca|crvenih krvnih zrnaca]] ([[hemoliza|hemolizom]]).&lt;ref name=Hillmen2006&gt;{{cite journal|last=Hillmen, Young, Schubert|first=P, N, J, et al|title=The complement inhibitor eculizumab in paroxysmal nocturnal hemoglobinuria|url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2006-09-21_355_12/page/1232|journal=N Engl J Med|year=2006|volume=355|issue=12|pages=1233–1243|doi=10.1056/NEJMMoa061648|pmid=16990386}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hillmen P, Young NS, Schubert J, Brodsky RA, Socie G, Muus P, Roth A, Szer J, Elebute MO, Nakamura R, Browne P, Risitano AM, Hill A, Schrezenmeier H, Fu CL, Maciejewski J, Rollins SA, Mojcik CF, Rother RP, Luzzatto L: The complement inhibitor eculizumab in paroxysmal nocturnal hemoglobinuria. N Engl J Med. 2006 Sep 21;355(12):1233-43. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16990386 16990386]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Thomas TC, Rollins SA, Rother RP, Giannoni MA, Hartman SL, Elliott EA, Nye SH, Matis LA, Squinto SP, Evans MJ: Inhibition of complement activity by humanized anti-C5 antibody and single-chain Fv. Mol Immunol. 1996 Dec;33(17-18):1389-401. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9171898 9171898]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dmytrijuk A, Robie-Suh K, Cohen MH, Rieves D, Weiss K, Pazdur R: FDA report: eculizumab (Soliris) for the treatment of patients with paroxysmal nocturnal hemoglobinuria. Oncologist. 2008 Sep;13(9):993-1000. Epub 2008 Sep 10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18784156 18784156]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rother RP, Rollins SA, Mojcik CF, Brodsky RA, Bell L: Discovery and development of the complement inhibitor eculizumab for the treatment of paroxysmal nocturnal hemoglobinuria. Nat Biotechnol. 2007 Nov;25(11):1256-64. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17989688 17989688]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eculizumab}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01257 Eculizumab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110120141/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01257 |date=2013-11-10 }}

{{Imunosupresanti}}

[[Kategorija:Orfan lekovi]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]</text>
      <sha1>qokj2lw9phod7dvfljlezcx66mbuwt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emtricitabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234775</id>
    <revision>
      <id>42680076</id>
      <parentid>42297473</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:35:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4495" sha1="nufln1qljtm8io56jpv5utgjy3am1zz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Emtricitabine skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Emtricitabin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Coviracil, Emtriva, Racivir
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Emtricitabine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 143491-57-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AF09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60877
| PubChemSubstance  = 46507606
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00879
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54859
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C12599
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31536
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 885
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=10 |F=1 |N=3 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 247,247
| smiles            = NC1=NC(=O)N(C=C1F)[C@@H]1CS[C@H](CO)O1
| StdInChI          = 1S/C8H10FN3O3S/c9-4-1-12(8(14)11-7(4)10)5-3-16-6(2-13)15-5/h1,5-6,13H,2-3H2,(H2,10,11,14)/t5-,6+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XQSPYNMVSIKCOC-NTSWFWBYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 136-140
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Emtricitabin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 247,247 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Masho SW, Wang CL, Nixon DE: Review of tenofovir-emtricitabine. Ther Clin Risk Manag. 2007 Dec;3(6):1097-104. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18516268 18516268]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Long MC, King JR, Acosta EP: Pharmacologic aspects of new antiretroviral drugs. Curr HIV/AIDS Rep. 2009 Feb;6(1):43-50. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19149996 19149996]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Emtricitabine/tenofovir disoproxil fumarate. Drugs R D. 2004;5(3):160-1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15139777 15139777]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Goicoechea M, Best B: Efavirenz/emtricitabine/tenofovir disoproxil fumarate fixed-dose combination: first-line therapy for all? Expert Opin Pharmacother. 2007 Feb;8(3):371-82. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17266471 17266471]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 113,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Emtricitabine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00879 Emtricitabine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414115521/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00879 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>nufln1qljtm8io56jpv5utgjy3am1zz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eksemestan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234776</id>
    <revision>
      <id>42680026</id>
      <parentid>42292276</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5358" sha1="csbug88rl4b4l084a3pua0mb3kt3hkq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Exemestane.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Exemestano.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eksemestan
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aromasin, Exemestance
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Exemestane}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 24 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 107868-30-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L02
| ATC_suffix        = BG06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60198
| PubChemSubstance  = 46508243
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00990
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54278
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08162
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4953
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200374
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=24 |O=2
| molecular_weight  = 296,403
| smiles            = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CC(=C)C2=CC(=O)C=C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C20H24O2/c1-12-10-14-15-4-5-18(22)20(15,3)9-7-16(14)19(2)8-6-13(21)11-17(12)19/h6,8,11,14-16H,1,4-5,7,9-10H2,2-3H3/t14-,15-,16-,19+,20-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BFYIZQONLCFLEV-DAELLWKTSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 155.13
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eksemestan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 296,403 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Coombes RC, Kilburn LS, Snowdon CF, Paridaens R, Coleman RE, Jones SE, Jassem J, Van de Velde CJ, Delozier T, Alvarez I, Del Mastro L, Ortmann O, Diedrich K, Coates AS, Bajetta E, Holmberg SB, Dodwell D, Mickiewicz E, Andersen J, Lonning PE, Cocconi G, Forbes J, Castiglione M, Stuart N, Stewart A, Fallowfield LJ, Bertelli G, Hall E, Bogle RG, Carpentieri M, Colajori E, Subar M, Ireland E, Bliss JM: Survival and safety of exemestane versus tamoxifen after 2-3 years' tamoxifen treatment (Intergroup Exemestane Study): a randomised controlled trial. Lancet. 2007 Feb 17;369(9561):559-70. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17307102 17307102]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Robinson A: A review of the use of exemestane in early breast cancer. Ther Clin Risk Manag. 2009 Feb;5(1):91-8. Epub 2009 Mar 26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19436613 19436613]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Untch M, Jackisch C: Exemestane in early breast cancer: a review. Ther Clin Risk Manag. 2008 Dec;4(6):1295-304. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19337436 19337436]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abrial C, Durando X, Mouret-Reynier MA, Thivat E, Bayet-Robert M, Nayl B, Dubray P, Pomel C, Chollet P, Penault-Llorca F: Role of neo-adjuvant hormonal therapy in the treatment of breast cancer: a review of clinical trials. Int J Gen Med. 2009 Jul 30;2:129-40. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20360896 20360896]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nabholtz JM: Long-term safety of aromatase inhibitors in the treatment of breast cancer. Ther Clin Risk Manag. 2008 Feb;4(1):189-204. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18728707 18728707]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 34,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Exemestane}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00990 Exemestane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414203550/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00990 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Inhibitori aromataze]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>csbug88rl4b4l084a3pua0mb3kt3hkq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emedastin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234777</id>
    <revision>
      <id>42680063</id>
      <parentid>42276923</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:19:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3663" sha1="97vj8nenj2u8amp7svngv7t3g240y76" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Emedastine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Emedastin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Emedastine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3-4 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 87233-61-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = S01
| ATC_suffix        = GX06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3219
| PubChemSubstance  = 46505109
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01084
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3106
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07785
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4779
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 594
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=26 |N=4 |O=1
| molecular_weight  = 302,414
| smiles            = CCOCCN1C(=NC2=CC=CC=C12)N1CCCN(C)CC1
| StdInChI          = 1S/C17H26N4O/c1-3-22-14-13-21-16-8-5-4-7-15(16)18-17(21)20-10-6-9-19(2)11-12-20/h4-5,7-8H,3,6,9-14H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KBUZBQVCBVDWKX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Emedastin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,414 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 33,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Emedastine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01084 Emedastine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226175024/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01084 |date=2014-02-26 }}

{{Histaminergici}}

[[Kategorija:Antagonisti H1 receptora]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Benzimidazoli]]</text>
      <sha1>97vj8nenj2u8amp7svngv7t3g240y76</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eltrombopag</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234778</id>
    <revision>
      <id>42680059</id>
      <parentid>42297466</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5690" sha1="89ziudlnoxtw475otv7b4fn058qpxlw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = eltrombopag.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eltrombopag
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Promacta, Revolade
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eltrombopag}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 21-32 h
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 496775-61-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B02
| ATC_suffix        = BX05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9846180
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06210
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 21106301
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 461101
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;

| molecular_weight  = 
| smiles            = CC1=C(C=C(C=C1)N2C(=O)C(=C(N2)C)NN=C3C=CC=C(C3=O)C4=CC(=CC=C4)C(=O)O)C
| StdInChI          = 1S/C25H22N4O4/c1-14-10-11-19(12-15(14)2)29-24(31)22(16(3)28-29)27-26-21-9-5-8-20(23(21)30)17-6-4-7-18(13-17)25(32)33/h4-13,26,30H,1-3H3,(H,32,33)/b27-22+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XDXWLKQMMKQXPV-HPNDGRJYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eltrombopag''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 25 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 0,000 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gsk.com/media/press-releases/2012/FDA-approves-new-indication-for-PROMACTA-eltrombopag.html |access-date=2014-04-05 |archivedate=2012-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121127194821/http://www.gsk.com/media/press-releases/2012/FDA-approves-new-indication-for-PROMACTA-eltrombopag.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zekry A, Freiman J: Eltrombopag: Is this 24 karat gold platelet treatment for thrombocytopenia in cirrhosis associated with hepatitis C? Hepatology. 2008 Apr;47(4):1418-21. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18366111 18366111]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mondelli MU: Eltrombopag: An effective remedy for thrombocytopaenia? J Hepatol. 2008 Jun;48(6):1030-2. Epub 2008 Mar 31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18433923 18433923]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tarantino MD, Fogarty P, Mayer B, Vasey SY, Brainsky A: Efficacy of eltrombopag in management of bleeding symptoms associated with chronic immune thrombocytopenia. Blood Coagul Fibrinolysis. 2013 Apr;24(3):284-96. doi: 10.1097/MBC.0b013e32835fac99. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 23492914 23492914]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kiang TK, Ensom MH, Chang TK: UDP-glucuronosyltransferases and clinical drug-drug interactions. Pharmacol Ther. 2005 Apr;106(1):97-132. Epub 2005 Jan 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15781124 15781124]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Deng Y, Madatian A, Wire MB, Bowen C, Park JW, Williams D, Peng B, Schubert E, Gorycki F, Levy M, Gorycki PD: Metabolism and disposition of eltrombopag, an oral, nonpeptide thrombopoietin receptor agonist, in healthy human subjects. Drug Metab Dispos. 2011 Sep;39(9):1734-46. doi: 10.1124/dmd.111.040170. Epub 2011 Jun 6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21646437 21646437]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuter DJ: The biology of thrombopoietin and thrombopoietin receptor agonists. Int J Hematol. 2013 Jul;98(1):10-23. doi: 10.1007/s12185-013-1382-0. Epub 2013 Jul 3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23821332 23821332]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 114,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eltrombopag}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06210 Eltrombopag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140403215307/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06210 |date=2014-04-03 }}

[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>89ziudlnoxtw475otv7b4fn058qpxlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eksenatid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234779</id>
    <revision>
      <id>42680027</id>
      <parentid>42307667</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:32:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3297" sha1="nixbn4zidnpnc3zpud9336jhfwleq0l" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Exenatide sequence.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eksenatid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Byetta, Byetta (Amylin/Eli Lilly)
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Exenatide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,4 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 141758-74-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A10
| ATC_suffix        = BX04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01276
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=184 | H=282 | N=50 | O=60 | S=1 
| molecular_weight = 4186.6
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eksenatid''' ([[International Nonproprietary Name|INN]], ''Byetta'', ''Bydureon'') agonist je [[Glukagonu sličan peptid-1|glukagonu sličnog peptida-1]] (GLP-1 agonist). On pripada grupi mimetika [[inkretin]]a. Ovaj lek je odobren aprila [[2005]]. za lečenje [[Šećerna bolest|dijabetes melitusa tipa 2]].&lt;ref&gt;Heine RJ, Van Gaal LF, Johns D, Mihm MJ, Widel MH, Brodows RG: Exenatide versus insulin glargine in patients with suboptimally controlled type 2 diabetes: a randomized trial. Ann Intern Med. 2005 Oct 18;143(8):559-69. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16230722 16230722]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Exenatide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01276 Exenatide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415201821/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01276 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Antidijabetesni lekovi]]
[[Kategorija:Anoreksici]]</text>
      <sha1>nixbn4zidnpnc3zpud9336jhfwleq0l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekvilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234780</id>
    <revision>
      <id>42680042</id>
      <parentid>42297458</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:42:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3580" sha1="7eimdejm1agvl3rphqcxtk970cyby2z" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Equilin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ekvilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Equilin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 474-86-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 223368
| PubChemSubstance  = 46506633
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02187
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 193995
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C14392
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 42309
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 323533
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=20 |O=2
| molecular_weight  = 268,350
| smiles            = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])C3=C(CC=C21)C=C(O)C=C3
| StdInChI          = 1S/C18H20O2/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(19)10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)20/h3-5,10,14,16,19H,2,6-9H2,1H3/t14-,16+,18+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WKRLQDKEXYKHJB-HFTRVMKXSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 239
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ekvilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 268,350 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Equilin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02187 Equilin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130528010829/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02187 |date=2013-05-28 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>7eimdejm1agvl3rphqcxtk970cyby2z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekvilenin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234781</id>
    <revision>
      <id>42680031</id>
      <parentid>42297457</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:41:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3556" sha1="32qgyywjssnx2pfdxt9zy4ld5qo4fno" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Equilenin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ekvilenin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Equilenin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 444865
| PubChemSubstance  = 46509080
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB03515
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 392668
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 225546
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=18 |O=2
| molecular_weight  = 266,334
| smiles            = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CCC1=C2C=CC2=C1C=CC(O)=C2
| StdInChI          = 1S/C18H18O2/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(19)10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)20/h2-5,10,16,19H,6-9H2,1H3/t16-,18-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PDRGHUMCVRDZLQ-WMZOPIPTSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ekvilenin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 266,334 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Equilenin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03515 Equilenin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130605154705/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03515 |date=2013-06-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>32qgyywjssnx2pfdxt9zy4ld5qo4fno</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ehotiofat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234782</id>
    <revision>
      <id>42680021</id>
      <parentid>42271736</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4210" sha1="3bjg1mvr66csabc1njl7ch49t3sheul" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Echothiophate iodide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Echothiophate-Molecule-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ehotiophat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Echodide, Phospholine Iodide
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Echothiophate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 6736-03-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10547
| PubChemSubstance  = 46505944
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01057
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10107
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4753
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201341
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=23 |N=1 |O=3 |P=1 |S=1
| molecular_weight  = 256,323
| smiles            = CCOP(=O)(OCC)SCC[N+](C)(C)C
| StdInChI          = 1S/C9H23NO3PS/c1-6-12-14(11,13-7-2)15-9-8-10(3,4)5/h6-9H2,1-5H3/q+1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BJOLKYGKSZKIGU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 138
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ehotiophat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 256,323 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Schmidt KG, Horowitz Y, Buckman G, Segev E, Levinger E, Geyer O: Lowering of IOP by echothiophate iodide in pseudophakic eyes with glaucoma. Curr Eye Res. 2010 Aug;35(8):698-702. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/ 20673046 20673046]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Reddy RH: Echothiophate iodide: its use in accommodative esotropia (high Ac/A ratio). Indian J Ophthalmol. 1982 Jul;30(4):225. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7166393 7166393]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 70,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Echothiophate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01057 Echothiophate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226214028/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01057 |date=2014-02-26 }}

[[Kategorija:Parasimpatomimetici]]
[[Kategorija:Inhibitori acetilholinesteraze]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Fosforotioati]]</text>
      <sha1>3bjg1mvr66csabc1njl7ch49t3sheul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enfuvirtid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234819</id>
    <revision>
      <id>42680089</id>
      <parentid>42297481</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:47:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8218" sha1="1cfqwk7xsa0on6ppp7q8kb3jle3yo09" xml:space="preserve">{{drugbox-lat
| Verifiedfields = 
| Watchedfields = 
| verifiedrevid = 399917793
| IUPAC_name = 
| width = 280

&lt;!--Clinical data--&gt;
| tradename = Fuzeon
| Drugs.com = {{drugs.com-lat|monograph|enfuvirtide}}
| pregnancy_category = B2 &lt;small&gt;([[Australija|Au]])&lt;/small&gt;, B &lt;small&gt;([[SAD]])&lt;/small&gt;
| legal_status = S4 &lt;small&gt;(Au)&lt;/small&gt;, POM &lt;small&gt;([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]])&lt;/small&gt;, ℞-only &lt;small&gt;(SAD)&lt;/small&gt;
| routes_of_administration = [[potkožno tkivo|Subkutano]] (SC)

&lt;!--Pharmacokinetic data--&gt;
| bioavailability = 84,3% ([[subkutano|SC]])
| protein_bound = 92%
| metabolism = Hepatički
| elimination_half-life = 3.8 sata
| excretion = nepoznato

&lt;!--Identifiers--&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 159519-65-0
| ATC_prefix = J05
| ATC_suffix = AX07
| ATC_supplemental = 
| PubChem = 16130199
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB00109
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 16743716
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = 19OWO1T3ZE
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D02499
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 608828
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 525076
| NIAID_ChemDB = 059486

&lt;!--Chemical data--&gt;
| C=202 | H=298 | N=50 | O=64 
| molecular_weight = 4492,1 g/mol
| smiles = CCC(C)C(C(=O)NC(CCC(=O)O)C(=O)NC(CCC(=O)O)C(=O)NC(CO)C(=O)NC(CCC(=O)N)C(=O)NC(CC(=O)N)C(=O)NC(CCC(=O)N)C(=O)NC(CCC(=O)N)C(=O)NC(CCC(=O)O)C(=O)NC(CCCCN)C(=O)NC(CC(=O)N)C(=O)NC(CCC(=O)O)C(=O)NC(CCC(=O)N)C(=O)NC(CCC(=O)O)C(=O)NC(CC(C)C)C(=O)NC(CC(C)C)C(=O)NC(CCC(=O)O)C(=O)NC(CC(C)C)C(=O)NC(CC(=O)O)C(=O)NC(CCCCN)C(=O)NC(Cc1c[nH]c2c1cccc2)C(=O)NC(C)C(=O)NC(CO)C(=O)NC(CC(C)C)C(=O)NC(Cc3c[nH]c4c3cccc4)C(=O)NC(CC(=O)N)C(=O)NC(Cc5c[nH]c6c5cccc6)C(=O)NC(Cc7ccccc7)C(=O)N)NC(=O)C(CC(C)C)NC(=O)C(CO)NC(=O)C(Cc8cnc[nH]8)NC(=O)C(C(C)CC)NC(=O)C(CC(C)C)NC(=O)C(CO)NC(=O)C(C(C)O)NC(=O)C(Cc9ccc(cc9)O)NC(=O)C
| InChI = 1/C204H301N51O64/c1-20-102(15)166(253-195(310)137(75-100(11)12)239-200(315)150(93-258)251-190(305)143(82-112-90-215-95-219-112)248-203(318)167(103(16)21-2)254-196(311)138(76-101(13)14)240-201(316)151(94-259)252-204(319)168(105(18)260)255-197(312)139(221-106(19)261)78-108-45-47-113(262)48-46-108)202(317)233-131(58-68-164(280)281)178(293)228-130(57-67-163(278)279)182(297)250-149(92-257)198(313)232-125(52-62-155(210)266)179(294)245-145(84-157(212)268)191(306)229-124(51-61-154(209)265)175(290)224-122(49-59-152(207)263)173(288)226-126(53-63-159(270)271)176(291)222-120(43-31-33-69-205)172(287)244-144(83-156(211)267)192(307)231-127(54-64-160(272)273)177(292)225-123(50-60-153(208)264)174(289)227-128(55-65-161(274)275)180(295)235-134(72-97(5)6)185(300)237-133(71-96(3)4)184(299)230-129(56-66-162(276)277)181(296)236-135(73-98(7)8)187(302)247-147(86-165(282)283)194(309)223-121(44-32-34-70-206)171(286)241-140(79-109-87-216-117-40-28-25-37-114(109)117)183(298)220-104(17)170(285)249-148(91-256)199(314)238-136(74-99(9)10)186(301)242-142(81-111-89-218-119-42-30-27-39-116(111)119)189(304)246-146(85-158(213)269)193(308)243-141(80-110-88-217-118-41-29-26-38-115(110)118)188(303)234-132(169(214)284)77-107-35-23-22-24-36-107/h22-30,35-42,45-48,87-90,95-105,120-151,166-168,216-218,256-260,262H,20-21,31-34,43-44,49-86,91-94,205-206H2,1-19H3,(H2,207,263)(H2,208,264)(H2,209,265)(H2,210,266)(H2,211,267)(H2,212,268)(H2,213,269)(H2,214,284)(H,215,219)(H,220,298)(H,221,261)(H,222,291)(H,223,309)(H,224,290)(H,225,292)(H,226,288)(H,227,289)(H,228,293)(H,229,306)(H,230,299)(H,231,307)(H,232,313)(H,233,317)(H,234,303)(H,235,295)(H,236,296)(H,237,300)(H,238,314)(H,239,315)(H,240,316)(H,241,286)(H,242,301)(H,243,308)(H,244,287)(H,245,294)(H,246,304)(H,247,302)(H,248,318)(H,249,285)(H,250,297)(H,251,305)(H,252,319)(H,253,310)(H,254,311)(H,255,312)(H,270,271)(H,272,273)(H,274,275)(H,276,277)(H,278,279)(H,280,281)(H,282,283)/t102-,103-,104-,105+,120-,121-,122-,123-,124-,125-,126-,127-,128-,129-,130-,131-,132-,133-,134-,135-,136-,137-,138-,139-,140-,141-,142-,143-,144-,145-,146-,147-,148-,149-,150-,151-,166-,167-,168-/m0/s1
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C204H301N51O64/c1-20-102(15)166(253-195(310)137(75-100(11)12)239-200(315)150(93-258)251-190(305)143(82-112-90-215-95-219-112)248-203(318)167(103(16)21-2)254-196(311)138(76-101(13)14)240-201(316)151(94-259)252-204(319)168(105(18)260)255-197(312)139(221-106(19)261)78-108-45-47-113(262)48-46-108)202(317)233-131(58-68-164(280)281)178(293)228-130(57-67-163(278)279)182(297)250-149(92-257)198(313)232-125(52-62-155(210)266)179(294)245-145(84-157(212)268)191(306)229-124(51-61-154(209)265)175(290)224-122(49-59-152(207)263)173(288)226-126(53-63-159(270)271)176(291)222-120(43-31-33-69-205)172(287)244-144(83-156(211)267)192(307)231-127(54-64-160(272)273)177(292)225-123(50-60-153(208)264)174(289)227-128(55-65-161(274)275)180(295)235-134(72-97(5)6)185(300)237-133(71-96(3)4)184(299)230-129(56-66-162(276)277)181(296)236-135(73-98(7)8)187(302)247-147(86-165(282)283)194(309)223-121(44-32-34-70-206)171(286)241-140(79-109-87-216-117-40-28-25-37-114(109)117)183(298)220-104(17)170(285)249-148(91-256)199(314)238-136(74-99(9)10)186(301)242-142(81-111-89-218-119-42-30-27-39-116(111)119)189(304)246-146(85-158(213)269)193(308)243-141(80-110-88-217-118-41-29-26-38-115(110)118)188(303)234-132(169(214)284)77-107-35-23-22-24-36-107/h22-30,35-42,45-48,87-90,95-105,120-151,166-168,216-218,256-260,262H,20-21,31-34,43-44,49-86,91-94,205-206H2,1-19H3,(H2,207,263)(H2,208,264)(H2,209,265)(H2,210,266)(H2,211,267)(H2,212,268)(H2,213,269)(H2,214,284)(H,215,219)(H,220,298)(H,221,261)(H,222,291)(H,223,309)(H,224,290)(H,225,292)(H,226,288)(H,227,289)(H,228,293)(H,229,306)(H,230,299)(H,231,307)(H,232,313)(H,233,317)(H,234,303)(H,235,295)(H,236,296)(H,237,300)(H,238,314)(H,239,315)(H,240,316)(H,241,286)(H,242,301)(H,243,308)(H,244,287)(H,245,294)(H,246,304)(H,247,302)(H,248,318)(H,249,285)(H,250,297)(H,251,305)(H,252,319)(H,253,310)(H,254,311)(H,255,312)(H,270,271)(H,272,273)(H,274,275)(H,276,277)(H,278,279)(H,280,281)(H,282,283)/t102-,103-,104-,105+,120-,121-,122-,123-,124-,125-,126-,127-,128-,129-,130-,131-,132-,133-,134-,135-,136-,137-,138-,139-,140-,141-,142-,143-,144-,145-,146-,147-,148-,149-,150-,151-,166-,167-,168-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = PEASPLKKXBYDKL-FXEVSJAOSA-N
}}
'''Enfuvirtid''' je 36 [[aminokiselina]] dug sintetički [[peptid]] koji inhibira [[HIV-1]] fuziju sa [[CD4 ćelija]]ma. On je acetilisan na [[N-terminus|N-kraju]].&lt;ref&gt;Greenberg ML, Cammack N: Resistance to enfuvirtide, the first HIV fusion inhibitor. J Antimicrob Chemother. 2004 Aug;54(2):333-40. Epub 2004 Jul 1. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15231762 15231762]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Strukturna formula ==
[[Datoteka:Enfuvirtid.svg|700px]]

[[Acetil|Ac]]-[[Tirozin|Tyr]]-[[Treonin|Thr]]-[[Serin|Ser]]-[[Leucin|Leu]]-[[Izoleucin|Ile]]-[[Histidin|His]]-Ser-Leu-Ile-[[Glutaminska kiselina|Glu]]-Glu-Ser-[[Glutamin|Gln]]-[[Asparagin|Asn]]-Gln-Gln-Glu-[[Lizin|Lys]]-Asn-Glu-Gln-Glu-Leu-Leu-Glu-Leu-[[Aspartinska kiselina|Asp]]-[[Lizin|Lys]]-[[Triptofan|Trp]]-[[Alanin|Ala]]-Ser-Leu-Trp-[[Asparagin|Asn]]-Trp-[[Fenilalanin|Phe]]-[[Amin|NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Enfuvirtide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00109 Enfuvirtide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150106131644/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00109 |date=2015-01-06 }}

[[Kategorija:Antiretrovirusni lekovi]]
[[Kategorija:Peptidi]]</text>
      <sha1>1cfqwk7xsa0on6ppp7q8kb3jle3yo09</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epitestosteron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234821</id>
    <revision>
      <id>42680142</id>
      <parentid>42297508</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:32:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3643" sha1="45peko8kyp7eo9exdkgiqr60470bws0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Epitestosterone Structural Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Epitestosteron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Epitestosterone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10204
| PubChemSubstance  = 99444239
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB07768
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 9789
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 196228
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=28 |O=2
| molecular_weight  = 288,424
| smiles            = [H][C@@]1(O)CC[C@@]2([H])[C@]3([H])CCC4=CC(=O)CC[C@]4(C)[C@@]3([H])CC[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C19H28O2/c1-18-9-7-13(20)11-12(18)3-4-14-15-5-6-17(21)19(15,2)10-8-16(14)18/h11,14-17,21H,3-10H2,1-2H3/t14-,15-,16-,17+,18-,19-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MUMGGOZAMZWBJJ-KZYORJDKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Epitestosteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,424 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Epitestosterone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07768 Epitestosterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130609045834/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07768 |date=2013-06-09 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>45peko8kyp7eo9exdkgiqr60470bws0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eptifibatid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234822</id>
    <revision>
      <id>42680146</id>
      <parentid>42297509</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:41:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3983" sha1="4idc9dz1t81e20lfc988ymrlbyx9tym" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Eptifibatide structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Eptifibatide ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eptifibatid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Integrilin, Integrilin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eptifibatide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 188627-80-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AC16
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 123610
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00063
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10482060
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1174
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=35 | H=49 | N=11 | O=9 | S=2 
| molecular_weight  = 831.96 g/mol
| smiles            = NC(=O)[C@@H]3CSSCCC(=O)N[C@@H](CCCCNC(N)=N)C(=O)NCC(=O)N[C@@H](CC(O)=O)C(=O)N[C@@H](Cc2cnc1ccccc12)C(=O)N4CCC[C@H]4C(=O)N3
| StdInChI          = 1S/C35H49N11O9S2/c36-30(51)25-18-57-56-13-10-27(47)42-22(8-3-4-11-39-35(37)38)31(52)41-17-28(48)43-23(15-29(49)50)32(53)44-24(14-19-16-40-21-7-2-1-6-20(19)21)34(55)46-12-5-9-26(46)33(54)45-25/h1-2,6-7,16,22-26,40H,3-5,8-15,17-18H2,(H2,36,51)(H,41,52)(H,42,47)(H,43,48)(H,44,53)(H,45,54)(H,49,50)(H4,37,38,39)/t22-,23-,24-,25-,26-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CZKPOZZJODAYPZ-LROMGURASA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eptifibatid''' (''Integrilin'') je [[antiagregacijski lek]] iz klase [[glikoprotein IIb/IIIa inhibitor]]a.&lt;ref name=&quot;Gribble2010&quot;&gt;{{cite book|last= Gribble|first=Gordon W.|title=Heterocyclic Scaffolds II: Indoles: Synthesis, Properties and Applications|url=http://books.google.com/books?id=srxzzUskq4wC&amp;pg=PA11|accessdate=12 November 2010|year=2010|publisher=Springer|isbn=978-3-642-15732-5|pages=11–}}&lt;/ref&gt; Eptifibatid je [[ciklično jedinjenje|ciklični]] [[heptapeptid]] koji je izveden iz proteina prisutnih u venumu jugozapadne pigmi zvečarke (''[[Sistrurus miliarius barbouri]]''). On pripada klasi takozvanih arginin-glicin-aspartat mimetika i reverzibilno se vezuje za trombocite. Eptifibatid ima kratak [[Poluvreme eliminacije|poluživot]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eptifibatide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00063 Eptifibatide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213100000/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00063 |date=2013-12-13 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Antiagregacijski lekovi]]</text>
      <sha1>4idc9dz1t81e20lfc988ymrlbyx9tym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Entekavir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234823</id>
    <revision>
      <id>42680095</id>
      <parentid>42297494</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3598" sha1="b0e6f47jgbm3z4ewyf843r8suh30oa2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Entecavir.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Entekavir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Entecavir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 128-149 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 142217-69-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AF10
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 153941
| PubChemSubstance  = 46504864
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00442
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 135679
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 713
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=15 |N=5 |O=3
| molecular_weight  = 277,279
| smiles            = NC1=NC(=O)C2=C(N1)N(C=N2)[C@H]1C[C@H](O)[C@@H](CO)C1=C
| StdInChI          = 1S/C12H15N5O3/c1-5-6(3-18)8(19)2-7(5)17-4-14-9-10(17)15-12(13)16-11(9)20/h4,6-8,18-19H,1-3H2,(H3,13,15,16,20)/t6-,7-,8-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QDGZDCVAUDNJFG-FXQIFTODSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Entekavir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 277,279 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 125,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Entecavir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00442 Entecavir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322071156/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00442 |date=2014-03-22 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>b0e6f47jgbm3z4ewyf843r8suh30oa2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Entakapon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234824</id>
    <revision>
      <id>42680094</id>
      <parentid>42282004</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:06:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5358" sha1="aqe15i4dgh9qglb84tz9drq29953jh4" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Entacapone2DACS.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Entacapone3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Entakapon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Comtan, Comtess
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Entacapone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 0,4-0,7 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 130929-57-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N04
| ATC_suffix        = BX02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5281081
| PubChemSubstance  = 46508734
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00494
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4444537
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07943
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4798
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 953
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=15 |N=3 |O=5
| molecular_weight  = 305,286
| smiles            = CCN(CC)C(=O)C(=C\C1=CC(=C(O)C(O)=C1)[N+]([O-])=O)\C#N
| StdInChI          = 1S/C14H15N3O5/c1-3-16(4-2)14(20)10(8-15)5-9-6-11(17(21)22)13(19)12(18)7-9/h5-7,18-19H,3-4H2,1-2H3/b10-5+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JRURYQJSLYLRLN-BJMVGYQFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Entakapon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 305,286 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Najib J: Entacapone: a catechol-O-methyltransferase inhibitor for the adjunctive treatment of Parkinson's disease. Clin Ther. 2001 Jun;23(6):802-32; discussion 771. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11440283 11440283]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chong BS, Mersfelder TL: Entacapone. Ann Pharmacother. 2000 Sep;34(9):1056-65. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10981253 10981253]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Poewe WH, Deuschl G, Gordin A, Kultalahti ER, Leinonen M: Efficacy and safety of entacapone in Parkinson's disease patients with suboptimal levodopa response: a 6-month randomized placebo-controlled double-blind study in Germany and Austria (Celomen study). Acta Neurol Scand. 2002 Apr;105(4):245-55. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11939936 11939936]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Brooks DJ, Sagar H: Entacapone is beneficial in both fluctuating and non-fluctuating patients with Parkinson's disease: a randomised, placebo controlled, double blind, six month study. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 2003 Aug;74(8):1071-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12876237 12876237]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Forsberg M, Lehtonen M, Heikkinen M, Savolainen J, Jarvinen T, Mannisto PT: Pharmacokinetics and pharmacodynamics of entacapone and tolcapone after acute and repeated administration: a comparative study in the rat. J Pharmacol Exp Ther. 2003 Feb;304(2):498-506. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12538800 12538800]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kaakkola S: Clinical pharmacology, therapeutic use and potential of COMT inhibitors in Parkinson's disease. Drugs. 2000 Jun;59(6):1233-50. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10882160 10882160]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 130,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Entacapone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00494 Entacapone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140216073009/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00494 |date=2014-02-16 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Nitro jedinjenja]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>aqe15i4dgh9qglb84tz9drq29953jh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eplerenon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234825</id>
    <revision>
      <id>42680143</id>
      <parentid>42276944</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3864" sha1="alelii9idyygn7bnvr1d2901yo5jdcf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Eplerenon.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eplerenon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eplerenone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4-6 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 107724-20-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C03
| ATC_suffix        = DA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5282131
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 2876
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00700
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10203511
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C12512
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31547
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1095097
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=30 |O=6
| molecular_weight  = 414,491
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@@]3(CCC(=O)O3)[C@@]1(C)C[C@H]1O[C@@]11[C@@]2([H])[C@@H](CC2=CC(=O)CC[C@]12C)C(=O)OC
| StdInChI          = 1S/C24H30O6/c1-21-7-4-14(25)10-13(21)11-15(20(27)28-3)19-16-5-8-23(9-6-18(26)30-23)22(16,2)12-17-24(19,21)29-17/h10,15-17,19H,4-9,11-12H2,1-3H3/t15-,16+,17-,19+,21+,22+,23-,24-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JUKPWJGBANNWMW-VWBFHTRKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eplerenon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 414,491 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 82,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eplerenone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00700 Eplerenone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206070437/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00700 |date=2013-12-06 }}

{{Diuretici}}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Aldosteronski antagonisti]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Laktoni]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Epoksidi]]</text>
      <sha1>alelii9idyygn7bnvr1d2901yo5jdcf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epinastin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234826</id>
    <revision>
      <id>42680140</id>
      <parentid>42271768</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:26:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4132" sha1="b7u0zs1wcq85lho51kwevfkc5k34yet" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Epinastine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Epinastin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Epinastine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oftalmički

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 12 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 80012-43-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R06
| ATC_suffix        = AX24
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|GX10}}
| PubChem           = 3241
| PubChemSubstance  = 46509056
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00751
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3128
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 51032
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1106
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=15 |N=3
| molecular_weight  = 249,310
| smiles            = NC1=NCC2N1C1=CC=CC=C1CC1=CC=CC=C21
| StdInChI          = 1S/C16H15N3/c17-16-18-10-15-13-7-3-1-5-11(13)9-12-6-2-4-8-14(12)19(15)16/h1-8,15H,9-10H2,(H2,17,18)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WHWZLSFABNNENI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 205-208
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Epinastin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 249,310 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Walther G, Daniel H, Bechtel WD, Brandt K: New tetracyclic guanidine derivatives with H1-antihistaminic properties. Chemistry of epinastine. Arzneimittelforschung. 1990 Apr;40(4):440-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1972625 1972625]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schilling JC, Adamus WS, Kuthan H: Antihistaminic activity and side effect profile of epinastine and terfenadine in healthy volunteers. Int J Clin Pharmacol Ther Toxicol. 1990 Dec;28(12):493-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1982280 1982280]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Epinastine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00751 Epinastine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131230143344/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00751 |date=2013-12-30 }}

{{Histaminergici}}

[[Kategorija:Antagonisti H1 receptora]]
[[Kategorija:Antihistamini]]</text>
      <sha1>b7u0zs1wcq85lho51kwevfkc5k34yet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enprofilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234827</id>
    <revision>
      <id>42680093</id>
      <parentid>42297484</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:01:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3552" sha1="5i47xud66qw8l0visianegw7syx1uue" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Enprofylline.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Enprofilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Nilyph, Oxeze
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Enprofylline}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,9 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 41078-02-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 1676
| PubChemSubstance  = 46505790
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00824
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 1613
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 126237
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 279898
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=10 |N=4 |O=2
| molecular_weight  = 194,191
| smiles            = CCCN1C2=C(NC=N2)C(=O)NC1=O
| StdInChI          = 1S/C8H10N4O2/c1-2-3-12-6-5(9-4-10-6)7(13)11-8(12)14/h4H,2-3H2,1H3,(H,9,10)(H,11,13,14)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SIQPXVQCUCHWDI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 287-289
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Enprofilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 194,191 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 78,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Enprofylline}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00824 Enprofylline]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Antiasmatični lekovi]]
[[Kategorija:Antiaritmici]]
[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>5i47xud66qw8l0visianegw7syx1uue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enoksaparin natrijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234828</id>
    <revision>
      <id>42680092</id>
      <parentid>42307705</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4373" sha1="6tm8fwyv1m5okbayjywxq9lrglenlor" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = EnoxaparinSodium.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Enoxaparin sodium ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Enoksaparin natrijum
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Clexane, Lovenox, Lovenox HP
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Enoxaparin sodium}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno, intraperitoneal, subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4,5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 9005-49-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AB05
| ATC_supplemental  = , {{ATC|B01|AB01}}
| PubChem           = 772
| PubChemSubstance  = 46507450
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01225
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 751
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201685
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=42 |N=2 |O=37 |S=5
| molecular_weight  = 1134,928
| smiles            = CC(=O)NC1C(O)OC(COS(O)(=O)=O)C(OC2OC(C(OC3OC(CO)C(OC4OC(C(O)C(O)C4OS(O)(=O)=O)C(O)=O)C(OS(O)(=O)=O)C3NS(O)(=O)=O)C(O)C2OS(O)(=O)=O)C(O)=O)C1O
| StdInChI          = 1S/C26H42N2O37S5/c1-4(30)27-7-9(31)13(6(56-23(7)39)3-55-67(43,44)45)58-26-19(65-70(52,53)54)12(34)16(20(62-26)22(37)38)60-24-8(28-66(40,41)42)15(63-68(46,47)48)14(5(2-29)57-24)59-25-18(64-69(49,50)51)11(33)10(32)17(61-25)21(35)36/h5-20,23-26,28-29,31-34,39H,2-3H2,1H3,(H,27,30)(H,35,36)(H,37,38)(H,40,41,42)(H,43,44,45)(H,46,47,48)(H,49,50,51)(H,52,53,54)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HTTJABKRGRZYRN-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Enoksaparin natrijum''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1134,928 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 37
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 15
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 21
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -9,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 652,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Enoxaparin sodium}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01225 Enoxaparin sodium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415001626/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01225 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Heparini]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Organosulfati]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Aldoheksoze]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>6tm8fwyv1m5okbayjywxq9lrglenlor</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enzalutamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234830</id>
    <revision>
      <id>42680097</id>
      <parentid>42302754</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4007" sha1="mgr8xnogowvt2limlgpw71uddci4jxi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Enzalutamide-01.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Enzalutamid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Enzalutamide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5,8 dana
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 915087-33-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L02
| ATC_suffix        = BB03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 15951529
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08899
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 13093347
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 68534
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=16 |F=4 |N=4 |O=2 |S=1
| molecular_weight  = 464,436
| smiles            = CNC(=O)C1=C(F)C=C(C=C1)N1C(=S)N(C(=O)C1(C)C)C1=CC=C(C#N)C(=C1)C(F)(F)F
| StdInChI          = 1/C21H16F4N4O2S/c1-20(2)18(31)28(12-5-4-11(10-26)15(8-12)21(23,24)25)19(32)29(20)13-6-7-14(16(22)9-13)17(30)27-3/h4-9H,1-3H3,(H,27,30)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WXCXUHSOUPDCQV-UHFFFAOYNA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Enzalutamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 464,436 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Nadiminty N, Tummala R, Liu C, Yang J, Lou W, Evans CP, Gao AC: NF-kappaB2/p52 induces resistance to Enzalutamide in Prostate Cancer: Role of androgen receptor and its variants. Mol Cancer Ther. 2013 May 22. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23699654 23699654]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 108,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Enzalutamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08899 Enzalutamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140419104442/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08899 |date=2014-04-19 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Nitrili]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>mgr8xnogowvt2limlgpw71uddci4jxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epoetin alfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234831</id>
    <revision>
      <id>42680144</id>
      <parentid>42307721</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:36:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3291" sha1="k5gd03vwpytej7ezzo0g7ghzk95ofc5" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Epoetin alfa
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Epogen, Epogen (Amgen Inc.), Epogin (Chugai), Epomax (Elanex)
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Epoetin alfa}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 113427-24-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B03
| ATC_suffix        = XA02
| ATC_supplemental  = , {{ATC|B03|XA01}}
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00016
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201565
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=815 | H=1317 | N=233 | O=241 | S=5 
| molecular_weight = 18396.1
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 53
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Epoetin alfa''' ([[International Nonproprietary Name|rINN]]) [[Rekombinantna DNK|rekombinantni]] je ljudski [[eritropoietin]], koji se proizvodi u CHO ćelijama.&lt;ref name=&quot;isbn0-415-26368-9&quot;&gt;{{cite book | author = Walsh G, Spada S | title = Directory of approved biopharmaceutical products | url = https://archive.org/details/directoryofappro00spad | publisher = CRC Press | location = Boca Raton | year = 2005 | pages = [https://archive.org/details/directoryofappro00spad/page/39 39]–41 | isbn = 0-415-26368-9 | chapter = Epogen/Procrit }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Epoetin alfa}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00016 Epoetin alfa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140521142117/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00016 |date=2014-05-21 }}

[[Kategorija:Antianemijski preparati]]
[[Kategorija:Faktori rasta]]</text>
      <sha1>k5gd03vwpytej7ezzo0g7ghzk95ofc5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirubicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234833</id>
    <revision>
      <id>42680141</id>
      <parentid>42282008</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:27:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4157" sha1="3d3wm6ptare0mp0phypwuvodmxewnsu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Epirubicin.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Epirubicin ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Epirubicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 4'-Epiadriamycin, 4'-Epidoxorubicin, Ellence, Epi-Dx
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Epirubicin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3 minuta
| excretion         = Bilijarno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 56420-45-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = DB03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 41867
| PubChemSubstance  = 46507282
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00445
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 38201
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11230
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 47898
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 417
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=29 |N=1 |O=11
| molecular_weight  = 543,519
| smiles            = COC1=CC=CC2=C1C(=O)C1=C(O)C3=C(C[C@](O)(C[C@@H]3O[C@H]3C[C@H](N)[C@@H](O)[C@H](C)O3)C(=O)CO)C(O)=C1C2=O
| StdInChI          = 1S/C27H29NO11/c1-10-22(31)13(28)6-17(38-10)39-15-8-27(36,16(30)9-29)7-12-19(15)26(35)21-20(24(12)33)23(32)11-4-3-5-14(37-2)18(11)25(21)34/h3-5,10,13,15,17,22,29,31,33,35-36H,6-9,28H2,1-2H3/t10-,13-,15-,17-,22-,27-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AOJJSUZBOXZQNB-VTZDEGQISA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 344.53
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Epirubicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 543,519 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Pharmacia. Ellence® (epirubicin hydrochloride injection) full prescribing information. New York, NY; 2007 Feb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 6
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 206,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Epirubicin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00445 Epirubicin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211063220/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00445 |date=2013-12-11 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>3d3wm6ptare0mp0phypwuvodmxewnsu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enkainid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234834</id>
    <revision>
      <id>42680090</id>
      <parentid>42297483</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3768" sha1="povv7zqbr58d2vvosrhws71v1vlokcr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Encainide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Enkainid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Encainide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1-2 h
| excretion         = Renalno, fekalno.

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 66778-36-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = BC08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 48041
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01228
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 43697
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06978
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4788
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=28 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 352,470
| smiles            = COC1=CC=C(C=C1)C(=O)NC1=CC=CC=C1CCC1CCCCN1C
| StdInChI          = 1S/C22H28N2O2/c1-24-16-6-5-8-19(24)13-10-17-7-3-4-9-21(17)23-22(25)18-11-14-20(26-2)15-12-18/h3-4,7,9,11-12,14-15,19H,5-6,8,10,13,16H2,1-2H3,(H,23,25)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PJWPNDMDCLXCOM-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Enkainid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 352,470 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Encainide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01228 Encainide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420133913/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01228 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Blokatori natrijumovog kanala]]
[[Kategorija:Antiaritmici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Benzamidi]]</text>
      <sha1>povv7zqbr58d2vvosrhws71v1vlokcr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ethlorvinol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234867</id>
    <revision>
      <id>42680169</id>
      <parentid>42282025</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:28:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3576" sha1="ozrovotwq3kym3ph6f9uom2h7o6np01" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 1-hloro-3-etilpent-1-en-4-in-3-ol
| image             = Ethchlorvynol Structural Formula V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ethlorvinol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Alvinol, Arvynol, Normonson, Normosan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethchlorvynol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 113-18-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = CM08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00189
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07833
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 4882
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=7 |H=9 |Cl=1 |O=1
| molecular_weight  = 144.599
| smiles            = [H]C(Cl)=CC(O)(CC)C#C
| StdInChI          = 1S/C7H9ClO/c1-3-7(9,4-2)5-6-8/h1,5-6,9H,4H2,2H3/b6-5+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZEHYJZXQEQOSON-AATRIKPKSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 174 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ethlorvinol''' je [[sedativ]]ni i hipnotički lek. On se koristio za tretiranje [[insomnija|insomnije]], ali je uglavnom potisnut drugim lekovima. On se koristi u slučajevima intolerancije ili alergije na druge lekova.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethchlorvynol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00189 Ethchlorvynol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218090945/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00189 |date=2014-02-18 }}

{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Tercijarni alkoholi]]</text>
      <sha1>ozrovotwq3kym3ph6f9uom2h7o6np01</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eritromicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234868</id>
    <revision>
      <id>42680151</id>
      <parentid>42276949</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5135" sha1="kjthm82630h4ta0ylsj2kun4g0c2q9u" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = (3R,4S,5S,6R,7R,9R,11R,12R,13S,14R)-6[(2S,3R,4S,6R)-4-(dimetilamino)-3-hidroksi-6-metiloksan-2-il]oksi14-etil-7,12,13-trihidroksi-4[(2R,4R,5S,6S)-5-hidroksi-4-metoksi-4,6-dimetiloksan-2-il]oksi3,5,7,9,11,13-heksametil-1-oksaciklotetradekan-2,10-dion
| image             = Erythromycin A.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Erythromycin_3d_structure.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eritromicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Abboticin, Abomacetin, Ak-mycin, Akne-Mycin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Erythromycin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno; Dental; Oftalmički; Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 0,8 - 3 sata
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 114-07-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D10
| ATC_suffix        = AF02
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|AA17}}
| PubChem           = 12560
| PubChemSubstance  = 46508487
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00199
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 12041
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C01912
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 48923
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=37 |H=67 |N=1 |O=13
| molecular_weight  = 733.9268
| smiles            = CC[C@H]1OC(=O)[C@H](C)[C@@H](O[C@H]2C[C@@](C)(OC)[C@@H](O)[C@H](C)O2)[C@H](C)[C@@H](O[C@@H]2O[C@H](C)C[C@@H]([C@H]2O)N(C)C)[C@](C)(O)C[C@@H](C)C(=O)[C@H](C)[C@@H](O)[C@]1(C)O
| StdInChI          = 1S/C37H67NO13/c1-14-25-37(10,45)30(41)20(4)27(39)18(2)16-35(8,44)32(51-34-28(40)24(38(11)12)15-19(3)47-34)21(5)29(22(6)33(43)49-25)50-26-17-36(9,46-13)31(42)23(7)48-26/h18-26,28-32,34,40-42,44-45H,14-17H2,1-13H3/t18-,19-,20+,21+,22-,23+,24+,25-,26+,28-,29+,30-,31+,32-,34+,35-,36-,37-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ULGZDMOVFRHVEP-RWJQBGPGSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 191
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eritromicin''' je [[makrolid|makrolidni antibiotik]] koji formira vrsta ''Streptomyces erythreus''. On inhibira bakterijsku sintezu proteina vezivanjem za bakterijske -[50S]- [[ribozom]]alne podjedinice. Njegovim vezivanjem se inhibira dejstvo [[peptidil transferaze]] i time se ometa translokacija [[aminokiselina]] tokom [[Translacija (genetika)|translacije]] i formiranja proteina.&lt;ref&gt;Kanazawa S, Ohkubo T, Sugawara K: The effects of grapefruit juice on the pharmacokinetics of erythromycin. Eur J Clin Pharmacol. 2001 Jan-Feb;56(11):799-803. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11294369 11294369]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ogwal S, Xide TU: Bioavailability and stability of erythromycin delayed release tablets. Afr Health Sci. 2001 Dec;1(2):90-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12789122 12789122]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Okudaira T, Kotegawa T, Imai H, Tsutsumi K, Nakano S, Ohashi K: Effect of the treatment period with erythromycin on cytochrome P450 3A activity in humans. J Clin Pharmacol. 2007 Jul;47(7):871-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17585116 17585116]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Erythromycin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00199 Erythromycin]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Makrolidi]]</text>
      <sha1>kjthm82630h4ta0ylsj2kun4g0c2q9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ertapenem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234871</id>
    <revision>
      <id>42680155</id>
      <parentid>42297520</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:30:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4143" sha1="co0ee3ydal8gft8n52ty8jd3ad32lol" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ertapenem Formula V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ertapenem
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ertapenem}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4 h
| excretion         = 80% urinom

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 153832-46-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = DH03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 150610
| PubChemSubstance  = 46506508
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00303
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 132758
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 404903
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1359
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=25 |N=3 |O=7 |S=1
| molecular_weight  = 475,515
| smiles            = [H][C@]12[C@@H](C)C(S[C@]3([H])CN[C@@]([H])(C3)C(=O)NC3=CC=CC(=C3)C(O)=O)=C(N1C(=O)[C@]2([H])[C@@H](C)O)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C22H25N3O7S/c1-9-16-15(10(2)26)20(28)25(16)17(22(31)32)18(9)33-13-7-14(23-8-13)19(27)24-12-5-3-4-11(6-12)21(29)30/h3-6,9-10,13-16,23,26H,7-8H2,1-2H3,(H,24,27)(H,29,30)(H,31,32)/t9-,10-,13+,14+,15-,16-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JUZNIMUFDBIJCM-ANEDZVCMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ertapenem''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 475,515 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Nix DE, Majumdar AK, DiNubile MJ: Pharmacokinetics and pharmacodynamics of ertapenem: an overview for clinicians. J Antimicrob Chemother. 2004 Jun;53 Suppl 2:ii23-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15150180 15150180]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 181,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ertapenem}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00303 Ertapenem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328035135/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00303 |date=2014-03-28 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Karbapenemski antibiotici]]</text>
      <sha1>co0ee3ydal8gft8n52ty8jd3ad32lol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eszopiklon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234872</id>
    <revision>
      <id>42680166</id>
      <parentid>42271777</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3770" sha1="gddqkf4dl7j3t72aqu0unbai2m5mtr2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Eszopiclone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Eszopiclone-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eszopiklon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Estorra, Lunesta
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eszopiclone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 138729-47-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = CF04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 969472
| PubChemSubstance  = 46505809
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00402
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 839530
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 53760
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1522
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=17 |Cl=1 |N=6 |O=3
| molecular_weight  = 388,808
| smiles            = CN1CCN(CC1)C(=O)O[C@@H]1N(C(=O)C2=NC=CN=C12)C1=NC=C(Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C17H17ClN6O3/c1-22-6-8-23(9-7-22)17(26)27-16-14-13(19-4-5-20-14)15(25)24(16)12-3-2-11(18)10-21-12/h2-5,10,16H,6-9H2,1H3/t16-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GBBSUAFBMRNDJC-INIZCTEOSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eszopiklon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 388,808 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 91,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eszopiclone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00402 Eszopiclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218194259/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00402 |date=2014-02-18 }}

{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>gddqkf4dl7j3t72aqu0unbai2m5mtr2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erlotinib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234873</id>
    <revision>
      <id>42680153</id>
      <parentid>42292329</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:11:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5195" sha1="5b4gaoljbdp6t4x4d3thu4eixib8b8f" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Erlotinib Structural Formulae.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Erlotinib-1m17-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Erlotinib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Erlotinib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 36,2 h
| excretion         = 83% fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 183321-74-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XE03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 176870
| PubChemSubstance  = 46508021
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00530
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 154044
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 114785
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 553
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=23 |N=3 |O=4
| molecular_weight  = 393,436
| smiles            = COCCOC1=C(OCCOC)C=C2C(NC3=CC=CC(=C3)C#C)=NC=NC2=C1
| StdInChI          = 1S/C22H23N3O4/c1-4-16-6-5-7-17(12-16)25-22-18-13-20(28-10-8-26-2)21(29-11-9-27-3)14-19(18)23-15-24-22/h1,5-7,12-15H,8-11H2,2-3H3,(H,23,24,25)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AAKJLRGGTJKAMG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Erlotinib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 393,436 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Raymond E, Faivre S, Armand JP: Epidermal growth factor receptor tyrosine kinase as a target for anticancer therapy. Drugs. 2000;60 Suppl 1:15-23; discussion 41-2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11129168 11129168]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Li Z, Xu M, Xing S, Ho WT, Ishii T, Li Q, Fu X, Zhao ZJ: Erlotinib effectively inhibits JAK2V617F activity and polycythemia vera cell growth. J Biol Chem. 2007 Feb 9;282(6):3428-32. Epub 2006 Dec 18. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17178722 17178722]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dudek AZ, Kmak KL, Koopmeiners J, Keshtgarpour M: Skin rash and bronchoalveolar histology correlates with clinical benefit in patients treated with gefitinib as a therapy for previously treated advanced or metastatic non-small cell lung cancer. Lung Cancer. 2006 Jan;51(1):89-96. Epub 2005 Nov 14. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16290256 16290256]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jones HE, Goddard L, Gee JM, Hiscox S, Rubini M, Barrow D, Knowlden JM, Williams S, Wakeling AE, Nicholson RI: Insulin-like growth factor-I receptor signalling and acquired resistance to gefitinib (ZD1839; Iressa) in human breast and prostate cancer cells. Endocr Relat Cancer. 2004 Dec;11(4):793-814. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15613453 15613453]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Blum G, Gazit A, Levitzki A: Substrate competitive inhibitors of IGF-1 receptor kinase. Biochemistry. 2000 Dec 26;39(51):15705-12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11123895 11123895]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 74,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Erlotinib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00530 Erlotinib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414114634/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00530 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Inhibitori proteinske kinaze]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>5b4gaoljbdp6t4x4d3thu4eixib8b8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234874</id>
    <revision>
      <id>42680164</id>
      <parentid>42292336</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:16:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4325" sha1="g83u31qvqwj08x1odf320t2ovo7x2qu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Estron.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Estrona3D.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Estron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aquacrine, Crinovaryl, Cristallovar, Crystogen
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Estrone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravaginalno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 19 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 53-16-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = CA07
| ATC_supplemental  = , {{ATC|G03|CC04}}
| PubChem           = 5870
| PubChemSubstance  = 46505916
| IUPHAR_ligand     = 2818
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00655
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5660
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C00468
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 17263
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1405
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=22 |O=2
| molecular_weight  = 270,366
| smiles            = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])C3=C(CC[C@@]21[H])C=C(O)C=C3
| StdInChI          = 1S/C18H22O2/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(19)10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)20/h3,5,10,14-16,19H,2,4,6-9H2,1H3/t14-,15-,16+,18+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DNXHEGUUPJUMQT-CBZIJGRNSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 260.2
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 154
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Estron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 270,366 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Miyoshi Y, Tanji Y, Taguchi T, Tamaki Y, Noguchi S: Association of serum estrone levels with estrogen receptor-positive breast cancer risk in postmenopausal Japanese women. Clin Cancer Res. 2003 Jun;9(6):2229-33. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12796390 12796390]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kajta M, Lason W, Bien E, Marszal M: Neuroprotective effects of estrone on NMDA-induced toxicity in primary cultures of rat cortical neurons are independent of estrogen receptors. Pol J Pharmacol. 2002 Nov-Dec;54(6):727-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12866733 12866733]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Estrone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00655 Estrone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140211181641/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00655 |date=2014-02-11 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Estrogeni]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>g83u31qvqwj08x1odf320t2ovo7x2qu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ergoloid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234875</id>
    <revision>
      <id>42680147</id>
      <parentid>42307730</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4034" sha1="ntlakn3bfigmcmcpkmckm8jphdcqtdd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ergoloid skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ergoloid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Alkergot, Circanol, Co-Dergocrine Mesylate, Deapril-ST
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ergoloid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 8067-24-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C04
| ATC_suffix        = AE01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01049
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C14055
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 34706
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=30 |H=41 |N=5 |O=8 |S=1
| molecular_weight  = 631,740
| smiles            = CS(O)(=O)=O.[H][C@@]12CCCN1C(=O)[C@H](C)N1C(=O)[C@](NC(=O)[C@H]3CN(C)[C@]4([H])CC5=CNC6=CC=CC(=C56)[C@@]4([H])C3)(O[C@@]21O)C(C)C
| StdInChI          = 1S/C29H37N5O5.CH4O3S/c1-15(2)28(27(37)34-16(3)26(36)33-10-6-9-23(33)29(34,38)39-28)31-25(35)18-11-20-19-7-5-8-21-24(19)17(13-30-21)12-22(20)32(4)14-18;1-5(2,3)4/h5,7-8,13,15-16,18,20,22-23,30,38H,6,9-12,14H2,1-4H3,(H,31,35);1H3,(H,2,3,4)/t16-,18+,20+,22+,23-,28+,29-;/m0./s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FQHMMOGHDWAXDI-WUQHHHCFSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ergoloid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 631,740 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 9
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 180,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ergoloid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01049 Ergoloid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140405095508/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01049 |date=2014-04-05 }}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Alfa blokatori]]
[[Kategorija:Nootropici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]
[[Kategorija:Lisergamidi]]</text>
      <sha1>ntlakn3bfigmcmcpkmckm8jphdcqtdd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estropipat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234877</id>
    <revision>
      <id>42680165</id>
      <parentid>42302790</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:17:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3746" sha1="92eoly93nmtlil2xr9ni7k9xpzounib" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Estropipate.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Estropipat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ogen, ORTHO-EST
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Estropipate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 7280-37-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5284555
| PubChemSubstance  = 46508976
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB04574
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4447610
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200980
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=22 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 350,429
| smiles            = C[C@]12CC[C@H]3[C@@H](CCC4=C3C=CC(OS(O)(=O)=O)=C4)[C@@H]1CCC2=O
| StdInChI          = 1S/C18H22O5S/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(23-24(20,21)22)10-11(13)2-4-15(14)16(18)6-7-17(18)19/h3,5,10,14-16H,2,4,6-9H2,1H3,(H,20,21,22)/t14-,15-,16+,18+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = JKKFKPJIXZFSSB-CBZIJGRNSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Estropipat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 350,429 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 89,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Estropipate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04574 Estropipate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414213801/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04574 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Hormonski agensi]]
[[Kategorija:Estrogeni]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonske kiseline]]
[[Kategorija:Organosulfati]]</text>
      <sha1>92eoly93nmtlil2xr9ni7k9xpzounib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eribulin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234878</id>
    <revision>
      <id>42680149</id>
      <parentid>42297512</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:52:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4957" sha1="da7slr9xum9py7ph3fka57u6m5413p1" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Eribulin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Eribulin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Eribulin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 40 h
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 253128-41-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XX41
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 17755248
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08871
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 21396142
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 63587
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1237028
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=40 |H=59 |N=1 |O=11
| molecular_weight  = 729,897
| smiles            = [H][C@@]12O[C@@]3([H])CCC4CC(=O)C[C@H]5[C@H](C[C@H]6O[C@H](C[C@@H](C)C6=C)CC[C@@H]6O[C@H](CC6=C)CC[C@@]67C[C@@H](O[C@H]1[C@@H](O6)[C@@]3([H])O4)[C@@H]2O7)O[C@H](C[C@H](O)CN)[C@@H]5OC
| StdInChI          = 1S/C40H59NO11/c1-19-11-24-5-7-28-20(2)12-26(45-28)9-10-40-17-33-36(51-40)37-38(50-33)39(52-40)35-29(49-37)8-6-25(47-35)13-22(42)14-27-31(16-30(46-24)21(19)3)48-32(34(27)44-4)15-23(43)18-41/h19,23-39,43H,2-3,5-18,41H2,1,4H3/t19-,23+,24+,25?,26+,27+,28+,29+,30-,31+,32-,33-,34-,35+,36+,37+,38-,39+,40+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = UFNVPOGXISZXJD-WVMZDRIUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Eribulin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 40 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 729,897 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Shablak A: Eribulin for advanced breast cancer: a drug evaluation. J Breast Cancer. 2013 Mar;16(1):12-5. doi: 10.4048/jbc.2013.16.1.12. Epub 2013 Mar 31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23593076 23593076]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Devriese LA, Witteveen PO, Marchetti S, Mergui-Roelvink M, Reyderman L, Wanders J, Jenner A, Edwards G, Beijnen JH, Voest EE, Schellens JH: Pharmacokinetics of eribulin mesylate in patients with solid tumors and hepatic impairment. Cancer Chemother Pharmacol. 2012 Dec;70(6):823-32. doi: 10.1007/s00280-012-1976-x. Epub 2012 Sep 26. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23010853 23010853]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nieder C, Aandahl G, Dalhaug A: A case of brain metastases from breast cancer treated with whole-brain radiotherapy and eribulin mesylate. Case Rep Oncol Med. 2012;2012:537183. doi: 10.1155/2012/537183. Epub 2012 Aug 16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22953094 22953094]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 146,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eribulin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08871 Eribulin]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Inhibitori mikrotubula]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Spiro jedinjenja]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Dezoksi šećeri]]</text>
      <sha1>da7slr9xum9py7ph3fka57u6m5413p1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etanercept</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234879</id>
    <revision>
      <id>42680167</id>
      <parentid>42349378</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:23:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3526" sha1="84zjvhsrk7k1ge53yi7hsq34289f38w" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Enbrel.jpg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etanercept
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Enbrel, Enbrel (Immunex Corp), Enbrel Sureclick
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etanercept}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Subkutano

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 102 +/- 30 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 185243-69-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00005
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07897
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201572
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
| C=2224 | H=3475 | N=621 | O=698 | S=36
| molecular_weight = 51234.9
| smiles            = 
| StdInChI          = 
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = 
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 71
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etanercept''' (''Enbrel'') je [[biofarmaceutski lek]] kojim se tretiraju [[Autoimune bolesti|autoimunske bolesti]]. On deluje kao inhibitor [[Faktori nekroze tumora|faktora nekroze tumora]] (TNF). [[FDA]] je odobrila ovaj lek za tretiranje [[reumatizam|reumatizma]], juvenilnog reumatizma i [[psorijatički artritis|psorijatičkog artritisa]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
Etanercept je fozioni protein, dobijen rekombinantnom DNK tehnologijom, pri čemu je ekstraćlijski domen TNF receptora fuzionisan sa konstantnim (Fc) regionom IgG1 antitela.

== Historija ==

Etanercept su razvili istraživači kopmanije Immunex. Lek je odobren za komercijalnu upotrebu 1988. godine, nedugo posle puštanja u promet leka infliximab (Remicade), prvog himernog monoklonskog antitela protiv TNFα.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etanercept}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00005 Etanercept] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415201302/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00005 |date=2014-04-15 }}

{{Imunosupresanti}}

[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:TNF inhibitori]]
[[Kategorija:Rekombinantni proteini]]</text>
      <sha1>84zjvhsrk7k1ge53yi7hsq34289f38w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ergometrin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234880</id>
    <revision>
      <id>42680148</id>
      <parentid>42276947</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:50:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3734" sha1="8gvqnv0vwdqnyj3i1fx1c2lpeuepq06" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ergonovine-skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ergometrin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ergometrine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intramaskularno, oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 minuta
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 60-79-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G02
| ATC_suffix        = AB03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 443884
| PubChemSubstance  = 46506922
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01253
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 391970
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07543
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4822
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 119443
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=23 |N=3 |O=2
| molecular_weight  = 325,405
| smiles            = [H][C@@]12CC3=CNC4=CC=CC(=C34)C1=C[C@H](CN2C)C(=O)N[C@@H](C)CO
| StdInChI          = 1S/C19H23N3O2/c1-11(10-23)21-19(24)13-6-15-14-4-3-5-16-18(14)12(8-20-16)7-17(15)22(2)9-13/h3-6,8,11,13,17,20,23H,7,9-10H2,1-2H3,(H,21,24)/t11-,13+,17+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WVVSZNPYNCNODU-XTQGRXLLSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 162
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ergometrin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 325,405 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 68,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ergometrine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01253 Ergometrine]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Ergotni alkaloidi]]
[[Kategorija:Lisergamidi]]</text>
      <sha1>8gvqnv0vwdqnyj3i1fx1c2lpeuepq06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estramustin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234881</id>
    <revision>
      <id>42680161</id>
      <parentid>42282020</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3910" sha1="h5k4r3no5th00sk9a47cjkouu4rw61o" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Estramustine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Estramustine-3D-vdW.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Estramustin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Emcyt, Estracyt
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Estramustine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 20 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2998-57-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = XX11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 259331
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01196
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 227635
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11228
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4868
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1575
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=31 |Cl=2 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 440,403
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@H](O)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])C3=CC=C(OC(=O)N(CCCl)CCCl)C=C3CC[C@@]21[H]
| StdInChI          = 1S/C23H31Cl2NO3/c1-23-9-8-18-17-5-3-16(29-22(28)26(12-10-24)13-11-25)14-15(17)2-4-19(18)20(23)6-7-21(23)27/h3,5,14,18-21,27H,2,4,6-13H2,1H3/t18-,19-,20+,21+,23+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FRPJXPJMRWBBIH-RBRWEJTLSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 104.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Estramustin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 440,403 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 49,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Estramustine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01196 Estramustine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140504220535/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01196 |date=2014-05-04 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Hormonski agensi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Karbamati]]
[[Kategorija:Azotni iperiti]]</text>
      <sha1>h5k4r3no5th00sk9a47cjkouu4rw61o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esketamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234885</id>
    <revision>
      <id>42680158</id>
      <parentid>42276953</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:44:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3579" sha1="gd23kca101ddeccevqn2hfvea6en04w" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = S-ketamine-2D-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = S-ketamine-from-HCl-xtal-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Esketamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Esketamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 33643-46-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N01
| ATC_suffix        = AX14
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 182137
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01221
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3689
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 50LFG02TXD
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 6121
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 742
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=13 |H=16 |Cl=1 |N=1 |O=1 
| molecular_weight  = 237,725
| smiles            = CN[C@]1(CCCCC1=O)c2ccccc2Cl
| StdInChI          = 1S/C13H16ClNO/c1-15-13(9-5-4-8-12(13)16)10-6-2-3-7-11(10)14/h2-3,6-7,15H,4-5,8-9H2,1H3/t13-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YQEZLKZALYSWHR-CYBMUJFWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Esketamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 13 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 237,725 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 29,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Esketamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01221 Esketamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140404062001/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01221 |date=2014-04-04 }}

{{Glutamatergični ligandi}}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>gd23kca101ddeccevqn2hfvea6en04w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etonitazen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234924</id>
    <revision>
      <id>42680186</id>
      <parentid>42271795</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:00:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3653" sha1="pme5kslme2au8lf22mzblbax427f44o" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etonitazene.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etonitazen
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etonitazene}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 911-65-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 13493
| PubChemSubstance  = 46508885
| IUPHAR_ligand     = 1624
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01462
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 12908
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 312040
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=28 |N=4 |O=3
| molecular_weight  = 396,483
| smiles            = CCOC1=CC=C(CC2=NC3=C(C=CC(=C3)[N+]([O-])=O)N2CCN(CC)CC)C=C1
| StdInChI          = 1S/C22H28N4O3/c1-4-24(5-2)13-14-25-21-12-9-18(26(27)28)16-20(21)23-22(25)15-17-7-10-19(11-8-17)29-6-3/h7-12,16H,4-6,13-15H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PXDBZSCGSQSKST-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etonitazen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 396,483 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 76,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etonitazene}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01462 Etonitazene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622020201/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01462 |date=2013-06-22 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Nitro jedinjenja]]
[[Kategorija:Benzimidazoli]]</text>
      <sha1>pme5kslme2au8lf22mzblbax427f44o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etilmetiltiambuten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234925</id>
    <revision>
      <id>42680177</id>
      <parentid>42271784</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:40:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3550" sha1="9pb10v5vylbtwlo4js9sxnxeecr8bfz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethylmethylthiambutene structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etilmetiltiambuten
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethylmethylthiambutene}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 441-61-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 46424
| PubChemSubstance  = 46505584
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01468
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 42256
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=19 |N=1 |S=2
| molecular_weight  = 277,448
| smiles            = CCN(C)C(C)C=C(C1=CC=CS1)C1=CC=CS1
| StdInChI          = 1S/C15H19NS2/c1-4-16(3)12(2)11-13(14-7-5-9-17-14)15-8-6-10-18-15/h5-12H,4H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MORSAEFGQPDBKM-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etilmetiltiambuten''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 277,448 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethylmethylthiambutene}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01468 Ethylmethylthiambutene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130610102802/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01468 |date=2013-06-10 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tiofeni]]</text>
      <sha1>9pb10v5vylbtwlo4js9sxnxeecr8bfz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etokseridin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234926</id>
    <revision>
      <id>42680184</id>
      <parentid>42271793</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3567" sha1="keczb2ypq20a430nh742pmmgbsgr70z" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etoxeridine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etokseridin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etoxeridine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 469-82-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 61122
| PubChemSubstance  = 46505813
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01505
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 55070
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=27 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 321,411
| smiles            = CCOC(=O)C1(CCN(CCOCCO)CC1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C18H27NO4/c1-2-23-17(21)18(16-6-4-3-5-7-16)8-10-19(11-9-18)12-14-22-15-13-20/h3-7,20H,2,8-15H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KJTKYGFGPQSRRA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etokseridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 321,411 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 59,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etoxeridine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01505 Etoxeridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723040901/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01505 |date=2013-07-23 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>keczb2ypq20a430nh742pmmgbsgr70z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etil loflazepat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234927</id>
    <revision>
      <id>42680174</id>
      <parentid>42297543</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:35:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3763" sha1="nixkgytqh7u3wn5n3b4twrqfmnn6sod" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethyl loflazepate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = EtLoflazepate3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etil loflazepat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethyl loflazepate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 29177-84-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3299
| PubChemSubstance  = 46507486
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01545
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3183
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1213460
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=14 |Cl=1 |F=1 |N=2 |O=3
| molecular_weight  = 360,767
| smiles            = CCOC(=O)C1N=C(C2=CC=CC=C2F)C2=C(NC1=O)C=CC(Cl)=C2
| StdInChI          = 1S/C18H14ClFN2O3/c1-2-25-18(24)16-17(23)21-14-8-7-10(19)9-12(14)15(22-16)11-5-3-4-6-13(11)20/h3-9,16H,2H2,1H3,(H,21,23)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = CUCHJCMWNFEYOM-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 193.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etil loflazepat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 360,767 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 67,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethyl loflazepate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01545 Ethyl loflazepate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018000559/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01545 |date=2014-10-18 }}

[[Kategorija:Anksiolitici]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Benzodiazepini]]</text>
      <sha1>nixkgytqh7u3wn5n3b4twrqfmnn6sod</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etioholanolon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234928</id>
    <revision>
      <id>42680181</id>
      <parentid>42297554</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3643" sha1="bjre8hqatrfuu0n798fskt5si74b30g" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etiocholanolone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etioholanolon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etiocholanolone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 53-42-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5880
| PubChemSubstance  = 46507911
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02854
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5669
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C04373
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 28195
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 85799
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=30 |O=2
| molecular_weight  = 290,440
| smiles            = [H][C@@]12CCC(=O)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CC[C@]2([H])C[C@]([H])(O)CC[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C19H30O2/c1-18-9-7-13(20)11-12(18)3-4-14-15-5-6-17(21)19(15,2)10-8-16(14)18/h12-16,20H,3-11H2,1-2H3/t12-,13-,14+,15+,16+,18+,19+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QGXBDMJGAMFCBF-BNSUEQOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etioholanolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 290,440 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etiocholanolone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02854 Etiocholanolone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510205111/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02854 |date=2013-05-10 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>bjre8hqatrfuu0n798fskt5si74b30g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etomidat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234929</id>
    <revision>
      <id>42680185</id>
      <parentid>42271794</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:58:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3689" sha1="mmwvn7pebm5mbn6ey940t9br5jw0yyq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etomidate_skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Etomidate3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etomidat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Amidate, Hypnomidate
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etomidate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 75 minuta
| excretion         = Renalno (75%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 33125-97-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N01
| ATC_suffix        = AX07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 36339
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00292
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 33418
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07522
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4910
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 23731
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=16 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 244,289
| smiles            = CCOC(=O)C1=CN=CN1[C@H](C)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C14H16N2O2/c1-3-18-14(17)13-9-15-10-16(13)11(2)12-7-5-4-6-8-12/h4-11H,3H2,1-2H3/t11-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NPUKDXXFDDZOKR-LLVKDONJSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 67
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etomidat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 244,289 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 44,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etomidate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00292 Etomidate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227175004/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00292 |date=2014-02-27 }}

{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Imidazoli]]</text>
      <sha1>mmwvn7pebm5mbn6ey940t9br5jw0yyq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etonogestrel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234930</id>
    <revision>
      <id>42680187</id>
      <parentid>42297562</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3644" sha1="dyzrk39orped7279ku4comn3dqhgli4" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etonogestrel.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etonogestrel
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etonogestrel}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Transdermal

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 25 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 54048-10-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = AC08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 21729469
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00294
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5292944
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50777
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1531
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=28 |O=2
| molecular_weight  = 324,457
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@@](O)(C#C)[C@@]1(CC)CC(=C)[C@]1([H])[C@@]3([H])CCC(=O)C=C3CC[C@@]21[H]
| StdInChI          = 1S/C22H28O2/c1-4-21-13-14(3)20-17-9-7-16(23)12-15(17)6-8-18(20)19(21)10-11-22(21,24)5-2/h2,12,17-20,24H,3-4,6-11,13H2,1H3/t17-,18-,19-,20+,21-,22-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GCKFUYQCUCGESZ-BPIQYHPVSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etonogestrel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 324,457 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etonogestrel}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00294 Etonogestrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218112551/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00294 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>dyzrk39orped7279ku4comn3dqhgli4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etodolak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234931</id>
    <revision>
      <id>42680183</id>
      <parentid>42276967</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3802" sha1="4vzegema5bon37m0c298vvt8347umwq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etodolac.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etodolak
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Etodolac [Usan:Ban:Inn], Etodolacetodolic acid, Etodolaco [INN-Spanish], Etodolacum [INN-Latin]
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etodolac}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7 h
| excretion         = Fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 41340-25-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M01
| ATC_suffix        = AB08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3308
| PubChemSubstance  = 46505184
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00749
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3192
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4909
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 622
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=21 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 287,354
| smiles            = CCC1=C2NC3=C(CCOC3(CC)CC(O)=O)C2=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C17H21NO3/c1-3-11-6-5-7-12-13-8-9-21-17(4-2,10-14(19)20)16(13)18-15(11)12/h5-7,18H,3-4,8-10H2,1-2H3,(H,19,20)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NNYBQONXHNTVIJ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 146.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etodolak''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 287,354 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 62,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etodolac}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00749 Etodolac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415201318/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00749 |date=2014-04-15 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]
[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Antipiretici]]
[[Kategorija:Nesteroidni antiinflamatorni lekovi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]</text>
      <sha1>4vzegema5bon37m0c298vvt8347umwq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etinamat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234932</id>
    <revision>
      <id>42680179</id>
      <parentid>42282029</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:43:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3554" sha1="f7hvkoa8sccwbrfweffe14w8eed1sgj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethinamate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etinamat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Valamin, Valaminettae, Valaminetten, Valmid
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethinamate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2,5 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 126-52-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3284
| PubChemSubstance  = 46507468
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01031
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3169
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07832
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4884
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1576
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=13 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 167,205
| smiles            = NC(=O)OC1(CCCCC1)C#C
| StdInChI          = 1S/C9H13NO2/c1-2-9(12-8(10)11)6-4-3-5-7-9/h1H,3-7H2,(H2,10,11)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GXRZIMHKGDIBEW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 96
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 120
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etinamat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 167,205 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 52,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethinamate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01031 Ethinamate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227221538/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01031 |date=2014-02-27 }}

{{Hipnotici i sedativi-lat}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>f7hvkoa8sccwbrfweffe14w8eed1sgj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etil biskumacetat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234933</id>
    <revision>
      <id>42680171</id>
      <parentid>42297536</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:31:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3735" sha1="frld3uduq6eq7q2uarxfp6v3s1dvwye" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethyl Biscoumacetate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etil biskumacetat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethyl biscoumacetate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 548-00-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AA08
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11047
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08794
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10579
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 231177
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=16 |O=8
| molecular_weight  = 408,358
| smiles            = CCOC(=O)C(C1=C(O)OC2=CC=CC=C2C1=O)C1=C(O)OC2=CC=CC=C2C1=O
| StdInChI          = 1S/C22H16O8/c1-2-28-20(25)15(16-18(23)11-7-3-5-9-13(11)29-21(16)26)17-19(24)12-8-4-6-10-14(12)30-22(17)27/h3-10,15,26-27H,2H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SEGSDVUVOWIWFX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 154
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etil biskumacetat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 408,358 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 119,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethyl biscoumacetate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08794 Ethyl biscoumacetate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626052443/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08794 |date=2015-06-26 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Flavonoli]]
[[Kategorija:Kumarinski lekovi]]</text>
      <sha1>frld3uduq6eq7q2uarxfp6v3s1dvwye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etilestrenol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234934</id>
    <revision>
      <id>42680176</id>
      <parentid>42297549</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3649" sha1="m62mu2f5c5163ksvb9kps23qedq0whr" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethylestrenol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etilestrenol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethylestrenol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 965-90-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A14
| ATC_suffix        = AB02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 13765
| PubChemSubstance  = 46505460
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01493
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 13168
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1200623
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=32 |O=1
| molecular_weight  = 288,467
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@@](O)(CC)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])[C@@]3([H])CCCC=C3CC[C@@]21[H]
| StdInChI          = 1S/C20H32O/c1-3-20(21)13-11-18-17-9-8-14-6-4-5-7-15(14)16(17)10-12-19(18,20)2/h6,15-18,21H,3-5,7-13H2,1-2H3/t15-,16+,17+,18-,19-,20-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AOXRBFRFYPMWLR-XGXHKTLJSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 77
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etilestrenol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,467 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 20,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethylestrenol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01493 Ethylestrenol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607084844/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01493 |date=2013-06-07 }}

[[Kategorija:Anabolički steroidi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]</text>
      <sha1>m62mu2f5c5163ksvb9kps23qedq0whr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etionamid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234935</id>
    <revision>
      <id>42680182</id>
      <parentid>42297556</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3567" sha1="r70ktg5nozhlx43wsaquydtk8l2gr6v" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethionamide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Ethionamide ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etionamid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Aethionamidum, Aetina, Aetiva, Amidazin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethionamide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 2 - 3 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 536-33-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J04
| ATC_suffix        = AD03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2761171
| PubChemSubstance  = 46506077
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00609
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2041901
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07665
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4885
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1441
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=10 |N=2 |S=1
| molecular_weight  = 166,243
| smiles            = CCC1=NC=CC(=C1)C(N)=S
| StdInChI          = 1S/C8H10N2S/c1-2-7-5-6(8(9)11)3-4-10-7/h3-5H,2H2,1H3,(H2,9,11)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AEOCXXJPGCBFJA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 163
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etionamid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 166,243 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 71,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethionamide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00609 Ethionamide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140325223629/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00609 |date=2014-03-25 }}

[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>r70ktg5nozhlx43wsaquydtk8l2gr6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etinodiol diacetat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234936</id>
    <revision>
      <id>42680180</id>
      <parentid>42297552</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:45:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3803" sha1="bk50u5yl6fhcutilbtsnie0fru4qkfl" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethynodiol_diacetate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etinodiol diacetat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cervicundin, Continuin, Femulen, Luteonorm
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etynodiol diacetate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 297-76-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9270
| PubChemSubstance  = 46506993
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00823
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8913
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C12724
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31580
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=32 |O=4
| molecular_weight  = 384,509
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@@](OC(C)=O)(C#C)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])[C@@]3([H])CC[C@H](OC(C)=O)C=C3CC[C@@]21[H]
| StdInChI          = 1S/C24H32O4/c1-5-24(28-16(3)26)13-11-22-21-8-6-17-14-18(27-15(2)25)7-9-19(17)20(21)10-12-23(22,24)4/h1,14,18-22H,6-13H2,2-4H3/t18-,19-,20+,21+,22-,23-,24-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ONKUMRGIYFNPJW-KIEAKMPYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etinodiol diacetat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 384,509 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 52,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etynodiol diacetate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00823 Etynodiol diacetate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218094703/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00823 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Kontrola rađanja]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>bk50u5yl6fhcutilbtsnie0fru4qkfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etidronska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234938</id>
    <revision>
      <id>42680170</id>
      <parentid>42287074</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3790" sha1="dkiieehxug0mgwpnx2x56fgx2r3yr1v" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etidronic acid Formula V1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etidronska kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Cintichem Technetium 99m Hedspa, Dequest 2010, Dequest 2015, Dequest Z 010
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etidronic acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1 - 6 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 7414-83-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M05
| ATC_suffix        = BA01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|M05|BB01}}
| PubChem           = 3305
| PubChemSubstance  = 46507694
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01077
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3189
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07736
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4907
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 871
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=2 |H=8 |O=7 |P=2
| molecular_weight  = 206,028
| smiles            = CC(O)(P(O)(O)=O)P(O)(O)=O
| StdInChI          = 1S/C2H8O7P2/c1-2(3,10(4,5)6)11(7,8)9/h3H,1H3,(H2,4,5,6)(H2,7,8,9)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DBVJJBKOTRCVKF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etidronska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 2 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 206,028 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 154,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etidronic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01077 Etidronic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218222955/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01077 |date=2014-02-18 }}

{{Lekovi za tretman bolesti kostiju}}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Bisfosfonati]]
[[Kategorija:Fosforaste kiseline]]
[[Kategorija:Tercijarni alkoholi]]</text>
      <sha1>dkiieehxug0mgwpnx2x56fgx2r3yr1v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etilmorfin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234939</id>
    <revision>
      <id>42680178</id>
      <parentid>42271785</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:41:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4434" sha1="dn97yubehuq8itxe2q34uu1d7ib7e7u" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethylmorphine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etilmorfin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Codethyline, Dionina, Lepheton
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethylmorphine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 76-58-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R05
| ATC_suffix        = DA01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|XA06}}
| PubChem           = 5359271
| PubChemSubstance  = 46505092
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01466
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4514250
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07537
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=23 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 313,391
| smiles            = [H][C@@]12OC3=C(OCC)C=CC4=C3[C@@]11CCN(C)[C@]([H])(C4)[C@]1([H])C=C[C@@H]2O
| StdInChI          = 1S/C19H23NO3/c1-3-22-15-7-4-11-10-13-12-5-6-14(21)18-19(12,8-9-20(13)2)16(11)17(15)23-18/h4-7,12-14,18,21H,3,8-10H2,1-2H3/t12-,13+,14-,18-,19-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OGDVEMNWJVYAJL-LEPYJNQMSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 199-201
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etilmorfin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 313,391 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Aasmundstad TA, Xu BQ, Johansson I, Ripel A, Bjorneboe A, Christophersen AS, Bodd E, Morland J: Biotransformation and pharmacokinetics of ethylmorphine after a single oral dose. Br J Clin Pharmacol. 1995 Jun;39(6):611-20. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7654478 7654478]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Xu BQ, Aasmundstad TA, Lillekjendlie B, Bjorneboe A, Christophersen AS, Morland J: Effects of ethanol on ethylmorphine metabolism in isolated rat hepatocytes: characterization by means of a multicom partmental model. Pharmacol Toxicol. 1997 Apr;80(4):171-81. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9140136 9140136]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethylmorphine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01466 Ethylmorphine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420045823/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01466 |date=2014-04-20 }}

[[Kategorija:Analgetici]]
[[Kategorija:Opioidi]]
[[Kategorija:Antitusici]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>dn97yubehuq8itxe2q34uu1d7ib7e7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etravirin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234969</id>
    <revision>
      <id>42680192</id>
      <parentid>42297565</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:10:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3687" sha1="d669i0fq3rfwyz25d6frds2ltgfz1ps" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etravirine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Etravirine3D.PNG
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etravirin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etravirine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 193962
| PubChemSubstance  = 99443662
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB07191
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 168313
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 308954
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=15 |Br=1 |N=6 |O=1
| molecular_weight  = 435,277
| smiles            = CC1=CC(=CC(C)=C1OC1=C(Br)C(N)=NC(NC2=CC=C(C=C2)C#N)=N1)C#N
| StdInChI          = 1S/C20H15BrN6O/c1-11-7-14(10-23)8-12(2)17(11)28-19-16(21)18(24)26-20(27-19)25-15-5-3-13(9-22)4-6-15/h3-8H,1-2H3,(H3,24,25,26,27)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PYGWGZALEOIKDF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etravirin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 435,277 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 120,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etravirine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07191 Etravirine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150821102314/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07191 |date=2015-08-21 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Organobromidi]]
[[Kategorija:Nitrili]]
[[Kategorija:Pirimidini]]</text>
      <sha1>d669i0fq3rfwyz25d6frds2ltgfz1ps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Felbinak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234970</id>
    <revision>
      <id>42680216</id>
      <parentid>42276991</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:38:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3509" sha1="a5ckknb1fpulrn9aa0mnyx2tyqjol2v" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Felbinac.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Felbinak
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Felbinac}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3332
| PubChemSubstance  = 99443948
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB07477
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3215
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 413965
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=12 |O=2
| molecular_weight  = 212,244
| smiles            = OC(=O)CC1=CC=C(C=C1)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C14H12O2/c15-14(16)10-11-6-8-13(9-7-11)12-4-2-1-3-5-12/h1-9H,10H2,(H,15,16)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QRZAKQDHEVVFRX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Felbinak''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 212,244 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Felbinac}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07477 Felbinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005165111/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07477 |date=2012-10-05 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek-lat}}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Bifenili]]</text>
      <sha1>a5ckknb1fpulrn9aa0mnyx2tyqjol2v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fasudil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234971</id>
    <revision>
      <id>42680214</id>
      <parentid>42297598</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:22:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3538" sha1="7z8r4i4vtx4ocw4k8ojklqsb4omrfcj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fasudil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fasudil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fasudil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        =  
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3547
| PubChemSubstance  = 99444633
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08162
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3426
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 38380
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=17 |N=3 |O=2 |S=1
| molecular_weight  = 291,369
| smiles            = O=S(=O)(N1CCCNCC1)C1=CC=CC2=C1C=CN=C2
| StdInChI          = 1S/C14H17N3O2S/c18-20(19,17-9-2-6-15-8-10-17)14-4-1-3-12-11-16-7-5-13(12)14/h1,3-5,7,11,15H,2,6,8-10H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NGOGFTYYXHNFQH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fasudil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 291,369 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 70,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fasudil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08162 Fasudil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140424075515/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08162 |date=2014-04-24 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Izohinolini]]</text>
      <sha1>7z8r4i4vtx4ocw4k8ojklqsb4omrfcj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenacemid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234972</id>
    <revision>
      <id>42680218</id>
      <parentid>42276995</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:52:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4020" sha1="2og12uosyt32qijg4pi3onrivymnf13" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenacemide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenacemid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Acetylureum, Carbanmide, Cetylureum, Comitiadone
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenacemide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 22-25 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 63-98-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AX07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4753
| PubChemSubstance  = 46508400
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01121
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4589
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07428
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 918
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=10 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 178,188
| smiles            = NC(=O)NC(=O)CC1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C9H10N2O2/c10-9(13)11-8(12)6-7-4-2-1-3-5-7/h1-5H,6H2,(H3,10,11,12,13)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XPFRXWCVYUEORT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 215
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenacemid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 178,188 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Coker SB: The use of phenacemide for intractable partial complex epilepsy in children. Pediatr Neurol. 1986 Jul-Aug;2(4):230-2. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3508693 3508693]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coker SB, Holmes EW, Egel RT: Phenacemide therapy of complex partial epilepsy in children: determination of plasma drug concentrations. Neurology. 1987 Dec;37(12):1861-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3683877 3683877]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 72,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenacemide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01121 Phenacemide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130607084954/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01121 |date=2013-06-07 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>2og12uosyt32qijg4pi3onrivymnf13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Famciklovir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234974</id>
    <revision>
      <id>42680207</id>
      <parentid>42297588</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:00:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3766" sha1="dblf3rfgct45eijyjdedx4vi5mvqhly" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Famciclovir structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Famciklovir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Famciclovir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 10 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 104227-87-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AB09
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S01|AD07}}
| PubChem           = 3324
| PubChemSubstance  = 46507561
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00426
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3207
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4974
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 880
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=19 |N=5 |O=4
| molecular_weight  = 321,332
| smiles            = CC(=O)OCC(CCN1C=NC2=CN=C(N)N=C12)COC(C)=O
| StdInChI          = 1S/C14H19N5O4/c1-9(20)22-6-11(7-23-10(2)21)3-4-19-8-17-12-5-16-14(15)18-13(12)19/h5,8,11H,3-4,6-7H2,1-2H3,(H2,15,16,18)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GGXKWVWZWMLJEH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 102-104
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Famciklovir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 321,332 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 122,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Famciclovir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00426 Famciclovir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415220046/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00426 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Prolekovi]]
[[Kategorija:Nukleozidi]]
[[Kategorija:Nukleotidi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Purini]]</text>
      <sha1>dblf3rfgct45eijyjdedx4vi5mvqhly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etotoin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234975</id>
    <revision>
      <id>42680191</id>
      <parentid>42276972</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:08:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3773" sha1="r31wf7tb12ni96bozssnkn5z8yzzt4e" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ethotoin structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etotoin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Accenon, Peganone, Pegoanone
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethotoin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3 - 9 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 86-35-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3292
| PubChemSubstance  = 46504521
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00754
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3176
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07839
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4888
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1095
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=12 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 204,225
| smiles            = CCN1C(=O)NC(C1=O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H12N2O2/c1-2-13-10(14)9(12-11(13)15)8-6-4-3-5-7-8/h3-7,9H,2H2,1H3,(H,12,15)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SZQIFWWUIBRPBZ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 94
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etotoin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 204,225 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;SCHWADE ED, RICHARDS RK, EVERETT GM: Peganone, a new antiepileptic drug. Dis Nerv Syst. 1956 May;17(5):155-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/13317788 13317788]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 49,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethotoin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00754 Ethotoin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140408082818/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00754 |date=2014-04-08 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Hidantoini]]</text>
      <sha1>r31wf7tb12ni96bozssnkn5z8yzzt4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etretinat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234976</id>
    <revision>
      <id>42680193</id>
      <parentid>42297566</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:13:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3644" sha1="2fpip5zd4xe2hh3vrq2ocfph0pg5jvw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etretinate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etretinat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Tegison, Tigason
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etretinate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 120 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 54350-48-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D05
| ATC_suffix        = BB01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5282375
| PubChemSubstance  = 46504486
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00926
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3196
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4913
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 464
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=30 |O=3
| molecular_weight  = 354,483
| smiles            = CCOC(=O)C=C(C)C=CC=C(C)C=CC1=C(C)C(C)=C(OC)C=C1C
| StdInChI          = 1S/C23H30O3/c1-8-26-23(24)14-17(3)11-9-10-16(2)12-13-21-18(4)15-22(25-7)20(6)19(21)5/h9-15H,8H2,1-7H3/b11-9+,13-12+,16-10+,17-14+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HQMNCQVAMBCHCO-DJRRULDNSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etretinat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 354,483 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 6,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 35,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etretinate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00926 Etretinate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140626022351/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00926 |date=2014-06-26 }}

[[Kategorija:Nega kože]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>2fpip5zd4xe2hh3vrq2ocfph0pg5jvw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Felbamat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234977</id>
    <revision>
      <id>42680215</id>
      <parentid>42271826</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3990" sha1="dezkk3kfs4adtmuvz6ih29w8d36et79" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Felbamate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Felbamat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Felbamyl, Felbatol, Taloxa
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Felbamate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 20-23 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 25451-15-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AX10
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3331
| PubChemSubstance  = 46506375
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00949
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3214
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07501
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4995
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1094
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=14 |N=2 |O=4
| molecular_weight  = 238,240
| smiles            = NC(=O)OCC(COC(N)=O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H14N2O4/c12-10(14)16-6-9(7-17-11(13)15)8-4-2-1-3-5-8/h1-5,9H,6-7H2,(H2,12,14)(H2,13,15)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WKGXYQFOCVYPAC-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 151.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Felbamat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 238,240 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Leppik IE, Dreifuss FE, Pledger GW, Graves NM, Santilli N, Drury I, Tsay JY, Jacobs MP, Bertram E, Cereghino JJ, et al.: Felbamate for partial seizures: results of a controlled clinical trial. Neurology. 1991 Nov;41(11):1785-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1944909 1944909]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 104,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Felbamate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00949 Felbamate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140405093109/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00949 |date=2014-04-05 }}

{{Antiepileptici}}
{{Glutamatergični ligandi}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Neuroprotektivni agensi]]
[[Kategorija:Antipiretici]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>dezkk3kfs4adtmuvz6ih29w8d36et79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ezetimib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234978</id>
    <revision>
      <id>42680200</id>
      <parentid>42297578</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:12:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4251" sha1="qfdgilhsl921sq9kldbb2ziu3wpzg33" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ezetimibe.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ezetimib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ezedoc, Ezetib, Ezetrol, Maxetibe
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ezetimibe}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 22 h
| excretion         = 78% fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 163222-33-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AX09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 150311
| PubChemSubstance  = 46507625
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00973
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 132493
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 49040
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1138
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=21 |F=2 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 409,425
| smiles            = O[C@@H](CC[C@@H]1[C@H](N(C1=O)C1=CC=C(F)C=C1)C1=CC=C(O)C=C1)C1=CC=C(F)C=C1
| StdInChI          = 1S/C24H21F2NO3/c25-17-5-1-15(2-6-17)22(29)14-13-21-23(16-3-11-20(28)12-4-16)27(24(21)30)19-9-7-18(26)8-10-19/h1-12,21-23,28-29H,13-14H2/t21-,22+,23-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OLNTVTPDXPETLC-XPWALMASSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 163
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ezetimib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 409,425 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Garcia-Calvo M, Lisnock J, Bull HG, Hawes BE, Burnett DA, Braun MP, Crona JH, Davis HR Jr, Dean DC, Detmers PA, Graziano MP, Hughes M, Macintyre DE, Ogawa A, O'neill KA, Iyer SP, Shevell DE, Smith MM, Tang YS, Makarewicz AM, Ujjainwalla F, Altmann SW, Chapman KT, Thornberry NA: The target of ezetimibe is Niemann-Pick C1-Like 1 (NPC1L1). Proc Natl Acad Sci U S A. 2005 Jun 7;102(23):8132-7. Epub 2005 May 31. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15928087 15928087]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 60,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ezetimibe}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00973 Ezetimibe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131201214120/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00973 |date=2013-12-01 }}

[[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Azetidini]]</text>
      <sha1>qfdgilhsl921sq9kldbb2ziu3wpzg33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Felodipin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234979</id>
    <revision>
      <id>42680217</id>
      <parentid>42297608</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3992" sha1="7mlpcc9d0t3z2r4ey6f6dcmm9swy6gw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (±)-Felodipine formulae V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Felodipine-from-xtal-1989-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Felodipin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Agon, AGON SR, Feloday, Felodur ER
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Felodipine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 17,5-31,5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 72509-76-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C08
| ATC_suffix        = CA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3333
| PubChemSubstance  = 46506968
| IUPHAR_ligand     = 4190
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01023
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3216
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 585948
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1480
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=19 |Cl=2 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 384,254
| smiles            = CCOC(=O)C1=C(C)NC(C)=C(C1C1=C(Cl)C(Cl)=CC=C1)C(=O)OC
| StdInChI          = 1S/C18H19Cl2NO4/c1-5-25-18(23)14-10(3)21-9(2)13(17(22)24-4)15(14)11-7-6-8-12(19)16(11)20/h6-8,15,21H,5H2,1-4H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RZTAMFZIAATZDJ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 145
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Felodipin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 384,254 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Dunselman PH, Edgar B: Felodipine clinical pharmacokinetics. Clin Pharmacokinet. 1991 Dec;21(6):418-30. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1782737 1782737]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 64,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Felodipine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01023 Felodipine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416032840/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01023 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Antihipertenzivi]]
[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Blokatori kalcijumskih kanala]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>7mlpcc9d0t3z2r4ey6f6dcmm9swy6gw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Everolimus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234980</id>
    <revision>
      <id>42680197</id>
      <parentid>42276973</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:47:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4558" sha1="n8pcwqvpzt95f4hdtdz2kcizav03458" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Everolimus.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Everolimus ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Everolimus
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Afinitor, Certican, VOTUBIA, Zortress
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Everolimus}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 h
| excretion         = 80% fekalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 159351-69-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AA18
| ATC_supplemental  = , {{ATC|L01|XE10}}
| PubChem           = 6442177
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01590
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 21106307
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201755
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=53 |H=83 |N=1 |O=14
| molecular_weight  = 958,224
| smiles            = CO[C@@H]1C[C@H](C[C@H](C)C2CC(=O)[C@H](C)\C=C(C)\[C@@H](O)[C@@H](OC)C(=O)[C@@H](C)C[C@@H](C)\C=C\C=C\C=C(C)\[C@H](C[C@H]3CC[C@H](C)[C@](O)(O3)C(=O)C(=O)N3CCCC[C@@H]3C(=O)O2)OC)CC[C@H]1OCCO
| StdInChI          = 1S/C53H83NO14/c1-32-16-12-11-13-17-33(2)44(63-8)30-40-21-19-38(7)53(62,68-40)50(59)51(60)54-23-15-14-18-41(54)52(61)67-45(35(4)28-39-20-22-43(66-25-24-55)46(29-39)64-9)31-42(56)34(3)27-37(6)48(58)49(65-10)47(57)36(5)26-32/h11-13,16-17,27,32,34-36,38-41,43-46,48-49,55,58,62H,14-15,18-26,28-31H2,1-10H3/b13-11+,16-12+,33-17+,37-27+/t32-,34+,35-,36-,38-,39-,40+,41+,43+,44-,45?,46+,48+,49-,53-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HKVAMNSJSFKALM-CYUZEOOHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Everolimus''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 53 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 958,224 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Kuhn B, Jacobsen W, Christians U, Benet LZ, Kollman PA: Metabolism of sirolimus and its derivative everolimus by cytochrome P450 3A4: insights from docking, molecular dynamics, and quantum chemical calculations. J Med Chem. 2001 Jun 7;44(12):2027-34. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11384247 11384247]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 6,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -10,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 204,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Everolimus}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01590 Everolimus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416003128/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01590 |date=2014-04-16 }}

[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Inhibitori proteinske kinaze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>n8pcwqvpzt95f4hdtdz2kcizav03458</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etorikoksib</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234981</id>
    <revision>
      <id>42680189</id>
      <parentid>42282033</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:05:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3684" sha1="98fbnpsgx29tfcy14vc3uvuxjt4sh4v" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Etoricoxib structural formula V.1.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etorikoksib
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Algix, Arcoxia, Nucoxia, Tauxib
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Etoricoxib}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 22 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 202409-33-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M01
| ATC_suffix        = AH05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 123619
| PubChemSubstance  = 46504505
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01628
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 110209
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C11718
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 6339
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 416146
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=15 |Cl=1 |N=2 |O=2 |S=1
| molecular_weight  = 358,842
| smiles            = CC1=NC=C(C=C1)C1=C(C=C(Cl)C=N1)C1=CC=C(C=C1)S(C)(=O)=O
| StdInChI          = 1S/C18H15ClN2O2S/c1-12-3-4-14(10-20-12)18-17(9-15(19)11-21-18)13-5-7-16(8-6-13)24(2,22)23/h3-11H,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MNJVRJDLRVPLFE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etorikoksib''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 358,842 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 68,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Etoricoxib}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01628 Etoricoxib] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417165458/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01628 |date=2014-04-17 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>98fbnpsgx29tfcy14vc3uvuxjt4sh4v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etosuksimid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234982</id>
    <revision>
      <id>42680190</id>
      <parentid>42282034</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:07:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5706" sha1="q2jvg3uhourszh1eolyplk040vp3waf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (RS)-Ethosuximid Structural Formula V1.svg
| width             = 140 px
| alt               = 
| image2            = Ethosuximide ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Etosuksimid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Asamid, Atysmal, Capitus, Emeside
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ethosuximide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 53 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 77-67-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AD01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3291
| PubChemSubstance  = 46507617
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00593
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3175
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07505
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 4887
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 696
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=7 |H=11 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 141,168
| smiles            = CCC1(C)CC(=O)NC1=O
| StdInChI          = 1S/C7H11NO2/c1-3-7(2)4-5(9)8-6(7)10/h3-4H2,1-2H3,(H,8,9,10)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HAPOVYFOVVWLRS-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 64.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Etosuksimid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 141,168 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Patsalos PN: Properties of antiepileptic drugs in the treatment of idiopathic generalized epilepsies. Epilepsia. 2005;46 Suppl 9:140-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16302888 16302888]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coulter DA, Huguenard JR, Prince DA: Specific petit mal anticonvulsants reduce calcium currents in thalamic neurons. Neurosci Lett. 1989 Mar 13;98(1):74-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2710401 2710401]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coulter DA, Huguenard JR, Prince DA: Characterization of ethosuximide reduction of low-threshold calcium current in thalamic neurons. Ann Neurol. 1989 Jun;25(6):582-93. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2545161 2545161]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Coulter DA, Huguenard JR, Prince DA: Differential effects of petit mal anticonvulsants and convulsants on thalamic neurones: calcium current reduction. Br J Pharmacol. 1990 Aug;100(4):800-6. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2169941 2169941]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kostyuk PG, Molokanova EA, Pronchuk NF, Savchenko AN, Verkhratsky AN: Different action of ethosuximide on low- and high-threshold calcium currents in rat sensory neurons. Neuroscience. 1992 Dec;51(4):755-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1336826 1336826]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,2 
|}

== Stereokemija ==
Ethosuximid je kiralni lijek s [[stereocenterom]]. Terapeutski se koristi [[racemat]], 1: 1 smjesa ('' S '') i ('' R '') izomera.&lt;ref name=&quot;Rote Liste&quot;&gt;Rote Liste Service GmbH (Hrsg.): ''Rote Liste 2017 – Arzneimittelverzeichnis für Deutschland (einschließlich EU-Zulassungen und bestimmter Medizinprodukte)''. Rote Liste Service GmbH, Frankfurt/Main, 2017, Aufl. 57, {{ISBN|978-3-946057-10-9}}, S. 182.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
! colspan=&quot;2&quot;| Enantiomeri etosuksimida
|-
| [[File:(R)-Ethosuximid Structural Formula V1.svg|140 px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; CAS-Nummer: 39122-20-8&lt;/small&gt;
| [[File:(S)-Ethosuximid Structural Formula V1.svg|140 px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; CAS-Nummer: 39122-19-5&lt;/small&gt;
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethosuximide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00593 Ethosuximide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417023440/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00593 |date=2014-04-17 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Laktami]]
[[Kategorija:Pirolidini]]</text>
      <sha1>q2jvg3uhourszh1eolyplk040vp3waf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ezomeprazol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234983</id>
    <revision>
      <id>42680201</id>
      <parentid>42297579</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:14:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4245" sha1="2djsby4wmgwt80wm59mws5pufjdln2e" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Esomeprazole 2D structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Esomeprazole ball-and-stick model.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ezomeprazol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Axagon, Esopral, Lucen, Nexiam
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Esomeprazole}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno, intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1-1,5 h
| excretion         = 80% renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 161796-78-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A02
| ATC_suffix        = BC05
| ATC_supplemental  = , {{ATC|A02|BC01}}
| PubChem           = 9579578
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 4279
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00736
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 7853936
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50275
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201320
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=19 |N=3 |O=3 |S=1
| molecular_weight  = 345,416
| smiles            = COC1=CC2=C(NC(=N2)[S@](=O)CC2=NC=C(C)C(OC)=C2C)C=C1
| StdInChI          = 1S/C17H19N3O3S/c1-10-8-18-15(11(2)16(10)23-4)9-24(21)17-19-13-6-5-12(22-3)7-14(13)20-17/h5-8H,9H2,1-4H3,(H,19,20)/t24-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SUBDBMMJDZJVOS-XMMPIXPASA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 155
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ezomeprazol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 345,416 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Lind T, Rydberg L, Kyleback A, Jonsson A, Andersson T, Hasselgren G, Holmberg J, Rohss K: Esomeprazole provides improved acid control vs. omeprazole In patients with symptoms of gastro-oesophageal reflux disease. Aliment Pharmacol Ther. 2000 Jul;14(7):861-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10886041 10886041]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 96,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Esomeprazole}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00736 Esomeprazole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131205203523/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00736 |date=2013-12-05 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Inhibitori protonske pumpe]]
[[Kategorija:Antihistamini]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Sulfoksidi]]
[[Kategorija:Piridini]]
[[Kategorija:Benzimidazoli]]</text>
      <sha1>2djsby4wmgwt80wm59mws5pufjdln2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenobarbital</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235022</id>
    <revision>
      <id>42680238</id>
      <parentid>42507908</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:27:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5254" sha1="a3a6gsvcbv6dxt9tpv9foegduughq7x" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 5-etil-5-phenil-1,3-diazinan-2,4,6-trion
| image             = Phenobarbital2DACS.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Phenobarbital3d_updated.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenobarbital
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Adonal, Aephenal, Agrypnal, Amylofene
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenobarbital}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno; Intramaskularno; Oralno;

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 53 do 118 sati
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 50-06-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AA01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|N03|AA02}}
| PubChem           = 4763
| PubChemSubstance  = 46505776
| IUPHAR_ligand     = 2804
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01174
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4599
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07434
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 8069
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=12 |N=2 |O=3
| molecular_weight  = 232.2353
| smiles            = CCC1(C(=O)NC(=O)NC1=O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C12H12N2O3/c1-2-12(8-6-4-3-5-7-8)9(15)13-11(17)14-10(12)16/h3-7H,2H2,1H3,(H2,13,14,15,16,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DDBREPKUVSBGFI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 174
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenobarbital''' je derivat [[Barbituratna kiselina|barbituratne kiseline]], koji deluje kao neselektivni depresant [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]]. On promoviše vezivanje za inhibitorni tip receptora [[Gama-aminobuterna kiselina|gama-aminobuterine kiseline]], i moduliše protok hlorida kroz receptorske kanale. On snažno inhibira glutamatom indukovane depolarizacije.&lt;ref&gt;Kwan P, Brodie MJ: Phenobarbital for the treatment of epilepsy in the 21st century: a critical review. Epilepsia. 2004 Sep;45(9):1141-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15329080 15329080]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor S, Tudur Smith C, Williamson PR, Marson AG: Phenobarbitone versus phenytoin monotherapy for partial onset seizures and generalized onset tonic-clonic seizures. Cochrane Database Syst Rev. 2001;(4):CD002217. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11687150 11687150]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tudur Smith C, Marson AG, Williamson PR: Carbamazepine versus phenobarbitone monotherapy for epilepsy. Cochrane Database Syst Rev. 2003;(1):CD001904. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12535420 12535420]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kalviainen R, Eriksson K, Parviainen I: Refractory generalised convulsive status epilepticus : a guide to treatment. CNS Drugs. 2005;19(9):759-68. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16142991 16142991]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Booth D, Evans DJ: Anticonvulsants for neonates with seizures. Cochrane Database Syst Rev. 2004 Oct 18;(4):CD004218. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15495087 15495087]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenobarbital}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01174 Phenobarbital] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806052824/https://www.drugbank.ca/drugs/DB01174 |date=2020-08-06 }}

{{Antiepileptici}}
{{Hipnotici i sedativi}}

[[Kategorija:Sedativi]]
[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Barbiturati]]
[[Kategorija:Depresogeni]]
[[Kategorija:Hipnotici]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]]
[[Kategorija:Imidi]]</text>
      <sha1>a3a6gsvcbv6dxt9tpv9foegduughq7x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenoksimetilpenicilin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235024</id>
    <revision>
      <id>42680240</id>
      <parentid>42510844</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:31:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4344" sha1="te7q25k0n1frs7r995y84uwe7jan2zf" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Penicillin-V-2D-skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Phenoxymethylpenicillin ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenoksimetilpenicilin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Acipen V, Apopen, Beepen-Vk, Beromycin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenoxymethylpenicillin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 30 - 40 minuta
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 87-08-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = CE02
| ATC_supplemental  = , {{ATC|J01|CE10}}
| PubChem           = 6869
| PubChemSubstance  = 46507164
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00417
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 6607
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C08126
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 27446
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 615
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=18 |N=2 |O=5 |S=1
| molecular_weight  = 350,390
| smiles            = [H][C@]12SC(C)(C)[C@@H](N1C(=O)[C@H]2NC(=O)COC1=CC=CC=C1)C(O)=O
| StdInChI          = 1S/C16H18N2O5S/c1-16(2)12(15(21)22)18-13(20)11(14(18)24-16)17-10(19)8-23-9-6-4-3-5-7-9/h3-7,11-12,14H,8H2,1-2H3,(H,17,19)(H,21,22)/t11-,12+,14-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BPLBGHOLXOTWMN-MBNYWOFBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 120-128
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenoksimetilpenicilin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 350,390 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Inadvertent use of Bicillin C-R to treat syphilis infection--Los Angeles, California, 1999-2004. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2005 Mar 11;54(9):217-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15758893 15758893]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gruchalla RS, Pirmohamed M: Clinical practice. Antibiotic allergy. N Engl J Med. 2006 Feb 9;354(6):601-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16467547 16467547]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 121,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenoxymethylpenicillin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00417 Phenoxymethylpenicillin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415205841/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00417 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Beta-laktamski antibiotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Tioetri]]</text>
      <sha1>te7q25k0n1frs7r995y84uwe7jan2zf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fendimetrazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235025</id>
    <revision>
      <id>42680222</id>
      <parentid>42271834</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:02:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3580" sha1="9n71jnpkcr4hm4eqdxki1o3kqun5n7n" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phendimetrazine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fendimetrazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Adphen, Antapentan, Bacarate, Dyrexan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phendimetrazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 19-24 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 634-03-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 12460
| PubChemSubstance  = 46506122
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01579
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 11950
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07904
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1744
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=17 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 191,269
| smiles            = CC1C(OCCN1C)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C12H17NO/c1-10-12(14-9-8-13(10)2)11-6-4-3-5-7-11/h3-7,10,12H,8-9H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MFOCDFTXLCYLKU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 134.5
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fendimetrazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 191,269 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 12,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phendimetrazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01579 Phendimetrazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406150441/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01579 |date=2012-04-06 }}

[[Kategorija:Anoreksici]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Morfolini]]</text>
      <sha1>9n71jnpkcr4hm4eqdxki1o3kqun5n7n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenindamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235026</id>
    <revision>
      <id>42680232</id>
      <parentid>42271845</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3540" sha1="l631cg4emeaoz2b504dbu7q5jdu8f14" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             =Phenindamine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenindamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenindamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 82-88-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R06
| ATC_suffix        = AX04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11291
| PubChemSubstance  = 46508187
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01619
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10817
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07790
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 278398
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=19 |N=1
| molecular_weight  = 261,361
| smiles            = CN1CCC2=C(C1)C(C1=CC=CC=C21)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C19H19N/c1-20-12-11-16-15-9-5-6-10-17(15)19(18(16)13-20)14-7-3-2-4-8-14/h2-10,19H,11-13H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ISFHAYSTHMVOJR-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 91
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenindamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 261,361 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 3,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenindamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01619 Phenindamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140623004101/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01619 |date=2014-06-23 }}

{{Histaminergici}}

[[Kategorija:Antihistamini]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>l631cg4emeaoz2b504dbu7q5jdu8f14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feniramin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235027</id>
    <revision>
      <id>42680234</id>
      <parentid>42271846</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4387" sha1="m5zar7bml413huhmc8cpng042r043pl" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = (RS)-Pheniramin Structural Formula V1.svg
| width             = 180px
| alt               = Strukturna formula bez stereokemije
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Feniramin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = AVIL, Metron, Pyriton, Trimeton
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Pheniramine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 86-21-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R06
| ATC_suffix        = AB05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4761
| PubChemSubstance  = 46505932
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01620
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4597
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1193
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=20 |N=2
| molecular_weight  = 240,343
| smiles            = CN(C)CCC(C1=CC=CC=C1)C1=CC=CC=N1
| StdInChI          = 1S/C16H20N2/c1-18(2)13-11-15(14-8-4-3-5-9-14)16-10-6-7-12-17-16/h3-10,12,15H,11,13H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IJHNSHDBIRRJRN-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 181
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Feniramin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 240,343 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 16,1 
|}

== Stereoizomerizam ==
Feniramin sadrži stereocentar i sastoji se od dva enantiomera. Ovo je [[racemat]], tj. Smjesa od 1: 1 ('' R '') i ('' S '') - oblik:&lt;ref name=&quot;Hager&quot;&gt;F. v. Bruchhausen, G. Dannhardt, S. Ebel, A. W. Frahm, E. Hackenthal, U. Holzgrabe (Hrsg.):'' Hagers Handbuch der Pharmazeutischen Praxis: Band 9: Stoffe P-Z'', Springer Verlag, Berlin, Aufl. 5, 2014, S. 121, {{ISBN| 978-3-642-63389-8}}.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
! colspan=&quot;2&quot;| Enantiomeri feniramina
|-
| [[File:(R)-Pheniramin Structural Formula V1.svg|180 px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; CAS-Nummer: 56141-72-1&lt;/small&gt;
| [[File:(S)-Pheniramin Structural Formula V1.svg|180 px]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt; CAS-Nummer: 23201-92-5&lt;/small&gt;
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Pheniramine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01620 Pheniramine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420144541/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01620 |date=2014-04-20 }}

{{Histaminergici}}

[[Kategorija:Antipruritici]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>m5zar7bml413huhmc8cpng042r043pl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenkamfamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235028</id>
    <revision>
      <id>42680235</id>
      <parentid>42271849</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:24:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3661" sha1="q9arxvx4of785iddqecrfw29gqeb7w9" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fencamfamine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenkamfamin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Euvitol, Glucoenergan, Reactivan
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fencamfamine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 1209-98-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 14584
| PubChemSubstance  = 46508161
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01463
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 13922
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 7010
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=21 |N=1
| molecular_weight  = 215,334
| smiles            = CCNC1C2CCC(C2)C1C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C15H21N/c1-2-16-15-13-9-8-12(10-13)14(15)11-6-4-3-5-7-11/h3-7,12-16H,2,8-10H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IKFBPFGUINLYQI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenkamfamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 215,334 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;DeLucia R, Planeta CS: Fencamfamine. Gen Pharmacol. 1990;21(2):161-3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1970543 1970543]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 12,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fencamfamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01463 Fencamfamine]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Stimulanti]]
[[Kategorija:Antipsihotici]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>q9arxvx4of785iddqecrfw29gqeb7w9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenindion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235029</id>
    <revision>
      <id>42680233</id>
      <parentid>42297640</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3604" sha1="o1horew3rb34otoi2ln121lpj8gd14w" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenindione.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenindion
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Athrombon, Bindan, Cronodione, Danedion
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenindione}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5-10 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 83-12-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4760
| PubChemSubstance  = 46505018
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00498
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4596
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07584
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 8066
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 711
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=10 |O=2
| molecular_weight  = 222,239
| smiles            = O=C1C(C(=O)C2=CC=CC=C12)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C15H10O2/c16-14-11-8-4-5-9-12(11)15(17)13(14)10-6-2-1-3-7-10/h1-9,13H
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NFBAXHOPROOJAW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 150
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenindion''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 222,239 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 34,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenindione}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00498 Phenindione] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228041037/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00498 |date=2014-02-28 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Indani]]</text>
      <sha1>o1horew3rb34otoi2ln121lpj8gd14w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenelzin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235030</id>
    <revision>
      <id>42680223</id>
      <parentid>42271835</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:04:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4117" sha1="tq055e4w0z5skeypf1jckd1bnyd9vov" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenelzine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Phenelzine3Dan2.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenelzin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Beta-phenylethylhydrazine, Fenelzina [INN-Spanish], Fenelzyna, Fenelzyne
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenelzine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,2-11,6 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 51-71-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N06
| ATC_suffix        = AF03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3675
| PubChemSubstance  = 46507348
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00780
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3547
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07430
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1089
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=8 |H=12 |N=2
| molecular_weight  = 136,194
| smiles            = NNCCC1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C8H12N2/c9-10-7-6-8-4-2-1-3-5-8/h1-5,10H,6-7,9H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RMUCZJUITONUFY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 74
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenelzin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 136,194 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Nolen WA: [Classical monoamine oxidase inhibitor: not registered for, but still a place in the treatment of depression] Ned Tijdschr Geneeskd. 2003 Oct 4;147(40):1940-3. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14574774 14574774]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sowa BN, Holt A, Todd KG, Baker GB: Monoamine oxidase inhibitors, their structural analogues, and neuroprotection. Indian J Exp Biol. 2004 Sep;42(9):851-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15462176 15462176]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenelzine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00780 Phenelzine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415202204/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00780 |date=2014-04-15 }}

[[Kategorija:Antidepresanti]]
[[Kategorija:Inhibitori monoaminske oksidaze]]
[[Kategorija:Hidrazini]]</text>
      <sha1>tq055e4w0z5skeypf1jckd1bnyd9vov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenofibrat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235031</id>
    <revision>
      <id>42680239</id>
      <parentid>42292384</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:29:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4541" sha1="q4vq4uiofx1c1m49er11rtyt7twd1ic" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = fenofibrate structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenofibrat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Ankebin, Antara, Elasterate, Elasterin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fenofibrate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 20 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 49562-28-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AB05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3339
| PubChemSubstance  = 46507371
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01039
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3222
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07586
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 5001
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 672
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=21 |Cl=1 |O=4
| molecular_weight  = 360,831
| smiles            = CC(C)OC(=O)C(C)(C)OC1=CC=C(C=C1)C(=O)C1=CC=C(Cl)C=C1
| StdInChI          = 1S/C20H21ClO4/c1-13(2)24-19(23)20(3,4)25-17-11-7-15(8-12-17)18(22)14-5-9-16(21)10-6-14/h5-13H,1-4H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YMTINGFKWWXKFG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 80.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenofibrat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 360,831 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Wysocki J, Belowski D, Kalina M, Kochanski L, Okopien B, Kalina Z: Effects of micronized fenofibrate on insulin resistance in patients with metabolic syndrome. Int J Clin Pharmacol Ther. 2004 Apr;42(4):212-7. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15124979 15124979]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Keech A, Simes RJ, Barter P, Best J, Scott R, Taskinen MR, Forder P, Pillai A, Davis T, Glasziou P, Drury P, Kesaniemi YA, Sullivan D, Hunt D, Colman P, d'Emden M, Whiting M, Ehnholm C, Laakso M: Effects of long-term fenofibrate therapy on cardiovascular events in 9795 people with type 2 diabetes mellitus (the FIELD study): randomised controlled trial. Lancet. 2005 Nov 26;366(9500):1849-61. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16310551 16310551]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 52,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fenofibrate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01039 Fenofibrate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414220109/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01039 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Benzofenoni]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>q4vq4uiofx1c1m49er11rtyt7twd1ic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenazon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235032</id>
    <revision>
      <id>42680219</id>
      <parentid>42276997</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:54:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3566" sha1="79j9mddwf98zvsneqeekz9em7dqnxgc" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenazone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenazon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Apirelina, Sedatin, Sedatine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenazone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 60-80-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N02
| ATC_suffix        = BB01
| ATC_supplemental  = , {{ATC|S02|DA03}}
| PubChem           = 2206
| PubChemSubstance  = 46505216
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01435
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2121
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31225
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 277474
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=12 |N=2 |O=1
| molecular_weight  = 188,226
| smiles            = CN1N(C(=O)C=C1C)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H12N2O/c1-9-8-11(14)13(12(9)2)10-6-4-3-5-7-10/h3-8H,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VEQOALNAAJBPNY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 114
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 319
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenazon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 188,226 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenazone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01435 Phenazone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120212021/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01435 |date=2015-01-20 }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>79j9mddwf98zvsneqeekz9em7dqnxgc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenmetrazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235034</id>
    <revision>
      <id>42680237</id>
      <parentid>42271852</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:26:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3645" sha1="temtblpi68f87nft7unut19dh3h3tx7" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenmetrazine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenmetrazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bromadryl, Cafilon, Marsin, Mefolin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenmetrazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 16 - 31 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 134-49-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4762
| PubChemSubstance  = 46504524
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00830
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4598
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07432
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201208
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=15 |N=1 |O=1
| molecular_weight  = 177,243
| smiles            = CC1NCCOC1C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H15NO/c1-9-11(13-8-7-12-9)10-5-3-2-4-6-10/h2-6,9,11-12H,7-8H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = OOBHFESNSZDWIU-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 139
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenmetrazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 177,243 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 21,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenmetrazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00830 Phenmetrazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218063352/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00830 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Stimulanti]]
[[Kategorija:Simpatomimetici]]
[[Kategorija:Anoreksici]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Morfolini]]</text>
      <sha1>temtblpi68f87nft7unut19dh3h3tx7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenazopiridin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235035</id>
    <revision>
      <id>42680220</id>
      <parentid>42297614</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:56:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3676" sha1="n6pxeh6i3us4l2dy4y34t49yruipsmg" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenazopyridine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenazopiridin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Azo-Standard, Baridium, Phenazodine, Phenylazo
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenazopyridine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7,35 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 94-78-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G04
| ATC_suffix        = BX06
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4756
| PubChemSubstance  = 46507962
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01438
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4592
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07429
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1242
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=11 |N=5
| molecular_weight  = 213,238
| smiles            = NC1=NC(N)=C(C=C1)\N=N\C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H11N5/c12-10-7-6-9(11(13)14-10)16-15-8-4-2-1-3-5-8/h1-7H,(H4,12,13,14)/b16-15+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = QPFYXYFORQJZEC-FOCLMDBBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 139
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenazopiridin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 213,238 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 89,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenazopyridine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01438 Phenazopyridine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140417005314/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01438 |date=2014-04-17 }}

[[Kategorija:Anestetici]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Azo jedinjenja]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>n6pxeh6i3us4l2dy4y34t49yruipsmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fentermin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235067</id>
    <revision>
      <id>42680247</id>
      <parentid>42271864</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4136" sha1="7ojiwyg4jx56dvu7pei7kc70zguvje5" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 2-metil-1-fenilpropan-2-amin
| image             = Phentermine2DACS.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Phentermine3Dan.gif
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fentermin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Adipex-P, Duromine, Fastin, Inoamin
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phentermine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 16 do 31 sati
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 122-09-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A08
| ATC_suffix        = AA01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4771
| PubChemSubstance  = 46508515
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00191
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4607
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07438
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 8080
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=10 |H=15 |N=1
| molecular_weight  = 149.2328
| smiles            = CC(C)(N)CC1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C10H15N/c1-10(2,11)8-9-6-4-3-5-7-9/h3-7H,8,11H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DHHVAGZRUROJKS-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 205
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fentermin''' je stimulans [[Centralni nervni sistem|centralnog nervnog sistema]] i [[Simpatomimetički lek|simpatomimetik]] sa dejstvom i primenom sličnom sa [[dekstroamfetamin]]u. On je korišten za tretiranje [[gojaznost]]i. Naka od tržišnih imena su: -[Adipex-P i Suprenza. Fentermin je takođe dostupan u kombinacijama sa drugim lekovima, kao što je Qsymia.&lt;ref&gt;Bray GA: A concise review on the therapeutics of obesity. Nutrition. 2000 Oct;16(10):953-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11054601 11054601]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nelson DL, Gehlert DR: Central nervous system biogenic amine targets for control of appetite and energy expenditure. Endocrine. 2006 Feb;29(1):49-60. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16622292 16622292]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs |author = Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS |journal = Nucleic Acids Res. |year = 2011 |volume = 39 |issue = Database issue |pages = D1035-41 | pmid =21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets |author = Wishart DS, Knox C, Guo AC, Cheng D, Shrivastava S, Tzur D, Gautam B, Hassanali M |journal = Nucleic Acids Res |year = 2008 |volume = 36 |issue = Database issue |pages = D901-6 |pmid = 18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phentermine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00191 Phentermine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140418033618/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00191 |date=2014-04-18 }}

[[Kategorija:Stimulanti]]
[[Kategorija:Simpatomimetici]]
[[Kategorija:Anoreksici]]</text>
      <sha1>7ojiwyg4jx56dvu7pei7kc70zguvje5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fensuksimid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235069</id>
    <revision>
      <id>42680246</id>
      <parentid>42277010</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:40:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4352" sha1="4nvpu6awg6by908oviynhyek5r70qcm" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phensuximide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fensuksimid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = (+/-)-N-Methyl-2-phenylsuccinimide, 1-Methyl-3-Phenylsuccinimide, Epimid, Fenosuccimide
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phensuximide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 86-34-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N03
| ATC_suffix        = AD02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6839
| PubChemSubstance  = 46505695
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00832
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 6578
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07437
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 797
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=11 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 189,211
| smiles            = CN1C(=O)CC(C1=O)C1=CC=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C11H11NO2/c1-12-10(13)7-9(11(12)14)8-5-3-2-4-6-8/h2-6,9H,7H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WLWFNJKHKGIJNW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 72
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fensuksimid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 189,211 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Rankin GO, Cressey-Veneziano K, Wang RT, Brown PI: Urinary tract effects of phensuximide in the Sprague-Dawley and Fischer 344 rat. J Appl Toxicol. 1986 Oct;6(5):349-56. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3772011 3772011]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;CHEN G, WESTON JK, BRATTON AC Jr: Anticonvulsant activity and toxicity of phensuximide, methsuximide and ethosuximide. Epilepsia. 1963 Mar;4:66-76. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14020499 14020499]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ferrendelli JA, Kinscherf DA: Inhibitory effects of anticonvulsant drugs on cyclic nucleotide accumulation in brain. Ann Neurol. 1979 Jun;5(6):533-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/38736 38736]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phensuximide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00832 Phensuximide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226064705/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00832 |date=2014-02-26 }}

{{Antiepileptici}}

[[Kategorija:Antiepileptici]]
[[Kategorija:Antipiretici]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]</text>
      <sha1>4nvpu6awg6by908oviynhyek5r70qcm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fidaksomicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235070</id>
    <revision>
      <id>42680251</id>
      <parentid>42297666</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4763" sha1="94iba8q0fz0ifbj818udt4rt7xrv489" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fidaxomicin Structural Formula V3.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fidaksomicin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fidaxomicin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 11 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 873857-62-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A07
| ATC_suffix        = AA12
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11528171
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08874
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 68590
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1255800
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=52 |H=74 |Cl=2 |O=18
| molecular_weight  = 1058,039
| smiles            = CC[C@H]1\C=C(C)\[C@@H](O)C\C=C\C=C(CO[C@@H]2O[C@H](C)[C@@H](OC(=O)C3=C(CC)C(Cl)=C(O)C(Cl)=C3O)[C@H](O)[C@@H]2OC)\C(=O)OC(C\C=C(/C)\C=C(C)\[C@@H]1O[C@@H]1OC(C)(C)[C@@H](OC(=O)C(C)C)[C@H](O)[C@@H]1O)[C@@H](C)O
| StdInChI          = 1S/C52H74Cl2O18/c1-13-30-22-26(6)33(56)18-16-15-17-31(23-66-51-45(65-12)42(61)44(29(9)67-51)69-49(64)35-32(14-2)36(53)39(58)37(54)38(35)57)48(63)68-34(28(8)55)20-19-25(5)21-27(7)43(30)70-50-41(60)40(59)46(52(10,11)72-50)71-47(62)24(3)4/h15-17,19,21-22,24,28-30,33-34,40-46,50-51,55-61H,13-14,18,20,23H2,1-12H3/b16-15+,25-19+,26-22+,27-21+,31-17+/t28-,29-,30+,33+,34?,40-,41+,42+,43+,44-,45+,46+,50-,51-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZVGNESXIJDCBKN-KFGPIHIUSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fidaksomicin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 52 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1058,039 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Artsimovitch I, Seddon J, Sears P: Fidaxomicin is an inhibitor of the initiation of bacterial RNA synthesis. Clin Infect Dis. 2012 Aug;55 Suppl 2:S127-31. doi: 10.1093/cid/cis358. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22752861 22752861]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Crawford T, Huesgen E, Danziger L: Fidaxomicin: a novel macrocyclic antibiotic for the treatment of Clostridium difficile infection. Am J Health Syst Pharm. 2012 Jun 1;69(11):933-43. doi: 10.2146/ajhp110371. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22610025 22610025]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 18
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 7
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -11,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 266,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fidaxomicin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08874 Fidaxomicin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413220310/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08874 |date=2014-04-13 }}

[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>94iba8q0fz0ifbj818udt4rt7xrv489</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenprokumon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235071</id>
    <revision>
      <id>42680243</id>
      <parentid>42297647</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3645" sha1="99uta3te2367wngtwvrkaupcksapk5t" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Phenprocoumon.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenprokumon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Falithiom, Falithrom, Fencumar, Liquamar
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Phenprocoumon}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5-6 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 435-97-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = B01
| ATC_suffix        = AA04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9908
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00946
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10441592
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 50438
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1465
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=16 |O=3
| molecular_weight  = 280,318
| smiles            = CCC(C1=CC=CC=C1)C1=C(O)C2=C(OC1=O)C=CC=C2
| StdInChI          = 1S/C18H16O3/c1-2-13(12-8-4-3-5-9-12)16-17(19)14-10-6-7-11-15(14)21-18(16)20/h3-11,13,19H,2H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DQDAYGNAKTZFIW-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 179.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenprokumon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 280,318 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenprocoumon}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00946 Phenprocoumon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140425032856/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00946 |date=2014-04-25 }}

[[Kategorija:Antikoagulansi]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Kumarinski lekovi]]</text>
      <sha1>99uta3te2367wngtwvrkaupcksapk5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenproporeks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235072</id>
    <revision>
      <id>42680244</id>
      <parentid>42282068</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:38:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3682" sha1="hkfadvso4oipvzvjdei3ziwu0ip4a84" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fenproporex.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenproporeks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Desobesi-M, Feprorex, Lipenan, Perphoxene
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fenproporex}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 16397-28-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 61810
| PubChemSubstance  = 46508336
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01550
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 55690
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=16 |N=2
| molecular_weight  = 188,269
| smiles            = CC(CC1=CC=CC=C1)NCCC#N
| StdInChI          = 1S/C12H16N2/c1-11(14-9-5-8-13)10-12-6-3-2-4-7-12/h2-4,6-7,11,14H,5,9-10H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IQUFSXIQAFPIMR-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenproporeks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 188,269 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Bray, George A. A concise review on the therapeutics of obesity. Nutrition 16.10 (2000): 953-960.9&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 35,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fenproporex}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01550 Fenproporex] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150421223855/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01550 |date=2015-04-21 }}

[[Kategorija:Anoreksici]]
[[Kategorija:Psihostimulansi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Nitrili]]</text>
      <sha1>hkfadvso4oipvzvjdei3ziwu0ip4a84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filaminast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235073</id>
    <revision>
      <id>42680252</id>
      <parentid>42292397</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:16:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3555" sha1="53m58kz7xip3xlx77a2l20srpnrjms7" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Filaminast.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Filaminast
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Filaminast}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 141184-34-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9578243
| PubChemSubstance  = 46506759
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02660
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 7852607
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 697724
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=20 |N=2 |O=4
| molecular_weight  = 292,330
| smiles            = COC1=CC=C(C=C1OC1CCCC1)C(\C)=N\OC(N)=O
| StdInChI          = 1S/C15H20N2O4/c1-10(17-21-15(16)18)11-7-8-13(19-2)14(9-11)20-12-5-3-4-6-12/h7-9,12H,3-6H2,1-2H3,(H2,16,18)/b17-10+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = STTRYQAGHGJXJJ-LICLKQGHSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Filaminast''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 292,330 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Filaminast}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02660 Filaminast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005165342/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02660 |date=2012-10-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>53m58kz7xip3xlx77a2l20srpnrjms7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fezoterodin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235074</id>
    <revision>
      <id>42680250</id>
      <parentid>42297663</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4426" sha1="377im5m0qsqkgufj0a44yax69jcciiv" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fesoterodine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fezoterodin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fesoterodine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 7-8 h
| excretion         = Renalno (70%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 286930-03-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G04
| ATC_suffix        = BD11
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6918558
| PubChemSubstance  = 99443256
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB06702
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5293755
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1201764
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=37 |N=1 |O=3
| molecular_weight  = 411,577
| smiles            = CC(C)N(CC[C@H](C1=CC=CC=C1)C1=C(OC(=O)C(C)C)C=CC(CO)=C1)C(C)C
| StdInChI          = 1S/C26H37NO3/c1-18(2)26(29)30-25-13-12-21(17-28)16-24(25)23(22-10-8-7-9-11-22)14-15-27(19(3)4)20(5)6/h7-13,16,18-20,23,28H,14-15,17H2,1-6H3/t23-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DCCSDBARQIPTGU-HSZRJFAPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fezoterodin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 411,577 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Malhotra B, Dickins M, Alvey C, Jumadilova Z, Li X, Duczynski G, Gandelman K: Effects of the moderate CYP3A4 inhibitor, fluconazole, on the pharmacokinetics of fesoterodine in healthy subjects. Br J Clin Pharmacol. 2011 Aug;72(2):263-9. doi: 10.1111/j.1365-2125.2011.04007.x. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21545485 21545485]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Malhotra B, Gandelman K, Sachse R, Wood N, Michel MC: The design and development of fesoterodine as a prodrug of 5-hydroxymethyl tolterodine (5-HMT), the active metabolite of tolterodine. Curr Med Chem. 2009;16(33):4481-9. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19835561 19835561]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 49,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fesoterodine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB06702 Fesoterodine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413033844/http://www.drugbank.ca/drugs/DB06702 |date=2014-04-13 }}

[[Kategorija:Muskarinski antagonisti]]
[[Kategorija:Mišićni relaksanti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>377im5m0qsqkgufj0a44yax69jcciiv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fingolimod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235075</id>
    <revision>
      <id>42680256</id>
      <parentid>42297672</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:46:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4108" sha1="4szr7anislel6svl32bqtz4wr4molsd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fingolimod skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Fingolimod.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fingolimod
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fingolimod}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6-9 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 162359-55-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AA27
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 107970
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08868
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 97087
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 63115
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 314854
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=33 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 307,471
| smiles            = CCCCCCCCC1=CC=C(CCC(N)(CO)CO)C=C1
| StdInChI          = 1S/C19H33NO2/c1-2-3-4-5-6-7-8-17-9-11-18(12-10-17)13-14-19(20,15-21)16-22/h9-12,21-22H,2-8,13-16,20H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KKGQTZUTZRNORY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 479.4
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fingolimod''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 307,471 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;An X, Kezuka T, Usui Y, Matsunaga Y, Matsuda R, Yamakawa N, Goto H: Suppression of Experimental Autoimmune Optic Neuritis by the Novel Agent Fingolimod. J Neuroophthalmol. 2013 Apr 19. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23609767 23609767]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ali R, Nicholas RS, Muraro PA: Drugs in Development for Relapsing Multiple Sclerosis. Drugs. 2013 Apr 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23609782 23609782]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/lookup.cfm?setid=cc9e1c8c-0e2b-44e2-878b-27057f786be9nlm34090-1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 66,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fingolimod}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08868 Fingolimod]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>4szr7anislel6svl32bqtz4wr4molsd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenoprofen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235078</id>
    <revision>
      <id>42680241</id>
      <parentid>42277007</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:33:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3570" sha1="enpmsd04hoa1hgv2nsir0d8kzzogfng" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = fenoprofen.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenoprofen
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fenoprofen}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 34597-40-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = M01
| ATC_suffix        = AE04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3342
| PubChemSubstance  = 46504597
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00573
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3225
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 5004
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1297
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=14 |O=3
| molecular_weight  = 242,270
| smiles            = CC(C(O)=O)C1=CC(OC2=CC=CC=C2)=CC=C1
| StdInChI          = 1S/C15H14O3/c1-11(15(16)17)12-6-5-9-14(10-12)18-13-7-3-2-4-8-13/h2-11H,1H3,(H,16,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RDJGLLICXDHJDY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenoprofen''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 242,270 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fenoprofen}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00573 Fenoprofen]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Nesteroidni antiinflamatorni lek}}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>enpmsd04hoa1hgv2nsir0d8kzzogfng</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finasterid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235079</id>
    <revision>
      <id>42680254</id>
      <parentid>42292399</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:41:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4357" sha1="75v9kxnghcaxcrx7t28d3kwn0dbgxoy" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Finasteride.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Finasteride-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Finasterid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Chibro-Proscar, Finastid, Finpecia, Propecia
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Finasteride}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 4,5 h (3,3-13,4 h)
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 98319-26-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D11
| ATC_suffix        = AX10
| ATC_supplemental  = , {{ATC|G04|CB01}}
| PubChem           = 57363
| PubChemSubstance  = 46507645
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01216
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 51714
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 5062
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 710
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=36 |N=2 |O=2
| molecular_weight  = 372,544
| smiles            = [H][C@@]12CC[C@H](C(=O)NC(C)(C)C)[C@@]1(C)CC[C@@]1([H])[C@@]2([H])CC[C@@]2([H])NC(=O)C=C[C@]12C
| StdInChI          = 1S/C23H36N2O2/c1-21(2,3)25-20(27)17-8-7-15-14-6-9-18-23(5,13-11-19(26)24-18)16(14)10-12-22(15,17)4/h11,13-18H,6-10,12H2,1-5H3,(H,24,26)(H,25,27)/t14-,15-,16-,17+,18+,22-,23+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DBEPLOCGEIEOCV-WSBQPABSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 252-254
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Finasterid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 372,544 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Suzuki R, Satoh H, Ohtani H, Hori S, Sawada Y: Saturable binding of finasteride to steroid 5alpha-reductase as determinant of nonlinear pharmacokinetics. Drug Metab Pharmacokinet. 2010;25(2):208-13. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20460827 20460827]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Smith AB, Carson CC: Finasteride in the treatment of patients with benign prostatic hyperplasia: a review. Ther Clin Risk Manag. 2009 Jun;5(3):535-45. Epub 2009 Jul 12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19707263 19707263]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Finasteride}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01216 Finasteride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414190532/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01216 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>75v9kxnghcaxcrx7t28d3kwn0dbgxoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenoterol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235080</id>
    <revision>
      <id>42680242</id>
      <parentid>42271861</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3734" sha1="rmb6um0hrqser65fvm9puwhyvxv0hvc" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fenoterol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Fenoterol ball-and-stick.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fenoterol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fenoterol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Respiratorno (inhalacija)

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 13392-18-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = R03
| ATC_suffix        = CC04
| ATC_supplemental  = , {{ATC|R03|AC04}}
| PubChem           = 3343
| PubChemSubstance  = 46509099
| IUPHAR_ligand     = 557
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01288
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3226
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 149226
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 32800
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=21 |N=1 |O=4
| molecular_weight  = 303,353
| smiles            = CC(CC1=CC=C(O)C=C1)NCC(O)C1=CC(O)=CC(O)=C1
| StdInChI          = 1S/C17H21NO4/c1-11(6-12-2-4-14(19)5-3-12)18-10-17(22)13-7-15(20)9-16(21)8-13/h2-5,7-9,11,17-22H,6,10H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LSLYOANBFKQKPT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fenoterol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,353 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 93,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fenoterol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01288 Fenoterol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140414004815/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01288 |date=2014-04-14 }}

[[Kategorija:Simpatomimetici]]
[[Kategorija:Bronhodilatatori]]
[[Kategorija:Beta-adrenergički agonisti]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>rmb6um0hrqser65fvm9puwhyvxv0hvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimetoksietan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268279</id>
    <revision>
      <id>42679934</id>
      <parentid>42297342</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:03:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4856" sha1="mvn46o9c7usbe2dod2e8329ex55drn1" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01749
|  Name = Dimetoksietan
|  ImageFile = 1,2-Dimethoxyethane.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 110-71-4
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 8071
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 13836589
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01749
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = COCCOC
|  InChI = 1/C4H10O2/c1-4(5-2)6-3/h4H,1-3H3
|  StdInChI = 1S/C4H10O2/c1-5-3-4-6-2/h3-4H2,1-2H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XTHFKEDIFFGKHM-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=4 |H=10 |O=2
|  MolarMass = 90,121
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = -58
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 85
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dimetoksietan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 90,121 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 18,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dimethoxyethane}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01749 Dimethoxyethane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214517/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01749 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Glikolni etri]]</text>
      <sha1>mvn46o9c7usbe2dod2e8329ex55drn1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dipikolinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268280</id>
    <revision>
      <id>42679938</id>
      <parentid>42297355</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:29:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5045" sha1="fat4g9tctr4dhl3xo5d97556otnkft4" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04267
|  Name = Dipikolinska kiselina
|  ImageFile = Dipicolinic acid.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 10367
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 9940
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04267
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 46837
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 284104
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C1=CC=CC(=N1)C(O)=O
|  InChI = 1/C7H5NO4/c9-6(10)4-2-1-3-5(8-4)7(11)12/h1-3H,(H,9,10)(H,11,12)
|  StdInChI = 1S/C7H5NO4/c9-6(10)4-2-1-3-5(8-4)7(11)12/h1-3H,(H,9,10)(H,11,12)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WJJMNDUMQPNECX-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=7 |H=5 |N=1 |O=4
|  MolarMass = 167,119
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Dipikolinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 7 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 167,119 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 87,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dipicolinic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04267 Dipicolinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304041426/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04267 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>fat4g9tctr4dhl3xo5d97556otnkft4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ditioeritritol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268325</id>
    <revision>
      <id>42679945</id>
      <parentid>42297366</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:55:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4969" sha1="f2vxoievcb9r5njo4cjzsmeydm8id8g" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01692
|  Name = Ditioeritritol
|  ImageFile = Dithioerythritol.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 6892-68-8
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 446094
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 17939
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01692
|  KEGG = C00950
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 17456
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O[C@H](CS)[C@H](O)CS
|  InChI = 1/C4H10O2S2/c5-3(1-7)4(6)2-8/h3-8H,1-2H2/t3-,4+
|  StdInChI = 1S/C4H10O2S2/c5-3(1-7)4(6)2-8/h3-8H,1-2H2/t3-,4-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = VHJLVAABSRFDPM-QWWZWVQMSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=4 |H=10 |O=2 |S=2
|  MolarMass = 154,251
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 83
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Ditioeritritol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 154,251 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 118,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dithioerythritol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01692 Dithioerythritol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150915054409/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01692 |date=2015-09-15 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>f2vxoievcb9r5njo4cjzsmeydm8id8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ditiotreitol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268326</id>
    <revision>
      <id>42679946</id>
      <parentid>42292151</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:56:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4954" sha1="bkyqnhr4t41oybjceuxmeopu4zpxhca" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04447
|  Name = Ditiotreitol
|  ImageFile = Dithiothreitol.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 446094
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 393541
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04447
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 18320
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 406270
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O[C@H](CS)[C@H](O)CS
|  InChI = 1/C4H10O2S2/c5-3(1-7)4(6)2-8/h3-8H,1-2H2/t3-,4-/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C4H10O2S2/c5-3(1-7)4(6)2-8/h3-8H,1-2H2/t3-,4-/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = VHJLVAABSRFDPM-QWWZWVQMSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=4 |H=10 |O=2 |S=2
|  MolarMass = 154,251
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Ditiotreitol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 154,251 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 118,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Dithiothreitol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04447 Dithiothreitol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910002403/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04447 |date=2015-09-10 }}

[[Kategorija:Dioli]]
[[Kategorija:Tioli]]</text>
      <sha1>bkyqnhr4t41oybjceuxmeopu4zpxhca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Durohinon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268379</id>
    <revision>
      <id>42679982</id>
      <parentid>42297430</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4889" sha1="i7vinug9b64194lzdiihk43xembpzlj" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01927
|  Name = Durohinon
|  ImageFile = Duroquinone.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 527-17-3
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 68238
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 61539
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01927
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 42023
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 151604
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC1=C(C)C(=O)C(C)=C(C)C1=O
|  InChI = 1/C10H12O2/c1-5-6(2)10(12)8(4)7(3)9(5)11/h1-4H3
|  StdInChI = 1S/C10H12O2/c1-5-6(2)10(12)8(4)7(3)9(5)11/h1-4H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WAMKWBHYPYBEJY-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=10 |H=12 |O=2
|  MolarMass = 164,201
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 111.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Durohinon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 164,201 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 34,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Duroquinone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01927 Duroquinone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527204412/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01927 |date=2015-05-27 }}

[[Kategorija:Benzohinoni]]</text>
      <sha1>i7vinug9b64194lzdiihk43xembpzlj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekgonin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268419</id>
    <revision>
      <id>42680024</id>
      <parentid>42297453</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:14:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5098" sha1="0o0kivfm3t0odeur14lwckgzj9xv51b" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01525
|  Name = Ekgonin
|  ImageFile = Ecgonin - Ecgonine.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Ecgonine-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 481-37-8
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 91460
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 82586
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01525
|  KEGG = C10858
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [H][C@]12CC[C@]([H])([C@H]([C@@H](O)C1)C(O)=O)N2C
|  InChI = 1/C9H15NO3/c1-10-5-2-3-6(10)8(9(12)13)7(11)4-5/h5-8,11H,2-4H2,1H3,(H,12,13)/t5-,6+,7-,8+/m0/s1
|  StdInChI = 1S/C9H15NO3/c1-10-5-2-3-6(10)8(9(12)13)7(11)4-5/h5-8,11H,2-4H2,1H3,(H,12,13)/t5-,6+,7-,8+/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = PHMBVCPLDPDESM-FKSUSPILSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=9 |H=15 |N=1 |O=3
|  MolarMass = 185,220
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 205
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Ekgonin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 185,220 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 60,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ecgonine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01525 Ecgonine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330155232/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01525 |date=2013-03-30 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tropani]]</text>
      <sha1>0o0kivfm3t0odeur14lwckgzj9xv51b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emodin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268420</id>
    <revision>
      <id>42680073</id>
      <parentid>42297472</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:31:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5026" sha1="jy1uib6r0do991q900nngj6cav9vlyt" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB07715
|  Name = Emodin
|  ImageFile = Emodin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Emodin-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 3220
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 3107
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB07715
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 42223
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 289277
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC1=CC(O)=C2C(=O)C3=C(C=C(O)C=C3O)C(=O)C2=C1
|  InChI = 1/C15H10O5/c1-6-2-8-12(10(17)3-6)15(20)13-9(14(8)19)4-7(16)5-11(13)18/h2-5,16-18H,1H3
|  StdInChI = 1S/C15H10O5/c1-6-2-8-12(10(17)3-6)15(20)13-9(14(8)19)4-7(16)5-11(13)18/h2-5,16-18H,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = RHMXXJGYXNZAPX-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=15 |H=10 |O=5
|  MolarMass = 270,237
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Emodin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 270,237 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 94,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Emodin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07715 Emodin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403024417/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07715 |date=2015-04-03 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Antrahinoni]]</text>
      <sha1>jy1uib6r0do991q900nngj6cav9vlyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emivirin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268421</id>
    <revision>
      <id>42680071</id>
      <parentid>42297471</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5065" sha1="jx8mdzy8st8qbz1vjzpgjv0w7qmk9z8" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08188
|  Name = Emivirin
|  ImageFile = Emivirine.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 65013
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 58529
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08188
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 35033
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCOCN1C(=O)NC(=O)C(C(C)C)=C1CC1=CC=CC=C1
|  InChI = 1/C17H22N2O3/c1-4-22-11-19-14(10-13-8-6-5-7-9-13)15(12(2)3)16(20)18-17(19)21/h5-9,12H,4,10-11H2,1-3H3,(H,18,20,21)
|  StdInChI = 1S/C17H22N2O3/c1-4-22-11-19-14(10-13-8-6-5-7-9-13)15(12(2)3)16(20)18-17(19)21/h5-9,12H,4,10-11H2,1-3H3,(H,18,20,21)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = MLILORUFDVLTSP-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=17 |H=22 |N=2 |O=3
|  MolarMass = 302,368
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Emivirin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,368 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Emivirine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08188 Emivirine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305014223/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08188 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Pirimidindioni]]</text>
      <sha1>jx8mdzy8st8qbz1vjzpgjv0w7qmk9z8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elaginska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268422</id>
    <revision>
      <id>42680049</id>
      <parentid>42297459</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:24:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5063" sha1="1c4ve63pisu0pgctd4jz9pojgsf8kc7" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08468
|  Name = Elaginska kiselina
|  ImageFile = Ellagic acid.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 5281855
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 4445149
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08468
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 6246
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC1=CC2=C3C(OC(=O)C4=CC(O)=C(O)C(OC2=O)=C34)=C1O
|  InChI = 1/C14H6O8/c15-5-1-3-7-8-4(14(20)22-11(7)9(5)17)2-6(16)10(18)12(8)21-13(3)19/h1-2,15-18H
|  StdInChI = 1S/C14H6O8/c15-5-1-3-7-8-4(14(20)22-11(7)9(5)17)2-6(16)10(18)12(8)21-13(3)19/h1-2,15-18H
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = AFSDNFLWKVMVRB-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=14 |H=6 |O=8
|  MolarMass = 302,193
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Elaginska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,193 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 8
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 133,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ellagic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08468 Ellagic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131229135930/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08468 |date=2013-12-29 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Narni elagitanini]]</text>
      <sha1>1c4ve63pisu0pgctd4jz9pojgsf8kc7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Efedra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268423</id>
    <revision>
      <id>42680016</id>
      <parentid>42507959</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:43:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5241" sha1="gk3k14vp8ctdx1k5yktkwie7m2el3o7" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01363
|  Name = Efedra
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Ephedra vulgaris, Sinueaze
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01363
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = 
|  InChI = 
|  StdInChI = 
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey =  
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat

|  MolarMass = 
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Efedra''' je [[alkaloid]] koji se tradicionalno dobija iz biljke ''[[Ephedra sinica]]''. Prodaja suplemenata koji sadrže efedru je zabranjena u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[2004]]. godine. Lek je još uvek u prodaji u [[Kanada|Kanadi]] na slobodno.&lt;ref&gt;Gurley BJ, Wang P, Gardner SF: Ephedrine-type alkaloid content of nutritional supplements containing Ephedra sinica (Ma-huang) as determined by high performance liquid chromatography. J Pharm Sci. 1998 Dec;87(12):1547-53. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10189265 10189265]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abourashed EA, El-Alfy AT, Khan IA, Walker L: Ephedra in perspective--a current review. Phytother Res. 2003 Aug;17(7):703-12. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12916063 12916063]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Haller CA, Benowitz NL: Adverse cardiovascular and central nervous system events associated with dietary supplements containing ephedra alkaloids. N Engl J Med. 2000 Dec 21;343(25):1833-8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11117974 11117974]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bent S, Tiedt TN, Odden MC, Shlipak MG: The relative safety of ephedra compared with other herbal products. Ann Intern Med. 2003 Mar 18;138(6):468-71. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12639079 12639079]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ephedra}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01363 Ephedra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212160733/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01363 |date=2014-02-12 }}

[[Kategorija:Dijetetski suplementi]]
[[Kategorija:Amfetaminski alkaloidi]]
[[Kategorija:Lijekovi povučeni sa tržišta]]</text>
      <sha1>gk3k14vp8ctdx1k5yktkwie7m2el3o7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epotilon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268464</id>
    <revision>
      <id>42680145</id>
      <parentid>42282013</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:37:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5287" sha1="psnfdjp705v3aiikbugeph1ydbc37ct" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01873
|  Name = Epotilon
|  ImageFile = Epothilone A B.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = Epotiloni A (R = H) i B (R = Me)]] 
|  ImageFile1 = Epothilone C D.svg
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = Epotiloni C (R = H) i D (R = Me)
|  ImageFile2 = Epothilone E F.svg
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = Epotiloni E (R = H) i F (R = Me)
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 189453-10-9
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 46936246
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 3813699
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01873
|  KEGG = C12039
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C[C@H]1CCC\C(C)=C/C[C@@H](OC(=O)C[C@@H](O)C(C)(C)C(=O)[C@@H](C)[C@@H]1O)C(\C)=C\C1=CSC(C)=N1
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C27H41NO5S/c1-16-9-8-10-17(2)25(31)19(4)26(32)27(6,7)23(29)14-24(30)33-22(12-11-16)18(3)13-21-15-34-20(5)28-21/h11,13,15,17,19,22-23,25,29,31H,8-10,12,14H2,1-7H3/b16-11-,18-13+/t17-,19-,22+,23+,25+/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XOZIUKBZLSUILX-UKMAFROXSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=27 |H=41 |N=1 |O=5 |S=1
|  MolarMass = 491,683
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Epotilon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 491,683 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 125,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Epothilone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01873 Epothilone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140612180749/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01873 |date=2014-06-12 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>psnfdjp705v3aiikbugeph1ydbc37ct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eritritol tetranitrat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268465</id>
    <revision>
      <id>42680150</id>
      <parentid>42302779</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:05:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5205" sha1="a66aqjabdj03c2mgp0vhmaxw88ibvc0" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01613
|  Name = Eritritol tetranitrat
|  ImageFile = Erythritol tetranitrate.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Cardilate, Cardiloid, Cardivell, Cardiwell
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 7297-25-8
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 5284553
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 4447608
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01613
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 60072
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = C01
|  ATCCode_suffix = DA13
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = [O-][N+](=O)OC[C@@H](O[N+]([O-])=O)[C@H](CO[N+]([O-])=O)O[N+]([O-])=O
|  InChI = 1/C4H6N4O12/c9-5(10)17-1-3(19-7(13)14)4(20-8(15)16)2-18-6(11)12/h3-4H,1-2H2/t3-,4+
|  StdInChI = 1S/C4H6N4O12/c9-5(10)17-1-3(19-7(13)14)4(20-8(15)16)2-18-6(11)12/h3-4H,1-2H2/t3-,4+
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = SNFOERUNNSHUGP-ZXZARUISSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=4 |H=6 |N=4 |O=12
|  MolarMass = 302,110
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 61
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Eritritol tetranitrat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 302,110 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 220,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Erythritol tetranitrate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01613 Erythritol tetranitrate]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Vazodilatori]]
[[Kategorija:Nitro jedinjenja]]
[[Kategorija:Eksplozivne hemikalije]]
[[Kategorija:Alkil nitrati]]</text>
      <sha1>a66aqjabdj03c2mgp0vhmaxw88ibvc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etil eikosapentaenoinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268509</id>
    <revision>
      <id>42680173</id>
      <parentid>42297540</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:33:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5371" sha1="02mzf8vyw2ea9qqvcu0v5n9gfvqux28" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB08887
|  Name = Etil eikosapentaenoinska kiselina
|  ImageFile = Ethyl eicosapentaenoate.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = Epadel, EPAX, Vascepa
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 86227-47-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 9831415
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB08887
|  KEGG = C16184
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CCOC(=O)CCC\C=C/C\C=C/C\C=C/C\C=C/C\C=C/CC
|  InChI = 
|  StdInChI = 1/C22H34O2/c1-3-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22(23)24-4-2/h5-6,8-9,11-12,14-15,17-18H,3-4,7,10,13,16,19-21H2,1-2H3/b6-5-,9-8-,12-11-,15-14-,18-17-
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = SSQPWTVBQMWLSZ-AAQCHOMXNA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=22 |H=34 |O=2
|  MolarMass = 330,504
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Oralno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 89 h
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Etil eikosapentaenoinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 330,504 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Ballantyne CM, Braeckman RA, Soni PN: Icosapent ethyl for the treatment of hypertriglyceridemia. Expert Opin Pharmacother. 2013 May 24. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23701295 23701295]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 6,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 26,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ethyl eicosapentaenoic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08887 Ethyl eicosapentaenoic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416230005/http://www.drugbank.ca/drugs/DB08887 |date=2015-04-16 }}

[[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>02mzf8vyw2ea9qqvcu0v5n9gfvqux28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estriol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268512</id>
    <revision>
      <id>42680162</id>
      <parentid>42292335</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:14:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5504" sha1="lj6vubjxp3c493of3ga73oye7ibw2y8" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB04573
|  Name = Estriol
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = estriol.svg
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = Estriol-3D-model.png
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 50-27-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 5756
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 5553
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB04573
|  KEGG = C05141
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 27974
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 193482
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = G03
|  ATCCode_suffix = CC06
|  ATC_Supplemental = , {{ATC|G03|CA04}}
|  SMILES = [H][C@@]12C[C@@H](O)[C@H](O)[C@@]1(C)CC[C@]1([H])C3=C(CC[C@@]21[H])C=C(O)C=C3
|  InChI = 1/C18H24O3/c1-18-7-6-13-12-5-3-11(19)8-10(12)2-4-14(13)15(18)9-16(20)17(18)21/h3,5,8,13-17,19-21H,2,4,6-7,9H2,1H3/t13-,14-,15+,16-,17+,18+/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C18H24O3/c1-18-7-6-13-12-5-3-11(19)8-10(12)2-4-14(13)15(18)9-16(20)17(18)21/h3,5,8,13-17,19-21H,2,4,6-7,9H2,1H3/t13-,14-,15+,16-,17+,18+/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = PROQIPRRNZUXQM-ZXXIGWHRSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=18 |H=24 |O=3
|  MolarMass = 288,381
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 282
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = Intravaginalno
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Estriol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 288,381 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Soldan SS, Alvarez Retuerto AI, Sicotte NL, Voskuhl RR: Immune modulation in multiple sclerosis patients treated with the pregnancy hormone estriol. J Immunol. 2003 Dec 1;171(11):6267-74. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14634144 14634144]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 60,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Estriol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB04573 Estriol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140329124942/http://www.drugbank.ca/drugs/DB04573 |date=2014-03-29 }}

[[Kategorija:Estrogeni]]
[[Kategorija:Alkoholi]]</text>
      <sha1>lj6vubjxp3c493of3ga73oye7ibw2y8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Famoksadon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268600</id>
    <revision>
      <id>42680209</id>
      <parentid>42297589</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:02:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5111" sha1="bcy3b3wxkrerbedtphrgkab2kcwjzcx" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB07778
|  Name = Famoksadon
|  ImageFile = Famoxadone.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 446845
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 394094
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB07778
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 59340
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 1812200
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C[C@]1(OC(=O)N(NC2=CC=CC=C2)C1=O)C1=CC=C(OC2=CC=CC=C2)C=C1
|  InChI = 1S/C22H18N2O4/c1-22(16-12-14-19(15-13-16)27-18-10-6-3-7-11-18)20(25)24(21(26)28-22)23-17-8-4-2-5-9-17/h2-15,23H,1H3
|  StdInChI = 1S/C22H18N2O4/c1-22(16-12-14-19(15-13-16)27-18-10-6-3-7-11-18)20(25)24(21(26)28-22)23-17-8-4-2-5-9-17/h2-15,23H,1H3/t22-/m0/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = PCCSBWNGDMYFCW-QFIPXVFZSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=22 |H=18 |N=2 |O=4
|  MolarMass = 374,389
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Famoksadon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 374,389 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 67,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Famoxadone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07778 Famoxadone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150821233643/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07778 |date=2015-08-21 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>bcy3b3wxkrerbedtphrgkab2kcwjzcx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Farnezil pirofosfat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268601</id>
    <revision>
      <id>42680213</id>
      <parentid>42297591</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:17:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5042" sha1="gdocdsdf7jlqbrti08uby0y8tgca2c6" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB07780
|  Name = Farnezil pirofosfat
|  ImageFile = Farnesylpyrophosphat.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Farnesyl-pyrophosphate-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 445713
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 393270
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB07780
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 50277
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = CC(C)=CCC\C(C)=C\CC\C(C)=C\CO[P@@](=O)(O)OP(=O)(O)O
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C15H28O7P2/c1-13(2)7-5-8-14(3)9-6-10-15(4)11-12-21-24(19,20)22-23(16,17)18/h7,9,11H,5-6,8,10,12H2,1-4H3,(H,19,20)(H2,16,17,18)/b14-9+,15-11+
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = VWFJDQUYCIWHTN-YFVJMOTDSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=15 |H=28 |O=7 |P=2
|  MolarMass = 382,326
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Farnezil pirofosfat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 382,326 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 11
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 132,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Farnesyl pyrophosphate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07780 Farnesyl pyrophosphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510221545/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07780 |date=2013-05-10 }}

[[Kategorija:Organofosfati]]</text>
      <sha1>gdocdsdf7jlqbrti08uby0y8tgca2c6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eukaliptol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268602</id>
    <revision>
      <id>42680194</id>
      <parentid>42297571</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:20:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5327" sha1="cwr1bpv9hjzsy4380b5o3vpiqkks8xu" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03852
|  Name = Eukaliptol
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Eucalyptol.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = Eucalyptol3D-3.png
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = Eucalyptol3D-4.png
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 470-82-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 2758
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 2656
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03852
|  KEGG = C09844
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 27961
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 485259
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C[C@@]12CC[C@@H](CC1)C(C)(C)O2
|  InChI = 1/C10H18O/c1-9(2)8-4-6-10(3,11-9)7-5-8/h8H,4-7H2,1-3H3
|  StdInChI = 1S/C10H18O/c1-9(2)8-4-6-10(3,11-9)7-5-8/h8H,4-7H2,1-3H3/t8-,10+
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WEEGYLXZBRQIMU-WAAGHKOSSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=10 |H=18 |O=1
|  MolarMass = 154,249
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 1.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 176.4
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Eukaliptol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 154,249 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Bastos VP, Gomes AS, Lima FJ, Brito TS, Soares PM, Pinho JP, Silva CS, Santos AA, Souza MH, Magalhaes PJ: Inhaled 1,8-Cineole Reduces Inflammatory Parameters in Airways of Ovalbumin-Challenged Guinea Pigs. Basic Clin Pharmacol Toxicol. 2010 Aug 16. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20722639 20722639]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 9,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Eucalyptol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03852 Eucalyptol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141028130304/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03852 |date=2014-10-28 }}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Antiinflamatorni agensi]]</text>
      <sha1>cwr1bpv9hjzsy4380b5o3vpiqkks8xu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenilboronska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268648</id>
    <revision>
      <id>42680226</id>
      <parentid>42297632</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:10:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4996" sha1="qnkkiewc1c2z8kj64hq7ky0gd55tccz" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01795
|  Name = Fenilboronska kiselina
|  ImageFile = Phenylboronic-acid-2D-skeletal.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Phenylboronic-acid-from-xtal-2008-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 66827
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 60191
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01795
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 38271
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 21485
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OB(O)C1=CC=CC=C1
|  InChI = 1/C6H7BO2/c8-7(9)6-4-2-1-3-5-6/h1-5,8-9H
|  StdInChI = 1S/C6H7BO2/c8-7(9)6-4-2-1-3-5-6/h1-5,8-9H
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = HXITXNWTGFUOAU-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=7 |B=1 |O=2
|  MolarMass = 121,930
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenilboronska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 121,930 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 40,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenylboronic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01795 Phenylboronic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304194418/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01795 |date=2016-03-04 }}

[[Kategorija:Jedinjenja bora]]
[[Kategorija:Fenil jedinjenja]]</text>
      <sha1>qnkkiewc1c2z8kj64hq7ky0gd55tccz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenilacetaldehid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268649</id>
    <revision>
      <id>42680225</id>
      <parentid>42297620</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4906" sha1="brptqkcmebc16gnc9ovlkrsyvhnikdz" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02178
|  Name = Fenilacetaldehid
|  ImageFile = Phenyl ethanal Structure V.1.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 122-78-1
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 998
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 13876539
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02178
|  KEGG = C00601
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 16424
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O=CCC1=CC=CC=C1
|  InChI = 1/C8H8O/c9-7-6-8-4-2-1-3-5-8/h1-5,7H,6H2
|  StdInChI = 1S/C8H8O/c9-7-6-8-4-2-1-3-5-8/h1-5,7H,6H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = DTUQWGWMVIHBKE-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=8 |O=1
|  MolarMass = 120,149
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 33.5
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 195
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenilacetaldehid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 120,149 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 17,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenylacetaldehyde}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02178 Phenylacetaldehyde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305073033/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02178 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Aldehidi]]</text>
      <sha1>brptqkcmebc16gnc9ovlkrsyvhnikdz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenetil alkohol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268652</id>
    <revision>
      <id>42680224</id>
      <parentid>42297617</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:06:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5061" sha1="l3hjijh63mnjkuq2orjiqnn5u52mgxc" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02192
|  Name = Fenetil alkohol
|  ImageFile = Phenethyl alcohol.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = Phenethyl-alcohol-3D-balls.png
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 60-12-8
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6054
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 5830
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02192
|  KEGG = C05853
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 49000
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 448500
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OCCC1=CC=CC=C1
|  InChI = 1S/C8H10O/c9-7-6-8-4-2-1-3-5-8/h1-5,9H,6-7H2
|  StdInChI = 1S/C8H10O/c9-7-6-8-4-2-1-3-5-8/h1-5,9H,6-7H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = WRMNZCZEMHIOCP-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=10 |O=1
|  MolarMass = 122,164
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = -27
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 218.2
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenetil alkohol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 122,164 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 20,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenethyl alcohol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02192 Phenethyl alcohol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151125230323/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02192 |date=2015-11-25 }}

[[Kategorija:Antiinfektivi]]
[[Kategorija:Dezinfektanti]]
[[Kategorija:Prezervativi]]
[[Kategorija:Primarni alkoholi]]</text>
      <sha1>l3hjijh63mnjkuq2orjiqnn5u52mgxc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenilpropanoinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268697</id>
    <revision>
      <id>42680229</id>
      <parentid>42302912</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4918" sha1="oovbkv72njqpsnk3qfffpylsols423f" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02024
|  Name = Fenilpropanoinska kiselina
|  ImageFile = Phenylpropanoic acid.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 501-52-0
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 107
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 10181339
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02024
|  KEGG = C05629
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 28631
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)CCC1=CC=CC=C1
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C9H10O2/c10-9(11)7-6-8-4-2-1-3-5-8/h1-5H,6-7H2,(H,10,11)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XMIIGOLPHOKFCH-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=9 |H=10 |O=2
|  MolarMass = 150,174
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 107
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 279.8
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenilpropanoinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 150,174 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenylpropanoic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02024 Phenylpropanoic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305003524/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02024 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]</text>
      <sha1>oovbkv72njqpsnk3qfffpylsols423f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenilglioksilna kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268698</id>
    <revision>
      <id>42680227</id>
      <parentid>42302908</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:12:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4939" sha1="0wjs1op4q3cr8wzk71gqhz21hd7pzgn" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB02279
|  Name = Fenilglioksilna kiselina
|  ImageFile = Phenylglyoxalic acid.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 611-73-4
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 11915
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 11421
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB02279
|  KEGG = C02137
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 18280
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C(=O)C1=CC=CC=C1
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C8H6O3/c9-7(8(10)11)6-4-2-1-3-5-6/h1-5H,(H,10,11)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = FAQJJMHZNSSFSM-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=8 |H=6 |O=3
|  MolarMass = 150,131
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 66
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 163
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenilglioksilna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 150,131 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 54,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenylglyoxylic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02279 Phenylglyoxylic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305074606/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02279 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]</text>
      <sha1>0wjs1op4q3cr8wzk71gqhz21hd7pzgn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenilsulfinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268699</id>
    <revision>
      <id>42680231</id>
      <parentid>42297639</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:17:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4908" sha1="e6bb9xwzh1396wo0stxhmmtoq51h0io" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03848
|  Name = Fenilsulfinska kiselina
|  ImageFile = PhSO2H.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 12057
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 11560
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03848
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 52916
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = O[S@@](=O)C1=CC=CC=C1
|  InChI = 1/C6H6O2S/c7-9(8)6-4-2-1-3-5-6/h1-5H,(H,7,8)
|  StdInChI = 1S/C6H6O2S/c7-9(8)6-4-2-1-3-5-6/h1-5H,(H,7,8)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = JEHKKBHWRAXMCH-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=6 |O=2 |S=1
|  MolarMass = 142,176
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenilsulfinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 142,176 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 56,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenylsulfinic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03848 Phenylsulfinic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071834/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03848 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Sulfitne kiseline]]</text>
      <sha1>e6bb9xwzh1396wo0stxhmmtoq51h0io</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenilpiruvinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268700</id>
    <revision>
      <id>42680228</id>
      <parentid>42297637</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4908" sha1="0ay4r8v20w76z6fgosf2bvpr7pyko8n" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB03884
|  Name = Fenilpiruvinska kiselina
|  ImageFile = phenylpyruvic acid.png
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 997
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 972
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB03884
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 30851
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC(=O)C(=O)CC1=CC=CC=C1
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C9H8O3/c10-8(9(11)12)6-7-4-2-1-3-5-7/h1-5H,6H2,(H,11,12)
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = BTNMPGBKDVTSJY-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=9 |H=8 |O=3
|  MolarMass = 164,158
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenilpiruvinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 164,158 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 54,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Phenylpyruvic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB03884 Phenylpyruvic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305004256/http://www.drugbank.ca/drugs/DB03884 |date=2016-03-05 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>0ay4r8v20w76z6fgosf2bvpr7pyko8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferulinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268701</id>
    <revision>
      <id>42680249</id>
      <parentid>42297660</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:00:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5018" sha1="5qkyt192oszhot1rr6043clbhpl8215" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB07767
|  Name = Ferulinska kiselina
|  ImageFile = Ferulic acid acsv.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 445858
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 393368
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB07767
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 32749
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = COC1=CC(\C=C\C(O)=O)=CC=C1O
|  InChI = 1/C10H10O4/c1-14-9-6-7(2-4-8(9)11)3-5-10(12)13/h2-6,11H,1H3,(H,12,13)/b5-3+
|  StdInChI = 1S/C10H10O4/c1-14-9-6-7(2-4-8(9)11)3-5-10(12)13/h2-6,11H,1H3,(H,12,13)/b5-3+
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = KSEBMYQBYZTDHS-HWKANZROSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=10 |H=10 |O=4
|  MolarMass = 194,184
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Ferulinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 10 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 194,184 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 66,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ferulic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07767 Ferulic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140304205624/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07767 |date=2014-03-04 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>5qkyt192oszhot1rr6043clbhpl8215</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fenretinid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268702</id>
    <revision>
      <id>42680245</id>
      <parentid>42297648</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:40:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6215" sha1="ehqgv5gmgsdk3cev8zk0alfjskhsp5n" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB05076
|  Name = Fenretinid
|  ImageFile = Fenretinide.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 65646-68-6
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 5288209
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 4450416
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB05076
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 7301
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = C\C(\C=C\C1=C(C)CCCC1(C)C)=C/C=C/C(/C)=C/C(=O)NC1=CC=C(O)C=C1
|  InChI = 1/C26H33NO2/c1-19(11-16-24-21(3)10-7-17-26(24,4)5)8-6-9-20(2)18-25(29)27-22-12-14-23(28)15-13-22/h6,8-9,11-16,18,28H,7,10,17H2,1-5H3,(H,27,29)/b9-6+,16-11+,19-8+,20-18+
|  StdInChI = 1S/C26H33NO2/c1-19(11-16-24-21(3)10-7-17-26(24,4)5)8-6-9-20(2)18-25(29)27-22-12-14-23(28)15-13-22/h6,8-9,11-16,18,28H,7,10,17H2,1-5H3,(H,27,29)/b9-6+,16-11+,19-8+,20-18+
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = AKJHMTWEGVYYSE-FXILSDISSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=26 |H=33 |N=1 |O=2
|  MolarMass = 391,546
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fenretinid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 391,546 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Formelli F, Cavadini E, Luksch R, Garaventa A, Villani MG, Appierto V, Persiani S: Pharmacokinetics of oral fenretinide in neuroblastoma patients: indications for optimal dose and dosing schedule also with respect to the active metabolite 4-oxo-fenretinide. Cancer Chemother Pharmacol. 2007 Dec 8;. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18066548 18066548]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Takahashi N, Watanabe Y, Maitani Y, Yamauchi T, Higashiyama K, Ohba T: p-Dodecylaminophenol derived from the synthetic retinoid, fenretinide: antitumor efficacy in vitro and in vivo against human prostate cancer and mechanism of action. Int J Cancer. 2008 Feb 1;122(3):689-98. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17955489 17955489]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Simeone AM, Tari AM: How retinoids regulate breast cancer cell proliferation and apoptosis. Cell Mol Life Sci. 2004 Jun;61(12):1475-84. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15197471 15197471]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 6,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 49,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fenretinide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB05076 Fenretinide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328035449/http://www.drugbank.ca/drugs/DB05076 |date=2014-03-28 }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]</text>
      <sha1>ehqgv5gmgsdk3cev8zk0alfjskhsp5n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fizetin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268745</id>
    <revision>
      <id>42680257</id>
      <parentid>42297680</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:57:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5019" sha1="pkpho1b2ecyn7w46zz3ovd5rif01a1d" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB07795
|  Name = Fizetin
|  ImageFile = Fisetin.svg
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = 
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = 
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo =  
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 5281614
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 4444933
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB07795
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 42567
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 31574
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = OC1=CC2=C(C=C1)C(=O)C(O)=C(O2)C1=CC=C(O)C(O)=C1
|  InChI = 1/C15H10O6/c16-8-2-3-9-12(6-8)21-15(14(20)13(9)19)7-1-4-10(17)11(18)5-7/h1-6,16-18,20H
|  StdInChI = 1S/C15H10O6/c16-8-2-3-9-12(6-8)21-15(14(20)13(9)19)7-1-4-10(17)11(18)5-7/h1-6,16-18,20H
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = XHEFDIBZLJXQHF-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=15 |H=10 |O=6
|  MolarMass = 286,236
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt =  
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Fizetin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 286,236 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 107,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fisetin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB07795 Fisetin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140428124329/http://www.drugbank.ca/drugs/DB07795 |date=2014-04-28 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Flavonoli]]</text>
      <sha1>pkpho1b2ecyn7w46zz3ovd5rif01a1d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eiselfing</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1361718</id>
    <revision>
      <id>42680022</id>
      <parentid>42529703</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3050" sha1="pnpo1rfp62pr2fhbd74d6n5stouh836" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Ajzelfing
 | izvorni_naziv       = ''Eiselfing''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Eiselfing COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 2.930&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 84
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 34,9
 | gšir                = 48.05
 | gduž                = 12.23333
 | nadmorska_visina    = 470
 | registarska_oznaka  = RO
 | pozivni_broj        = 08071
 | poštanski_kod       = 83549
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.eiselfing.eu/ www.eiselfing.eu]
 | gradonačelnik       = ''Rupert Oberhuber''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Ajzelfing''' ({{jez-nem|Eiselfing}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 46 opštinskih središta okruga [[Okrug Rozenhajm|Rozenhajm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.930 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9187126.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Eiselfing in RO.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rozenhajm]]
Ajzelfing se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Rozenhajm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 470 metara. Površina opštine iznosi 34,9&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.930 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 84 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Eiselfing}}

* [http://www.eiselfing.eu/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014030210/http://eiselfing.eu/ |date=2015-10-14 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rozenhajm}}</text>
      <sha1>pnpo1rfp62pr2fhbd74d6n5stouh836</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gager</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1364881</id>
    <revision>
      <id>42680308</id>
      <parentid>42530418</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3142" sha1="4qy5x8yf60qxu7rl534jhc1an4nc25q" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Gager
 | izvorni_naziv       = ''Gager''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Gager COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 409&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 47
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 8,7
 | gšir                = 54.3
 | gduž                = 13.68333
 | nadmorska_visina    = 3
 | registarska_oznaka  = RÜG
 | pozivni_broj        = 038308
 | poštanski_kod       = 18586
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_4/index.htm www.amt-moenchgut.de]
 | gradonačelnik       = ''Peter Quilitzsch''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Gager''' ({{jez-nem|Gager}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]. Jedno je od 42 opštinska središta okruga [[Okrug Rigen|Rigen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 409 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 13061010.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Gager in RÜG.PNG|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rigen]]
Gager se nalazi u saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]] u okrugu Rigen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 3 metara. Površina opštine iznosi 8,7&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 409 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 47 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Gager}}

* [http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_4/index.htm Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512230935/http://www.amt-moenchgut.de/ris/instanz_4/index.htm |date=2014-05-12 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rigen}}</text>
      <sha1>4qy5x8yf60qxu7rl534jhc1an4nc25q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ellscheid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1366019</id>
    <revision>
      <id>42680053</id>
      <parentid>42529772</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3735" sha1="5tmb03gajof8ow70ke9ibrufw6o0ff1" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Elšajd}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Elšajd
 | izvorni_naziv       = ''Ellscheid''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Ellscheid COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 284&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 55
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 5,2
 | gšir                = 50.15222
 | gduž                = 6.91528
 | nadmorska_visina    = 450
 | registarska_oznaka  = DAU
 | pozivni_broj        = 06573
 | poštanski_kod       = 54552
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.ellscheid.de/ www.ellscheid.de]
 | gradonačelnik       = ''Albert Borsch''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Elšajd''' ({{jez-nem|Ellscheid}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 109 opštinskih središta okruga [[Okrug Vulkanajfel|Vulkanajfel]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 284 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7233021.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Ellscheid in DAU.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vulkanajfel]]
Elšajd se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Vulkanajfel. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 450 metara. Površina opštine iznosi 5,2&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 284 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 55 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Mislakovice]]|[[Poljska]]|kontakt|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Junglinster]]|[[Luksemburg]]|partnerstvo|[[1987]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Ellscheid&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Ellscheid}}

* [http://www.ellscheid.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206102157/http://www.ellscheid.de/ |date=2007-02-06 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vulkanajfel}}</text>
      <sha1>5tmb03gajof8ow70ke9ibrufw6o0ff1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kella</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1368259</id>
    <revision>
      <id>42680263</id>
      <parentid>42516405</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Wappen_Kella.svg datotekom [[:File:DEU_Kella_COA.svg|DEU_Kella_COA.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR4|Criterion 4]] (harmonizing names of file set)).</comment>
      <origin>42680263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3567" sha1="6dm6bmhxq09awkigqg28615gnp71yg6" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Kela}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Kela
 | izvorni_naziv       = ''Kella''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Kela
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Kella COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 566&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 112
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 5,0
 | gšir                = 51.22917
 | gduž                = 10.07917
 | nadmorska_visina    = 330
 | registarska_oznaka  = EIC
 | pozivni_broj        = 036082
 | poštanski_kod       = 37308
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = ''Silvio Schneider''
 | stranka             = [[Christlich Demokratische Union|CDU]]
 | ije                 = da
 }}

'''Kela''' ({{jez-nem|Kella}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 89 opštinskih središta okruga [[Okrug Ajhsfeld|Ajhsfeld]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 566 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16061056.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Kella_in_EIC.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ajhsfeld]]
Kela se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ajhsfeld. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 330 metara. Površina opštine iznosi 5,0&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 566 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 112 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Oldenzal]]|[[Holandija]]|kontakt|[[1993]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bagod]]|[[Mađarska]]|partnerstvo|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Berlot]]|[[Belgija]]|kontakt|[[1993]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Kella&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Kella}}

* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ajhsfeld}}</text>
      <sha1>6dm6bmhxq09awkigqg28615gnp71yg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frankenhain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1368528</id>
    <revision>
      <id>42680230</id>
      <parentid>42530247</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Frankenhain.jpg]] → [[File:DEU Frankenhain (Geratal) COA.svg]] JPG → SVG</comment>
      <origin>42680230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="jvaf3pnx09b8d8amrsc5he5umrimbwf" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Frankenhajn
 | izvorni_naziv       = ''Frankenhain''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Frankenhain (Geratal) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 788&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 64
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 12,3
 | gšir                = 50.75694
 | gduž                = 10.78889
 | nadmorska_visina    = 480
 | registarska_oznaka  = IK
 | pozivni_broj        = 036205
 | poštanski_kod       = 99330
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.frankenhain.de/ www.frankenhain.de]
 | gradonačelnik       = ''Hans-Georg Fischer''
 | stranka             = Pro Frankenhain/Linke
 | ije                 = da
 }}

'''Frankenhajn''' ({{jez-nem|Frankenhain}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 44 opštinska središta okruga [[Okrug Ilm|Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 788 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16070014.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Frankenhain in IK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ilm]]
Frankenhajn se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ilm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 480 metara. Površina opštine iznosi 12,3&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 788 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 64 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Juniville]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1993]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Vouziers]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1972]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Frankenhain&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Frankenhain}}

* [http://www.frankenhain.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ilm}}</text>
      <sha1>jvaf3pnx09b8d8amrsc5he5umrimbwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FMRF amid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1402614</id>
    <revision>
      <id>42680203</id>
      <parentid>42276977</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:29:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1546" sha1="nhyn0bk45mjqmy2809d7016wy1b1c82" xml:space="preserve">'''FMRF amid''' (Phe-Met-Arg-Phe) [[neuropeptid]] je široke familije FMRF amidima srodnih peptida (FaRPs). Oni imaju zajedničku -RF amidnu sekvencu na njihovom [[C-terminus]]u. Prvi put je bio identifikovan u školjci ''Mercenaria mercenaria''. Smatra se da ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti srca.&lt;ref&gt;López-Vera E, Aguilar MB, Heimer de la Cotera EP. (2008) FMRFamide and related peptides in the phylum mollusca. Peptides. 2008 Feb;29(2):310-7.&lt;/ref&gt; Poznato je nekoliko FMRF amidu srodnih peptida, koji regulišu razne ćelijske funkcije i poseduju farmakološka svojstva, kao što su anti-opijatni efekti.&lt;ref&gt;Rőszer T, Bánfalvi G. (2011) FMRFamide-related peptides: Anti-opiate transmitters acting in apoptosis. Peptides. 2011 Apr 15.PMID 21524675&lt;/ref&gt;

FMRF amid je važan neuropeptid u više redova, među kojima su [[Insecta]], [[Nematoda]], [[Mollusca]] i [[Annelida]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Oetken M, Bachmann J, Schulte-Oehlmann U, Oehlmann J |title=Evidence for endocrine disruption in invertebrates |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=236 |issue= |pages=1–44 |year=2004 |pmid=15261735 |doi=10.1016/S0074-7696(04)36001-8 |url=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.abcam.com/en-rs/products/primary-antibodies/npff-antibody-ab10352 FMRFamide antibody (ab10352) datasheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240327084244/https://www.abcam.com/en-rs/products/primary-antibodies/npff-antibody-ab10352 |date=2024-03-27 }}

{{Neuropeptidi-lat}}

[[Kategorija:Neurotransmiteri]]</text>
      <sha1>nhyn0bk45mjqmy2809d7016wy1b1c82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faktor VIII</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1410087</id>
    <revision>
      <id>42680206</id>
      <parentid>42673328</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:46:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4594" sha1="hxporwxpqq9woniduvmkz94hgjrzp4c" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2157}}
'''Faktor VIII''' (FVIII) je esencijalni [[protein]] [[tromb|zgrušavanja krvi]]. On je takođe poznat kao antihemofilički faktor (AHF). Kod ljudi, faktor VIII je Kodiran ''F8'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid6438528&quot;&gt;{{cite journal | author = Toole JJ, Knopf JL, Wozney JM, Sultzman LA, Buecker JL, Pittman DD, Kaufman RJ, Brown E, Shoemaker C, Orr EC | title = Molecular cloning of a cDNA encoding human antihaemophilic factor | journal = Nature | volume = 312 | issue = 5992 | pages = 342–7 | year = 1984 | pmid = 6438528 | doi = 10.1038/312342a0| url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1984-11-22_312_5992/page/n69| issn = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid3935400&quot;&gt;{{cite journal | author = Truett MA, Blacher R, Burke RL, Caput D, Chu C, Dina D, Hartog K, Kuo CH, Masiarz FR, Merryweather JP | title = Characterization of the polypeptide composition of human factor VIII:C and the nucleotide sequence and expression of the human kidney cDNA | journal = DNA | volume = 4 | issue = 5 | pages = 333–49 |date=October 1985 | pmid = 3935400 | doi = 10.1089/dna.1985.4.333| url = | issn = }}&lt;/ref&gt; Defekti tog gena dovode do [[Hemofilija A|hemophilije A]], [[Autozomno-dominantno nasleđivanje|recesivnog]] X-vezanog koagulacionog poremećaja.&lt;ref name=&quot;pmid8578479&quot;&gt;{{cite journal | author = Antonarakis SE | title = Molecular genetics of coagulation factor VIII gene and hemophilia A | journal = Thromb. Haemost. | volume = 74 | issue = 1 | pages = 322–8 |date=July 1995 | pmid = 8578479 | doi = | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Gitschier J |title=The molecular basis of hemophilia A |journal=Ann. N. Y. Acad. Sci. |volume=614 |issue=  1 Process in Va|pages= 89–96 |year= 1991 |pmid= 1902642| doi=10.1111/j.1749-6632.1991.tb43694.x}}
*{{cite journal  | author=White GC, Shoemaker CB |title=Factor VIII gene and hemophilia A |journal=Blood |volume=73 |issue= 1 |pages= 1–12 |year= 1989 |pmid= 2491949 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Antonarakis SE, Kazazian HH, Tuddenham EG |title=Molecular etiology of factor VIII deficiency in hemophilia A |journal=Hum. Mutat. |volume=5 |issue= 1 |pages= 1–22 |year= 1995 |pmid= 7728145 |doi= 10.1002/humu.1380050102 }}
*{{cite journal  | author=Lenting PJ, van Mourik JA, Mertens K |title=The life cycle of coagulation factor VIII in view of its structure and function |journal=Blood |volume=92 |issue= 11 |pages= 3983–96 |year= 1999 |pmid= 9834200 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Saenko EL, Ananyeva N, Kouiavskaia D, ''et al.'' |title=Molecular defects in coagulation Factor VIII and their impact on Factor VIII function |journal=Vox Sang. |volume=83 |issue= 2 |pages= 89–96 |year= 2003 |pmid= 12201837 |doi=10.1046/j.1423-0410.2002.00183.x  }}
*{{cite journal  | author=Lollar P |title=Molecular characterization of the immune response to factor VIII  | series=83 |journal=Vox Sang. |volume=Suppl 1 |issue=  |pages= 403–8 |year= 2003 |pmid= 12617176 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Fay PJ |title=Activation of factor VIII and mechanisms of cofactor action |journal=Blood Rev. |volume=18 |issue= 1 |pages= 1–15 |year= 2004 |pmid= 14684146| doi=10.1016/S0268-960X(03)00025-0}}
*{{cite journal  | author=Lavigne-Lissalde G, Schved JF, Granier C, Villard S |title=Anti-factor VIII antibodies: a 2005 update |journal=Thromb. Haemost. |volume=94 |issue= 4 |pages= 760–9 |year= 2005 |pmid= 16270627 |doi= 10.1160/TH05-02-0118 }}
*{{cite journal  | author=Fang H, Wang L, Wang H |title=The protein structure and effect of factor VIII | url=https://archive.org/details/sim_thrombosis-research_2007_119_1/page/n7 |journal=Thromb. Res. |volume=119 |issue= 1 |pages= 1–13 |year= 2007 |pmid= 16487577 |doi= 10.1016/j.thromres.2005.12.015 }}
}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Factor VIII}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00025 Factor VIII] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140718054041/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00025 |date=2014-07-18 }}
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1404/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Hemophilia A]
* [http://macromoleculeinsights.com/coagulationfactorviii.php The Coagulation Factor VIII Protein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207054717/http://macromoleculeinsights.com/coagulationfactorviii.php |date=2012-02-07 }}
* {{MeshName|Factor+VIII}}

{{PDB Galerija-lat|geneid=2157}}

[[Kategorija:Proteini akutne faze]]
[[Kategorija:Rekombinantni proteini]]
[[Kategorija:Koagulacioni sistem]]
[[Kategorija:Kofaktori]]</text>
      <sha1>hxporwxpqq9woniduvmkz94hgjrzp4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enterobakterijski fag T4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1411508</id>
    <revision>
      <id>42680096</id>
      <parentid>42673294</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11064" sha1="ip4r8i2qfn95hlx80ld8u1xlgf2719v" xml:space="preserve">{{Taxobox-lat
| color              = violet
| name               = ''Enterobakterijski fag T4''
| image              = Tevenphage.svg
| image_width        = 300px
| image_caption      = Strukturni pregled T4 faga
| virus_group        = I
| ordo               = ''[[Caudovirales]]''
| familia            = ''[[Myoviridae]]''
| genus              = ''[[T4-slični virusi]]''
| species            = ''T4 fag''
}}

'''Enterobakterijski fag T4''' je [[bakteriofag]] koji može da inficira [[bakterija|bakteriju]] ''[[E. coli]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| doi = 10.1111/j.1574-6968.1994.tb07164.x
| volume = 122
| pages = 195–200
| last = Tarahovsky
| first = Y. S.
| title = Lysis of ''Escherichia coli'' cells by bacteriophage T4
| journal = FEMS Microbiology Letters
| year = 1994
| last2 = Ivanitsky
| first2 = G.R.
| last3 = Khusainov
| first3 = A.A.
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal
| doi = 10.1128/AEM.70.1.527-534.2004
| volume = 70
| issue = 1
| pages = 527–534
| last = Oda
| first = M.
| coauthors = M. Morita, H. Unno, Y. Tanji
| title = Rapid Detection of Escherichia coli O157: H7 by Using Green Fluorescent Protein-Labeled PP01 Bacteriophage
| url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2004-01_70_1/page/527
| journal = Applied and Environmental Microbiology
| year = 2004
| pmid = 14711684
| pmc = 321238
}}&lt;/ref&gt; Njegov dvolančani [[DNK]] [[genom]] je oko 169 [[Bazni par|kbp]] dugačak&lt;ref&gt;{{cite journal |author = Miller ES, Kutter E, Mosig G, Arisaka F, Kunisawa T, Rüger W |title=Bacteriophage T4 genome. |url = https://archive.org/details/sim_microbiology-and-molecular-biology-reviews_2003-03_67_1/page/86 |journal=Microbiology and molecular biology reviews : MMBR |date=2003 |volume=67 |issue=1 |pages=86–156, table of contents |pmid=12626685 |doi=10.1128/MMBR.67.1.86-156.2003 |pmc=150520}}&lt;/ref&gt; i sadržan je u [[ikosaedar]]skoj glavi, poznatoj kao [[kapsid]]. T4 je relativno veliki [[fag]], aproksimativno 90 [[nanometar|nm]] u širok i 200&amp;nbsp;nm dugačak (većina fagova ima dužinu u opsegu od 25 do 200&amp;nbsp;nm). Vlakna njegovog repa omogućavaju vezivanje za ćeliju domaćina. Rep T4 faga je šupalj, tako da [[nukleinska kiselina]] prolazi kroz njega pri ulasku u ćeliju. T4 ima jedino sposobnost sprovođenja [[litički ciklus|litičkog]], a ne i [[lizogeni ciklus|lizogenog]] životnog ciklusa.

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
* [http://www.seyet.com/bacteriophage-t4 T4 Bacteriophage Infection Process Animations] - Copyright © 2004-2009 by [http://www.seyet.com/bacteriophage-t4]
* Leiman, P.G., Kanamaru, S., Mesyanzhinov, V.V., Arisaka, F., and Rossmann, M.G., &quot;Structure and morphogenesis of bacteriophage T4.&quot;[https://commerce.metapress.com/content/agh59p6ck92yu1df/resource-secured/?target=fulltext.pdf&amp;sid=hcdyjszn4a5lch552m5hysqe&amp;sh=www.springerlink.com]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Karam, J., Petrov, V., Nolan, J., Chin, D., Shatley, C., Krisch, H., and Letarov, A. The T4-like phages genome project. [http://phage.bioc.tulane.edu/ http://phage.bioc.tulane.edu/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070523215704/http://phage.bioc.tulane.edu/ |date=2007-05-23 }}. '' (The T4-like phage full genomic sequence depository)''
* Mosig, G., and F. Eiserling. 2006. T4 and related phages: structure and development, R. Calendar and S. T. Abedon (eds.), The Bacteriophages. Oxford University Press, Oxford. ''(Review of phage T4 biology)'' {{ISBN|0-19-514850-9}}
* {{cite journal |doi=10.1073/pnas.0503404102 |author=Filee J. Tetart F.,  Suttle C.A., Krisch H.M. |title=Marine T4-type bacteriophages, a ubiquitous component of the dark matter of the biosphere |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. USA |volume=102 |issue=35 |pages=12471–6 |year=2005 |url=http://www.pnas.org/cgi/content/full/102/35/12471 |pmid=16116082 |pmc=1194919 |access-date=2014-06-20 |archive-date=2008-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080620232225/http://www.pnas.org/cgi/content/full/102/35/12471 |dead-url=yes }} ''(Indication of prevalence and T4-like phages in the wild)''
* {{cite journal |doi=10.1128/JB.186.24.8276-8286.2004 |author=Chibani-Chennoufi S., Canchaya C., Bruttin A., Brussow H. |title=Comparative genomics of the T4-Like ''Escherichia coli'' phage JS98: implications for the evolution of T4 phages |journal=J. Bacteriol. |volume=186 |issue=24 |pages=8276–86 |year=2004 |pmid=15576776 |url=http://jb.asm.org/cgi/content/full/186/24/8276 |pmc=532421 |access-date=2014-06-20 |archive-date=2011-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511184701/http://jb.asm.org/cgi/content/full/186/24/8276 |dead-url=yes }} ''(Characterization of a T4-like phage)''
* {{cite journal |author=Desplats C, Krisch HM |title=The diversity and evolution of the T4-type bacteriophages |journal=Res. Microbiol. |volume=154 |issue=4 |pages=259–67 |date=May 2003 |pmid=12798230 |doi=10.1016/S0923-2508(03)00069-X |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0923-2508(03)00069-X }}
* {{cite journal |doi=10.1128/MMBR.67.1.86-156.2003 |author=Miller, E.S., Kutter E., Mosig G., Arisaka F., Kunisawa T., Ruger W. |title=Bacteriophage T4 genome |journal=Microbiol. Mol. Biol. Rev. |volume=67 |issue=1 |pages=86–156 |year=2003 |pmid=12626685 |url=http://mmbr.asm.org/cgi/content/full/67/1/86 |pmc=150520 }} ''(Review of phage T4, from the perspective of its genome)''
* {{cite journal |doi=10.1128/JB.184.10.2789-2804.2002 |author=Desplats C., Dez C., Tetart F., Eleaume H., Krisch H.M. |title=Snapshot of the genome of the pseudo-T-even bacteriophage RB49 |journal=J. Bacteriol. |volume=184 |issue=10 |pages=2789–2804 |year=2002 |url=http://jb.asm.org/cgi/content/full/184/10/2789 |pmid=11976309 |pmc=135041 |access-date=2014-06-20 |archive-date=2011-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511184649/http://jb.asm.org/cgi/content/full/184/10/2789 |dead-url=yes }} ''(Overview of the RB49 genome, a T4-like phage)''
* {{cite journal | author = Malys N, Chang DY, Baumann RG, Xie D, Black LW | title = A bipartite bacteriophage T4 SOC and HOC randomized peptide display library: detection and analysis of phage T4 terminase (gp17) and late sigma factor (gp55) interaction | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_2002-05-31_319_2/page/289 | journal = J Mol Biol | volume = 319 | issue = 2 | pages = 289–304 | year = 2002 | pmid = 12051907 | doi = 10.1016/S0022-2836(02)00298-X }} ''(T4 phage application in biotechnology for studying protein interaction)''
* {{cite journal |doi=10.1128/JB.183.1.358-366.2001 |author=Tétart F., Desplats C., Kutateladze M., Monod C., Ackermann H.-W., Krisch H.M. |title=Phylogeny of the major head and tail genes of the wide-ranging T4-type bacteriophages |journal=J. Bacteriol. |volume=183 |issue=1 |pages=358–366 |year=2001 |url=http://jb.asm.org/cgi/content/full/183/1/358 |pmid=11114936 |pmc=94885 |access-date=2014-06-20 |archive-date=2011-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511184633/http://jb.asm.org/cgi/content/full/183/1/358 |dead-url=yes }} ''(Indication of the prevalence of T4-type sequences in the wild)''
* {{cite journal |author=Abedon S.T. |title=The murky origin of Snow White and her T-even dwarfs |journal=Genetics |volume=155 |issue=2 |pages=481–6 |year=2000 |url=http://www.genetics.org/cgi/content/full/155/2/481 |pmid=10835374 |pmc=1461100 }} ''(Historical description of the isolation of the T4-like phages T2, T4, and T6)''
* {{cite journal |doi=10.1007/s007050050246 |author=Ackermann HW, Krisch HM |title=A catalogue of T4-type bacteriophages |journal=Arch. Virol. |volume=142 |issue=12 |pages=2329–45 |year=1997 |pmid=9672598 |url=http://link.springer.de/link/service/journals/00705/bibs/7142012/71422329.htm |access-date=2014-06-20 |archive-date=2001-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20011101134153/http://link.springer.de/link/service/journals/00705/bibs/7142012/71422329.htm }} ''(Nearly complete list of then-known T4-like phages)''
* {{cite journal |author=Monod C, Repoila F, Kutateladze M, Tétart F, Krisch HM |title=The genome of the pseudo T-even bacteriophages, a diverse group that resembles T4 |journal=J. Mol. Biol. |volume=267 |issue=2 |pages=237–49 |date=March 1997 |pmid=9096222 |doi=10.1006/jmbi.1996.0867 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0022-2836(96)90867-0 }} ''(Overview of various T4-like phages from the perspective of their genomes)''
* {{cite journal |doi=10.1007/BF01728666 |author=Kutter E., Gachechiladze K., Poglazov A., Marusich E., Shneider M., Aronsson P., Napuli A., Porter D., Mesyanzhinov V. |title=Evolution of T4-related phages |journal=Virus Genes |volume=11 |issue=2-3 |pages=285–297 |year=1995 |url=http://www.springerlink.com/content/k5v006j37333445m/ |pmid=8828153 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''(Comparison of the genomes of various T4-like phages)''
* Karam, J. D. ''et al.'' 1994. Molecular Biology of Bacteriophage T4. ASM Press, Washington, DC. ''(The second T4 bible, go here, as well as Mosig and Eiserling, 2006, to begin to learn about the biology T4 phage)'' {{ISBN|1-55581-064-0}}
* Eddy, S. R. 1992. Introns in the T-Even Bacteriophages. Ph.D. thesis. University of Colorado at Boulder. ''(Chapter 3 provides overview of various T4-like phages as well as the isolation of then-new T4-like phages)''
* Surdis, T.J &quot;et al&quot; Bacteriophage attachment methods specific to T4, analysis, Overview.
* Mathews, C. K., E. M. Kutter, G. Mosig, and P. B. Berget. 1983. Bacteriophage T4. American Society for Microbiology, Washington, DC. ''(The first T4 bible; not all information here is duplicated in Karam ''et al.'', 1994; see especially the introductory chapter by Doermann for a historical overview of the T4-like phages)'' {{ISBN|0-914826-56-5}}
* Russell, R. L. 1967. Speciation Among the T-Even Bacteriophages. Ph.D. thesis. California Institute of Technology. ''(Isolation of the RB series of T4-like phages)''
* {{cite journal  | author=Malys N, Nivinskas R | title = Non-canonical RNA arrangement in T4-even phages: accommodated ribosome binding site at the gene 26-25 intercistronic junction |journal = Mol Microbiol |volume = 73 | issue = 6 | pages = 1115–1127 | year = 2009 | pmid = 19708923 | doi =10.1111/j.1365-2958.2009.06840.x }} ''(rare type of translational regulation characterized in T4)''
* {{cite journal |author=Kay D., Fildes P. |title=Hydroxymethylcytosine-containing and tryptophan-dependent bacteriophages isolated from city effluents |journal=J. Gen. Microbiol. |volume=27 |pages=143–6 |year=1962 |pmid=14454648 }} ''(T4-like phage isolation, including that of phage Ox2)''
{{refend}}

== Povezano ==
* [[T4 rII sistem|T4 ''rII'' sistem]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.expasy.org/viralzone/all_by_species/504.html '''Viralzon''': T4-slični viruis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620080322/http://www.expasy.org/viralzone/all_by_species/504.html |date=2010-06-20 }}

[[Kategorija:Bakteriofagi]]</text>
      <sha1>ip4r8i2qfn95hlx80ld8u1xlgf2719v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edgar G. Ulmer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1414253</id>
    <revision>
      <id>42680003</id>
      <parentid>42549601</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:08:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4420" sha1="1lka9o72udrs73youmgrvwtoqnk3ygn" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Edgar G. Ulmer
| slika = Edgar Georg Ulmer plaque detail.jpg
| opis = memorijalna plaketa Edgara G. Ulmera u rodnom gradu
| datum_rođenja = {{Birth date|1904|9|17|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Olomouc]], [[Austro-Ugarska]] (danas [[Češka]])
| datum_smrti = {{Death date and age|1972|9|30|1904|9|17|df=y}} 
| datum_smrti = [[Woodland Hills, California|Woodland Hills]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| zanimanje = [[filmski režiser]], scenograf
| znameniti_filmovi  = ''[[The Black Cat (film, 1934)|The Black Cat]]''&lt;br /&gt;''[[Detour (film, 1945)|Detour]]'' 
| supružnik = Shirley Alexander
}}

'''Edgar Georg Ulmer''' (17. septembar 1904 - 30. septembar 1972) bio je [[SAD|američki]] filmski režiser [[Austrija|austrijsko]]-[[Češka|češko]]-[[jevrej]]skog porijekla. Karijeru je započeo u [[Beč]]u, gdje je kao scenograf radio za znamenitog režisera [[Max Reinhardt|Maxa Reinhardta]]. Kasnije se preselio u [[Berlin]] i radio za [[Universum Film AG|UFA]]-u, te se sprijateljio sa nekim od kasnije poznatih sineasta kao što su [[Robert Siodmak]], [[Billy Wilder]] i [[Fred Zinnemann]]. Kao i oni, otišao je u [[Hollywood]], gdje je 1934. izazvao izuzetnu pažnju horor-filmom ''[[The Black Cat (film, 1934)|The Black Cat]]''. Prilikom snimanja je otpočeo ljubavnu vezu sa Shirley Alexander, suprugom Maxa Alexandera, koji je pak bio nećak [[Universal Studios|Universalovog]] mogula [[Carl Laemmle|Carla Laemmlea]]. To je dovelo do razvoda i skandala, ali i Ulmerovog dolaska na neslužbenu &quot;crnu listu&quot; velikih studija. Ulmer je zbog toga ostatak karijere proveo snimajući niskobudžetne filmove za [[Poverty Row]] studije, a kasnije i u Evropi. Usprkos toga, njegov [[film noir]] pod imenom ''[[Detour (film, 1945)|Detour]]'' danas uživa kult status.

== Djelomična filmografija ==
'''kao scenograf (sporno):'''
* ''[[Der Golem, wie er in die Welt kam]]'' (1920)
* ''[[Sodom und Gomorrha (film)|Sodom und Gomorrha]]'' (1922)
* ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolis]]'' (1927)
* ''[[M (1931 film)|M]]'' (1931)

'''kao ko-režiser:'''
* ''[[Menschen am Sonntag]]'' (1929)

'''kao režiser:'''
* ''[[Damaged Lives]]'' (1933)
* ''[[The Black Cat (1934 film)|The Black Cat]]'' (1934)
* ''[[Green Fields (film)|Green Fields]]'' (1937)
* ''[[Moon Over Harlem]]'' (1939)
* ''Girls in Chains'' (1943)
* ''[[Bluebeard (1944 film)|Bluebeard]]'' (1944)
* ''[[Strange Illusion]]'' (1945)
* ''[[Detour (movie)|Detour]]'' (1945)
* ''[[The Strange Woman]]'' (1946)
* ''[[Her Sister's Secret]]'' (1946)
* ''Carnegie Hall'' (1947)
* ''[[Ruthless (film)|Ruthless]]'' (1948)
* ''The Pirates of Capri'' (1949)
* ''[[The Man from Planet X]]'' (1951)
* ''[[St. Benny the Dip]]'' (1951)
* ''Babes in Bagdad'' (1952)
* ''[[Murder Is My Beat]]'' (1955) 
* ''[[The Naked Dawn]]'' (1955)
* ''[[Daughter of Dr. Jekyll]]'' (1957)
* ''Naked Venus'' (1958)
* ''[[Hannibal (1959 film)|Hannibal]]'' (1959)
* ''[[The Amazing Transparent Man]]'' (1960)
* ''[[Beyond the Time Barrier]]'' (1960)
* ''The Cavern'' (1964)

== Vanjske veze ==
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/ulmerbib.html Edgar G. Ulmer Bibliography (via UC Berkeley)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140611041747/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/ulmerbib.html |date=2014-06-11 }}
* [http://film.guardian.co.uk/features/featurepages/0,,1276436,00.html &quot;Magic on a shoestring&quot;: Geoffrey Macnab on why movie directors could all learn a lesson from Edgar G Ulmer]
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/ulmer/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928050509/https://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/ulmer/ |date=2020-09-28 }}
* [http://www.imdb.com/name/nm0880618/ Edgar G. Ulmer at the Internet Movie Database]
* [http://www.uni-koeln.de/phil-fak/englisch/abteilungen/berressem/herzogenrath/ulmer/index.htm Info on Ulmer and program of Ulmerfest 2006]
* [http://www.americancinematheque.com/archive1999/edgargulmer1999.htm The American Cinematheque presents...Strange Illusions: The Films of Edgar G. Ulmer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205221138/http://www.americancinematheque.com/archive1999/edgargulmer1999.htm |date=2012-02-05 }}
* [http://www.virtual-history.com/movie/person/4069/edgar-g-ulmer Literature on Edgar G. Ulmer]

{{Lifetime|1904|1972|Ulmer, Edgar G.}}

[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]</text>
      <sha1>1lka9o72udrs73youmgrvwtoqnk3ygn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egipt (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459126</id>
    <revision>
      <id>42680018</id>
      <parentid>42471774</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:53:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7375" sha1="mdc9839svap3a9k01szsr2mlk3thmzk" xml:space="preserve">{{About|ličnosti iz grčke mitologije|druga značenja|Egipat (razvrstavanje)}}
[[Datoteka:Danaïdes tuant leurs maris BnF Français 874 fol. 170v.jpg|thumb|200px|right|Danaide ubijaju svoje supruge, Egiptove sinove (minijatura [[Robinet Testard|Robineta Testarda]]).]]
'''Egipt''' ({{lang-grc|Αἴγυπτος}} [''Aígyptos'']) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], [[eponim]]ni [[heroj]] [[Stari Egipat|Egipta]] i njegov prvi vladar. Preci su mu bili [[Ija (mitologija)|Ija]], koju je [[Zevs]] pretvorio u junicu, i rečni bog [[Nil (mitologija)|Nil]], a roditelji [[Bel (mitologija)|Bel]] i [[Ahiroja]] ili [[Anhinoja]], jedna od [[najada]] i kći Nila.{{sfn|Schmitz|1867|loc=s.v. Aegyptus}} Bio je brat blizanac [[Danaj]]ev.&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.4 II, 1, 4]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; Bel je, kao vladar [[Afrika|afričkih]] zemalja [[Arabija|Arabiju]] dodelio Egiptu, a [[Drevna Libija|Libiju]] je dao Danaju, no kasnije je Egipt zauzeo obližnju zemlju Melampodida (&quot;Crnonogih&quot;) i po sebi je nazvao Egiptom.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Egipt}}

== Mitologija ==
Egipt je imao pedeset sinova, a Danaj pedeset kćeri. Egipt je namerio svojih pedeset sinova oženiti za Danaide, no Danaj je umesto toga odlučio pobeći, te je stoga sagradio brod, i to je bio prvi brod koji je napravljen u istoriji.&lt;ref&gt;[[Plinije Stariji]], ''[[Naturalis Historia|Prirodoslovna pitanja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-eng1:7.191 VII, 191]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0978.phi001.perseus-eng1:7.206 VII, 206].&lt;/ref&gt; Tim brodom pobegao je u [[Argos|Arg]], s kojim je bio povezan krvnim zama, budući da je poticao od Ije, sveštenice boginje [[Hera|Here]] u Argu, u koju se Zevs bio zaljubio te ju je pretvorio u junicu i koju je zatim progonila Hera sve dok se Ija nije sklonila u Egipat. Argom je u to doba vladao kralj [[Pelazg (mitologija)|Pelazg]], [[eponim]]ni osnivač [[Pelazgi|Pelazga]], odnosno autohtonog stanovništva koje je u Grčkoj oduvek živelo; Pelazg se ponekad naziva i [[Gelanor]]om (&quot;onaj koji se smeje&quot;).&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.4 II, 1, 4]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.5 II, 1, 5]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; Kad su stigle u Arg, Danaide su od Pelazga zatražile zaštitu, a taj je događaj predmet [[Eshil]]ove [[Grčka tragedija|tragedije]] ''[[Pribegarke (Eshil)|Pribegarke]]''. Ta im je zaštita i pružena, nakon što je narod to izglasao u skupštini, a Danaj je uskoro i zbacio Gelanora s prestola te je sam zavladao Argom.&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.19.3 II, 19, 3]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.19.4 II, 19, 4] (prev. Ljiljana Vulićević).&lt;/ref&gt;

Kad su Egipt i njegovih pedeset sinova stigli u Arg da uzmu Danaide, Danaj im ih je dao, kako bi Argivce poštedeo sukoba. Međutim, naložio je svojim kćerima da ubiju muževe prve bračne noći. Četrdeset i devet Danaida tako je i postupilo, nakon čega su glave svojih mladoženja pokopale u [[Lerna|Lerni]];&lt;ref&gt;[[Heladski period|Heladski]] lokalitet u Lerni u mitologiji je povezan s mitom o [[Lernejska hidra|Lernejskoj hidri]].&lt;/ref&gt; no jedna od Danaida, [[Hipermnestra]], odbila je slediti očev nalog, jer je njen suprug, [[Linkej]], poštovao njenu želju da ostane [[Devičanstvo|devica]]. Danaj se naljutio na svoju nepokornu kćerku i predao je narodnom argivskom sudu. [[Afrodita]] je intervenisala i spasila devojku. Linkej i Hipermnestra tada su započeli svoju dinastiju [[Argivski kraljevi|kraljeva Arga]].&lt;ref name=apol215&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.5 II, 1, 5]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', 168.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.19.6 II, 19, 6]; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.20.5 II, 20, 5].&lt;/ref&gt; Neki kažu da su svoje muževe poštedele i [[Amimona]], &quot;neporočna&quot; Danaida,&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz [[Pindar]]ove ''Pitijske ode'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg002.perseus-grc1:9 IX, 200].&lt;/ref&gt; i Brika (ili Bebrika)&lt;ref&gt;[[Evstatije Solunski|Evstatijev]] komentar uz [[Dionisije Perieget|Dionisija Periegeta]], 805.&lt;/ref&gt; Nakon smrti svojih sinova Egipt je pobegao u Aroju (kasnija [[Patras|Patra]]), gde je i umro; u [[Serapis]]ovom hramu u Patri pokazivan je njegov nadgrobni spomenik.&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:7.21.13 VII, 21, 13].&lt;/ref&gt; Drugi pričaju da je Egipt s vojskom krenuo u Arg da osveti svoje sinove, no Linkej je izmirio oca i strica i tako sprečio krvoproliće.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Egipt}} Neki kažu da je Linkej kasnije ubio Danaja i tako mu se osvetio za smrt svoje braće.{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Danaj}}

Jedna [[sholija]] uz [[Euripid]]ovu ''[[Hekuba (Euripid)|Hekubu]]'', pak, obrće situaciju i kaže da su Danaj i Egipt isprva živeli u [[Argolida|Argolidi]], odakle je Egipt bio prognan i potom otišao u zemlju koja će poneti njegovo ime.&lt;ref&gt;Sholija uz: [[Euripid]], ''[[Hekuba (Euripid)|Hekuba]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg007.perseus-grc1:864-904 886].&lt;/ref&gt;

{{Argivska genealogija }}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
*M. Stewart, [http://messagenet.com/myths/ppt/Aegyptus_1.html ''People, Places &amp; Things: Aegyptus (1)'', Greek Mythology: From the Iliad to the Fall of the Last Tyrant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060326085203/http://messagenet.com/myths/ppt/Aegyptus_1.html |date=2006-03-26 }}

== Literartura ==
*{{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}}
* {{Cite book | last = Schmitz | first = Leonhard | author-link =  | contribution = Aegyptus | editor-last = Smith | editor-first = William | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 21 | publisher = | place = Boston | year = 1867 | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D6%3Aentry%3Daegyptus-bio-1}}

[[Kategorija:Kraljevi u grčkoj mitologiji]]
[[Kategorija:Muškarci (grčka mitologija)]]</text>
      <sha1>mdc9839svap3a9k01szsr2mlk3thmzk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eyeish</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504126</id>
    <revision>
      <id>42680199</id>
      <parentid>42263230</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:07:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1853" sha1="cudqys4emehyv7el17odlhvhtx3o99b" xml:space="preserve">'''Eyeish''' (Ais, Ayis, Ays, Eyeish, Ayish), pleme [[Caddoan]] Indijanaca udruženi sa konfederacijom [[Hasinai]]. Drži se da su Eyeishi zbog svoga jezika, po kojemu se razlikuju od drugih Caddoan plemena, neka druga grupa koja pripada starijoj kulturi od caddoanske .Njihov raniji dom bio je na [[Ayish Bayou]] između Sabine i Nechesa u [[Teksas]]u. Eyeishi dolaze u kontakt sa [[Španjolci]]ma (Moscoso) [[1542]]. Kasnije ih (1686-87) spomninje La Salle. Godine [[1717]]. ([[1716]]. po Swantonu) za njih je utemeljena misija Nuestra Señora de los Dolores de los Ais u blizini današnje [[San Augustine]]. Napuštena je [[1719]]. da bi se [[1721]] ponovno utemeljila U Kasnijem 18. stoljeću smješteni su u Nacogdoches, pa na rezervat Wichita u Oklahomi.

Sibley je ([[1832]]) izvijestio o dvadeset pojedinaca ovog plemena (1805), ipak brojno stanje [[1828]]. govori o čak 160 njihovih obitelji naseljenih između [[Brazos]]a i Colorada, što zorno dočarava Sibleyev besmisleni podatak, očita je manipulacija brojnim stanjem Indijanaca, kako bi se prigrabila njihova zemlja. Danas žive, broj nije poznat, s Caddo Indijancima u [[Oklahoma|Oklahomi]].

Eyeishi su bili lovci i obrađivači tla. Ne smiju se pobrkati sa [[Ais]] Indijancima iz Floride.

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/eyeishindiantribe.htm Eyeish Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070404042129/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/eyeishindiantribe.htm |date=2007-04-04 }}
* [http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bma15 Ais Indians]
* [http://www.fourdir.com/eyeish.htm Eyeish] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090109/http://www.fourdir.com/eyeish.htm |date=2007-09-29 }}

[[Kategorija:Caddoan]]
[[Kategorija:Indijanci, Teksas]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>cudqys4emehyv7el17odlhvhtx3o99b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doustioni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504164</id>
    <revision>
      <id>42679966</id>
      <parentid>42263115</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:19:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1136" sha1="ed8urzawgxz0ady6p3p2l4ydbwb9f17" xml:space="preserve">'''Doustioni''', pleme [[caddoan]]ske konfederacije [[Natchitoches (konfederacija)|Natchitoches]], nekad naseljeno sjeveroistočno od [[Natchitoches, Louisiana|Natchitochesa]] u [[Louisiana|Louisiani]]. Sawnton (1942) njihovo ime prevodi kao 'salt people', nastalom vjerojatno prema njihovom lokalitetu ([[Saline Bayou]]) na kojem su se Indijanci opskrbljivali sa soli, sa kojom se uveliko trgovalo. O njima je malo toga poznato. Doustione spominje [[Henri Joutel]] (1687), a kasnije [[André Joseph Pénicaut|Pénicaut]] ([[1712]].), i La Harpe ([[1719]].) koji navodi da žive na jednom otoku u [[Red River]]u, a ima ih oko 150. -U 19. stoljeću ili su izumrli, ili su se pomiješali sa drugim skupinama Natchitochesa pa možda imaju potomaka u Oklahomi.

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/doustioniindiantribe.htm Doustioni Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929111144/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/doustioniindiantribe.htm |date=2007-09-29 }}

[[Kategorija:Natchitoches]]
[[Kategorija:Indijanci, Louisiana]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>ed8urzawgxz0ady6p3p2l4ydbwb9f17</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504236</id>
    <revision>
      <id>42680091</id>
      <parentid>42337963</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:56:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3318" sha1="m26wamlo8iecvlgd06wvixgmdgsbi31" xml:space="preserve">'''Eno''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Siouan]] iz [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] nastanjeno do [[1716]] u području duž rijeke [[Eno (rijeka)|Eno]], sadašnji okruzi ''Orange'' i ''Durham'', a nakon toga u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]] gdje su se ujedinili sa [[Catawba]]ma. Eno su najsrdoniji plemenu [[Shakori]], a njihova populacija sa Shakorima i [[Adshusheer]] Indijancima 1600. iznosila je oko 1,500. Kasnije u 18. stoljeću udružuju sa Catawbama i nestaju.

== Ime ==
Značenje imena plemena nije poznato. Speck sugerira na ''i'nare'', &quot;''to dislike'',&quot; &quot;''contemptible''&quot;; ili ''yeni'nare'', &quot;''People disliked''.&quot; Yardley (1654) koristi naziv Haynokes.

== Historija ==
Eno Indijance prvi spominje Yardley ,guverner Virginije, koji kaže da se hrabro opiru Španjolcima, po čemu se zaključuje da su svojevremeno živjeli duž rijeke Enoree u Južnoj Karolini, koja teče uz glavni put od St. Helene u zemlju [[Cheraw]]a u podnožju planina Appalachian. kasnije ih spominju John Lederer (1671) i John Lawson (1701) kada zajedno sa Shakorima žive u ''grad''u Adshuisheer. Oko 1714 zajedno sa plemenima [[Shakori]], [[Tutelo]], [[Saponi]], [[Occaneechi]] i [[Keyauwee]],, počinju se kretati u smjeru naselja Virginijskih kolonista. Guverner Virginije, Spotswood, [[1716]] predlaže da se plemena Eno, Cheraw i Keyauwee nasele u '' 'grad' '' Eno uz granicu sa Sjevernom Karolinom ,ali ovaj projekt doživljava poraz, jer su sva tri plemena bila u ratu sa Južnom Karolinom. U tekstu nije jasno radi li se o starom Eno 'gradu', ili nekom novijem, bližem kolonistima sa Albemarle Sounda. Nakon ovoga Eno se vračaju u Južnu Karolinu gdje se ujedinjuju sa Catawbama, gdje se njihov dijalekt čuo još 1743. godine.

== Etnografija ==
Eno Indijanci su sjedilačko seosko pleme koje je živjelo od kultiviranja velikih polja oko svojih sela. Kuće su im se razlikovale od onih kakve su gradila susjedna plemena iz [[Virginia|Virginije]] i dviju Karolina. Susjedna plemena kuće su izrađivali od kore drveta, dok su Eno Indijanci, slično plemenu [[Quapaw]] iz istočnog [[Arkansas]]a, svoje kolibe pleli od grana ili trske i obljepljivali ih blatom ili [[glina (tlo)|glinom]], i kružne su forme. Svaka [[kuća]] imala je i manju strukturu oblika [[peć]]i, koja je služila za skladištenje [[kukuruz]]a i oraha, i podsjećaju na spremišta [[Cherokee]]ja. Njihovu plemensku upravu stari autori opisuju kao [[demokracija|demokratsku]] a odluke starijih ljudi prihvaćaju se sa neupitnom pokornošću. Obitelj je [[patrijarhat|patrijarhalna]].

== Populacija ==
Godine [[1714]]. plemena Eno, Shakori, Tutelo, Saponi, Occaneechi i Keyauwee broje 750 duša.

== Vanjske veze ==
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/eno/enohist.htm Eno Indian Tribal History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206193511/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/eno/enohist.htm |date=2006-12-06 }}
* [http://www.ermp.tv/eno-river-tribe.php Cultural History of the Eno River] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923032642/http://ermp.tv/eno-river-tribe.php |date=2006-09-23 }}

[[Kategorija:Catawba]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>m26wamlo8iecvlgd06wvixgmdgsbi31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eriwonec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504431</id>
    <revision>
      <id>42680152</id>
      <parentid>5820012</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:08:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1042" sha1="8wqfi9pvu9rwc6h09ytyl3s3cd67bpn" xml:space="preserve">'''Eriwonec''' (Armewamese, Armewamex, Erinonec, Ermamex), jedno od malenih plemena ili podplemena [[Unalachtigo]] ili Unami Indijanaca, šira grupa [[Delaware Indijanci|Delaware]], koji su u 17. stoljeću živjeli oko Old Man's Creeka u okrugu [[Salem, okrug (New Jersey)|Salem]] ili [[Gloucester, okrug (New Jersey)|Gloucester]] u [[New Jersey]]u. Njihovo istoimeno selo [[Eriwonec (indijansko selo)|Eriwonec]] (200 stanovnika 1648) nalazilo se na Old Man's Creeku u blizini [[Asomoche]], i oko 5 milja niže od [[Rancocas]]a &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_new_jersey_indian_towns.htm |title=Hodge |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080808120705/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_new_jersey_indian_towns.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Sultzman ih svrstava među [[Unami]]je a Swanton u Unalachtigo.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Delaware Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, New Jersey]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>8wqfi9pvu9rwc6h09ytyl3s3cd67bpn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecureuil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504494</id>
    <revision>
      <id>42679997</id>
      <parentid>5819980</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:57:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="781" sha1="ccthvzentiln1zkivrsmw4396ynnj37" xml:space="preserve">'''Ecureuil''' /francuski, vjeverica/, pleme koje je nekada živjelo između [[Tadoussac]]a i [[Hudson Bay]]a u [[Kanada|Kanadi]] u provinciji [[Quebec]]. Uništili su ih [[Irokezi]] [[1661]]. Hodge smatra da su možda banda [[Montagnais]]a koja je živjela na izvorima [[Three River]]a ili jezera koje su rani [[jezuiti]] nazivali Ouapichiouanon &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_canadian_indian_towns.htm |title=Hodge |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517051203/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_canadian_indian_towns.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Montagnais]]
[[Kategorija:Indijanci, Quebec]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>ccthvzentiln1zkivrsmw4396ynnj37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Escoumains</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504495</id>
    <revision>
      <id>42680156</id>
      <parentid>42268838</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:39:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1351" sha1="bq0upc0n2dvtm9wj2627euchl30ecei" xml:space="preserve">'''Escoumains''' (Innue Essipit, Esoumain; Sultzman) /možda od ashkĭmin ili askĭmĭn, =early berry, W. J.,/ banda [[Montagnais]] Indijanaca sa istoimene rijeke na sjevernoj obali [[Saint Lawrence (rijeka)|St. Lawrence]] u okrugu [[Saguenay]], [[Quebec]], [[Kanada]]. Populacija im je [[1884]]. iznosila 53; [[1904]]. 43&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/433/mode/1up Hodge]&lt;/ref&gt;.

Njihovi potomci danas žive u naselju [[Les Escoumins]] na rezervatu utemeljenom [[1892]]. kao Les Escoumins, ali je ime sela i rezervata [[1994]]. promjenjeno u Essipit.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.canadiangenealogy.net/indians/montagais_naskapi_indians.htm Montagnais-Naskapi Indians of Canada]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_canadian_indian_towns.htm E- Canadian Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517051203/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_canadian_indian_towns.htm |date=2008-05-17 }}
* [http://www.indianamarketing.com/anglais/nations/!essip-f.htm Reserve of Essipit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704080652/http://www.indianamarketing.com/anglais/nations/%21essip-f.htm |date=2008-07-04 }}

[[Kategorija:Montagnais]]
[[Kategorija:Indijanci, Quebec]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>bq0upc0n2dvtm9wj2627euchl30ecei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duwamish</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504932</id>
    <revision>
      <id>42679984</id>
      <parentid>42263155</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T17:44:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3118" sha1="mqwk5el437q9c17ryu2lio5cz5dkb0g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Duwamish.png|mini|Karta]]
[[Datoteka:Kikisoblu_(&amp;quot;Princess_Angeline&amp;quot;)_of_the_Duwamish,_1896.jpg|mini|left|[[Kikisoblu]], najstarija kći poglavice Seattlea. Amerikancima je poznatija kao princeza Angelina]]
[[Datoteka:Cecile Hansen 01.jpg|mini|Cecile Hansen, pra-pranećakinja poglavice Seattla.]]
'''Duwamish''' (Dwamish, Dkhw’Duw’Absh, &quot;The People of the Inside&quot;), [[salishan]] pleme u [[Washington]]u jezično najsrodniji [[Nisqually]] Indijancima u području rijeke Duwamish i [[Puget Sound]]a. Pleme se grana na više lokalnih grupa od kojih su poimence poznati Thluwi'thalbsh (na Union bayu) i [[Sammamish]] na ušću rijeke Sammamish nazivani kolektivno Lake Washington; [[Sbalko'absh]] na White River; [[Ila'lkoabsh]], na Green River. Sve zajedno ovi Indijanci imali su najmanje 17 sela u područj u [[Elliott Bay]]a, Duwamish Rivera i jezera Washington i Sammamish.

Ribarstvo je bio glavno zanimanje Duwamisha, [[losos]] i druga riba bili su glavna hrana. Pleme je također lovilo i divlje patke i guske, a sakupljali su i šumsko voće i kopali camas-korijenje. Liječenje se vršilo ljekovitim biljem kojega vrlo dobro poznaju. Kuće Duwamisha bile su tipične za Sjeverozapadnu obalu, to jest od cedrovine, a imali su i kuće u kojima su održavali ceremonije potlacha. Obitelji su bile proširene. -Duwamishi su tradicionalo okrenuti prema obali, bilo mora, bilo rijeka i jezera. Za njih voda nije predstavljala samo izvor hrane, nego je bila i prometnica kojom su se kretali u svojim kanuima. [[Kanu]] je služio za putovanje, lov, [[ribolov]], odlazak u posjete ili trgovinu, jednostavno bili su dom na vodi. Duwamishi su imali 7 tipova kanua, zavisilo je o upotrebi, neki su bili namjenjeni za [[transport]], drugi za putovanje rijekama ili za po moru. Imaju i kanue za utrke. 
Slično drugim susjednim plemenima Duwamish su bili i ostali vješti u drvorezbarstvu. Naročit značaj imalo je u izradi drvenih kuća i kanua, kao i u izradi kuhinjskog pribora.

''Poglavica Seattle''

Majka poznatoga poglavice i autora još poznatijeg pisma o zaštiti prirode, [[Seattle (poglavica)|Seattlea]], bila je član ovog plemena, otac mu je bio iz plemena [[Suquamish]]. Seattle je bio potpisnik ugovora 'Point Elliott Treaty' (22. 1. 1855) kojega su potpisali i pot-poglavice Duwamisha Ts'huahntl, Now-a-chais i Ha-seh-doo-an.

&amp;lt;gallery&amp;gt;
Datoteka:Washington_edu_Duw._man_&amp;amp;_woman_Old_Tom_&amp;amp;_Madeline,_Portage_Bay,_Seattle,_c_1904,_NA591.jpg|Stariji muškarac i žena, Old Tom i Madeline, u Portage Bayu oko 1904.
&amp;lt;/gallery&amp;gt;
== Vanjske veze ==

* [http://www.historylink.org/essays/output.cfm?file_id=5402 Native American tribes sign Point Elliott]
* [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/salish/duwamishhist.htm Duwamish Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626060413/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/salish/duwamishhist.htm |date=2006-06-26 }}

[[Kategorija:Salishan]]
[[Kategorija:Duwamish| ]]
[[Kategorija:Indijanci, Washington]]
[[Kategorija:Indijanci Sjeverozapadne obale]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>mqwk5el437q9c17ryu2lio5cz5dkb0g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eëksen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1504994</id>
    <revision>
      <id>42680202</id>
      <parentid>5820028</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T03:14:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="745" sha1="38uvegu9u9yqw6snv67xabuvqr6axaf" xml:space="preserve">'''Eëksen''' (Eeksen, Ē′exsẹn), jedna od skupina ili plemena [[Comox]] Indijanaca, jezična porodica [[salishan]], koji su živjeli uz [[Oyster Bay]] južno od rijeke Campbell, na istočnoj obali [[Kanada|kanadskog]] otoka [[Vancouver]]. Govorili su dijalektom jezika comox. Spominje ih Boas 1887 &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_canadian_indian_towns.htm |title=Hodge |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517051203/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/e_canadian_indian_towns.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Comox]]
[[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</text>
      <sha1>38uvegu9u9yqw6snv67xabuvqr6axaf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forty Thousand Horsemen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1703974</id>
    <revision>
      <id>42680264</id>
      <parentid>42159880</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5830" sha1="6uk4tfw5jqecw8ixevsaivfx9esx5y4" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = c/b
|naslov =  Forty Thousand Horsemen
|režija = [[Charles Chauvel (sineast)|Charles Chauvel]]
|producent = Charles Chauvel
|scenario = Charles Chauvel&lt;ref&gt;[http://recordsearch.naa.gov.au/SearchNRetrieve/Interface/DetailsReports/ItemDetail.aspx?Barcode=3910781 Copyright registration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004220029/http://recordsearch.naa.gov.au/SearchNRetrieve/Interface/DetailsReports/ItemDetail.aspx?Barcode=3910781 |date=2013-10-04 }} at [[National Archives of Australia]]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Elsa Chauvel]]&lt;br /&gt;[[E.V. Timms]]
|uloge = [[Grant Taylor (glumac)|Grant Taylor]]&lt;br /&gt;[[Chips Rafferty]]&lt;br&gt;[[Pat Twohill]]
|muzika = Lindley Evans&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article17711142 |title=EFFECTS FOR LIGHT HORSE FILM. |newspaper=[[Sydney morning herald|The Sydney Morning Herald (NSW : 1842–1954)]] |location=NSW |date=19 September 1940 |accessdate=18. VIII 2012 |page=20 |publisher=National Library of Australia}}&lt;/ref&gt;
|fotografija = [[George Heath (direktor fotografije)|George Heath]]&lt;br /&gt;Frank Hurley&lt;br /&gt;[[John Heyer]]
|montaža = [[William Shepherd]]
|studio = Famous Feature Films
|distributer    = [[Universal Pictures]] (Australija)&lt;br&gt;Goodwill Pictures Corporation&lt;ref&gt;Of Local Origin
New York Times (1923-Current file) [New York, N.Y] 14 Aug 1941: 21.&lt;/ref&gt;
|premijera = {{Filmdate|1940|12|26|df=y|Australija}}
|trajanje  = 100 min. (australijska verzija)&lt;br&gt;89 min. (britanska verzija)
|zemlja = {{flagcountry|AUS}}
|jezik = engleski
|budžet         = 30.000 ₤&lt;ref name=&quot;smh&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article128376848 |title=It All Began With a Feature Movie On The Kelly Gang. |newspaper=[[News (Adelaide, SA : 1923 - 1954)|News]] |location=Adelaide, SA |date=16 November 1946 |accessdate=20. II 2014 |page=2 |publisher=National Library of Australia}}&lt;/ref&gt;
| bruto = 130.000 £&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article49354757 |title=OUR FUTURE IN FILM INDUSTRY. |newspaper=[[Courier-Mail|The Courier-Mail (Brisbane, Qld. : 1933–1954)]] |location=Brisbane, Qld. |date=4 December 1946 |accessdate=1 August 2012 |page=2 |publisher=National Library of Australia}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Forty Thousand Horsemen''''' ({{jez-sh|Četrdeset hiljada konjanika}}) je [[Australija|australijski]] crno-bijeli [[ratni film]] snimljen 1940. godine. Radnja se događa na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i prati doživljaje trojice pripadnika [[Australijska laka konjica|Australijske lake konjice]] koji će kulminirati spektakularnim jurišem prilikom [[Bitka kod Beershebe (1917)|Bitke kod Beershebe]]. Film je snimljen nekoliko mjeseci nakon što je Australija kao članica [[Commonwealth]]a ušla u [[Drugi svjetski rat]] te je imao snažan patriotski naboj, odnosno nastojao podsjetiti publiku na pothvate i žrtve [[ANZAC]]-a. Chauvel je prilikom snimanja imao podršku vlade, a tome je pomoglo što je komandant Lake konjice, a u vrijeme snimanja i jedan od najistaknutijih australijskih vojskovođa, bio njegov stric, general [[Harry Chauvel]]. Forty Thousand Horsemen je doživio veliki uspjeh, ne samo u Australiji, nego i prilikom prikazivanja u Britaniji i SAD. Često ga se naziva &quot;prvim velikim filmom&quot; u historiji australijske kinematografije.

Godine 1987. je iste događaje prikazao film ''[[The Lighthorsemen (film)|The Lighthorsemen]]''.

==Uloge==
{{div col|cols=2}}
*[[Grant Taylor (glumac)|Grant Taylor]] ... Red Gallagher
*Betty Bryant ... Juliette Rouget
*[[Pat Twohill]] ... Larry
*[[Chips Rafferty]] ... Jim
*Eric Reiman ... Von Schiller
*[[Joe Valli]] ... Scotty
*[[Kenneth Brampton]] ... Njemački oficir
*Albert C. Winn ... Šeik Abu
*Harvey Adams ... Von Hausen
*Norman Maxwell ... Ismet
*Harry Abdy ... Paul Rouget
*Pat Penny ... Kapetan Seidi
*Charles Zoli ... vlasnik kavane
*Claude Turton ... Othman
*Theo Lianos ... Abdul
*Roy Mannix ... Narednik Lake konjice
*Edna Emmett
*Vera Kandy
*Iris Kennedy
*joy Heart
*[[Michael Pate]] ... Arapin
{{div col end}}

==Izvori==
{{Reflist|refs=

&lt;ref name=&quot;smh&quot;&gt;{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article17723246 |title=SHARE IN LIGHT HORSE FILM. |newspaper=[[Sydney morning herald|The Sydney Morning Herald (NSW : 1842–1954)]] |location=NSW |date=14 January 1941 |accessdate=18. VIII 2012 |page=11 |publisher=National Library of Australia}}&lt;/ref&gt;

}}
*{{cite book |last=Murray  |first=Scott  |coauthors=(ed.)  |title=Australian Cinema  |publisher= Allen &amp; Unwin/AFC |location= St. Leonards, NSW. |year=1994  |page=  |pages=26–28  |isbn= 1-86373-311-6 }}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|0033307}}
* [http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9C05E5D8133FE13BBC4D52DFBE66838A659EDE ''New York Times'' review 15 August 1941]
*[http://colsearch.nfsa.afc.gov.au/nfsa/search/display/display.w3p;adv=no;group=;groupequals=;holdingType=;page=0;parentid=;query=40,000%20Horsemen%20Media%3A%22FILM%22;querytype=;rec=2;resCount=10 ''Forty Thousand Horsemen'']{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at [[National Film and Sound Archive]]
*[http://australianscreen.com.au/titles/forty-thousand-horsemen/ ''Forty Thousand Horsemen''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090106061252/http://australianscreen.com.au/titles/forty-thousand-horsemen/ |date=2009-01-06 }} at [[Australian Screen Online]]
*[http://www.ozmovies.com.au/movie/forty-thousand-horsemen ''Forty Thousand Horsemen''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150413074315/http://www.ozmovies.com.au/movie/forty-thousand-horsemen |date=2015-04-13 }} at Oz Movies
{{Charles Chauvel}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Forty Thousand Horsemen}}
[[Kategorija:Australijski filmovi]]
[[Kategorija:Ratni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Prvom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>6uk4tfw5jqecw8ixevsaivfx9esx5y4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prćilovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1775176</id>
    <revision>
      <id>42680051</id>
      <parentid>42487856</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Historiaaan</username>
        <id>385358</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42420301|42420301]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42680051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9671" sha1="nz3srmww3ercl2by42ukpmv3g8bybyu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Prćilovica
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Nišavski
|slika=Prcilovica 1.jpg
|opis_slike=Prćilovica
|opština=Aleksinac
|nadm visina=157
|populacija=9
|poštanski kod=
|pozivni broj=018
|registarska oznaka=AL
|gšir=43.508333
|gduž=21.683833
}}
'''Prćilovica''' je prigradsko naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Aleksinac|opštini Aleksinac]] u [[Nišavski okrug|Nišavskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 2410 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 2409 stanovnika). Zajedno sa prigradskim naseljima [[Žitkovac|Žitkovcem]] i [[Moravac (Aleksinac)|Moravcem]] čini jednu celinu kreirajući jedno od najmnogoljudnijih aleksinačkih naselja od oko 7000 stanovnika. Do 2008. godine Prćilovica se ubrajala u sela Srbije kada dobija statut prigradskog naselja.
Prćilovica je smeštena u [[Aleksinačka kotlina|Aleksinačkoj kotlini]] sa leve strane toka [[Južna Morava|Južne Morave]].

== Etimologija ==
Ime Prćilovica potiče od reči „prćija“, što znači miraz, i često je predmet šala zbog neobičnog zvuka. Prema lokalnoj legendi, selo je dobilo ime po srpskom pastiru koji je, dok je čuvao stado za turskog pašu, oženio pašinu ćerku. Izraz „prći“ ili „prćija“ odnosi se na [[miraz]], povezujući ime sela sa ovom tradicijom.

== Istorija ==
Prćilovica ima bogatu istoriju. Ispod sela se nalaze podzemni tuneli za koje se pretpostavlja da potiču još iz rimskog perioda. Veruje se da su ostaci antičkog grada „[[Presidium Pompei]]“, iako još uvek nisu u potpunosti istraženi.

Selo poseduje jednu od najstarijih osnovnih škola u Srbiji, koja je prvobitno izgrađena 1864. godine. Tokom [[Srpsko-turski rat (1876–1878)|Prvog srpsko-turskog rata]] (1876–77), škola je služila kao štab srpske vojske, zajedno sa ruskim dobrovoljcima, uključujući pukovnika Rajevskog, poznatijeg kao Vronski iz romana „[[Ana Karenjina]]“ [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]]. Rajevski-Vronski je nekoliko meseci boravio u školi u Prćilovici tokom ovog perioda.

Sredinom 20. veka, selo je bilo dom zanatske škole „Učenik u privredi“, koja je obučavala hiljade učenika iz [[Nišavski okrug|niškog regiona]] u raznim zanatima.

Poznate ličnosti iz Prćilovice uključuju srpskog geologa i akademika [[Svetolika Radovanovića]] (1863-1928) i glumicu [[Branka Mitić]]. Selo je takođe rodno mesto Mike Miloševića, istaknutog člana srpske zajednice u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]] i direktora čuvenog hotela „[[Montecasino]]“ u [[Johannesburg|Johanesburgu]]. &lt;ref&gt;{{Cite web |title=U Johanezburgu preminuo Miroslav Majk Milošević |url=https://www.rts.rs/lat/rts/Dijaspora/vesti/4255496/u-johanezburgu-preminuo-miroslav-majk-milosevic.html |access-date=2025-01-29 |website=РТС |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Anta Petrović ==
Prćilovica je poznata po svojim istorijskim vezama sa Antom Petrovićem, srpskim [[Preduzetnik|preduzetnikom]] iz [[Severna Makedonija|Severne Makedonija]], koji se naselio u selu kao pekar u 19tom veku. Postao je poznat po prodaji peciva kao što su semite i kifle, što mu je omogućilo da stekne značajno bogatstvo. Petrović je proširio svoj posao otvaranjem restorana „Chez le Macédonien“ i hotela, postavši najbogatiji samostalni preduzetnik u okrugu.

Petrović se pominje u nemačkoj knjizi ''Das Königreich Serbien und das Serbenvolk'', u kojoj piše: „''Am Fusse der rebenbepflanzten Höhen von Prcilovica, in dem Anta Petrovic einen lateinischen Inschriftstein bewahrt, steht inmitten vieler Mehanen die grössere Station Aleksinac.''“ („Podno vinogradima prekrivenih uzvišenja Prćilovice, gde Anta Petrović čuva kamen sa latinskim natpisom, nalazi se veća stanica Aleksinac, okružena brojnim mehanama“) &lt;ref&gt;{{Cite book |last=Kanitz |first=Felix Philipp |url=https://archive.org/details/dasknigreichse02kaniuoft/page/544/mode/2up?view=theater&amp;q=anta+petrovic |title=Das Königreich Serbien und das Serbenvolk |last2=Jovanovic |first2=Bogoljub |date=1904–1914 |publisher=Leipzig B. Meyer |others=Robarts - University of Toronto}}&lt;/ref&gt;

Ispod njegovog hotela otkriven je značajan broj [[Rimska valuta|rimskih novčića]], koji su dokumentovani pod zapisom: ''Prćilovica, Gasthaus des Anta Petrović, Hof.'' Novčići su datirani između 151. i 300. godine nove ere i navedeni u akademskim izvorima iz kasnog 19. i ranog 20. veka. &lt;ref&gt;{{Cite web |title=EDH: Geographic Database |url=https://edh.ub.uni-heidelberg.de/edh/geographie/G015180 |access-date=2025-01-29 |website=edh.ub.uni-heidelberg.de}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
Prema poslednjem popisu, Prćilovica ima 1.870 punoletnih stanovnika, sa prosečnom starošću od 37,3 godine (36,3 za muškarce i 38,2 za žene). U selu postoji 698 domaćinstava, sa prosečnim brojem od 3,45 članova po domaćinstvu. Zajedno sa obližnjim prigradskim naseljima Žitkovac i Moravac, čini jedno od najvećih populacionih središta u aleksinačkom kraju, sa ukupno oko 7.000 stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200 
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:3086 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:2056 color:gray1
  from:start till:end
  bar:1028 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,80)(77,88) color:blue  width:2 
  points:(77,88)(100,105) color:blue  width:2
  points:(100,105)(128,128) color:blue  width:2
  points:(128,128)(157,161) color:blue  width:2
  points:(157,161)(185,152) color:blue  width:2
  points:(185,152)(217,152) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=1097
|p1953=1244
|p1961=1550
|p1971=1976
|p1981=2572
|p1991=2409
|p1991n=2338
|p2002s=2583
|p2002=2410
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|2096|86.97}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|blue|271|11.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|red|2|0.08}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|orange|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|21|0.87}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|53|46.08|56.52|65}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|19|16.52|26.95|31}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|14|12.17|37.39|43}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|42|36.52|55.65|64}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|48|41.73|58.26|67}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|56|48.69|33.91|39}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|48|41.73|50.43|58}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|88|76.52|64.34|74}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|91|79.13|83.47|96}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|92|80.0|58.26|67}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|73|63.47|60.86|70}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|69|60.0|59.13|68}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|88|76.52|70.43|81}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|95|82.60|83.47|96}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|86|74.78|66.95|77}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|85|73.91|74.78|86}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|72|62.60|64.34|74}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|59|51.30|66.08|76}}
|prosekm=36.3
|prosekž=38.2
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|266|300|404|525|689|644|698|98|134|131|151|100|53|22|7|1|1|3.45}}

{{BrakNaseljaSrbija|962|283|595|56|21|7|996|204|608|149|32|3}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|383|57|-|2|93|3|119|32|3|20|167|71|-|-|34|-|2|29|1|1|550|128|-|2|127|3|121|61|4|21|3|2|19|5|7|3|2|-|13|5|-|5|5|13|-|-|-|1|8|2|24|10|20|3|2|-|14}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Image:Prcilovica.jpg|Ulica u Prćilovici
&lt;/gallery&gt;

== Referencije ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://zitkovac.110mb.com/prezentacija/slike/glavna.html Slike Prćilovice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213132922/http://zitkovac.110mb.com/prezentacija/slike/glavna.html |date=2009-02-13 }}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Prcilovica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.508333,21.683833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/prcilovica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.508333&amp;longitude=21.683833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Aleksinac}}

[[Kategorija:Opština Aleksinac]]
[[Kategorija:Naselja u Nišavskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>nz3srmww3ercl2by42ukpmv3g8bybyu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680067</id>
      <parentid>42680051</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Historiaaan|Historiaaan]] ([[User talk:Historiaaan|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42487856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="11b15tnvdp6s911bg4ap1n3vynfsiz3" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Prćilovica
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Nišavski
|slika=Prcilovica 1.jpg
|opis_slike=Prćilovica
|opština=Aleksinac
|nadm visina=157
|populacija=9
|poštanski kod=
|pozivni broj=018
|registarska oznaka=AL
|gšir=43.508333
|gduž=21.683833
}}
'''Prćilovica''' je prigradsko naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Aleksinac|opštini Aleksinac]] u [[Nišavski okrug|Nišavskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 2410 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 2409 stanovnika). Zajedno sa prigradskim naseljima [[Žitkovac|Žitkovcem]] i [[Moravac (Aleksinac)|Moravcem]] čini jednu celinu kreirajući jedno od najmnogoljudnijih aleksinačkih naselja od oko 7000 stanovnika. Do 2008. godine Prćilovica se ubrajala u sela Srbije kada dobija statut prigradskog naselja.
Prćilovica je smeštena u [[Aleksinačka kotlina|Aleksinačkoj kotlini]] sa leve strane toka [[Južna Morava|Južne Morave]].

U ovom selu rođen je poznati srpski geolog i akademik [[Svetolik Radovanović]] (1863-1928).

== Demografija ==
U naselju Prćilovica živi 1870 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,3 godina (36,3 kod muškaraca i 38,2 kod žena). U naselju ima 698 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,45.

Ovo mesto je pretežno naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine).

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200 
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:3086 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:2056 color:gray1
  from:start till:end
  bar:1028 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,80)(77,88) color:blue  width:2 
  points:(77,88)(100,105) color:blue  width:2
  points:(100,105)(128,128) color:blue  width:2
  points:(128,128)(157,161) color:blue  width:2
  points:(157,161)(185,152) color:blue  width:2
  points:(185,152)(217,152) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=1097
|p1953=1244
|p1961=1550
|p1971=1976
|p1981=2572
|p1991=2409
|p1991n=2338
|p2002s=2583
|p2002=2410
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|2096|86.97}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|blue|271|11.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|red|2|0.08}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|orange|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|21|0.87}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|53|46.08|56.52|65}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|19|16.52|26.95|31}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|14|12.17|37.39|43}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|42|36.52|55.65|64}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|48|41.73|58.26|67}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|56|48.69|33.91|39}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|48|41.73|50.43|58}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|88|76.52|64.34|74}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|91|79.13|83.47|96}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|92|80.0|58.26|67}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|73|63.47|60.86|70}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|69|60.0|59.13|68}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|88|76.52|70.43|81}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|95|82.60|83.47|96}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|86|74.78|66.95|77}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|85|73.91|74.78|86}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|72|62.60|64.34|74}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|59|51.30|66.08|76}}
|prosekm=36.3
|prosekž=38.2
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|266|300|404|525|689|644|698|98|134|131|151|100|53|22|7|1|1|3.45}}

{{BrakNaseljaSrbija|962|283|595|56|21|7|996|204|608|149|32|3}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|383|57|-|2|93|3|119|32|3|20|167|71|-|-|34|-|2|29|1|1|550|128|-|2|127|3|121|61|4|21|3|2|19|5|7|3|2|-|13|5|-|5|5|13|-|-|-|1|8|2|24|10|20|3|2|-|14}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Image:Prcilovica.jpg|Ulica u Prćilovici
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{Commonscat|Prćilovica}}
* [http://zitkovac.110mb.com/prezentacija/slike/glavna.html Slike Prćilovice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213132922/http://zitkovac.110mb.com/prezentacija/slike/glavna.html |date=2009-02-13 }}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Prcilovica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.508333,21.683833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/prcilovica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=43.508333&amp;longitude=21.683833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Aleksinac}}

[[Kategorija:Opština Aleksinac]]
[[Kategorija:Naselja u Nišavskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>11b15tnvdp6s911bg4ap1n3vynfsiz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finej (Belov sin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2337140</id>
    <revision>
      <id>42680255</id>
      <parentid>42540692</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:44:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4672" sha1="e0yygcu3cfxrbp4v6gi40ghhok4wtuc" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Finej (razvrstavanje)}}
'''Finej''' ({{lang-grc|Φινεύς}}) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], sin [[Bel (mitologija)|Belov]] i [[Anhinoja|Anhinojin]], brat [[Egipt (mitologija)|Egiptov]], [[Danaj]]ev i [[Kefej (Belov sin)|Kefejev]].&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.1.4 II, 1, 4]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.4.3 II, 4, 3].&lt;/ref&gt;

== Mitologija ==
[[Datoteka:Perseus Turning Phineus and his followers to Stone.jpg|thumb|250px|Persej pretvara u kamen Fineja i njegove pristalice ([[Luca Giordano]], 17. vek)]]
Finej je bio zaručen s Kefejevom kćerkom [[Andromeda (mitologija)|Andromedom]] pre no što se ona udala za [[Persej]]a; kako je Finej kovao zaveru protiv Perseja, ovaj je njega i ostale zaverenike okamenio tako što im je pokazao [[Meduza (mitologija)|Meduzinu]] glavu.&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.4.3 II, 4, 3].&lt;/ref&gt; Čini se da je ova priča bila obrađena u [[Euripid]]ovoj izgubljenoj [[Grčka tragedija|tragediji]] ''[[Andromeda (Euripid)|Andromedi]]'',&lt;ref&gt;{{harvtxt|Collard|Cropp|2008|loc=str. 126–127}}.&lt;/ref&gt; no danas se prikaz ovog mita može naći jedino u [[Ovidije]]vim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]''.&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:5.1-5.73 V, 1–235].&lt;/ref&gt; Prema tom prikazu, Persej je zatražio od Andromede da se uda za njega i obećao da će je za uzvrat osloboditi [[Ket (mitologija)|Keta]], morske nemani kojoj je devojka trebalo da bude žrtvovana po nalogu [[Proročište|proročišta]] kao kazna zbog toga što se njena majka [[Kasiopeja]] hvalisala da je lepša od [[Nereide|Nereida]].&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:4.604-4.705 IV, 663–705].&lt;/ref&gt; Persej je uspeo da savlada neman, no dok je na Kefejevom dvoru, na dan svoje svadbe s Andromedom{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Finej (2)}}, prepričavao svoj poduhvat, Finej ga je napao ovim rečima:

{| style=&quot;border: 0px; margin-left:50px;&quot;
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;350px&quot; |
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;400px&quot; |
|- border=&quot;0&quot;
|- Valign=top
|
''&quot;en&quot; ait, &quot;en adsum praereptae coniugis ultor;''&lt;br&gt;''nec mihi te pennae nec falsum versus in aurum''&lt;br&gt;''Iuppiter eripiet.&quot;''
|
&quot;Evo me, evo tu, da osvetim otetu ženu!&lt;br&gt;Ne će te spasti od mene ni krila ni [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]] u [[Kiša|dažd]]&lt;br&gt;tobože pretvoren zlatni!&quot;&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:5.1-5.73 V, 10–12] (prev. Tomo Maretić).&lt;/ref&gt;
|}

Finej se verovatno hteo oženiti Andromedom kako bi ojačao svoje šanse za preuzimanje prestola, a ne zato što je voleo devojku. Kefej je prekorio svog brata zbog ovog ispada istaknuvši da Finej nije učinio ništa da pomogne svojoj zaručnici, no Finej je ipak bacio koplje na Perseja. Promašio ga je, ali je tad došlo do žestokog okršaja, u kome su mnogi izgubili život, sve dok Persej, okružen neprijateljima, nije iz torbe izvukao [[Meduza (mitologija)|Meduzinu]] glavu i njome okamenio Fineja i njegove pristalice.&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:5.177-5.249 V, 200–249].&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Citation| last1=Collard| first1=C.| last2=Cropp| first2=M.| title=Euripides VII: Fragments. Aegeus–Meleager| series=[[Loeb Classical Library]]| number=504| year=2008| place=Cambridge, MA| isbn=9780674996250| ref= harv}}.
*{{Citation  | last = Schmitz  | first = Leonhard  | author-link =  | contribution = Phineus (1) | editor-last = Smith  | editor-first = William  | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]  | volume =  | pages =  | publisher =   | place = Boston  | year = 1867  | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dphineus-bio-1| ref= harv}}
*{{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}}

[[Kategorija:Grčka mitologija]]</text>
      <sha1>e0yygcu3cfxrbp4v6gi40ghhok4wtuc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coriano, Verona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2339336</id>
    <revision>
      <id>42680262</id>
      <parentid>42058472</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T08:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Chiesa_coriano.JPG datotekom [[:File:Albaredo_d'Adige_(VR)_-_frazione_Coriano_-_chiesa_dei_Santi_Filippo_e_Giacomo.jpg|Albaredo_d'Adige_(VR)_-_frazione_Coriano_-_chiesa_dei_Santi_Filippo_e_Giacomo.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDel</comment>
      <origin>42680262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2572" sha1="2tgmqnb9gfrwyeglqpu0whwgotjdals" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Coriano
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Veneto]]
| okrug               = [[Verona (provincija)|Verona]]
| slika               = Albaredo d'Adige (VR) - frazione Coriano - chiesa dei Santi Filippo e Giacomo.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 515
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| веб-страна         = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.27562
| gduž                = 11.28836
| nadmorska_visina    = 20
| geonameid           = 8950338
}}

'''Coriano''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Verona (provincija)|Verona]], u regiji [[Veneto]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 515 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 20 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Coriano}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Verona}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Verona]]</text>
      <sha1>2tgmqnb9gfrwyeglqpu0whwgotjdals</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doris Wishman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890830</id>
    <revision>
      <id>42679960</id>
      <parentid>42657420</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2668" sha1="7kkvwsioe3we3kkqwq1dcq3qf03y36o" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime = Doris Wishman
| zanimanje = filmska režiserka, producentica, scenaristica  
| datum_rođenja = {{birth date|1912|06|1|df=y}}
| mjesto_rođenja = New York, SAD
| datum_smrti = {{death date and age|2002|08|10|1912|06|1|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Coral Gables, Florida]], Florida, SAD
| znameniti_filmovi = ''[[Bad Girls Go To Hell]]''
}}

'''Doris Wishman''' (1. jun 1912 - 10. august 2002) bila je [[SAD|američka]] filmska režiserka, producentica i scenaristica, najpoznatija po [[eksploatacijski film|eksploatacijskim filmovima]] [[1960-e na filmu|1960-ih]] i [[1970-e na filmu|1970-ih]]. Karijeru je započela sa ''nudističkim filmovima'', nastavila sa [[seksploatacijski film|seksploatacijskim filmovima]], da bi na kraju snimala i hardcore [[pornografski film|pornografske filmove]]. U njenim filmovima su nastupale striptizeta [[Blaze Starr]] kao i [[Chesty Morgan]].

== Filmografija ==
*''[[Hideout in the Sun]]'' (1960)
*''[[Nude on the Moon]]'' (1961)
*''[[Diary of a Nudist]]'' (1961)
*''[[Blaze Starr Goes Nudist]]'' (1962)
*''[[Gentlemen Prefer Nature Girls]]'' (1963)
*''[[Playgirls International]]'' (1963)
*''[[Behind the Nudist Curtain]]'' (1964)
*''The Prince and the Nature Girl'' (1964)
*''[[Bad Girls Go to Hell]]'' (1965)
*''The Sex Perils of Paulette'' (1965)
*''Another Day, Another Man'' (1966)
*''My Brother's Wife'' (1966)
*''A Taste of Her Flesh'' (1967)
*''Indecent Desires'' (1967)
*''Too Much Too Often!'' (1968)
*''[[Love Toy]]'' (1968)
*''The Amazing Transplant'' (1970)
*''Keyholes Are for Peeping'' (1972)
*''[[Deadly Weapons]]'' (1973)
*''[[Double Agent 73]]'' (1974)
*''[[Satan Was a Lady]]'' (1975)
*''Come with Me, My Love'' (1976)
*''[[Let Me Die a Woman]]'' (1978)
*''[[A Night to Dismember]]'' (1983)
*''Dildo Heaven'' (2002)
*''[[Each Time I Kill]]'' (2002)

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb name|0936543}}
* {{amg name|117126}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/wishman/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225145432/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/wishman/ |date=2010-12-25 }}
* [http://ironicmrfox.blogspot.ca/2013/05/if-i-was-wishman.html Ironic Mr Fox] John Michael McCarthy's memoire of meeting Doris Wishman at the 1998 New York Underground Film Festival featuring original stills. May 30, 2013

{{Doris Wishman}}

{{Lifetime|1912|2002|Wishman, Doris}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki scenaristi]]
[[Kategorija:Američki pornografski režiseri]]</text>
      <sha1>7kkvwsioe3we3kkqwq1dcq3qf03y36o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank Tashlin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3236054</id>
    <revision>
      <id>42680268</id>
      <parentid>42453594</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:26:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3708" sha1="9kdqlbrgcx6kfp3n3oyxxjs27n6iwwa" xml:space="preserve">{{Infokutija filmska biografija
|ime = Frank Tashlin 
|ime_po_rođenju = Francis Fredrick von Taschlein 
|datum_rođenja = {{birth date|1913|2|19|mf=y}} 
|mjesto_rođenja = [[Weehawken, New Jersey|Weehawken]], [[New Jersey]], [[SAD]] 
|datum_smrti = {{death date and age|1972|5|5|1913|2|19|mf=y}} 
|mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] 
|supružnik = {{marriage|[[Mary Costa]]|1953|1966}}
|zanimanje = [[animator]], [[scenarist]], [[filmski režiser]]
|znameniti_filmovi = {{ubl|''[[Artists and Models]]''|''[[The Girl Can't Help It]]''|''[[Cinderfella]]''}}
}}
'''Frank Tashlin''' (19. februar 1913 – 5. maj 1972), rođen kao '''Francis Fredrick von Taschlein''', bio je [[SAD|američki]] [[animirani film|filmski animator]], scenarist i režiser, poznat kao jedan od tvoraca likova [[Porky Pig]]a i [[Daffy Duck]]a, kao i po izuzetno uspješnim [[igrani film|igranim]] [[filmska komedija|komedijama]] 1950-ih sa [[Jayne Mansfield]] i [[Jerry Lewis|Jerryjem Lewisom]] u glavnim ulogama.

==Filmografija==
*''[[The Way of Peace (film)|The Way of Peace]]'' (1947) kratki lutkarski film koga je producirala [[Luteranska crkva]] u Americi
*''[[The Lemon Drop Kid]]'' (1951) (ko-režiser, van špice) 
*''[[The First Time (1952 film)|The First Time]]'' (1952)
*''[[Son of Paleface]]'' (1952)
*''[[Marry Me Again]]'' (1953)
*''[[Susan Slept Here]]'' (1954)
*''[[Artists and Models]]'' (1955)
*''[[The Lieutenant Wore Skirts]]'' (1956)
*''[[The Girl Can't Help It]]'' (1956)
*''[[Hollywood or Bust]]'' (1956)
*''[[Will Success Spoil Rock Hunter?]]'' (1957)
*''[[Rock-a-Bye Baby]]'' (1958)
*''[[The Geisha Boy]]'' (1958)
*''[[Say One for Me]]'' (1959)
*''[[Cinderfella]]'' (1960) 
*''[[Bachelor Flat]]'' (1962)
*''[[It's Only Money]]'' (1962)
*''[[The Man from the Diner's Club|The Man from the Diners' Club]]'' (1963)
*''[[Who's Minding the Store?]]'' (1963)
*''[[The Disorderly Orderly]]'' (1964)
*''[[The Alphabet Murders]]'' (1965)
*''[[The Glass Bottom Boat]]'' also known as ''The Spy in Lace Panties'' (1966)
*''[[Caprice (1967 film)|Caprice]]'' (1967)
*''[[The Private Navy of Sgt. O'Farrell]]'' (1968)

==Literatura==
* {{Cite book|last=Sigall|first=Martha| title=Living Life Inside the Lines: Tales from the Golden Age of Animation | chapter=The Boys of Termite Terrace| year=2005 | publisher=[[University Press of Mississippi]]| isbn= 9781578067497| url =http://books.google.gr/books?id=diKnDBs0wrIC&amp;pg=PA49&amp;dq=%22The+Heckling+Hare%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=BQonU_TYJ-XoywPj8IGQBw&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=%22The%20Heckling%20Hare%22&amp;f=false}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb name|id=0850895|name=Frank Tashlin}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/tashlin/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220234827/http://sensesofcinema.com/2003/great-directors/tashlin/ |date=2014-12-20 }}
* [http://www.michaelbarrier.com/Interviews/Tashlin/tashlin_interview.htm  Frank Tashlin interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190415163731/http://michaelbarrier.com/Interviews/Tashlin/tashlin_interview.htm |date=2019-04-15 }}
* [https://archive.org/details/home_front &quot;Private SNAFU – The Home Front&quot;, 1943 cartoon directed by Tashlin, viewable online]
* [http://www.nytimes.com/2006/08/20/movies/20kehr.html?ex=1313726400&amp;en=5d41e233eb53874c&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss New York Times article]
* [http://www.virtual-history.com/movie/person/4096/frank-tashlin Literature on Frank Tashlin]
* [http://www.drawger.com/kroninger/?article_id=13190 ''How to Create Cartoons'']

{{Frank Tashlin}}

{{Lifetime|1913|1972|Tashlin, Frank}}
[[Kategorija:Američki animatori]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]</text>
      <sha1>9kdqlbrgcx6kfp3n3oyxxjs27n6iwwa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustina zraka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3555432</id>
    <revision>
      <id>42679991</id>
      <parentid>42637656</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:54:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Gustoća zraka]] na [[Gustina zraka]]: češće u bs</comment>
      <origin>42637656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6610" sha1="dsee7qcky5v15nfo7l4zg0ey7m9ct8d" xml:space="preserve">'''Gustoća zraka''' je [[masa]] [[zrak]]a po jedinici [[obujam|obujma]] [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. Gustoća zraka se smanjuje s povećanjem [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], budući se i [[tlak]] zraka smanjuje. Ona se mijenja i sa promjenom [[temperatura|temperature]] i [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]]. Gustoća zraka na razini [[More|mora]] i temperaturi zraka od 15 °C ('''međunarodna standardna atmosfera''') je otprilike 1,22521 kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

==Međusobni odnosi==
===Temperatura i tlak===
Gustoća zraka se može izračunati korištenjem jednadžbe stanja idealnog plina, u ovisnosti od temperature i tlaka:

:&lt;math&gt;
\rho = \frac{p}{R_{\rm specific} \cdot T} 
&lt;/math&gt;

gdje je: ''ρ'' - gustoća zraka, ''p'' – [[Atmosferski tlak|apsolutni tlak]], ''R&lt;sub&gt;specific&lt;/sub&gt;'' – specifična [[plinska konstanta]] za suhi zrak i ''T'' – apsolutna [[temperatura]] ([[Kelvin|K]]). Specifična plinska konstanta za suhi zrak je 287,058 [[Džul|J]]/([[Kilogram|kg]]•K) u [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI jedinicama]].

Kod [[Standardni tlak i temperatura|standardnog tlaka]] 100 kPa i temperature 0 ºC, [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju]] definira gustoću zraka od 1,2754 kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Kod tlaka zraka od 101,325 kPa i temperature 20 ºC, gustoća zraka iznosi 1,2041 kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.

Slijedeća tablica prikazuje gustoće zraka u ovisnosti od temperature, kod tlaka zraka od 1 [[Standardna atmosfera|atm]] ili 101,325 kPa.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! '''Temperatura''' (°C) 
! '''Brzina zvuka''' (m/s) 
! Gustoća zraka (kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) 
! Akustična impedanca (N•s•m&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;)
|-
|(+35)
|351,96
|1,1455
|403,2
|-
|(+30)
|349,08
|1,1644
|406,5
|-
|(+25)
|346,18
|1,1839
|409,4
|-
|(+20)
|343,26
|1,2041
|413,3
|-
|(+15)
|340,31
|1,2250
|416,9
|-
|(+10)
|337,33
|1,2466
|420,5
|-
|(+5)
|334,33
|1,2690
|424,3
|-
|(0)
|331,30
|1,2920
|428,0
|-
|(-5)
|328,24
|1,3163
|432,1
|-
|(-10)
|325,16
|1,3413
|436,1
|-
|(-15)
|322,04
|1,3673
|440,3
|-
|(-20)
|318,89
|1,3943
|444,6
|-
|(-25)
|315,72
|1,4224
|449,1
|}

===Vodena para===
Sa povećanjem [[vodena para|vodene pare]] u zraku ili vlažnosti zraka, smanjuje se gustoća zraka, što možda na prvi pogled ne izgleda logično. To se javlja zato što je molekularna masa vode (18 g/[[mol]]) manja od molekularne mase zraka (oko 29 g/mol). Prema [[Avogadrov zakon|Avogadrovom zakonu]] dva spremnika [[idealni plin|idealnog plina]], sa jednakom [[temperatura|temperaturom]], [[tlak]]om i [[obujam|obujmom]], sadrže jednak broj [[molekula]]. To znači, ako se broj molekula vode povećava u suhom zraku, onda se broj molekula suhog plina smanjuje. Kako su molekule vode lakše od molekula suhog zraka, onda će se ukupna gustoća zraka smanjiti. 

Gustoća vlažnog zraka se može izračunati kao mješavina idealnih plinova. U tom slučaju, [[parcijalni tlak]] vodene pare se može izraziti kao tlak pare. Koristeći ovaj način, a greška proračuna je manja od 0,2%, u temperaturnom rasponu od −10 °C to 50 °C, gustoća vlažnog zraka iznosi:

:&lt;math&gt;
\rho_{\,\mathrm{humid~air}} = \frac{p_{d}}{R_{d} \cdot T} + \frac{p_{v}}{R_{v} \cdot T} \,
&lt;/math&gt; &lt;ref&gt;[http://wahiduddin.net/calc/density_altitude.htm] &quot;Equations - Air Density and Density Altitude&quot;&lt;/ref&gt;

gdje je:
:&lt;math&gt;\rho_{\,\mathrm{humid~air}} -&lt;/math&gt; gustoća vlažnog zraka (kg/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)
:&lt;math&gt;p_{d} -&lt;/math&gt; parcijalni tlak suhog zraka ([[Pascal|Pa]])
:&lt;math&gt;R_{d} -&lt;/math&gt; specifična plinska konstanta za suhi zrak, 287,058 J/(kg·K)
:&lt;math&gt;T -&lt;/math&gt; temperatura (K)
:&lt;math&gt;p_{v} -&lt;/math&gt; parcijalni tlak vodene pare  (Pa)
:&lt;math&gt;R_{v} -&lt;/math&gt; specifična plinska konstanta vodene pare, 461,495 J/(kg·K)

Parcijalni tlak vodene pare se može izračunati iz tlaka zasićenja vodene pare i relativne vlažnosti. Onda vrijedi:

:&lt;math&gt;
p_{v} = \phi \cdot p_{\mathrm{sat}} \,
&lt;/math&gt;

gdje je:
:&lt;math&gt;p_{v} -&lt;/math&gt; parcijalni tlak vodene pare
:&lt;math&gt;\phi -&lt;/math&gt; relativna vlažnost
:&lt;math&gt;p_{\mathrm{sat}} -&lt;/math&gt; tlak zasićenja vodene pare

Tlak zasićenja vodene pare kod određene temperature je tlak pare kada je relativna vlažnost 100%, i može se izraziti kao: &lt;ref&gt;[http://wahiduddin.net/calc/density_algorithms.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150214230635/http://wahiduddin.net/calc/density_algorithms.htm |date=2015-02-14 }} &quot;Algorithms - Schlatter and Baker&quot;&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;p(mb)_{\mathrm{sat}} = 6.1078 \cdot 10^{\frac{7.5 \cdot T-2048.625}{T-35.85}} &lt;/math&gt;

Pažnja:
*Rezultat će biti u mbar (milibar), 1 mbar = 0,001 bar = 0,1 kPa = 100 Pa
*&lt;math&gt;p_{d}&lt;/math&gt; je parcijalni tlak, koji iznosi:
:&lt;math&gt;
p_{d} = p-p_{v} \,
&lt;/math&gt;

gdje je ''p'' apsolutni tlak promatranog sistema.

===Nadmorska visina===
[[Datoteka:StandardAtmosphere.png|mini|desno|400px|upright=2.0|Standardna atmosfera: p&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;=101325 Pa, T&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;=288,15 K, ρ&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;=1,225 kg/m³]]
Da bi se izračunala gustoća zraka kao funkcija [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], potrebni su još neki dodatni parametri. Oni se vide ispod, prema međunarodnoj standardnoj atmosferi i koristeći univerzalnu plinsku konstantu umjesto specifične:
*standardni atmosferski tlak na razini mora ''p''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; = 101325 [[Pascal|Pa]]
*standardna temperatura na razini mora ''T&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'' = 288,15 [[Kelvin|K]]
*gravitaciono ubrzanje na površini Zemlje ''g'' = 9,80665 m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.
*temperaturni pad ''L'' = 0,0065 K/m
*univerzalna [[plinska konstanta]] ''R'' = 8,31447 J/([[mol]]·K)
*molarna masa suhog zraka ''M'' = 0,0289644 kg/mol

Temperatura u ovisnosti od nadmorskoj visini ''h'' iznad razine mora se daje slijedećom formulom (vrijedi samo za [[Troposfera|troposferu]]):

:&lt;math&gt;
T = T_0 - L \cdot h \,
&lt;/math&gt;

[[Tlak]] na nadmorskoj visini h iznosi:

:&lt;math&gt;p = p_0 \cdot \left(1 - \frac{L \cdot h}{T_0} \right)^\frac{g \cdot M}{R \cdot L}&lt;/math&gt;

Gustoća zraka se može izračunati prema molarnom obliku jednadžbe stanja idealnog plina:

:&lt;math&gt;
\rho = \frac{p \cdot M}{R \cdot T} \,
&lt;/math&gt;

gdje je: ''M'' – molarna masa, ''R'' – univerzalna plinska konstanta i ''T'' – apsolutna temperatura (K)

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://racecarbook.com/store/index.php?route=product/product&amp;product_id=53] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141023175823/http://www.racecarbook.com/store/index.php?route=product/product&amp;product_id=53 |date=2014-10-23 }} &quot;Reference manual for air density, density altitude, and grains of water&quot;

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
[[Kategorija:Fizikalna svojstva]]</text>
      <sha1>dsee7qcky5v15nfo7l4zg0ey7m9ct8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomračenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556956</id>
    <revision>
      <id>42680036</id>
      <parentid>42417129</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:41:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina]] na [[Pomračenje]]</comment>
      <origin>42417129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6467" sha1="b7enzm7j2cjsfxg4onq99ybujk0v981" xml:space="preserve">[[Datoteka:Solar eclipse 1999 4.jpg|mini|desno|300px|[[Pomrčina Sunca]] [[11. kolovoza]] [[1999.]].]]

[[Datoteka:Geometry of a Total Solar Eclipse.svg|mini|desno|300px|Potpuna i djelomična [[pomrčina Sunca]].]]

[[Datoteka:Lunar-eclipse-09-11-2003.jpeg|mini|desno|300px|Potpuna [[pomrčina Mjeseca]] snimljena 9. studenog 2003.]]

[[Datoteka:Diagram of umbra, penumbra &amp; antumbra.png|mini|desno|300px|Djelomična, potpuna i prstenasta [[pomrčina Mjeseca]].]]

'''Pomrčina''' (ili '''eklipsa''', [[grčki|gr.]] ἔκλειψις, ''ékleipsis'' - izostavljanje, izostajanje) je [[pojava]] pri kojoj jedno [[nebesko tijelo]] tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga. Pomrčina Sunca ili Mjeseca nastaje kada se oni nalaze u blizini jednoga [[Mjesečevi čvorovi|čvora Mjesečeve staze]] oko [[Zemlja|Zemlje]] (staza [[Mjesec]]a nagnuta je prema [[ekliptika|ekliptici]] za 5[[Stupanj (kut)|°]] 9').&lt;ref&gt;'''pomrčina''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=49381] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

== Pomrčina Sunca ==
{{glavni|Pomrčina Sunca}}

'''Pomrčina Sunca''' nastaje kada se [[Mjesec]] ispriječi između [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi [[mlađak]]a, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečeva čvora]]. Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29.53 [[dan]]a). U jednoj [[godina|godini]] moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet, ako se prva dogodi početkom siječnja, a peta krajem prosinca. Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346.62 dana ('''eklipsna''' ili '''drakonistička godina''').

Pomrčina Sunca može biti '''potpuna''' (totalna), '''prstenasta''' (anularna), '''djelomična''' (parcijalna) i '''hibridna''' (kada se u središnjoj fazi pomrčine zapaža kao potpuna, a izvan središnje faze kao prstenasta). Različite vrste pomrčina nastaju jer je staza Mjeseca [[elipsa|eliptična]]. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sunčev disk i zapaža se prstenasta pomrčina, a kada je Mjesec bliže, može potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomrčina. Pomrčina Sunca opaža se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjesečeva sjena prelazi po Zemljinoj površini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomrčina vidi s uskoga pojasa ('''zone totaliteta'''). Sjena nije šira od 270 [[kilometar]]a i putuje brzinom od 1 [[Metar u sekundi|km/s]], pa potpuna pomrčina u nekoj točki Zemlje traje najviše 3 [[minuta|minute]] 31 [[sekunda|sekundi]]. Pri potpunoj pomrčini zbivaju se četiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napredujući rub Mjeseca stiže do suprotnoga Sunčeva ruba, zalazni Mjesečev rub dotiče početni rub Sunca, Mjesec napušta Sunce; od prvoga do četvrtoga dodira mogu proći do 3 [[sat]]a. Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz [[Hrvatska|Hrvatske]], zbila se 15. veljače 1961., a sljedeći će se put zbiti 3. rujna 2081.

== Pomrčina Mjeseca ==
{{glavni|Pomrčina Mjeseca}}

'''Pomrčina Mjeseca''' nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]]. Pomrčina Mjeseca nastaje kada je Mjesec pun, a [[stožac]] Zemljine sjene udaljen je najviše 11° od jednoga [[Mjesečevi čvorovi|Mjesečevog čvora]]. Kako Zemljina sjena tim područjem prolazi svakih 21 do 22 dana, a [[uštap]] se ponavlja svakih 29.53 dana, u jednoj godini mogu biti najviše 3 pomrčine Mjeseca, a nekih se godina ne dogodi ni jedna. Površina Zemljine sjene nekoliko je puta veća od površine Mjeseca, pa Mjesec može kroz sjenu prolaziti do 1 sat 47 minuta.

Zbroj pomrčina Mjeseca i Sunca u godini ne može biti veći od 7, a manji od 2. Najčešće se zbivaju po dvije pomrčine Sunca i Mjeseca, a najviše se mogu dogoditi tri Mjesečeve i četiri Sunčeve, ili dvije Mjesečeve i pet Sunčevih. Budući da se pomrčina Mjeseca vidi s cijele tamne Zemljine polulopte, a pomrčina Sunca samo s uskoga pojasa, čini se da se pomrčina Mjeseca zbiva češće od pomrčine Sunca, iako je obrnuto. Pomrčine se zbivaju gotovo u istom redoslijedu nakon 18 [[Kalendarska godina|kalendarskih godina]] i 11 i 1/3 dana, ili 10 i 1/3 dana ako razdoblje obuhvaća 5 [[Prijestupna godina|prijestupnih godina]], odnosno 12 i 1/3 dana ako obuhvaća samo 3 prijestupne godine, što se može dogoditi na prijelazu stoljeća ([[Sarosov period]]).

== Pomrčine ostalih nebeskih tijela ==
[[Merkur]] i [[Venera]] prelaze preko Sunčeva kruga ('''tranzit'''), a Mjesec i planeti zaklanjaju pozadinske zvijezde ([[okultacija]]). Pomrčine [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]] služile su [[pomorci]]ma u doba kada [[Sat (instrument)|mehanički satovi]] nisu bili dovoljno pouzdani za određivanje točnoga [[Vrijeme (fizika)|vremena]] koje je bilo potrebno za izračun [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. Pomrčina [[zvijezda]] događa se u sustavima [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] što se na Zemlji zapaža kao [[period]]ična promjena sjaja. Zvijezdu mogu dijelom pomračiti i [[ekstrasolarni planeti]], a to se preciznim mjerenjem intenziteta [[svjetlost]]i zvijezda može zabilježiti; npr. pratilac zvijezde HD 209 458, udaljene 150 [[godina svjetlosti]], [[planet]] je 1.32 puta većega polumjera od [[Jupiter]]ova, a zamračuje zvijezdu za 1,5% svakih 3.5246 dana.

Pomrčine se istražuju radi spoznaje o [[masa|masi]], [[obujam|obujmu]], međusobnoj udaljenosti, [[inklinacija]]ma i [[atmosfera]]ma tijela koja se pomračuju.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* Popis budućih vidljivih pomrčina [[Pomrčina Sunca|Sunca]] i [[Pomrčina Mjeseca|Mjeseca]] s izračunom za pojedine gradove može se vidjeti na mrežnoj stranici [http://www.timeanddate.com/eclipse/in/croatia/zagreb ''Eclipse Calculator'' - kalkulator pomrčina (primjer za Zagreb)] {{jezikk|en.|engleski}} (pristupljeno 29. travnja 2014.)

[[Kategorija:Astronomske pojave]]</text>
      <sha1>b7enzm7j2cjsfxg4onq99ybujk0v981</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomračenje Sunca 20. marta 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3609032</id>
    <revision>
      <id>42680045</id>
      <parentid>42455544</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina Sunca 20. marta 2015.]] na [[Pomračenje Sunca 20. marta 2015.]]</comment>
      <origin>42455544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10309" sha1="ewdooyxqrlzlslawazw6egwqtthwsdb" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vevent&quot; style=&quot;width: 25em; text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.3em; &quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 125%; padding-bottom: 0.25em; line-height: 1.2em; font-size: 115%&quot; | pomrčina Sunca 20. marta 2015.
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; line-height: 1.2em; padding-bottom: 0.5em; vertical-align: middle&quot; | [[Datoteka:Total solar eclipse of March 20, 2015 by Damien Deltenre (licensed for free use). (32844461616).jpg|320px]]&lt;br /&gt;[[Longyearbyen]], [[Norveška]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; line-height: 1.2em; padding-bottom: 0.5em; vertical-align: middle&quot; | [[Datoteka:SE2015Mar20T.png|320px]]&lt;br /&gt;karta
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background: #eee&quot; | tip eklipse
|-
! narav
| totalna eklipsa
|-
! [[gama (Solarna eklipsa)|gama]]
| 0,9454
|-
! [[magnituda eklipse|magnituda]]
| 1,0445
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background: #eee&quot; | maksimum eklipse
|-
! trajanje
| 2 min 47 s
|-
! koordinate
| 64,4 N 6,6 W
|-
! maks. širina pojasa
| 463&amp;nbsp;km
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background: #eee&quot; | vrijeme ([[UTC]])
|-
! vrhunac eklipse
| 9:46:47
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background: #eee&quot; | referencije
|-
! [[sarosov period]]
| [[sarosov period Sunca 120|120]] (61 od 71)
|-
! katalog # (SE5000)
| 9541
|-
|}

'''Pomrčina Sunca 20. marta 2015.''', potpuna [[pomrčina Sunca]] koja se zbila 20. marta 2015. [[Pomrčina Sunca]] nastaje kada [[Mjesec]] prolazi između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] te pritom motritelju sa Zemlje prekrije sliku Sunca potpuno ili djelomično. Potpuna pomrčina Sunca zbiva se kada je Mjesečev [[prividni promjer]] veći od Sunčeva te blokira svu izravnu svjetlost pretvarajući tako dan u tamu. Totalitet se zbiva na usku putu duž Zemljine površine pri čemu se djelomična pomrčina Sunca vidi iznad okolnog područja široka tisućama kilometara.

Pomrčina je imala magnitudu od 1,045. Najduže trajanje totaliteta bilo je 2 minute 47 sekunda nedaleko od obale [[Ferojski otoci|Ferojskih otoka]]. Ovo je posljednja potpuna pomrčina Sunca vidljiva u Europi sve do [[pomrčina Sunca 12. augusta 2026.|pomrčine 12. augusta 2026.]]&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}{{deadlink|date=November 2013}}&lt;/ref&gt;

Pri kraju svojeg puta Mjesečeva sjena odigla se od Zemljine površine u svemir pri Sjevernom polu. Budući da je 20. marta [[martovski ekvinocij]], pomrčina se dogodila u vremenu izlaska Sunca na Sjevernom polu poslije šest mjeseci.

Jedina naseljena mjesta dostupna javnim putovanjima, gdje se totalitet mogao vidjeti, bili su [[Farski Otoci|Ferojski otoci]] i [[Svalbard]].&lt;ref&gt;[http://www.timeanddate.com/eclipse/solar/2015-march-20 20. marts 2015&amp;nbsp;— Total Solar Eclipse] ''Time&amp;Date''&lt;/ref&gt;

== Motrenje ==

Pomrčina Sunca počela je u 8.30 (GMT) na jugozapadu i kretala se prema sjeveroistoku. Najbolje se mogla vidjeti nad sjevernim Atlantskim te Arktičkim oceanom, [[Grenland]]om, [[Island]]om, [[Irska|Irskom]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevinom]], [[Farski Otoci|Ferojskim otocima]], sjevernom [[Norveška|Norveškom]] i [[Murmanska oblast|Murmanskom oblasti]]. Sjena je svoj prelazak počela blizu južne obale Grenlanda. Potom se sjena pomicala sjeveroistočno, prolazeći između Islanda i Ujedinjene Kraljevine prije nego što je prešla iznad Ferojskih otoka i najsjevernijih otoka Norveške. Sjena pomrčine bila je vidljiva u različitim stupnjevima iznad čitave kontinentalne Europe. Jugoistočne su lokacije doživjele tek djelomičnu pomrčinu Sunca.&lt;ref&gt;{{citeweb|url= http://www.telegraph.co.uk/news/science/science-news/11484521/Solar-eclipse-2015-live.html|title=  Solar eclipse 2015 live: Britain to plunge into morning twilight as Moon blocks out Sun|date=20. marta 2015.|work= Daily Telegraph|accessdate=20. marta 2015}}&lt;/ref&gt;	
Na primjer, London je doživio 85-postotnu djelomičnu pomrčinu Sunca u usporedbi sa sjevernijim Ferojskim otocima u Norveškom moru koji su doživjeli totalnu solarnu eklipsu.&lt;ref&gt;{{citeweb|url= http://www.theguardian.com/science/live/2015/mar/20/solar-eclipse-live-updates|title=  Solar Eclipse: live updates|date=20. marta 2015.|work= Guardian |accessdate=20. marta 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Impakt ===

[[Europska unija]] ima oko 90 [[gigavat]]a [[sunčeva energija|sunčeve snage]] i proizvodnja se privremeno mogla smanjiti za 34 GW ovisno o vedrini neba. Pad je zapravo bio manji od očekivana, s padom od 13 GW u Njemačkoj koji je bio posljedica veće nebeske naoblake.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=European power grids keep lights on through solar eclipse |url=http://www.reuters.com/article/2015/03/20/us-solar-eclipse-germany-idUSKBN0MG0S620150320 |access-date=2015-03-20 |archivedate=2015-03-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150321043424/http://www.reuters.com/article/2015/03/20/us-solar-eclipse-germany-idUSKBN0MG0S620150320 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovo je prvi put da je jedna pomrčina imala značajan učinak na elektroenergetski sistem, a energetski sektor poduzeo je mjere da ublaži ovaj učinak. [[Gradijent]] snage (promjena u snazi) mogao je biti −400 MW/minuta i +700 MW/minuta. Mjesta u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Danska|Danskoj]] mogla su biti 80 % pomračena.&lt;ref name=eclImp&gt;&quot;[https://www.entsoe.eu/Documents/Publications/SOC/150219_Solar_Eclipse_Impact_Analysis_Final.pdf Solar Eclipse 2015&amp;nbsp;– Impact Analysis]&quot; pp3+6+7+13 . ''[[European Network of Transmission System Operators for Electricity]]'', 19. februara 2015. Pristupljeno: 4. marta 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Curve of potential power loss |url=http://ing.dk/sites/ing/files/solformoerkelse.jpg |access-date=2015-03-19 |archive-date=2020-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728045324/https://ing.dk/sites/ing/files/solformoerkelse.jpg |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;!--formula for Solar Obscuration Factor on page 16--&gt; Temperatura se mogla smanjiti za 3&amp;nbsp;°C, a [[snaga vjetra]] mogla se smanjiti kako vjetrovi budu usporili za 0,7&amp;nbsp;m/s.&lt;ref name=RSwind&gt;S. L. Gray , R. G. Harrison. &quot;[http://rspa.royalsocietypublishing.org/content/468/2143/1839 Diagnosing eclipse-induced wind changes]&quot; ''[[Proceedings of the Royal Society]]''. DOI: 10.1098/rspa.2012.0007 Objavljeno 25. maja 2012. [http://web.archive.org/web/20150304105008/http://rspa.royalsocietypublishing.org/content/468/2143/1839 Archive]&lt;/ref&gt;

=== Koincidencija događaja ===

Datum 20. marta 2015. bio je također dan martovskog [[ekvinocij]]a (također znana kao proljetni ekvinocij). Osim toga, očekuje se šest [[supermjesec]]a u 2015. Supermjesec 20. marta 2015. bio je treći u godini, no budući da je to bio [[mlađak]] (okrenut od sunca), bila je vidljiva samo njegova sjena.&lt;ref&gt;[http://earthsky.org/tonight/in-2015-the-first-of-six-supermoons-occurs-on-january-20 In 2015, first of six supermoons comes on January 20]&lt;/ref&gt;

=== Geografska progresija ===

{|
|- valign=top
| [[Datoteka:SE2015Mar20T.gif]]
| [[Datoteka:Animation solar eclipse of March 20, 2015.gif]]
|}

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
|[[Congresbury]], [[Somerset]], [[UK]], 9:35 (GMT)
|[[Lisabon]], [[Portugal]], 8:15 – 10:00&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://instagram.com/p/0ci9__lXwP/|title=Instagram|work=Instagram|accessdate=20. marta 2015}}&lt;/ref&gt;
file:20th March 2015 Solar Eclipse in Sheffield, UK.jpg|[[Sheffield]], UK, sve lokalno vrijeme (GMT)
file:Eclipse, 2015, Chester-le-Street.jpg|[[Chester-le-Street]], UK, 9:36 GMT
file:Solar eclipse of 2015 March 20 - Lorient 5743.JPG|[[Lorient]], [[Francuska]], 10:19:54 lokalno vrijeme (9:19:54 GMT)
file:15-03-20-Sonnenfinsternis-Berlin-RalfR-N3S 6865-01.jpg|[[Berlin]], [[Njemačka]], 10:28:36 lokalno vrijeme (9:28:36 UTC) – nepotvrđen izvor
file:March 20th Eclipse - Ireland.jpg|[[Dublin]], [[Irska]], 9:30:09 GMT
file:Solar Eclipse 2015 - Hjartdal, Norway.JPG|[[Hjartdal]], [[Norveška]], 10:47:00 lokalno vrijeme (9:47:00 UTC)
file:2015 Zaćmienie słońca 20.03.2015.jpg|[[Kłodzko]], [[Poljska]], 10:54:15 lokalno vrijeme (9:54:15 UTC)
file:Solar eclipse of 20th march 2015 - Wrocław, Poland.png|[[Wrocław]], Poljska, 10:43:55 lokalno vrijeme (9:43:55 UTC)
file:Zatmění Slunce 2015-03-20 Praha, Dejvice 10.48.jpg|[[Prag]], [[Češka]], 10:48:53 lokalno vrijeme (9:48:53 UTC) – nepotvrđen izvor
file:Solar eclipse 2015 Warsaw Poland.jpg|[[Varšava]], Poljska, 10:56:00 lokalno vrijeme (9:56:00 UTC)
file:Solar eclipse 2015 Budapest Hungary.jpg|[[Budimpešta]], [[Mađarska]], 10:59:45 lokalno vrijeme (9:59:45 UTC)
file:Sonnenfinsternis - Solar eclipse of 2015 March 20 in Austria 5.jpg|[[Bregenz]], [[Austrija]], 11:05:47 lokalno vrijeme (10:05:47 UTC)
file:Solar eclipse 20th, March 2015, in Milano, Italy.JPG|[[Milano]], [[Italija]], 11:07:49 (10:07:49 UTC) – nepotvrđen izvor
file:Solar eclipse of 2015 March 20 in Kiev.JPG|[[Kijev]], [[Ukrajina]], 12:28:17 lokalno vrijeme (10:28:17 UTC)
file:Ulcinj – Eclipse 2015.JPG|[[Ulcinj]], [[Crna Gora]], 11:34:14 lokalno vrijeme (10:34:14 UTC)
file:20 Mar 2015 Moscow 10-35 (UTC), 13-35 (Local).jpg|[[Moskva]], [[Rusija]], 13:35:27 lokalno vrijeme (10:35:27 UTC)
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Bibliografija ==

* [http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEplot/SEplot2001/SE2015Mar20A.GIF NASA-ine grafike]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
** [http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEgoogle/SEgoogle2001/SE2015Mar20Tgoogle.html Googleova interaktivna karta eklipse koju je izradila NASA]
** [http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEdata.php?Ecl=20070911 NASA-ini Besselovi elementi&amp;nbsp;– parcijalna solarna eklipsa 11. septembra 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028030508/https://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEdata.php?Ecl=20070911 |date=2020-10-28 }}

== Vanjske veze ==

{{commons category|Solar eclipse of 2015 March 20|pomrčina Sunca 20. marta 2015.}}

* [https://www.youtube.com/watch?v=IMd1qvXfKeM centrirana i postavljena videosnimka pune faze totalne solarne eklipse] na [[YouTube]]u

[[Kategorija:Solarne eklipse]]</text>
      <sha1>ewdooyxqrlzlslawazw6egwqtthwsdb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>San José del Pajarito, Durango</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3757053</id>
    <revision>
      <id>42680236</id>
      <parentid>42009059</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T05:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kevaasggtwt</username>
        <id>385416</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ número de población</comment>
      <origin>42680236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2212" sha1="3gi24s2u9dziq3gvxpxoceelwwujbmv" xml:space="preserve">{{Naselje u Meksiku
| naziv               = San José del Pajarito
| izvorni_naziv       =
| država              = {{MEK}}
| savezna_država      = [[Durango]]
| opština             = [[Opština Durango, Durango|Durango]]
| slika               = 
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 100&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot; /&gt;
| godina_stanovništvo = 2020.
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| gšir                = 23.99057
| gduž                = -104.87307
| nadmorska_visina    = 2329&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot; /&gt;
| vremenska_zona      = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] 
| površina            = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| geonameid           = 3986130
}}
'''San José del Pajarito''' je naselje u [[Meksiko|Meksiku]], u [[Administrativna podjela Meksika|saveznoj državi]] [[Durango]], u [[Opštine Meksika|opštini]] [[Opština Durango, Durango|Durango]].

Prema [[Nacionalni institut za statistiku i geografiju (Meksiko)|proceni]] iz [[2013]]. godine u naselju je živelo 1 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Inegi&quot;&gt;{{Inegi}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Apsolutna visina|nadmorskoj visini]] od 2329 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BurtonHistoryOfMexico}}
* {{KrauzeMexicoBiographyOfPower}}
* {{MeyerTheOxfordHistoryOfMexico}}
* {{SantiagoMexico}}
* {{MeyerTheCourseOfMexicanHistory}}
* {{RussellTheHistoryOfMexico}}
* {{WernerEncyclopediaOfMexico}}
* {{WernerConciseEncyclopediaOfMexico}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|San José del Pajarito}}
{{refbegin|2}}
* {{CIA World Factbook link|mx|Mexico}}
* {{UCB Libraries Mexico}}
* {{Dmoz|Regional/North_America/Mexico}}
* {{BBC Mexico}}
* {{Britannica Mexico}}
* {{Wikiatlas|Mexico}}
{{refend}}

{{-}}
{{Meksička opština Durango, Durango}}
{{Opštine meksičke savezne države Durango}}
{{Savezne države Meksika}}
{{Naselje-Meksiko-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u opštini Durango, Durango]]</text>
      <sha1>3gi24s2u9dziq3gvxpxoceelwwujbmv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niskotarifna aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3850920</id>
    <revision>
      <id>42679989</id>
      <parentid>42447307</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Niskotarifna avio-kompanija]] na [[Niskotarifna aviokompanija]] preko preusmjerenja: popravak</comment>
      <origin>42447307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2397" sha1="azkr3wut8mat33ufa01f19xt37d2tv8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Germanwings A319 D-AILK.jpg|mini|250px|Jedna od niskotarifnih avio-kompanija je i njemački [[Germanwings]] u većinskom vlasništvu [[Lufthansa]]-e]]
[[File:Easyjet A319 G-EZEZ AMS 2016-09-04.jpg|thumb|250px|EasyJet A319, Airport Amsterdam Schiphol.]]
'''Niskotarifna avio-kompanija''' ([[engleski jezik|eng.]] ''low-fare airline'') je vrsta [[avio-kompanija|avio-kompanije]] čiji su troškovi poslovanja izuzetno niski, a samim time i cijene njihovih usluga. To se najčešće postiže tako što te tvrtke svoje karte prodaju isključivo preko [[internet]]a, u [[flota]]ma imaju [[avion]]e samo jednog tipa, lete s [[aerodrom]]a na kojima su niske takse i to isključivo na najprofitabilnijim linijama, na letovima ne služe besplatna jela i pića, imaju minimalno potreban broj zaposlenih (ali u propisanim granicama sigurnosti), veći broj sjedala u [[avion]]u od tradicionalnih linijskih zrakoplovnih prijevoznika nauštrb udobnosti i slično.

U zadnjih nekoliko godina pojavio se zanimljiv model financiranja. Svaku aviokartu čini tarifa (koja ostaje prijevozniku) i pregršt taksi, tj. pristojbi koje de facto naplaćuju zračne luke za svoje usluge prihvata i otpreme putnika i prtljage, a koje se naplaćuju prilikom kupnje aviokarata kako bi se izbjeglo naplaćivanje istih na zračnim lukama. Taksa zračne luke Zagreb koja nosi oznaku HR iznosi 15 EUR za svakog putnika u međunarodnom zračnom prometu, tj. 40 kn + PDV (49,20 kn) za svakog putnika u domaćem prometu. Osim ove takse naplaćuje se i taksa koja nosi oznaku MI u iznosu od 1 EUR za svakog putnika u međunarodnom prometu, tj. 0,50 EUR za svakog putnika u domaćem prometu, a kojom se financira Hrvatska kontrola zračnog prometa.

Dakle svaki međunarodni putnik osim tarife prijevozniku plati i 16 EUR za potrebe taksi.

Kako aviokompanije nemaju utjecaj na iznose taksi, one niskotarifne smanjuju cijene aviokarata (tarife), kako bi bile konkurente linijskim prijevoznicima. Puštajući u opticaj npr. 100.000 karata po cijeni od 1€ za putovanja za npr. 6 mjeseci, niskotarifni prijevoznik de facto prihoduje 100.000 € na ime tarife, te istodobno 1.600.000 € na ime pristojbi zračnih luka koje je dužan platiti zračnoj luci tek na dan kada putnik koji je kupio kartu zaista i koristi usluge zračne luke (npr. za 6. mjeseci).

==Veze==
* [[Zrakoplovstvo]]

{{Mrva}}

[[Kategorija:Aviokompanije]]</text>
      <sha1>azkr3wut8mat33ufa01f19xt37d2tv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niskotarifna zrakoplovna tvrtka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3851009</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680131</id>
      <parentid>9388579</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flaming Creatures</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3876811</id>
    <revision>
      <id>42680259</id>
      <parentid>41824763</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:05:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4779" sha1="4nvmfm3c84kba0zyowgh3it5nehr992" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = c/b
|naslov = Flaming Creatures 
|režija =[[Jack Smith (režiser)|Jack Smith]] 
|uloge = [[Piero Heliczer]]&lt;br /&gt;[[Frances Francine]]&lt;br /&gt;[[Sheila Bick]]&lt;br /&gt;[[Joel Markman]]&lt;br /&gt;[[Mario Montez]] (kao ''Dolores Flores'')&lt;br /&gt;[[Arnold Rockwood]]&lt;br /&gt;[[Judith Malina]]&lt;br /&gt;[[Marian Zazeela]] 
|producent = Jack Smith 
|premijera = {{Filmdate|1963|4|29|New York|df=y}}
|zemlja ={{flag|Sjedinjene Države}} 
|trajanje =43 min. 
|jezik =engleski 
|budžet = 300 $
}}

'''''Flaming Creatures''''' ({{jez-sh|Plamteća stvorenja}}) je [[SAD|američki]] crno-bijeli [[srednjemetražni film|srednjemetražni]] crno-bijeli igrani film snimljen 1963. u režiji [[Jack Smith (režiser)|Jacka Smitha]], poznat kao jedno od najznačajnijih ostvarenja njujorške ''[[underground kinematografija|underground]]'' scene [[1960-e na filmu|1960-ih]], ali i po tadašnje standarde neuobičajeno eksplicitnom [[erotski film|erotskom]] sadržaju i &quot;zabranjenim&quot; seksualnim temama koji su ga učinili jednim od najkontroverznijih ostvarenja svog vremena.

Okvirni zaplet filma je posjet grupe mornara muzičkom studiju koji je opsjednut duhovima, a što služi kao podloga za niz scena u kojima protagonisti, među kojima je veliki broj [[transvestitizam|transvestita]] i [[hermafroditizam|hermafrodita]], konzumiraju drogu, prakticiraju ili otvoreno opisuju različite oblike [[parafilija|parafilije]], uključujući scene [[orgija]] i fingiranog [[silovanje|silovanja]] u vidu [[kunilingus]]a. Jedan od glavnih motiva je spolni ambiguitet, pa se tako scene često prekidaju naizmjeničnim zamrznutim kadrovima gole ženske [[dojka|dojke]] i muškog [[penis]]a.

Film je snimljen sa minimalnim budžetom i bez profesionalnih glumaca, a prema nekim navodima, Smith je osoblje plaćao u &quot;naturi&quot;, bilo drogom bilo pružanjem vlastitih seksualnih usluga. Premijerno je prikazan u njujorškoj dvorani [[Bleecker Street Cinema]],&lt;ref&gt;Geoffrey Hendricks, ''Critical Mass: Happenings, Fluxus, Performance, Intermedia, and Rutgers University, 1958-1972'' (Rutgers University Press, 2003; {{ISBN|0-8135-3303-1}}), p. 186.&lt;/ref&gt; ali je odmah nakon toga sve primjerke zaplijenila [[NYPD|policija]], a sudovi države [[New York (država)|New York]] ga zabranili ustvrdivši da krši zakone protiv [[opscenost]]i. Sudski procesi koji su uslijedili, kao i zabrane u još nekoliko država i teritorija, su Smitha učinila poznatim u američkoj javnosti, odnosno učinili ikonom njujorške umjetničke ''underground'' scene.

Sudski procesi koji su slijedili su, također, imali i određene političke posljedice, s obzirom da je nekoliko godina kasnije [[Abe Fortas]], sudac [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnog suda]] i kandidat predsjednika [[Lyndon B. Johnson|Johnsona]] za predsjednika tog tijela, izrazio mišljenje da ''Flaming Creatures'' ne predstavlja opscenost te da mu se može dozvoliti snimanje. Taj je stav razbjesnio [[konzervativizam|konzervativni]] dio javnosti, pa je 1968. godine James Clancy, [[Katolička crkva|katolički]] akitivist iz udruženja [[Citizens for Decent Literature|Građani za pristojnu književnost]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]] organizirao projekciju filma za [[Senat SAD|senatore]] koji su trebali odlučiti o njegovom izboru.&lt;ref&gt;Silverstein, Mark. Judicious Choices: the New Politics of Supreme Court Confirmations. New York: W.W. Norton &amp;, 2007. Print.{{ISBN|0-393-93044-0}}&lt;/ref&gt; Fortas je na kraju bio prisiljen povući nominaciju.

''Flaming Creatures'' je, sa druge strane, izazvao oduševljenje među [[gej]] publikom, ali i među mlađim dijelom [[inteligencija (klasa)|inteligencije]], što je uključilo znamenitu publicisticu [[Susan Sontag]], koja ga je 1966. godine proglasila &quot;modernim umjetničkim djelom&quot;. Sa druge strane, dan-danas se vode rasprave o tome je li Flaming Creatures [[pornografski film|pornografski]], [[eksperimentalni film|eskperimentalni]] i [[art film]], odnonso umjetnički [[perfomans]] zabilježen na filmskoj vrpci, ili kombinacija svega toga.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb title|id=0054880|title=Flaming Creatures}}
* {{IMDb name|id=0808542|name=Jack Smith}}
* [http://www.ubu.com/film/smith_jack.html Video of Flaming Creatures at Ubuweb]
* [http://www.sensesofcinema.com/2002/cteq/flaming/ Flaming Creatures by Constantine Verevis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204101609/http://sensesofcinema.com/2002/cteq/flaming/ |date=2015-02-04 }}
* [http://www.movingimagesource.us/articles/up-on-the-roof-20120105 &quot;Up on the Roof&quot;, about the making of ''Flaming Creatures'']

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Erotski filmovi]]
[[Kategorija:Eksperimentalni filmovi]]
[[Kategorija:Art filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]</text>
      <sha1>4nvmfm3c84kba0zyowgh3it5nehr992</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabriela Mistral</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4027746</id>
    <revision>
      <id>42680307</id>
      <parentid>41817291</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5137" sha1="4fcvhi4xs2dhwfg985fwsujr08wgy0b" xml:space="preserve">{{Književnik |
Ime = Gabriela Mistral |
boja = #77DD77 |
slika = Gabriela Mistral-01.jpg |
opis slike = Gabriela Mistral|
pseudonim = Gabriela Mistral|
puno ime = Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga|
rođenje = [[7. travnja]] [[1889]].&lt;br&gt;[[Vicuña, Čile|Vicuña]], [[Čile]]|
smrt = [[10. siječnja]] [[1957]].&lt;br&gt;[[Hempstead]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]]|
nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1945]].|
utjecao = |
utjecali = |
period = |
djela = ''[[Soneti o Smrti]]''&lt;br&gt;''[[Pjesme o Čileu]]''&lt;br&gt;''[[Njegovo ime je danas]]''|
}} 
'''Gabriela Mistral''' ([[Vicuña, Čile|Vicuña]], [[7. april]] [[1889]]. – [[Hempstead]], [[New York (savezna država)|New York]], [[10. januar]] [[1957]].) bio je pseudonim koji je koristila '''Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga''', [[čile]]anska [[pjesnikinja]], [[prosvjetitelj]], [[diplomat]] i [[feminizam|feministkinja]]. Prva je Latinoamerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu [[1945]]. Neke od osnovnih tema njene poezije su priroda, izdajstvo, ljubav, majčinska ljubav, tuga, putovanja, i proces obrazovanja latinoameričkog identiteta kao mješavine indijanskih i europskih utjecaja.

== Biografija ==

Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga rođena je [[7. aprila]] [[1889]]. u [[Vicuña, Čile|Vicuñi]] u [[Čile]]u, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Otac, Juan Gerónimo Godoy Villanueva, napušta obitelj kada joj je bilo tri godine. Već u četrnaestoj počinje uzdržavati i sebe i majku radeći kao učiteljeva pomoćnica. Njena majka, Petronila Alcayaga, umire [[1929]].

Godine [[1904]]. objavljuje prve pjesme u lokalnim novinama koristeći razne [[pseudonim]]e.

Godine [[1906]]. dok je radila kao učiteljica, upoznaje Romea Uretu, radnika na željeznici. On počini samoubojstvo [[1909]]. Iako su elementi smrti već prožimali njena djela, ovo [[samoubojstvo]] još jače utječe na njen budući rad. Strastvene veze koje je vodila sa nekolicinom muškaraca i žena ostavile su dubok trag u njenom stvaralaštvu.

Prvo službeno priznanje dobila je [[1914]]. god. kada joj je uručena prva nagrada nacionalnog književnog natjecanja u [[Santiago|Santiagu]], za djelo ''&quot;[[Soneti o Smrti]]&quot;''.

Godine [[1922]]. Ministar obrazovanja Meksika je poziva u zemlju u okviru reforme škola i biblioteka, sa zadatkom da započne stvaranje nacionalnog sistema obrazovanja.

Međunarodna slava koju stiče omogućava joj brojna putovanja po Europi i Americi. Tijekom [[1925]]. obilazi [[Brazil]], [[Urugvaj]] i A[[Argentina|Argentinu]]. Između [[1925]]. i [[1934]]. živjela je u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Italija|Italiji]]. Tih godina je radila pri [[Liga Naroda|Ligi Naroda]] i predavala na nekoliko Sveučilišta u svijetu.

Od [[1932]]. do svoje smrti, kao što je čest slučaj s čileanskim umjetnicima i intelektualcima, služila je i kao [[Konzul]] u [[Napulj]]u, [[Madrid]]u, [[Petropolis]]u, [[Nica|Nici]], [[Lisabon]]u, [[Los Angeles]]u, [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbari]], [[Veracruz]]u, [[Meksiko|Meksiku]] i [[New York]]u. Na mjestu Konzula u Madridu često je imala profesionalnih kontakata s jednim drugim čileanskim nobelovcem i Konzulom u Madridu, [[Pablo Neruda|Pablom Nerudom]].

Godine [[1943]]. izvršava samoubojstvo njen sedamnaestogodišnji nećak, Juan Miguel. Žalost za njegovom smrću i hladnoratovske tenzije u [[Europa|Europi]] obilježiti će njeno stvaralaštvo do same smrti.

Bila je prva Latinoamerikanka kojoj je dodjeljena [[Nobelova nagrada]] i to [[1945]]. za [[nobelova nagrada za književnost|književnost]]. O njenom je radu 1977. godine napisao studiju ''La desterrada en su patria: Gabriela Mistral en Magallanes: 1918-1920 '' čilski književni kritičar hrvatskog podrijetla [[Roque Esteban Scarpa]].

Pred smrt se nastanila u [[New York (savezna država)|New Yorku]], gdje je i umrla od [[rak (bolest)|rak]]a [[10. siječnja]] [[1957]].

== Djela ==

*''[[Soneti o smrti]]'' ([[1914]].)
*''Desolación'' ([[1922]].)
*''Lecturas para Mujeres'' ([[1923]].)
*''Ternura'' ([[1924]].) 
*''Nubes Blancas y Breve Descripción de Chile'' ([[1934]].)
*''Tala'' ([[1938]].)
*''[[Antologija (Mistral)|Antología]]'' ([[1941]].)
*''Lagar'' ([[1954]].)
*''Recados Contando a Chile'' ([[1957]].)
*''[[Pjesme o Čileu]]'' ([[1967]]., izdano posmrtno)
*''[[Njegovo ime je danas]]''

== Vanjske veze ==

{{commonscat}}
*[http://www.poetseers.org/nobel_prize_for_literature/gab Life and Poetry of Gabriela Mistral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070218231451/http://www.poetseers.org/nobel_prize_for_literature/gab/ |date=2007-02-18 }}
*[http://www.angelfire.com/ego2/olko/cgi-bin/mistral-press.html her lyric poetry which, inspired by powerful emotions, has made her name a symbol of the idealistic aspirations of the entire Latin American world.]
*[http://nobelprize.org/literature/laureates/1945/mistral-bio.html Nobel biography]

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nobelovci za književnost|Mistral, Gabriela]]
[[Kategorija:Čileanski pisci]]</text>
      <sha1>4fcvhi4xs2dhwfg985fwsujr08wgy0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinamika fluida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4030587</id>
    <revision>
      <id>42679936</id>
      <parentid>42658922</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14541" sha1="sn5byai94wffisgibl4fycyageh5x85" xml:space="preserve">[[Datoteka:Teardrop shape.svg|thumb|300px|Standardan [[Aerodinamika|aerodinamički]] oblik kapi. Ako [[viskoznost|viskozni]] medijum prolazi sa leva na desno, dijagram pokazuje distribuciju pritiska kao debljinu crne linije, dok je brzina površinskog sloja prikazana ljubičastim trouglovima. Zeleni [[generator]] vrtloga ukazuje na prelaz u [[Turbulencija|turbulentni protok]] i sprečava povratni protok iz regiona visokog pritiska.]]
{{Mehanika kontinuuma}}
U [[fizika|fizici]], '''dinamika fluida''' je oblast [[mehanika fluida|mehanike fluida]] koja se bavi '''protokom fluida'''. Ona je [[prirodna nauka]] [[fluid]]a ([[tečnost]]i i [[gas]]ova) u kretanju. Ona ima više podoblasti, kao što su [[aerodinamika]] (studija vazduha i drugih gasova u kretanju) i [[hidrodinamika]] (studija tečnosti u kretanju). Dinamika fluida ima širok opseg primena, uključujući proračun [[sila]] i [[moment sile|momenata]] na [[avion]]u, utvrđivanje [[brzina protoka mase|brzine protoka mase]] [[nafta|nafte]] kroz cevovod, predviđanje [[Vreme (meteorologija)|vremenskih prilika]], razumevanje [[nebula]] u [[Međuzvezdana materija|međuzvezdanom]] prostoru, kao i modelovanje detonacija [[Fisija|fisionog oružja]]. Neki od njenih principa se čak koriste i u saobraćajnom inženjerstvu, pri čemu se [[saobraćaj]] tretira kao kontinualno polje.

U [[mehanika čvrstih tela|mehanici čvrstih tela]] izučava se kretanje celog tela u odnosu na [[referentni sistem]]. Kod pomeranja fluida delovi fluida se kreću jedni u odnosu na druge.

== Kretanje fluida ==
=== Strujne linije ===
[[Strujne linije]] (strujnice) su zamišljene linije duž kojih se kreću čestice [[fluid]]a. Strujnice možemo tačnije definisati kao krive linije kod kojih je [[tangenta]] u svakoj tački fluida [[kolinearnost|kolinearna]] sa [[vektor brzine|vektorom brzine]]. Strujnice u stvari služe za opisivanje trenutnog rasporeda brzina delića fluida.

=== Stacionarno strujanje ===
[[Datoteka:Potential flow around a wing.gif|thumb|Protok fluida oko avionskog krila.]]
[[Datoteka:Vortex-street-animation.gif|Turbulentno strujanje|desno|mini|250px]] 
[[Stacionarno strujanje]] je strujanje kada se svaka čestica fluida koja se nađe u nekoj strujnoj liniji nastavlja da se kreće u pravcu strujnice kao i prethodna čestica, tj. ako se slika strujnica u toku vremena ne menja. Kod stacionarnog strujanja, strujnice se ne menjaju u toku vremena i poklapaju se sa putanjom čestica fluida. Ako postoji stacionarni tok, to ne znači da se brzina jedne čestice fluida neće promeniti u različitim tačkama strujnice. Upravo zakrivljene linije opisuju te promene.

Bilo koji fluid može proticati (strujati) stacionarno ako su ispunjeni opšti uslovi:
# brzina je dovoljno mala i
# prepreke su takve da ne uzrokuju previše nagle promene brzine

Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni, proticanje fluida znatno je složenije i to strujanje nazivamo [[turbulentno kretanje|turbulentno]].

Oblik strujnih linija zavisi od toga kog je telo oblika, tako da to dovodi do toga da će strujne linije imati najpravilniji oblik kod tela u obliku '''ribe/avionskog krila''', dok kod tela u obliku '''lopte''' strujnice imaju potpuno drgačiji oblik. Naime, iza tela nastaju [[turbulencija|turbulencije]] (vrtlozi,) tako da to čini da strujnice više nisu paralelne. Najveći vrtlozi nastaju kod kretanja '''ravne ploče'''.

=== Strujna cev ===
'''Strujna cev''' je deo fluida koji je ograničen strujnicama. Iz toga sledi da čestice fluida nisu u mogućnosti da prolaze kroz omotač strujne cevi tako da se broj delića u cevi ne menja (ostaje stalan).

== Idealni fluid ==
{{glavni članak|Idealni fluid}}
[[Idealni fluid]] je najjednostavniji model idealizacije u mnogim problemima dinamike fluida. Idealni fluid se definiše kao neprekidna, neuništiva sredina koja se kreće bez unutrašnjeg trenja. Kod idealnog fluida, zapreminska masa se takođe ne menja, tj. ostaje stalna. U najužem smislu reči, to je neprekidna sredina koja poseduje sledeća svojstva: ne postoji unutrašnje trenje među slojevima ([[viskoznost]]) i nestišljiva je.

Pojam [[idealni fluid|idealnog fluida]] se razlikuje od pojma [[idelani gas|idealnog gasa]]. Model idealnog gasa izražava diskontinualnost, čestičnu strukturu gasa. Njime se gas predstavlja kao skup ogromnog broja [[molekul]]a, koji se zamišljaju kao idealno [[elastičnost|elastične]] [[čestica|čestice]] koje uzajamno deluju samo u direktnim međusobnim [[sudar]]ima i udarima o zidove suda.

=== Kretanje idealnog fluida ===
Kretanje idealnog fluida karakterišu četiri osnovna makroskopska parametra: [[gustina]], [[pritisak]], [[temperatura]] i brzina delića fluida. U ovom slučaju pod pojmom „delić“ podrazumeva se deo supstancije obuhvaćene elementarnom zapreminom, čije se dimenzije u određenim odnosima mogu zanemariti.

[[Stacionarno proticanje]] je najjednostavniji oblik kretanja fluida. Kod stacionarnog proticanja nema nagomilavanja delića fluida, niti njihovog [[vrtložno kretanje|vrtložnog kretanja]].

Stanje [[stacionarno strujanje|stacionarnog strujanja]] je stanje u kojem se idelan fluid nalazi ako se u nekoj tački prostora (unutar cevi kroz koju protiče idealan fluid) brzine čestice ne menjaju u toku vremena. Kad je strujanje idealnog fluida u pitanju, ono je uvek stacionarno jer je unutrašnje trenje tog strujanja važan preduslov za stvaranje [[vrtlog]]a. Pri tome, brzina kretanja čestice može biti različita od tačke do tačke duž njene putanje. Međutim, u bilo kojoj tački prostora brzine svih čestica koje prođu kroz tu tačku su jednake. Ako se, pak, ovi parametri menjaju u toku vremena u datoj tački, onda je kretanje fluida nestacionarno.

== Realni fluid ==

U '''realnim fluidima''' uvek postoji unutrašnje trenje koje je posledica međumolekularnih privlačnih sila. Delovanje ovog trenja na zakonitost kretanja zavisi od vrste fluida kao i od ostalih uslova kretanja. Po pravilu: sa povećanjem brzine kretanja, povećaće se i efekat trenja neuništivog fluida.

== Jednačina kontinuiteta ==
{{glavni članak|Jednačina kontinuiteta}}

Fluid koji se ispituje mora biti nestišljiv, odnosno gustina mora biti nezavisna od vrednosti pritiska u fluidu, a brzina fluida u datoj tački prostora mora biti ista za sve čestice fluida koje kroz nju prolaze. Na taj način, fluid je idealan, a stanje u kom se on nalazi je stacionarno strujanje. Linije duž kojih se čestice fluida kreću nazivaju se strujne linije. Deo fluida ograničen dvema strujnim linijama naziva se strujna cev.
Kao što je prikazano na slici 1, postoji strujna cev i u dvema tačkama (1 i 2) po jedan poprečni presek površine S1 i S2. ν1 i ν2 su brzine na osama ovih poprečnih preseka. Ako je gustina fluida u svakoj tački ista, onda će kroz oba preseka strujne cevi za isto vreme proteći ista količina fluida. Na taj način se obezbeđuje da je masa fluida koji protekne kroz S1 jednaka masi fluida koji protekne kroz S2. Za vreme ∆τ kroz presek S1 prostruji fluid mase ∆m, a za isto vreme kroz presek S2 prostruji fluid iste mase ∆m. Pošto je ∆m=ρSνΔτ (gde je ρ – gustina fluida), kada se mase u ova dva preseka uporede, dobija se: ρS1ν1Δτ=ρS2ν2Δτ, a posle skraćivanja: S1ν1=S2ν2. Iz ove jednačine se izvodi njen drugačiji oblik: ν1/ν2=S2/S1. Odatle je jasno da je odnos brzina proticanja fluida kroz dva različita preseka obrnuto srazmeran odnosu površina tih preseka.

== Bernulijeva jednačina ==
{{glavni članak|Bernulijeva jednačina}}

Na slici broj 2 prikazana je strujna cev koja je pod uticajem Zemljine teže, a krajevi cevi su na različitim visinama i imaju različite vrednosti površina poprečnih preseka. Na fluid mase Δm utiče pritisak p1 i pritisak p2. Pošto je p1&gt;p2, fluid će se kretati u pravcu delovanja pritiska p1 i to u tački 1 sa poprečnim presekom S1, brzinom ν1, a u tački 2 sa poprečnim presekom S2, brzinom ν2. Po ovim vrednostima, rad sile pritiska u tački 1 je A1=p1S1Δl1 i u tački 2 A2=p2S2Δl2, odnosno A1=p1ΔV1 i A2=p2ΔV2. Prema jednačini kontinuiteta ΔV1=ΔV2=ΔV=Δm/ρ, pa je onda A1=p1ΔV, a A2=p2ΔV. Pošto je p1&gt;p2 onda sledi da je A1&gt;A2.

&lt;math&gt;A_1-A_2 = (p_1-p_2) \Delta V&lt;/math&gt;

Razlika rada sile pritisaka u tačkama 1 i 2 je jednaka promeni ukupne energije tj. razlici kinetičke i gravitacione potencijalne energije u tački 1 i 2. Pošto je izvršen neki rad da bi se fluid doveo iz tačke 1 u tačku 2, onda je jasno da je u tački 2 veća vrednost energije fluida. Zbog toga jednačina glasi ovako:
(p1-p2)ΔV=1/2∆mν2^2+∆mgh2-(1/2∆mν1^2+∆mgh1)
Posle sređivanja, preuređivanja članova i deljenja jednačine sa ∆V, uzimajući u obzir da je ∆m/∆V=ρ, jednačina dobija oblik:
p1+1/2ρν1^2+ρgh1=p2+1/2ρν2^2+ρgh2
Iz ove jednačine se konačno dobija Bernulijeva jednačina u obliku:

&lt;math&gt;p+\rho g h +\frac{1}{2} \rho v^2= const.&lt;/math&gt;

U Bernulijevoj jednačini postoje 3 člana:
p – statički pritisak (potencijalna energija sile pritiska u jedinici zapremine)
ρgh – visinski pritisak (gravitaciona potencijalna energija jedinice zapremine tečnosti)
1/2ρν^2 – dinamički pritisak (kinetička energija jedinice zapremine tečnosti)

Rečima iskazana, Bernulijeva jednačina glasi:

Pri stacionarnom proticanju idealne nestišljive tečnosti kroz strujne cevi, ukupni pritisak koji je jednak sumi statičkog, visinskog i dinamičkog pritiska, ostaje konstantan u svakom poprečnom preseku strujne cevi.

Specifičan slučaj se javlja kod ravnih, horizontalnih cevi gde je visina ∆h=0. Onda je:
p+1/2ρν^2=const.

Postoji puno jednostavnih, očiglednih i zanimljivih dokaza za ovaj princip:
U narodu postoji jedna poslovica: „Tiha voda breg roni.“ Tako sažeto sročena, ova rečenica zvuči besmisleno, ali posmatrano sa gledišta dinamike fluida ova tvrdnja je potpuno opravdana. Opšte je poznato da brze planinske reke imaju uska korita, dok ravničarske, koje su spore, imaju širi tok. Ta pojava je upravo i dokaz za Bernulijev princip. Reka se ponaša kao fluid i kada se za nju napiše ova jednačina, ona ima članove:

p – pritisak fluida (reke) na obale;
1/2ρν^2 – brzinu toka, pomnoženu sa polovinom gustine vode;

dok je treći član jednak nuli jer se ravničarska reka ponaša kao horizontalna cev i onda nema visinske razlike. U ovom slučaju jednačina ima oblik:
p+1/2ρν^2=const.
Pošto je gustina ρ konstantna vrednost, moguće je menjati samo pritisak p i brzinu ν i to na taj način da, ako je brzina povećana, pritisak je umanjen, a ako je visoka vrednost pritiska, onda je brzina mala. Tako, ravničarska reka teče sporo, ali snažno pritiska obale koje vremenom popuštaju pod statičkim pritiskom.

== Povezano ==
* [[Aerodinamika]]
* [[Mehanika fluida]]
* [[Bernulijeva jednačina]]
* [[Jednačina kontinuiteta]]

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Jevrem Janjić, Ištvan Bikit, Nikola Cindro: Opšti kurs fizike - I deo (4 izdanje); Beograd - Naučna knjiga; 1989.
* Momčilo M. Pejović: Opšti kurs fizike - Mehanika, molekulara fizika, termodinamika; II izdanje; Niš, Univerzitet u Nišu; 2001.
* {{Cite book |ref= harv|last=Acheson|first=D. J.|title=Elementary Fluid Dynamics|url= https://archive.org/details/elementaryfluidd0000ache|publisher=Clarendon Press|year=1990| isbn = 0-19-859679-0}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Batchelor|first=G. K. |title=An Introduction to Fluid Dynamics|url= https://archive.org/details/introductiontofl0000gkba|publisher=Cambridge University Press|year=1967| isbn = 0-521-66396-2}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Chanson|first=H. |title=Applied Hydrodynamics: An Introduction to Ideal and Real Fluid Flows|url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:191112|publisher=CRC Press, Taylor &amp; Francis Group, Leiden, The Netherlands, 478 pages|year=2009|isbn=978-0-415-49271-3}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Clancy|first=L. J.|title=Aerodynamics|url= https://archive.org/details/aerodynamics0000clan|publisher=Pitman Publishing Limited|location=London|year=1975| isbn = 0-273-01120-0}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Falkovich|first=G.|title=Fluid Mechanics, a short course for physicists|url=http://www.weizmann.ac.il/complex/falkovich/fluid-mechanics|publisher=Cambridge University Press|year=2011|isbn=978-1-107-00575-4}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Lamb|first=Horace |title=Hydrodynamics|edition=6th|publisher=Cambridge University Press|year=1994| isbn = 0-521-45868-4}} Originally published in 1879, the 6th extended edition appeared first in 1932.
* {{Cite book |ref= harv|last1=Landau|first1=L. D. |last2=Lifshitz|first2=E. M. |title=Fluid Mechanics|url= https://archive.org/details/fluidmechanics0006land_m7w6|edition=2nd|series=Course of Theoretical Physics |publisher=Pergamon Press|year=1987| isbn = 0-7506-2767-0}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Milne-Thompson|first=L. M.|title=Theoretical Hydrodynamics|edition=5th|publisher=Macmillan|year=1968}} Originally published in 1938.
* {{Cite book |ref= harv|last=Pope|first=Stephen B.|title=Turbulent Flows|publisher=Cambridge University Press|year=2000| isbn = 0-521-59886-9}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Shinbrot|first=M.|title=Lectures on Fluid Mechanics|url= https://archive.org/details/lecturesonfluidm0000shin|publisher=Gordon and Breach|year=1973| isbn = 0-677-01710-3}}
* Raspopović Milan, Šetrajčić Jovan, Raspopović Zoran, Fizika za drugi razred gimnazije prirodno-matematičkog smera, Drugo izdanje, Zavod za udžbenike, Beograd, 2008.
* http://www.rgf.bg.ac.rs (http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/GO/I%20semestar/Fizika%201/Predavanja/2.DINAMIKA_FLUIDA.pdf{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})
* http://tesla.pmf.ni.ac.rs (http://tesla.pmf.ni.ac.rs/people/nesiclj/predavanja/biologija/2010/glava6.pdf)
* http://airserbia.com (http://airserbia.com/forum/viewtopic.php?f=25&amp;t=1710)
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fluid dynamics}}
* [http://www.efluids.com/ eFluids] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202123158/http://efluids.com/ |date=2017-02-02 }}
* [http://web.mit.edu/hml/ncfmf.html National Committee for Fluid Mechanics Films (NCFMF)]
* [http://www.salihnet.freeservers.com/engineering/fm/fm_books.html List of Fluid Dynamics books] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228150345/http://www.salihnet.freeservers.com/engineering/fm/fm_books.html |date=2008-02-28 }}

[[Kategorija:Dinamika fluida]]
[[Kategorija:Aerodinamika]]
[[Kategorija:Hemijsko inženjerstvo]]
[[Kategorija:Mehanika kontinuuma]]</text>
      <sha1>sn5byai94wffisgibl4fycyageh5x85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flipper (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4478510</id>
    <revision>
      <id>42680260</id>
      <parentid>42606480</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:15:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2940" sha1="rlj0c81uc10txsml4yd4h4euxuytlm3" xml:space="preserve">{{about|originalnoj TV-seriji koja se emitirala 1960-ih|njen nastavak/remake iz 1990-ih| Flipper - The New Adventures}}

{{Infokutija TV
 | naziv_emisije = Flipper
 | slika = [[File:Flipper Tommy Norden 1965 No 2.jpg|250px]]
 | opis = Tommy Norden i Flipper na promotivnoj fotografiji
 | žanr = [[dječji TV-program|dječja]]/porodična/[[pustolovni žanr|pustolovna]] [[dramska serija|serija]]
 | trajanje = cca. 25 min. po epizodi
 | kreator = Jack Cowden&lt;br /&gt;[[Ricou Browning]]
 | uloge = [[Brian Kelly (glumac)|Brian Kelly]]&lt;br /&gt;[[Luke Halpin]]&lt;br /&gt;[[Tommy Norden]]&lt;br /&gt;[[Andy Devine]] (1964)&lt;br /&gt;[[Ulla Strömstedt]] (1965)&lt;br&gt;Flipper (različiti delfini pod tim imenom)
 | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
 | jezik = engleski
 | kompanija = [[MGM Television]]
 | mreža = [[NBC]]
 | početak = {{datum|19|9|1964|god=ne}}&lt;br&gt;{{datum|15|4|1967|god=ne}}
 | br_sezona = 3
 | br_epizoda = 88
| prethodi = ''[[Flipper's New Adventure]]'' (1964)
| slijedi = ''[[Flipper - The New Adventures]]'' (1995 - 2000)
 |}}

'''''Flipper''''' je  [[SAD|američka]] [[dramska serija|igrana TV-serija]] koja se originalno emitirala na programu mreže [[NBC]] od 1964. do 1967. Predstavljala je nastavak, odnosno remake popularnog filma ''[[Flipper (film, 1963)|Flipper]]'' snimljenog prethodne godine. Naslovni lik je delfin koji se sprijateljio sa porodicom Ricks, na čijem je čelu Porter Ricks (čiji lik tumači [[Brian Kelly (glumac)|Brian Kelly]]), rendžer pomorskog parka na [[Florida|Floridi]]. Serija je bila prvenstveno namijenjena mlađoj publici, a zbog životinjskog protagonista ju se često uspoređivalo sa ''[[Lassie (TV serija)|Lassie]]''.

Godine 1995. je dobila nastavak u obliku '''istoimene''' TV-serije koja se na programu održala četiri sezone.

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Flipper (TV series)}}
*{{IMDb title|id=0057748|title=Flipper}}
*[http://www.miamiseaquarium.net/ Miami Seaquarium]
*[http://www.cpps90.com/Luke/ Luke Halpin (Sandy) Gallery]
*[https://www.youtube.com/watch?v=EYSpOIZx3hM &quot;The Legend of Ivan Tors&quot; documentary]
*[https://web.archive.org/web/20091023193805/http://geocities.com/TheTropics/8175/bk.htm Brian Kelly Fan Club]
*[http://www.miamiseaprison.com/ric.htm Ric O'Barry: Famous &quot;Flipper&quot; Trainer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150709095935/http://www.miamiseaprison.com/ric.htm |date=2015-07-09 }}
*[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/whales/interviews/obarry1.html Interview with Ric O'Barry]
*[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2004_June_14/ai_n6067699/ Flipper Cast Members Reunite at Miami Seaquarium for the Show's 40th Anniversary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080929193125/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2004_June_14/ai_n6067699/print |date=2008-09-29 }}

{{TVSvijek|1964|1967|Flipper (1964 TV serija)}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke TV serije]]
[[Kategorija:Dječje TV-serije]]</text>
      <sha1>rlj0c81uc10txsml4yd4h4euxuytlm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497802</id>
    <revision>
      <id>42679987</id>
      <parentid>42679906</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Avio-kompanija]] na [[Aviokompanija]] preko preusmjerenja: nazad, [[WP:2:1]]</comment>
      <origin>42679906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10276" sha1="q6h13rlvfqxr2ad4zyo4nfjj756pnar" xml:space="preserve">{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = Avio-kompanije
| width     = 200
| image1    = 2010-07-15 B767 Delta N1611B EDDF 02.jpg
| alt1      = 
| caption1  = [[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] preduzeća [[Delta Air Lines]] na aerodrumu u Frankfurtu
| image2    = Fedex-md11-N525FE-051109-21-16.jpg
| alt2      = 
| caption2  = [[FedEx Express]] [[McDonnell Douglas MD-11]]
| image3    = Ryanair.b737-800.aftertakeoff.arp.jpg
| alt3      = 
| caption3  = [[Ryanair]] [[Boeing 737 Next Generation|Boeing 737-800]] neposredno nakon poletanja
| image4    = Boeing 747-830, Lufthansa AN2119979.jpg
| alt4      = 
| caption4  = Putnička kabina prve klase ([[Boeing 747]]-830, [[Lufthansa]] u aerodromu [[LAX]])
| image5    = Iran Air Cargo Boeing 747-200 KvW.jpg
| alt5      = 
| caption5  = [[Iran Air Cargo]] [[Boeing 747-200]] poleće sa Dubajskog međunarodnog aerodroma
}}

'''Avio-kompanija''' je preduzeće koji pruža [[civilna avijacija|avio transportne usluge]] za prenos [[putnik]]a i [[teret]]a. Avio-kompanije [[lizing|iznajmljuju]] ili poseduju [[avion]]e kojima pružaju usluge. One imaju tendenciju formiranja [[partnerstvo|partnerstva]] ili [[Alijansa aviokaompanija|alijansi]] sa drugim avio-kompanijama radi ostvarivanja uzajamne koristi. Generalno se avio-kompanije su formalno priznaju putem operatorskih certifikata ili licenci koji izdaju vladina avijaciona tela.

Avio-kompanije variraju u širokom opsegu, od onih sa jednim avionom koje prenose [[pošta|poštu]] ili [[teret]], do međunarodnih kompanija koje pružaju kompletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge avio-kompanija se mogu kategorisati kao interkontinentalne, domaće, regionalne, ili internacionalne. One mogu da operišu po redu vožnje ili da vrše čarter usluge.

== Historija ==

[[DELAG]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins|website=airships.net  |title= DELAG: The World’s First Airline|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/lz127-graf-zeppelin/history |title=Graf Zeppelin History|website=airships.net|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/hindenburg/disaster|website= Airships.net|title= The Hindenburg Disaster|accessdate=7 March 2014}}&lt;/ref&gt; ''Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft'' je bila [[Spisak avio-kompanija po datumu formiranja|prva svetska avio-kompanija]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins |title=DELAG: The World's First Airline |publisher=Airships.net |date= |accessdate=2010-08-22}}&lt;/ref&gt; Ona je osnovana 16 novembra, [[1909]]. uz pomoć vlade, i koristila je avione prozvedene u [[Zeppelin|Zepelin korporaciji]].&lt;ref&gt;Castle, Ian. ''London 1914–17: The Zeppelin Menace.'' Oxford, UK: Osprey, 2008. {{ISBN|978-1-84603-245-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Zeppelins. The Development of the Airship, with the Story of the Zepplins Air Raids in the World War|publisher=  J. H. Sears|location= New York|year=1927|author=Lehmann, Ernst A.|authorlink= |others=trans. Mingos, Howard|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.$b743906;view=1up;seq=11}}&lt;/ref&gt; Njeno sedište je bilo u [[Frankfurt]]u. Prvi fiksni servis po redosledu vožnje je počeo 1. januara 1914. od [[St. Petersburg, Florida]] do [[Tampa, Florida]]. Četiri najstarije avio-kompnanije, koje još uvek postoje su: holandska [[KLM]]&lt;ref name=KLMHistoryFU&gt;{{cite journal|journal=International Directory of Company Histories|year=1999|volume=28|title=Koninklijke Luchtvaart Maatschappij, N.V. History| url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/koninklijke-luchtvaart-maatschappij-n-v-history/|accessdate=30 July 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Air France: Strikers against reality|url=http://www.economist.com/news/business/21618884-pilots-stop-work-french-flag-carrier-struggles-reinvent-itself-strikers-against|accessdate=14 April 2015|work=The Economist|date=September 20, 2014|location=Paris}}&lt;/ref&gt;, kolumbijska [[Avianca]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf|title=Decreto número 604 de 2005 por el cual se concede la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca|author=Álvaro Uribe Vélez|author2=Jorge Humberto Botero Angulo|date=March 7, 2005|publisher=Ministerio de Comercio, Industria y Turismo de la República de Colombia|location=Bogotá, D.C. (Colombia)|language=Spanish|trans-title=Decree number 604 of 2005 which grants to Avianca the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer|format=PDF|access-date=2015-06-27|archive-date=2012-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310003545/http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/discursos/discursos2005/junio/avianca.htm | title = Discurso de entrega de la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca  
| author = Álvaro Uribe Vélez  
| date = March 7, 2005 
|  publisher = Presidencia de la República de Colombia | location = Bogotá, D.C. (Colombia) |language = Spanish | trans-title = Presidential address on the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer to Avianca | format = .htm  | quote = Nosotros no podemos perder la oportunidad de tener en Bogotá ese gran centro de conexiones. Y por supuesto, que lo haga la compañía bandera de Colombia, que es Avianca. Eso lo tiene que explicar el Gobierno a la opinión pública clara y paladinamente, sin malicias, sin cartas escondidas, y salir a defenderlo y decir por qué hay que hacerlo. }}&lt;/ref&gt;, Australijski [[Qantas]]&lt;ref&gt;{{cite web | title =Small Beginnings | work =Our Company | publisher =Qantas | url =http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | accessdate =16 December 2006 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20061009061143/http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | archivedate =2006-10-09 | deadurl =no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BG77&quot;&gt;{{Cite book | last=Wilson | first =Stewart | title =Boeing 707 Douglas DC-8 &amp; Vickers VC10 | url=https://archive.org/details/boeing707douglas0000wils | publisher=Aerospace Publications | year =1998| location =ACT, Australia | page =185 | isbn =1-875671-36-6}}&lt;/ref&gt;, i češki [[Czech Airlines]].&lt;ref&gt;[http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527222845/http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-27 }}; [http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in Czech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508083147/http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | work=Time | title=CZECHOSLOVAKIA: Mutiny in the Air Lanes | date=3 April 1950 | access-date=2015-06-27 | archivedate=2011-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131084209/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovde se ne računaju kompanije koje su koristile dirižable. KLM je imao prvi let maja 1920, dok je Qantas (čije ime je izvedeno iz ''Queensland and Northern Territory Aerial Services Limited'') osnovana u [[Queensland|Kvinslandu]], Australija, krajem 1920.

== Povezano ==
* [[Niskotarifna avio-kompanija]]
* {{ill|Regionalna avio-kompanija|sr|Regionalna avio-kompanija|v=sup}}
* {{ill|Čarter avio-kompanija|sr|Čarter avio-kompanija|v=sup}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* &quot;A history of the world's airlines&quot;, R. E. G. Davies, Oxford U.P, 1964
* &quot;The airline encyclopedia, 1909–2000.” Myron J. Smith, Scarecrow Press, 2002
* &quot;Flying Off Course: The Economics of International Airlines,&quot; 3rd edition. Rigas Doganis, Routledge, New York, 2002.
* &quot;The Airline Business in the 21st Century.&quot; Rigas Doganis, Routledge, New York, 2001.
* Andreas Fecker: ''Airlines. Bemalung, Flugzeuge, Fakten. Alle wichtigen Linien auf Flughäfen in Deutschland, Österreich und der Schweiz''. GeraMond, München 2004, {{ISBN|3-7654-7214-X}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ Chasing the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809141040/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ |date=2013-08-09 }} - History of commercial aviation, from PBS
* [http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf Global Aviation Markets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616175821/http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf |date=2007-06-16 }} Whitepaper on global markets for airlines
* [http://www.fly.hm Список авиакомпаний мира] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191202060559/https://www.fly.hm/ |date=2019-12-02 }} (1500 компаний из более чем 200 стран)
* [http://www.aviapages.ru/airlines/ Каталог авиакомпаний России]
* [http://www.lba.de Luftfahrt-Bundesamt] (Германия)
* [https://aviata.kz/almaty-moscow/ Партнеры компании Аэрофлот]
* [https://www.chocotravel.com/ru/city/fly-from-ala-to-mow Рейсы Аэрофлот]
* [http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html Авиакомпании Евросоюза] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113090033/http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html |date=2007-11-13 }}
* [http://www.faa.gov Federal Aviation Authority] (США)
* [http://www.dft.gov.uk Department of Transportation] (Великобритания)
* [http://www.dgac.fr Direction Générale de l’Aviation] (Франция)
* [http://ec.europa.eu/transport/air-ban/list_de.htm авиакомпаний ЕС]
* [http://italy-lowcost.blogspot.com/ Blog dei viaggi low cost] (Informazioni su viaggi e voli low cost)
* [http://www.ato.ru/airlines/ Канал &quot;Авиакомпании&quot; в журнале Авиатранспортное Обозрение | информационно-аналитический ресурс по воздушному транспорту]

[[Kategorija:Aviokompanije| ]]</text>
      <sha1>q6h13rlvfqxr2ad4zyo4nfjj756pnar</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomračenje Mjeseca 28. septembra 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542384</id>
    <revision>
      <id>42680043</id>
      <parentid>42662361</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:43:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina Mjeseca 28. septembra 2015.]] na [[Pomračenje Mjeseca 28. septembra 2015.]]</comment>
      <origin>42662361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15538" sha1="9ybnkjav0z5pyq20ngk2pd08yzl7e48" xml:space="preserve">{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;right&quot; width=&quot;250&quot;
! bgcolor=&quot;#e7dcc3&quot; colspan=&quot;2&quot; | Totalna lunarna eklipsa&lt;br /&gt;28. septembra 2015.
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[File:Lunar eclipse September 27 2015 greatest Alfredo Garcia Jr.jpg|280px]]&lt;br /&gt;Viđeno iz [[Murrieta, Kalifornija|Murriete]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;br /&gt;2:52 UTC
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Sjeverni vrh ekliptike&lt;br /&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2015Sep28.png|250px]]&lt;br /&gt;Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu zdesna nalijevo (od zapada prema istoku).
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0d0e0&quot; | [[gama (solarna eklipsa)|Gama]] || -0.3296
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0b0e0&quot; colspan=&quot;2&quot; | Trajanje (h:min:s)
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#b0a0e0&quot; | Totalitet || 1:11:55
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0a0e0&quot; | Parcijalna || 3:19:52
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#d0d0e0&quot; | Polusjena || 5:10:41
|-
! align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#a0d0e0&quot; colspan=&quot;2&quot; | Kontakti ([[UTC]])
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#d0d0e0&quot; | P1 || 0:11:47
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0a0e0&quot; | U1 || 1:07:11
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#b0a0e0&quot; | U2 || 2:11:10
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#a0a0e0&quot; | Maksimum || 2:47:07
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#b0a0e0&quot; | U3 || 3:23:05
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#c0a0e0&quot; | U4 || 4:27:03
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#d0d0e0&quot; | P4 || 5:22:27
|-
| colspan=&quot;2&quot; | [[File:Lunar eclipse chart close-2015Sep28 wide.png|250px]]&lt;br&gt;Mjesec prolazi kroz Zemljinu sjenu u [[Ribe (zviježđe)|Ribama]], prolazeći od zapada prema istoku (zdesna nalijevo) kao što je prikazano ovdje u satnim razmacima. [[Uran]], s [[prividna magnituda|magnitudom]] od 5,7, može se vidjeti dvogledom 16 stupnjeva istočno od totalno ekliptiranog Mjeseca.
|}

'''pomrčina Mjeseca 28. septembra 2015.''', potpuna [[pomrčina Mjeseca]] koja se dogodila 28. septembra 2015. U [[Amerika|Americi]] je bila vidljiva navečer u nedjelju, 27. septembra, a u [[Evropa|Evropi]], [[Afrika|Africi]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] bila je vidljiva u ranim satima u ponedjeljak, 28. septembra. Bila je druga od dviju totalnih lunarnih eklipsi u 2015. i posljednja u ''[[tetrada (astronomija)|tetradi]]'' (četiri totalne lunarne eklipse u nizu). Prethodne pomrčine ove tetrade bile su [[pomrčina Mjeseca 15. aprila 2014.|15. aprila 2014.]], [[pomrčina Mjeseca 8. oktobra 2014.|8. oktobra 2014.]] i [[pomrčina Mjeseca 4. aprila 2015.|4. aprila 2015.]]

Mjesec je izgledao veći nego što je normalno jer je usred pomrčine 2015. proteklo tek 59 minuta od njegova [[perigej|najbližeg prilaska Zemlji]], što se katkad naziva [[supermjesec]]om. [[Prividni promjer]] Mjeseca bio je veći od [[lučna minuta|34']] gledan ravno iznad točke promatranja, nedaleko od obale sjeveroistočnog [[Brazil]]a.&lt;ref&gt;[http://www.skyandtelescope.com/astronomy-news/observing-news/get-ready-for-septembers-total-lunar-eclipse-091420155/ Sky and Telescope]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://astrobob.areavoices.com/2015/09/21/heres-the-scoop-on-sundays-supermoon-eclipse Here’s the Scoop on Sunday’s Supermoon Eclipse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928100416/http://astrobob.areavoices.com/2015/09/21/heres-the-scoop-on-sundays-supermoon-eclipse/ |date=2015-09-28 }}, Bob King&lt;/ref&gt;

== Vidljivost ==
Pomrčina je bila vidljiva nad Evropom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;480&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[File:Lunar eclipse from moon-2015Sep28.png|240px]]&lt;br /&gt;Pogled na Zemlju s Mjeseca pri najvećoj eklipsi.
| [[File:Lunar eclipse from moon simulation-sep 28 2015.png|240px]]&lt;br /&gt;Simulirani izgled Zemlje i atmosferskog prstena Sunčeve svjetlosti.
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Eclipse Compilation smaller.jpg|stadiji lunarne eklipse u septembru 2015. viđeni iz [[Staffordshire]]a u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]
File:Lunar Eclipse 2015.JPG|[[Coralville, Iowa]], 2:52 UTC
File:Mondfinsternis-München-20150928045527.jpg|[[München]], Njemačka, 2:55 UTC
File:September 2015 Lunar Eclipse (as seen from Marin County, CA).jpg|[[Mill Valley, Kalifornija]], 3:07 UTC
File:Lunar eclipse 2015-09-28 042428 UTC.png|[[Boston]], SAD, 03:24 UTC 
File:2015-09-28lunareclipse.jpg|Njemačka, 3:37 UTC
File:9-27-15 Lunar Eclipse (Blood Moon).jpg|Tampa, FL, 2:30 UTC
&lt;/gallery&gt;

== Supermjesec ==
[[File:Supermoon_lunar_eclipse_2015.png|320px|left]]
Ovaj pomračeni Mjesec bio je 12,9 % veći u prividnom promjeru nego što je bio pri pomrčini od 4. aprila 2015., izmjereno 29,66' i 33,47' u promjeru od središta [[Zemlja|Zemlje]], kao što je prikazano na ovim simuliranim slikama.
{{-}}

== Pozadina ==
{{main|lunarna eklipsa}}
[[File:Supermoon Lunar Eclipse.webm|thumb|Ovaj animirani video objašnjava lunarnu eklipsu supermjeseca 28. septembra 2015.]]
Lunarna eklipsa nastaje kada Mjesec prolazi kroz Zemljinu [[sjena|sjenu]]. Kako eklipsa počinje, Zemljina sjena prvo lagano pomračuje Mjesec. Tada sjena počinje »prekrivati« dio Mjeseca, mijenjajući njegovu boju u tamno crveno-smeđu (ovo je tipična boja jer ona može varirati zavisno od atmosferskih uvjeta). Mjesec izgleda crvenkast zbog [[Rayleighjevo raspršenje|Rayleighjeva raspršenja]] (isti efekt koji uzrokuje da zalasci Sunca izgledaju crvenkasto) i refrakcije te svjetlosti Zemljinom atmosferom unutar njezine sjene.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Visual Appearance of Lunar Eclipses|work=NASA|author=Fred Espenak|author2=Jean Meeus|last-author-amp=yes|url=http://eclipse.gsfc.nasa.gov/LEcat5/appearance.html|accessdate=13. aprila 2014}}&lt;/ref&gt;

Sljedeća simulacija prikazuje aproksimativni izgled Mjeseca pri prolasku kroz Zemljinu sjenu. Mjesečeva jarkost je pretjerana u području sjene. Sjeverni dio Mjeseca je najbliži centru sjene zbog čega je najtamniji, dok je veći preostali dio crvena izgleda.

[[File:Animation September 28 2015 lunar eclipse appearance.gif]]

== Kronologija ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Lokalna vremena kontakata
|- valign=&quot;top&quot;
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Pomicanja&lt;br /&gt;vremenskih zona od&lt;br /&gt;[[UTC|UTC-a]]
! [[UTC−07:00|-7&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−06:00|-6&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−05:00|-5&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−04:00|-4&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−03:00|-3&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−02:00|-2&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC−01:00|-1&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC±00:00|0&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC+01:00|+1&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC+02:00|+2&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
! [[UTC+03:00|+3&lt;sub&gt;h&lt;/sub&gt;]]
|- valign=&quot;top&quot;
! [[pacifičko vrijeme|PDT]]&lt;br /&gt;MST
! [[planinsko vrijeme|MDT]]
! [[centralna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|CDT]]&lt;br /&gt;PET
! [[istočno vrijeme|EDT]]&lt;br /&gt;BOT
! [[atlantsko vrijeme|ADT]]&lt;br /&gt;AMST&lt;br /&gt;ART
!
!
! [[griničko srednje vrijeme|GMT]]&lt;br /&gt;[[Western European Time|WET]]
! [[zapadnoevropsko ljetno vrijeme|WEST]]&lt;br /&gt;[[srednjoevropsko vrijeme|CET]]&lt;br /&gt;[[britansko ljetno vrijeme|BST]]
! [[srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]&lt;br /&gt;[[istočnoevropsko vrijeme|EET]]&lt;br /&gt;[[kalinjingradsko vrijeme|MSK−1]]
! [[istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]&lt;br /&gt;[[dalje istočnoevropsko vrijeme|FET]]&lt;br /&gt;[[moskovsko vrijeme|MSK]]
|- align=&quot;center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Događaj
| colspan=&quot;7&quot; | Večer 27. septembra || colspan=&quot;4&quot; bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | Noć 28. septembra
|- align=&quot;center&quot;
! P1
! Početak polusjene*
| 17:12
| 18:12
| 19:12
| 20:12
| 21:12
| 22:12
| 23:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:12
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:12
|- align=&quot;center&quot;
! U1
! Početak parcijalne eklipse
| 18:07
| 19:07
| 20:07
| 21:07
| 22:07
| 23:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:07
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:07
|- align=&quot;center&quot;
! U2
! Početak totalne eklipse
| 19:11
| 20:11
| 21:11
| 22:11
| 23:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:11
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:11
|- align=&quot;center&quot;
!
! Sredina eklipse
| 19:47
| 20:47
| 21:47
| 22:47
| 23:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:47
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:47
|- align=&quot;center&quot;
! U3
! Svršetak totalne eklipse
| 20:23
| 21:23
| 22:23
| 23:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:23
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 6:23
|- align=&quot;center&quot;
! U4
! Svršetak parcijalne eklipse
| 21:27
| 22:27
| 23:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 6:27
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 7:27
|- align=&quot;center&quot;
! P4
! Svršetak polusjene
| 22:22
| 23:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 0:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 1:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 2:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 3:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 4:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 5:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 6:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 7:22
| bgcolor=&quot;#e0e0f0&quot; | 8:22
|}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Faza polusjene tokom eklipse mijenja izgled Mjeseca tek neznatno i općenito je nezamjetljiva.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Espenak|first=Fred|title=Lunar Eclipses for Beginners|url=http://www.mreclipse.com/Special/LEprimer.html|publisher=MrEclipse|accessdate=7. aprila 2014}}&lt;/ref&gt;
[[File:Lunar eclipse contact diagram.svg|thumb|Kontaktne točke u odnosu na Zemljinu sjenu i polusjenu, ovdje s Mjesecom blizu njegova [[descendentni čvor|descendentnog čvora]].]]

Kronologija totalni lunarnih eklipsi određena je Mjesečevim kontaktima:&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clarke|first=Kevin|title=On the nature of eclipses|url=http://www.inconstantmoon.com/cyc_ecl1.htm|work=Inconstant Moon|publisher=Cyclopedia Selenica|accessdate=19. decembra 2010}}&lt;/ref&gt;
:'''P1''' (prvi kontakt): Početak penumbralne eklipse. Zemljina polusjena dodiruje Mjesečev vanjski limb.
:'''U1''' (drugi kontakt): Početak parcijalne eklipse. Zemljina sjena dodiruje Mjesečev vanjski limb.
:'''U2''' (treći kontakt): Početak totalne eklipse. Zemljina površina je potpuno unutar Zemljine sjene.
:'''Maksimum eklipse''': Vršni stadij totalne eklipse. Mjesec je najbliži centru Zemljine sjene.
:'''U3''' (četvrti kontakt): Svršetak totalne eklipse. Mjesečev vanjski limb izlazi iz Zemljine sjene.
:'''U4''' (peti kontakt): Svršetak parcijalne eklipse. Zemljina sjena napušta Mjesečevu površinu.
:'''P4''' (šesti kontakt): Svršetak penumbralne eklipse. Zemljina polusjena više ne dodiruje Mjesec.

== Povezane pomrčine ==
Eklipsa je jedna od četiriju lunarnih eklipsi u kratkom nizu pri descendentnom čvoru Mjesečeve orbite.

Niz [[lunarna godina|lunarnih godina]] ponavlja se poslije 12 lunacija ili 354 dana (pomiče se unatrag za oko 10 dana tokom narednih godina). Zbog pomaka datuma Zemljina sjena bit će oko 11 stupnjeva zapadno u narednim događajima.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ '''Skupovi niza lunarnih eklipsi 2013. – 2016.'''
|-
! colspan=&quot;3&quot; | Ascendentni čvor
| rowspan=&quot;11&quot; | &amp;nbsp;
! colspan=&quot;3&quot; | Decendentni čvor
|- style=&quot;vertical-align: top&quot;
! Saros
! Datum
! Tip
! Saros
! Datum
! Tip
|-
! 112&lt;br&gt;[[File:Partial lunar eclipse 2013-04-25 2018UTC.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 25. aprila 2013.|25. aprila 2013.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2013Apr25.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Parcijalna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2013Apr25.png|80px]]
! 117&lt;br&gt;
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 18. oktobra 2013.|18. oktobra 2013.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2013Oct18.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Penumbralna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2013Oct18.png|80px]]
|-
! 122&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse April 15 2014 California Alfredo Garcia Jr1.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 15. aprila 2014.|15. aprila 2014.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2014Apr15.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2014Apr15.png|80px]]
! 127&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse October 8 2014 California Alfredo Garcia Jr mideclipse.JPG|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 8. oktobra 2014.|8. oktobra 2014.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2014Oct08.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2014Oct08.png|80px]]
|-
! 132&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse April 4 2015 greatest Alfredo Garcia Jr LA.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 4. aprila 2015.|4. aprila 2015.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2015Apr04.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2015Apr04.png|80px]]
! 137&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse September 27 2015 greatest Alfredo Garcia Jr.jpg|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | 28. septembra 2015.&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2015Sep28.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | '''Totalna'''&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2015Sep28.png|80px]]
|-
! 142
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 23. marta 2016.|23. marta 2016.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2016Mar23.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Penumbralna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2016Mar23.png|80px]]
! 147
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | [[pomrčina Mjeseca 16. septembra 2016.|16. septembra 2016.]]&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse from moon-2016Sep16.png|80px]]
| style=&quot;text-align: center; vertical-align: top&quot; | Penumbralna&lt;br&gt;[[File:Lunar eclipse chart close-2016Sep16.png|80px]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; height=&quot;4&quot; |
|-
! Posljednji skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 25. maja 2013.|25. maja 2013.]]
! Posljednji skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 28. novembra 2012.|28. novembra 2012.]]
|-
| colspan=&quot;3&quot; height=&quot;4&quot; |
|-
! Sljedeći skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 11. februara 2017.|11. februara 2017.]]
! Sljedeći skup
| colspan=&quot;2&quot; | [[pomrčina Mjeseca 18. augusta 2016.|18. augusta 2016.]]
|}

=== Sarosov poluciklus ===
Lunarnoj eklipsi prethodit će i slijedit će solarna eklipsa za 9 godina i 5,5 dana ([[saros (astronomija)|polusaros]]).&lt;ref&gt;Mathematical Astronomy Morsels, Jean Meeus, p.110, Chapter 18, ''The half-saros''&lt;/ref&gt; Ova lunarna eklipsa povezana je s dvjema anularnim solarnim eklipsama [[solarni saros 144|solarnog sarosa 144]].

{| class=&quot;wikitable&quot;
! [[pomrčina Sunca 22. septembra 2006.|22. septembra 2006.]]
! [[pomrčina Sunca 2. oktobra 2024.|2. oktobra 2024.]]
|-
| [[File:SE2006Sep22A.png|240px]]
| [[File:SE2024Oct02A.png|240px]]
|}

== Povezano ==
* [[lista lunarnih eklipsi]] i [[lista lunarnih eklipsi u 21. stoljeću]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lunar eclipse of 2015 September 28}}
* [http://eclipse.gsfc.nasa.gov/LEplot/LEplot2001/LE2015Sep28T.pdf 2015 Sep 28 chart:] Predviđanja eklipsi [[Fred Espenak|Freda Espenaka]], [[NASA]]/[[GSFC]]
* [http://www.hermit.org/eclipse/2015-09-28/ Hermit eclipse: 2015-09-28]
* [http://www.solareclipse2015.org.uk/total-lunar-eclipse-28-september-2015/ Solareclipse2015: Lunar Eclipse 28th September 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215152145/http://www.solareclipse2015.org.uk/total-lunar-eclipse-28-september-2015/ |date=2016-12-15 }}

[[Kategorija:2015.]]
[[Kategorija:Astronomske pojave]]
[[Kategorija:Mjesec]]</text>
      <sha1>9ybnkjav0z5pyq20ngk2pd08yzl7e48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Unterwalden</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4557667</id>
    <revision>
      <id>42680195</id>
      <parentid>23701220</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T02:40:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SpinnerLaserzthe2nd</username>
        <id>161851</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Flag of Canton of Unterwalden.svg]] → [[File:CHE Unterwalden Flag.svg]]</comment>
      <origin>42680195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2637" sha1="q4m8wyy7ob5c15mc8fmymguelotj4sr" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Unterwalden
|hr_ime =Unterwalden 
|izvorno_ime = 
|genitiv=Unterwaldena
|kontinent   = Evropa
|regija    = [[Alpe]]
|država = [[Stara Švicarska Konfederacija]]
|status = 
|p1= [[Sveto rimsko carstvo]]
|flag_p1     = Counts of Habsburg Arms.svg
|s1          = Kanton Waldstätten
|flag_s1     = 
|s2          = [[Nidwalden]]
|flag_s2     = Nidwald-coat of arms.svg
|
|zastava  = CHE Unterwalden Flag.svg
|zastava_tip        = Zastava 
|grb  = Wappen Unterwalden alt.svg‎ 
|grb_tip  = Grb 
|mapa   = Karte_eidgenossenschaft2.png
|mapa_opis = Unterwalden na karti starih švicarskih kantona
|glavni_grad     =
|godina_start   = [[1315]] 
|godina_kraj     = [[1798]]
|jezik = [[njemački]]
|fusnote = 
|danas = {{flag|Švicarska}}
}}
'''Unterwalden''' ([[latinski]]: ''Sylvania'') je ime nekadašnjeg [[historija|historijskog]] [[Kantoni Švicarske|kantona]] u centru [[Švicarska|Švicarske]]. 

Taj kanton ležao je u centru Švicarske, po [[kotlina]]ma [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Sarner Aa]] i [[Engelberger Aa]]&lt;ref name=brit/&gt; sve do [[obala]] 
[[Lucernsko Jezero|Lucernskog jezera]].

Unterwalden je od [[1173]]. bio [[feud|domena]] [[habsburg]]ških [[grof]]ova uljučen u njihov - Zürichgau, koji su njime vladali kao namjesnici 
[[Kralj Nemačke|Njemačkih kraljeva]].&lt;ref name=brit/&gt;

Unterwalden je [[1291]]. zajedno sa [[Uri (kanton)|Urijem]] i [[Schwyz (kanton)|Schwyzom]] formirao Vječnu ligu (''Ewiger Bund der Drei Waldstätten'') koja je postala [[nukleus]] [[Stara Švicarska Konfederacija|Stare Švicarske Konfederacije]].&lt;ref name=brit/&gt;

Unterwalden se fizički dijelio na [[istok|istočni]] i [[zapad]]ni dio, na bazi [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] razlikovanja između donjih i gornjih [[Rijeka (vodotok)|riječnih]] [[dolina]]&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[1340]] Unterwalden je i službeno podijeljen na [[Obwalden]] (gornji) i [[Nidwalden]] (donji), iako su odtad čuvali svoje zasebne identitete, [[Obwalden]] i [[Nidwalden]]
su najčešće i nadalje djelovali  kao dotadašni zajednički kanton - Unterwalden.  Od [[1803]]. Obwalden i Nidwalden imaju status polukantona, ali pravno imaju jednaka prava, kao i ostali švicarski [[Kantoni Švicarske|kantoni]].&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=http://www.britannica.com/place/Unterwalden
   |title      = ''Unterwalden''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 24. 03. 2014}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.britannica.com/place/Unterwalden ''Unterwalden'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}

[[Kategorija:Historija Švicarske]]</text>
      <sha1>q4m8wyy7ob5c15mc8fmymguelotj4sr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dog Day Afternoon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4558144</id>
    <revision>
      <id>42679952</id>
      <parentid>42677837</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T13:44:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80272" sha1="8xbn7tuxc6b14i83e1336fkfc96wc5n" xml:space="preserve">{{Film
| tip              = igrani 
| naziv filma      = ''Dog Day Afternoon''
| prevod naziva    = ''Pasje popodne''
| slika            = Dog Day Afternoon film poster.jpg
| opis slike       = 
| tagline          =
| režija           = [[Sidney Lumet]]
| žanr             = 
| produkcija       = [[Martin Bregmand]]&lt;br&gt;Martin Elfland
| scenarij         = [[Frank Pierson]]
| naracija         =
| uloge            = [[Al Pacino]]&lt;br&gt; [[John Cazale]]&lt;br&gt; [[James Broderick]]&lt;br&gt; [[Charles Durning]]
| glazba           = [[Victor J. Kemper]]
| distributer      = [[Warner Bros.]]
| godina           = {{Film date|1975|09|20}} 
| trajanje         = 121 min.
| država           = {{flagcountry|SAD}}
| jezik            = [[engleski jezik|engleski]]
| studio           = Artists Entertainment Complex
| budžet           = $1,800,000
| zarada           = 
| storyboard       =
| art director     =
| animacija        =
| fotografija      = 
| montaža          = [[Dede Allen]]
| specijalni efekti=
| scenografija     =
| kostim           =
| šminka           =
| kamera           =
| zvuk             =
| prethodni        = 
| naredni          = 
| ocene            =
| web stranica     =
| imdb_id          = 0072890
}}

{{Italictitle}}'''''Dog Day Afternoon''''' ([[Srpskohrvatski jezik|sh]]. ''Pasje popodne''&lt;ref&gt;{{Cite AV media|title=Pasje popodne|url=https://tvprofil.com/me/film/3561/pasje-popodne|language=|access-date=2024-04-16|via=tvprofil.com|archive-date=2020-06-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20200626024403/https://tvprofil.com/me/film/3561/pasje-popodne|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;) je američki [[Kriminalistički film|kriminalistički]] [[dramski film]] iz 1975. koji je režirao [[Sidney Lumet]] prema scenariju koji je napisao [[Frank Pierson]], a koji sa zasniva na stvarnom događaju objavljenom u članku časopisa ''[[Life (časopis)|Life]]'' u kojem su [[John Wojtowicz]] i [[Salvatore Naturale]] pokušali da opljačkaju banku u [[Brooklyn]]u 22. augusta 1972., između ostalog kako bi platili [[Terapija korekcije pola|terapiju korekcije pola]] Johnovoj transseksualnoj partnerki. Glavne uloge tumače [[Al Pacino]], [[John Cazale]], [[James Broderick]] i [[Charles Durning]].

Nakon premijere, film je naišao na pohvale kritičara, a neki su smatrali da se po tonu ističe [[anti-establišment]]om. Drugačije mišljenje imao je sam Wojtowicz, koji je prigovarao da se film svega „30%“ držao istinitih događaja. Državni filmski registar [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] je 2009. uključilo film u svoj arhiv zbog „kulturnog, istorijskog ili estetskog značaja“.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=25 new titles added to National Film Registry |newspaper=Yahoo News |publisher=Yahoo |date=December 30, 2009 |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20091230/ap_en_mo/us_classic_films_glance |accessdate=December 30, 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100102065458/http://news.yahoo.com/s/ap/20091230/ap_en_mo/us_classic_films_glance |archivedate=2010-01-02 }}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Dana 22. avgusta 1972. godine, [[John Wojtowicz|Sonny Wortzik]] i njegovi prijatelji [[Salvatore Naturile|Sal Naturile]] i Stevie pokušavaju da opljačkaju Prvu bruklinsku štedionicu. Plan se odmah pokvari kada Stevie izgubi živce i pobegne. Sonny otkriva da su stigli nakon naplate i pronalaze samo 1.100 dolara u gotovini.

Sonny uzima putničke čekove banke i spaljuje matičnu knjigu u kanti za smeće, ali dim izaziva sumnju napolju, i zgradu ubrzo opkoli policija. Pored zgrade se takođe skupljaju TV reporteri i posmatrači. Dvojica uspaničenih pljačkaša uzimaju zaposlene u banci za [[Talac|taoce]].

Detektiv narednik Eugene Moretti poziva banku i Sonny blefira da je spreman da ubije taoce. Sal uverava Sonnyja da je spreman da ubije taoce ako bude neophodno. Moretti preuzimama ulogu pregovarača dok agent [[FBI]] Sheldon prati njegove aktivnosti. Čuvar banke, koji je jedan od talaca, ima napad astme i Sonny ga pušta u znak dobre volje. Moretti ubeđuje Sonnyja da izađe napolje. Koristeći glavnog blagajnika, Sylviju, kao štit, Sonny započinje dijalog sa Morettijem koji kulminira njegovim uzvikom „Attica! Attica!“ kojim se poziva na nedavnu [[Zatvorska pobuna u Attici|pobunu u zatvoru Attica]]. Publika počinje da navija za Sonnyja.

Sonny zahteva vozilo da odveze sebe i Sala do aerodroma kako bi mogli da se ukrcaju u avion i pobegnu iz države. Zahteva i da se donesu pice za ogladnele taoce i da dovedu njegovu ženu u banku. Ispostavi se da je Sonnyjeva „žena“ Leon Shermer, [[Transžena|trans žena]] koja otkriva da je razlog za pljačku bila potreba za novcem za njenu operaciju promene pola.Ona takođe otkriva da Sonny ima bivšu ženu Angie, sa kojom nije u dobrim odnosima, i dvoje dece.

Kako se približava noć, svetla banke se gase dok Sheldon preuzima komandu nad scenom. Odbija da Sonnyju pruži dodatne usluge, ali kada menadžer banke Mulvaney dospe u dijabetički šok, Sheldon pušta doktora unutra. Sheldon zatim ubeđuje Leona da razgovara sa Sonnyjem preko. Leon je dovedena iz bolnice Bellevue, u kojoj boravi zbog pokušaja samoubistva. Leon odbija Sonnyjevu ponudu da se pridruži njemu i Salu u njihovom bekstvu i Sonny kaže policiji da Leon nema veze sa pljačkom.

Sonny pristaje da pusti Mulvanija da ode, ali menadžer odbija da napusti svoje zaposlene. FBI poziva Sonnyija iz banke da razgovara sa svojom majkom, koja ne uspeva da ga ubedi da se preda. Vrativši se unutra, Sonny diktira svoju volju jednom od talaca, sekretarici banke, ostavljajući novac od svog životnog osiguranja Leonu za operaciju i Angie.

Kada stigne tražena limuzina, Soni proverava ima li skrivenog oružja ili zamkii bira agenta Murphyja da odveze njega, Sala i preostale taoce do [[Internacionalni aerodrom John F. Kennedy|aerodroma Kennedy]]. Sonny sedi napred pored Murphyja sa Salom iza. Murphy više puta traži od Sala da uperi pištolj u krov kako ga Sal slučajno ne bi upucao.

Dok čekaju na aerodromskoj pisti da se avion izvuče na poziciju, Sal oslobađa još jednog taoca, koja mu daje svoje brojanice za njegovo prvo putovanje avionom. Murphy ponovo podseća Sala da uperi pištolj gore. Sal to čini, a Sheldon hvata Sonnyjevo oružje, dozvoljavajući Murphyju da izvuče revolver skriven u naslonu za ruke i puca Salu u glavu. Sonny biva uhapšen, a taoci oslobođeni.

Film se završava dok Sonny gleda kako Salovo telo izvlače iz auta na nosilima. Tekst na ekranu otkriva da je Sonny osuđen na dvadeset godina zatvora, da Angie i njena deca žive od socijalne pomoći i da je Leon sada žena i boravi u New Yorku.

==Uloge==
{{Div col}}
* [[Al Pacino]]: Sonny Wortzik ([[John Wojtowicz]])
* [[John Cazale]]: Sal Naturile ([[Salvatore Naturile]])
* [[Charles Durning]]: poručnik Eugene Moretti (Louis C. Cottell)
* [[Chris Sarandon]]: Leon Shermer ([[Elizabeth Eden]])
* [[Penelope Allen]]: Sylvia (Shirley „Mouth” Ball)
* [[Sully Boyar]]: Mulvaney (Robert Barrett)
* [[Susan Peretz]]: Angie (Carmen Wojtowicz)
* [[James Broderick]]: [[FBI]] agent Sheldon (Richard J. Baker)
* [[Lance Henriksen]]: FBI agent Murphy (James Murphy)
* [[Carol Kane]]: Jenny „veverica”
* [[Beulah Garrick]]: Margaret
* [[Sandra Kazan]]: Deborah
* [[Estelle Omens]]: Edna (Josephine Tuttino)
* [[Marcia Jean Kurtz]]: Miriam
* [[Amy Levitt]]: Maria
* [[Gary Springer]]: Stevie (Robert Westenberg)
* [[John Marriott (glumac)|John Marriott]]: Howard (Calvin Jones)
* [[Philip Charles MacKenzie]]: doktor
* [[Dick Anthony Williams]]: vozač limuzine/ FBI agent
* [[Judith Malina]]: Sonnyjeva majka (Theresa Basso-Wojtowicz)
* [[Dominic Chianese]]: Sonnyjev otac
* [[Edwin Malave|Edwin „Chu Chu” Malave]]: Marijin dečko
* [[Lionel Pina]]: dostavljač pice
{{div col end}}

== Istorijat ==
Dana 22. avgusta 1972. godine John Wojtowicz, Salvatore Naturile i Robert Westenberg pokušali su da opljačkaju filijalu [[Chase Bank|Chase Manhattan banke]] u 450 Avenue P u Gravesendu, Brooklyn.{{sfn|Associated Press staff|1972|p=1}}{{sfn|UPI staff|p=1|1972}} Pljačkaši su imali za cilj da uzmu 150.000 do 200.000 dolara (što je ekvivalentno 1,4 miliona dolara u 2022.) za koje su očekivali da će biti isporučeni u 15:30. tog popodneva oklopnim kamionom. Prema Wojtowiczu, informaciju je dobio od izvršnog direktora Chase Manhattan-a kojeg je upoznao u gej baru u [[Greenwich Village|Greenwich Village-u]].{{sfn|Meskil, Paul|1972|p=2C}} Ušli su u banku u 15.00 časova. da bi otkrili da je kamion odneo novac u 11:00 časova. Pljačkaši su uzeli 29.000 dolara (što odgovara 202.900 dolara u 2022.) koji su bili dostupni u filijali i pokušali da pobegnu. Westenberg je pobegao, ali su Wojtowicz i Naturile ostavljeni pošto je policija stigla na lice mesta. Pljačka se potom pretvorila u talačku krizu.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=30}}

Dva sata nakon početka pregovora Wojtowicz i Naturile su proširili listu zahteva policiji: osloboditi Elizabeth Eden (Ernest Aron) iz bolničkog centra okruga Kings u zamenu za taoca, doneti hamburgere i koka-kolu i obezbediti prevoz do Kennedy aerodroma za njih i taoce. Wojtowiczevim rečima: „Želim da isporuče moju ženu ovde iz King's County bolnice. Njegovo ime je Ernest Aron. To je momak. Ja sam gej.“{{sfn|Venema, Vibeke|2015}} Takođe su tražili avion da odleti na bezbednu lokaciju, gde je trebalo da budu oslobođeni nepovređeni taoci.{{sfn|Kluge, P.F|Moore, Thomas|1972|p=68–69}} Posle više od četrnaest sati držanja talaca, Naturile je ubijen, a Wojtowicz je uhapšen na aerodromu Kennedy.{{sfn|New York Times staff|1973|p=81}}{{sfn|Mulligan, Arthur|1972|p=1}}

Wojtowicz je rekao sudiji Anthony J. Traviji da je motiv za pljačku bio plaćanje operacije promene pola za Eden.{{sfn|UPI staff|1973|p=3}} Ubrzo nakon pokušaja samoubistva 1971, Eden je izrazila svešteniku Gennaro Aurichiju želju da se uda za Wojtowicza. Aurichio se prisetio da mu je Eden rekla: „Sve sam zbunjena. Želim da budem devojka. Moram da se udam za momka sa kojim sam te upoznala. Ako ne, sledeći put ću biti uspešnija.“{{sfn|Meskil, Paul|1972|p=[https://www.newspapers.com/clip/66883832/ 31C]}} Aurichio je pristao da izvede ceremoniju. Rekao je Eden da će „blagosloviti“ nju i Wojtowicza, ali da nije u stanju i da ne želi da „sklopi homoseksualni brak“. Aurichiju je kasnije oduzeta dozvola.{{sfn|Meskil, Paul|1972|p=[https://www.newspapers.com/clip/66883832/ 31C]}} Arthur Bell, [[Istraživačko novinarstvo|istraživački novinar]], izrazio je uverenje da je operacija bila periferni motiv za pljačku.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=[https://news.google.com/newspapers?id=FONLAAAAIBAJ&amp;sjid=NIwDAAAAIBAJ&amp;hl=es&amp;pg=4453%2C1741071 62]}} Bell je upoznao Wojtowicza ranije preko [[Savez gej aktivista New Yorka|Saveza gej aktivista]], pod pseudonimom „Littlejohn Basso“.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=60}} U svom članku koji je objavio ''[[The Village Voice]]'', on je izložio Wojtowiczevu vezu sa pornografom Mikeom Umbersom i predložio da je pljačku organizuje [[kriminalna porodica Gambino]].{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=62}}

== Produkcija ==

=== Razvoj ===
''Life'' je u izdanju od 22. septembra 1972. objavio hroniku pljačke. Film, koji su napisali [[P. F. Kluge]] i [[Thomas Moore]], nazvan je „Momci u banci“. U njemu je detaljno opisano zadržavanje i eventualno [[Stokholmski sindrom|združivanje talaca sa njihovim otmičarima]].{{sfn|Kluge, P.F|Moore, Thomas|1972|p=66}} Autori su uporedili Wojtowiczevu pojavu sa [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] ili Al Pacinom.{{sfn|Erickson, Hal|p=36|2017}} Hronika je privukla pažnju producenta [[Martin Elfand|Martina Elfanda]].{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} Elfand je to odneo [[Martin Bregman|Martinu Bregmanu]], koji je zainteresovao [[Richard Shepherd|Richarda Shepherda,]] izvršnog direktora [[Warner Bros.]]{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=114}} Elfand je angažovao Klugea i Moora da intervjuišu ljude uključene u priču. Pre nego što je scenario napisan, Elfand je želeo da se uveri da je potpisao izdanje svih intervjuisanih za prava na priču. Nakon pregovora, svaki talac je dobio 600 dolara (oko 4.000 dolara 2022. godine); jedan talac je tražio još novca i nije bio uključen u scenario. Westenbergu je prvobitno ponuđeno 2.000 dolara, ali je on to odbio po savetu svog advokata, pošto je još uvek služio dvogodišnju kaznu. Nakon što je pušten, zadovoljio se sa 750 dolara.{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} Wojtowicz je dobio 7.500 dolara (oko 49.400 dolara 2022.) za prava na priču. Od novca je namenio 2.500 dolara za Edeninu operaciju.{{sfn|UPI staff|1973|p=3}} Novine su izvestile da je Wojtowiczu dodeljen jedan procenat neto profita filma;{{sfn|Jones, J.R.|2014}} Bregman je kasnije porekao da je njegova kompanija, Artists Entertainment Complex, obećala Wojtowiczu procenat bruto zarade. Bregman je dodao da bi Wojtowiczu dao 25.000 dolara ako film bude uspešan kao ''[[Serpico]]''.{{sfn|Jahr, Cliff|1975|p=125}} Wojtowiczev advokat, Mark Landsman, zadržao je 3.500 dolara od primljene uplate.{{sfn|Jahr, Cliff|1975|p=125}} U međuvremenu, Warner Bros je platio Naturileovu sahranu.{{sfn|Washington Post-LA Times News Services|1974|p=72}} Radni naziv filma je bio ''Momci u banci''.{{sfn|Alyson Publications staff|1990|p=32}} Budžet je postavljen na procenu od 3,5 miliona dolara (ekvivalentno 23,07 miliona dolara u 2022. godini),{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}} ili 3,8 miliona dolara (ekvivalentno 25,05 miliona dolara u 2022. godini).{{sfn|Gottlieb, Martin|1977|p=28}}

[[Frank Pierson]] je angažovan da napiše scenario. Pored istraživanja Klugea i Moora, Pierson je sproveo i svoje. Kontaktirao je novinara [[Randy Wicker|Randyja Wickera]], koji je pokrio priču o pljački za gej publikacije i pružio dodatne informacije o tadašnjoj sceni gej noćnih klubova na Menhetnu.{{sfn|Washington Post-LA Times News Services| 1974|p=72}} Pierson je odlučio da želi da usredsredi priču na Wojtowicza, koji je odbio da primi Piersona u zatvoru dok je bio u finansijskom sporu sa Warner Bros. Pierson je analizirao snimke intervjua i novinskih članaka o pljački i obratio se onima koji su umešani za dodatne informacije. Pierson nije mogao da definiše Wojtowiczev karakter jer je na svakog od sagovornika ostavljao drugačiji utisak. Projekat ga je izmorio, ali nije mogao da odustane, jer je potrošio svoj gotovinski avans. Pierson je pregledao svoj materijal i došao do zaključka da su Wojtowiczeva neispunjena obećanja svuda prisutna. Pierson ih je posmatrao kao „priču o banci ” i neuspeh pljačke. Pierson je završio scenario do Božića 1973. godine.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} Autor [[Leslie Waller]] je kasnije radio na romanizaciji Piersonovog scenarija, koja je trebalo da bude objavljena nakon objavljivanja filma od strane [[Dell Publishing|Dell Publishing-a]].{{sfn|Copyright Office|1976|p=1784}}

=== Kasting ===
Sa gotovim scenarijem, Bregman se u Londonu susreo sa rediteljem Sidneyem Lumetom  i Paccinom.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} Pacino, koga je u to vreme predstavljao Bregman, pristao je da igra ulogu. Zatim je odustao, a Dustin Hoffman je izrazio interesovanje. Bregman se nije sastao sa Hoffmanom; smatrao je da Pacino jedini može da odglumi „osetljivost“ i „ranjivost“ neophodne za ulogu.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=114}} Posle više razgovora, Pacino je prihvatio ulogu, ali je onda ponovo odbio. Bregman je to pripisao Pacinovoj upotrebi [[Metodska gluma|metodske glume]] i rekao da je to „možda bio svet koji [Pacino] nije želeo da istražuje“. Bregman je dodao da dotad „nijedna velika zvezda nikada nije igrala gej lika“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Želeo je da snimi film sa Pacinom. Pacino je treći put odustao od projekta i rekao Bregmanu da želi da se vrati u pozorište. Rekao je da „nikada neće izvršiti prilagođavanje neophodno za filmove“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Pacino se ponovo vratio projektu i svoje ponašanje pripisao stresu i opijanju, rekavši da mu je potreban „život van posla“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Lumet je pomenuo karakterizaciju „ludog života“ Sonnyja Wortzika (Wojtowicza) kao izvor stresa za Paćina.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Na sastanku pre probe, Pacino je zamolio Piersona i Lumeta da ublaže Sonnyjev karakter; njegov zahtev je odbijen.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=115}} Eden je opisala Wojtowicza kao „veoma dominantnu osobu“{{sfn|Washington Post-LA Times News Services|1974|p=72}} i dodala: „on je dobroćudan... ali je ponekad preterao... užasavao me je“.{{sfn|Bell, Arthur|1972|p=32}} Wicker je kasnije rekao da je scenario filma prikazao Wojtowicza kao „racionalnijeg nego što je zaista bio“.{{sfn|Getlen, Larry|2014}}
{{Quote box|align=right|width=20%|text=„U osnovi sam mislio da je najvažnija stvar koju treba prikazati ljudski sukob, ljudski plač, ljudska potreba. I da se udubim u to. Pokušao smo to nekako da pronađem i prikažem u ovoj bizarnoj situaciji.&quot;|author=— Al Pacino{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}}}}
Veći deo glumačke ekipe sastojao se od glumaca sa kojima je Paćino nastupao u [[Broadway]] predstavama.{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}} Pacino je tražio od Lumeta da postavi [[John Cazale]]a kao Sal Naturilea,{{sfn |Schulman, Michael|2016|p=136}} čije ime jedino nije promenjeno u filmu.{{sfn|Harris, Scott Jordan|2011|p=56}} Pacino je zajedno sa Cazaleom glumio u predstavi [[Izrael Horovitz|Israela Horovitza]] ''[[Indijanac želi Bronks]]'', a zatim u filmu ''[[The Godfather (film)|Kum]]'' iz 1972. godine.{{sfn|Schoell, Villiam|1995|p=18 }}{{sfn|UPI staff 2|1972|p=24}} Lumet u početku nije bio ubeđen. Cazale je imao trideset devet godina,{{sfn|Niemi, Robert|2006|p=404}} dok je Naturile imao osamnaest godina u vreme njegove smrti, ali je Lumet pristao nakon što ga je upoznao.{{sfn|Harris, Skot Džordan|2011|p=56}} [[Penelope Allen]] je glumila Sylviju „Mouth“ (na osnovu Širli „Mouth“ Ball),{{sfn|Erickson, Hal|2017|p=36}} i radila je sa Pacinom pre u filmu ''[[Scarecrow (film, 1973)|Strašilo]]''.{{sfn|Schoell, Villiam|2016|p=45}} Za ulogu Wortzikove majke, Pacino je tražio od Lumeta da glumi [[Judith Malina]], suosnivač [[Living Theatre]].{{sfn|Rapf, Joanna|2006|p=67}} Lumet je želeo da prikaže razliku između uličnog policajca i policajca koji radi u kancelariji. [[Charles Durning]]{{sfn|Murphi, Mari|1975|p=11 (Deo IV)}} i [[James Broderick]]{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}} su glumili Morettija i Sheldona, iako je Lumet u početku odlučio da Durning bude menadžer banke, a da Broderick igra Morettija sve dok Pacino nije intervenisao. Pošto je Durning takođe radio na filmu [[Robert Wise|Roberta Wisea]] ''[[Two People (film)|Two People]]'', Lumet i Wise su morali da usklade njegov raspored, dok je leteo između Kalifornije i Njujorka.{{sfn|Lumet, Sidnei|2005}} [[Sully Boyar]] je dobio ulogu menadžera banke Mulvaneya (zasnovano na Robertu Barrettu).{{sfn|Erickson, Hal|2017|p=36}} [[Chris Sarandon]] je ubedio Lumeta i Pacina tokom čitanja teksta i dobio je ulogu Leona Shermera. Lumet ga je zamolio da pomeri fokus svoje karakterizacije na „malo manje [[Blanche DuBois]], malo više domaćica iz Queensa“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}}

Probe su trajale tri nedelje,{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=117}} a naziv projekta je promenjen u Dog Day Afternoon. Pierson je leteo iz Los Anđelesa u Njujork na Lumetov zahtev. Pacino je odbio da poljubi Sarandona u sceni jer je mislio da je „eksploatatorska“; smatrao je da je scenario nastavio da „gura gej pitanje“ publici.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} On je izrazio stav da su gledaoci već znali da su likovi homoseksualci i da umesto toga žele da prenesu neuspeh veze. Pierson se složio; shvatio je da se par zapravo nije poljubio i da su zapravo vodili telefonski razgovor. Pierson je modifikovao scenu da uključi poziv.{{sfn|Bouzereau, Laurent 3|2006}} [[Nacionalna radna grupa za LGBT prava SAD|Nacionalna radna grupa za gej prava]] odobrila je scenario. Ronald Gold, tadašnji direktor organizacije, pozdravio ga je kao „osetljiv i pristojan“.{{sfn|Parker, Jerry|1974|p=7}}

=== Snimanje ===

==== Uvodna scena ====
Snimanje je trajalo između septembra i novembra 1974. godine.{{sfn|AFI staff|2020}} Uvodna montaža prikazuje saobraćaj u Njujorku, mostove, plaže i kvartove pre nego što se pređe na pogled na horizont Menhetna sa groblja.{{sfn|Schoell, William|2016|p=45}} Lumet je želeo da prenese „vruć dosadan dan, [[Pasji dani|pasje popodne]]“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Režiser je snimio snimak iz karavana, i završio ispred banke, prikazujući pljačkaše.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Snimak je bio tih, pošto je Lumet odlučio da ne želi partituru za film. Režiser je smatrao da „nije mogao da se pomiri sa pokušajem da ubedi publiku da se to zaista dogodilo stavljanjem muzičke numere u film“.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Urednik [[Dede Allen]] je u prostoriji za montažu odsvira kompoziciju [[Elton John|Eltona Johna]] „Amoreena”. Lumet je odlučio da ubaci pesmu, čineći je jedinom pesmom u celom filmu.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}}

==== Banka ====
Većina filma odvija se unutar banke. Lumet je odbacio ideju o izgradnji studijskog seta; umesto toga, direktor je pronašao ulicu sa magacinom na donjem spratu zgrade u kojoj je nekada bila automobilska radionica. Ekipa je napravila bankovni set sa pokretnim zidovima, što je omogućilo Lumetu da postavi kamere kako je želeo i da koristi dugačka sočiva za snimanje iz daljine. Lokacija skladišta je takođe omogućila Lumetu da slobodno prelazi između banke i ulice, a izbegavao je da menja lokacije filma,{{sfn|Lumet, Sidney|2010|p=100}} i omogućio je da ulica bude vidljiva iz unutrašnjosti banke.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Scene su snimane na Prospect Park West, između 17. i 18. ulice.{{sfn|Harris, Scott Jordan|2011|p=56}} Autobuska linija koja je išla kroz ulicu je preusmerena zbog snimanja, a na drugom spratu zgrade su bile kancelarije za produkciju i ketering.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}}

Da bi uhvatio Pacinove pokrete na prirodan način i omogućio glumcu veću mobilnost, Lumet je integrisao upotrebu rolera i invalidskih kolica za kamermane u panoramske snimke. Lumet bi naredio da se povuku kamermani dok je Pacino glumio kako bi scena izgledala „prirodno“, i „kao da su je snimili televizijski snimatelji, probijajući se kroz gomilu“.{{sfn|Rapf, Joanna|2006|p=125}} Želeo je da produkcija izgleda kao snimak novinarske reportaže.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Film je prikazao krupne planove usredsređene na Sonnyja i situaciju u banci.{{sfn|Cagle, Chris; Davis, Nick|2010|p=73}}

[[File:Al Pacino Penelope Allen in Dog Day Afternoon.jpg|thumb|left|[[Al Pacino]] i [[Penelope Allen]] u sceni filma|257x257piksel]]Dve različite kamere su korišćene za praćenje pregovora sa Durningove i Pacinove strane.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Lumet i snimatelj [[Victor J. Kemper]] oslanjali su se na duge kadrove da bi prikazali perspektivu policije i „zarobljene“ pljačkaše.{{sfn|Cagle, Chris; Davis, Nick|2010|p=73}} Lumet je želeo da koristi svetlo dostupno na setu kako bi izbegao dodatnu osvetljenje. Opremio je banku dodatnim fluorescentnim lampama kako bi postigao željenu ekspoziciju, a koristio je i druge fluorescentne lampe manje snage kao dopunsko svetlo u krupnim planovima. Za film je bilo potrebno sedam noći snimanja. Lumetu je bila potrebna saradnja suseda za korišćenje njihovih požarnih stepenica za držanje dodatnih svetla. Produkcija je bila otežana zbog vremenskih prilika, pošto je temperatura naglo opala.{{sfn|Geisinger, Elliot; Saland, Ronald|1975}} Na dan pljačke u avgustu 1972, temperatura je dostigla 31&amp;nbsp;°C kada su pljačkaši ušli u banku.{{sfn|National Weather Service|1972}} Film je snimljen tokom jeseni; da bi izbegli da im dah bude vidljiv, glumci su stavljali led u usta kako bi izjednačili temperaturu.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Osvetljenje prizora obezbeđeno je vozilima hitne pomoći, koja su bila posebno opremljena sa četiri lampe od 7.500 vati. [[Fasada]] zgrade od bele cigle pružala je refleksiju svetlosti. Korišćen je postojeći stub za lampu, a njegovo osvetljenje je pojačano da bi publika bila vidljiva. Rezervna svetla su korišćena na setu u scenama gde policija isključi struju.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}}

Pacino je prvu scenu snimio dok je nosio naočare za sunce, ali je zamolio reditelja da je ponovo snimi nakon što je pogledao snimke, jer je osećao da je Sonny „želeo da bude uhvaćen“.{{sfn|Edelstein, David|2018}} Takođe je obrijao brkove koje je pustio za ulogu.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Lumet je dozvolio glumačkoj ekipi slobodu da improvizuju replike uz uslov da ne odstupaju mnogo od Piersonovog scenarija.{{sfn|Erickson, Hal|2017|p=36}} Produkcijski tim je snimio improvizacije tokom proba koje su dodate scenariju.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Lumet je želeo da dijalog „ima prirodan osećaj“,{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=96}} i podstakao je glumce da nose svoju odeću i da ne koriste šminku.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=96}}

Angažovana je gomila od tri do četiri stotine statista. U međuvremenu, Lumet je zamolio komšije da se pojave u filmu gledajući sa svojih prozora. Reditelj je ponudio privremenu selidbu u hotel za one koji nisu želeli da ih ometa pucnjava. Publika je rasla kako je snimanje odmicalo, a pešaci su se pridruživali glumcima.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}}  Lumet je usmeravao gomilu i „podsticao ih do ludila“. Do druge nedelje je osetio da publika može sama da improvizuje. Da bi pojačao efekat u filmu, koristio je ručne kamere.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=93}} Što se tiče samog projekta dok je snimao, Lumet je rekao „To je van mojih ruku. Ima svoj život“.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=117}} U sceni na ulici, pre nego što Pacino napusti banku, pomoćnik direktora Burt Harris mu je šapnuo da pita publiku o Atici. Pacino je zatim improvizovao kompletan dijalog sa gomilom.{{sfn|Edelstein, David|2018}}

==== Telefonski razgovori ====
Lumet je odlučio da snima telefonske razgovore koje je Sonny vodio sa svojom ženom i Leonom jedan do drugog. Iako su oba razgovora trajala ukupno četrnaest minuta, Lumetova kamera je mogla da snima samo deset odjednom, stoga je morao da ponese i drugu kameru.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=94}} Za scenu, Lumet je odvojio Pacina od ostatka banke crnim platnom kako bi ga izolovao. Ostavio je rupu za obe kamere, a i jednu za sebe kako bi nadgledao scenu.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Lumet je želeo da snima dvaput. Iscrpljeni Pacino je prihvatio, ai uspeo je da održi intenzitet. Na kraju scene, Lumet i Pacino su plakali. Režiser je to kasnije zapamtio kao „neverovatan trenutak, najbolji koji sam imao u svojoj karijeri“.{{sfn|Malone, Aubrey|2019|p=94}}

Razgovor između Pacina i Sarandona bio je improvizovan.{{sfn|Yule, Andrew|1992|p=117}} Lumet je smatrao da Sarandon „ima odličan ukus“, i da glumac neće pribegavati „homoseksualnim klišeima“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} On je humor njegove improvizacije ocenio kao „stvarno smešan“, i da to nije „smejanje gej liku“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Sarandon je smatrao da je publika pozdravila razgovor jer se „ne radi o [[Drag queen|dreg kraljici]] i njegovom dečku“, već jer je odraz dvoje ljudi koji „pokušavali da se izbore sa onim što nije u redu u njihovoj vezi“.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Film se odlikuje „lakim komičnim dodirom“,{{sfn|Blake, Richard Aloysius|2005|p=68}} a prema kritičaru [[David Thomson|Davidu Thomsonu]], „sluhom i instinktom za komediju“.{{sfn|Thomson, David|2008|p=484}} U Piersonovom scenariju, Wortzikovo pitanje o tome u koju zemlju je Sal želeo da pobegne nije imalo scenski odgovor, već je Cazale improvizovao kad je odgovorio „Vajoming“.{{sfn|Schulman, Michael|2016|p=136}} Lumet je morao da pokrije usta, pošto je umalo prekinuo scenu smejući se.{{sfn|Bouzereau, Laurent 2|2006}}

==== Završna scena ====
Početak finalne scene kod banke snimljen je tokom noći na temperaturi od 40&amp;nbsp;°F (4&amp;nbsp;°C) uz vetar. Pacino je bio poprskan vodom kako bi izgledalo kao da je oznojen;{{sfn|Washington Post-LA Times News Services|1974|p=72}} Lumet je sam mešao veštački znoj, jer je smatrao da ga šminkeri često koriste previše. Reditelj je koristio mešavinu glicerina i vode koju je naučio da pravi tokom snimanja filma ''[[12 Angry Men (film, 1957)|12 Angry Men]]''. Mešavina je duže trajala i omogućila mu bolji kontinuitet kroz scene.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}}
Harris je režirao scenu limuzine koja se kreće ka aerodromu Kennedy iz helikoptera . Korišćeni su avion i specijalna kola na pisti.v Senator [[Jacob Javits]], poznanik Lumeta, omogućio je pregovore sa Lučkim upravama Njujorka i Nju Džersija. Produkcijski tim je dobio jedan dan za snimanje u delu aerodroma koji nije bio terminal.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} Međunarodni letovi koji su se uputili ka glavnoj pisti morali su da obilaze mesto snimanja. Lumet je režirao scenu na aerodromu sa zemlje. Odabrao je da snima iz krupnog plana nakon što je Sal upucan i pištolj prislonjen na Sonnyjevu glavu, a zatim je snimao  panoramu scene na aerodromu. Lumet se usredsredio na Pacina i naredio ekipi da prenese Cazala na nosilima tako da ga Pacino vidi. Pacino je to koristio da improvizuje svoju reakciju.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}}{{Quote box|align=right|width=30%|text=„[Snimak venčanja] je vizuelno bio toliko ekstreman da sam pomislio, ako to ikada prikažemo, nećemo moći ozbiljno da shvatimo ostatak filma. Nećemo moći ozbiljno da shvatimo njegovo čitanje testamenta [...], nikada nećemo moći ozbiljno da shvatimo ovaj lik. Zato što postaje tako [[Camp (stil)|camp]]. I ljudima su takve stvari odbojne. [...] i to je bio jedini pravi snimak tog dana koji sam video.&quot;|author=— Sidney Lumet{{sfn|Lumet, Sidney|2005}} }}Snimanje je završeno tri nedelje pre roka.{{sfn|AFI staff|2020}} Nakon što su montirali film, Lumet i Alen su smatrali da je spora scena Sonnyja koji „diktira“ svoj testament u suprotnosti sa ostatkom brzih sekvenci, pa su odlučili da obnove šest do sedam minuta odbačenog snimka kako bi uravnotežili tempo filma.{{sfn|Bouzereau, Laurent|2006}}  Lumet je naveo da je scena poslednje volje bila razlog za njegovu odluku da radi na filmu;{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} smatrao je da je to „dirljivo“, ali je brinuo da će joj se publika smejati.{{sfn|Bouzereau, Laurent 4|2006}} Njegove brige su bile zasnovane na onome što je smatrao „netolerantnim stavom prema seksualnim temama“. Da bi to izbegao, fokusirao se na prikazivanje emotivnih performansi glumaca tokom celog filma.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}}  Lumet je imao pristup snimku svadbene ceremonije Wojtowitcza i Eden, koji je prvobitno emitovao Channel 5 u vreme pljačke, a na kom je Wojtowitcz u svojoj vojnoj uniformi predaje prsten sa blic kockicom Eden, koja je nosila venčanicu. Prisustvovali su Wojtowitczeva majka i osam muških deveruša. Lumet je planirao da ga koristi u filmu; scena bi sadržala snimak emitovan na televiziji u banci, ali je odlučio da ga ne ubaci, jer je smatrao da publika neće „shvatiti ostatak filma ozbiljno“.{{sfn|Lumet, Sidney|2005}}

== Premijera i prijem ==
''Dog Day Afternoon'' objavljen je 20. septembra 1975. na [[Međunarodni filmski festival u San Sebastijanu|Međunarodnom filmskom festivalu u San Sebastijanu]].{{sfn|Blanco y Negro staff|1976}} Film je premijerno prikazan u Njujorku 21. septembra 1975. godine, a u oktobru je objavljen širom zemlje.{{sfn|Film Review Digest staff|1975}} Zaradio je između 50 miliona dolara (što je ekvivalentno 271,92 miliona dolara u 2022.) i 56 miliona dolara (ekvivalentno 304,55 miliona dolara 2022. godine).{{sfn|Box Office Mojo staff|2020}}{{sfn|Gottlieb, Martin|1977|p=28}}
''[[The New York Times|New York Times]]'' je pozitivno ocenio film. Opisan je kao „kitnjast ulični karneval“, kao i Lumetov „najtačniji, najsjajniji“ prikaz Njujorka. Recenzent je pohvalio „briljantne karakterizacije“ glumačke ekipe: Pacinov prikaz „[[bravura]] stila“ , Sarandonovo izvođenje „straha, dostojanstva, ali i vragolija“ i upečatljivu glumu sporednih glumaca.{{sfn|Canby, Vincent|1975|p=41}} ''[[New York Daily News]]'' je dao filmu četiri zvezdice: opisao ga je kao „neuhvatljivu ljudsku komediju“ i nazvao Pacina „zapanjujućim“, „briljantno neredovnim i užasno dirljivim“. Publikacija smatra da je Pacino portretirao „bogatog, nekonzistentnog“. Pohvalio je Durninga i Sarandona, a žensku ekipu je nazvao „čudesnom“.{{sfn|Carroll, Kathleen|1975|p=42}} ''[[The Record]]'' je pozdravio nastupe kao „veoma prirodne“. Utvrdio je da je „sva uglađenost“ na Piersonovom scenariju, i to je pripisao njegovoj bliskosti sa stvarnim događajima prikazanim na filmu.{{sfn|Crittenden, John|1975|p=A7, [https://www.newspapers.com/clip/67159524/ A19]}} Za ''[[The Village Voice]]'', kritičar [[Andrew Sarris]] je ocenio da je Pacino „marljivo glumio svojim beonjačama“. Sarris je takođe primetio da je „bol [izišao] iz Pacinovih očiju“, smatrao je da je Sonny „frojdovski tragični heroj“, i da je kombinacija toga sa „željom za smrću“ Cazaleovog lika proizvela „jak emocionalni efekat“. Telefonski razgocor između Sarandona i Pacina je proglasio vrhuncem filma. Sarris je istakao da su u dijalogu prikazana „dva ranjena bića sposobna za izuzetnu emocionalnu drskost“ i zaključio da film „može da bude pogledan, ali ne i svaren u celini“ i da je „pravljenje heroja od zločinaca“ „kratak korak do haosa“.{{sfn|Sarris, Andrew|1975|p=111}} Filmski kritičar [[Roger Ebert]] ocenio ga je sa tri i po zvezdice od četiri, pozdravljajući njegov „nekonvencionalan, neobičan smisao za humor“.{{sfn|Ebert, Roger|1975}} Garry Arnold iz ''[[The Washington Post]]a'' nazvao ga je „trijumfalnim novim klasikom američkog filmskog naturalizma“.{{sfn|Arnold, Gary|1975|p=A14}} [[Penelope Gilliatt]] iz [[The New Yorker|''The New Yorkera'']] je napisala: „Iako je farsični ton filma buran, padajući u uobičajenu naviku šou-biznisa da snabdeva energijom umesto namerom, film uspeva, u celini, jer ima ključnu farsičnu vrednost - sposobnost da ne posustane.“{{sfn|Gilliatt, Penelope|1975|p=95}}

[[Gene Siskel]] dao je filmu četiri zvezdice u svojoj recenziji za ''[[Chicago Tribune]]'' i ocenio film kao „sjajan“, uz napomenu da „scene mešaju strah od nasilja sa ludim smehom“. Smatrao je da su Pacino, Cazale i Durning sprečili da film „degeneriše u glupost“. Siskel je pozitivno govorio o Pacinovoj energiji da ga je naterala da  „veruje u čuda“ i Cazaleovoj  „uznemirujućoj, praznoj tišini“. Lumet i Allen su hvaljeni zbog „sjajnog, rolerkoster” tempa filma.{{sfn|Siskel, Gene|1975|p=1 (S3)}} ''[[United Press International]]'' definisao ga je kao „izuzetno dobar film — nečuveno smešan i duboko dirljiv“, i pozdravio je Pacinovu glumu. Sporedne uloge Cazalea, Durninga, Allena i Brodericka ocenjene su kao „odlične“, dok su Peretz i Sarandon izdvojeni kao posebno sjajni.{{sfn|Dugas, David|1975|p=13}} Prema [[Joe Baltake|Joe Baltaku]], Pacinovo pojavljivanje je bila „sirova, visokonaponska, burno smešna predstava”. Njegova recenziija na ''[[Philadelphia Daily News]]'' nastavila je tako što je film nazvala „nabijenim“ i „višestepenim“ „[[slapstick]] komedijom, napetom dramom, krimi pričom, biografskim materijalom i studijom karaktera“. Baltake je uporedio Cazaleovo pojavljivanje u filmu sa pojavom likova u ''[[Coonskin (film)|Coonskinu]]'' [[Ralph Bakshi|Ralpha Bakshija]]. Što se tiče ostatka glumačke ekipe, utvrdio je da su „svi [bili] dobri“. Pohvalio je Kemperovu kinematografiju kao „uverljivu” i Allenovu „oštro preciznu montažu”.{{sfn|Baltake, Joe|1975|p=26}}

''[[The Boston Globe]]'' je pohvalio Lumetov „divan” pravac „dubinskog, psihološkog ispitivanja”. Kritičar Kevin Kelly pozdravio je Allenovu montažu kao „briljantnu“, i definisao Pacinov nastup kao „virtuozan“, a Cazeleov kao „stidljivo i tužno elokventan“. Recenzija je takođe favorizovala „fine performanse“ sporedne glumačke ekipe.{{sfn|Kelly, Kevin|1975|p=12}} ''[[The Evening Sun]]'' je pozdravio humor u filmu. Kritičar Lou Cedrone je smatrao da je to „prirodno i istinito“; naglasio je da Piersonov scenario, u kombinaciji sa delom Pacina i Lumeta, čini dramu „nikad neprijatnom“.{{sfn|Cedrone, Lou|1975|p=B4}} ''[[Detroit Free Press]]'' je izrazio da se film oslanja na Pacinov „nežan, otvoren, velikodušan i ekstremno upečatljiv” nastup.{{sfn|Stark, Susan|1975|p=10-D}}
''[[The Miami Herald]]'' je film nazvao „filmom fascinantnog realizma“. Kritičar John Huddy je rekao da su ulične scene „veličanstveno postavljene“, i da Lumet „pronalazi red u haosu, smisao u ludilu“.{{sfn|Huddy, John|1975|p=8-E}} ''[[The Atlanta Constitution]]'' je aplaudirao Durningu kao „apsolutno stvarnom“, a recenzent je ocenio da je glumačka ekipa „dosledno dobra“. Zaključeno je pominjanjem „odličnog scenarija i montaže“, a film je definisao kao „smešan i potresan“.{{sfn|Gray, Farnum|1975|p=16-A}}

''[[Montreal Gazette]]'' pominje raznolikost likova predstavljenih u filmu. Recenzent je zaključio da je to „spomenik misli i brige” producentskog tima. Zapažen je Pacinov „izvanredan nastup“ i Piersonov „sveobuhvatni“ scenario.{{sfn|Lanken, Dane|1975|p=50}} ''[[The Guardian]]'' je ocenio film kao Lumetov „najbolji film u skorije vreme“, i ocenio je Paccinovu glumu kao „briljantnu“.{{sfn|Malcolm, Derek|1975|p=10}} ''[[The Sydney Morning Herald]]'' je smatrao da ga je Lumet „lepo režirao“ i proglasio je film za „još jednu zrelu američku sliku koja se suočava sa i odražava stvarnost“.{{sfn|Constantino, Romola|1975|p=69}}

=== Tužbe ===
Wojtowiczeva supruga, Carmen, dobila je 50 dolara (što odgovara 300 dolara 2022.) od Artists Entertainment Complexa za svoj doprinos priči. Ona je potpisala dokumente Wickeru, koji je u zamenu snimio traku sa njenim računom u ime kompanije. Prikaz njenog lika, Angie, u filmu je uticao na nju, jer je smatrala da je „odbojna“. Novelizacija filma opisala ju je kao „debelu pičku“, „beskorisnu vreću gnoja“ i „gvinejsku drolju“, između ostalih pežorativnih izraza.{{sfn|Jahr, Cliff|1975|p=125}} U filmu, Angie krivi svoju težinu za Sonnyjev odboj prema njoj.{{sfn|Schoell, William|2016|p=45}} Wojtowicz je takođe bio ljut zbog njenog prikaza u filmu i definisao je svoju tadašnju ženu kao „divnu devojku“.{{sfn|Gottlieb, Martin|1977|p=28}} Pierson je izjavio da je lik predstavljen „najdalje od istine“ i da ne može da „podnese kako je [Lumet] izveo ulogu“, ili kako ju je Peretz odglumila. On je dalje naglasio svoje razočarenje zbog reklamne kampanje koja je film predstavila kao „istinitu priču“, i naveo njegove razlike u odnosu na članak iz ''Life''-a.{{sfn|Murphy, Mary|1975|p=11 (Part IV)}} Pierson je podneo žalbu [[Savez pisaca Amerike|Savezu pisaca Amerike]].{{sfn|Murphy, Mary|1975|p=11 (Part IV)}} Kluge, koautor članka, verovao je da su filmski stvaraoci „ostali na površini živahne novinarske priče“ i da je film imao „snažnu, brzu priču“ bez „refleksije“ ili „kontemplativnog pogleda na život“.{{sfn|Rayburn, Nina|2001}}

Carmen je pokrenula sudski postupak protiv Warner Brosa. U ime nje i njenih ćerki Carmen i Dawn, Wojtowicz je podneo tužbu u kojoj je naveo [[Pravo na privatnost|povredu privatnosti]] i zahtevao odštetu od 12.000.000 dolara. Apelaciono odeljenje Vrhovnog suda Njujorka presudilo je u korist Warner Brosa, pošto je sud utvrdio da prava imena ili slike porodice i pljačkaša nisu korišćeni u filmu ili knjizi.{{sfn|People magazine staff|1977|p=B6}} Wojtowicz je zatim tužio studio za 1% zarade za koju je tvrdio da je uključena u ugovor za korišćenje njegove priče;{{sfn|Jones, J.R.|2014}} dobio je 40.000 dolara (što odgovara 193.200 dolara 2022). Vrhovni sud Njujorka naredio je da se Carmen Wojtowicz daje nedeljno 100 dolara (što je ekvivalentno 400 dolara 2022. godine), plus 50 dolara nedeljno za oba deteta. Ostatak novca je stavljen u depozit Državnog odbora za obeštećenje žrtava zločina u Njujorku da bi se platila potraživanja žrtava pljačke 1972. godine.{{sfn|Roura, Phil; Poster, Tom|1980|p=9C}}

== Nasleđe ==
Analiza u 21. veku ''Dog Day Afternoon'' je protumačila kao „antiautoritarni film“ koji je „prkosio establišmentu“, posebno sa naglaskom na pobunu u zatvoru Attica i neppverenja glavnog lika prema policiji.{{sfn|Blake, Richard Aloysius|2005|p=70}}{{sfn|Blake, Richard Aloysius|2005|p=71}}{{sfn|Wood, Robin|2003|p=209}} Komentatori su takođe spomenuli njegovu relevantnost kad su u pitanju posledice [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]] i [[Watergate|Watergate skandala]].{{sfn|Erickson, Hal|p=37|2017}} ''Dog Day Afternoon'' je među prvim filmovima čiji je muški protagonista biseksualac.{{sfn|Cullen, Jim|2013|p=84}}{{sfn|Russo, Vito|1981|p=230}} 2009. godine, film je proglašen „kulturološki, istorijski ili estetski značajnim“ od strane Kongresne biblioteke i odabran je za čuvanje u [[Nacionalni filmski registar SAD|Nacionalnom filmskom registru]].{{sfn|Library of Congress staff|2010|p=13}}

Novembra 11. 1979. cenzurisana i skraćena verzija emitovana je na [[NBC]]-ju, koji je obeležio televizijsku premijeru filma.{{sfn|Cercone, Francesca|1979|p=22}} Objavljen je na [[VHS]]-u 1985. godine.{{sfn|R.R. Bowker|2000|p=438}} Godine 2006. Warner Home Video je objavio film na [[DVD]]-u sa dvostrukim diskom.[91] Za četrdesetu godišnjicu filma, 2015. je objavljen [[Blu-ray Disc|blu-ray]] sa dva diska.{{sfn|Hoberman, J.|2015}} [[Metacritic]], koji koristi ponderisani prosek, dodelio je filmu ocenu 86 od 100, na osnovu ocena 15 kritičara, što ukazuje na „univerzalno priznanje“. U međuvremenu, na veb stranici agregatora recenzija [[Rotten Tomatoes]], 96% od 52 kritike kritičara je pozitivno, sa prosečnom ocenom od 8,6/10. Konsenzus veb-sajta glasi: „''Dog Day Afternoon'' nudi detaljnu sliku ljudi u krizi sa dramom natopljenom tenzijom i osenčenom crnim humorom.“

[[AllMovie]] je filmu dao pet zvezdica od pet. Recenzija ga je definisala kao „ključnu priču iz 1970-ih“ i fokusirala se na „savremene tenzije u vezi sa zakonom, medijima i seksualnošću“.{{sfn|Bozzola, Lucia|2012}} [[Christopher Null]] je 2006. godine napisao da film „savršeno prikazuje [[zeitgeist]] ranih 1970-ih, vreme kada je optimizam pao na dno, a John Wojtowicz je bio najbolji mogući junak“.{{sfn|Null, Christopher|2006}} Tokom [[Međunarodni filmski festival u San Francisku|Međunarodnog filmskog festivala u San Francisku]] 2011., film je uključen kao počast Piersonu za njegovu nedavnu smrt. [[San Francisco Chronicle]] se osvrnuo na vreme njegovog objavljivanja, a recenzent je smatrao da je „izgledalo kao da veliki filmovi nikada neće prestati, kada je izuzetan kreativni nalet koji smo videli 1970-ih izgledao kao da bi mogao da traje zauvek“.{{sfn|LaSalle, Mike|2011}} [[A.V. Club]] ga je nazvao „iskrenom društvenom melodramom koja je takođe proslava svakodnevne hrabrosti“, dok je pohvalio Kemperovu kinematografiju koja „hvata i radost kao i propadanje prepunog grada“.{{sfn|Bowen, Chuck|2015}} [[IGN]] je dao dobru recenziju i smatrao je da je Pacinov nastup „spektakularan“ i da „postiže neku vrstu nijanse i kompleksnosti koju je malo glumaca iz njegove ili bilo koje druge generacije postiglo pre ili posle“. U međuvremenu, recenzent je smatrao da je film pokazao razlog zašto je Cazale bio „jedan od velikih karakternih glumaca svih vremena“.{{sfn|Gilchrist, Todd|2018}}

=== U popularnoj kulturi ===
Italijanski film iz 1977. godine ''[[Operazione Kappa: sparate a vista]]'' je labavo zasnovan na ''Dog Day Afternoon''.{{sfn|Curti, Roberto|2013|p=213}} Akcioni film iz [[Hong Kong]]a iz 1987. ''[[Yan man ying hung]]'' (Narodni heroj) je rimejk filma.{{sfn|Charles, John|2015|p=244}} Za svoju audiciju za [[The Simpsons|Simpsonove]], glumac [[Hank Azaria]] je koristio imitaciju glasa zasnovanog na Pacinovom liku iz filma. To je bila osnova za konačni glas Moe Szyslaka.{{sfn|Gross, Terry|2004}} Pljačka banke sa Sonnyjem i Salom prikazana je u epizodi Simpsonovih „I Don't Wanna Know Why the Caged Bird Sings“.{{sfn|The Simpsons staff|2017}} Godine 2006, [[Marcia Jean Kurtz]] i Lionel Pina ponovili su svoje uloge iz filma kao Miriam Douglas i dostavljača pice u trileru o pljački ''[[Inside Man]]''.{{sfn|Jagernauth, Kevin|2017}}

Imena nekoliko epizoda televizijskih serija upućuju na film, uključujući ''[[All in the Family]]'',{{sfn|Adler, Richard|1979|p=306}} ''[[Welcome Back, Kotter]]'',{{sfn|Eisner, Joel; Krinsky, David|1984|p=772}} ''[[Alice (TV serija)|Alice,]]''{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=322}} ''[[St. Elsewhere]]'',{{sfn|Paul, Louis|2014|p=15}} ''[[Sledge Hammer!]]'',{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=13}} ''[[Hill Street Blues]]'' ,{{sfn|Saferstein Barry|1991|p=597}} ''[[Perfect Strangers (TV serija)|Perfect Strangers]]'',{{sfn|Riggs, Thomas|2007|p=338}} ''[[Nove avanture Vinija Pua]]'',{{sfn|Atkison, Doug; Zippan, Fiona|1995|p=166}} ''[[The New Lassie]]'',{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=492}} ''[[Kenan &amp; Kel]]'',{{sfn|Evermann, Jovan|1999|p=410}} ''[[King of the Hill]]'',{{sfn|Tahmahkera, Dustin|2014|p=198}} ''[[Bob's Burgers]]'',{{sfn|Kaiser, Rowan|2012}} [[Supernatural (TV serija)|''Supernatural'']],{{sfn|Entertainment Weekly Staff|2017|p=91}} i ''[[2 Broke Girls]]''.{{sfn|Allmovie staff|2017}} Uzvik „Attica! Attica!“ je takođe reprodukovan u više filmova i televizijskih serija.{{sfn|Martin, Ray|2011|p=288}}

==Nagrade i priznanja==

* ''Dog Day Afternoon'' je dobio [[Oscar za najbolji originalni scenarij|Oskara za najbolji originalni sce]]&lt;nowiki/&gt;[[Oscar za najbolji originalni scenarij|nar]]&lt;nowiki/&gt;[[Oscar za najbolji originalni scenarij|i]]&lt;nowiki/&gt;o (Frank Pierson), a nominovan je u još pet kategorija: [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glumac]] (Al Pacino), [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] (Chris Sarandon), [[Oscar za najbolju montažu|Najbolja montaža]] (Dede Allen), [[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji režiser]] (Sidney Lumet) i [[Oscar za najbolji film|Najbolji film]].
* Film je nominovan za nagradu [[Zlatni globus]] u sedam kategorija: [[Zlatni globus za najboljeg glumca - drama|Najbolji glumac - drama]] (Pacino), [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|Najbolja sporedna uloga]] (Charles Durning i John Cazale), Najbolji glumački debij (Chris Sarandon), [[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolja režija]] (Lumet), [[Zlatni globus za najbolji scenarij|Najbolji scenario]] (Pierson) i [[Zlatni globus za najbolji film - drama|Najbolji film - drama]].
* [[BAFTA]] je nagradila film u dve kategorije: [[Nagrada BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|najbolji glumac]] (Pacino) i [[Nagrada BAFTA za najbolju montažu|montaža]]. Za nagradu su još nominovani bili i [[BAFTA za najbolji film|film]], [[BAFTA za najbolju režiju|režiser]] (Lumet), scenario (Pierson) i zvuk.
* [[Američki filmski institut]] (AFI) je film stavio na 70. mesto na listi [[100 godina AFI-ja... 100 uzbuđenja|„100 godina AFI-ja... 100 uzbuđenja“]]&lt;ref&gt;[http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx 100 Years...100 Thrills] za AFI iz 2001. Preuzeto 4. 4. 2016. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223094446/http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx |date=2015-02-23 }}&lt;/ref&gt; dok se Pacinov citat „Attica! Attica!“ našao na 86. mestu na listi [[100 godina AFI-ja... 100 filmskih citata|„100 godina AFI-ja... 100 filmskih citata“]].

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{Refbegin|30em}}
* {{cite web |author=Academy Awards staff |year=2020 |title=The 48th Academy Awards – 1976 |work=[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]] |url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1976 |access-date=January 28, 2021 }}
* {{cite book |author=Adler, Richard |year=1979 |title=All in the Family: A Critical Appraisal |url=https://archive.org/details/allinfamily0000rich |publisher=[[Greenwood Publishing Group|Praeger]] |isbn=978-0-275-90326-8 }}
* {{cite web |author=AFI staff |date=June 13, 2001 |title=100 Years...100 Thrills |work=[[American Film Institute]] |url=http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20100518170552/http://www.afi.com/tvevents/100years/thrills.aspx |archive-date=May 18, 2010 |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite web |author=AFI staff |year=2002 |title=America's Greatest Movies |archive-url=https://web.archive.org/web/20110807135752/http://connect.afi.com/site/DocServer/movies400.pdf?docID=263 |archive-date=August 7, 2011 |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/movies400.pdf?docID=263 |work=American Film Institute |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite web |author=AFI staff |year=2005 |title=AFI's 100 Years...100 Movie Quotes |work=American Film Institute |url=https://www.afi.com/afis-100-years-100-movie-quotes/ |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite web |author=AFI staff |year=2007 |title=AFI's 100 Years...100 Movies (10th Anniversary Edition) |work=American Film Institute |archive-url=https://web.archive.org/web/20090919175116/http://connect.afi.com/site/DocServer/Movies_ballot_06.pdf?docID=141 |archive-date=September 19, 2009 |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/Movies_ballot_06.pdf?docID=141 |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite web |author=AFI staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon (1975) |url=https://catalog.afi.com/Catalog/MovieDetails/55464 |work=American Film Institute |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite web |author=Allmovie staff |year=2017 |title=2 Broke Girls : And the Dad Day Afternoon |url=https://www.allmovie.com/movie/2-broke-girls--and-the-dad-day-afternoon-v695030?cmpredirect |work=[[AllMovie]] |access-date=January 12, 2021 }}
* {{cite book |author=Alyson Publications staff |year=1990 |title=The Alyson Almanac: A Treasury of Information for the Gay and Lesbian Community |url=https://archive.org/details/alysonalmanactr00alys |publisher=[[Alyson Publications]] |isbn=978-1-55583-019-9 }}
* {{cite news |author=Arnold, Gary |date=October 15, 1975 |title=A Gritty and Gripping 'Dog Day Afternoon' |newspaper=[[The Washington Post]]}}
* {{cite news |url=https://news.google.com/newspapers?id=knpYAAAAIBAJ&amp;sjid=UkMNAAAAIBAJ&amp;pg=5594%2C1137868 |work=Reading Eagle |location=Pennsylvania |agency=Associated Press |title=Gunman is slain; second captured |date=August 23, 1972 |access-date=June 20, 2022 |ref={{sfnref|Associated Press|1972}} }}
* {{cite book|last1=Atkison|first1=Doug|last2=Zippan|first2=Fiona|year=1995|title=Videos for Kids: The Essential, Indispensable Parent's Guide to Children's Movies on Video|url=https://archive.org/details/videosforkidsess00atki|publisher=Prima Pub|isbn=978-1-55958-635-1}}
* {{cite web |author=BAFTA staff |year=2020 |title=Bafta Awards: Dog Day Afternoon |url=http://awards.bafta.org/keyword-search?keywords=Dog+Day+Afternoon |work=[[British Academy of Film and Television Arts]] |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite news |author=Baltake, Joe |author-link=Joe Baltake |date=October 9, 1975 |title='Dog Day Afternoon': A Howling Success |work=[[Philadelphia Daily News]] |volume=51 |number=162 |url=https://www.newspapers.com/clip/67384350/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Bell, Arthur |author-link=Arthur Bell (journalist) |date=August 31, 1972 |title=Littlejohn &amp; the mob: Saga of a heist |volume=17 |number=35 |work=[[The Village Voice]] |via=Google News |url=https://news.google.com/newspapers?id=FONLAAAAIBAJ&amp;hl=es&amp;pg=2797%2C1466774 |access-date=January 4, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Blake, Richard Aloysius |year=2005 |title=Street Smart: The New York of Lumet, Allen, Scorsese, and Lee |url=https://archive.org/details/streetsmartnewyo0000blak |publisher=[[University of Kentucky Press]] |isbn=978-0-8131-7167-8 }}
* {{cite journal |author=Blanco y Negro staff |year=1976 |journal=[[Blanco y Negro (magazine)|Blanco y Negro]] |title=Tarde de Perros |volume=86 |language=es |page=47}}
* {{Cite web |author=Bono, Sal |date=April 18, 2022 |title=The Story of the Doomed Bank Robbery That Inspired 'Dog Day Afternoon' |url=https://www.insideedition.com/how-the-bungled-brooklyn-bank-robbery-that-inspired-dog-day-afternoon-made-1-man-a-household-name |access-date=July 31, 2023 |work=Inside Edition }}
* {{cite AV media |last=Bouzereau|first=Laurent|author-link=Laurent Bouzereau |year=2006a |title='Dog Day Afternoon': After the Filming |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=[[Warner Bros.]]}}
* {{cite AV media |last=Bouzereau|first= Laurent |year=2006b |title='Dog Day Afternoon': Casting the Controversy |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}}
* {{cite AV media |last=Bouzereau|first= Laurent |year=2006c |title='Dog Day Afternoon': The Story |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}}
* {{cite AV media |last=Bouzereau|first= Laurent |year=2006d |title='Dog Day Afternoon': Recreating the Facts |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}}
* {{cite web |author=Bozzola, Lucia |year=2012 |title=Dog Day Afternoon (review) |url=https://www.allmovie.com/movie/dog-day-afternoon-v14193/review |work=AllMovie |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite news |author=Bowen, Chuck |date=June 1, 2015 |title=Dog Day Afternoon deeply loves the America it critiques |url=https://www.avclub.com/dog-day-afternoon-deeply-loves-the-america-it-critiques-1798281329 |work=[[The A.V. Club]] |access-date=January 11, 2021 |archive-date=February 17, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217204220/https://film.avclub.com/dog-day-afternoon-deeply-loves-the-america-it-critiques-1798281329 |url-status=live }}
* {{cite web |author=Box Office Mojo staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon (1975) |url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt0072890/?ref_=bo_se_r_1 |work=[[Box Office Mojo]] |access-date=January 12, 2021 }}
* {{cite book|last1=Cagle|first1=Chris|last2=Davis|first2=Nick|year=2010|title=Hollywood Reborn: Movie Stars of the 1970s|url=https://archive.org/details/hollywoodrebornm0000unse|publisher=[[Rutgers University Press]]|isbn=978-0-8135-4748-0}}
* {{cite news |author=Canby, Vincent |author-link=Vincent Canby |date=September 22, 1975 |title=Screen: Lumet's 'Dog Day Afternoon' |work=[[The New York Times]] |volume=125 |number=42,975 |url=https://www.nytimes.com/1975/09/22/archives/screen-lumets-dog-day-afternoon.html |access-date=January 8, 2021 }}
* {{cite news |author=Carroll, Kathleen |date=September 22, 1975 |title=Bad day in B'klyn |work=[[New York Daily News]] |volume=57 |number=76 |url=https://www.newspapers.com/clip/67159337/ |via=Newspapers.com |access-date=January 8, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Cedrone, Lou |date=October 16, 1975 |title='Dog Day' is a Superior Mix of Horror and Humor |work=Evening Sun |publisher=[[The Baltimore Sun]] |volume=131 |number=155 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160082/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Cercone, Francesca |date=November 10, 1979 |title='Dog Day Afternoon' to Drag Viewers |work=Morning News |location=Paterson, New Jersey |url=https://www.newspapers.com/clip/67480616/ |via=Newspapers.com |access-date=January 12, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |last=Charles|first=John |year=2015 |title=The Hong Kong Filmography, 1977–1997: A Reference Guide to 1,100 Films Produced by British Hong Kong Studios |publisher=[[McFarland &amp; Company|McFarland]] |isbn=978-1-4766-0262-2|title-link=The Hong Kong Filmography, 1977-1997}}
* {{cite news |author=Constantino, Romola |date=December 21, 1975 |title=Dog Day Afternoon |work=[[Sydney Morning Herald]] |location=Sydney |volume=3,784 |number=1,397 |url=https://www.newspapers.com/clip/67183412/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Copyright Office |author-link=United States Copyright Office |year=1976 |title=Catalog of Copyright Entries. Third Series: 1975: January–June |publisher=Copyright Office, [[Library of Congress]] |url=https://books.google.com/books?id=Z0whAQAAIAAJ&amp;q=%22dog%20day%20afternoon%22%20%22patrick%20mann%22%20%22dell%22&amp;pg=PA1784 |via=Google Books |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Crittenden, John |date=September 22, 1975 |title=Bank heist subject of action film |work=[[The Record (North Jersey)|The Record]] |volume=81 |number=92 |url=https://www.newspapers.com/clip/67159545/ |via=Newspapers.com |access-date=January 8, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Cullen, Jim |year=2013 |title=Essaying the Past: How to Read, Write and Think about History |url=https://archive.org/details/essayingpasthowt0000cull_j9k0 |publisher=[[John Wiley &amp; Sons]] |isbn=978-1-4443-5140-8 }}
* {{cite book |author=Curti, Roberto |year=2013 |title=Italian Crime Filmography, 1968–1980 |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-6976-5}}
* {{Cite web |author1=Dienst, Jonathan |author2=Valiquette, Joe |date=August 22, 2012 |title=Forty Years Later, FBI Agent Who Shot Bank Robber Recalls &quot;Dog Day Afternoon&quot; |url=https://www.nbcnewyork.com/news/local/dog-day-afternoon-forty-year-anniversary-fbi-agent-interview/1955404/ |access-date=July 31, 2023 |work=NBC New York }}
* {{Cite web |title=The Deacon and the Dog |url=https://www.city-journal.org/article/the-deacon-and-the-dog/ |access-date=July 31, 2023 |website=City Journal |language=en }}
* {{cite web |author=Ebert, Roger |author-link=Roger Ebert |year=1975 |title=Dog Day Afternoon |work=[[Chicago Sun-Times]] |publisher=RogerEbert.com |url=https://www.rogerebert.com/reviews/dog-day-afternoon-1975 |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite web |author=DGA staff |year=2020 |url=https://www.dga.org/Awards/History/1970s/1975.aspx?value=1975 |title=28th Annual DGA Awards |work=[[Directors Guild of America]] |access-date=January 28, 2021 }}
* {{cite book |author=Entertainment Weekly Staff |year=2017 |title=The Ultimate Guide to Supernatural |publisher=[[Time Inc.|Time, Inc. Books]] |isbn=978-1-68330-947-5}}
* {{cite news |author=Hoberman, J. |author-link=J. Hoberman |date=October 15, 2015 |title=Lumet's 'Dog Day Afternoon': Hot Crime, Summer in the City |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2015/10/18/movies/homevideo/lumets-dog-day-afternoon-hot-crime-summer-in-the-city.html |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite news |author=Huddy, John |date=December 25, 1975 |title=Lumet Makes 'Dog Day' A Crackling Good Film |work=[[Miami Herald]] |volume=66 |number=25 |url=https://www.newspapers.com/clip/67182912/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Dugas, David |date=September 28, 1975 |title=True Story Makes Exceptional Film |agency=[[United Press International]] |work=[[Beckley Post-Herald]] |volume=96 |number=83 |url=https://www.newspapers.com/clip/67159461/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Edelstein, David |date=March 2018 |title=Al Pacino on His Legendary Roles |work=[[New York (magazine)|Vulture]] |url=https://www.vulture.com/2018/03/al-pacino-pacinos-way-retrospective.html |access-date=January 6, 2021 }}
* {{cite book|last1=Eisner|first1=Joel|last2=Krinsky|first2=David|year=1984|title=Television Comedy Series: An Episode Guide to 153 TV Sitcoms in Syndication|url=https://archive.org/details/televisioncomedy0000eisn|publisher=McFarland|isbn=978-0-89950-088-1}}
* {{cite book |author=Erickson, Hal |year=2017 |title=Any Resemblance to Actual Persons: The Real People Behind 400+ Fictional Movie Characters |url=https://archive.org/details/anyresemblanceto0000eric |publisher=McFarland |isbn=978-1-4766-2930-8 }}
* {{cite book |author=Evermann, Jovan |year=1999 |title=Der Serien-Guide: F-L |url=https://archive.org/details/derserienguideda0000ever |language=de |trans-title=The series Guide: F-L |publisher=Schwartzkopf &amp; Schwartzkopf |isbn=978-3-89602-196-0 }}
* {{cite journal |author=Film Review Digest staff |year=1975 |journal=Film Review Digest |title=Dog Day Afternoon |publisher=Kraus-Thomson Organization}}
* {{cite AV media |last1=Geisinger|first1= Elliot|last2= Saland|first2= Ronald |year=1975 |title=Lumet: Film Maker |type=Documentary}}
* {{cite news |author=Getlen, Larry |date=August 3, 2014 |title=The bizarre true story that inspired 'Dog Day Afternoon' |work=[[New York Post]] |url=https://nypost.com/2014/08/03/the-man-who-inspired-dog-day-afternoon/ |access-date=January 5, 2021 }}
* {{cite magazine |author=Gilliatt, Penelope |date=September 22, 1975 |title=The Current Cinema |magazine=[[The New Yorker]]}}
* {{cite news |author=Gilchrist, Todd |date=December 13, 2018 |title=Dog Day Afternoon |url=https://www.ign.com/articles/2006/02/17/dog-day-afternoon |work=[[IGN]] |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite web |author=Golden Globes Staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon |url=https://www.goldenglobes.com/film/dog-day-afternoon |work=[[Golden Globes]] |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite news |author=Gottlieb, Martin |date=September 7, 1977 |title=He Wants to Change 'Dog Day' to 'Love Story' |work=New York Daily News |volume=59 |number=63 |url=https://www.newspapers.com/clip/66973928/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Gray, Farnum |date=October 25, 1975 |title='Dog Day Afternoon' Poignant, Funny |work=[[Atlanta Constitution]] |url=https://www.newspapers.com/clip/67160216/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite interview |author=Gross, Terry |author-link=Terry Gross |date=December 6, 2004 |title=Fresh Air |work=[[National Public Radio]] |publisher=WHYY-FM |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4679119 |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite book |author=Harris, Scott Jordan |year=2011 |title=World Film Locations: New York |url=https://archive.org/details/worldfilmlocatio0000unse_d3l4 |publisher=Intellec Books |isbn=978-1-84150-530-5 }}
* {{cite news |author=Jagernauth, Kevin |date=November 24, 2017 |url=https://theplaylist.net/connection-dog-day-afternoon-inside-man-20171124/ |title=Spike Lee Reveals The Connection Between 'Dog Day Afternoon' &amp; 'Inside Man' |work=The Playlist |access-date=November 29, 2011 }}
* {{cite news |author=Jahr, Cliff |date=September 29, 1975 |title=Littlejohn, the 'Dog Day' Bank Robber Learns Moviemaking, Like Crime, Does not Pay |work=The Village Voice |volume=20 |number=39 |url=https://news.google.com/newspapers?id=0-BLAAAAIBAJ&amp;hl=es&amp;pg=5932%2C6767994 |via=Google News |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Jones, J.R. |date=October 1, 2014 |title=Revisiting the Brooklyn bank robbery that inspired Dog Day Afternoon |work=[[Chicago Reader]] |url=https://www.chicagoreader.com/chicago/dog-day-afternoon-john-wojtowicz-al-pacino-elizabeth-eden-ernest-aron-tony-ortega/Content?oid=15167200 |access-date=January 5, 2021 |archive-date=February 10, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210043125/https://www.chicagoreader.com/chicago/dog-day-afternoon-john-wojtowicz-al-pacino-elizabeth-eden-ernest-aron-tony-ortega/Content?oid=15167200 |url-status=dead }}
* {{cite web |author=Kaiser, Rowan |date=March 9, 2012 |title=Bob's Burgers: &quot;Bob Day Afternoon&quot; |work=[[The A.V. Club]] |url=https://www.avclub.com/bob-s-burgers-bob-day-afternoon-1798172018 |access-date=August 6, 2022 }}
* {{cite news |author=Kelly, Kevin |date=October 11, 1975 |title=Al Pacino in 'Dog Day Afternoon' |work=[[Boston Globe]] |volume=208 |number=103 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160117/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite web |author=KCFCA staff |year=2020 |title=KCFCC Award Winners – 1970–79 |url=https://kcfcc.org/kcfcc-award-winners-1970-79/ |work=Kansas City Film Critics Circle |access-date=January 28, 2021 }}
* {{cite magazine |author1=Kluge, P.F |author2=Moore, Thomas |author-link1=P.F. Kluge |date=September 22, 1972 |title=The Boys in the Bank |volume=73 |number=12 |magazine=[[Life (magazine)|Life]] |url=https://books.google.com/books?id=5VYEAAAAMBAJ&amp;pg=PA66 |via=Google Books |access-date=January 4, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Lanken, Dane |date=October 25, 1975 |title='Dog Day' People will hold you |work=[[Montreal Gazette|The Gazette]] |location=Montreal, Quebec |volume=198 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160258/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite web |author=LAFCA staff |year=2010 |title=1st Annual |work=[[Los Angeles Film Critics Association]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117183844/http://www.lafca.net/years/1975.html |archive-date=January 17, 2010 |url=http://www.lafca.net/years/1975.html |access-date=January 28, 2021 }}
* {{cite news |author=LaSalle, Mike |date=December 7, 2011 |title='Dog Day Afternoon': S.F. Film Festival review |url=https://www.sfgate.com/entertainment/article/Dog-Day-Afternoon-S-F-Film-Festival-review-2375056.php |work=[[San Francisco Chronicle]] |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite journal |author=Library of Congress staff |year=2010 |journal=Library of Congress Information Bulletin |title=Films Selected to the 2009 National Film Registry |volume=69 |number=1–2 |publisher=[[Library of Congress]] |url=https://www.loc.gov/loc/lcib/10012/films.html |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite AV media |author=Lumet, Sidney|author-link=Sidney Lumet |year=2005 |title='Dog Day Afternoon': Audio Commentary |id=WB 1024 |medium=DVD |publisher=Warner Bros.}}
* {{cite book |author=Lumet, Sidney |year=2010 |title=Making Movies |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-307-76366-2}}
* {{cite book |author=Magill, Frank |year=1980 |title=Magill's Survey of Cinema: English Language Films, First Series |volume=1 |publisher=Salem Press |isbn=978-0-89356-225-0}}
* {{cite news |author=Malcolm, Derek |date=December 18, 1975 |title=Boys in the Bank |work=[[The Guardian]] |location=London and Manchester |url=https://www.newspapers.com/clip/67183621/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Malone, Aubrey |year=2019 |title=Sidney Lumet: The Actor's Director |url=https://archive.org/details/sidneylumetactor0000aubr |publisher=McFarland |isbn=978-1-4766-7553-4 }}
* {{cite book |author=Martin, Ray |year=2011 |title=Ray Martin's Favourites: The Stories Behind the Legends |url=https://archive.org/details/raymartinsfavour0000raym |publisher=Victory Books |isbn=978-0-522-86088-7 }}
* {{cite news |author=Meskil, Paul |date=August 24, 1972 |title=An Insider is Sought in Bank Holdup |work=New York Daily News |volume=54 |number=52 |url=https://www.newspapers.com/clip/66889769/ |via=Newspapers.com |access-date=January 4, 2021 }} {{open access}}
* {{cite web |author=Metacritic staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon |url=https://www.metacritic.com/movie/dog-day-afternoon/critic-reviews |work=[[Metacritic]] |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite journal |author=MPEG staff |date=2012 |title=The Best Edited Films: By the Numbers |journal=Editor's Guild Magazine |volume=1 |number=3 |publisher=Motion Pictures Editors Guild |archive-url=https://web.archive.org/web/20150317101140/https://www.editorsguild.com/magazine.cfm?ArticleID=1102 |archive-date=March 17, 2015 |url=https://www.editorsguild.com/magazine.cfm?ArticleID=1102 |access-date=January 7, 2021 }}
* {{cite news |author=Mulligan, Arthur |date=August 24, 1972 |title=Hostages Freed After 15 Hours |work=[[New York Daily News]] |volume=54 |number=52 |url=https://www.newspapers.com/clip/69778642/ |via=Newspapers.com |access-date=February 2, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Murphy, Mary |author-link=Mary Murphy (news personality) |date=October 15, 1975 |title=City Council OKs Filmex Grant |work=[[Los Angeles Times]] |volume=94 |url=https://www.newspapers.com/clip/67181844/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=National Weather Service |author-link=National Weather Service |date=August 23, 1972 |title=Temperatures in New York |work=New York Daily News |volume=54 |number=51 |url=https://www.newspapers.com/clip/67034133/ |via=Newspapers.com |access-date=January 6, 2021 }} {{open access}}
* {{cite web |author=NBRMP staff |year=2007 |title=Awards for 1975 |work=[[National Board of Review]] |url=http://www.nbrmp.org/awards/past.cfm?year=1975 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927000006/http://www.nbrmp.org/awards/past.cfm?year=1975 |archive-date=September 27, 2007 |access-date=January 29, 2021 }}
* {{cite news |author=New York Times staff |date=April 24, 1973 |title=Robber Sentenced In a Holdup to Pay 'Sex Change' |work=[[The New York Times]] |volume=124 |number=42,094 |url=https://www.nytimes.com/1973/04/24/archives/robber-sentenced-in-a-holdup-to-payfor-sex-change.html |access-date=January 4, 2021 }}
* {{cite book |author=Niemi, Robert |year=2006 |title=History in the Media: Film and Television |url=https://archive.org/details/historyinmediafi0000niem |publisher=[[ABC-Clio]] |isbn=978-1-57607-952-2 }}
* {{cite news |author=Null, Christopher |author-link=Christopher Null |date=February 28, 2006 |title=Dog Day Afternoon |work=Filmcritic.com |url=http://filmcritic.com/misc/emporium.nsf/VideoHome/C06498ED7E17510A8825711100624B31/?OpenDocument |archive-url=https://web.archive.org/web/20060330205343/http://filmcritic.com/misc/emporium.nsf/VideoHome/C06498ED7E17510A8825711100624B31/?OpenDocument |archive-date=March 30, 2006 |access-date=January 12, 2021 }}
* {{cite web |author=OFTA staff |year=2015 |title=Film Hall of Fame Inductees: Productions |url=http://www.oftaawards.com/film-hall-of-fame/film-hall-of-fame-productions/ |work=Online Film &amp; Television Association |access-date=January 29, 2021 }}
* {{cite book |author=O'Neil, Thomas |year=2003 |title=Movie Awards: The Ultimate, Unofficial Guide to the Oscars, Golden Globes, Critics, Guild &amp; Indie Honors |url=https://archive.org/details/movieawardsultim0000onei |publisher=[[TarcherPerigee|Perigee Book]] |isbn=978-0-399-52922-1 }}
* {{cite news |author=UPI staff |url=https://news.google.com/newspapers?id=HVNYAAAAIBAJ&amp;sjid=g_cDAAAAIBAJ&amp;pg=6464%2C3357539 |work=The Bulletin |location=Bend, Oregon |agency=UPI |title=Robber killed, 7 bank hostages freed |date=August 23, 1972a |page=1 }}
* {{cite news |author=UPI staff |date=August 25, 1972b |title=Third Man Turns Self In In Brooklyn Bank Case |agency=United Press International |work=[[Dayton Daily News]] |volume=95 |number=351 |url=https://www.newspapers.com/clip/66981353/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }}
* {{cite news |author=UPI staff |date=April 24, 1973 |title=He Wanted the Money for 'Ernie' |agency=United Press International |work=[[Kingsport Times]] |volume=61 |number=81 |url=https://www.newspapers.com/clip/66904831/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Paul, Louis |year=2014 |title=Tales from the Cult Film Trenches: Interviews with 36 Actors from Horror, Science Fiction and Exploitation Cinema |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-8402-7}}
* {{cite news |author=Parker, Jerry |date=December 22, 1974 |title=Going Through a Dog Day Again |work=[[Newsday]] |publisher=[[San Francisco Examiner]] |volume=1974 |number=50 |url=https://www.newspapers.com/clip/67096221/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }}
* {{cite news |author=People magazine staff |date=June 11, 1977 |title=Court Rejects Suit |work=[[People (magazine)|People]] |publisher=[[The Republic (Columbus, Indiana)|The Republic]] |location=Columbus, Indiana |url=https://www.newspapers.com/clip/67402023/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite web |author=Premi David Di Donatello |year=2020 |title=Vincitori 1976 |trans-title=1976 Winners |language=it |url=https://www.daviddidonatello.it/storia/cronologia.php |at=Scroll to 1976, names seen under &quot;Targa D'Oro&quot; |work=[[Accademia del Cinema Italiano]] |access-date=January 28, 2021 |archive-date=2020-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200426030109/https://www.daviddidonatello.it/storia/cronologia.php |url-status=dead }}
* {{cite web |author=Premiere staff |year=2006 |title=100 Greatest Movie Performances of All Time |url=https://www.filmsite.org/100greatperformances4.html |work=[[Premiere (magazine)|Premiere]] |access-date=January 7, 2021 }}
* {{Cite news |author=Ranley, Robert |date=August 24, 1972a |title=Bank Bandit Slain. 2d Seized at Kennedy, Ending 14-Hour Ordeal for 7 Hostages |work=The New York Times |volume=121 |number=41,851 |url=https://www.nytimes.com/1972/08/24/archives/bank-bandit-slain-2d-seized-at-kennedy-ending-14hour-ordeal-for-7.html |access-date=July 31, 2023 |issn=0362-4331 }}
* {{Cite news |author=Ranley, Robert |date=August 24, 1972b |title=Incongruities of Ordeal Recounted by Hostages |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1972/08/24/archives/incongruities-of-ordeal-recounted-by-hostages.html |volume=121 |number=41,851 |access-date=July 31, 2023 |issn=0362-4331 }}
* {{cite book |author=Rapf, Joanna |year=2006 |title=Sidney Lumet: Interviews |url=https://archive.org/details/isbn_9791578067243_q8t8 |publisher=University of Mississippi Press |isbn=978-1-57806-724-4 }}
* {{cite web |author=Rayburn, Nina |year=2001 |archive-date=January 11, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060111170849/http://www.jrn.columbia.edu/studentwork/nyrm/2001/features/Movies.html |url=http://www.jrn.columbia.edu/studentwork/nyrm/2001/features/Movies.html |title=The Write Stuff: Magazine articles that make it to the Big Scree |work=New York Review of Magazines |access-date=August 9, 2009 }}
* {{cite book |author=Riggs, Thomas |year=2007 |title=Contemporary Theatre, Film and Television |url=https://archive.org/details/contemporarythea0076rigg |publisher=Cengace |isbn=978-0-7876-9049-6 }}
* {{cite news |last1=Roura |first1=Phil |last2=Poster |first2=Tom |date=January 11, 1980 |title=Dog Day in Court |work=New York Daily News |volume=61 |number=172 |url=https://www.newspapers.com/clip/66973717/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite web |author=Rotten Tomatoes staff |year=2020 |title=Dog Day Afternoon (1975) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/dog_day_afternoon |work=[[Rotten Tomatoes]] |access-date=January 11, 2021 }}
* {{cite book |author=R.R. Bowker |year=2000 |title=Bowker's Complete Video Directory 2000 |publisher=[[R. R. Bowker Company]] |volume=1 |isbn=978-0-8352-4308-7}}
* {{cite book |author=Russo, Vito |author-link=Vito Russo |year=1981 |title=The Celluloid Closet: Homosexuality in the Movies |url=https://archive.org/details/celluloidcloseth0000russ |publisher=[[Harper (publisher)|Harper &amp; Row]] |isbn=978-0-06-337019-7 }}
* {{cite book |author=Saferstein Barry |year=1991 |title=Collaborative Work Processes: A Comparative Study in the Network Television Production Industries of the United States and the United Kingdom |publisher=[[University of California, San Diego]], Department of Sociology}}
* {{cite news |author=Sarris, Andrew |author-link=Andrew Sarris |date=September 29, 1975 |title=It's Mythmaking Time for Pacino and Lumet |work=The Village Voice |volume=20 |number=39 |url=https://news.google.com/newspapers?id=0-BLAAAAIBAJ&amp;hl=es&amp;pg=5746%2C6708371 |via=Google News |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Schoell, William |author-link=William Schoell |year=1995 |title=The Films of Al Pacino |url=https://archive.org/details/filmsofalpacino0000scho |publisher=Carol Publishing Group |isbn=978-0-8065-1596-0 }}
* {{cite book |author=Schoell, William |year=2016 |title=Al Pacino: In Films and on Stage |url=https://archive.org/details/alpacinoinfilmso0000scho |edition=2 |publisher=McFarland |isbn=978-0-7864-7196-6 }}
* {{cite book |author=Schulman, Michael |year=2016 |title=Her Again: Becoming Meryl Streep |publisher=[[Faber &amp; Faber]] |isbn=978-0-571-33100-0}}
* {{cite news |author=Siskel, Gene |author-link=Gene Siskel |date=October 24, 1975 |title=A (dog) day in the life of the Hostage Taker |work=[[Chicago Tribune]] |volume=129 |number=297 |url=https://www.newspapers.com/clip/67182315/ |via=Newspapers.com |access-date=January 9, 2021 }} {{open access}}
* {{cite news |author=Stark, Susan |date=October 22, 1975 |title=A Bizarre Film Rooted in Fact |work=[[Detroit Free Press]] |volume=147 |number=170 |url=https://www.newspapers.com/clip/67160186/ |via=Newspapers.com |access-date=January 11, 2021 }} {{open access}}
* {{cite book |author=Tahmahkera, Dustin |year=2014 |title=Tribal Television: Viewing Native People in Sitcoms |publisher=UNC Press Books |isbn=978-1-4696-1869-2}}
* {{cite episode |author=The Simpsons staff |year=2017 |title=I Don't Wanna Know Why the Caged Bird Sings |series=[[The Simpsons]] |network=[[FOX]] |season=19-4 |number=404}}
* {{cite book |author=Thomson, David |year=2008 |title='Have You Seen...?': a Personal Introduction to 1,000 Films including masterpieces, oddities and guilty pleasures (with just a few disasters) |url=https://archive.org/details/liang.2983.haveyouseen0000davi |publisher=[[Penguin UK]] |isbn=978-0-14-192658-2 }}
* {{Cite web |author=Venema, Vibeke |date=February 16, 2015 |title=The man who robbed a bank for love |url=https://www.bbc.com/news/magazine-31457718.amp |work=BBC |accessdate=August 1, 2023 }}
* {{cite news |author=Washington Post-LA Times News Services |date=December 26, 1974 |title=Bank robbery comes to screen |agency=Washington Post, Los Angeles Times |publisher=[[The Central New Jersey Home News]] |volume=98 |number=275 |url=https://www.newspapers.com/clip/66952253/ |via=Newspapers.com |access-date=January 5, 2021 }}
* {{cite web |author=WGA staff |year=2012 |url=http://www.wga.org/awards/awardssub.aspx?id=1551 |title=Awards Winners |work=[[Writers Guild of America]] |archive-url=https://archive.today/20121205095022/http://www.wga.org/awards/awardssub.aspx?id=1551 |archive-date=December 5, 2012 |access-date=January 29, 2021 }}
* {{cite news |author=Wood, Robin |author-link=Robin Wood (critic) |year=2003 |title=Hollywood from Vietnam to Reagan-- and Beyond |url=https://archive.org/details/hollywoodfromvie00robi |publisher=[[Columbia University Press]] |isbn=978-0-231-12966-4 }}
* {{cite book|author=Young, Michelle|year=2017|title=Secret Brooklyn : an unusual guide|publisher=Jonglez Publishing|isbn=978-2-36195-550-2|location=Versailles, France|url=https://archive.org/details/secretbrooklynun0000youn/page/158/mode/2up|via=Archive.org|accessdate=April 22, 2026}} {{account needed}} {{free access}}
* {{cite book |author=Yule, Andrew |year=1992 |title=Al Pacino: A Life on the Wire |publisher=[[SP Books]] |isbn=978-1-56171-161-1}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|0072890}}
* [http://books.google.com/books?id=5VYEAAAAMBAJ&amp;pg=PA66&amp;source=gbs_toc_r&amp;cad=1#v=twopage&amp;q=&amp;f=false Originalni članak o slučaju u časopisu ''Life''] na Google Books
* {{tcmdb title|24484}}
* {{mojo title|dogdayafternoon}}
* {{Rotten Tomatoes|dog_day_afternoon}}

{{Sidney Lumet}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Filmovi 1975.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi čiji su scenaristi osvojili Oscar za najbolji originalni scenarij]]
[[Kategorija:Filmske dramedije]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:Pljačkaški filmovi]]
[[Kategorija:Neo-noir]]
[[Kategorija:Kriminalistički dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi zasnovani na stvarnim događajima]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]
[[Kategorija:Filmovi sa biseksualnom tematikom]]
[[Kategorija:Filmovi sa trans-tematikom]]</text>
      <sha1>8xbn7tuxc6b14i83e1336fkfc96wc5n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fritz Kortner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4559031</id>
    <revision>
      <id>42680281</id>
      <parentid>41372664</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:05:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6832" sha1="l6zgeyqy9a6w2f3y6uncb860d7d0ca1" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime                  = Fritz Kortner
| slika                 = Fritz-Kortner-1959.jpg
| opis               = Fritu Kortner godine 1959.
| ime_po_rođenju             = Fritz Nathan Kohn
| datum_rođenja            = {{Birth date|1892|5|12|df=yes}}
| mjesto_rođenja           = [[Beč]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti            = {{Death date and age|1970|7|22|1892|5|12|df=yes}}
| mjesto_smrti           = [[München]], [[Zapadna Njemačka]]
| zanimanje            = [[glumac]], [[teatarski režiser]]
| period           = 1915-1968
| supružnik                = [[Johanna Hofer]] (1924-1970) (njegova smrt) (2 djece)
}}

'''Fritz Kortner''' (12. maj 1892 - 22. jul 1970) bio je [[Austrija|austrijski]] glumac i teatarski režiser. Karijeru je započeo u Njemačkoj 1911. pod paskom znamenitog teatarskog režisera [[Max Reinhardt|Maxa Reinhardta]], prije nego što će se u [[Weimarska Njemačka|weimarskom]] periodu nametnuti kao jedan od najvećih glumaca njemačkog teatra, a pri čemu je na njegov nastup značajno uticao umjetnički pokret [[ekspresionizam|ekspersionizma]]. Nakon dolaska [[NSDAP|nacista]] na vlast je zbog [[jevrej]]skog porijekla emigrirao prvo u Beč, potom u Britaniju, i na kraju u SAD. U Njemačku se vratio 1949. godine gdje se istakao inovativnom režijom [[Shakespeare]]ovih drama.

== Filmografija &lt;ref&gt;Izvori: Klaus Völker: ''Fritz Kortner, Schauspieler und Regisseur.'' Edition Hentrich, Berlin 1987. S. 104–118, 125f., 139–142, 203–205, seiner Fernsehaufzeichnungen und -filme: S. 321, seiner Rundfunkaufnahmen: S. 317. Siehe zu Kortners Filmen auch: Deutsche Kinemathek (Hrsg.): ''Fritz Kortner''. Deutsche Kinemathek, Berlin 1970 (Schriftenreihe Deutsche Kinemathek Berlin, Nr. 21). Mehrere der Filme, an denen Kortner mitwirkte, wurden auf VHS oder DVD aufgelegt (unter anderem ''Orlac’s Hände'', 1924; ''Dreyfus'', 1930; ''Danton'', 1931; ''Der Ruf'', 1948; ''Sarajewo – Um Thron und Liebe'', 1955).&lt;/ref&gt; ==
* 1915: [[Police Nr. 1111]] (rež. [[Harry Piel]])
* 1918: [[Der Märtyrer seines Herzens]] (rež. [[Emil Justitz]])
* 1918: Frauenehre (rež. [[Georg Kundert]])
* 1919: [[Das Auge des Buddha (1919)|Das Auge des Buddha]] (rež. Maurice Armand Mondet)
* 1920: [[Satanas]]
* 1920: [[Der Schädel der Pharaonentochter]]
* 1920: Gerechtigkeit (rež. [[Stefan Lux]])
* 1920: [[Die Brüder Karamasoff (1920)|Die Brüder Karamasoff]]
* 1920: Das Haus zum Mond (rež. [[Karlheinz Martin]])
* 1920: [[Weltbrand (1920)|Weltbrand]]
* 1921: [[Die Verschwörung zu Genua]]
* 1921: Landstraße und Großstadt (rež. [[Carl Wilhelm (Regisseur)|Carl Wilhelm]])
* 1921: [[Hintertreppe (1921)|Hintertreppe]] (rež. [[Leopold Jessner]])
* 1922: [[Der Graf von Essex]]
* 1922: [[Luise Millerin]] (rež. Carl Froelich)
* 1922: Der Ruf des Schicksals (rež. [[Johannes Guter]])
* 1923: [[Nora (1923)|Nora]]
* 1923: [[Schatten (1923)|Schatten]] (rež. [[Arthur Robison]])
* 1923: [[Peter der Große (1923)|Peter der Große]] (rež. [[Dimitri Buchowetzki]])
* 1924: Moderne Ehen (rež. [[Hans Otto]])
* 1924: [[Orlac’s Hände]] (rež. [[Robert Wiene]])
* 1926: [[Dürfen wir schweigen?]]
* 1927: [[Beethoven (1927)|Beethoven]] (rež. Hans Otto)
* 1927: [[Mata Hari (1927)|Mata Hari]] (rež. [[Friedrich Fehér]])
* 1927: Primanerliebe (rež. [[Robert Land]])
* 1927: [[Maria Stuart (1927)|Maria Stuart]] (rež. Friedrich Fehér und Leopold Jessner)
* 1928: [[Marquis d'Eon, der Spion der Pompadour]] (rež. [[Karl Grune]])
* 1928: [[Revolutionshochzeit (1928)|Revolutionshochzeit]] 
* 1929: [[Die Büchse der Pandora (Film)|Die Büchse der Pandora]] (rež. [[Georg Wilhelm Pabst]])
* 1929: [[Das Schiff der verlorenen Menschen]] (rež. [[Maurice Tourneur]])
* 1929: [[Atlantik (Film)|Atlantik]] (rež. [[Ewald André Dupont]])
* 1929: [[Giftgas (Film)|Giftgas]] (rež. [[Michail Iossifowitsch Dubson|Michail Dubson]])
* 1929: Somnambul (rež. [[Adolf Trotz]])
* 1929: [[Die Frau, nach der man sich sehnt]] (rež. [[Curtis Bernhardt|Kurt Bernhardt]])
* 1930: [[Der Andere (1930)|Der Andere]] (rež. Robert Wiene)
* 1930: [[Dreyfus (1930)|Dreyfus]] (rež. [[Richard Oswald]])
* 1931: [[Der brave Sünder]]
* 1931: [[Danton (1931)|Danton]] (rež. [[Hans Behrendt]])
* 1931: [[Der Mörder Dimitri Karamasoff]] (rež. [[Fjodor Alexandrowitsch Ozep|Fjodor Ozep]])
* 1934: [[Chu-Chin-Chow (1934)|Chu-Chin-Chow]] (rež. [[Walter Forde]])
* 1935: [[Der rote Sultan]] ''(Abdul the Damned)'' (rež. [[Karl Grune]])
* 1944: [[The Hitler Gang]] (rež. [[John Farrow]])
* 1946: The Wife of Monte Christo (rež. [[Edgar G. Ulmer]])
* 1946: [[Auf Messers Schneide (1946)|Auf Messers Schneide]] ''(The Razor's Edge)'' (rež. [[Edmund Goulding]])
* 1946: [[Irgendwo in der Nacht]] (''Somewhere in the Night'') (rež. [[Joseph L. Mankiewicz]])
* 1948: [[Berlin-Express (Film)|Berlin-Express]] (rež. [[Jacques Tourneur]])
* 1949: [[Der Ruf (Film)|Der Ruf]] (rež. [[Josef von Báky]])
* 1950: [[Epilog – Das Geheimnis der Orplid]] (rež. [[Helmut Käutner]])
* 1954: [[Die Stadt ist voller Geheimnisse]] (nur Regie)
* 1955: [[Um Thron und Liebe]] (Regie)
* 1961: [[Die Sendung der Lysistrata]] (rež. Fritz Kortner)
* 1968: Der Kaufmann von Venedig (rež. [[Otto Schenk]])
* 1968: Der Tod eines Handlungsreisenden (rež. Fritz Kortner)

== Knjige ==
* ''Aller Tage Abend. Autobiographie.'' Droemer-Knaur, München 1996, {{ISBN|3-426-02336-9}} (Erstausgabe: Kindler Verlag, München 1959).
* ''Aller Tage Abend. Autobiographie.'' Mit einem Nachwort von Klaus Völker. Alexander Verlag, Berlin 2005, {{ISBN|3-89581-098-3}} (Erstauflage dieser Lizenzausgabe mit dem neuen Nachwort: Berlin 1991).
* ''Aller Tage Abend. Auszüge, gelesen von Fritz Kortner.'' Alexander Verlag, Berlin 2005, {{ISBN|3-89581-137-8}} (ausgezeichnet im Oktober 2005 auf der [[Hörbuchbestenliste|hr2-Hörbuch-Bestenliste]]).
* ''Letzten Endes. Fragmente.'' Hrsg. von Johanna Kortner. Kindler, München 1971 (posthume Autobiografie).
* Jean Baptiste Molière: ''[[Don Juan (Molière)|Don Juan]]''. Bearbeitung von Fritz Kortner. Desch, München, Wien, Basel 1960.
* ''Die Sendung der Lysistrata. Schauspiel''. Kindler, München 1961.
* ''Die Zwiesprache. Schauspiel''. Kindler, München 1964.
* ''Theaterstücke. Nacht und Nebel, Donauwellen''. Hrsg. von Matthias Brand. Prometh, Köln 1981.

== Vanjske veze ==
* {{IMDb name|466776}}
* [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=666 Virtual History - Photographs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061026060215/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=666 |date=2006-10-26 }}

&lt;!--spacing--&gt;

{{Authority control}}

{{Lifetime|1892|1970|Kortner, Fritz}}

[[Kategorija:Njemački filmski glumci]]
[[Kategorija:Austrijski filmski glumci]]
[[Kategorija:Njemački teatarski režiseri]]
[[Kategorija:Austrijski teatarski režiseri]]</text>
      <sha1>l6zgeyqy9a6w2f3y6uncb860d7d0ca1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fantom raja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4574175</id>
    <revision>
      <id>42680212</id>
      <parentid>42414992</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:11:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4880" sha1="4hnktwrgqk2z8gom7tyhjmjq0m0z0r1" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Phantom of the Paradise
| slika = Phantom_of_the_Paradise_movie_poster.jpg
| opis = kino-poster&lt;br /&gt;autor: [[John Alvin]].
| director       = [[Brian De Palma]]
| producer       = [[Edward R. Pressman]]
| writer         = Brian De Palma
| starring       = {{Plainlist|
* [[Paul Williams (pisac pjesama)|Paul Williams]]
* [[William Finley (glumac)|William Finley]]
* [[Jessica Harper]]
}}
| narrator       = [[Rod Serling]]
| music          = [[Paul Williams (pisac pjesama)|Paul Williams]]
| cinematography = Larry Pizer
| editing        = [[Paul Hirsch (montažer)|Paul Hirsch]]
| studio         = [[Harbor Productions Unlimited|Harbor Productions]]
| distributor    = [[20th Century Fox]]
| released       = {{Film date|1974|10|31|df=y}}
| runtime        = 91 min.&lt;!--Theatrical runtime: 91:28--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/AFF016075/ | title=''PHANTOM OF THE PARADISE'' (AA) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=August 9, 1978 | accessdate=19. XI 2012}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 1,3 mil. $
}}

'''''Phantom of the Paradise''''' ({{jez-sh|Fantom raja}}) je [[SAD|američki]] [[horor film|horor]] [[filmski mjuzikl]] snimljen 1974. godine u režiji [[Brian De Palma|Briana De Palme]]. Osnovni zaplet filma je inspiriran kako legendom o [[Faust]]u, tako i klasičnim književnim djelima kao što su [[Gaston Leroux|Lerouxov]] ''[[Fantom opere]]'' i [[Oscar Wilde|Wildeova]] ''[[Slika Doriana Graya]]''. Protagonist, čiji lik tumači [[William Finley (glumac)|William Finley]], je [[rock muzka|rock]] muzičar kome dijabolični producent (čiji lik tumači [[Paul Williams (kantautor)|Paul Williams]], također autor muzike za film) ukrade muziku te je koristi kako bi stvorio vlastiti bend, odnosno vodio uspješnu koncertnu dvoranu. Radnja prikazuje kako nakon niza incidenata bude unakažen, ali kao &quot;fantom&quot; počne opsjedati dvoranu, ali i pomagati mladoj pjevačici (čiji lik tumači [[Jessica Harper]]) u koju je zaljubljen. ''Phantom of the Paradise'', koji se isticao za tadašnje standarde neuobičajenom kombinacijom žanrova, neslavno je propao i kod publike i kod kritike; muzika je, međutim, dobila pohvale te dobila nominacije za prestižne nagrade. Na filmu je kao scenograf zajedno sa svojim tadašnjim dečkom i budućim suprugom [[Jack Fisk|Jackom Fiskom]] sudjelovala [[Sissy Spacek]], koju će De Palma dvije godine kasnije učiniti zvijezdom svoga velikog hita ''[[Carrie (film, 1976)|Carrie]]''.

==Uloge==
* [[William Finley (glumac)|William Finley]] ... Winslow Leach/Fantom
** Paul Williams ... Fantomov pjevajući glas
* [[Paul Williams (kantautor)|Paul Williams]] ... Swan
* [[Jessica Harper]] ... Phoenix
* [[Gerrit Graham]] ... Beef
** [[Raymond Louis Kennedy]] ... Beefov pjevajući glas
* [[George Memmoli]] ... Arnold Philbin, (prezime je očigledan homage glumici [[Mary Philbin]] koja je tumačila lik Christine u [[The Phantom of the Opera (film, 1925)|nijemom filmu ''Fantom opere'']]).
* [[Archie Hahn (glumac)|Archie Hahn]], Jeffrey Comanor, i [[The Times Square Two|Peter Elbling]] (naveden kao Harold Oblong) ... The Juicy Fruits / The Beach Bums / The Undeads
* [[Rod Serling]] (''nenaveden na špici'') ... uvodna naracija

==Muzički brojevi==
Filmski [[soundtrack album]] sadrži sve pjesme osim &quot;Never Thought I'd Get to Meet the Devil&quot; i &quot;Faust&quot; (1st Reprise). Sve stihove i muziku je napisao Paul Williams.
# &quot;''Goodbye, Eddie, Goodbye''&quot; – The Juicy Fruits
# &quot;''Faust''&quot; – Winslow
# &quot;''Never Thought I'd Get to Meet the Devil''&quot; – Winslow
# &quot;''Faust''&quot; (1st Reprise) – Winslow, Phoenix
# &quot;''Upholstery''&quot; – The Beach Bums
# &quot;''Special to Me''&quot; – Phoenix
# &quot;''Faust''&quot; (2nd Reprise) – The Phantom
# &quot;''The Phantom's Theme (Beauty and the Beast)''&quot; – The Phantom
# &quot;''Somebody Super Like You''&quot; (Beef construction song) – The Undead
# &quot;''Life at Last''&quot; – Beef
# &quot;''Old Souls''&quot; – Phoenix
# &quot;''The Hell of It''&quot; (plays over end credits) – Swan

== Reference ==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0071994|Phantom of the Paradise}}
* {{rotten-tomatoes|phantom_of_the_paradise|Phantom of the Paradise}}
* Detailed fansite: [http://www.swanarchives.org Swan Archives]
* Detailed article: [http://www.phantomoftheparadise.ca/why.html ''Why Winnipeg? The 1975 Phantom Phenomenon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080918002215/http://www.phantomoftheparadise.ca/why.html |date=2008-09-18 }}

{{Brian De Palma}}

{{DEFAULTSORT:Phantom Of The Paradise}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]
[[Kategorija:Filmski mjuzikli]] &lt;!-- http://www.allmovie.com/movie/phantom-of-the-paradise-v37956 --&gt;
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Satirični filmovi]] &lt;!-- http://www.allmovie.com/movie/phantom-of-the-paradise-v37956 --&gt;</text>
      <sha1>4hnktwrgqk2z8gom7tyhjmjq0m0z0r1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:SrpskiAnonimac</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4577290</id>
    <revision>
      <id>42680002</id>
      <parentid>42496215</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:04:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Otok i ostala premeštanja */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42680002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37354" sha1="evt96pij7ekvfjry1zg84128ci7rmw6" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;&quot;&gt;
  &lt;div style=&quot;background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;&quot;&gt;
    &lt;div style=&quot;font-size:120%;&quot;&gt;'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''&lt;/div&gt;
    &lt;div style=&quot;padding-top:4px;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].&lt;/div&gt;
  &lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 1em;&quot;&gt;Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;min-width:380px;width:50%;float:left;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding-left:3em;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;6&quot; style=&quot;background:transparent&quot;
| [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]]
| [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]&lt;br /&gt;Upoznajte se s osnovama Wikipedije!
|-
| [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]]
| [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]&lt;br /&gt;Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć.
|-
| [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]]
| [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]&lt;br /&gt;Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja.
|-
| [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]]
| [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]&lt;br /&gt;Upoznajte se s osnovama uređivanja!
|}

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;min-width:380px;width:50%;float:left;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding-left:3em;&quot;&gt;

{| cellpadding=&quot;6&quot; style=&quot;background:transparent&quot;
| [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]]
| [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]&lt;br /&gt;Ovdje možete eksperimentirati.
|-
| [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]]
| [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]&lt;br /&gt;Ovo je forum za rasprave među korisnicima.
|-
| [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]]
| [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]&lt;br /&gt;Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije.
|-
| [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]]
| [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]&lt;br /&gt;Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji.
|}
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 1em 1em 0em; clear:both&quot;&gt;Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&amp;#160;tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.&lt;/div&gt;
----
&lt;div style=&quot;padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center&quot;&gt; Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''!  Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad!
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:04, 22 januar 2017 (CET)

== Velikomoravska Kneževina ==

Kneževine, kraljevstva, monarhije, carstva i slično idu velikim slovom na sh.wiki. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:40, 14 decembar 2017 (CET)

Ovakve stvari izbjegavaj: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_svijet&amp;type=revision&amp;diff=40804459&amp;oldid=5039552][https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Arijci_%28razvrstavanje%29&amp;type=revision&amp;diff=40804463&amp;oldid=40669836][https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Islamizacija&amp;type=revision&amp;diff=40798679&amp;oldid=40798646]. Drugim riječima, ako je sadržaj članka totalno po zapadnom standardu, nema smisla da se nabacuju riječi onog istočnog pa da nastane miješanje ijekavice i ekavice ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Arijci_%28razvrstavanje%29&amp;type=revision&amp;diff=40804463&amp;oldid=40669836 &quot;reč&quot; i &quot;zastarjeli&quot;]), ili termina ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_svijet&amp;type=revision&amp;diff=40804459&amp;oldid=5039552 &quot;studenog&quot; i &quot;evropskim&quot;]). Vrijedi i obrnuto. Izuzetak je da se npr. kod ovog [[Arijci (razvrstavanje)|razvrstavanja]] zamijeni &quot;indoeuropski&quot; s &quot;indoevropski&quot;, to nije problem jer je bliže usvojenoj terminologiji koja se rabi u naslovima članaka i kategorija, znači OK. U [[Islamizacija|ovom članku]], zapadnog oblika, stoji &quot;Pokrštavanje&quot; kao neutralan termin, a ti već dvaput guraš &quot;hristijanizaciju&quot;. Nemoj više. Druga stvar, nemoj kandidirati preusmjeravanja za brisanje čak i ako se može napraviti zaseban članak. Za 99% ostalog posla, sve pohvale. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 08:58, 26 februar 2018 (CET)
:{{Ping|Orijentolog}}, pošto se članak o evropskom (tj. europskom) kontinentu na ovoj Vikipediji (tj. Wikipediji) zove &quot;[[Evropa]]&quot;, a ne &quot;Europa&quot; mislio sam da promenim sve reči u tom članku (samo zbog toga što se tako članak zove) iz &quot;europa&quot; u &quot;evropa&quot;, kao što sam uradio u članku &quot;[[Stari svijet]]&quot;...hrvatski jezik koristi &quot;Europa&quot; i (i)jekavicu, a srpski &quot;Evropa&quot; i (i)jekavicu i ekavicu--[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 12:03, 26 februar 2018 (CET)
::To se radi samo u izuzetnim slučajevima, a ako se radi onda se mijenja i ostalo ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_svijet&amp;type=revision&amp;diff=40804680&amp;oldid=40804536 vidi primjer]: &quot;europski&quot;, &quot;studenog&quot;, &quot;povijesni&quot;, &quot;desetljeća&quot;, itd.). Vjerujem da si vidio da je ovdje standard &quot;historija&quot; umjesto &quot;povijesti&quot; i &quot;istorije&quot; (osim za članke direktno vezane uz Hrvatsku ili Srbiju), pa iz istih razloga nema smisla tek tako nabacivati &quot;historiju&quot; u članke na istočnoj varijanti. Inače postoji dosta nepisanih pravila na ovoj Wikipediji, usvojenih međusobnim raspravama zadnjih godina, teško je sve pohvatati i najiskusnijima, zato sve OK. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:19, 26 februar 2018 (CET)
:::Šta da radim, da izmenim (tj. da vratim) i u tom članku ([[Stari svijet]]) reči iz &quot;evropa&quot; u &quot;europa&quot;? Ja sam ih izmenio samo zbog toga što se članak zove &quot;[[Evropa]]&quot;--[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 12:32, 26 februar 2018 (CET)
::::Ma neka ostane za [[Stari svijet]], tu ipak nema onih sukobljavanja koje sam opisao gore (ijekavica vs. ekavica, i termini). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:35, 26 februar 2018 (CET)

== Opet... ==

Primarno značenje pojma ''[[Turan]]'' je regija, nemoj dakle raditi proizvoljna preusmjeravanja (kao ranije sa slučajem ''[[Kanat]]''). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:17, 3 mart 2018 (CET)
:Neka ostane postojeće stanje i za ''[[Romanija]]'', vidi da [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Romanija puno toga vodi] na taj članak. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 17:03, 4 mart 2018 (CET)
Ovdje se u naslovima rabi srednja crta (–), ne kratka (-) ili duga (—) kao na sr.wiki. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:23, 7 mart 2018 (CET)

==Talijani==

Zbog primarne odrednice [[Talijani|naroda]], Talijani mogu ostati tako kako jesu --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:02, 7 mart 2018 (CET)

== Bjelajsko polje - Petrovačko polje ==
Sada je u upotrebi naziv [[Petrovačko polje]] i na toj temi Davidović je doktorirao. Tačno je da se do Drugog svjetskog rata upotrebljavao naziv Bjelajsko polje. Pozdrav--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 22:17, 12 mart 2018 (CET)

== Vesna Vendi ==

Драги SrpskiAnonimac! Можеш ли написати чланак о поп-фолк певачу [[Vesna Vukelić Vendi]] на српско-хрватском? Хвала! - [[Posebno:Doprinosi/217.66.157.128|217.66.157.128]] 18:52, 3 maj 2018 (CEST)

Драги SrpskiAnonimac! Можеш ли написати чланак о глумицу [[Sridevi]] на српско-хрватском? Хвала! --[[Posebno:Doprinosi/217.66.154.97|217.66.154.97]] 12:41, 16 juni 2018 (CEST)

Драга SprskiAnonimac! Може проверити чланак о филму [[Rana Vikrama]]? Hvala! --[[Posebno:Doprinosi/217.66.154.97|217.66.154.97]] 12:44, 16 juni 2018 (CEST)

== Savjet ==

Ubuduće malo provjeri historiju preusmjeravanja, kao u slučaju [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratna_avijacija&amp;curid=4870&amp;action=history ratne avijacije] gdje je [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratna_avijacija&amp;type=revision&amp;diff=4241112&amp;oldid=1460623 objašnjeno] zašto je izvršeno (neutralni naziv, usklađeno po kategoriji, još dan izvor). Besmisleno vraćanje i još bez davanja razloga u sažetku. Generalno, ako vidiš da je netko od kolega s dužim stažom preusmjeravao nešto zadnjih pet-šest godina, onda postoje razlozi (interni dogovori standardizacije i sl.) i preporuka je da se zadrži postojeće stanje. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 05:20, 24 august 2018 (CEST)

==Preusmjeravanje==

Kako načelno odrađuješ dobre izmjene i ne praviš greške pri preusmjeravanju, nisam detaljno pratio tvoj rad, ali evo, kolega je već uočio nekoliko grešaka pa bih ja još jednom, ovom prilikom, upozorio da pogledaš jesu li kakva ranija preusmjeravanja vršena i hoće li tvoja promjena nešto poremetiti. Uz to, a vidim da ti je to već naglašeno, imena država (sadašnjih, bivših, tvorevina također) pišu se velikim početnim slovom (vidi onih par preusmjeravanja što sam ih ja uradio) pa pripazi i na to. Dakle, nastavi s dobrim poslom, ali molim te, pritom pazi da ne poremetiš nešto što je već urađeno. 

Ako postoji nekakav drugi problem ili nesporazum, slobodno reci pa ćemo vidjeti o čemu se radi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:42, 30 august 2018 (CEST)

Ponavljam još jednom: nemoj raditi preusmjeravanja na svoju ruku, bez davanja prijedloga na SZR i smislenog argumentiranja. Počeo si raditi više štete nego koristi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:45, 30 august 2018 (CEST)

Po naslovu, sadržaju, karti, šablonu i kategorizaciji, radi se o rimskoj provinciji. Drugi problematičan slučaj je Kapadokija koja je u postojećem stanju i članak za drevnu regiju, i rimsku pokrajinu, a to što se može pisati zaseban članak samo o rimskoj provinciji nije razlog da se uklanja iz šablona. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:56, 30 august 2018 (CEST)

&quot;''...treba da se preimenuju...''&quot;? Ne trebaju uopće [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=917][http://proleksis.lzmk.hr/6472/]. Isto vrijedi i za Ahajce [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=918][http://proleksis.lzmk.hr/56977/]. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:26, 30 august 2018 (CEST)

Da me pogrešno ne shvatiš, ovo gore ne znači da sad Aheja i Ahejce treba preusmjeravati na Ahaja i Ahajce, unikatnost tog tipa nije nužna. Geografski članci neka ostanu naslovljeni kakvi jesu. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:34, 30 august 2018 (CEST)

== Treći put... ==

Molim te, nemoj raditi proizvoljna preusmjeravanja. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:08, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
:{{ping|Orijentolog}} koja su to preusmjeravanja npr? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 16:11, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
::[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Imamizam&amp;type=revision&amp;diff=40846792&amp;oldid=9055876 Ovo]. U historiji se vidi ono o čemu sam ranije govorio, i još postoji istoimena kategorija. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:15, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
:::{{ping|Orijentolog}} Pošto si vratio naziv članka, dodao sam u članku i naziv &quot;imamiti&quot;, pošto se članak zove &quot;imamizam&quot;...sada je ok da ostane pod tim nazivom
:::A što se tiče promene naslova tog članka, promenio sam naziv članka zato sto se tako zove na Vikip. na srp. i engl. jez. a i [[Google Translate]] tako prevodi sa arap. na srp. i hrv. jez., &quot;Dvanaestnici/Dvanaestorica&quot; --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 16:40, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
::::Uh, nemoj da ti Google Translate ubuduće bude vodilja. :) Ozbiljno govorim, u ovom slučaju &quot;Dvanaestnici&quot; nisu greška jer i taj se termin ispravno koristi, ali mašinskim prijevodom arapskog rezultati mogu ispasti i smiješni ili čak prosti. Usto, nije nimalo mjerodavno kako se naslovljava na engleskoj ili srpskoj, ovdje se inače rabi drugačije preslovljavanje arapskog od onog na sr.wiki ili bs.wiki (npr. Abu/Ebu, al-/el, itd.), čisto da znaš da te ubuduće ne zbuni. Niti to da je puno članaka trenutno nesređenog naslova i sadržaja. Svejedno, ako nisi upoznat s arapskim pismom i općom terminologijom tog područja, onda bolje da se preusmjeravanja članaka uopće ni ne rade (redirecti poput onih na Osmana su uredni i poželjni), jedino uz prijedlog na SRZ članka. Isto nema ni smisla da radiš [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ijitizam&amp;diff=prev&amp;oldid=40846747 ovakve izmjene] jer niti je greška, a dalje u članku se još četiri puta javlja na takav način. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 17:10, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
:::::{{ping|Orijentolog}} sr.wiki koristi ''el'' umesto ''al'' (vidi: [[:sr:Kategorija:Arapi|sr:Kategorija:Arapi]]; primeri za emirate UAR: [[:sr:Ras el Hajma|sr:''Ras el Hajma'']] a ne ''Ras al Hajma'', [[:sr:Um el Kajvejn|sr:''Um el Kajvejn'']] a ne ''Um al Kajvejn''...jedino se za emirat ''Abu Dabi'' koristi ''Abu Dabi'' a ne ''Ebu Dabi'' --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 18:57, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Mosor ==

Ne treba. Primarno značenje Mosora je planina u Hrvatskoj, a tu su još [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Mosor 33 članka] koja vode na to primarno značenje. Ukratko, nekonstruktivna izmjena. S obzirom da usprkos mojim opetovanim savjetima ne stavljaš prijedloge za preusmjeravanja na SZR nego sve ideš na svoju ruku i time radiš štetu, ako se to nastavi zatražit ću od administratora da ti se daljnja preusmjeravanja onemoguće. Hvala. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 21:03, 8 rujan-септембар 2018 (CEST)

:Ponavljam, ne treba. Evidentno da nisi upoznat s pojmom &lt;u&gt;primarnog značenja&lt;/u&gt;. Prouči [[Wikipedia:Razvrstavanje]] (opširnije i na [[:sr:Википедија:Višeznačna odrednica]], [[:hr:Wikipedija:Razdvojba]], [[:en:Wikipedia:Disambiguation]]) za početak, iako se određena pravila i na tim projektima razlikuju od lokalnih. Hrvatsku planinu za primarno značenje ''[[Mosor]]a'' imaju i njemačka (''[[:de:Mosor]]''), engleska (''[[:en:Mosor]]''), francuska (''[[:fr:Mosor]]'') i ruska Wikipedija (''[[:ru:Мосор]]''), gotovo sve uz izuzetak srpske. Nema govora da se srpskohrvatska i srpska moraju preklapati u svemu, ili da je druga uzor prvoj. Ne samo za ''Mosor'' nego i ''[[Kanat]]'', ''[[Ribari]]'' i ostalo što si više puta, i nakon vraćanja, uporno pokušavao uskladiti sa srpskom. Identična stvar vrijedi i za englesku kao uzor, tamo primjerice postoji ''[[:en:Pariz]]'', što nije argument ni da se ''[[Pariz (Iran)]]'' preusmjeri na ''Pariz'', niti da ''[[Pariz]]'' kao primarno značenje nosi naslov ''[[Pariz (Francuska)]]''. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:25, 8 rujan-септембар 2018 (CEST)

::I to je greška, ispravio sam. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 13:58, 9 rujan-септембар 2018 (CEST)

Jel može nekom botu da se naredi da neku reč zameni sa drugom u više članaka, npr. da ''&lt;nowiki&gt;[[Парћански језик|парћански]]&lt;/nowiki&gt;'' zameni sa ''&lt;nowiki&gt;[[Партски језик|парћански]]&lt;/nowiki&gt;''? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 00:05, 12 rujan-септембар 2018 (CEST)

:Koliko ja znam, š i s nisu ista slova. Ako se već radi o drugoj riječi, treba se dodati natuknica za to, dok primarni pojam (firma) mora ostati takav kakav jest :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:48, 13 rujan-септембар 2018 (CEST)

:Zamolio bi te da ubuduće koristiš šablon {{tl|Bolji naslov}} za članke koje misliš da treba preimenovati, ovako na svoju ruku je izgubilo svaki smisao. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:17, 13 rujan-септембар 2018 (CEST)

::Ne, jer je Crach naziv članka, a ovdje se radi samo o fonetskom čitanju, tako da opet nije niti približno primarno značenje pojma --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:18, 13 rujan-септембар 2018 (CEST)

==Preusmjeravanje==

Postoji li način da se ovaj problem riješi? Mislim, očigledno je da se u tvom radu javljaju problemi koji se ponavljaju. I dok je Orijentolog pokazao dobru volju da to sve pregleda i upozori te i popravi greške, suludo je očekivati da netko uhodi tebe i tvoje izmjene; dosad si ignorirao neke konkretne prijedloge za promjenom načina uređivanja, ali mislim da je vrijeme da se tu nešto uradi. Možda da malo odmoriš? Ili prestaneš to raditi mehanički? Da pogledaš malo prije nego izvršiš neku izmjenu... ne znam što je najpametnije uraditi ovdje, jer ne bih volio primjenjivati neke drastične mjere, pa bih te zamolio da mi ti predložiš neko racionalno rješenje :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:05, 15 rujan-септембар 2018 (CEST)

:{{ping|Orijentolog}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Što se tiče članka &quot;[[Partija (pokrajina)]]&quot;, radi se o oblasti, tj. regiji (ili regionu), a ne o pokrajini...postoji poseban članak o satrapiji &quot;[[Partija (satrapija)]]&quot; (isto i na sr.wiki), dok na hr.wiki ne postoji odvojeni članci kao na sh.wiki, isto i na en.wiki...pa tako šablon &quot;[[Šablon:Ahemenidske satrapije]]&quot; na sh.wiki stoji u članku o satrapiji, dok na hr.wiki u članku &quot;[[:hr:Partija (pokrajina)]]&quot; i na en.wiki u članku &quot;[[:en:Parthia]]&quot;.

: Članak &quot;[[Partija (pokrajina)]]&quot; treba da se zove kao i na sr.wiki &quot;[[Partija (oblast)]]&quot;, dok bi uvodni deo članka na sh.wiki trebao da bude: &quot;Partija je istorijska oblast, odnosno '''regija'''...&quot; ([[:Kategorija:Historijske regije Irana|Kategorija:Historijske '''regije''' Irana]]), dok je na sr.wiki: &quot;Partija je istorijska oblast, odnosno '''region'''...&quot; ([[:sr:Kategorija:Istorijski regioni Irana|sr:Kategorija:Istorijski '''regioni''' Irana]]) --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 18:09, 18 rujan-септембар 2018 (CEST)

::Meni je pomalo čudno da ti je promaklo postojanje članka ''[[Regija]]'' i pripadajuće kategorije ''{{cl|Regije}}'', kao i [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=40848817&amp;oldid=40848548 mog komentara Edgaru] u kojem govorim o tome, pa i dalje inzistiraš da u naslovu stoji ''oblast''. Argumentacija &quot;to je tako na sr.wiki i zato tako treba&quot; prerasta u tragikomediju. [[Partija (pokrajina)|Članak]] govori istovremeno o [[Pokrajina|pokrajini]] (administrativna jedinica) i [[Regija|regiji]] (geografsko područje), što se ne mora uvijek poklapati i regija često može imati šire značenje, međutim, koliko znam za ovaj specifičan slučaj u niti jednom starovjekovnom dinastijskom periodu nije bila isključivo regija. Usto, kao administrativna jedinica nije uvijek bila isključivo satrapija. Po tvojoj formulaciji uvoda ispada &quot;Partija je historijska oblast (→geografsko područje) odnosno regija (→geografsko područje)&quot;. Ne mogu ti zamjeriti to što nisi upoznat s time jer kompletna staroiranska administrativna podjela ne postoji ni ovdje, niti na en.wiki ili fa.wiki, bilo u vidu zasebnih članaka ili liste. Ne postoji ni za druge drevne države ili kasnije kalifate. Ipak, kad već nisi upoznat, onda nemoj petljati i raditi štetu. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:12, 19 rujan-септембар 2018 (CEST)
:::{{Ping|Orijentolog}} Nisam video komentar, a što se tiče tih izmena koje si mi poništio ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=40848817&amp;oldid=40848548 tih &quot;10-20&quot;]), recimo [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sjeverni_Horasan&amp;oldid=prev&amp;diff=40848799 ovu], zašto si poništio kad se radi o satrapiji, a ne o pokrajini, sad se u članku misli na satrapiju, a u članku v vodi na članak o pokrajini? ... a što se tiče to za &quot;ibn&quot; moguće je da sam pogrešio, vidiš da sam pored tvog preusmerenja ''[[Osman ibn Affan]]'', ja napravio ostala, ''[[Othman ibn Affan]]'', ''[[Utman ibn Afan]]'' ... i što se tiče [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Karmanija&amp;oldid=prev&amp;diff=40848832 ovoga] zar ne treba da stoji &quot;Reference&quot; (kao i u ostalim člancima), a ne &quot;Izvori&quot; ? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 01:55, 19 rujan-септембар 2018 (CEST)

::::Nisam vraćanja udarao bezveze, u članku se zapravo govori o pokrajini Ahemenida i Sasanida, dakle u malo širem smislu od satrapije tj. staroperzijske administrativne jedinice. Ponekad se u literaturi i sasanidske pokrajine nazivaju satrapijama (sinonim za veću staroiransku administrativnu jedinicu), što nije sasvim točno (Daryaee:2009:52&amp;127). Za &quot;ibn&quot; je OK, skužio sam da si vremenom naučio to, ali najmanje jedno preusmjeravanje je bilo izbrisano zbog ranijeg nerazumijevanja pa sam ga vratio. Na kraju članka nije greška staviti ni &quot;Reference&quot; niti &quot;Izvore&quot;, a s obzirom da se kod većine satrapija koriste potonji onda nema smisla da se članak uređuje samo zbog tog mijenjanja. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:05, 19 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Re: Helikopter ==

Prvo, bespotrebna kozmetička izmjena jer to se može urediti na tridesetak načina i niti jedan nije pogrešan, a drugo, među svim načinima izabrao si onaj s dugačkom crtom (—) za koju sam [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3ASrpskiAnonimac&amp;type=revision&amp;diff=40807770&amp;oldid=40807486 napisao] da se ovdje, za razliku od sr.wiki, ne rabi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18:18, 18 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Re: Britanija (otok) ==

Ne treba, to je pravilo na sr.wiki, ne ovdje. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:58, 27 rujan-септембар 2018 (CEST)

Pravila postoje, iako ima puno nepisanih, znači nepoznavanje istih ti nitko ne može zamjeriti. Točno da naslov/kategorija može odudarati od teksta. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 04:57, 28 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Re: ? ==

Zato jer se uporno igraš, mijenjaš jedan šablon u drugi, uklanjaš IPA, itd. Članak sam sastavio na temelju [[Encyclopaedia of Islam|EI2]] pa znam za sva tri oblika, a ''al-Ahasā'' nije među njima. Ako sam uklonio jednom, onda valjda postoji razlog i nema osnova da opet usiljeno kopipejstaš nereferenciran sadržaj s engleske Wiki. To dakle nije ni ispravak, niti konstruktivna dopuna, a generalno uređivanja su ti sama sebi svrhom i još inzistiraš na istima neovisno koliko pogrešni bili. Al Jazeera, Novosti ili srpska Wiki nisu mjerodavni za terminologiju država. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18:24, 11 oktobar 2018 (CEST)

== al-Kahira ==

Radi se o dva različita naselja u dva različita okruga, popravio sam u skladu s neprilagođenim naslovima koji su stihijski unešeni botovima. Ima ih na hiljade i površne intervencije nisu dobrodošle, naročito ne od nekog tko ne zna ni osnove arapskog pisma. U međuvremenu mi se javio jedan penzionisani kolega, inače klasični filolog, koji mi se požalio da su mu članci s antičkom tematikom devastirani uklanjanjem politonskih akcenata s raznih starogrčkih imena. Zbog svega toga, imaj na umu da će ti svako daljnje petljanje i igranje sa starogrčkim, latinskim, perzijskim, arapskim i inim biti vraćeno bez ikakve rasprave. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 11:12, 13 oktobar 2018 (CEST)

== Britannica ==

Conquistadorova izmjena je potpuno uredna i skuladna svim pravilima i smjernicama, tako da te molim te više ne vršiš izmjene u tekstu tog članka. Ja sam sada neke stvari korigirao dodatno i mislim da je to najbolja solucija s obzirom na trenutno stanje članka --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:01, 8 decembar 2018 (CET)

:{{u|Edgar Allan Poe}}, malopre sam mu pisao, vidi: [[Razgovor sa korisnikom:Conquistador#Encyclopædia Britannica]] 
:Prepravio sam članak, i dodao engleski naziv za korporaciju --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 15:07, 8 decembar 2018 (CET)

::Kao što rekoh - ne petljaj više po sadržaju članka, osim ako ga nemaš namjeru proširivati. Ovakvo stanje je i više nego dobro. Molim te, kreni na druge zadatke :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:28, 8 decembar 2018 (CET)

{{u|Edgar Allan Poe}}, jedan korisnik mi je rekao da ovde na sh.wiki da može članak da se zove na stranom jeziku, a da članak bude napisan na sh jeziku...ili da se članak zove na ijekavici a članak bude napisan na ekavici (ili obrnuto)...ili da članak da bude napisan na hrvatskom a članak na srpskom jeziku --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 13:54, 9 decembar 2018 (CET)

:To je točno, međutim s obzirom na sve, nema potrebe cjepidlačiti oko tog naziva; plus, načelno, ako je jedna varijanta aktualna u članku, onda se ona ne mijenja u drugu --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 20:53, 9 decembar 2018 (CET)

== Crte ==

[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3ASrpskiAnonimac&amp;type=revision&amp;diff=40807770&amp;oldid=40807486 Pročitaj ponovo]. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:49, 5 mart 2019 (CET)

{{ping|Orijentolog}} ma znam, ali treba da postoji i preusmerenje sa kratkom crtom, jer neko ne zna kako da izabere srednju ili dugu crtu na mobilnom telefonu ili računaru. --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 00:24, 6 mart 2019 (CET)

To svakako, ako vidiš da negdje nema takvog preusmjeravanja, poželjno je da se napravi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:30, 6 mart 2019 (CET)

== Rolan ==

Dear SrpskiAnonimac! Can you make an article about movie Pisma mrtvaca (Пиьсма мёртвого человека) with Rolan Bukov in Serbo-Croatian language? Hvala! --[[Posebno:Doprinosi/92.100.208.53|92.100.208.53]] 18:13, 7 mart 2019 (CET)

== Nedokazanost ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;&quot;
| [[image:Nuvola apps important.svg|30px]]
| Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju{{#if:|, kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“}}. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. {{#if:|{{{2}}}}}&lt;!-- Template:VW3 (Vidljivi vandalizam) --&gt;
|}[[Kategorija:Stranice sa templateom WV]] --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 02:26, 29 rujan-септембар 2019 (CEST)

{{u|Orijentolog}}, kao na primer? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 02:31, 29 rujan-септембар 2019 (CEST)

[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Prirodni_sateliti&amp;action=history Jedan, dva, tri]. Prvo besmisleno jer {{tl|Kat}} vodi na standardni {{tl|Catmore}}, kod druga dva izbijanje ključa (Tko/što? Satelit.). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 02:36, 29 rujan-септембар 2019 (CEST)

== New York ==

Kada sam ovo ljeto sređivao kategoriju ''{{cl|New York}}'', administrativno-geografske članke uredio sam po uzoru na englesku Wikipediju – usporedi da kategorija ''{{cl|Gradski okruzi New Yorka}}'' sadržajno odgovara engleskoj kategoriji ''[[:en:Category:Boroughs of New York City|Boroughs of New York City]]''. Kategorizacija New Yorka je (skupa s Venecijom) jedinstvena po tome da su njujorški članci raznoraznih tema slagani i geografski, drugim riječima po gradskim okruzima. Vjeruj mi da sam se namučio oko provjeravanja gdje je određena banka, historijski stadion i dr. S druge strane, kategorijom ''{{cl|Okruzi u SAD}}'' nisam se istovremeno bavio jer je botovskog tipa i sadrži na stotine članaka. Rezultat toga je da imamo odvojene članke za npr. [[Staten Island]] i [[Richmond County, New York|Richmond County]], dok su na engleskoj oba spojena u prvi. Inzistiram da tako bude i na srpskohrvatskoj iz dva razloga: prvi je preglednost, lakše se voditi organizacijom većih Wikipedija, samo rijetke imaju odvojene članke, a drugi je da će doći do totalnog kaosa postojeće kategorizacije. Ti si se vidim vodio zatečenim stanjem i ''de facto'' nisi pogriješio jer može i na taj način, no doći će do komplikacija. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:49, 3 decembar 2019 (CET)

:''Borough'' se prevodi na više načina, a gradski okruzi ne bi bili greška jer kao takvi se spominju u [[Proleksis enciklopedija|Proleksis enciklopediji]] ([https://proleksis.lzmk.hr/13713/][https://proleksis.lzmk.hr/13719/][https://proleksis.lzmk.hr/36342/]). Isto kao što ne bi bio ni tvoj odabir gradskih oblasti na srpskoj Wikipediji. Bosanska također ima gradske okruge. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:47, 4 decembar 2019 (CET)


== Pitanje ==

U čemu je kvaka s [[Religija u antičkom Rimu|ovim]]? Naime, koliko vidim oba su naslova ista pa, prije brisanja, bih volio znati o čemu se radi. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:08, 12 novembar 2020 (CET)

==Poziv na glasanje==
Pozdrav. Kao što napisah nekolikim korisnicima - znam da ovde korisnici najviše vole da budu ostavljeni na miru da pišu i uređuju članke, ali, budući da sam se [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Korisnik:Igor_Windsor kandidovao za administratora], eto pozivam te kao višegodišnjeg i vrednog korisnika sh.wiki na glasanje, ako želiš, bez da ikoga vučem za rukav. I glasanje &quot;protiv&quot; je jednako vredno! Hvala u svakom slučaju i veliki pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:55, 5 decembar 2020 (CET)

==Adige i Čerkezi==
Ćao. U vezi s [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Adige&amp;redirect=no ovim preusmeravanjem], čini se da ipak na [[Adige]] (bar velikom većinom) vode poveznice u vezi s rekom a ne Čerkezima ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Adige v. ovde])? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:46, 7 decembar 2020 (CET)

== [[Koljski poluostrvo]]? ==

Ne može &quot;Koljski poluostrvo&quot;. Može &quot;Poluostrvo Koljski&quot; ili &quot;Koljsko poluostrvo&quot;. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.72.55|5.43.72.55]] 00:28, 14 decembar 2020 (CET)

== Severna Makedonija ==

Rečeno je da kategorizacija (S) Makedonije ostane samo na &quot;Makedoniji&quot;, uvriježenom nazivu za državu, ne da se mijenja u &quot;Severnu Makedoniju&quot;. Sad si napravio kupus. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:49, 30 decembar 2020 (CET)

== Glas ==
Pozivam te da glasaš o mojoj kandidaturi za birokrata. Treba 15 glasova, inače ne vredi. Pa eto, ako ti nije mrsko... Pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 14:54, 3 decembar 2022 (CET)

== Preusmjerenja sa glavnim značenjima ==

Dobra večer kolega. Ne slažem se sa uklanjanjem preusmjerenja sa pojma &quot;[[Baka]]&quot; na članak &quot;[[Deda i baba]]&quot;. Sa &quot;[[Deka|Dekom]]&quot; možda još nekako, ali glavno je značenje pojma &quot;Baka&quot; na srpskohrvatskom jeziku bez sumnje član porodice. Lijep pozdrav. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:34, 1 oktobar 2023 (CEST)

== Bend ==

Ne vidim razlog da koristimo izraz &quot;glazbeni sastav&quot; koji nitko ne koristi, tako da ove stvari šibaj na &quot;bend&quot; kadgod vidiš da nije! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15:37, 14 novembar 2023 (CET)

== Jezički šabloni ==

Zdravo. Jezički šabloni treba da budu standardizirani ovako: {{tl|Jez-en}}. Dakle, domaća skraćenica &quot;Jez&quot; i jezički kod u skladu s međunarodnim standardom. Sve ostale varijante naziva treba da budu preusmerenja. Zamolio bih te se ubuduće rukovodiš time. Hvala. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 18:25 (CEST)

== OSCE Minsk grupa ==

Hello, SrpskiAnonimac. 

Can you update the article [[OSCE Minsk grupa]] with new sources? It was dissolved on 1 September 2025, as a requisite of the peace agreement signed by Azerbaijan and Armenia on 8 August 2025. 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-53449-6|&amp;#126;2025-53449-6]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-53449-6|razgovor]]) 6. septembra 2025. u 15:01 (CEST)

== [[Otok]] i ostala premeštanja ==

Molim te nemoj premeštati stvari koje su dogovorene i o kojima se raspravljalo na Pijaci ([[Wikipedija:Pijaca/Jezička_pitanja#Otok_ili_ostrvo|1]]). Ako si u nedomici oko toga šta je standard, bolje postavi pitanje. Nemoj pretpostavljati, jer možeš napraviti dodatan posao urednicima koji provode standardizaciju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. augusta 2026. u 21:04 (CEST)</text>
      <sha1>evt96pij7ekvfjry1zg84128ci7rmw6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680168</id>
      <parentid>42680002</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:23:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Otok i ostala premeštanja */ odgovor</comment>
      <origin>42680168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37825" sha1="74k3xkqxoqcevjdauwwjxmh6j7yx80y" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;&quot;&gt;
  &lt;div style=&quot;background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;&quot;&gt;
    &lt;div style=&quot;font-size:120%;&quot;&gt;'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''&lt;/div&gt;
    &lt;div style=&quot;padding-top:4px;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].&lt;/div&gt;
  &lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 1em;&quot;&gt;Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;min-width:380px;width:50%;float:left;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding-left:3em;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;6&quot; style=&quot;background:transparent&quot;
| [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]]
| [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]&lt;br /&gt;Upoznajte se s osnovama Wikipedije!
|-
| [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]]
| [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]&lt;br /&gt;Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć.
|-
| [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]]
| [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]&lt;br /&gt;Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja.
|-
| [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]]
| [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]&lt;br /&gt;Upoznajte se s osnovama uređivanja!
|}

&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;min-width:380px;width:50%;float:left;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding-left:3em;&quot;&gt;

{| cellpadding=&quot;6&quot; style=&quot;background:transparent&quot;
| [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]]
| [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]&lt;br /&gt;Ovdje možete eksperimentirati.
|-
| [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]]
| [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]&lt;br /&gt;Ovo je forum za rasprave među korisnicima.
|-
| [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]]
| [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]&lt;br /&gt;Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije.
|-
| [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]]
| [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]&lt;br /&gt;Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji.
|}
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;padding: 1em 1em 0em; clear:both&quot;&gt;Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&amp;#160;tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.&lt;/div&gt;
----
&lt;div style=&quot;padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center&quot;&gt; Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''!  Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad!
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:04, 22 januar 2017 (CET)

== Velikomoravska Kneževina ==

Kneževine, kraljevstva, monarhije, carstva i slično idu velikim slovom na sh.wiki. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:40, 14 decembar 2017 (CET)

Ovakve stvari izbjegavaj: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_svijet&amp;type=revision&amp;diff=40804459&amp;oldid=5039552][https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Arijci_%28razvrstavanje%29&amp;type=revision&amp;diff=40804463&amp;oldid=40669836][https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Islamizacija&amp;type=revision&amp;diff=40798679&amp;oldid=40798646]. Drugim riječima, ako je sadržaj članka totalno po zapadnom standardu, nema smisla da se nabacuju riječi onog istočnog pa da nastane miješanje ijekavice i ekavice ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Arijci_%28razvrstavanje%29&amp;type=revision&amp;diff=40804463&amp;oldid=40669836 &quot;reč&quot; i &quot;zastarjeli&quot;]), ili termina ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_svijet&amp;type=revision&amp;diff=40804459&amp;oldid=5039552 &quot;studenog&quot; i &quot;evropskim&quot;]). Vrijedi i obrnuto. Izuzetak je da se npr. kod ovog [[Arijci (razvrstavanje)|razvrstavanja]] zamijeni &quot;indoeuropski&quot; s &quot;indoevropski&quot;, to nije problem jer je bliže usvojenoj terminologiji koja se rabi u naslovima članaka i kategorija, znači OK. U [[Islamizacija|ovom članku]], zapadnog oblika, stoji &quot;Pokrštavanje&quot; kao neutralan termin, a ti već dvaput guraš &quot;hristijanizaciju&quot;. Nemoj više. Druga stvar, nemoj kandidirati preusmjeravanja za brisanje čak i ako se može napraviti zaseban članak. Za 99% ostalog posla, sve pohvale. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 08:58, 26 februar 2018 (CET)
:{{Ping|Orijentolog}}, pošto se članak o evropskom (tj. europskom) kontinentu na ovoj Vikipediji (tj. Wikipediji) zove &quot;[[Evropa]]&quot;, a ne &quot;Europa&quot; mislio sam da promenim sve reči u tom članku (samo zbog toga što se tako članak zove) iz &quot;europa&quot; u &quot;evropa&quot;, kao što sam uradio u članku &quot;[[Stari svijet]]&quot;...hrvatski jezik koristi &quot;Europa&quot; i (i)jekavicu, a srpski &quot;Evropa&quot; i (i)jekavicu i ekavicu--[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 12:03, 26 februar 2018 (CET)
::To se radi samo u izuzetnim slučajevima, a ako se radi onda se mijenja i ostalo ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Novi_svijet&amp;type=revision&amp;diff=40804680&amp;oldid=40804536 vidi primjer]: &quot;europski&quot;, &quot;studenog&quot;, &quot;povijesni&quot;, &quot;desetljeća&quot;, itd.). Vjerujem da si vidio da je ovdje standard &quot;historija&quot; umjesto &quot;povijesti&quot; i &quot;istorije&quot; (osim za članke direktno vezane uz Hrvatsku ili Srbiju), pa iz istih razloga nema smisla tek tako nabacivati &quot;historiju&quot; u članke na istočnoj varijanti. Inače postoji dosta nepisanih pravila na ovoj Wikipediji, usvojenih međusobnim raspravama zadnjih godina, teško je sve pohvatati i najiskusnijima, zato sve OK. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:19, 26 februar 2018 (CET)
:::Šta da radim, da izmenim (tj. da vratim) i u tom članku ([[Stari svijet]]) reči iz &quot;evropa&quot; u &quot;europa&quot;? Ja sam ih izmenio samo zbog toga što se članak zove &quot;[[Evropa]]&quot;--[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 12:32, 26 februar 2018 (CET)
::::Ma neka ostane za [[Stari svijet]], tu ipak nema onih sukobljavanja koje sam opisao gore (ijekavica vs. ekavica, i termini). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:35, 26 februar 2018 (CET)

== Opet... ==

Primarno značenje pojma ''[[Turan]]'' je regija, nemoj dakle raditi proizvoljna preusmjeravanja (kao ranije sa slučajem ''[[Kanat]]''). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:17, 3 mart 2018 (CET)
:Neka ostane postojeće stanje i za ''[[Romanija]]'', vidi da [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Romanija puno toga vodi] na taj članak. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 17:03, 4 mart 2018 (CET)
Ovdje se u naslovima rabi srednja crta (–), ne kratka (-) ili duga (—) kao na sr.wiki. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:23, 7 mart 2018 (CET)

==Talijani==

Zbog primarne odrednice [[Talijani|naroda]], Talijani mogu ostati tako kako jesu --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:02, 7 mart 2018 (CET)

== Bjelajsko polje - Petrovačko polje ==
Sada je u upotrebi naziv [[Petrovačko polje]] i na toj temi Davidović je doktorirao. Tačno je da se do Drugog svjetskog rata upotrebljavao naziv Bjelajsko polje. Pozdrav--[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zavičajac|razgovor]]) 22:17, 12 mart 2018 (CET)

== Vesna Vendi ==

Драги SrpskiAnonimac! Можеш ли написати чланак о поп-фолк певачу [[Vesna Vukelić Vendi]] на српско-хрватском? Хвала! - [[Posebno:Doprinosi/217.66.157.128|217.66.157.128]] 18:52, 3 maj 2018 (CEST)

Драги SrpskiAnonimac! Можеш ли написати чланак о глумицу [[Sridevi]] на српско-хрватском? Хвала! --[[Posebno:Doprinosi/217.66.154.97|217.66.154.97]] 12:41, 16 juni 2018 (CEST)

Драга SprskiAnonimac! Може проверити чланак о филму [[Rana Vikrama]]? Hvala! --[[Posebno:Doprinosi/217.66.154.97|217.66.154.97]] 12:44, 16 juni 2018 (CEST)

== Savjet ==

Ubuduće malo provjeri historiju preusmjeravanja, kao u slučaju [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratna_avijacija&amp;curid=4870&amp;action=history ratne avijacije] gdje je [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ratna_avijacija&amp;type=revision&amp;diff=4241112&amp;oldid=1460623 objašnjeno] zašto je izvršeno (neutralni naziv, usklađeno po kategoriji, još dan izvor). Besmisleno vraćanje i još bez davanja razloga u sažetku. Generalno, ako vidiš da je netko od kolega s dužim stažom preusmjeravao nešto zadnjih pet-šest godina, onda postoje razlozi (interni dogovori standardizacije i sl.) i preporuka je da se zadrži postojeće stanje. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 05:20, 24 august 2018 (CEST)

==Preusmjeravanje==

Kako načelno odrađuješ dobre izmjene i ne praviš greške pri preusmjeravanju, nisam detaljno pratio tvoj rad, ali evo, kolega je već uočio nekoliko grešaka pa bih ja još jednom, ovom prilikom, upozorio da pogledaš jesu li kakva ranija preusmjeravanja vršena i hoće li tvoja promjena nešto poremetiti. Uz to, a vidim da ti je to već naglašeno, imena država (sadašnjih, bivših, tvorevina također) pišu se velikim početnim slovom (vidi onih par preusmjeravanja što sam ih ja uradio) pa pripazi i na to. Dakle, nastavi s dobrim poslom, ali molim te, pritom pazi da ne poremetiš nešto što je već urađeno. 

Ako postoji nekakav drugi problem ili nesporazum, slobodno reci pa ćemo vidjeti o čemu se radi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:42, 30 august 2018 (CEST)

Ponavljam još jednom: nemoj raditi preusmjeravanja na svoju ruku, bez davanja prijedloga na SZR i smislenog argumentiranja. Počeo si raditi više štete nego koristi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:45, 30 august 2018 (CEST)

Po naslovu, sadržaju, karti, šablonu i kategorizaciji, radi se o rimskoj provinciji. Drugi problematičan slučaj je Kapadokija koja je u postojećem stanju i članak za drevnu regiju, i rimsku pokrajinu, a to što se može pisati zaseban članak samo o rimskoj provinciji nije razlog da se uklanja iz šablona. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:56, 30 august 2018 (CEST)

&quot;''...treba da se preimenuju...''&quot;? Ne trebaju uopće [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=917][http://proleksis.lzmk.hr/6472/]. Isto vrijedi i za Ahajce [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=918][http://proleksis.lzmk.hr/56977/]. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:26, 30 august 2018 (CEST)

Da me pogrešno ne shvatiš, ovo gore ne znači da sad Aheja i Ahejce treba preusmjeravati na Ahaja i Ahajce, unikatnost tog tipa nije nužna. Geografski članci neka ostanu naslovljeni kakvi jesu. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:34, 30 august 2018 (CEST)

== Treći put... ==

Molim te, nemoj raditi proizvoljna preusmjeravanja. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:08, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
:{{ping|Orijentolog}} koja su to preusmjeravanja npr? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 16:11, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
::[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Imamizam&amp;type=revision&amp;diff=40846792&amp;oldid=9055876 Ovo]. U historiji se vidi ono o čemu sam ranije govorio, i još postoji istoimena kategorija. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:15, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
:::{{ping|Orijentolog}} Pošto si vratio naziv članka, dodao sam u članku i naziv &quot;imamiti&quot;, pošto se članak zove &quot;imamizam&quot;...sada je ok da ostane pod tim nazivom
:::A što se tiče promene naslova tog članka, promenio sam naziv članka zato sto se tako zove na Vikip. na srp. i engl. jez. a i [[Google Translate]] tako prevodi sa arap. na srp. i hrv. jez., &quot;Dvanaestnici/Dvanaestorica&quot; --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 16:40, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
::::Uh, nemoj da ti Google Translate ubuduće bude vodilja. :) Ozbiljno govorim, u ovom slučaju &quot;Dvanaestnici&quot; nisu greška jer i taj se termin ispravno koristi, ali mašinskim prijevodom arapskog rezultati mogu ispasti i smiješni ili čak prosti. Usto, nije nimalo mjerodavno kako se naslovljava na engleskoj ili srpskoj, ovdje se inače rabi drugačije preslovljavanje arapskog od onog na sr.wiki ili bs.wiki (npr. Abu/Ebu, al-/el, itd.), čisto da znaš da te ubuduće ne zbuni. Niti to da je puno članaka trenutno nesređenog naslova i sadržaja. Svejedno, ako nisi upoznat s arapskim pismom i općom terminologijom tog područja, onda bolje da se preusmjeravanja članaka uopće ni ne rade (redirecti poput onih na Osmana su uredni i poželjni), jedino uz prijedlog na SRZ članka. Isto nema ni smisla da radiš [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ijitizam&amp;diff=prev&amp;oldid=40846747 ovakve izmjene] jer niti je greška, a dalje u članku se još četiri puta javlja na takav način. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 17:10, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)
:::::{{ping|Orijentolog}} sr.wiki koristi ''el'' umesto ''al'' (vidi: [[:sr:Kategorija:Arapi|sr:Kategorija:Arapi]]; primeri za emirate UAR: [[:sr:Ras el Hajma|sr:''Ras el Hajma'']] a ne ''Ras al Hajma'', [[:sr:Um el Kajvejn|sr:''Um el Kajvejn'']] a ne ''Um al Kajvejn''...jedino se za emirat ''Abu Dabi'' koristi ''Abu Dabi'' a ne ''Ebu Dabi'' --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 18:57, 7 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Mosor ==

Ne treba. Primarno značenje Mosora je planina u Hrvatskoj, a tu su još [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Mosor 33 članka] koja vode na to primarno značenje. Ukratko, nekonstruktivna izmjena. S obzirom da usprkos mojim opetovanim savjetima ne stavljaš prijedloge za preusmjeravanja na SZR nego sve ideš na svoju ruku i time radiš štetu, ako se to nastavi zatražit ću od administratora da ti se daljnja preusmjeravanja onemoguće. Hvala. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 21:03, 8 rujan-септембар 2018 (CEST)

:Ponavljam, ne treba. Evidentno da nisi upoznat s pojmom &lt;u&gt;primarnog značenja&lt;/u&gt;. Prouči [[Wikipedia:Razvrstavanje]] (opširnije i na [[:sr:Википедија:Višeznačna odrednica]], [[:hr:Wikipedija:Razdvojba]], [[:en:Wikipedia:Disambiguation]]) za početak, iako se određena pravila i na tim projektima razlikuju od lokalnih. Hrvatsku planinu za primarno značenje ''[[Mosor]]a'' imaju i njemačka (''[[:de:Mosor]]''), engleska (''[[:en:Mosor]]''), francuska (''[[:fr:Mosor]]'') i ruska Wikipedija (''[[:ru:Мосор]]''), gotovo sve uz izuzetak srpske. Nema govora da se srpskohrvatska i srpska moraju preklapati u svemu, ili da je druga uzor prvoj. Ne samo za ''Mosor'' nego i ''[[Kanat]]'', ''[[Ribari]]'' i ostalo što si više puta, i nakon vraćanja, uporno pokušavao uskladiti sa srpskom. Identična stvar vrijedi i za englesku kao uzor, tamo primjerice postoji ''[[:en:Pariz]]'', što nije argument ni da se ''[[Pariz (Iran)]]'' preusmjeri na ''Pariz'', niti da ''[[Pariz]]'' kao primarno značenje nosi naslov ''[[Pariz (Francuska)]]''. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:25, 8 rujan-септембар 2018 (CEST)

::I to je greška, ispravio sam. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 13:58, 9 rujan-септембар 2018 (CEST)

Jel može nekom botu da se naredi da neku reč zameni sa drugom u više članaka, npr. da ''&lt;nowiki&gt;[[Парћански језик|парћански]]&lt;/nowiki&gt;'' zameni sa ''&lt;nowiki&gt;[[Партски језик|парћански]]&lt;/nowiki&gt;''? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 00:05, 12 rujan-септембар 2018 (CEST)

:Koliko ja znam, š i s nisu ista slova. Ako se već radi o drugoj riječi, treba se dodati natuknica za to, dok primarni pojam (firma) mora ostati takav kakav jest :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:48, 13 rujan-септембар 2018 (CEST)

:Zamolio bi te da ubuduće koristiš šablon {{tl|Bolji naslov}} za članke koje misliš da treba preimenovati, ovako na svoju ruku je izgubilo svaki smisao. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 19:17, 13 rujan-септембар 2018 (CEST)

::Ne, jer je Crach naziv članka, a ovdje se radi samo o fonetskom čitanju, tako da opet nije niti približno primarno značenje pojma --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:18, 13 rujan-септембар 2018 (CEST)

==Preusmjeravanje==

Postoji li način da se ovaj problem riješi? Mislim, očigledno je da se u tvom radu javljaju problemi koji se ponavljaju. I dok je Orijentolog pokazao dobru volju da to sve pregleda i upozori te i popravi greške, suludo je očekivati da netko uhodi tebe i tvoje izmjene; dosad si ignorirao neke konkretne prijedloge za promjenom načina uređivanja, ali mislim da je vrijeme da se tu nešto uradi. Možda da malo odmoriš? Ili prestaneš to raditi mehanički? Da pogledaš malo prije nego izvršiš neku izmjenu... ne znam što je najpametnije uraditi ovdje, jer ne bih volio primjenjivati neke drastične mjere, pa bih te zamolio da mi ti predložiš neko racionalno rješenje :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:05, 15 rujan-септембар 2018 (CEST)

:{{ping|Orijentolog}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Što se tiče članka &quot;[[Partija (pokrajina)]]&quot;, radi se o oblasti, tj. regiji (ili regionu), a ne o pokrajini...postoji poseban članak o satrapiji &quot;[[Partija (satrapija)]]&quot; (isto i na sr.wiki), dok na hr.wiki ne postoji odvojeni članci kao na sh.wiki, isto i na en.wiki...pa tako šablon &quot;[[Šablon:Ahemenidske satrapije]]&quot; na sh.wiki stoji u članku o satrapiji, dok na hr.wiki u članku &quot;[[:hr:Partija (pokrajina)]]&quot; i na en.wiki u članku &quot;[[:en:Parthia]]&quot;.

: Članak &quot;[[Partija (pokrajina)]]&quot; treba da se zove kao i na sr.wiki &quot;[[Partija (oblast)]]&quot;, dok bi uvodni deo članka na sh.wiki trebao da bude: &quot;Partija je istorijska oblast, odnosno '''regija'''...&quot; ([[:Kategorija:Historijske regije Irana|Kategorija:Historijske '''regije''' Irana]]), dok je na sr.wiki: &quot;Partija je istorijska oblast, odnosno '''region'''...&quot; ([[:sr:Kategorija:Istorijski regioni Irana|sr:Kategorija:Istorijski '''regioni''' Irana]]) --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 18:09, 18 rujan-септембар 2018 (CEST)

::Meni je pomalo čudno da ti je promaklo postojanje članka ''[[Regija]]'' i pripadajuće kategorije ''{{cl|Regije}}'', kao i [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=40848817&amp;oldid=40848548 mog komentara Edgaru] u kojem govorim o tome, pa i dalje inzistiraš da u naslovu stoji ''oblast''. Argumentacija &quot;to je tako na sr.wiki i zato tako treba&quot; prerasta u tragikomediju. [[Partija (pokrajina)|Članak]] govori istovremeno o [[Pokrajina|pokrajini]] (administrativna jedinica) i [[Regija|regiji]] (geografsko područje), što se ne mora uvijek poklapati i regija često može imati šire značenje, međutim, koliko znam za ovaj specifičan slučaj u niti jednom starovjekovnom dinastijskom periodu nije bila isključivo regija. Usto, kao administrativna jedinica nije uvijek bila isključivo satrapija. Po tvojoj formulaciji uvoda ispada &quot;Partija je historijska oblast (→geografsko područje) odnosno regija (→geografsko područje)&quot;. Ne mogu ti zamjeriti to što nisi upoznat s time jer kompletna staroiranska administrativna podjela ne postoji ni ovdje, niti na en.wiki ili fa.wiki, bilo u vidu zasebnih članaka ili liste. Ne postoji ni za druge drevne države ili kasnije kalifate. Ipak, kad već nisi upoznat, onda nemoj petljati i raditi štetu. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:12, 19 rujan-септембар 2018 (CEST)
:::{{Ping|Orijentolog}} Nisam video komentar, a što se tiče tih izmena koje si mi poništio ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&amp;type=revision&amp;diff=40848817&amp;oldid=40848548 tih &quot;10-20&quot;]), recimo [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sjeverni_Horasan&amp;oldid=prev&amp;diff=40848799 ovu], zašto si poništio kad se radi o satrapiji, a ne o pokrajini, sad se u članku misli na satrapiju, a u članku v vodi na članak o pokrajini? ... a što se tiče to za &quot;ibn&quot; moguće je da sam pogrešio, vidiš da sam pored tvog preusmerenja ''[[Osman ibn Affan]]'', ja napravio ostala, ''[[Othman ibn Affan]]'', ''[[Utman ibn Afan]]'' ... i što se tiče [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Karmanija&amp;oldid=prev&amp;diff=40848832 ovoga] zar ne treba da stoji &quot;Reference&quot; (kao i u ostalim člancima), a ne &quot;Izvori&quot; ? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 01:55, 19 rujan-септембар 2018 (CEST)

::::Nisam vraćanja udarao bezveze, u članku se zapravo govori o pokrajini Ahemenida i Sasanida, dakle u malo širem smislu od satrapije tj. staroperzijske administrativne jedinice. Ponekad se u literaturi i sasanidske pokrajine nazivaju satrapijama (sinonim za veću staroiransku administrativnu jedinicu), što nije sasvim točno (Daryaee:2009:52&amp;127). Za &quot;ibn&quot; je OK, skužio sam da si vremenom naučio to, ali najmanje jedno preusmjeravanje je bilo izbrisano zbog ranijeg nerazumijevanja pa sam ga vratio. Na kraju članka nije greška staviti ni &quot;Reference&quot; niti &quot;Izvore&quot;, a s obzirom da se kod većine satrapija koriste potonji onda nema smisla da se članak uređuje samo zbog tog mijenjanja. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:05, 19 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Re: Helikopter ==

Prvo, bespotrebna kozmetička izmjena jer to se može urediti na tridesetak načina i niti jedan nije pogrešan, a drugo, među svim načinima izabrao si onaj s dugačkom crtom (—) za koju sam [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3ASrpskiAnonimac&amp;type=revision&amp;diff=40807770&amp;oldid=40807486 napisao] da se ovdje, za razliku od sr.wiki, ne rabi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18:18, 18 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Re: Britanija (otok) ==

Ne treba, to je pravilo na sr.wiki, ne ovdje. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:58, 27 rujan-септембар 2018 (CEST)

Pravila postoje, iako ima puno nepisanih, znači nepoznavanje istih ti nitko ne može zamjeriti. Točno da naslov/kategorija može odudarati od teksta. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 04:57, 28 rujan-септембар 2018 (CEST)

== Re: ? ==

Zato jer se uporno igraš, mijenjaš jedan šablon u drugi, uklanjaš IPA, itd. Članak sam sastavio na temelju [[Encyclopaedia of Islam|EI2]] pa znam za sva tri oblika, a ''al-Ahasā'' nije među njima. Ako sam uklonio jednom, onda valjda postoji razlog i nema osnova da opet usiljeno kopipejstaš nereferenciran sadržaj s engleske Wiki. To dakle nije ni ispravak, niti konstruktivna dopuna, a generalno uređivanja su ti sama sebi svrhom i još inzistiraš na istima neovisno koliko pogrešni bili. Al Jazeera, Novosti ili srpska Wiki nisu mjerodavni za terminologiju država. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 18:24, 11 oktobar 2018 (CEST)

== al-Kahira ==

Radi se o dva različita naselja u dva različita okruga, popravio sam u skladu s neprilagođenim naslovima koji su stihijski unešeni botovima. Ima ih na hiljade i površne intervencije nisu dobrodošle, naročito ne od nekog tko ne zna ni osnove arapskog pisma. U međuvremenu mi se javio jedan penzionisani kolega, inače klasični filolog, koji mi se požalio da su mu članci s antičkom tematikom devastirani uklanjanjem politonskih akcenata s raznih starogrčkih imena. Zbog svega toga, imaj na umu da će ti svako daljnje petljanje i igranje sa starogrčkim, latinskim, perzijskim, arapskim i inim biti vraćeno bez ikakve rasprave. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 11:12, 13 oktobar 2018 (CEST)

== Britannica ==

Conquistadorova izmjena je potpuno uredna i skuladna svim pravilima i smjernicama, tako da te molim te više ne vršiš izmjene u tekstu tog članka. Ja sam sada neke stvari korigirao dodatno i mislim da je to najbolja solucija s obzirom na trenutno stanje članka --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:01, 8 decembar 2018 (CET)

:{{u|Edgar Allan Poe}}, malopre sam mu pisao, vidi: [[Razgovor sa korisnikom:Conquistador#Encyclopædia Britannica]] 
:Prepravio sam članak, i dodao engleski naziv za korporaciju --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 15:07, 8 decembar 2018 (CET)

::Kao što rekoh - ne petljaj više po sadržaju članka, osim ako ga nemaš namjeru proširivati. Ovakvo stanje je i više nego dobro. Molim te, kreni na druge zadatke :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:28, 8 decembar 2018 (CET)

{{u|Edgar Allan Poe}}, jedan korisnik mi je rekao da ovde na sh.wiki da može članak da se zove na stranom jeziku, a da članak bude napisan na sh jeziku...ili da se članak zove na ijekavici a članak bude napisan na ekavici (ili obrnuto)...ili da članak da bude napisan na hrvatskom a članak na srpskom jeziku --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 13:54, 9 decembar 2018 (CET)

:To je točno, međutim s obzirom na sve, nema potrebe cjepidlačiti oko tog naziva; plus, načelno, ako je jedna varijanta aktualna u članku, onda se ona ne mijenja u drugu --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 20:53, 9 decembar 2018 (CET)

== Crte ==

[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3ASrpskiAnonimac&amp;type=revision&amp;diff=40807770&amp;oldid=40807486 Pročitaj ponovo]. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 14:49, 5 mart 2019 (CET)

{{ping|Orijentolog}} ma znam, ali treba da postoji i preusmerenje sa kratkom crtom, jer neko ne zna kako da izabere srednju ili dugu crtu na mobilnom telefonu ili računaru. --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 00:24, 6 mart 2019 (CET)

To svakako, ako vidiš da negdje nema takvog preusmjeravanja, poželjno je da se napravi. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:30, 6 mart 2019 (CET)

== Rolan ==

Dear SrpskiAnonimac! Can you make an article about movie Pisma mrtvaca (Пиьсма мёртвого человека) with Rolan Bukov in Serbo-Croatian language? Hvala! --[[Posebno:Doprinosi/92.100.208.53|92.100.208.53]] 18:13, 7 mart 2019 (CET)

== Nedokazanost ==

{|cellspacing=&quot;4&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;&quot;
| [[image:Nuvola apps important.svg|30px]]
| Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju{{#if:|, kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“}}. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. {{#if:|{{{2}}}}}&lt;!-- Template:VW3 (Vidljivi vandalizam) --&gt;
|}[[Kategorija:Stranice sa templateom WV]] --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 02:26, 29 rujan-септембар 2019 (CEST)

{{u|Orijentolog}}, kao na primer? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 02:31, 29 rujan-септембар 2019 (CEST)

[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Prirodni_sateliti&amp;action=history Jedan, dva, tri]. Prvo besmisleno jer {{tl|Kat}} vodi na standardni {{tl|Catmore}}, kod druga dva izbijanje ključa (Tko/što? Satelit.). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 02:36, 29 rujan-септембар 2019 (CEST)

== New York ==

Kada sam ovo ljeto sređivao kategoriju ''{{cl|New York}}'', administrativno-geografske članke uredio sam po uzoru na englesku Wikipediju – usporedi da kategorija ''{{cl|Gradski okruzi New Yorka}}'' sadržajno odgovara engleskoj kategoriji ''[[:en:Category:Boroughs of New York City|Boroughs of New York City]]''. Kategorizacija New Yorka je (skupa s Venecijom) jedinstvena po tome da su njujorški članci raznoraznih tema slagani i geografski, drugim riječima po gradskim okruzima. Vjeruj mi da sam se namučio oko provjeravanja gdje je određena banka, historijski stadion i dr. S druge strane, kategorijom ''{{cl|Okruzi u SAD}}'' nisam se istovremeno bavio jer je botovskog tipa i sadrži na stotine članaka. Rezultat toga je da imamo odvojene članke za npr. [[Staten Island]] i [[Richmond County, New York|Richmond County]], dok su na engleskoj oba spojena u prvi. Inzistiram da tako bude i na srpskohrvatskoj iz dva razloga: prvi je preglednost, lakše se voditi organizacijom većih Wikipedija, samo rijetke imaju odvojene članke, a drugi je da će doći do totalnog kaosa postojeće kategorizacije. Ti si se vidim vodio zatečenim stanjem i ''de facto'' nisi pogriješio jer može i na taj način, no doći će do komplikacija. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 15:49, 3 decembar 2019 (CET)

:''Borough'' se prevodi na više načina, a gradski okruzi ne bi bili greška jer kao takvi se spominju u [[Proleksis enciklopedija|Proleksis enciklopediji]] ([https://proleksis.lzmk.hr/13713/][https://proleksis.lzmk.hr/13719/][https://proleksis.lzmk.hr/36342/]). Isto kao što ne bi bio ni tvoj odabir gradskih oblasti na srpskoj Wikipediji. Bosanska također ima gradske okruge. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 00:47, 4 decembar 2019 (CET)


== Pitanje ==

U čemu je kvaka s [[Religija u antičkom Rimu|ovim]]? Naime, koliko vidim oba su naslova ista pa, prije brisanja, bih volio znati o čemu se radi. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:08, 12 novembar 2020 (CET)

==Poziv na glasanje==
Pozdrav. Kao što napisah nekolikim korisnicima - znam da ovde korisnici najviše vole da budu ostavljeni na miru da pišu i uređuju članke, ali, budući da sam se [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Korisnik:Igor_Windsor kandidovao za administratora], eto pozivam te kao višegodišnjeg i vrednog korisnika sh.wiki na glasanje, ako želiš, bez da ikoga vučem za rukav. I glasanje &quot;protiv&quot; je jednako vredno! Hvala u svakom slučaju i veliki pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:55, 5 decembar 2020 (CET)

==Adige i Čerkezi==
Ćao. U vezi s [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Adige&amp;redirect=no ovim preusmeravanjem], čini se da ipak na [[Adige]] (bar velikom većinom) vode poveznice u vezi s rekom a ne Čerkezima ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/Adige v. ovde])? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:46, 7 decembar 2020 (CET)

== [[Koljski poluostrvo]]? ==

Ne može &quot;Koljski poluostrvo&quot;. Može &quot;Poluostrvo Koljski&quot; ili &quot;Koljsko poluostrvo&quot;. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.72.55|5.43.72.55]] 00:28, 14 decembar 2020 (CET)

== Severna Makedonija ==

Rečeno je da kategorizacija (S) Makedonije ostane samo na &quot;Makedoniji&quot;, uvriježenom nazivu za državu, ne da se mijenja u &quot;Severnu Makedoniju&quot;. Sad si napravio kupus. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:49, 30 decembar 2020 (CET)

== Glas ==
Pozivam te da glasaš o mojoj kandidaturi za birokrata. Treba 15 glasova, inače ne vredi. Pa eto, ako ti nije mrsko... Pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 14:54, 3 decembar 2022 (CET)

== Preusmjerenja sa glavnim značenjima ==

Dobra večer kolega. Ne slažem se sa uklanjanjem preusmjerenja sa pojma &quot;[[Baka]]&quot; na članak &quot;[[Deda i baba]]&quot;. Sa &quot;[[Deka|Dekom]]&quot; možda još nekako, ali glavno je značenje pojma &quot;Baka&quot; na srpskohrvatskom jeziku bez sumnje član porodice. Lijep pozdrav. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:34, 1 oktobar 2023 (CEST)

== Bend ==

Ne vidim razlog da koristimo izraz &quot;glazbeni sastav&quot; koji nitko ne koristi, tako da ove stvari šibaj na &quot;bend&quot; kadgod vidiš da nije! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15:37, 14 novembar 2023 (CET)

== Jezički šabloni ==

Zdravo. Jezički šabloni treba da budu standardizirani ovako: {{tl|Jez-en}}. Dakle, domaća skraćenica &quot;Jez&quot; i jezički kod u skladu s međunarodnim standardom. Sve ostale varijante naziva treba da budu preusmerenja. Zamolio bih te se ubuduće rukovodiš time. Hvala. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 18:25 (CEST)

== OSCE Minsk grupa ==

Hello, SrpskiAnonimac. 

Can you update the article [[OSCE Minsk grupa]] with new sources? It was dissolved on 1 September 2025, as a requisite of the peace agreement signed by Azerbaijan and Armenia on 8 August 2025. 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-53449-6|&amp;#126;2025-53449-6]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-53449-6|razgovor]]) 6. septembra 2025. u 15:01 (CEST)

== [[Otok]] i ostala premeštanja ==

Molim te nemoj premeštati stvari koje su dogovorene i o kojima se raspravljalo na Pijaci ([[Wikipedija:Pijaca/Jezička_pitanja#Otok_ili_ostrvo|1]]). Ako si u nedomici oko toga šta je standard, bolje postavi pitanje. Nemoj pretpostavljati, jer možeš napraviti dodatan posao urednicima koji provode standardizaciju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. augusta 2026. u 21:04 (CEST)

:Nastavno na ovo, ne treba raditi ni preusmjeravanja s engleskih izraza. Nismo na engleskom jeziku, a takva su preusmjeravanja onda potencijalno beskonačna, što nije svrha preusmjeravanja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. augusta 2026. u 03:23 (CEST)</text>
      <sha1>74k3xkqxoqcevjdauwwjxmh6j7yx80y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>North Lincolnshire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4596895</id>
    <revision>
      <id>42680279</id>
      <parentid>42398917</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:02:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku North_Lincolnshire_UK_locator_map.svg datotekom [[:File:North_Lincolnshire_UK_locator_map_1996-2028.svg|North_Lincolnshire_UK_locator_map_1996-2028.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File</comment>
      <origin>42680279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4767" sha1="bpsihzll98mkzda0gm6ph4bpt60idqn" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =North Lincolnshire
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Humber_Bridge.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike =[[Humber (most)|Most preko Humbera]]
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =53
| širina-minute =36
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =0
| dužina-minute =39
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Yorkshire i Humber]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Lincolnshire]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =846 [[km²]]&lt;ref name=brit/&gt; 
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =169,820 &lt;ref name=mam/&gt; 
| stanovništvo_šire_gustoća =200.7 stan / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt; 
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_karta =North Lincolnshire UK locator map 1996-2028.svg
| veličina_karte  =280px
| opis_karte=&lt;center&gt;Pozicija Sjevernog Lincolnshira na karti [[Lincolnshire|Grofovije Lincolnshire]]
| bilješke =
}}
'''North Lincolnshire''' (prevedeno ''Sjeverni Lincolnshire'') je [[Engleske unitarne jedinice|unitarna jedinica]] od 169,820 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-yorkshireandthehumber.php
 | title =United Kingdom: Yorkshire and the Humber
 | accessdate = 06. 05. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]] u [[Lincolnshire|Grofoviji Lincolnshire]].

== Geografija ==

Pored [[grad]]a [[Scunthorpe]]a koji je [[glavni grad|administrativni centar]]&lt;ref name=brit/&gt; veći [[urbanizacija|urbani]] centri su [[Barton-upon-Humber]] i [[Brigg]], a ostalo su [[selo|sela]].

Sjeverni Lincolnshire je [[nizina|nizinski]] kraj koji se proteže od [[jug|južne]] [[obala|obale]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Humber]] u unutrašnjost do [[sjever|najsjevernijih]] [[brdo|brda]] [[Downland|Lincolnshirskog Woldsa]] i [[močvara]] uz [[Rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Trent]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Engleske unitarne jedinice|Unitarna jedinica]] Sjeverni Lincolnshire je uglavnom [[selo|ruralan]] kraj u kom se ljudi bave [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Po plodnim [[oranica]]ma uzgajaju se [[žitarice]], [[šećerna repa]] i [[povrće]].&lt;ref name=brit/&gt; 
Sjeverni Lincolnshire je također i značajni [[industrija|industrijski]] centar, sa dvije velike [[rafinerija nafte|rafinerije nafte]] kod Killingholma na [[Humber]]u, velikom [[čeličana|čeličanom]] u [[Scunthorpe]]u i drugim [[tvornica]]ma, uključujući i dosta pogona [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==

[[Engleske unitarne jedinice|Unitarna jedinica]] Sjeverni Lincolnshire formirana je [[1. april]]a [[1996]].

Od [[historija|historijskih]] znamenitosti i atrakcija North Lincolnshire ima ladanjski [[dvorac]] Normanby Hall, dovršen [[1830]]., i [[kuća|kuću]] (u [[selo|selu]] Epworth) u kojoj je djetnstvo proveo osnivač [[Metodisti|Metodističke crkve]] John Wesley.&lt;ref name=brit/&gt;

Velika atrakcija je [[Humber (most)|Most preko Humbera]] - najduži [[viseći most]] u [[UK|ujedinjenom Kraljevstvu]], dug 1.410  [[metar]]a  - koji povezuje [[Engleske unitarne jedinice|unitarnu jedinicu]] sa [[grad]]om [[Kingston upon Hull]] i [[East Riding of Yorkshire|Grofovijom East Riding of Yorkshire]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/North-Lincolnshire
   |title= ''North Lincolnshire''
   |publisher =Encyclopædia Britannica
   |language = engleski
   |accessdate =06. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|North Lincolnshire}}
* [http://www.northlincs.gov.uk/ North Lincolnshire Council] {{en icon}}
{{Lincolnshire}}

[[Kategorija:Administrativna podjela Engleske]]
[[Kategorija:Lincolnshire]]</text>
      <sha1>bpsihzll98mkzda0gm6ph4bpt60idqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>North East Lincolnshire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4596932</id>
    <revision>
      <id>42680278</id>
      <parentid>42398915</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:01:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku North_East_Lincolnshire_UK_locator_map.svg datotekom [[:File:North_East_Lincolnshire_UK_locator_map_1996-2028.svg|North_East_Lincolnshire_UK_locator_map_1996-2028.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [</comment>
      <origin>42680278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3978" sha1="3kc8dz9k7k9j22j12kp7m7ihwsp4hhx" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =North East Lincolnshire
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =A180(T)_-_geograph.org.uk_-_295856.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =[[Autoput]] A180 duž [[obala|obale]] [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] Immingham
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =53
| širina-minute =33
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =0
| dužina-minute =6
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Yorkshire i Humber]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Lincolnshire]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =191.845 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt; 
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =159,570 &lt;ref name=mam/&gt; 
| stanovništvo_šire_gustoća =831.8 stan / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt; 
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_karta =North East Lincolnshire UK locator map 1996-2028.svg
| veličina_karte  =280px
| opis_karte=&lt;center&gt;Pozicija Sjeveroistočnog Lincolnshira na karti [[Lincolnshire|Grofovije Lincolnshire]]
| bilješke =
}}
'''North East Lincolnshire''' (prevedeno ''Sjeveroistočni Lincolnshire'') je [[Engleske unitarne jedinice|unitarna jedinica]] od 169,820 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-yorkshireandthehumber.php
 | title =United Kingdom: Yorkshire and the Humber
 | accessdate = 06. 05. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]] u [[Lincolnshire|Grofoviji Lincolnshire]].

== Geografija ==

Sjeveroistočni Lincolnshire prostire se oko svog [[glavni grad|administrativni centra]] [[grad]]a [[Grimsby]]a, duž [[Humber|Estuarija Humber]] i [[obala]] [[Sjeverno more|Sjevernog mora]].&lt;ref name=brit/&gt;

Pored [[Grimsby]]a koji je [[obrazovanje|obrazovni]], [[trgovina|trgovački]] i [[industrija|industrijski]] centar, veći [[urbanizacija|urbani]] centri su ljetovalište [[Cleethorpes]] na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] i [[luka]] [[Immingham]].&lt;ref name=brit/&gt;

Duž [[obala]] [[Humber]]a nižu se pogoni [[kemijska industrija|kemijske]] i drugih [[industrija]]. Unutrašnjost Sjeveroistočnog Lincolnshira koja se prostire do prvih obronaka [[Downland|Lincolnshirskog Woldsa]] je [[selo|ruralan]] kraj.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/North-East-Lincolnshire
   |title= ''North East Lincolnshire''
   |publisher =Encyclopædia Britannica
   |language = engleski
   |accessdate =06. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

[[Engleske unitarne jedinice|Unitarna jedinica]] Sjeveroistočni Lincolnshire formirana je [[1. april]]a [[1996]]. ujedinjenjem dotadašnjih [[borough]]a Cleethorpes i Great Grimsby.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Borough of North East Lincolnshire}}
* [https://www.nelincs.gov.uk/ North East Lincolnshire Council] {{en icon}}
{{Lincolnshire}}

[[Kategorija:Administrativna podjela Engleske]]
[[Kategorija:Lincolnshire]]</text>
      <sha1>3kc8dz9k7k9j22j12kp7m7ihwsp4hhx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ernst Herzfeld</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4599556</id>
    <revision>
      <id>42680154</id>
      <parentid>42583241</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T00:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="182929" sha1="crtls4nkksie3lf9tcnt3cfwkpmeyoj" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Ernst Herzfeld
| slika             = Ernst Herzfeld (cropped).jpg
| širina_slike      = 125px
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = Ernst Emil Herzfeld
| datum_rođenja     = {{birth date|1879|7|23|df=y}}
| mjesto_rođenja    = [[Celle]], [[Njemačko Carstvo|Njemačka]]
| datum_smrti       = {{death date and age|1948|1|20|1879|7|23|df=y}}
| mjesto_smrti      = [[Basel]], [[Švicarska]]
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = Groblje Hörnli, [[Basel]]
| počivalište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --&gt;
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = [[Nijemci|Nijemac]]
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = 
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = [[Domgymnasium Verden]]&lt;br /&gt;[[Joachimsthalsches Gymnasium]]
| alma_mater        = [[Technische Universität Berlin|Tehnički univerzitet u Berlinu]]&lt;br /&gt;[[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Univerzitet Friedricha Wilhelma]]
| poslodavac        = [[Deutsche Orient-Gesellschaft|Njemačko orijentalno društvo]]&lt;br /&gt;[[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Univerzitet Friedricha Wilhelma]]&lt;br /&gt;[[Dar al-Fonun]]&lt;br /&gt;[[Orijentalni institut u Chicagu]]&lt;br /&gt;[[Institute for Advanced Study|Institut za napredna istraživanja]]&lt;br /&gt;[[New York University Institute of Fine Arts|Institut likovnih umjetnosti]]
| zanimanje         = [[arheolog]], [[arhitekt]], [[historičar]], [[filolog]], [[polihistor]], [[orijentalist]], [[iranist]], [[Pisac|autor]], [[profesor]]
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = [[evangelizam]]
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = Joseph Herzfeld {{small|(otac)}}
| rodbina           = Charlotte M. Bradford {{small|(sestra)}}
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 275px
}}
'''Ernst Emil Herzfeld''' ([[Celle]], [[23. 7.]] [[1879]] – [[Basel]], [[20. 1.]] [[1948]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[arheolog]], [[arhitekt]], [[historičar]], [[filolog]], [[polihistor]], [[orijentalist]], [[iranist]], [[Pisac|autor]] i [[profesor]], jedan od vodećih autoriteta za arheologiju [[Stari Istok|Starog Istoka]] i iranske studije u prvoj polovini [[20. vijek]]a. Istraživao je razne [[Prahistorija|prahistorijske]], [[Stari vijek|starovjekovne]] i [[islam]]ske arheološke lokalitete u današnjoj [[Sirija|Siriji]], [[Turska|Turskoj]], [[Irak]]u i [[Iran]]u, što je rezultiralo publiciranjem brojnih istraživačkih radova. Bio je prvi s titulom profesora staroistočne arheologije u svijetu, radio je kao predavač u [[Berlin]]u, [[Teheran]]u, [[London]]u, [[Boston]]u, [[Princeton, New Jersey|Princetonu]] i [[New York]]u, a smatra ga se zaslužnim i za donošenje prvog iranskog [[zakon]]a o starinama.

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===
[[Datoteka:Hertsfeld-expedition -to-assur.png|mini|desno|225px|Herzfeld na splavu kod [[Ašur]]a]]
Herzfeld je rođen [[1879]]. u [[Celle]]u,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; gradu na sjeveru tadašnjeg [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Njegov otac Joseph bio je medicinski [[major]] u [[Pruska|pruskoj]] vojsci, po vjeroispovijesti [[Protestantizam|protestantski]] kršćanin, dok su Ernstov djed i baka bili [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Pohađao je [[Domgymnasium Verden|humanističku gimnaziju]] u [[Verden an der Aller|Verdenu]] i [[1897]]. maturirao na gimnaziji [[Joachimsthalsches Gymnasium|Joachimsthalsches]] u [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Nakon odsluženog jednogodišnjeg [[Vojni rok|vojnog roka]], upisao je studij [[Arhitektura|arhitekture]] na berlinskom [[Technische Universität Berlin|Tehničkom univerzitetu]] (u to doba ''Technische Hochschule''), odnosno [[Asirologija|asirologiju]], [[Historija umjetnosti|historiju umjetnosti]] i [[Filozofija|filozofiju]] na [[Ludwig-Maximilians-Universität München|Univerzitetu Ludwiga Maximiliana]]&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; i [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Univerzitetu Friedricha Wilhelma]] (danas Humboldtov univerzitet).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Godine [[1903]]. položio je završni ispit na temu strukturnog [[Građevinarstvo|građevinarstva]] i sljedeće dvije godine proveo je kao asistent [[Friedrich Delitzsch|F. Delitzschu]]&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; i [[Walter Andrae|W. Andraeu]] u [[Ašur]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Arheološka istraživanja bila su predvođena [[Deutsche Orient-Gesellschaft|Njemačkim orijentalnim društvom (DOG)]]&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; koje je Herzfeldu pružilo najbolju moguću stručnu obuku tog vremena.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Tokom [[1905]]. i [[1906]]. godine, pri povratku iz Ašura u Berlin, intenzivno je putovao [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] i [[Kadžarska Monarhija|Iranom]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Poput drugih DOG-ovih stručnjaka, bio je vrstan crtač i istraživač – izrađivao je brojne [[Kartografija|karte]], [[Fotografija|fotografije]] i [[Crtanje|skice]] raznih arheoloških lokaliteta, među kojima se ističu [[Samara (Irak)|Samara]], [[Bagdad]], [[Ktezifont]], [[Perzepolis]] i [[Pasargad]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Njegove prve publikacije o tim istraživanjima pokazuju da mu je primarni interes bila arhitektura, no istovremeno obiluju i [[Topografija|topografskim]] diskusijama o [[Latinski jezik|latinskim]], [[Grčki jezik|grčkim]], [[Arapski jezik|arapskim]], [[Perzijski jezik|perzijskim]] i [[Sirjački jezik|sirjačkim]] [[toponim]]ima, [[klinopis]]u, itd.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Nakon još jedne godine provedene na studiju u [[Berlin]]u, Herzfeld je položio usmeni završni ispit u februaru [[1907]]. godine, potom je tri mjeseca proveo u [[Kilikija|Kilikiji]] iskapajući sa [[Samuel Guyer|S. Guyerom]], te krajem jula iste godine predao [[Doktorat|doktorsku]] disertaciju &quot;[[Pasargad]]: snimke i studije o perzijskoj arheologiji&quot; ({{jez-njem|Pasargadae: Aufnahmen und Untersuchungen zur persischen Archäologie}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Godinu kasnije rad je objavljen u časopisu ''[[Klio (časopis)|Klio]]''.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Na čelu ispitnog povjerenstva bio je [[Eduard Meyer|E. Meyer]], eminentni [[historičar]] i vodeći njemački ekspert za [[Stari Istok]] u prvoj trećini [[20. vijek]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Meyer je imao velik utjecaj na Herzfelda, naročito na njegove temeljne koncepcije o [[Historija|historiji]] i [[Kultura|kulturi]] odnosno njihovim unutarnjim faktorima – kulturnim krugovima ({{jez-njem|[[kulturkreis]]}}), [[rasa]]ma, [[narod]]ima i [[individua]]ma.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeld je isprva slijedio njegov prikaz rasa i etničkih skupina kao konstantno dinamičnih faktora, međutim, tokom [[1920-ih]] i [[1930-ih]] promijenio je istraživački pristup i u arheološkim radovima bavio se identificiranjem rasnih i etničkih grupa.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

=== Mezopotamske ekspedicije ===
Neposredno nakon obrane doktorata u augustu [[1907]]. godine, Herzfeld je redovito putovao [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] ([[Sirija|Sirijom]] i [[Irak]]om) skupa s [[Friedrich Sarre|F. Sarreom]], direktorom [[Islamski muzej u Berlinu|Islamskog muzeja]] u [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Rezultate njihovih istraživanja objavili su u djelu pod naslovom &quot;Arheološko putovanje u područje [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a&quot; ({{jez-njem|Archäologische Reise im Euphrat- und Tigris-Gebiet}}), publiciranom u Berlinu od [[1911]]. do [[1920]]. u četiri toma.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Istovremeno, godine [[1909]]. predao je inauguracijsku disertaciju za profesuru (''[[Habilitacija|habilitationsschrift]]'') na temu [[Iranska umjetnost|iranskih]] [[Reljef (skulptura)|reljefa]], godinu kasnije inkorporiranu u &quot;Iranske kamene reljefe&quot; ({{jez-njem|Iranische Felsreliefs}}), zajedničku publikaciju Herzfelda i Sarrea.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ova pionirska studija [[Historija Irana|starovjekovnih iranskih]] spomenika sadrži brojne kvalitetne ilustracije i obrađuje [[Pasargad]], [[Perzepolis]], [[Nakš-e Rustam]] i druge [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske]] odnosno [[Sasanidska Monarhija|sasanidske]] lokalitete u pokrajini [[Fars]] i zapadnom [[Iran]]u, zbog čega je ostala kapitalnim djelom o [[Arheologija u Iranu|iranskoj arheologiji]] i u [[21. vijek]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;
[[Datoteka:Samarra bowl.jpg|mini|desno|225px|Posuda iz [[Samara (Irak)|Samare]], iskopana od strane Herzfelda ranih [[1910-ih]]]]
Tokom putovanja i kooperacije sa [[Friedrich Sarre|Sarreom]], Herzfeld je postao stručnjak i za [[Islamska umjetnost|islamsku umjetnost]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Godine [[1910]]. [[Mušatska fasada|fasadu]] palače u [[Kasr al-Mušata|Mušati]], dopremljenu u Berlin desetak godina ranije, uvjerljivo je datirao u [[744]]. odnosno u vrijeme vladavine [[Omejadski Kalifat|omejadskog]] kalifa [[Al-Valid II|Valida II]].&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; Dvojac je nadalje istraživao i prostrane ruševine [[Samara (Irak)|Samare]],&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; privremene [[Abasidski Kalifat|abasidske]] prijestolnice, što je predstavljalo prvo naučno iskopavanje jednog [[islam]]skog lokaliteta na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeldova uloga terenskog direktora od [[1911]]. do [[1913]]. i njegovi članci, posebno &quot;Geneza islamske umjetnosti i problem Mušate&quot; ({{jez-njem|Die Genesis der Islamischen Kunst und das Mschatta-Problem}}), pomogli su u definiranju islamske umjetnosti u [[Zapadni svijet|zapadnjačkom]] akademskom miljeu i bili su važni u stvaranju discipline islamske historije umjetnosti.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Istraživanje Samare u konačnici je rezultiralo sa šest tomova finalnog raporta, od čega Herzfeld potpisuje četiri.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Herzfeld je unovačen i prvo je bio stacioniran u [[Treća Francuska Republika|Francuskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], a zatim je na osobni zahtjev poslan u [[Irak]] gdje je uglavnom radio kao istraživač, kartirajući [[Mosulski vilajet|okolinu]] [[Mosul]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Za vrijeme boravka u Iraku, godine [[1917]]. imenovan je izvanrednim tj. pomoćnim profesorom [[Historijska geografija|historijske geografije]] i [[Historija umjetnosti|historije umjetnosti]] [[Stari Istok|Starog Istoka]] u [[Berlin]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Tri godine kasnije postavljen je za redovnog [[profesor]]a staroistočne arheologije, postavši prvi predavač s takvom akademskom titulom na [[svijet]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Usprkos toj časti, Herzfeld je tokom profesure većinu vremena proveo na putovanjima [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnom Azijom]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Otac mu je umro [[1916]]. za vrijeme rata, a majka [[1922]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

=== Iranske ekspedicije ===
Godine [[1923]]. Herzfeld je otputovao u [[Kadžarska Monarhija|Iran]] i počeo se aktivnije baviti [[Historija Irana|iranskom historijom]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ranije, prve posjete toj zemlji obavio je [[1905]]. i [[1906]]. godine, zatim je [[1907]]. sastavio doktorat o prijestolnici [[Kir Veliki|Kira Velikog]], a iste godine objavio je i izvješće o putovanju [[Luristan]]om, [[Huzestan]]om i [[Fars]]om.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Također, u svojoj [[Habilitacija|habilitaciji]] iz [[1909]]. i monografiji &quot;Na vratima [[Azija|Azije]]: kameni spomenici iz iranskih herojskih vremena&quot; ({{jez-njem|Am Tor von Asien: Felsdenkmale aus Irans Heldenzeit}}) iz [[1920]]. dao je prve naučne opise i interpretacije iranskih kamenih reljefa, osobito onih iz [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog perioda]], a neposredno nakon svršetka Prvog svjetskog rata objavio je i dva važna članka o [[Islamska arhitektura|islamskoj]] [[Iranska arhitektura|iranskoj arhitekturi]] – &quot;[[Veliki Horasan|Horasan]]: spomeničko-geografska studija o kulturnoj historiji islama u Iranu&quot; ({{jez-njem|Khorasan: Denkmalsgeographische Studien zur Kulturgeschichte des Islam in Iran}}) i &quot;[[Gonbad-e Alavijan]] i [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidska]] arhitektura u Iranu&quot; ({{jez-njem|Die Gumbadh-í Alawiyyân und die Baukunst der Ilkhane in Iran}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Još [[1917]]. Herzfeld, [[Friedrich Sarre|Sarre]], [[Eduard Meyer|Meyer]], [[industrija]]lci i članovi [[Iranska ambasada u Berlinu|iranske ambasade]] u [[Berlin]]u utemeljili su [[Deutsch-Iranischen Gesellschaft|Njemačko-iransko društvo]], udruženje koje je zagovaralo povećanje kulturne i ekonomske razmjene između dviju država.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ipak, ovi napori bili su ometeni [[Njemačko Carstvo|njemačkim]] porazom u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] odnosno posljedičnom međunarodnom izolacijom i ekonomskom krizom.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeld je pripremao plan za iransku ekspediciju prije nego što su [[njemačko-iranski odnosi]] obnovljeni u ranom međuratnom periodu.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;
[[Datoteka:Rock relief Sar Mashhad.jpg|mini|desno|225px|Herzfeld je [[1926]]. prvi opisao novootkriveni [[Reljef (skulptura)|reljef]] u [[Sar-Mašhad]]u]]
U januaru [[1923]]. u [[Teheran]] je stigao [[Friedrich Werner von der Schulenburg|F. W. von der Schulenburg]], prvi [[Weimarska Republika|njemački]] [[ambasador]] u [[Kadžarska Monarhija|Iranu]], nakon čega je trgovačka razmjena djelomično oživljena.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Istovremeno, u Iran na istraživačku misiju o [[Politika Irana|politici]] i [[Arheologija u Iranu|arheologiji]] dolazi i Herzfeld,&lt;ref name=&quot;Hauser2004&quot;/&gt; na proputovanju posjetivši i mezopotamske gradove [[Babilon]], [[Ktezifont]] i [[Samara (Irak)|Samaru]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Sedmicu dana ostao je i u [[Pajkulijski natpisi|Pajkuliju]] gdje je proveo omanje iskopavanje i otkrio trideset novih blokova s dvojezičnim [[Partski jezik|partsko]]-[[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijskim]] natpisima, međutim, bilo je prekasno da rezultate istraživanja uključi u monografiju &quot;Pajkuli: spomenik i natpisi rane historije Sasanidske Monarhije&quot; ({{jez-en|Paikuli: Monument and Inscription of the Early History of the Sasanian Empire}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeldova putovanja Iranom opisana u njegovom &quot;Putnom izvještaju&quot; ({{jez-njem|Reisebericht}}) iz [[1926]]. godine, inače indikatoru za daljnja arheološka istraživanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; U ovom članku dao je prelged budućih ciljeva za iskopavanje (nakon ukidanja [[Francuska|francuskog]] monopola [[1927]]. godine), a to su [[Bisotun]], [[Raj (Iran)|Raj]], [[Tape-Gijan]], [[Hark]], [[Nišapur]] i [[Tape-Hesar]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Usto, dokumentirao je i kamene [[Reljef (skulptura)|reljefe]] od [[2. milenij pne.|2. milenija pne.]] do [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog perioda]], uključujući novootkriveni reljef u [[Sar-Mašhad]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Prekršivši navedeni francuski [[monopol]] na arheološka iskapanja, Herzfeld je [[1923]]. uz pomoć lokalnih dužnosnika proveo ograničena istraživanja u [[Pasargad]]u i [[Horhe (Markazi)|Horheu]], a velik ugled i dobri odnosi s iranskim vlastima pomogli su mu da iste godine od [[Teheran]]a službeno zatraži komisiju za deskriptivni pregled stanja ruševina u [[Perzepolis]]u i plan za njihovu [[Konzervacija arhitekture|konzervaciju]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ovaj raport objavljen je [[1929]]. i pisan je na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], iz razloga što ga je dvorski ministar [[Muhamed-Ali Forugi|M.-A. Forugi]] planirao [[Prijevod|prevesti]] sam i time doveo do kašnjenja s izdavanjem, a publiciran je zajedno s [[Perzijski jezik|perzijskim]] prijevodom kojeg je sredio [[Modžtaba Minovi|M. Minovi]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Izvještaj je važan jer njime započinje aktivniji Herzfeldov angažman na očuvanju iranske nacionalne baštine i organizaciji Ureda za starine, iako je još [[1919]]. u članku &quot;Prošlost i budućnost istraživanja Prednje Azije&quot; ({{jez-njem|Vergangenheit und Zukunft der Erforschung Vorderasiens}}) ukazao na potrebu za osnivanjem snažnog i nezavisnog Ureda za starine u [[Bliski Istok|bliskoistočnim]] državama što nije naišlo na odobravanje u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Usprkos tome, iransko [[Andžoman-e Asar-e Meli|Nacionalno vijeće za spomenike]] ({{jez-per|''Andžoman-e Asar-e Meli''}}) utemeljeno je [[1922]]. u Teheranu, a pri povratku u Iran u proljeće [[1925]]. Herzfeld je od istog zatražio da sastave listu [[Historija Irana|historijskih]] spomenika i da mu pomognu u razvoju Ureda za starine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ubrzo je postao jedinim starim članom navedenog vijeća i za njega je izradio [[logotip]] s palačama [[Ktezifont]]a i [[Perzepolis]]a odnosno [[Palmeta|palmetom]] iz [[Tak-e Bostan]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

=== Rad u Iranu ===
Herzfeld je napustio Iran u oktobru [[1925]]. godine, ali u aprilu [[1926]]. pozvan je natrag da radi kao vladin arheološki savjetnik i berlinski univerzitet odobrio mu je još jednu godinu odsustva.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Došavši u [[Teheran]], Herzfeld je sastavio listu od 88 spomenika i lokaliteta označenih historijskim spomenicima, a izradio je i nekoliko nacrta za zakon o starinama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Usprkos tome što nije ovjereno u njegovim publikacijama, Herzfeld je također radio i na raznim kolekcijama islamskih [[Iluminacija (manuskript)|iluminacija]], za koje je poseban interes iskazivao [[Reza-šah Pahlavi]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Nakon što je Iran [[10. maja]] [[1927]]. poništio sve povlastice strancima, uključujući i francuski monopol na arheološka istraživanja, Herzfeld je postao vladin kandidat za čelnika Ureda za starine.&lt;ref name=&quot;Mahrad1979&quot;/&gt; Ipak, s obzirom da je na iransko-francuskim pregovorima inzistirano da ta pozicija pripadne Francuzu, čelnikom je naposljetku postao [[André Godard|A. Godard]].&lt;ref name=&quot;Abdi12001&quot;/&gt; Bez obzira što je lišen položaja, iranska vlada ponudila mu je trogodišnju funkciju gostujućeg profesora u teheranskom [[Dar al-Fonun]]u, počevši od [[1. januara]] [[1928]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ova ponuda poklapala se s Herzfeldovim planovima o osnivanju iranske [[Außenstelle Teheran des Deutschen Archäologischen Instituts|podružnice]] [[Deutsches Archäologisches Institut|Njemačkog arheološkog instituta (DAI)]] i prije njenog prihvaćanja zatražio je od [[Weimarska Republika|njemačke]] vlade da podupre arheološka istraživanja odnosno uspostavu navedenog instituta.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Također, sastavio je i planove za više serija publikacija i istraživanja [[Tape-Gijan]]a, [[Pasargad]]a, [[Perzepolis]]a, [[Kuh-e Hvadže]]a, [[Kangavar]]a i drugih lokacija.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Prihvativši posao gostujućeg profesora u [[Iran]]u, Herzfeld je ponovo produžio odsustvo od berlinske profesure do konca [[1930]]. godine, te se preselio u [[Teheran]] zajedno s privatnom bibliotekom koja je smatrana jednom od najboljih u [[svijet]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Usprkos početnim obećanjima njemačkog [[Auswärtiges Amt|ministarstva vanjskih poslova]], financijska pomoć za njegove projekte nije materijalizirana, a situacija se dodatno pogoršala [[1929]]. tokom [[Velika ekonomska kriza|globalne krize]] zbog čega je Herzfeld bio prisiljen odustati od pokretanja ureda DAI-ja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Istovremeno, postao je poluslužbenim [[ataše]]om u njemačkoj ambasadi i nastavio je karijeru arheološkog savjetnika iranskim vlastima, što je [[1931]]. urodilo plodom u vidu donošenja [[zakon]]a o starinama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Bez obzira na neuspjeh utemeljenja instituta, Herzfeld se pokazao uspješnijim s arheološkim iskopavanjima i publikacijama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Tokom [[1928]]. uz novčanu pomoć [[Notgemeinschaft der deutschen Wissenschaft|Udruge za njemačke nauke (NDW)]] iskopavao je u [[Pasargad]]u, zatim je nakratko vodio ekspediciju u [[Tal-e Bakun]]u, a [[1929]]. također uz potporu NDW-a istraživao je i [[Kuh-e Hvadže]] u [[Sistan]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Svoja zapažanja objavljivao je u &quot;Arheološkim izdanjima iz Irana&quot; ({{jez-njem|Archäologische Mitteilungen aus Iran}}, AMI) i &quot;Iranskim spomenicima&quot; ({{jez-njem|Iranische Denkmäler}}), dvjema serijama koje je utemeljio [[1929]]. odnosno [[1932]]. uz financijsku podršku [[Deutsches Archäologisches Institut|DAI]]-ja i [[Notgemeinschaft der deutschen Wissenschaft|NDW]]-a, sa svrhom publiciranja primarno vlastitih naučnih istraživanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Nakon višegodišnjeg [[lobi]]ranja Herzfeldu je konačno odobreno istraživanje [[Perzepolis]]a, međutim, zbog ekonomske krize niti jedna [[Weimarska Republika|njemačka]] institucija nije mu pružila novčanu pomoć.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeld je stoga kontaktirao [[Orijentalni institut u Chicagu|Orijentalni institut u Chicagu (OI)]],&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; konkretno direktora [[James Henry Breasted|J. H. Breasteda]] s kojim je još od [[1928]]. bio u pregovorima, te zatražio da sponzorira iskopavanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanci]] su pristali i od [[1. marta]] [[1931]]. Herzfeld je postao OI-jevim područnim direktorom za [[Iran]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Zbog novog posla Herzfeld je ponovo bio primoran produžiti odsustvo na [[berlin]]skom [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Univerzitetu Friedricha Wilhelma]] i to do konca [[1935]]. godine, što je rezultiralo generalnom suspenzijom koju je [[Pruska|prusko]] ministarstvo kulture obnavljalo svakog semestra.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ranih [[1930-ih]] dolazi do drastičnog pogoršanja [[Njemačko-iranski odnosi|iransko-njemačkih odnosa]]&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; i [[1934]]. iranska vlada počinje inzistirati da poziciju direktora istraživanja u Perzepolisu preuzme [[Amerikanci (nacija)|Amerikanac]].&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; Neposredno kasnije Herzfeld biva optužen da je zlorabio [[diplomatski pasoš]] za nezakonito iznošenje umjetnina iz zemlje, iako takve tvrdnje suvremeni historičari drže spornima.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Budući da je većina njegovih prijatelja iz iranske vlade u to vrijeme bila smijenjena s položaja, Herzfelda nije imao tko braniti zbog čega je otpušten i naposljetku prisiljen napustiti [[Iran]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

=== Povratak u Evropu ===
U maju [[1933]]. [[Nacistička Njemačka]] usvojila je zakon o protjerivanju svih državnih zaposlenika jevrejskog porijekla s njihovih radnih mjesta, što se odnosilo i na Herzfelda čiji su djed i baka bili [[Jevreji]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Ipak, zbog služenja u njemačkoj vojsci tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pošteđen je [[Diskriminacija|diskriminatornih]] mjera i ostao je profesor sve do [[1935]]. kada je prisilno umirovljen.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Navedeni razvoj situacije nagnao je Herzfelda da [[1934]]. odustane od povratka u [[Berlin]], odnosno da iz Irana ode direktno u [[London]].&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] prijestolnici držao je predavanja ({{jez-en|Schweich Lectures}}) na [[British Academy|Britanskoj akademiji]]&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; i [[1935]]. publicirao ih pod naslovom &quot;Arheološka historija Irana&quot; ({{jez-en|Archaeological History of Iran}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Godine [[1936]]. preselio se u [[Sjedinjene Američke Države]],&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; točnije u grad [[Boston]], te nastavio s predavanjima koja su [[1941]]. također izdana u monografiji &quot;Iran na Starom Istoku&quot; ({{jez-en|Iran in the Ancient East}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeld je uživao velik ugled kod Amerikanaca i smatran je vodećim autoritetom za iransku arheologiju i historiju,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; zbog čega je [[1936]]. imenovan profesorom [[Institute for Advanced Study|Instituta za napredna istraživanja (IAS)]] u [[Princeton, New Jersey|Princetonu]].&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; Istovremeno, predavao je i na [[New York University Institute of Fine Arts|Institutu likovnih umjetnosti]] u [[New York]]u.&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt;

Za vrijeme boravka u Sjedinjenim Državama počeo je intenzivnije proučavati [[Zaratustra|Zaratustru]], utemeljitelja [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] kojem je posvetio niz članaka još od [[1929]]. godine, a istraživački rad na koncu je [[1947]]. urodio plodom s dvotomskim izdanjem &quot;Zaratustra i njegov svijet&quot; ({{jez-en|Zoroaster and his World}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Godine [[1944]]. šezdesetpetogodišnji Herzfeld napušta Princeton i odlazi u mirovinu, te prodaje većinu privatne biblioteke njujorškom [[Metropolitan Museum of Art|Muzeju Metropolitan]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Herzfeld se pri svršetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ipak nije vratio u rodnu [[Saveznička okupacija Njemačke|Njemačku]], u kojoj su [[Iranistika|iranske studije]] postale [[pejorativ]]ne zbog prijašnjih [[Nacizam|nacističkih]] ideja o [[Arijska rasa|arijevstvu]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Među njegovih posljednjim interesima bila je [[islamska arhitektura]], naročito natpisi na građevinama sirijskog [[Damask]]a i [[Alep]]a,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; zbog čega je [[1944]]. nastavio putovanja [[Bliski Istok|Bliskim Istokom]].&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; Dok je [[1947]]. proučavao [[manuskript]]e u egipatskom [[Kairo|Kairu]], razbolio se i ubrzo pošao u [[Švicarska|Švicarsku]] na liječenje.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Svog lošeg zdravstvenog stanja bio je svjesan još godinu ranije pa je sve naučne materijale povjerio muzejskoj organizaciji [[Smithsonian Institution|Smithsonian]] iz [[Washington, D.C.|Washingtona]], tj. njihovoj umjetničkoj galeriji [[Freer Gallery of Art|Freer]].&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; Umro je [[20. januara]] [[1948]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; (prema određenim izvorima dan kasnije)&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; u [[Basel]]u i sahranjen je na gradskom groblju Hörnli. Do kraja života ostao je neženja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Herzfeld je ostao upamćen kao [[polihistor]] s brojnim [[talent]]ima i [[interes]]ima, jedan od posljednjih primjera proizvoda humanističke kulturne tradicije [[19. vijek]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Iako je bio obrazovan za [[arhitekt]]a i postavljen za profesora [[Historijska geografija|historijske geografije]] i [[Historija umjetnosti|historije umjetnosti]], bavio se još [[Prijevod|prevođenjem]] i publiciranjem novih tekstova i natpisa na [[Sirjački jezik|asirskom]], [[Staroperzijski jezik|staroperzijskom]], [[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijskom]] i [[Arapski jezik|arapskom jeziku]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Njegov pristup bila je [[kulturna historija]] u najširem smislu i interesi mu nisu bili ograničeni ni [[Kronologija|kronologijom]] ni [[Geografija|geografijom]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Bio je ključan za razvoj nove discipline historije [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]], a ogroman doprinos napravio je i kod proučavanja historije i kulture [[neolitik]]a odnosno [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog]], [[Partska Monarhija|partskog]] i [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog perioda]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Uz svestranost, nerijetko se bavio s više različitih tema istovremeno, npr. tokom istraživanja u [[Perzepolis]]u objavljivao je radove o [[Mezopotamija|mezopotamskoj]] i [[Hetiti|hetitskoj]] arheologiji.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Među otegotne okolnosti koje su pratile njegova istraživanja spadaju dovršeni ali nikad publicirani generalni priručnik o [[Stari Istok|staroistočnoj]] arheologiji, kontinuirani manjak financijske podrške i nestabilna potpora, te politička previranja zbog kojih je morao napustiti i [[Iran]] i [[Njemačka|Njemačku]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Usprkos tome, njegovim najtrajnijim dostignućem smatra se otvaranje Irana za arheološka istraživanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; Tokom života Herzfeld je objavio oko 200 [[knjiga]], članaka i [[Recenzija (nauka)|recenzija]] za razne [[Naučni časopis|naučne časopise]], kao što su ''[[Der Islam]]'' i ''[[Ars Islamica]]''.&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt; Najpotpuniju listu njegovih djela sastavio je [[George Carpenter Miles|G. C. Miles]] i izdao je [[1940]]. godine (nadopunjena [[1952]]). Herzfeldova ostavinska kolekcija iz galerije [[Freer Gallery of Art|Freer]], decenijama korištena od strane brojnih stručnjaka,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt; sabrana je [[1974]]. u katalog od strane [[Joseph M. Upton|J. M. Uptona]] i preštampana u [[Leiden]]u [[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;/&gt;

== Istraženi lokaliteti ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;&quot;
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; |{{Lokacijska karta+|Bliski Istok|width=1000|float=right
 |caption =
 |places =
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.44462|long=50.58611|label=&lt;small&gt;[[Alamutska tvrđava|Am]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.21667|long=37.16667|label=&lt;small&gt;[[Alep|Al]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=38.24861|long=48.29139|label=&lt;small&gt;[[Ardabil|Ar]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.80000|long=48.51667|label=&lt;small&gt;[[Asadabad (Hamadanska pokrajina)|As]],[[Hamadan|Hd]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.45667|long=43.26250|label=&lt;small&gt;[[Ašur|Aš]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.40833|long=36.02500|label=&lt;small&gt;[[Baalbek|Bl]],[[Tripoli (Libanon)|Tp]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=32.53639|long=44.42083|label=&lt;small&gt;[[Babilon|Bb]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=33.33333|long=44.38333|label=&lt;small&gt;[[Bagdad|Bd]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=29.10611|long=58.35694|label=&lt;small&gt;[[Bam|Bm]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=27.19444|long=60.45583|label=&lt;small&gt;[[Bampur|Bp]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.50000|long=47.81667|label=&lt;small&gt;[[Basra|Br]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.48528|long=54.99972|label=&lt;small&gt;[[Bastam|Ba]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.39361|long=47.28861|label=&lt;small&gt;[[Bisotun|Bs]],&lt;br /&gt;[[Tak-e Bostan|TBo]]|position=bottom|float=bottom|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=29.77709|long=51.57017|label=&lt;small&gt;[[Bišapur|Bš]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=40.18333|long=29.05000|label=&lt;small&gt;[[Bursa|Bu]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.30000|long=51.45741|label=&lt;small&gt;[[Da-o-Dohtar|DoD]],[[Džendžan|Dž]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=33.51306|long=36.29194|label=&lt;small&gt;[[Damask|Dm]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.16790|long=54.34292|label=&lt;small&gt;[[Damgan|Dg]],[[Tape-Hesar|TH]]|position=bottom|float=bottom|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=32.19056|long=48.25778|label=&lt;small&gt;[[Dezful|Dz]],[[Suza (Iran)|Sz]],[[Šuštar|Šu]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.10000|long=46.20000|label=&lt;small&gt;[[Dukan-e Davud|DD]],[[Sarpol-e Zahab|Sp]]|position=top|float=top|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=38.94028|long=45.63083|label=&lt;small&gt;[[Džolfa|Džo]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=28.84380|long=52.57070|label=&lt;small&gt;[[Farašband|Fb]],[[Firuzabad|Fa]]|position=bottom|float=bottom|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.00000|long=53.00000|label=&lt;small&gt;[[Gujom|Gj]],[[Istahr|It]],[[Nakš-e Radžab|NRa]],&lt;br /&gt;[[Nakš-e Rustam|NRu]],[[Pasargad|Pg]],&lt;br /&gt;[[Perzepolis|Pp]],[[Tal-e Bakun|TBa]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.13333|long=36.75000|label=&lt;small&gt;[[Hama|Ha]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.53583|long=60.17750|label=&lt;small&gt;[[Hargerd|Hg]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=29.24583|long=50.31583|label=&lt;small&gt;[[Hark|Hr]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.31417|long=47.06500|label=&lt;small&gt;[[Harsin|Hn]],&lt;br /&gt;[[Kermanšah|Kš]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.58806|long=42.71833|label=&lt;small&gt;[[Hatra|Ht]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.73083|long=36.70944|label=&lt;small&gt;[[Homs|Hs]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=33.00000|long=48.35583|label=&lt;small&gt;[[Horamabad|Hm]],[[Luristan|Lr]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.07314|long=50.60000|label=&lt;small&gt;[[Horhe (Markazi)|Ho]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=32.63333|long=51.65000|label=&lt;small&gt;[[Isfahan|Is]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=41.01361|long=28.95500|label=&lt;small&gt;[[Istanbul|Ib]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=31.51611|long=52.12389|label=&lt;small&gt;[[Izadhvast|Ih]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=31.78333|long=35.21667|label=&lt;small&gt;[[Jeruzalem|Jr]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.05000|long=31.23333|label=&lt;small&gt;[[Kairo|Ka]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.50417|long=47.96528|label=&lt;small&gt;[[Kangavar|Kv]]|position=bottom|float=bottom|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.51556|long=45.57917|label=&lt;small&gt;[[Kasr-e Širin|KŠ]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.28333|long=57.08333|label=&lt;small&gt;[[Kerman|Ke]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.09831|long=45.59054|label=&lt;small&gt;[[Kizkapan|Ki]],[[Pajkulijski natpisi|Pk]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.64010|long=51.15000|label=&lt;small&gt;[[Kom|Km]],[[Save (Iran)|Sv]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.46528|long=34.15417|label=&lt;small&gt;[[Korikos|Kk]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=33.09361|long=44.58056|label=&lt;small&gt;[[Ktezifont|Kf]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.94401|long=61.24455|label=&lt;small&gt;[[Kuh-e Hvadže|KH]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=38.14222|long=41.00139|label=&lt;small&gt;[[Silvan (Diyarbakır)|Mf]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.63333|long=36.66667|label=&lt;small&gt;[[Marat al-Numan|Ma]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=37.31667|long=40.73778|label=&lt;small&gt;[[Mardin|Md]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.36278|long=33.93083|label=&lt;small&gt;[[Aja Tekla|Ml]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.65083|long=53.29917|label=&lt;small&gt;[[Mil-e Radkan (Neka)|MR]]|position=top|float=top|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.56667|long=43.21667|label=&lt;small&gt;[[Mosul|Mo]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=31.73750|long=36.01028|label=&lt;small&gt;[[Kasr al-Mušata|Mš]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.18861|long=48.37694|label=&lt;small&gt;[[Nahavand|Nv]],[[Tape-Gijan|TG]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=32.86000|long=53.08750|label=&lt;small&gt;[[Najin|Na]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.22667|long=43.15278|label=&lt;small&gt;[[Nimrud|Nr]],[[Niniva|Nn]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.21333|long=58.79583|label=&lt;small&gt;[[Nišapur|Nš]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.55139|long=38.26806|label=&lt;small&gt;[[Palmira|Pl]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.32861|long=35.44194|label=&lt;small&gt;[[Petra|Pt]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=32.45000|long=51.50000|label=&lt;small&gt;[[Pir Bakran|PB]]|position=top|float=top|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.58333|long=51.43333|label=&lt;small&gt;[[Raj (Iran)|Rj]],[[Teheran|Tr]],[[Varamin|Vr]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.95000|long=39.01667|label=&lt;small&gt;[[Raka (Sirija)|Rk]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.19833|long=43.87417|label=&lt;small&gt;[[Samara (Irak)|Sa]]|position=left|float=left|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=29.29417|long=51.70139|label=&lt;small&gt;[[Sar-Mašhad|SM]]|position=bottom|float=bottom|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=42.03333|long=35.15000|label=&lt;small&gt;[[Sinop|Si]]|position=right|float=right|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.78361|long=47.60028|label=&lt;small&gt;[[Sonkor|Sk]]|position=top|float=top|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=35.55722|long=45.43556|label=&lt;small&gt;[[Sulejmanija (grad)|Su]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=29.50000|long=52.53333|label=&lt;small&gt;[[Širaz|Šr]]|position=top|float=top|mark=Yellow pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=34.61000|long=43.68000|label=&lt;small&gt;[[Tikrit|Tt]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=36.45417|long=59.56694|label=&lt;small&gt;[[Tus|Ts]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=30.96250|long=46.10306|label=&lt;small&gt;[[Ur]]|position=left|float=left|mark=Red pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=37.15833|long=38.79167|label=&lt;small&gt;[[Şanlıurfa|Uf]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}}
 {{Lokacijska karta točka|Bliski Istok|lat=38.49417|long=43.38000|label=&lt;small&gt;[[Van (Turska)|Vn]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}}
}}
|-
! # !! Lokalitet !! Period !! Terenski rad !! Datum publikacija
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Am&lt;/tt&gt; || [[Alamutska tvrđava|Alamut]] || [[islam]]ski || 1926 || 2000
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Al&lt;/tt&gt; || [[Alep]] || [[islam]]ski || ... || 1910b, maj 1910, okt. 1910, 1911c, sept. 1911, 1911f, 1914e,&lt;br /&gt;1920b, 1921d, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ar&lt;/tt&gt; || [[Ardabil]] || [[islam]]ski || ... || 1920b, 1926a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;As&lt;/tt&gt; || [[Asadabad (Hamadanska pokrajina)|Asadabad]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Aš&lt;/tt&gt; || [[Ašur]] || [[stari vijek]] || ... || 1907b, 1907c, 1908, 1910 [1909], 1910b, sept. 1911, 1914c,&lt;br /&gt;sept/okt. 1920
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bl&lt;/tt&gt; || [[Baalbek]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1910b, 1911b, 1920c, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bb&lt;/tt&gt; || [[Babilon]] || [[stari vijek]] || ... || 1907a, 1907b, 1909f, 1910 [1909], okt. 1910, 1911b,&lt;br /&gt;sept. 1911, 1912a, 1913, 1920b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bd&lt;/tt&gt; || [[Bagdad]] || [[islam]]ski || ... || 1907a, 1907b, 1907e, 1909f, 1910 [1909], 1910b, okt. 1910,&lt;br /&gt;1911b, 1911c, sept. 1911, 1911f, 1911g, 1912a, 1914c, 1914e,&lt;br /&gt;1916b, 1920a, 1920b, sept/okt. 1920, 1920d, 1921d, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bm&lt;/tt&gt; || [[Bam]] || [[islam]]ski || ... || 1913
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bp&lt;/tt&gt; || [[Bampur]] || [[prahistorija]] || ... || 1913, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Br&lt;/tt&gt; || [[Basra]] || [[islam]]ski || ... || 1907b, 1907e, 1910b, 1911b, sept. 1911, 1911f, 1911g, 1920a,&lt;br /&gt;1920b, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ba&lt;/tt&gt; || [[Bastam]] || [[islam]]ski || ... || 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bs&lt;/tt&gt; || [[Bisotun]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1910a, 1910b, 1913, 1920c, 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bš&lt;/tt&gt; || [[Bišapur]] || [[stari vijek]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Bu&lt;/tt&gt; || [[Bursa]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;DoD&lt;/tt&gt; || [[Da-o-Dohtar]] || [[stari vijek]] || ... || 1935c, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Dm&lt;/tt&gt; || [[Damask]] || [[islam]]ski || ... || 1907a, 1910b, okt. 1910, 1911b, sept. 1911, 1912a, 1916a,&lt;br /&gt;1920a, 1920b, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Dg&lt;/tt&gt; || [[Damgan]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Dz&lt;/tt&gt; || [[Dezful]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907e
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;DD&lt;/tt&gt; || [[Dukan-e Davud]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1920c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Dž&lt;/tt&gt; || [[Džendžan]] || [[stari vijek]] || 1924 || 1926e, 1968
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Džo&lt;/tt&gt; || [[Džolfa]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Fb&lt;/tt&gt; || [[Farašband]] || [[stari vijek]] || ... || sept. 1911
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Fa&lt;/tt&gt; || [[Firuzabad]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907a, 1910 [1909], 1910b, 1914c, 1921c, 1921d, 1922a,&lt;br /&gt;1926e, 1935c, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Gj&lt;/tt&gt; || [[Gujom]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1926e, 1928d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ha&lt;/tt&gt; || [[Hama]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || okt. 1910, 1911c, sept. 1911, 1914e, sept/okt. 1920, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Hd&lt;/tt&gt; || [[Hamadan]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1910a, 1911b, 1911f, 1920a, 1920b, 1920c,&lt;br /&gt;1921c, 1922a, 1926d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Hg&lt;/tt&gt; || [[Hargerd]] || [[islam]]ski || ... || 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Hr&lt;/tt&gt; || [[Hark]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Hn&lt;/tt&gt; || [[Harsin]] || [[stari vijek]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ht&lt;/tt&gt; || [[Hatra]] || [[stari vijek]] || ... || 1907b, 1910 [1909], 1911c, sept. 1911, 1914c, 1920a, 1920c,&lt;br /&gt;1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Hs&lt;/tt&gt; || [[Homs]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1911b, 1911c, 1921b, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Hm&lt;/tt&gt; || [[Horamabad]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907e
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ho&lt;/tt&gt; || [[Horhe (Markazi)|Horhe]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]] || 1923 || 1920c, 1921c, 1926e, 1935c, 1941, 2000
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Is&lt;/tt&gt; || [[Isfahan]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907e, 1910 [1909], 1910b, okt. 1910, 1914e, nov/dec. 1919,&lt;br /&gt;1920a, 1920b, 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;It&lt;/tt&gt; || [[Istahr]] || [[stari vijek]] || ... || 1907e, 1910 [1909], 1920a, 1920b, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ib&lt;/tt&gt; || [[Istanbul]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910b, maj 1910, 1911b, sept. 1911
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ih&lt;/tt&gt; || [[Izadhvast]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Jr&lt;/tt&gt; || [[Jeruzalem]] || [[islam]]ski || ... || 1910b, maj 1910, 1911b, 1911c, sept. 1911, 1914e, 1920a,&lt;br /&gt;1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ka&lt;/tt&gt; || [[Kairo]] || [[islam]]ski || ... || 1907d, 1910b, 1911b, 1911c, sept. 1911, 1914e, 1916a, 1916b,&lt;br /&gt;1920b, sept/okt. 1920, 1921d, 1922f, 1922i, 1926b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Kv&lt;/tt&gt; || [[Kangavar]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1910b, sept. 1911
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;KŠ&lt;/tt&gt; || [[Kasr-e Širin]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907e, 1910 [1909], 1910b, 1911c, sept. 1911, 1920b, 1935c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ke&lt;/tt&gt; || [[Kerman]] || [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1920b, 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Kš&lt;/tt&gt; || [[Kermanšah]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907b, 1907e, 1910 [1909], nov/dec. 1919, 1920b, 1920c,&lt;br /&gt;1920d, 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ki&lt;/tt&gt; || [[Kizkapan]] || [[stari vijek]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Km&lt;/tt&gt; || [[Kom]] || [[islam]]ski || ... || 1907e, 1914e, 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Kk&lt;/tt&gt; || [[Korikos]] || [[stari vijek]] || ... || 1909a, 1909b, 1909c, 1919/1920a, 1919/1920b, 1920b,&lt;br /&gt;1921d, 1930f
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Kf&lt;/tt&gt; || [[Ktezifont]] || [[stari vijek]] || ... || 1907a, 1907b, 1909f, 1910 [1909], 1910b, 1911b, 1911c,&lt;br /&gt;sept. 1911, 1911g, 1914c, 1920a, 1920b, 1920c,&lt;br /&gt;sept/okt. 1920, 1920e, 1935c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;KH&lt;/tt&gt; || [[Kuh-e Hvadže]] || [[stari vijek]] || ... || 1926e, 1935c, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Lr&lt;/tt&gt; || [[Luristan]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]] || ... || 1907e, 1910 [1909], 1910b, sept. 1911
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Mf&lt;/tt&gt; || [[Silvan (Diyarbakır)|Majafarikin]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ma&lt;/tt&gt; || [[Marat al-Numan|Marat]] || [[islam]]ski || ... || 1910b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Md&lt;/tt&gt; || [[Mardin]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ml&lt;/tt&gt; || [[Aja Tekla|Meriamlik]] || [[stari vijek]] || ... || 1909a, 1909b, 1909c, 1919/1920a, 1919/1920b, 1920b,&lt;br /&gt;1930f
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;MR&lt;/tt&gt; || [[Mil-e Radkan (Neka)|Mil-e Radkan]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1920a, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Mo&lt;/tt&gt; || [[Mosul]] || [[islam]]ski || ... || 1907b, 1910b, 1911b, sept. 1911, 1911f, 1911g, 1914e,&lt;br /&gt;sept/okt. 1919, nov/dec. 1919, 1920a, 1920b, 1920d, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Mš&lt;/tt&gt; || [[Kasr al-Mušata|Mušata]] || [[islam]]ski || ... || 1907a, 1910b, maj 1910, 1911b, 1911c, sept. 1911, 1912a,&lt;br /&gt;1914d, 1916b, 1920d, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Nv&lt;/tt&gt; || [[Nahavand]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]] || ... || 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Na&lt;/tt&gt; || [[Najin]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;NRa&lt;/tt&gt; || [[Nakš-e Radžab]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1920a, 1920b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;NRu&lt;/tt&gt; || [[Nakš-e Rustam]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1920a, 1920b, 1921c, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Nr&lt;/tt&gt; || [[Nimrud]] || [[stari vijek]] || ... || 1907a, 1910 [1909], 1911f, 1913, 1920b, 1920c, 1920d, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Nn&lt;/tt&gt; || [[Niniva]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]] || ... || 1907c, 1910 [1909], sept. 1911, 1920a, 1920b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Nš&lt;/tt&gt; || [[Nišapur]] || [[islam]]ski || ... || 1920b, 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Pk&lt;/tt&gt; || [[Pajkulijski natpisi|Pajkuli]] || [[stari vijek]] || 1911, 1913, 1924 || 1914a, 1910 [1909], 1920b, 1924, 1934e, 1938a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Pl&lt;/tt&gt; || [[Palmira]] || [[stari vijek]] || ... || 1907a, 1910 [1909], 1910b, 1911c, 1914c, 1920b, 1920d, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Pg&lt;/tt&gt; || [[Pasargad]] || [[stari vijek]] || 1905, 1923, 1928 || 1907c, 1908 [1907], 1910 [1909], 1910a, 1910b, 1911f, 1914c,&lt;br /&gt;1920a, 1920b, 1920c, 1926e, 1929a, 1935c, 1941
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Pp&lt;/tt&gt; || [[Perzepolis]] || [[stari vijek]] || 1905, 1923, 1924, 1928, 1931–1934 || 1907a, 1907e, 1908 [1907], 1910 [1909], 1910a, sept. 1911,&lt;br /&gt;1911f, 1914c, 1920a, 1920b, 1920c, 1920d, 1921c, 1926e,&lt;br /&gt;19.11.1927, 1929d, 1931/1932b, 1932b, 1932c, 1932d,&lt;br /&gt;8.4.1933, 1935c, 1938a, 1941, 1968
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Pt&lt;/tt&gt; || [[Petra]] || [[stari vijek]] || ... || sept. 1910, 1920a, 1920b, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;PB&lt;/tt&gt; || [[Pir Bakran]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Rj&lt;/tt&gt; || [[Raj (Iran)|Raj]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1920b, 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Rk&lt;/tt&gt; || [[Raka (Sirija)|Raka]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1910b, sept. 1911, 1911f, 1911g, 1914c, 1914e,&lt;br /&gt;1916b, 1920a, 1920b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Sa&lt;/tt&gt; || [[Samara (Irak)|Samara]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || 1903, 1911–1913, 1923, 1930 || 1907a, 1907b, 1907d, 1909f, 1910 [1909], 1910b, okt. 1910,&lt;br /&gt;1911b, 1911c, sept. 1911, 1911d, 1911e, 1911f, 1911g, 1912a,&lt;br /&gt;1912b, 22.8.1912, 1913, 1914c, 1914d, 1914e, 1916b,&lt;br /&gt;nov/dec. 1919, 1920b, 1920d, 1921d, 1922a, 1923, 1925a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;SM&lt;/tt&gt; || [[Sar-Mašhad]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1928d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Sp&lt;/tt&gt; || [[Sarpol-e Zahab|Sarpol]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1920b, 1920c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Sv&lt;/tt&gt; || [[Save (Iran)|Save]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Si&lt;/tt&gt; || [[Sinop]] || [[stari vijek]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Sk&lt;/tt&gt; || [[Sonkor]] || [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Su&lt;/tt&gt; || [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanija]] || [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1920c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Sz&lt;/tt&gt; || [[Suza (Iran)|Suza]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907c, 1907e, 1908 [1907], 1910 [1909], sept. 1911, 1911f,&lt;br /&gt;1914c, 1920a, 1920b, 1920c, 1942
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Šr&lt;/tt&gt; || [[Širaz]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1907e, 1910 [1909], okt. 1910, 1920b, 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Šu&lt;/tt&gt; || [[Šuštar]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1911f
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;TBo&lt;/tt&gt; || [[Tak-e Bostan]] || [[stari vijek]] || ... || 1910 [1909], 1910b, 1911b, sept. 1911, 1916b, 1920b, 1920c,&lt;br /&gt;1920d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;TBa&lt;/tt&gt; || [[Tal-e Bakun]] || [[prahistorija]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;TG&lt;/tt&gt; || [[Tape-Gijan]] || [[prahistorija]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;TH&lt;/tt&gt; || [[Tape-Hesar]] || [[prahistorija]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Tr&lt;/tt&gt; || [[Teheran]] || [[islam]]ski || ... || 1907e, 1910 [1909], okt. 1910, 1921c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Tt&lt;/tt&gt; || [[Tikrit]] || [[islam]]ski || ... || 1907b, 1911b, 1911f, 1911g, 1914c, 1914e, 1916b, 1920b
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Tp&lt;/tt&gt; || [[Tripoli (Libanon)|Tripoli]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ts&lt;/tt&gt; || [[Tus]] || [[islam]]ski || ... || 1921c, 1922a
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Ur&lt;/tt&gt; || [[Ur]] || [[prahistorija]], [[stari vijek]] || ... || ...
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Uf&lt;/tt&gt; || [[Şanlıurfa|Urfa]] || [[islam]]ski || ... || 1910 [1909], 1910b, 1920a, 1920b, 1921d
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Vn&lt;/tt&gt; || [[Van (Turska)|Van]] || [[islam]]ski || ... || 1907c
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;tt&gt;Vr&lt;/tt&gt; || [[Varamin]] || [[stari vijek]], [[islam]]ski || ... || 1921c, 1922a
|-
| colspan=&quot;5&quot; | {{small|&lt;u&gt;Napomena&lt;/u&gt;: Karta i lista ne sadrže sve pojedinačne istražene lokalitete: omanji su pridruženi obližnjim gradovima ili značajnijim lokalitetima,&lt;br /&gt;neki su izostavljeni, dok određene skice i fotografije iz arhivskih materijala nisu ni precizno identificirane.}}
|-
|}

=== Pasargad ===
{{glavni|Pasargad}}
Herzfeldov opus svjedoči o izuzetno širokom interesu za [[umjetnost]] i [[Arheologija|arheologiju]] [[Stari Istok|Starog Istoka]], no ipak najviše pažnje posvetio je proučavanju [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog Irana]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Prije svega, njegovo ime u naučnim krugovima najviše se povezuje s [[Pasargad]]om, dinastijskim sjedištem [[Kir Veliki|Kira II (Velikog)]], utemeljitelja Ahemenidske Monarhije.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Duboko zanimanje za ovaj lokalitet pokazivao je još kao [[student]], a mnogo prostora posvetio mu je i u posljednjoj sveobuhvatnoj monografiji o [[Iranska umjetnost|iranskoj umjetnosti]] i [[Arheologija u Iranu|arheologiji]] iz [[1941]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Nakon što je [[1905]]. prvi put posjetio Pasargad, Herzfeld je odlučio sastaviti [[Doktorat|doktorsku]] disertaciju o lokalitetu i već u njenom uvodu naglasio je da je primarni cilj njegovih istraživanja identifikacija ruševina.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Petnaestak godina ranije, glavni pasargadski spomenik pokušao je identificirati i [[George Nathaniel Curzon|G. N. Curzon]], uspoređujući [[Arijan]]ov opis grobnice Kira Velikog iz &quot;[[Anabaza (Arijan)|Anabaze]]&quot; (na temelju [[Aristobul iz Kasandreje|Aristobulovih]] djela) s ostacima kamene grobnice u Dašt-e Morgabu na sjeveru [[Fars]]a, lokalno poznate kao Grobnica [[Salomon]]ove majke ({{jez-per|Mašhad/Taht-e Madar-e Solejman}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; U putopisu iz [[1892]]. godine, Curzon je na temelju navedenog došao do zaključka da spomenik može biti samo grobnica Kira Velikog.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Ipak, Herzfeld je bio svjestan da ova identifikacija grobnice, kao ni Curzonova daljnja pretpostavka da su ruševine Dašt-e Morgaba zapravo Pasargad, nisu naučno dokazane i općeprihvaćene.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;
[[Datoteka:Pasargadae-herstfeld1.jpg|mini|desno|225px|Herzfeldova fotografija [[Pasargad]]a]]
[[George Nathaniel Curzon|Curzonovim]] tumačenjima nije bio zadovoljan ni [[Franz Heinrich Weissbach|F. H. Weissbach]], njemački orijentalist koji je [[1894]]. na osnovi vidljivih morgapskih natpisa (&quot;Ja, Kir, kralj, Ahemenid&quot;) argumentirao da ne mogu pripadati [[Kir Veliki|Kiru II Velikom]], već daleko manje značajnom [[Kir Mlađi|Kiru Mlađem]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Ovaj prigovor bio je od strane učenjaka visokog ugleda i premda Herzfeldu nije bilo teško demonstrirati da zaista nema historijskih osnova za povezivanje Kira Mlađeg s [[Pasargad]]om, čini se da je shvatio da Weissbachov argument može nadvladati samo lukavstvom, tvrdeći da je Kir II uspješno završio izgradnju svoje prijestolnice dok je još bio [[satrap]] u službi [[Medijska Monarhija|medijskog]] sizerena [[Astijag]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Danas je poznato da Kir II nije sudjelovao u podizanju trojezičnih morgapskih natpisa (CMa) na [[Staroperzijski jezik|staroperzijskom]], [[Elamski jezik|elamskom]] i [[Akadski jezik|akadskom jeziku]], budući da se pouzdano zna da je [[staroperzijski klinopis]] prvi koristio [[Darije Veliki]] i da je zagonetna upotreba istog u Dašt-e Morgabu rezultat njegove potrebe za višestrukim legitimiranjem vlasti.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Drugim riječima, nedugo nakon podizanja [[Behistunski natpisi|Behistunskih natpisa]] [[519. pne.|519.]] ili [[518. pne.|518. pne]], Darije je na neispisanim kamenim površinama u Pasargadu dao urezati tekst u Kirovo ime, oslovljavajući ga &quot;kraljem&quot; i &quot;Ahemenidom&quot;.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

Nevolja za Herzfelda bila je što se teško snalazio prilikom osporavanja [[Franz Heinrich Weissbach|Weissbachovih]] tvrdnji da je nedvosmislen izraz &quot;kralj&quot; suviše skroman za [[Kir Veliki|Kira Velikog]], što ga je od vremena pisanja disertacije nadalje nagnalo na jedinstven pogled da je [[Pasargad]] podignut tokom prvih deset godina Kirove vladavine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Na [[Kronologija|kronološkoj]] osnovi tako nije mogao uzeti u obzir sveprisutne [[Lidija|lidijsko]]-[[Jonija|jonske]] utjecaje kod pasargadskih masivnih [[kamen]]ih blokova, a s obzirom da je kretao od pretpostavke kako je &quot;rana [[Starogrčka umjetnost|grčka umjetnost]] teško mogla utjecati na daleku [[Fars|Perziju]] prije [[550. pne.|550. pne]]&quot;, nije mogao uvažiti ni razne jonske karakteristike na [[Grobnica Kira Velikog|Kirovoj grobnici]] – spomeniku za kojeg suvremeni stručnjaci pišu da je evidentno podignut u lidijsko-jonskim (a ne [[orijent]]alnim) tehnikama i da sadrži obilježja [[Starogrčka arhitektura|grčke jonske arhitekture]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Herzfeld se unatoč svemu ponekad bližio ignoriranju samostalno nametnutih kronoloških granica, postavljenih približno tri godine prije važnog [[Opsada Sarda (547. pne.)|osvajanja Sarda]] [[547. pne.]] (ili ubrzo kasnije).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Iako nikad nije bio siguran oko datiranja velike kamene platforme Taht-e Madar-e Solejmana koja strši sa zapadne strane Prijestolničkog brda (Tal-e Taht), brojni faktori već su mu tada (šest dekada prije objavljivanja kapitalne studije [[Carl Nylander|C. Nylandera]] o [[Jonjani]]ma u Pasargadu) ukazivali da će srodnosti s lidijskim zidarstvom i njihovim oznakama kamenih blokova jednog dana postaviti spomenik u pravilan kronološki kontekst.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

U svom opisu i analizi [[Reljef (skulptura)|reljefa]] na vratima [[pasargad]]ske ulazne dvorane (Vrata R), Herzfeld je u disertaciji [[1907]]. i u &quot;Iranskim kamenim reljefima&quot; [[1910]]. naglašavao jasnu paralelu između obrubljene odjeće krilate figure i odore [[Tempti-Humban-Inšušinak|Teumana]] (Tempti-Humban-Inšušinaka), elamskog vladara koji je pretrpio poraz i pogibiju protiv [[Novoasirsko Carstvo|Asiraca]] u [[Pad Elama|srazu]] kod rijeke Ulaj [[653. pne.]]&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Osim toga, uz karakterističan uvid prepoznao je da se ta korespondencija može pripisati [[Kir Veliki|Kirovoj]] želji za naglašavanjem svoje [[anšan]]sko-[[elam]]ske baštine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Herzfeldovo oštro oko također je zapazilo i predperzepolski stil reljefa, zbog čega je pozornost posvetio punom profilu figurine poze.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Međutim, prilikom elaboriranja [[Drevni Egipat|egipatske]] [[Kruna|krune]] koja dominira kompozicijom, Herzfeld je ostao uklješten u okvirima samonametnute kronologije i nije razmatrao Kirovo osvajanje [[Levant]]a od [[539. pne.]]&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Umjesto toga, kruna je skraćeo opisana kao popularni reprezentativni element na [[Stari Istok|Starom Istoku]] u vrijeme gradnje Kirovih zdanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Osim što je Herzfeld ispravno istaknuo da krilati lik nije ni [[božanstvo]] ni [[monarh]] već zaštitni ulazna figura iz dugotrajne [[Mezopotamija|mezopotamske]] tradicije, također je bio svjestan da trojezični natpis iznad lika nije referenca na njega.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Umjesto toga, budući da se isti natpis &quot;Ja, Kir, kralj, Ahemenid&quot; (s dodatnim implicitnim &quot;izgradio je ovo&quot;) pojavljivao u Palači S i u Palači P, istaknuo je ono što je smatrao uobičajenom pojavom kod svih temeljnih natpisa, a to je rani datum dovršetka Kirovog programa izgradnje.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;
[[Datoteka:Herzfeld-Cyrus-drawing.jpg|mini|desno|225px|Herzfeldova skica [[Grobnica Kira Velikog|grobnice]] [[Kir Veliki|Kira Velikog]] u [[Pasargad]]u]]
Nakon što je [[1920]]. postavljen za [[profesor]]a orijentalne arheologije [[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Univerzitetu u Berlinu]], Herzfeld se uskoro našao u poziciji da dobar dio svog radnog vremena provede u [[Kadžarska Monarhija|Iranu]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Posjeta [[Pasargad]]u sredinom novembra [[1923]]. omogućila mu je provođenje pomalo reklamirane preliminarne kampanje prilikom koje su vršena neodređena manja iskopavanja, razna [[Mjerenje|mjerenja]], te izrada nacrta i [[crtež]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Ukratko, ova kratka jednosedmična posjeta u velikoj mjeri pomogla mu je da radi s neobičnom brzinom i djelotvornosti tokom formalnije četverosedmične ekspedicije u aprilu i maju [[1928]]. kada je Pasargad postao prvi lokalitet na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] koji je istražen nakon ukidanja [[Treća Francuska Republika|francuskog]] monopola na [[Arheologija u Iranu|arheološka iskapanja]] u [[Iran]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; S obzirom da su sredstva za ekspediciju iz 1928. dobivena od [[Notgemeinschaft der deutschen Wissenschaft|Udruge za njemačke nauke (NDW)]] što implicira da nije bilo potrebe za traženjem iranske pomoći, i budući da Herzfeldovo kasnije izvješće ([[1929]]) ne upućuje na ikakve izvore financiranja, kao zaključak se nameće da je on kao bivši arheološki savjetnik iranske vlade imao potrebne ovlasti za rad.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; U svakom slučaju, evidentno je da su iskopavanja [[1928]]. bila pokušaj da se istraživanja obave prije [[André Godard|A. Godarda]], budućeg čelnika Ureda za starine koji je stigao u [[Iran]] u augustu iste godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

Herzfeldov istraživački tim koji se u aprilu [[1928]]. zaputio u [[Pasargad]] i ubrzo postigao iznimne rezultate, sastojao se od svega tri osobe – njega samog, 25-godišnjeg [[berlin]]skog arhitekta [[Friedrich Krefter|F. Kreftera]] i [[Kuhanje|kuhara]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Veličina tima mogla je biti uvjetovana financijskim ograničenjima, no jednako tako moguće je da se Herzfeld osjećao komfornije u društvu jednog i podređenog člana jer je sam bio u svestranoj poziciji [[arheolog]]a, [[Epigrafika|epigrafičara]], [[fotograf]]a, [[Crtež|crtača]], bilježnika i glavnog istraživača.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Ipak, Krefter je bio izrazito sposoban dodatak timu i činjenica da se šefu pridružio i početkom [[1930-ih]] prilikom istraživanja [[Perzepolis]]a&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; svjedoči da je Herzfeld bio jako zadovoljan njegovim radom.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Svojom sposobnošću da dešifrira tragove površinske [[Topografija|topografije]], Herzfeld je brzo shvatio generalni karakter pasargadskog lokaliteta.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Vidio je da glavne zgrade dijele zajedničku orijentaciju, a čak je prepoznao i da su glavne strukture dopunjene brojnim vodenim [[kanal]]ima i barem jednim malim [[paviljon]]om.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Elaborirajući Vrata R otkrio je i da su osam ovećih kamenih [[stup]]ova nosili [[krov]] visoke centralne dvorane.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Također, bez obzira što nije izlagao cijeli [[tlocrt]], ustanovio je da su kolosi s ljudskim glavama nekoć bočno okruživali unutarnja glavna vrata i da su [[Šedu|krilati bikovi]] štitili nasuprotni vanjski ulaz.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

Važan [[Iranska arhitektura|arhitektonski]] dokaz također je izašao na vidjelo u Palači S gdje je Herzfeld zapazio da joj je visoka glavna dvorana bila [[Pravokutnik|pravokutna]] i da je bila opasana niskim [[Portik|porticima]], u kontrastu spram [[kvadrat]]ičnih normi i visokih portika iz [[Perzepolis]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Isto tako, pozornost je usmjerio prema distinktivnom karakteru kontrastnih baza stupova od crnog [[kamen]]a i glatkih valjaka od bijelog kamena, kao i na upečatljive dvostruke protomske [[kapitel]]e na kojima su se nalazile [[Vijenac (arhitektura)|ovjenčane]] i rogate lavlje [[Protoma|protome]], odnosno fragmentarne konjske protome.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Prema Herzfeldovom viđenju, [[pasargad]]ski kapiteli bili su moćniji i ljepši od svih u Perzepolisu.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; [[Reljef (skulptura)|Reljefi]] na četiri ulaza bili su očuvani samo u njihovim najnižim dijelovima, a oni koji su se nalazili kraj vrata na suprotnim zidovima hodnika prikazivali su manje značajna [[Iranska mitologija|božanstva]], poredana jedan iza drugoga.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Prilikom njihovog opisivanja Herzfeld se držao vlastite kronologije (datiranja do [[550. pne.|550. pne]]) i nije spomenuo evidentan utjecaj [[Novoasirsko Carstvo|asirskih]] prototipova.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Iako Herzfeldov tlocrt Palače S iz monografije objavljene [[1941]]. sugerira da je iskopao čitavo zdanje, čini se da to ipak nije bio slučaj.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Primjerice, teško je podcijenio broj stupova u različitim porticima i pogrešno je procijenio (na temelju pretpostavljene sličnosti s [[Apadana|Apadanom]] iz [[Perzepolis]]a) da je Palača S stajala na niskoj platformi s plitkim dvostrukim [[stepenište]]m.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

Jedno od glavnih otkrića ekspedicije iz [[1928]]. su fino rezbareni reljefi koji su okruživali dva glavna ulaza u centralnu dvoranu Palače P sa 30 [[stup]]ova.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Iako su pronađeni u fragmentarnom stanju i očuvani do visine struka u najboljem slučaju, svaki uzorak je nesumnjivo prikazivao istu scenu – monarha u hodu prema van, u pratnji omanjeg podanika.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Herzfeld je zamijetio da su likovi nosili istu naboranu odjeću kao i u [[Perzepolis]]u, no budući da su linije nabora bile izraženije i da su figure stajale unutar nekanonski podignutog okvira, točno je procijenio da pripadaju ranijoj fazi razvoja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Nažalost, likove s palače P vidio je tek nešto starije od onih iz Perzepolisa odnosno mlađe od onih s [[Behistunski natpisi|Behistunskih natpisa]] (izrađene oko [[520. pne.|520. pne]]).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Herzfeld se više posvetio novootkrivenim morgapskim natpisima s nabora kraljevske nošnje (CMc) na kojima je stajalo &quot;Kir, veliki kralj, Ahemenid&quot;, što ga je uvjerilo da su njegova rana datiranja [[Kir Veliki|Kirovih]] spomenika validna.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Naime, sukladno njegovom tumačenju, Kir kao kralj (prema tekstu CMa) odlučio se na gradnju [[Pasargad]]a čim je došao na [[Ahemenidska Monarhija|perzijsko]] prijestolje [[559. pne.|559. pne]], ugledniju titulu [[Veliki kralj|velikog kralja]] stekao je neposredno nakon [[Perzijski ustanak|pobjede]] nad [[Astijag]]om [[550. pne.|550. pne]], a još grandioznije [[Titula|titule]] (opisane na [[Kirov cilindar|Kirovom cilindru]]) uzeo je tek nakon osvajanja [[Babilon]]a [[539. pne.]]&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Takvu interpretaciju suvremeni historičari smatraju pogrešnom uz opasku da su zamjena prihvatljivijom titulom (veliki kralj), tekst u trećem licu (CMc) i sami natpisi Palače P zapravo plod [[Darije Veliki|Darijevog]] pokušaja legitimiranja vlasti (između [[515. pne.|515.]] i [[510. pne.|510. pne]]) odnosno dokazivanja da su njegova djeca s [[Atosa|Atosom]] direktni Kirovi nasljednici.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

Problemi prouzročeni Herzfeldovim inzistiranjem na pogrešnom datiranju [[Kir Veliki|Kirovih]] zdanja u [[Pasargad]]u bili su brojni i različiti.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; [[Staroperzijski klinopis]] tobože je trebao biti dostupan Kiru od samog početka njegove vladavine, dok mu je čitava tehnička aparatura za sofisticirane konstrukcije od kamenih blokova, zajedno sa [[skulptura]]lnim tehnikama oblikovanja višeslojne perzijske dvorske odjeće, također trebala biti na raspolaganju tokom prvih deset godina vladavine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Prema Herzfeldovom vremenskom redoslijedu isto tako je nemoguće povezati bilo koji [[Lidija|lidijsko]]-[[Jonija|jonski]], [[Mezopotamija|mezopotamski]] ili [[Drevni Egipat|egipatski]] element pojedinačnih pasargadskih spomenika s Kirovim osvajanjima.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Prije svega, Herzfeldova [[kronologija]] otvara pitanje zašto bi Kir, čija je vladavina bila tek na trećini puta u trenutku kada je pobijedio [[Astijag]]a, odlučio dovršiti gornje dijelove [[stup]]ova Palače P u uobičajenom rigoroznom stilu (tj. sa stupovima dovršenim u [[Drvo (materijal)|drvu]] i prekrivenim slikanim [[žbuka]]ma), ili zašto bi ostavio svoj najambiciozniji građevinski projekt (Tal-e Taht) vidljivo nedovršenim.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Naposljetku, ali ne i najmanje važno, prilikom razmatranja datuma utemeljenja Pasargada (vjerojatno ubrzo nakon [[Opsada Sarda (547. pne.)|pada Sarda]] tj. oko [[546. pne.|546. pne]]), Herzfeld je ignorirao [[Strabon]]ovu nedvosmislenu tvrdnju (XV.3.8) da je &quot;[[Kir Veliki|Kir]] bio ponosan Pasargadom jer je ondje porazio Astijaga u zadnjoj bitki, priskrbio si azijsko carstvo, osnovao grad i izgradio palaču u spomen na svoju pobjedu&quot;.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

Sumirajući Herzfeldove doprinose i propuste, arheolog [[David Stronach|D. Stronach]] zamjera mu niz nesretnih [[Kronologija|kronoloških]] procjena, ali ističe da su kompenzirane mnoštvom otkrića i rijetkih uvida.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; U skladu s tim, Stronach navodi da je prava sreća što je [[Pasargad]] prvi put temeljito istražio talentiran stručnjak poput Herzfelda, kao i da je proučavanju izuzetnog lokaliteta posvetio dobar dio svog života.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Njegova pogrešna datiranja uistinu jesu neko vrijeme otežavala elaboriranje niza pitanja, prije svega precizne evolucije [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske]] [[Iranska umjetnost|umjetnosti]] tokom vladavina [[Kir Veliki|Kira]] i [[Darije Veliki|Darija]], međutim, gledano iz šire perspektive radi se samo o prolaznim krivim procjenama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; Temeljna dugoročna vrijednost Herzfeldovih doprinosa proučavanju Pasargada je obrada brojnih detalja i relativno brzo objavljivanje istraživačkih rezultata,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt; što je potaknulo i druge stručnjake na pravovremene kritičke osvrte. Sve te okolnosti značajno su pridonijele očuvanju pasargadskih spomenika i otvorile vrata za daljnja plodonosna istraživanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;/&gt;

=== Perzepolis ===
{{glavni|Perzepolis}}
[[Datoteka:Ernst Herzfeld.jpg|mini|desno|225px|Herzfeld u [[Perzepolis]]u]]
Prvi posjet [[Perzepolis]]u Herzfeld je obavio u novembru [[1905]]. godine, za vrijeme povratka s terenskog rada u [[Ašur]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Kada se vratio u [[Berlin]], [[Eduard Meyer|E. Meyer]] upoznao ga je s [[Friedrich Sarre|F. Sarreom]] i njihov je zajednički rad rezultirao brojnim projektima, uključujući važnu publikaciju &quot;Iranski kameni reljefi&quot; ({{jez-njem|Iranische Felsreliefs}}) iz [[1910]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Ova knjiga plod je Herzfeldovog rada u Perzepolisu i sadrži razne crteže, nacrt [[Apadana|Apadane]] i prvi pokušaj identifikacije nosača [[Tron|prijestolja]] s kraljevskih grobnica.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Neke od Herzfeldovih pretpostavki pokazale su se pogrešnim, npr. prvih 30 [[Perzijanci|perzijskih]] likova identificirao je kao [[Medijci|medijske]], a drugih grešaka je bilo je i kod prvih 13 [[Reljef (skulptura)|reljefnih]] figura.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Ipak, u njegovim kasnijim radovima pogrešne procjene su ispravljene.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Herzfeld se vratio u Perzepolis za vrijeme istraživačke ekspedicije u [[Kadžarska Monarhija|Iranu]], [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraku]] i [[Emirat Afganistan|Afganistanu]], od februara [[1923]]. do oktobra [[1925]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Njegovo putovanje financirali su [[Notgemeinschaft der deutschen Wissenschaft|Udruga za njemačke nauke (NDW)]], darežljivi [[Sjedinjene Američke Države|američki]] i [[Weimarska Republika|njemački]] prijatelji, te [[Parsi (narod)|parsijska]] zajednica iz [[Bombaj]]a koja je priložila bogatu donaciju za istraživanje [[Fars]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Na terasi Perzepolisa proveo je šest sedmica, od [[26. novembra]] do [[23. decembra]] [[1923]]. odnosno od [[2. marta|2.]] do [[15. marta]] [[1924]]. godine, prilikom čega je izradio nacrt cijele strukture i oko 500 [[Fotografija|fotografskih]] negativa.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt;

Herzfeldova [[Arheologija u Iranu|arheološka]] istraživanja bila su podržana i od strane iranske vlade.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; [[Firuz-mirza Nosrat al-Dovla III|Firuz-mirza Nosrat al-Dovla]], generalni guverner pokrajine [[Fars]], poslao je pismo Herzfeldu i zatražio detaljno izvješće o Perzepolisu, s naglaskom na četiri točke: opisu stvarnog stanja ostataka, mjerama za [[Konzervacija arhitekture|konzervaciju]] postojećih ruševina, procjeni troškova i trajanju rada, te nacrtu ruševina i eseju o rekonstrukciji.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; U svom odgovoru Herzfeld procjenjuje dvije godine za razdoblje iskapanja i predlaže izgradnju objekta za smještaj tima odnosno [[muzej]] za pronađene objekte.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Kao lokaciju za takvu zgradu predložio je palaču [[Darije Veliki|Darija Velikog]] (tzv. Tačara).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Zahtjev za radnu dozvolu napisan je na [[Francuski jezik|francuskom]] i datiran je [[4. januara]] [[1924]]. godine, kada je [[Iran]] nominalno još uvijek bio pod vladavinom [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Prevođenje na [[Perzijski jezik|perzijski]] potrajalo je tri godine i dovršeno je početkom vladavine [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha]], zbog čega se pretpostavlja da je glavni razlog odugovlačenja politički prevrat tj. prijenos političke moći na dinastiju [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Kao dodatni razlozi spominju se i [[Treća Francuska Republika|francuski]] zahtjevi za povlasticama na arheološka istraživanja u Iranu,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; te nepripremljenost dvorskog ministra [[Muhamed-Ali Forugi|M.-A. Forugija]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;/&gt;

Godine [[1928]]. Herzfeldu se u [[Iran]]u priključio [[arhitekt]] [[Friedrich Krefter|F. Krefter]] i dvojac je pod pokroviteljstvom [[Notgemeinschaft der deutschen Wissenschaft|NDW]]-a vodio ekspediciju s ciljem kartiranja [[Pasargad]]a i mjerenja [[Perzepolis]]a.&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; Daljnja iskapanja započeta su [[1. marta]] [[1931]]. uz potporu [[Orijentalni institut u Chicagu|Orijentalnog instituta u Chicagu (OI)]] i zaslugama profesora [[James Henry Breasted|J. H. Breasteda]], proslavljenog [[Egiptologija|egiptologa]] i osnivača instituta.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Projekt je realiziran i uz financijsku pomoć izdašnog [[Amerikanci (nacija)|američkog]] sponzora koji je želio ostati anoniman.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Iskapanja je nadgledao [[Muhamed-Taki Mustafavi|M.-T. Mustafavi]], predstavnik iranske vlade koji je u Perzepolis došao iz [[Suza (Iran)|Suze]],&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; a zadržao se na tom položaju i nešto nakon Herzfeldovog odlaska.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Arheološki tim sastojao se od Herzfelda, Kreftera i trojice iračkih pomoćnika koji su pristigli s njemačkih iskopavanja u [[Babilon]]u.&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; Radovi su započeli na tri različita mjesta: na jugoistočnoj zgradi (tzv. Haremu), na sjevernoj strani [[Apadana|Apadane]] i Palače G, te na istočnom dijelu Vrata svih naroda.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt;

Arheološki radovi na jugoistočnoj zgradi bili su od posebne važnosti za [[Friedrich Krefter|Kreftera]] jer je uvjerio Herzfelda da će Harem biti bolja lokacija za istraživačko-muzejsku zgradu od Tačare.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Tokom zime [[1931]]. i [[1932]]. ova zgrada bila je već djelomično spremna za useljenje, zbog čega je Herzfeld odlučio ojačati tim s četiri nova člana: arhitektom [[Karl Bergner|K. Bergnerom]], prahistoričarom [[Alexander Langsdorff|A. Langsdorffom]], [[Orijentalni institut u Chicagu|OI]]-jevim arheologom [[Donald Eugene McCown|D. E. McCownom]] i profesionalnim fotografom [[Hans Wichert von Busse|H. W. von Busseom]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Langsdorff i McCown nastavili su iskopavanje [[Tal-e Bakun]]a A, jednog od [[neolit]]skih humaka južno od Perzepolisa na kojem je Herzfeld ranije obavio preliminarna istraživanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Najveće dostignuće Herzfeldovih iskapanja na [[Apadana|Apadani]] bilo je otkriće istočnog stubišta, dobro očuvanog (za razliku od sjevernog) zahvaljujući debelom sloju krhotina od [[Cigla|cigli]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Još jedan važan predmet Herzfeldovih istraživanja bio je podzemni [[Kanalizacija|kanalizacijski]] sistem na sjevernom dijelu terase, iako ovi napori nikad nisu doveli do zadovoljavajućeg zaključka.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt;

Na figurama vladara i dvojice njegovih podanika, postavljenih na istočnom zidu sjevernih vrata Tripilona, otkriveni su važni tragovi izvorne [[Boja (materijal)|boje]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Ubrzo nakon toga objavljena je Krefterova reprodukcija [[akvarel]]a, međutim, ostale obojane skice poput [[Faravahar|simbola]] [[Ahura Mazda|Ahura Mazde]] iz Dvorane stotinu stupova i Tripilona nisu bile izdane.&lt;ref name=&quot;Tilia1978&quot;/&gt; Gotovo 40 godina kasnije, kada je većina otkrivenih tragova drevne perzijske [[Polikromija|polikromije]] izblijedila, [[Judith A. Lerner|J. A. Lerner]] i [[Giuseppe Tilia|G. Tilia]] iskoristili su ove nezamjenljive zapise za vlastito istraživanje o originalnim bojama kamenih [[skulptura]] u [[Perzepolis]]u.&lt;ref name=&quot;Tilia1978&quot;/&gt; Za vrijeme rekonstrukcijskih radova, podno jugoistočne zgrade (Harema) pronađena je temeljna ploča sa [[Staroperzijski klinopis|staroperzijskim]] natpisom [[Kserkso I|Kserksa I]] (XPf).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; U septembru [[1933]]. godine, na sjeveroistočnim i jugoistočnim uglovima centralne dvorane (Apadane), [[Friedrich Krefter|Krefter]] je otkrio [[Zlato|zlatne]] i [[Srebro|srebrne]] temeljne ploče sa staroperzijskim natpisima [[Darije Veliki|Darija Velikog]] (DPh).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Iste godine otkriven je i dokument u temeljima Dvorane stotinu stupova, točnije kamena ploča na kojoj se navodi da je zgradu počeo graditi Kserkso I odnosno da ju je dovršio [[Artakserkso I]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Tokom [[1932]]. sa skele su fotografirani natpisi na grobnici V (vjerojatno [[Artakserkso II|Artakserksa II]]), na temelju kojih je Herzfeld korigirao svoja ranija tumačenja.&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ilami Naqshe Rostam.png|mini|desno|225px|Herzfeldov crtež jednog od [[Reljef (skulptura)|reljefa]] u [[Nakš-e Rustam]]u]]
S [[Historija Irana|historijskog]] gledišta, najznačajnije otkriće bio je arhiv od oko 30.000 pločica na [[Elamski jezik|elamskom]] [[klinopis]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Ove [[Perzepoliški administrativni arhivi|fortifikacijske pločice]], iskopane [[1934]]. i [[1935]]. u zidinama utvrde na sjeveroistočnom uglu terase, pružile su neophodne informacije za svako proučavanje društvenih, ekonomskih i administrativnih prilika u Perzepolisu.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Osim radova na terasi kompleksa, arheološki tim istraživao je i okolne lokalitete kao što su hram Fratadara, [[Nakš-e Rustam]] i [[Istahr]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; U Nakš-e Rustamu Herzfeld je uz pomoć skele precrtao staroperzijski natpis s grobnice Darija Velikog (DNb).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Temeljito je istražen i [[Taht-e Rustam (Fars)|Taht-e Rustam]], lokalitet između [[Nakš-e Radžab]]a i [[Nakš-e Rustam]]a čija kamena platforma dijeli sličnosti s [[Grobnica Kira Velikog|grobnicom]] [[Kir Veliki|Kira Velikog]] u [[Pasargad]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; U nadi pronalaska pisanih dokumenata oko temelja, prilikom iskopavanja svi kameni blokovi su uklonjeni i odloženi sa strane,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; a u izvorno stanje spomenik su [[1975]]. vratili [[Giuseppe Tilia|G. Tilia]]&lt;ref name=&quot;Tilia1978&quot;/&gt; i [[Ali-Reza Šapur Šahbazi|A.-R. Š. Šahbazi]].&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; Sam Herzfeld u monografiji iz [[1935]]. pretpostavio je da se radi o grobnici [[Kambiz II|Kambiza II]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt;

Krajem [[1933]]. i početkom [[1934]]. iranska vlada počela je inzistirati da poziciju direktora istraživanja preuzme [[Amerikanci (nacija)|Amerikanac]],&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;/&gt; zbog čega je Herzfeld idućeg proljeća zauvijek napustio [[Perzepolis]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; [[Orijentalni institut u Chicagu|Orijentalni institut]] za njegovog je nasljednika postavio [[Erich Friedrich Schmidt|E. F. Schmidta]], međutim, pošto on zbog aktivnosti u [[Raj (Iran)|Raju]] nije mogao doći u Perzepolis prije maja [[1935]]. godine, istraživanja je privremeno vodio Krefter.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Njegove ranije rekonstrukcijske crteže Herzfeld je objavio u monografiji [[1941]]. godine, no kompletna rekonstrukcija Perzepolisa s nacrtima i [[Perspektiva|perspektivnim]] pogledima nije bila moguća sve do [[1952]]. kada je Schmidt publicirao rezultate istraživanja od [[1935]]. do [[1939]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Gotovo dvije dekade kasnije, [[Friedrich Krefter|Krefterove]] rekonstrukcije objavljene su [[1971]]. kao publikacija [[Außenstelle Teheran des Deutschen Archäologischen Instituts|teheranske podružnice]] [[Deutsches Archäologisches Institut|Njemačkog arheološkog instituta (DAI)]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt;

Herzfeldova velika želja bila je da objavi sveobuhvatno djelo o [[friz]]ovima na [[Apadana|Apadani]], svom najistaknutijem otkriću u [[Perzepolis]]u, zbog čega [[Erich Friedrich Schmidt|Schmidt]] (znajući za njegove planove) u prvom dijelu vlastitog izdanja o Perzepolisu samo ukratko spominje navedene arhitektonske elemente.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Projekt o frizovima naposljetku nije realiziran zbog Herzfeldove prerane smrti [[1948]]. godine, nakon čega se Schmidt odlučio posvetiti toj temi u trećem dijelu svoje publikacije, iako se ona uglavnom bavi istraživanjima u [[Nakš-e Rustam]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt; Zbog svega navedenog, ne postoji koherentna naučna publikacija o Perzepolisu koju potpisuje Herzfeld, a taj propust djelomično je nadomješten posthumnom knjigom &quot;Perzijska Monarhija&quot; ({{jez-en|The Persian Empire}}, ur. [[Gerold Walser|G. Walser]]) iz [[1968]]. u kojoj se dio o [[satrapija]]ma i narodima [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Monarhije]] oslanja na njegova istraživanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;/&gt;

=== Pajkuli ===
{{glavni|Pajkulijski natpisi}}
[[Datoteka:Paikuli Tower.jpg|mini|desno|225px|[[Pajkulijski natpisi]] u današnjem [[Irak]]u]]
[[Pajkulijski natpisi|Spomenik u Pajkuliju]], lokalno poznat i kao Bothane, nalazi se na [[Irak|iračkoj]] strani granice s [[Iran]]om, na potezu između [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanije]] i [[Kasr-e Širin]]a odnosno na drevnom putu koji je spajao [[Ktezifont]] i [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžan]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; U [[19. vijek]]u, kada je posjećen od strane nekoliko [[Evropa|evropskih]] putopisaca, sastojao se od ruševina velikog kvadratičnog tornja i izvorno je bio pokriven kamenim blokovima sa svih strana, a neki od njih sadržavali su natpise.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Godine [[1844]]. spomenik je posjetio Britanac [[Henry Creswicke Rawlinson|H. C. Rawlinson]] i izradio crteže 32 bloka s natpisima (danas u londonskom [[Royal Geographical Society|Kraljevskom geografskom društvu]]), povjerivši ih [[Edward Thomas (antikvar)|E. Thomasu]] koji ih je [[1868]]. objavio zajedno s detaljnim opisima.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Natpise je proučavao i Nijemac [[Martin Haug|M. Haug]], međutim, od njegovih analiza poznate su samo skice koje je [[Helmut Humbach|H. Humbach]] izdao tek [[1974]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt;

Herzfeld je prvi put posjetio lokalitet u ljeto [[1911]]. kada je izradio nekoliko crteža i fotografija, te ih poslao [[Friedrich Carl Andreas|F. C. Andreasu]] u [[Göttingen]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Nakon toga, od [[Kaiser-Wilhelm-Gesellschaft|Društva Kaiser Wilhelm (KWG)]] zatražio je i dobio 1000 [[Zlatna marka|maraka]] za istraživanje spomenika i natpisa, s čime je započeo u ljeto [[1913]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Fotografirao i(li) skicirao je ukupno 97 blokova (54 [[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijskih]] i 43 [[Partski jezik|partskih]]), čime je broj poznatih blokova (zajedno s Rawlinsonovim skicama) narastao na 100 tj. na 55 srednjoperzijska i 45 partska.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Fotografije povjerene Andreasu danas su sačuvane, dok sudbina ostalog materijala nije poznata.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Herzfeld je spomenik rekonstruirao kao visoki kvadratični kubus s nešto širom bazom i natpisima postavljenim na suprotnim stranama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; U publikaciji iz [[1914]]. Herzfeld je samo naredao zapisane blokove s fotografijama jednog srednjoperzijskog (Herzfeldov E5) i jednog partskog bloka (Herzfeldov f6), međutim, opsežan osvrt objavljen je [[1924]]. uz financijsku pomoć [[Parsi (narod)|parsijske]] zajednice i sastojao se od dva toma, jednog s [[Engleski jezik|engleskim]] tekstom odnosno drugog s [[fotografija]]ma.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; U ovom djelu točno je određen položaj gotovo svih blokova i drevni tekstovi su uglavnom ispravno prevedeni, čime su postavljeni temelji za gramatičko razumijevanje jezika i određivanje [[Historija Irana|historijskog]] konteksta spomenika i natpisa.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt;

Prvo i drugo poglavlje navedenog djela sadrže Herzfeldove izvještaje o rekonstrukciji spomenika i natpisa: nakon što je dešifrirao sve djelomične natpise na svakom pojedinačnom bloku (mjerenjem i usporedbom [[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijskih]] i [[Partski jezik|partskih]] tekstova), sve ih je rasporedio po njihovim relativnim pozicijama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Primijetio je da jedanaest blokova na srednjoperzijskom drugom redu (B) formiraju neprekinuti tekst i da se isti preklapa sa sličnim slijedom kod partskih blokova.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Budući da su partski blokovi pripadali prvom partskom redu (a), ovo otkriće istodobno je pomoglo odrediti slijed partskog reda (a) odnosno srednjoperzijskog prvog reda (A), i tako dalje.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; U ovu publikaciju Herzfeld je uključio gotovo sve poznato o [[Partska Monarhija|arsakidskoj (partskoj)]] i [[Sasanidska Monarhija|sasanidskoj]] epigrafici (četvrto poglavlje bavi se kovanicama, peto pečatima, šesto izdanjima i prijevodima svih poznatih natpisa), što mu je u trećem poglavlju poslužilo za historijske studije o ranosasanidskom periodu.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Događaje opisane na [[Pajkulijski natpisi|Pajkulijskim natpisima]] identificirao je kao rat između [[Narzeh]]a i [[Bahram III|Bahrama III]] (sin i nasljednik [[Bahram II|Bahrama II]]), referencirajući se pritom i na djela [[Arapi|arapskih]] i [[Armenci|armenskih]] historičara.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; [[Friedrich Carl Andreas|Andreas]], koji je imao pristup Herzfeldovom ranom materijalu, spominjanje [[Cezar (titula)|cezara]] na kraju natpisa protumačio je kao [[Galerije]]v [[Bitka kod Kare (296)|poraz]] i zaključio da je natpis sastavljen prije [[Bitka kod Satale (298)|pobjede]] rimskog cara nad Narzehom [[297]]. ili [[298]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Četvrto poglavlje knjige je &quot;Esej o pahlaviju&quot; ({{jez-en|Essay on Pahlavi}}) koji obrađuje dva važna pitanja – [[ideogram]]e (također zvani heterogrami ili arameogrami), te starost partskih i perzijskih pisanih jezika.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Sedmo poglavlje je iscrpan pojmovnik poznatog epigrafskog materijala, s historijskim i filološkim bilješkama.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt;

Za vrijeme izdavanja navedene knjige, Herzfeld je još jednom posjetio lokalitet i zabilježio 30 dodatnih blokova (20 srednjoperzijskih i 10 partskih), među kojima je i jedan otprije poznat zahvaljujući [[Henry Creswicke Rawlinson|Rawlinsonovim]] crtežima.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Time se broj poznatih blokova popeo na 129 (74 srednjoperzijska i 55 partskih), od ukupno 235 procijenjenih blokova.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Skice i fotografije ovih materijala danas se čuvaju u arhivu [[Freer Gallery of Art|Umjetničke galerije Freer]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Na temelju dodatnih otkrića, Herzfeld je shvatio da je njegov raspored blokova gotovo potpuno točan.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Nova saznanja prvi je u brojnim člancima ([[1956]], [[1957]]. i [[1959]]) iskoristio [[Richard Nelson Frye|R. N. Frye]], objavljujući osvrte o novim blokovima (s kraja natpisa) koji sadrže listu velikodostojnika i vladara.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Osim njega, dodatni materijal upotrijebio je i [[Philippe Gignoux|P. Gignoux]] za svoj glosar srednjoperzijskog i partskog, objavljen [[1972]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Pajkulijski lokalitet je [[1971]]. posjećen od strane [[Volker Popp|V. Poppa]], na preporuku [[Helmut Humbach|Humbacha]] s [[Johannes Gutenberg-Universität Mainz|Univerziteta u Mainzu]], prilikom čega su fotografirani razni blokovi uključujući i nekoliko nepoznatih.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Dvojac je novi materijal objavio [[1973]]. godine, a Humbach se potom odlučio na novo izdanje koje je izdano između [[1980]]. i [[1983]]. u suradnji s [[Prods Oktor Skjærvø|P. O. Skjærvøm]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Prema njihovim analizama, Herzfeldov raspored blokova pokazao se gotovo potpuno ispravan – većina neprecizno postavljenih blokova bila je teško čitljiva i jedina bitnija promjena je repozicioniranje drugog posljednjeg bloka srednjoperzijske verzije.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt;

Herzfeldovi doprinosi [[Srednjoperzijski jezik|srednjoperzijskoj]] i [[Partski jezik|partskoj]] filologiji bili su uglavnom ignorirani kod [[Iranistika|iranista]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Studija [[Walter Bruno Henning|W. B. Henninga]] o [[Manihejstvo|manihejskim]] srednjoperzijskim [[glagol]]ima iz [[1933]]. tako ne sadrži nikakve reference o natpisima, niti se blokovi uopće obrađuju kao [[primarni izvor]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; U svojoj studiji o partskim glagolima iz [[1939]]. godine, [[Antoine Ghilain|A. Ghilain]] spominje Herzfeldove zaključke o [[pravopis]]u glagolskih oblika i ideograma, no generalno se slabo referencira na njegove radove i indeks mu oskudijeva konkretnim podacima o blokovima.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Henningov članak iz [[1952]]. raspravlja o nekoliko slučajeva u kojima je Herzfeld pogrešno pročitao ili protumačio tekst, ali nigdje ne navodi da bi rad mogao biti važan za iranske studije.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; U opsežnom članku &quot;Srednjoiranski jezici&quot; ({{jez-njem|Mitteliranisch}}) iz [[1958]]. Henning opisuje Herzfeldov &quot;Esej o pahlaviju&quot; kao neophodan, ali ga svejedno zanemaruje u vlastitoj analizi glagolskih [[ideogram]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Osvrćući se na Herzfeldov opus, Skjærvø ističe da su se njegove [[Lingvistika|lingvističke]] analize iz [[1924]]. neizbježno pokazale pogrešnima s obzirom da su obrađeni jezici bili jedva poznati u to vrijeme, naročito [[Partski jezik|partski]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; Usto, manihejski tekstovi još nisu bili duboko proučeni, a dodatna otegotna okolnost je i što nije bio upoznat s knjigom &quot;Dijalektologija zapadnoiranskih turfanskih tekstova&quot; ({{jez-njem|Dialektologie der westiranischen Turfantexte}}), kapitalnim djelom o srednjoperzijskom i partskom jeziku kojeg je [[1921]]. izdao [[Paul Tedesco|P. Tedesco]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt; [[Prods Oktor Skjærvø|Skjærvø]] kao pozitivne karakteristike navodi Herzfeldove kvalitetne [[Naučna metoda|metode]] zbog kojih su se mnogi njegovi zaključci pokazali validnim, kao i to da su mu kasnije analize iz [[1934]]. i [[1938]]. bile nadopunjene novim saznanjima.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;/&gt;

== Historičarski rad ==
Herzfeldovo [[Antika|klasično]] obrazovanje, poznavanje [[Grčka književnost|grčke]] i [[Rimska književnost|latinske književnosti]], kao i izobrazba u orijentalnoj [[Filologija|filologiji]], [[Arheologija|arheologiji]] i [[Arhitektura|arhitekturi]], pokazali su se od velike koristi za proučavanje predislamske [[Historija Irana|iranske historije]] i [[Iranska kultura|kulture]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Historičar [[Josef Wiesehöfer|J. Wiesehöfer]] na temelju Herzfeldovog opusa kao vrline izdvaja istančan interes za detalje i šire kontekste (djela mu nerijetko nadilaze limite disciplina i perioda), manju dozu [[Orijentalizam|orijentalizma]] u odnosu na njegove prethodnike i suvremenike, sveobuhvatnost [[Primarni izvori|primarnih izvora]] (uključuju književna djela različitih perioda, arheološke, [[Epigrafika|epigrafske]] i [[Numizmatika|numizmatičke]] nalaze, uz [[Usmena predaja|usmenu predaju]]), mnoštvo istraženih objekata, poznavanje [[Naučna metoda|metoda]] različitih [[Nauka|naučnih disciplina]], znanje o [[Historijska geografija|historijskoj geografiji]] i [[Topografija|topografiji]] (stečeno iz vlastitog iskustva), te zanimanje za očuvanjem predislamske iranske kulture što je evidentno iz istraživanja geneze [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]] i korištenja novovjekovnih [[putopis]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Istovremeno navodi i dvije mane odnosno jednu otegotnu okolnost koji su ograničili njegove vidike – inklinaciju k neodlučnim i apodiktičkim sudovima, težak [[karakter]] zbog kojeg je imao poteškoća u radu s drugima, te pojavu publikacija o bitnim nalazištima (npr. [[Perzepoliški administrativni arhivi|ahemenidski administrativni arhivi]] i natpisi [[Kaba-je Zardošt]]a) tek pri kraju njegovog života ili nakon smrti.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Bez obzira, Wiesehöfer tvrdi da se Herzfeldu ne može zamjeriti to što se nije snašao u [[Historiografija|historiografskoj]] sintezi predislamske iranske historije jer ipak se radi o generalistu sa sklonošću za arheološka, filološka i historijsko-geografska pitanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt;

Njegovi doprinosi poznavanju [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske historije]] dijele se na četiri glavne grupe: istraživanje lokaliteta, proučavanje [[Staroperzijski klinopis|staroperzijskih natpisa]], historijske [[Geografija Irana|geografije Irana]], te [[Zaratustra|Zaratustrinog]] života i poruke.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Među brojnim arheološkim nalazištima koje je istraživao nesumnjivo su najznačajniji [[Pasargad]] i [[Perzepolis]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Publikacije o staroperzijskim natpisima ([[1932]], [[1937]]. i [[1938]]), djelomično produkt njegove suradnje s [[Orijentalni institut u Chicagu|Orijentalnim institutom u Chicagu]], smatrane su zanimljivima iz [[Historija|historijske]] perspektive čak i početkom [[21. vijek]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Herzfeldove historijsko-geografske studije o ahemenidskom periodu objavljene su posthumno [[1968]]. u monografiji koja sadrži članke &quot;[[Darije Veliki|Darijeva]] lista satrapija&quot; ({{jez-en|The Satrapy List of Darius}}), &quot;[[Satrapija|Satrapije]] Perzijske Monarhije&quot; ({{jez-en|The Satrapies of the Persian Empire}}) i &quot;Determinacija skulpturalnih figura u Perzepolisu&quot; ({{jez-en|Determination of the Sculptured Figures in Persepolis}}).&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Iako u nekim aspektima zastarjeli, navedeni članci pružili su korisne ideje za kasnija istraživanja, osobito [[Gerold Walser|G. Walsera]] i [[Peter Calmeyer|P. Calmeyera]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt;

Proučavajući Zaratustrin život, Herzfeld je pokušao identificirati [[Histasp|Vištaspu ili Histaspa]] (oca [[Darije Veliki|Darija Velikog]]) s [[Vištaspa|Kavi-Vištaspom]], [[Zaratustra|Zaratustrinim]] kraljevskim patronom spomenutim u [[Gate|Gatama]] drevne [[Avesta|Aveste]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; U seriji radova pisanih između [[1929]]. i [[1933]]. odnosno u kapitalnom djelu iz [[1947]]. godine, kritizirao je tezu [[Henrik Samuel Nyberg|H. S. Nyberga]] da je Zaratustra bio [[Drevni iranski narodi|rani istočnoiranski]] [[šaman]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Nasuprot tome, Herzfeld je pokušavao dokazati da je [[Zaratustra]] zapravo bio član [[Medijska Monarhija|medijskog]] i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog]] kraljevskog dvora, odnosno da je živio u zapadnom [[Iran]]u.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Herzfeldova teza ubrzo je naučno odbačena, međutim, određena individualna zapažanja bila su predmetom diskusija još dekadama kasnije,&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; npr. u monografiji [[Gherardo Gnoli|G. Gnolija]] iz [[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;Gnoli2000&quot;/&gt;

Herzfeld je dao velik doprinos i pri proučavanju [[Partska Monarhija|partske]] i [[Sasanidska Monarhija|sasanidske]] historije.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Otkrio je sasanidske kamene [[Reljef (skulptura)|reljefe]] u [[Gujom]]u i [[Sar-Mašhad]]u, a zajedno s [[Friedrich Sarre|F. Sarreom]] prvi je proučavao njihove oblike kao historijske dokaze i detaljnim analizama pripisivao ih određenim [[Sasanidsko porodično stablo|sasanidskim vladarima]] na temelju vrsta [[kruna]] prikazanih na [[kovanica]]ma. Njegov članak &quot;Bilješke o ahemenidskim kovanicama i nekim sasanidskim nazivima kovačnica&quot; ({{jez-en|Notes on the Achaemenid Coinage and Some Sasanian Mint-Names}}) iz [[1938]]. smatra se prvim ozbiljnim pokušajem kategoriziranja sasanidskih kovačnica, a bio je svjestan i važnosti [[pečat]]a odnosno [[bula]] za rekonstrukciju administracije toga perioda.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Opisao je brojne poznate sasanidske spomenike među kojima su palače u [[Firuzabad]]u, [[Kasr-e Širin]]u i [[Ktezifont]]u, rekonstruirao je [[Pajkulijski natpisi|Pajkulijski toranj]], analizirao njegove dvojezične natpise i pripisao ih velikom kralju [[Narzeh]]u, te iskopavao i opisivao ruševine [[Kuh-e Hvadže]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt;

Sveobuhvatni Herzfeldovi osvrti o [[Sasanidska Monarhija|sasanidskoj]] historiji i kulturi objavljeni su kao monografije [[1935]]. i [[1941]]. godine.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Prema njegovom mišljenju, sasanidska [[iranska umjetnost]] može se promatrati kao &quot;reakcija [[orijent]]alnog uma protiv [[Helenizam|helenizma]]&quot;, za koji tvrdi da nikad nije bio istinski shvaćen u [[Historija Irana|Iranu]] i da je njegov utjecaj smatran &quot;agresivnim&quot; i &quot;destruktivnim&quot;.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Sasanidsku umjetničku i političku historiju Herzfeld je vidio u konstantnom procesu opadanja.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Primjerice, držao je da su moćne i [[Sloboda religije|vjerski tolerantne]] vladare [[3. vijek]]a ubrzo zamijenili ortodoksni [[Zoroastrizam|zoroastrijanci]] poput [[Šapur II|Šapura II]], odnosno da je njihova netolerancija paralizirala sav [[intelekt]]ualni život.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Odrazom [[Dekadencija|dekadencije]] smatrao je i reljefe [[Tak-e Bostan]]a koje je opisao &quot;naivnima&quot; i &quot;senilnima&quot;, ignorirajući pritom kasnu sasanidsku [[Perzijska književnost|književnost]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Herzfeld je također držao da se sasanidska umjetnost očuvala i nakon pada monarhije samo zato jer su [[Rašidunski Kalifat|Arapi]] bili civilizacijski inferiorniji, kao i da sasanidsko viđenje historije nije sačuvano jer su drevni Iranci doživljavali vlastite [[ep]]ove i [[Legenda|legende]] kao historijske činjenice.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt;

U odlomku &quot;Rana historija Sasanidske Monarhije&quot; ({{jez-en|The Early History of the Sasanian Empire}}) svoje monografije o [[Pajkulijski natpisi|Pajkuliju]] ([[1924]]), Herzfeld je prezentirao rekonstrukciju ranog [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog perioda]] tj. osam vladarskih generacija i brojne historijske događaje.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Počevši s komparativnom analizom kasnosasanidsko-islamske tradicije [[al-Tabari]]ja i legendarne iranske tradicije iz [[Kar-Namag i Ardašir i Pabagan|Karnamaga]], zajedno s [[Numizmatika|numizmatičkim]] i [[Epigrafika|epigrafskim]] dokazima, pokušao je definirati [[Sasanidsko porodično stablo|genealogiju]] i istočnu politiku ranih [[Sasanidi|Sasanida]].&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Pritom je slijedio navode Karnamaga da je &quot;[[Ardašir I|Ardašir (I)]] bio zet [[Partska Monarhija|arsakidskog]] kralja i visoki dužnosnik na dvoru&quot;, dok je kod istočnog Irana pretpostavljao da su &quot;[[Sistan|Sakastan]], [[Makran|Makuran]], [[Turan]] i čitava zemlja sjeverno od [[Hindukuš]]a&quot; pod Ardaširom I i &quot;cijeli Sakastan&quot; pod [[Bahram II|Bahramom II]] bili sasanidski teritoriji.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; U sukobima [[Bahram III|Bahrama III]] i [[Narzeh]]a, međutim, &quot;indijski dijelovi Sakastana&quot; bili su ponovo izgubljeni.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Historičar [[Josef Wiesehöfer|J. Wiesehöfer]] pretpostavlja da je Herzfeld bio prilično razočaran činjenicom da je njegovom nasljedniku [[Erich Friedrich Schmidt|E. F. Schmidtu]] pripala čast da iskopava [[Kaba-je Zardošt]] i otkrije natpise o [[Šapur I|Šapuru I]] koji su uskoro postali najznačajnijim [[Primarni izvori|izvorom]] za rani sasanidski period.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt; Wiesehöfer također sa žaljenjem ističe da Herzfeld u posljednjim godinama života ipak nije iskoristio novootkrivena vrela za preispitivanje svojih ranijih analiza.&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;/&gt;

== Opus ==
{{refbegin}}
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/kliobeitrgezura00archgoog#page/n13/mode/2up ''Pasargadae: Untersuchungen zur persischen Archäologie''] (disertacija), [[Klio (časopis)|Klio]] '''8''', str. 1-68, 1908 [1907]
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/samarraaufnahme00herzgoog#page/n5/mode/2up ''Samarra: Aufnahmen und Untersuchungen zur islamischen Archäologie''], Berlin: Behrend &amp; Co., 1907&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/bub_gb_rABXAAAAMAAJ#page/n95/mode/2up ''Untersuchungen über die historische Topographie der Landschaft am Tigris, kleinen Zäb und Gebel Hamrin''], Memnon '''1''', Leipzig: Verlag von Rudolf Haupt, str. 89-143. i 217-238, 1907&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/bub_gb_rABXAAAAMAAJ#page/n285/mode/2up ''C. F. Lehmann-Haupt, Materialien zur älteren Geschichte Armeniens und Mesopotamiens''], Memnon '''1''', Leipzig: Verlag von Rudolf Haupt, str. 265-267, 1907&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/bub_gb_rABXAAAAMAAJ#page/n287/mode/2up ''Général de Beylié: L'Architecture des Abbassides au IXe siècle, voyage archéologique à Samara, dans le bassin du Tigre''], Memnon '''1''', Leipzig: Verlag von Rudolf Haupt, str. 267-268, 1907&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/bub_gb_OY7pAAAAMAAJ#page/n61/mode/2up ''Eine Reise durch Lūristān, Arabistān und Fārs''] (ur. [[Alexander Supan|A. Supan]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''53''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 49-63. i 73-90, 1907&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} ''Herbaraufnahmen aus Kal'at-Serkat-Assur'', Beihefte zur Orientalistischen Litteratur-Zeitung '''2''', Berlin: Wolf Peiser Verlag, str. 29-37, 1908
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/jahrbuchdeskaise24kaisrich#page/431/mode/2up ''Archäologische Gesellschaft zu Berlin, Sitzung vom 2. März 1909.''] (koautor: [[Samuel Guyer|S. Guyer]]), [[Jahrbuch des Deutschen Archäologischen Instituts]] '''24''', Berlin: [[Deutsches Archäologisches Institut]]; [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], kol. 432-450, 1909&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Hellenistisches aus Kilikien: Olba, die Stadt der Teukriden'', Sitzungs-Berichte der archäologischen Gesellschaft zu Berlin '''34''', Berlin: R. Gaertners Verlag, str. 13-22, 1909&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Eine Reise durch das westliche Kilikien im Frühjahr 1907'' (ur. [[Paul Langhans|P. Langhans]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''55''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 25-34, 1909&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Louis-Joseph Olmer, L’industrie persane, rapport sur une mission scientifique'' (ur. [[Paul Langhans|P. Langhans]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''55''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 170, 1909&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Das heutige Persien (Eugène Aubin, La Perse d'aujourd'hui)'' (ur. [[Paul Langhans|P. Langhans]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''55''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 190-192, 1909&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} ''Über die historische geographie von Mesopotamien'' (ur. [[Paul Langhans|P. Langhans]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''55''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 345-349, 1909&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische12deutuoft#page/242/mode/2up ''Schulwandkarte von Palästina zur Zeit Christi (aus der Vogelschau) von Eduard Gaebler und Edmund Oppermann''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''12''' (11), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 484-485, novembar 1909
* {{de icon}} [http://digi.ub.uni-heidelberg.de/diglit/zga1909_1910/0036?sid=68c6c2e753b292e79ec0f3a995f932bc ''Adolf Michaelis, Ein Jahrhundert kunstarchäologischer Entdeckungen''], Zeitschrift für Geschichte der Architektur '''3''' (1), Heidelberg: [[Universitätsverlag Winter|Carl Winter's Universitätsbuchhandlung]], str. 22, 1909/1910
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.534011/2015.534011.iranische-felsreliefs#page/n9/mode/2up ''Iranische Felsreliefs: Aufnahmen und Untersuchungen von Denkmälern aus alt- und mittelpersischer Zeit''] (habilitacija, koautor: [[Friedrich Sarre|F. Sarre]]), 2 toma, Berlin: [[Ernst Wasmuth Verlag]], 1910 [1909]
* {{de icon}} [http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/pageview/56340 ''Das Alter der altpersischen Keilschrift''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160402082948/http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/pageview/56340 |date=2016-04-02 }} (ur. [[Hans Stumme|H. Stumme]]), [[Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft|Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft (ZDMG)]] '''64''' (1), Wiesbaden; Leipzig: [[Harrassowitz Verlag]]; [[Deutsche Morgenländische Gesellschaft|Deutsche Morgenländische Gesellschaft (DMG)]], str. 63-64, 1910&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a, {{ISSN|0341-0137}}
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam01berluoft#page/26/mode/2up ''Die Genesis der islamischen Kunst und das Mschatta-Problem''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]]), [[Der Islam]] '''1''', Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 27-63. i 105-144, 1910&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische13deutuoft#page/n115/mode/2up ''Friedrich Sarre: Erzeugnisse islamischer Kunst. Teil II: Seldschukische Kleinkunst''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''13''' (5), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 214-217, maj 1910
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische13deutuoft#page/n225/mode/2up ''Heinrich Kohl, Kasr Firaun in Petra (13. Wissenschaftliche Veröffentlichung der deutschen Orient-Gesellschaft)''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''13''' (9), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 413-414, septembar 1910
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische13deutuoft#page/n243/mode/2up ''A. Nöldeke, Das Heiligtum al-Husains zu Kerbelä''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''13''' (10), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 449-454, oktobar 1910
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische13deutuoft#page/n293/mode/2up ''Richard Kiepert, Karte von Kleinasien''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''13''' (12), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 548-549, decembar 1910
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/BPhW_30_1910/BPhW-30-1910#page/n691/mode/2up ''Sir W. M. Ramsay and Gertrude L. Bell, The Thousand and One Churches''] (ur. K.&lt;!-- Karl --&gt; Fuhr), Berliner philologische Wochenschrift '''30''' (43), Leipzig: Verlag von O. R. Reisland, str. 1354-1355, 22. oktobra 1910
* {{de icon}} [https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015079998855;view=1up;seq=724 ''Archäologische Gesellschaft zu Berlin, Sitzung vom 1. März 1910.''] (ur. G.&lt;!-- Georg --&gt; Andersen i H.&lt;!-- Hans --&gt; Draheim), Wochenschrift für klassische Philologie '''27''' (51), Berlin: [[Weidmannsche Buchhandlung]], kol. 1408-1413, 19. decembra 1910
* {{de icon}} ''C. F. Lehmann-Haupt, Armenien einst und jetzt, Reisen und Forschungen. Bd. I: Vom Kaukasus zum Tigris und nach Tigranokerta'' (ur. [[Paul Langhans|P. Langhans]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''57''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 151, 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam02berluoft#page/234/mode/2up ''Die Qubbat al-Ṣakhra, ein Denkmal frühislamischer Baukunst''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]]), [[Der Islam]] '''2''', Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 235-244, 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam02berluoft#page/410/mode/2up ''Zu Strzygowski’s Aufsätzen in Band II, 79 ff. u. OLZ 1911 Nr. 4.''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]]), [[Der Islam]] '''2''', Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 411-413, 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische14deutuoft#page/205/mode/2up ''Max van Berchem und Jos. Strzygowski: Amida''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''14''' (9), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 397-435, septembar 1911
* {{ar icon}} ''Atar Samara akalita va Samara akalita'' (pr. [[Kazim al-Dudžaili|K. al-Dudžaili]]), Lugat al-Arab '''3''', Bagdad: Vizarat al-Ilam, Mudirijat al-Takafah al-Amah, str. 81-94, 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d [ramazan 1329 [[Islamski kalendar|AH]]]
* {{ar icon}} ''Mada jari al-javma fi Samara'' (pr. [[Kazim al-Dudžaili|K. al-Dudžaili]]), Lugat al-Arab '''5''', Bagdad: Vizarat al-Ilam, Mudirijat al-Takafah al-Amah, str. 134-146, 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e [ševval 1329 [[Islamski kalendar|AH]]]
* {{de icon}} ''Archäologische Reise im Euphrat- und Tigris-Gebiet'' (koautor: [[Friedrich Sarre|F. Sarre]], serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 1), 4 toma, Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1911-1920
** [https://archive.org/stream/archaologischere01sarr#page/n7/mode/2up 1. tom], 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
** [https://archive.org/stream/archaologischere02sarr#page/n5/mode/2up 2. tom], 1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
** [https://archive.org/stream/archaologischere03sarr#page/n5/mode/2up 3. tom], 1911&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;g
** [https://archive.org/stream/archaologischere04sarr#page/n5/mode/2up 4. tom], 1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/jahrbuchdeskaise27kaisrich#page/135/mode/2up ''Archäologische Gesellschaft zu Berlin, Sitzung vom 2. April 1912.''], [[Archäologischer Anzeiger]] kao dodatak za [[Jahrbuch des Deutschen Archäologischen Instituts]] '''27''', Berlin: [[Deutsches Archäologisches Institut]]; [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], kol. 135-139, 1912&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Erster vorläufiger Bericht über die Ausgrabungen von Samarra'' (predgovor: [[Friedrich Sarre|F. Sarre]]), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1912&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Die deutschen Ausgrabungen in Samarra'', [[Illustrirte Zeitung]] '''3608''', Leipzig: J. J. Weber, str. 335-391, 22. augusta 1912
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische15deutuoft#page/183/mode/2up ''G. Schumacher: Karte des Ostjordanlandes''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''15''' (8), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 365, august 1912
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische16deutuoft#page/41/mode/2up ''Hans von Mzik, Reise des Arabers Ibn Batuta durch Indien und China''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''16''' (2), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 81, februar 1913
* {{en icon}} ''[[Encyclopaedia of Islam|The Encyclopædia of Islam: A Dictionary of the Geography, Ethnography and Biography of the Muhammadan Peoples (EI1)]]'' (ur. [[Martijn Theodoor Houtsma|M. Th. Houtsma]], [[Thomas Walker Arnold|T. W. Arnold]] i [[René Marie Joseph Basset|R. Basset]]), 1. tom: ''A – D'', Leiden; London: [[E. J. Brill]]; [[Luzac Oriental|Luzac]], 1913
** ''ʿAmra'', str. 336-339.
** ''Arabesque'', str. 363-367.
** ''ʿAskar Sāmarrā or ʿAskar al-Muʿtaṣim'', str. 488-489.
** ''Bābil'', str. 548-550.
** ''Ba&lt;u&gt;kh&lt;/u&gt;tigān or Pīčagān'', str. 601.
** ''Bālis'', str. 620-621.
** ''Bam'', str. 640-641.
** ''Bampūr'', str. 644.
** ''Bārimmā'', str. 660.
** ''Bawāzī&lt;u&gt;dj&lt;/u&gt;, or Bawāzī&lt;u&gt;dj&lt;/u&gt; al-Malik'', str. 683.
** ''Bāwīān'', str. 683-684.
** ''Birs, also called Birs Nimrūd'', str. 726.
** ''Bīsutūn'', str. 734.
* {{de icon}} ''[[Encyclopaedia of Islam|Enzyklopaedie des Islām: geographisches, ethnographisches und biographisches Wörterbuch der muhammedanischen Völker (EI1)]]'' (ur. [[Martijn Theodoor Houtsma|M. Th. Houtsma]], [[Thomas Walker Arnold|T. W. Arnold]], [[René Marie Joseph Basset|R. Basset]] i [[Richard Hartmann (orijentalist)|R. Hartmann]]), 1. tom: ''A – D'', Leiden; Leipzig: [[E. J. Brill]]; [[Harrassowitz Verlag]], 1913
** ''ʿAmra'', str. 353-355.
** ''Arabeske'', str. 380-384.
** ''ʿAskar Sāmarrā oder ʿAskar al-Muʿtaṣim'', str. 507-508.
** ''Bābil'', str. 570-571.
** ''Ba&lt;u&gt;kh&lt;/u&gt;tigān oder Pīčagān'', str. 625-626.
** ''Bālis'', str. 645-646.
** ''Bam'', str. 667.
** ''Bampūr'', str. 670-671.
** ''Bārimmā'', str. 687.
** ''Bawāzī&lt;u&gt;dj&lt;/u&gt;, oder Bawāzī&lt;u&gt;dj&lt;/u&gt; al-Malik'', str. 712.
** ''Bāwīān'', str. 712.
** ''Birs, auch Birs Nimrūd'', str. 756-757.
** ''Bīsutūn'', str. 764-765.
* {{de icon}} ''Die Aufnahme des sasanidischen Denkmals von Paikuli'' (serija: ''Abhandlungen der Königlich Preussischen Akademie der Wissenschaften, Philosophisch-Historische Klasse, 1914'' 1), Berlin: Verlag der [[Königlich-Preußische Akademie der Wissenschaften|Königlich Akademie der Wissenschaften]], 1914&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{fr icon}} ''Ḫana et Mari'', Revue d'assyriologie et d'archéologie orientale '''11''' (3), Paris: [[Presses Universitaires de France|Leroux]], str. 131-139, 1914&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/pageview/60608 ''Hatra''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161222053209/http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/pageview/60608 |date=2016-12-22 }} (ur. [[Hans Stumme|H. Stumme]]), [[Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft|Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft (ZDMG)]] '''68''' (4), Wiesbaden; Leipzig: [[Harrassowitz Verlag]]; [[Deutsche Morgenländische Gesellschaft|Deutsche Morgenländische Gesellschaft (DMG)]], str. 655-676, 1914&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c, {{ISSN|0341-0137}}
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam05berluoft#page/196/mode/2up ''Mitteilung über die Arbeiten der zweiten Kampagne von Samarra''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]]), [[Der Islam]] '''5''', Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 196-204, 1914&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam05berluoft#page/358/mode/2up ''Mashhad ‘Alī, ein Bau Zengi’s II a. H. 589.''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]]), [[Der Islam]] '''5''' (4), Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 358-369, 1914&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam06berluoft#page/188/mode/2up ''Die Tabula ansata in der islamischen Epigraphik und Ornamentik''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Rudolf Tschudi|R. Tschudi]]), [[Der Islam]] '''6''' (2), Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 189-199, 1916&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam06berluoft#page/210/mode/2up ''Zu Flurys Aufsatz Bd. VI, 71 ff. (Samuel Flury, Die Gipsornamente des Dēr es-Sūrjānī)''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Rudolf Tschudi|R. Tschudi]]), [[Der Islam]] '''6''' (2), Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 210-214, 1916&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam06berluoft#page/316/mode/2up ''Alongoa''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Rudolf Tschudi|R. Tschudi]]), [[Der Islam]] '''6''' (4), Strassburg: [[Verlag Karl J. Trübner]], str. 317-327, 1916&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Heinrich Glück, Der Breit- und Langhausbau in Syrien, auf kulturgeographischer Grundlage bearbeitet'', Archiv für Wirtschaftsforschung im Orient '''3''' (1/2), Weimar: [[Gustav Kiepenheuer Verlag]], 1917
* {{de icon}} ''Vergangenheit und Zukunft der Erforschung Vorderasiens'', [[Der Neue Orient]] '''4''', Berlin: Der Neue Orient Verlag, str. 313-323, 1919
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische22deutuoft#page/106/mode/2up ''Archäologische Parerga: I. Kinaḥna — Kizwadna; II. Hypsomata''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''22''' (9/10), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 212-214, septembar/oktobar 1919
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische22deutuoft#page/124/mode/2up ''Archäologische Parerga: III. Das assyrische Zelt; IV. Das Gemälde „Die Könige der Erde“''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''22''' (11/12), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 249-256, novembar/decembar 1919
* {{de icon}} [http://digital.zlb.de/viewer/image/14192921_1919_004/2/ ''Die Baukunst der Armenier und Europa, herausgegeben von Josef Strzygowski''] (ur. [[Paul Zucker|P. Zucker]]), Archiv für Geschichte und Aesthetik der Architektur, [[Wasmuths Monatshefte für Baukunst|Wasmuths Monatshefte für Baukunst (WMB)]] '''4''', Berlin: [[Ernst Wasmuth Verlag]], str. 2-5. i 24-33, 1919/1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Cur me quaerellis exanimas tuis?'' (ur. [[Paul Zucker|P. Zucker]]), Archiv für Geschichte und Aesthetik der Architektur, [[Wasmuths Monatshefte für Baukunst|Wasmuths Monatshefte für Baukunst (WMB)]] '''4''', Berlin: [[Ernst Wasmuth Verlag]], str. 98-99, 1919/1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/AmTorVonAsien1920/Herzfeld1920AmTorVonAsienFelsdenkmaleAusIransHeldenzeit#page/n0/mode/2up ''Am Tor von Asien: Felsdenkmale aus Irans Heldenzeit''], Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/orientalistische23deutuoft#page/n111/mode/2up ''Archäologische Parerga: V. Die assyrische Säule''] (ur. [[Felix Ernst Peiser|F. E. Peiser]]), Orientalistische Literaturzeitung '''23''' (9/10), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 207-210, septembar/oktobar 1920
* {{de icon}} [https://www.digizeitschriften.de/download/PPN523141572_0041/PPN523141572_0041___LOG_0009.pdf ''Der Thron des Khosrô, Quellenkritische und ikonographische Studien über Grenzgebiete der Kunstgeschichte des Morgen- und Abendlandes''] [https://www.digizeitschriften.de/dms/img/?PID=PPN523141572_0041%7CLOG_0017 (2. dio)], Jahrbuch der Königlich Preuszischen Kunstsammlungen '''41''', Berlin: G. Grote'sche Verlagsbuchhandlung, str. 1-24. i 103-147, 1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''M. Streck, Seleucia und Ktesiphon'' (ur. [[Paul Langhans|P. Langhans]]), [[Petermanns Geographische Mitteilungen|Dr. A. Petermann's Mitteilungen aus Justus Perthes' Geographischer Anstalt (PGM)]] '''66''', Gotha: [[Friedrich Andreas Perthes|Perthes]], str. 175, 1920&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} ''Khattische und khaldische Bronzen'' u: ''Festschrift zu C. F. Lehmann-Haupts sechzigstem Geburtstage'' (ur. [[Kurt Regling|K. Regling]] i [[Hermann Reich (filolog)|H. Reich]]), Janus, Arbeiten zur alten und byzantinischen Geschichte '''1''', Wien; Leipzig: [[Wilhelm Braumüller Universitäts-Verlagsbuchhandlung|W. Braumüller]], str. 145-157, 1921&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Baubeschreibung'' u: ''Die Inschriften der Moschee von Hims'' (autor: [[Moritz Sobernheim|M. Sobernheim]]) u: ''Festschrift zu C. F. Lehmann-Haupts sechzigstem Geburtstage'' (ur. [[Kurt Regling|K. Regling]] i [[Hermann Reich (filolog)|H. Reich]]), Janus, Arbeiten zur alten und byzantinischen Geschichte '''1''', Wien; Leipzig: [[Wilhelm Braumüller Universitäts-Verlagsbuchhandlung|W. Braumüller]], str. 233-239 (or. 225-239), 1921&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/derislam1011berluoft#page/106/mode/2up ''Khorasan: Denkmalsgeographische Studien zur Kulturgeschichte des Islam in Iran''] (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''11''', Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 107-174, 1921&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} [https://www.digizeitschriften.de/dms/img/?PID=PPN523141572_0042%7CLOG_0020 ''Mshattâ, Ḥîra und Bâdiya, die Mittelländer des Islam und ihre Baukunst''], Jahrbuch der Königlich Preuszischen Kunstsammlungen '''42''', Berlin: G. Grote'sche Verlagsbuchhandlung, str. 104-146, 1921&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{it icon}} ''Etimologia d’al-Qaysāriyyah'', [[Oriente Moderno]] '''1''', Roma: [[Istituto per l'Oriente Carlo Alfonso Nallino]], str. 691, 1921/1922
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/volumeoforiental00arnouoft#page/186/mode/2up ''Die Gumbadh-í Alawiyyân und die Baukunst der Ilkhane in Iran''] u: ''A volume of Oriental studies presented to Edward G. Browne'' (ur. [[Thomas Walker Arnold|T. W. Arnold]] i [[Reynold Alleyne Nicholson|R. A. Nicholson]]), Cambridge, U.K.: [[Cambridge University Press]], str. 186-199, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Eine Bauinschrift von Niẓām al-Mulk'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 98-101, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Dr. Paul Schwarz: Iran im Mittelalter nach den arabischen Geographen'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 131-138, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Max van Berchem, geb. den 16. März 1863, gest. den 7. März 1921'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 206-213, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Theodor Dombart, Der Sakralturm. I. Teil: Zikkurrat'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 240-242, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} ''Max Herz Pascha, Die Baugruppe des Sultans Qalāūn in Kairo'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 242-243, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{de icon}} ''Dr. ing. Adolf Neynaber, Die Wehrbauten des Iraq'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 244, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;g
* {{de icon}} ''Dr. ing. Karl Müller, Die Karawanserai im vorderen Orient'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 245-246, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;h
* {{de icon}} ''Captain K. Archie C. Creswell, A Brief Chronology of the Muhammadan Monuments of Egypt to A.D. 1517'' (ur. [[Carl Heinrich Becker|C. H. Becker]] i [[Hellmut Ritter|H. Ritter]]), [[Der Islam]] '''12''' (3/4), Berlin; Leipzig: Vereinigung wissenschaftlicher Verleger, [[Walter de Gruyter]], str. 246-248, 1922&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;i
* {{de icon}} ''Dr.-Ing. Karl Müller, Die Karawanserei im vorderen Orient'' (ur. [[Walter Wreszinski|W. Wreszinski]]), Orientalistische Literaturzeitung '''26''' (4), Leipzig: J. C. Hinrichs'sche Buchhandlung, kol. 175-176, april 1923
* {{de icon}} ''Der Wandschmuck der Bauten von Samarra und seine Ornamentik'' (serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 2; ''Die Ausgrabungen von Samarra'' 1), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1923
* {{en icon}} ''Paikuli: Monument and Inscription of the Early History of the Sasanian Empire'' (serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 3), 2 toma, Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1924
* {{de icon}} ''Die Keramik von Samarra'' (koautor: [[Friedrich Sarre|F. Sarre]], serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 2; ''Die Ausgrabungen von Samarra'' 2), 2 toma, Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1925&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{fr icon}} ''Les monuments nationaux de la Perse: Conférence faite à Téhéran, le 13 août 1925.'' (serija: ''Našrijat-e Anguman-e Atar-e Meli'' 2), Teheran: [[Parlament Irana|Majlis]], 1925&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Einige Bücherschätze in Persien'', Ephemerides Orientales '''28''', Leipzig: [[Harrassowitz Verlag]], str. 1-8, januar 1926
* {{de icon}} ''Friedrich Sarre, Ardabil, Grabmoschee des Schech Safi. Denkmäler persischer Baukunst, Teil II'', [[Deutsche Literaturzeitung]] '''47''', Berlin: [[Walter de Gruyter]], kol. 174-177, 1926&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''K. A. C. Creswell, The Origin of the Cruciform Plan of Cairene Madrasas'', [[Deutsche Literaturzeitung]] '''47''', Berlin: [[Walter de Gruyter]], kol. 417-423, 1926&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''André Godard, Ghazni; Samuel Flury, Le Décor épigraphique des monuments de Ghazna'', [[Deutsche Literaturzeitung]] '''47''', Berlin: [[Walter de Gruyter]], kol. 668-671, 1926&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Eine neue Darius-Inschrift aus Hamadan'', [[Deutsche Literaturzeitung]] '''47''', Berlin: [[Walter de Gruyter]], kol. 2105-2108, 1926&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} [http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/pageview/67904 ''Reisebericht''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170130164755/http://menadoc.bibliothek.uni-halle.de/dmg/periodical/pageview/67904 |date=2017-01-30 }} (ur. [[Georg Steindorff|G. Steindorff]]), [[Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft|Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft (ZDMG)]] '''80''' (4), Wiesbaden; Leipzig: [[Harrassowitz Verlag]]; [[Deutsche Morgenländische Gesellschaft|Deutsche Morgenländische Gesellschaft (DMG)]], str. 225-284, 1926&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e, {{ISSN|0341-0137}}
* {{en icon}} ''[[Encyclopaedia of Islam|The Encyclopædia of Islam: A Dictionary of the Geography, Ethnography and Biography of the Muhammadan Peoples (EI1)]]'' (ur. [[Martijn Theodoor Houtsma|M. Th. Houtsma]], [[Arent Jan Wensinck|A. J. Wensinck]] i [[Thomas Walker Arnold|T. W. Arnold]]), 2. tom: ''E – K'', Leiden; London: [[E. J. Brill]]; [[Luzac Oriental|Luzac]], 1927
** [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.529972/2015.529972.encyclopaedia-of#page/n203/mode/2up ''Ḥadī&lt;u&gt;th&lt;/u&gt;a''], str. 194-195.
** [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.529972/2015.529972.encyclopaedia-of#page/n225/mode/2up ''Ḥafrak''], str. 215.
** [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.529972/2015.529972.encyclopaedia-of#page/n231/mode/2up ''Ḥāʾir or Ḥair''], str. 221.
** [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.529972/2015.529972.encyclopaedia-of#page/n263/mode/2up ''Ḥamrīn''], str. 254.
** [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.529972/2015.529972.encyclopaedia-of#page/n285/mode/2up ''Ḥarbā''], str. 266.
* {{de icon}} ''[[Encyclopaedia of Islam|Enzyklopaedie des Islām: geographisches, ethnographisches und biographisches Wörterbuch der muhammedanischen Völker (EI1)]]'' (ur. [[Martijn Theodoor Houtsma|M. Th. Houtsma]], [[Thomas Walker Arnold|T. W. Arnold]], [[Arent Jan Wensinck|A. J. Wensinck]], [[Willi Heffening|W. Heffening]] i [[Évariste Lévi-Provençal|É. Lévi-Provençal]]), 2. tom: ''E – K'', Leiden; Leipzig: [[E. J. Brill]]; [[Harrassowitz Verlag]], 1927
** ''Ḥadī&lt;u&gt;th&lt;/u&gt;a'', str. 206-207.
** ''Ḥafrak'', str. 228.
** ''Ḥāʾir oder Ḥair'', str. 234.
** ''Ḥamrīn'', str. 269.
** ''Ḥarbā'', str. 282.
* {{de icon}} ''Die Malereien von Samarra'' (serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 2; ''Die Ausgrabungen von Samarra'' 3), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1927&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{fa icon}} ''Šahname va tarih'' (pr. [[Ahmad Matin-Daftari|A. Matin-Daftari]]), [[Andžoman-e Asar-e Meli]] '''3''', Tehran: [[Parlament Irana|Madžlis]], 1927&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b [1305 [[Islamski kalendar|AH]]]
* {{fa icon}} ''Kašf do lovh-e tarihi dar Hamadan'' (pr. [[Modžtaba Minovi|M. Minovi]]), [[Andžoman-e Asar-e Meli]] '''4''', Tehran: [[Parlament Irana|Madžlis]], 1927&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c [1305 [[Islamski kalendar|AH]]]
* {{en icon}} ''The Past in Persia: I. The Prehistoric Period, to the Rise of Achaemenian Rule in Iran, 550 B.C.'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''171''', London: Illustrated London News Group, str. 905. i 926, 19. novembra 1927
* {{en icon}} ''The Past in Persia: II. The Achaemenian Period: Remarkable Discoveries at Persepolis (550-330 B.C.)'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''171''', London: Illustrated London News Group, str. 1146-1148, 24. decembra 1927
* {{de icon}} ''Drei Inschriften aus persischem Gebiet'' (serija: ''Altorientalische Studien: Bruno Meissner, zum sechzigsten Geburtstag''), Leipzig: [[Eduard Pfeiffer Verlag|Eduard Pfeiffer]], str. 81-86, 25. aprila 1928
* {{en icon}} ''The Hoard of the Karen Pahlavs'' (ur. [[Benedict Nicolson|B. Nicolson]]), The Burlington Magazine for Connoisseurs '''52''' (298), London; New York: [[The Burlington Magazine|Burlington Magazine Publications]], str. 21-27, 1928&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.56256/2015.56256.Epigraphia-Indica-Vol-19#page/n335/mode/2up ''A New Asokan Inscription from Taxila''] (ur. [[Hiranand Sastri|H. Sastri]]), [[Epigraphia Indica]] '''19''' (41), Calcutta: [[Archaeological Survey of India]]; Government of India Central Publication Branch, str. 251-253, 1928&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{en icon}} [https://ia801303.us.archive.org/4/items/in.ernet.dli.2015.530397/2015.530397.memoirs-of.pdf ''A New Inscription of Darius from Hamadan''] (serija: ''Memoirs of the Archaeological Survey of India'' 34), Calcutta: Government of India Central Publication Branch, 1928&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{en icon}} ''The Past in Persia: III. The Hellenistic and the Sassanian Period: From 330 B.C. to 630 A.D.'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''172''', London: Illustrated London News Group, str. 204-205, 11. februara 1928
* {{en icon}} ''The Past in Persia: IV. The Muhammedan Period, Since 630 A.D. — Treasures of Bygone Architecture'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''173''', London: Illustrated London News Group, str. 310-311, 18. augusta 1928
* {{fr icon}} ''La sculpture rupestre de la Perse sassanide'', Revue des Arts Asiatiques '''5''', Paris: [[École française d'Extrême-Orient|École française d'Extrême-Orient (EFEO)]], str. 129-142, 1928&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Völker- und Kulturzusammenhänge im Alten Orient'', Deutsche Forschung: Aus der Arbeit der Notgemeinschaft der Deutschen Wissenschaft '''5''', Berlin: [[Karl Siegismund Verlag|Karl Siegismund]], str. 33-67, 1928&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
** {{ge icon}} ''Kulturuli urthierthobani dzwels admosawlethši'' (pr. L. Čubinašvili, serija: ''Materialuri kulturis istoriis bibliotheka'' 1), Tiflis: Sakharth Muzeumi, 1931
* {{de icon}} ''Bericht über die Ausgrabungen von Pasargadae 1928'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 1), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 4-16, 1929&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Bericht über archäologische Beobachtungen im südlichen Kurdistan und in Luristan'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 1), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 65-75, 1929&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Masjid-i-Sulaiman'', Naft APOC Magazine '''5''' (6), London: [[Anglo-Persian Oil Company]], str. 5-8, 1929&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{en icon}} ''Prehistoric Persia: I. A Neolithic Settlement at Persepolis — Remarkable New Discoveries'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''174''', London: Illustrated London News Group, str. 892-893, 25. maja 1929
* {{en icon}} ''Prehistoric Persia: II. A Revelation of the Early Bronze Age Craftsman’s Mastery in the Arts of Metal-Work, Jewellery, and Painted Pottery'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''174''', London: Illustrated London News Group, str. 942-945, 1. juna 1929
* {{en icon}} ''Prehistoric Persia: III. Wonderful Relics of the Stone and Bronge Ages: New Light on the Art Affinities of Early Civilisations'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''174''', London: Illustrated London News Group, str. 982-983, 8. juna 1929
* {{fr icon}} ''Rapport sur l’état actuel des ruines de Persépolis et propositions pour leur conservation'' (ur. [[Muhamed-Ali Forugi|M.-A. Forugi]], serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 1), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 17-38, 1929&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
** {{de icon}} ''Bericht über die Ausgrabungen von Pasargadae 1928'' (predgovor Herzfelda), str. 4-16.
** {{fa icon}} ''Raport dar bare-je halat-e konuni atlal-e Šahr-e Parse (Persepolis)'' (pr. [[Modžtaba Minovi|M. Minovi]])
* {{de icon}} ''Zarathustra'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 1-2), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1929-1930
** 1. dio: ''Der geschichtliche Vištāspa'', AMI 1, str. 76-123, 1929
** 2. dio: ''Die Heroogonie'', AMI 1, str. 125-168, 1929
** 3. dio: ''Der awestische Vištāspa'', AMI 1, str. 169-185, 1929
** 4. dio: ''Zarathustra und seine Gemeinde'', AMI 2, str. 1-48, 1930
** 5. dio: ''Awestische Topographie'', AMI 2, str. 49-98, 1930
** Epilog: ''Nachwort'', AMI 2, str. 99-112, 1930
* {{de icon}} ''Ariyaramna, König der Könige'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 2), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 113-127, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Die sasanidischen Quadrigae Solis et Lunae'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 2), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 128-131, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Hettitica'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 2), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 132-203, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Die vorgeschichtlichen Töpfereien von Samarra'' (serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 2; ''Die Ausgrabungen von Samarra'' 5), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.72090/2015.72090.Memoirs-Of-The-Archaeological-Survey-Of-India-Kushano-Sasanian-Coins#page/n1/mode/2up ''Kushano-Sasanian Coins''] (serija: ''Memoirs of the Archaeological Survey of India'' 38), Calcutta: Government of India Central Publication Branch, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} ''Meriamlik und Korykos: Zwei christliche Ruinenstätten des rauhen Kilikiens'' (koautor: [[Samuel Guyer|S. Guyer]], serija: ''Monumenta Asiae Minoris antiqua'' 2; ''Publications of the American Society for Archaeological Research in Asia Minor'' 2), London: [[Longman|Longmans, Green &amp; Co.]], 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{de icon}} ''Dareios Soter'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 3), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 1-11, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;g
* {{de icon}} ''Spendarmat-Demeter'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 3), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 12-25, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;h
* {{de icon}} ''Ein sasanidischer Elefant'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 3), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 26-28, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;i
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.127999/2015.127999.Drmodi-Memorial-Volume-Editorial-Board#page/n173/mode/2up ''Vishtāspa''] u: ''Dr. Modi Memorial Volume: Papers on Indo-Iranian and Other Subjects Written by Several Scholars in Honour of Shams-ul-Ulama Dr. Jivanji Jamshedji Modi'' (ur. [[Darab Dastur Peshotan Sanjana|D. D. P. Sanjana]]), Bombay: [[Fort Printing Press]], str. 182-205, 1930&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;j
* {{de icon}} ''Die Magna Charta von Susa: I. Text und Kommentar'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 3), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 29-81, 1931&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Die Magna Charta von Susa: II. Die Gatha des Dareios'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 3), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 83-124, 1931&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Sakastan, geschichtliche Untersuchungen zu den Ausgrabungen am Kūh i Khwādja'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 4), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 1-116, 1931/1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Xerxes' Charta von Persepolis: Dareios' Abdankung'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 4), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 117-139, 1931/1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Postsasanidische Inschriften'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 4), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 140-156, 1931/1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Aufsätze zur altorientalischen Archäologie: I. Geschichte und Vorgeschichte'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 5), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 1-48, 1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{en icon}} [http://oi.uchicago.edu/research/pubs/catalog/saoc/saoc5.html ''A New Inscription of Xerxes from Persepolis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218220207/http://oi.uchicago.edu/research/pubs/catalog/saoc/saoc5.html |date=2014-02-18 }} (serija: ''Studies in Ancient Oriental Civilization'' 5), Chicago: [[University of Chicago Press]], 1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b, {{ISSN|0081-7554}}
* {{de icon}} ''Iranische Denkmäler'' (serija, ur.), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1932-1933
** br. 1. red 1: ''Vorgeschichtliche Denkmäler'', tom A: ''Steinzeitlicher Hügel bei Persepolis'' (1. dio), 1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
** br. 2. red 1: ''Vorgeschichtliche Denkmäler'', tom A: ''Steinzeitlicher Hügel bei Persepolis'' (2. dio), 1932&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
** br. 3/4. red 1: ''Vorgeschichtliche Denkmäler'', tom B: ''Niphauanda'' (1. dio), 1933&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Aufsätze zur altorientalischen Archäologie: II. Stempelsiegel'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 5), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 49-124, 1933&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Smerdis und Pseudosmerdis'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 5), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 125-142, 1933&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Summa imis confundere'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 5), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 143-148, 1933&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Die Könige der Erde zu Der Islam XIV'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 5), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 149-152, 1933&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{en icon}} ''The Traditional Date of Zoroaster'' u: ''Oriental Studies in Honour of Cursetji Erachji Pavry'' (ur. [[Jal Dastur Cursetji Pavry|J. D. C. Pavry]]), London: [[Oxford University Press]], str. 132-136, 1933&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{en icon}} ''Triumphs of Digging at Persepolis'' (drugi autor, na temelju Herzfeldovog raporta), [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''182''' (4895), London: Illustrated London News Group, str. 207, 11. februara 1933
* {{en icon}} ''The Magnificent Discovery at Persepolis'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''182''' (4901), London: Illustrated London News Group, str. 401-406, 25. marta 1933
* {{en icon}} ''The Great Persepolis Discovery'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''182''' (4902), London: Illustrated London News Group, str. 453-455, 1. aprila 1933
* {{en icon}} ''Xerxes in Ancient Persian Art: The Colour of Treasures from the Great Persepolis Discovery'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''182''' (4903), London: Illustrated London News Group, str. 488, 8. aprila 1933
* {{fa icon}} ''Kašf-e alvah-e tarikh: Sanad-e bana-je Taht-e Džamšid'', [[Andžoman-e Asar-e Meli]] '''6''', Tehran: [[Parlament Irana|Madžlis]], 1934&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a [1312 [[Islamski kalendar|AH]]]
* {{de icon}} ''Mythos und Geschichte'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 6), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 1-109, 1934&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Aufsätze zur altorientalischen Archäologie: III. Der Teil Halaf und das Problem der hettitischen Kunst'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 6), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 111-223, 1934&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Eine Silberschüssel Artaxerxes’ I'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 7), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 1-8, 1934&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Medisch und Parthisch'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 7), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 9-64, 1934&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{en icon}} ''Recent discoveries at Persepolis'', [[Journal of the Royal Asiatic Society|Journal of the Royal Asiatic Society (JRAS)]], London: [[Cambridge University Press]]; [[Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland]], str. 226-232, 1934&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{en icon}} ''Epigraphical Notice appended to Imam Zade Karrar at Buzun, a dated Seldjuk Ruin, by Myron Bernent Smith'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 7), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 73-81, 1935&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Aufsätze zur altorientalischea Archäologie: IV. Xerxes Areios. Beitrag zur medischen Geschichte und zum achaemenidischen Heerwesen'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 7), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 82-137, 1935&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{en icon}} ''Archaeological History of Iran'' (serija: ''The Schweich Lectures of the British Academy, 1934''), London: [[Oxford University Press]], 1935&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/arsislamica31936detr#page/34/mode/2up ''A Bronze Pen-Case''], [[Ars Islamica]] '''3''' (1), Ann Arbor, Michigan: [[University of Michigan Press]], str. 35-43, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a, {{ISSN|1939-6406}}
* {{de icon}} ''Der Tod des Kambyses: hvāmršyuš amryatā'', Bulletin of the School of Oriental Studies '''8''' (2/3), Indian and Iranian Studies: Presented to George Abraham Grierson on His Eighty-Fifth Birthday, 7th January, 1936, London: [[School of Oriental and African Studies|School of Oriental Studies (SOAS)]], [[University of London]], str. 589-597, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Die Religion der Achaemeniden'', [[Revue de l'histoire des religions]] '''113''' (1), Paris: [[Presses Universitaires de France|Leroux]], str. 21-41, januar-februar 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Die Silberschüsseln Artaxerxes’ des I. und die goldene Fundamenturkunde des Ariaramnes'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 8), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 5-51, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Xerxes’ Verbot des Daiva-Cultes'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 8), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 56-77, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{de icon}} ''Arabische Inschriften aus Iran und Syrien'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 8), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 78-102, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{en icon}} ''George G. Cameron, History of Early Iran, Chicago, 1936'', [[Asian Affairs|Journal of the Royal Central Asian Society]] '''23''', London: [[Royal Society for Asian Affairs|Royal Society for Asian Affairs (RSAA)]], str. 654-659, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;g
* {{en icon}} ''The Iranian Religion at the Time of Darius and Xerxes'', Religions: The Journal of Transactions of the Society for Promoting the Study of Religions '''15''', London: [[Luzac Oriental|Luzac]], str. 20-28, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;h
* {{de icon}} ''Iranische Kunst und Religion und die Inschriften'' u: ''Oostersch Genootschap in Nederland, Verslag von het Achtste Congres gehouden te Leiden op 6-8 Januari 1936'', Leiden: [[E. J. Brill]], str. 12-20, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;i
* {{de icon}} ''Die Einwanderung der Iranier'' u: ''Oostersch Genootschap in Nederland, Verslag von het Achtste Congres gehouden te Leiden op 6-8 Januari 1936'', Leiden: [[E. J. Brill]], str. 60-62, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;j
* {{fr icon}} ''Ušā-Eos'', Annuaire de l’institut de philologie et d’histoire orientales et slaves '''4''' (2), Bruxelles: [[Université libre de Bruxelles]], str. 731-753, 1936&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;k
&lt;!-- * {{en icon}} ''Nepoznat naslov'', [[The Illustrated London News|Illustrated London News (ILN)]] '''189''' (5079), London: Illustrated London News Group, str. 321-323, 22. augusta 1936 --&gt;
* {{de icon}} ''Die Kunst des zweiten Jahrtausends in Vorderasien I'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 8), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 103-160, 1937&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{en icon}} ''Old-Iranian Peership'', Bulletin of the School of Oriental Studies '''8''' (4), London: [[School of Oriental and African Studies|School of Oriental Studies (SOAS)]], [[University of London]], str. 937-945, 1937&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} [https://archive.org/stream/AltpersischeInschriften/HerzfeldAltpersischeInschriften1938#page/n0/mode/2up ''Altpersische Inschriften''] (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' dod. 1), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a
* {{de icon}} ''Die Kunst des zweiten Jahrtausends in Vorderasien II'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 9), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 1-79, 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{de icon}} ''Axvarta-xvarnah = Naphtha'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 9), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 80-89, 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;c
* {{de icon}} ''Khusrau Parwēz und der Tāq-i Vastān'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 9), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 91-158, 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;d
* {{de icon}} ''Bronzener Freibrief eines Königs von Abdadana'' (serija: ''Archäologische Mitteilungen aus Iran'' 9), Berlin: [[Dietrich Reimer Verlag|Dietrich Reimer]], str. 159-177, 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;e
* {{en icon}} ''Iran as a Prehistoric Centre'' (koautor: [[Arthur Keith|A. Keith]]) u: ''Pre-Achaemenid, Achaemenid, Parthian and Sasanian Periods'' (ur. [[Arthur Upham Pope|A. U. Pope]] i [[Phyllis Ackerman|P. Ackerman]], serija: ''A Survey of Persian Art: From Prehistoric Times to the Present'' 1), London; New York: [[Oxford University Press]], str. 42-58, 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;f
* {{en icon}} ''Notes on the Achaemenid Coinage and Some Sasanian Mint-Names'' u: ''Transactions of the International Numismatic Congress, 1936'' (ur. [[John Allan (numizmatičar)|J. Allan]], [[Harold Mattingly|H. Mattingly]] i [[Edward Stanley Gotch Robinson|E. S. G. Robinson]]), London: Bernard Quaritch, str. 413-426, 1938&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;g
* {{en icon}} ''The Aryan Myth of Naphtha'' u: ''IIme Congrès mondial du pétrole, Paris 1937'' (IV/V: Économie et statistique), Paris: [[World Petroleum Council|World Petroleum Congress]], str. 21-23, 1939
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.77483/2015.77483.Iran-In-The-Ancient-East#page/n11/mode/2up ''Iran in the Ancient East: Archaeological Studies Presented in the Lowell Lectures at Boston''] (serija: ''Lowell Institute Lectures''), London; New York: [[Oxford University Press]], 1941
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/arsislamica91942detr#page/n11/mode/2up ''Damascus: Studies in Architecture: I. The Mukarnas Dome; The Madrasa''], [[Ars Islamica]] '''9''', Ann Arbor, Michigan: [[University of Michigan Press]], str. 1-53, 1942, {{ISSN|1939-6406}}
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/arsislamica101943detr#page/n29/mode/2up ''Damascus: Studies in Architecture: II. The Cruciform Plan; Syrian Architecture, Period of Nūr al-Dīn''], [[Ars Islamica]] '''10''', Ann Arbor, Michigan: [[University of Michigan Press]], str. 13-70, 1943, {{ISSN|1939-6406}}
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/arsislamica11121946detr#page/n11/mode/2up ''Damascus: Studies in Architecture: III. The Ayyubid Madrasa; The Turba''], [[Ars Islamica]] '''11/12''', Ann Arbor, Michigan: [[University of Michigan Press]], str. 1-71, 1946&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a, {{ISSN|1939-6406}}
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/arsislamica11121946detr#page/210/mode/2up ''Friedrich Sarre''], [[Ars Islamica]] '''11/12''', Ann Arbor, Michigan: [[University of Michigan Press]], str. 210-212, 1946&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b, {{ISSN|1939-6406}}
* {{en icon}} ''Zoroaster and his World'', 2 toma, Princeton, New Jersey: [[Princeton University Press]], 1947
* {{en icon}} [https://archive.org/stream/arsislamica13141948detr#page/118/mode/2up ''Damascus: Studies in Architecture: IV. The Mosque''], [[Ars Islamica]] '''13/14''', Ann Arbor, Michigan: [[University of Michigan Press]], str. 118-138, 1948&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;a, {{ISSN|1939-6406}}
* {{de icon}} ''Geschichte der Stadt Samarra'' (serija: ''Forschungen zur islamischen Kunst'' 2; ''Die Ausgrabungen von Samarra'' 6), Hamburg: [[Eckardt &amp; Messtorff]], 1948&lt;!-- korisnikova oznaka --&gt;b
* {{fr icon}} ''Matériaux pour un Corpus Inscriptionum Arabicarum, Deuxième Partie: Syrie du Nord, Inscriptions et Monuments d'Alep'' (posthumno, serija: ''Mémoires publiés par les membres de l'Institut français d'archéologie orientale du Caire'' 76/77/78), 2 toma, Le Caire: [[Institut Français d'Archéologie Orientale]], 1954-1956
* {{en icon}} ''The Persian Empire: Studies in Geography and Ethnography of the Ancient Near East'' (posthumno, ur. [[Gerold Walser|G. Walser]]), Wiesbaden: [[Franz Steiner Verlag|Franz Steiner]], 1968
* {{en icon}} ''Catalogue of the Herzfeld Archive'' (posthumno, ur. [[Joseph M. Upton|J. M. Upton]]), Washington, D.C.: [[Smithsonian Institution]], 1974; preštampano: Leiden: [[Brill|IDC Publishers]], 2000
** 1. serija: ''Travel Journals, 1905–1928''
** 2. serija: ''Sketchbooks, 1923–1931''
** 3. serija: ''Notebooks, 1904–1946, 1957''
** 4. serija: ''Photographic Files, 1903-1947''
** 5. serija: ''Drawings and Maps, 1903-1947''
** 6. serija: ''Paper Squeezes of Inscriptions''
** 7. serija: ''Records of Samarra Expeditions, 1906–1945''
{{refend}}

== Reference ==
{{reflist|2|refs=

&lt;ref name=&quot;Abdi12001&quot;&gt;{{en icon}} {{cite journal|last=Abdi|first=Kamyar|authorlink=Kamjar Abdi|title=Nationalism, Politics, and the Development of Archaeology in Iran|journal=American Journal of Archaeology (AJA)|volume=105|issue=1|publisher=[[Archaeological Institute of America|Archaeological Institute of America (AIA)]]|location=Boston; New York|pages=51-76|url=https://archive.org/stream/NationalismPoliticsAndTheDevelopmentOfArchaeologyInIran_6/Abdi_kamyar_2001_nationalism_politics_And_the_development_of_archaeology_in_iran#page/n0/mode/2up|date=januar 2001|issn=0002-9114|doi=10.2307/507326|oclc=95109456}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;BloomBlair2009&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|editor1-last=Bloom|editor1-first=Jonathan M.|editor2-last=Blair|editor2-first=Sheila S.|chapter=Herzfeld, Ernst|title=Delhi to Mosque|series=Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture|volume=II|publisher=[[Oxford University Press]]|location=Oxford; New York|pages=150-151|year=2009|isbn=9780195309911|oclc=232605788}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIII&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=(von) Gall|first=Hubertus|authorlink=Hubertus von Gall|chapter=iii. Herzfeld and Persepolis|title=Herzfeld, Ernst|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/herzfeld-ernst-iii|origdate=15. decembra 2003|date=22. marta 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Gnoli2000&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Gnoli|first=Gherardo|authorlink=Gherardo Gnoli|title=Zoroaster in History|series=Biennial Yarshater Lecture Series|volume=2|publisher=[[Bibliotheca Persica Press]]|location=New York|year=2000|isbn=9780933273436|oclc=45243285}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Hauser2004&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Hauser|first=Stefan R.|authorlink=Stefan R. Hauser|editor-last=Schwanitz|editor-first=Wolfgang Georg|editor-link=Wolfgang G. Schwanitz|chapter=German Research on the Ancient Near East and its Relation to Political and Economic Interests from Kaiserreich to World War II|title=Germany and the Middle East, 1871-1945|url=https://archive.org/details/germanymiddleeas0000unse|publisher=[[Markus Wiener Publishers]]|location=Princeton, New Jersey|pages=[https://archive.org/details/germanymiddleeas0000unse/page/154 155]-180|year=2004|isbn=9781558762985|oclc=500118847}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstI&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Hauser|first=Stefan R.|authorlink=Stefan R. Hauser|chapter=i. Life and Work|title=Herzfeld, Ernst|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/herzfeld-ernst-i-1|origdate=15. decembra 2003|date=22. marta 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Krefter1979&quot;&gt;{{de icon}} {{cite journal|last=Krefter|first=Friedrich|authorlink=Friedrich Krefter|title=Mit Ernst Herzfeld in Pasargadae und Persepolis 1928 und 1931-1934|journal=Archäologische Mitteilungen aus Iran (AMI)|volume=12|publisher=[[Dietrich Reimer Verlag]]|location=Berlin|pages=13-25|year=1979|issn=1434-2758}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Mahrad1979&quot;&gt;{{de icon}} {{cite book|last=Mahrad|first=Ahmad|title=Die deutsch-persischen Beziehungen von 1918-1933|edition=2.|series=Europäische Hochschulschriften|publisher=[[Peter Lang (izdavač)|Peter Lang]]|location=Frankfurt; Bern; Las Vegas|page=415|origyear=1974|year=1979|isbn=9783820465259|oclc=5638841}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstIV&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Skjærvø|first=Prods Oktor|authorlink=Prods Oktor Skjærvø|chapter=iv. Herzfeld and Paikuli|title=Herzfeld, Ernst|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/herzfeld-ernst-iv|origdate=15. decembra 2003|date=18. januara 2013}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstII&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Stronach|first=David|authorlink=David Stronach|chapter=ii. Herzfeld and Pasargadae|title=Herzfeld, Ernst|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/herzfeld-ernst-ii|origdate=15. decembra 2003|date=22. marta 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Tilia1978&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Tilia|first=Ann Britt|authorlink=Ann Britt Tilia|title=Studies and Restorations in Persepolis and other Sites of Fars II|series=Reports and Memoirs|volume=18|publisher=[[Istituto italiano per il Medio ed Estremo Oriente|Istituto italiano per il Medio ed Estremo Oriente (IsMEO)]]|location=Rome|year=1978|oclc=941033880}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;IranicaHerzfeldErnstV&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Wiesehöfer|first=Josef|authorlink=Josef Wiesehöfer|chapter=v. Herzfeld and the history of ancient Iran|title=Herzfeld, Ernst|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=[[Columbia University]]|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/herzfeld-ernst-5|origdate=15. decembra 2003|date=22. marta 2012}}&lt;/ref&gt;

}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{en icon}} {{cite journal|author=A. S.|title=Review: Palestine on the Eve by Ladislas Farago; Archaeological History of Iran by Ernst E. Herzfeld|journal=The Geographical Journal (GJ)|volume=89|issue=3|publisher=[[Royal Geographical Society]]|location=London|pages=272-273|url=http://www.jstor.org/stable/1785805|date=mart 1937|issn=0016-7398|doi=10.2307/1785805|oclc=5548554796}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Arnold|first=Thomas Walker|authorlink=Thomas Walker Arnold|title=Review: Samarra Frescoes: Die Malereien von Samarra by Ernst Herzfeld|journal=The Burlington Magazine for Connoisseurs|volume=53|issue=305|publisher=[[The Burlington Magazine|Burlington Magazine Publications]]|location=London; New York|pages=95-96|url=http://www.jstor.org/stable/863749|date=august 1928|issn=0951-0788|oclc=5548461783}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Bivar|first=Adrian David Hugh|authorlink=Adrian David Hugh Bivar|title=Review: The Persian Empire: Studies in Geography and Ethnography of the Ancient Near East by Ernst Herzfeld; Gerold Walser|journal=Bulletin of the School of Oriental and African Studies|volume=34|issue=1|publisher=[[School of Oriental and African Studies|School of Oriental and African Studies (SOAS)]], [[University of London]]|location=London|pages=159-160|url=http://www.jstor.org/stable/614648|year=1971|issn=0041-977X|oclc=6015435508}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Burn|first=Andrew Robert|authorlink=Andrew Robert Burn|title=Review: The Persian Empire: Studies in Geography and Ethnography of the Ancient near East by E. Herzfeld; G. Walser|journal=The Journal of Hellenic Studies (JHS)|volume=90|publisher=[[Society for the Promotion of Hellenic Studies]]|location=London|pages=246-247|url=http://www.jstor.org/stable/629810|year=1970|issn=0075-4269|doi=10.2307/629810|oclc=5548828715}}
* {{fr icon}} {{cite journal|last=Contenau|first=Georges|authorlink=Georges Contenau|title=Review: Archæological History of Iran by E. Herzfeld|journal=Syria: Revue d'art oriental et d'archéologie|volume=17|issue=3|publisher=[[Institut français du Proche-Orient|Institut français du Proche-Orient (IFPO)]]|location=Paris; Beyrouth|pages=304-306|url=http://www.jstor.org/stable/4195965|year=1936|issn=0039-7946|oclc=5544070594}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Debevoise|first=Neilson Carel|authorlink=Neilson Carel Debevoise|title=Review: Archaeological History of Iran by Ernst Herzfeld|journal=American Journal of Archaeology (AJA)|volume=41|issue=3|publisher=[[Archaeological Institute of America|Archaeological Institute of America (AIA)]]|location=Boston; New York|pages=502-503|url=http://www.jstor.org/stable/498519|year=1937|issn=0002-9114|doi=10.2307/498519|oclc=5548770504}}
* {{de icon}} {{cite journal|last=Demandt|first=Alexander|authorlink=Alexander Demandt|title=Review: The Persian Empire. Studies in Geography and Ethnography of the Ancient near East by Ernst Herzfeld; Gerold Walser|journal=Gnomon|volume=44|issue=1|publisher=[[Verlag C. H. Beck]]|location=München|pages=89-91|url=http://www.jstor.org/stable/27685407|date=februar 1972|issn=0017-1417|oclc=5543991900}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Dimand|first=Maurice Sven|authorlink=Maurice Sven Dimand|title=In Memoriam: Ernst E. Herzfeld|journal=[[Artibus Asiae]]|volume=10|issue=4|publisher=[[Museum Rietberg]]|location=Zürich|pages=335-336|year=1947|issn=0004-3648|oclc=6015317246}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Ettinghausen|first=Richard|authorlink=Richard Ettinghausen|title=Ernst Herzfeld (1879-1948)|journal=[[Ars Islamica]]|volume=15/16|publisher=[[University of Michigan Press]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=261-267|url=https://archive.org/stream/arsis15161951116detr#page/n329/mode/2up|year=1951|issn=1939-6406|oclc=6015415242}}
* {{de icon}} {{cite book|last=Ettinghausen|first=Richard|authorlink=Richard Ettinghausen|chapter=Herzfeld, Ernst Emil|title=Hartmann-Heske|series=Neue Deutsche Biographie (NDB)|volume=8|publisher=[[Duncker &amp; Humblot]]|location=Berlin|page=733|year=1969|isbn=9783428001897}}
* {{en icon}} {{cite book|last=Goode|first=James F.|authorlink=James F. Goode|title=Negotiating for the Past: Archaeology, Nationalism, and Diplomacy in the Middle East, 1919-1941|publisher=[[University of Texas Press]]|location=Austin, Texas|year=2007|isbn=9780292714984|doi=10.7560/714977|oclc=76142150}}
* {{en icon}} {{cite book|last=Grabar|first=Oleg|authorlink=Oleg Grabar|title=Die Entstehung der Islamischen Kunst|series=DuMont Dokumente: Gesamtübersicht|publisher=[[M. DuMont Schauberg|DuMont Buchverlag]]|location=Köln|pages=22-24|year=1977|isbn=9783770107797|oclc=4352649}}
* {{en icon}} {{cite journal|last1=Gunter|first1=Ann Clyburn|authorlink1=Ann Clyburn Gunter|last2=Root|first2=Margaret Cool|authorlink2=Margaret Cool Root|title=Replicating, Inscribing, Giving: Ernst Herzfeld and Artaxerxes' Silver Phiale in the Freer Gallery of Art|journal=Ars Orientalis|volume=28|publisher=[[University of Michigan Press]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=2-38|url=https://archive.org/stream/arsorient282919981999univ#page/n15/mode/2up|year=1998|issn=0571-1371|oclc=6015437803}}
* {{de icon}}{{en icon}} {{cite book|editor1-last=Gunter|editor1-first=Ann Clyburn|editor1-link=Ann Clyburn Gunter|editor2-last=Hauser|editor2-first=Stefan R.|editor2-link=Stefan R. Hauser|title=Ernst Herzfeld and the Development of Near Eastern Studies, 1900-1950|publisher=[[Brill]]|location=Leiden; Boston|year=2005|isbn=9789004141537|oclc=56318785}}
** {{cite book|last1=Gunter|first1=Ann Clyburn|authorlink1=Ann Clyburn Gunter|last2=Hauser|first2=Stefan R.|authorlink2=Stefan R. Hauser|chapter=Ernst Herzfeld and Near Eastern Studies, 1900-1950|pages=3-44}}
** {{cite book|last=Kröger|first=Jens|authorlink=Jens Kröger|chapter=Ernst Herzfeld and Friedrich Sarre|pages=45-99}}
** {{cite book|last=Stronach|first=David|authorlink=David Stronach|chapter=Ernst Herzfeld and Pasargadae|pages=103-136}}
** {{cite book|last=Dusinberre|first=Elspeth R. M.|authorlink=Elspeth R. M. Dusinberre|chapter=Herzfeld in Persepolis|pages=137-180}}
** {{cite book|last=Kawami|first=Trudy S.|authorlink=Trudy S. Kawami|chapter=Ernst Herzfeld, Kuh-e Khwaja, and the Study of Parthian Art|pages=181-214}}
** {{cite book|last=Root|first=Margaret Cool|authorlink=Margaret Cool Root|chapter=Prismatic Prehistory: Ernst Herzfeld on Early Iran|pages=215-260}}
** {{cite book|last=Briant|first=Pierre|authorlink=Pierre Briant|chapter=Milestones in the Development of Achaemenid Historiography in the Era of Ernst Herzfeld|pages=263-280}}
** {{cite book|last=Wiesehöfer|first=Josef|authorlink=Josef Wiesehöfer|chapter=Ernst Herzfeld and Sasanian Studies|pages=281-294}}
** {{cite book|last=Skjærvø|first=Prods Oktor|authorlink=Prods Oktor Skjærvø|chapter=Ernst Herzfeld and Iranian Studies|pages=295-314}}
** {{cite book|last=Razmjou|first=Shahrokh|authorlink=Šahroh Razmdžu|chapter=Ernst Herzfeld and the Study of Graffiti at Persepolis|pages=315-341}}
** {{cite book|last=Mietke|first=Gabriele|authorlink=Gabriele Mietke|chapter=Ernst Herzfeld und Samuel Guyer in Kilikien: Forschungen zur spätantik-frühbyzantinischen Architektur|pages=345-370}}
** {{cite book|last=Leisten|first=Thomas|authorlink=Thomas Leisten|chapter=Mshatta, Samarra, and al-Hira: Ernst Herzfeld's Theories Concerning the Development of the Hira-style Revisited|pages=371-384}}
** {{cite book|last=Northedge|first=Alastair|authorlink=Alastair Northedge|chapter=Ernst Herzfeld, Samarra, and Islamic Archaeology|pages=385-404}}
** {{cite book|last=Hillenbrand|first=Robert|authorlink=Robert Hillenbrand|chapter=The One that Got Away: Ernst Herzfeld and the Islamic Architecture of Iran|pages=405-426}}
** {{cite book|last=Boucharlat|first=Rémy|authorlink=Rémy Boucharlat|chapter=Ernst Herzfeld and French Approaches to Iranian Archaeology|pages=429-444}}
** {{cite book|last=Mousavi|first=Ali|authorlink=Ali Musavi (arheolog)|chapter=Ernst Herzfeld, Politics, and Antiquities Legislation in Iran|pages=445-476|url=https://archive.org/stream/ErnstHerzfeldPoliticsAndAntiquitiesLegislationInIran2005/Mousavi2005ErnstHerzfeldPoliticsAndAntiquitiesLegislationInIran#page/n17/mode/2up}}
** {{cite book|last=(vom) Bruch|first=Rüdiger|authorlink=Rüdiger vom Bruch|chapter=Ernst Herzfeld in an Academic Context: The Historical Sciences of Culture at the University of Berlin during the Weimar Republic (1919-1933)|pages=477-504}}
** {{cite book|last=Hauser|first=Stefan R.|authorlink=Stefan R. Hauser|chapter=History, Races, and Orientalism: Eduard Meyer, the Organization of Oriental Research, and Ernst Herzfeld's Intellectual Heritage|pages=505-560}}
** {{cite book|last=Renger|first=Johannes|authorlink=Johannes Renger|chapter=Ernst Herzfeld in Context: Gleanings from His Personnel File and Other Sources|pages=561-582}}
** {{cite book|last=Ettinghausen|first=Elizabeth Sgalitzer|authorlink=Elizabeth Sgalitzer Ettinghausen|chapter=Ernst Herzfeld: Reminiscences and Revelations|pages=583-615}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Hennessey|first=Colleen|title=The Ernst Herzfeld Papers at the Freer Gallery of Art and Arthur M. Sackler Gallery Archives|journal=Bulletin of the Asia Institute|volume=6|publisher=[[Asia Institute]]; [[Wayne State University Press]]|location=Detroit|pages=131-141|url=http://www.jstor.org/stable/24049261|year=1992|issn=0890-4464|oclc=5919359125}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Hildburgh|first=Walter Leo|authorlink=Walter Leo Hildburgh|title=Review: Iran in the Ancient East by Ernst Herzfeld|journal=The Burlington Magazine for Connoisseurs|volume=82|issue=479|publisher=[[The Burlington Magazine|Burlington Magazine Publications]]|location=London; New York|pages=51-52|url=http://www.jstor.org/stable/868558|date=februar 1943|issn=0951-0788|oclc=5548478436}}
* {{de icon}} {{cite journal|last=Hinz|first=Walther|authorlink=Walther Hinz|title=Review: The Persian Empire. Studies in Geography and Ethnography of the Ancient Near East by Ernst Herzfeld; Gerold Walser|journal=Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft (ZDMG)|volume=120|issue=2|publisher=[[Harrassowitz Verlag]]; [[Deutsche Morgenländische Gesellschaft|Deutsche Morgenländische Gesellschaft (DMG)]]|location=Wiesbaden; Leipzig|pages=380-382|url=http://www.jstor.org/stable/43370273|year=1970|issn=0341-0137|oclc=6015398631}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Hopkins|first=Clark|authorlink=Clark Hopkins|title=Review: Archaeological History of Iran by Ernst E. Herzfeld|journal=[[Ars Islamica]]|volume=3|issue=2|publisher=[[University of Michigan Press]]|location=Ann Arbor, Michigan|page=213|url=https://archive.org/stream/arsislamica31936detr#page/212/mode/2up|year=1936|issn=1939-6406|oclc=6015312195}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Hopkins|first=Clark|authorlink=Clark Hopkins|title=Review: Iran in the Ancient East by Ernest E. Herzfeld|journal=The Art Bulletin|volume=24|issue=4|publisher=[[College Art Association|College Art Association (CAA)]]|location=New York|pages=405-407|url=http://www.jstor.org/stable/3046852|date=decembar 1942|issn=0004-3079|doi=10.2307/3046852|oclc=5547963545}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Jenkins|first=Jennifer|title=Excavating Zarathustra: Ernst Herzfeld's Archaeological History of Iran|journal=Iranian Studies|volume=45|issue=1|publisher=[[Routledge]]; [[Taylor &amp; Francis]]; [[International Society for Iranian Studies]]|location=New Haven, Connecticut|pages=1-27|year=2012|issn=0021-0862|doi=10.1080/00210862.2011.594622|oclc=782911858}}
* {{en icon}} {{cite journal|last1=Kawami|first1=Trudy S.|authorlink1=Trudy S. Kawami|last2=Becker|first2=Lawrence|last3=Koestler|first3=Robert|title=Kuh-e Khwaja, Iran, and Its Wall Paintings: The Records of Ernst Herzfeld|journal=Metropolitan Museum Journal|volume=22|publisher=[[University of Chicago Press]]; [[Metropolitan Museum of Art]]|location=Chicago; New York|pages=13-52|url=http://www.jstor.org/stable/1512833|year=1987|issn=0077-8958|doi=10.2307/1512833|oclc=5547932932}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Kent|first=Roland Grubb|authorlink=Roland Grubb Kent|title=Review: Altpersische Inschriften by Ernst Herzfeld|journal=Journal of the American Oriental Society|volume=59|issue=1|publisher=[[American Oriental Society]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=126-129|url=http://www.jstor.org/stable/593960|date=mart 1939|issn=0003-0279|doi=10.2307/593960|oclc=6015485876}}
* {{de icon}} {{cite book|editor1-last=Killy|editor1-first=Walther|editor1-link=Walther Killy|editor2-last=Vierhaus|editor2-first=Rudolf|editor2-link=Rudolf Vierhaus|chapter=Herzfeld, Ernst|title=Gies-Hessel|series=Deutsche Biographische Enzyklopädie (DBE)|volume=4|publisher=[[K. G. Saur Verlag]]|location=München|page=660|year=1996|isbn=9783598231643|oclc=867476242}}
* {{de icon}} {{cite book|last=Kröger|first=Jens|authorlink=Jens Kröger|editor1-last=Hafenrichter|editor1-first=Herta|editor2-last=Heidenreich|editor2-first=Anja|editor3-last=Redlinger|editor3-first=Daniel|chapter=Ernst Herzfelds künstlerische Begabung|title=Bericht über die Tagungen in Bamberg vom 1. bis 2. Juli 2005 und in Bonn vom 7. bis 8. Juli 2006|series=Beiträge zur islamischen Kunst und Archäologie|volume=1|publisher=[[Dr. Ludwig Reichert Verlag]]; Ernst-Herzfeld-Gesellschaft|location=Wiesbaden|pages=41-50|year=2008|isbn=9783895006487|oclc=886785745}}
* {{de icon}}{{en icon}} {{cite book|last=Leisten|first=Thomas|authorlink=Thomas Leisten|title=Excavation of Samarra, Vol. 1. Architecture: Final Report of the Frist Campaign 1910-1912|series=Baghdader Forschungen|volume=20|publisher=[[Verlag Philipp von Zabern]]|location=Mainz|year=2003|isbn=9783805318778|oclc=896073581}}
* {{de icon}} {{cite book|editor-last=Lüdtke|editor-first=Gerhard|editor-link=Gerhard Lüdtke|chapter=Herzfeld, Ernst|title=Kürschners Deutscher Gelehrten-Kalender|edition=4.|publisher=[[Walter de Gruyter]]|location=Berlin; Leipzig|page=1147|year=1931|oclc=265662903}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Marshall|first=John|authorlink=John Marshall (arheolog)|title=Review: Iran in the Ancient East by Ernst E. Herzfeld|journal=The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland|issue=1|publisher=[[Cambridge University Press]]; [[Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland]]|location=London|pages=121-123|url=http://www.jstor.org/stable/25221898|date=april 1943|issn=0035-869X|oclc=6015515330}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Miles|first=George Carpenter|authorlink=George Carpenter Miles|title=The Writings of Ernst Herzfeld|journal=[[Ars Islamica]]|volume=7|issue=1|publisher=[[University of Michigan Press]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=82-92|url=https://archive.org/stream/arsislamica71940detr#page/82/mode/2up|year=1940|issn=1939-6406|oclc=6015441513}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Miles|first=George Carpenter|authorlink=George Carpenter Miles|title=Review: Geschichte der Stadt Samarra (Forschungen zur islamischen Kunst, herausgegeben von F. Sarre, II, Die Ausgrabungen von Samarra, VI) by Ernst Herzfeld|journal=[[Ars Islamica]]|volume=15/16|publisher=[[University of Michigan Press]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=225-227|url=https://archive.org/stream/arsis15161951116detr#page/224/mode/2up|year=1951|issn=1939-6406|oclc=5544144893}}
* {{en icon}} {{cite book|editor-last=Miles|editor-first=George Carpenter|editor-link=George Carpenter Miles|title=Archaeologica Orientalia in Memoriam Ernst Herzfeld|publisher=[[J. J. Augustin]]|location=Locust Valley; New York|year=1952|oclc=601029455}}
** {{cite book|last=Morey|first=Charles Rufus|authorlink=Charles Rufus Morey|chapter=Ernst Herzfeld, 1879-1948|pages=1-4}}
** {{cite book|last=Miles|first=George Carpenter|authorlink=George Carpenter Miles|chapter=Additions to the Bibliography of Ernst Herzfeld|pages=279-280}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Mousavi|first=Ali|authorlink=Ali Musavi (arheolog)|title=Persepolis in Retrospect: Histories of Discovery and Archaeological Exploration at the Ruins of Ancient Parseh|journal=Ars Orientalis|volume=32|publisher=[[University of Michigan Press]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=209-251|url=https://archive.org/stream/PersepolisInRetrospectHistoriesOfDiscoveryAndArchaeologicalExploration/PersepolisInRetrospectHistoriesOfDiscoveryAndArchaeologicalExplorationAtTheRuinsofAncientParseh#page/n1/mode/2up|year=2002|issn=0571-1371|oclc=6015588488}}
* {{en icon}} {{cite book|last=Northedge|first=Alastair|authorlink=Alastair Northedge|editor-last=Grabar|editor-first=Oleg|editor-link=Oleg Grabar|title=Creswell, Herzfeld, and Samarra|series=Muqarnas|volume=8 (1)|publisher=[[E.J. Brill]]|location=Leiden|pages=74-93|url=https://archnet.org/system/publications/contents/4182/original/DPC0332.pdf?1384781512|origyear=1990|year=1991|isbn=9789004093720|issn=0732-2992|doi=10.1163/22118993-90000267|oclc=5547935257}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Paper|first=Herbert Harry|authorlink=Herbert Harry Paper|title=Notice of a Posthumous Manuscript of Ernst Herzfeld|journal=Journal of the American Oriental Society|volume=76|issue=1|publisher=[[American Oriental Society]]|location=Ann Arbor, Michigan|pages=31-33|url=http://www.jstor.org/stable/595961|year=1956|issn=0003-0279|doi=10.2307/595961|oclc=6015489717}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Root|first=Margaret Cool|authorlink=Margaret Cool Root|title=The Herzfeld Archive of the Metropolitan Museum of Art|journal=Metropolitan Museum Journal|volume=11|publisher=[[University of Chicago Press]]; [[Metropolitan Museum of Art]]|location=Chicago; New York|pages=119-124|url=http://www.metmuseum.org/art/metpublications/Herzfeld_Archive_of_The_Metropolitan_Museum_of_Art_The_Metropolitan_Museum_Journal_v_11_1976|year=1976|issn=0077-8958|doi=10.2307/1512688|oclc=888712757}}
* {{en icon}} {{cite journal|author=S. S.|title=Review: The Archaeological History of Iran by E. E. Herzfeld; History of Early Iran by G. G. Cameron|journal=The Journal of Hellenic Studies (JHS)|volume=56|issue=2|publisher=[[Society for the Promotion of Hellenic Studies]]|location=London|pages=240-241|url=http://www.jstor.org/stable/627099|year=1936|issn=0075-4269|doi=10.2307/627099|oclc=5548805992}}
* {{de icon}} {{cite journal|last=Walser|first=Gerold|authorlink=Gerold Walser|title=Zum Gedenken an Ernst Herzfeld, 1879-1948|journal=Archäologische Mitteilungen aus Iran (AMI)|volume=12|publisher=[[Dietrich Reimer Verlag]]|location=Berlin|pages=9-12|year=1979|issn=1434-2758}}
* {{de icon}} {{cite journal|last=Weidner|first=Ernst Friedrich|authorlink=Ernst Friedrich Weidner|title=Ernst Herzfeld|journal=Archiv für Orientforschung (AfO)|volume=15|publisher=Institut für Orientalistik, [[Universität Wien]]|location=Wien; Graz|page=185|url=http://www.jstor.org/stable/41635725|year=1945|issn=0066-6440|oclc=5545111973}}
* {{en icon}} {{cite journal|last=Zaehner|first=Robert Charles|authorlink=Robert Charles Zaehner|title=Review: Altpersische Inschriften by Ernst Herzfeld|journal=The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland|issue=2|publisher=[[Cambridge University Press]]; [[Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland]]|location=London|pages=207-210|url=http://www.jstor.org/stable/25221646|date=april 1940|issn=0035-869X|oclc=6015331204}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{en icon}} [http://www.iranicaonline.org/articles/herzfeld-ernst Ernst Herzfeld], [[Encyclopædia Iranica]]
* {{en icon}} [http://www.britishmuseum.org/research/search_the_collection_database/term_details.aspx?bioId=93413 Prof Ernst Herzfeld], [[British Museum]]
* {{en icon}} [https://www.ias.edu/scholars/ernst-herzfeld Ernst Herzfeld], [[Institute for Advanced Study]]
* {{de icon}} [http://www.ernst-herzfeld-gesellschaft.de/ Ernst Herzfeld-Gesellschaft] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170622111414/http://www.ernst-herzfeld-gesellschaft.de/ |date=2017-06-22 }}, društvo za istraživanje islamske umjetnosti i arheologije
* {{en icon}} [http://sirismm.si.edu/siris/herzfeld.html Ernst Herzfeld (Inventory of Papers at the Freer &amp; Sackler)], SIRIS Image Gallery (Smithsonian Institution)
* {{en icon}} [http://www.asia.si.edu/research/archives/HerzfeldTop.asp Herzfeld Resource Gateway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170606204257/http://www.asia.si.edu/research/archives/HerzfeldTop.asp |date=2017-06-06 }} ([https://www.asia.si.edu/research/squeezeproject/herzfeld.asp papers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160420215944/http://www.asia.si.edu/research/squeezeproject/herzfeld.asp |date=2016-04-20 }}), [[Freer Gallery of Art]] &amp; [[Arthur M. Sackler Gallery]]
* {{en icon}} [http://collections.si.edu/search/results.htm?q=ernst+herzfeld Ernst Herzfeld Papers], [[Smithsonian Institution]]
* {{en icon}} [http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/landingpage/collection/p16028coll11 Ernst Herzfeld Papers], [[Thomas J. Watson Library]] ([[Metropolitan Museum of Art]])
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Ernst Herzfeld
|commonscatsh = Ernst Herzfeld
}}

{{Izabran}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1879|1948|Herzfeld, Ernst}}

[[Kategorija:Njemački arheolozi]]
[[Kategorija:Njemački arhitekti]]
[[Kategorija:Njemački historičari]]
[[Kategorija:Njemački filolozi]]
[[Kategorija:Iranisti]]
[[Kategorija:Orijentalisti]]</text>
      <sha1>crtls4nkksie3lf9tcnt3cfwkpmeyoj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dorski heksapolis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4599746</id>
    <revision>
      <id>42679962</id>
      <parentid>40753235</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:04:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3204" sha1="ht6ek7vaxib3y72hb573evy15c1n4op" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Dorski heksapolis
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Δωρικὴ Ἑξάπολις or Δωριέων Ἑξάπολις&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Western_Asia_Minor_Greek_Colonization.svg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Karta]] [[Antička Grčka|grčke]] [[kolonizacija|kolonizacije]] [[Mala Azija|Male Azije]] ([[11. vijek pne.|11]] - [[8. vijek pne.]])
}}
'''Dorski heksapolis''' ( [[Starogrčki jezik|grčki]]: ''Δωρικὴ Ἑξάπολις or Δωριέων Ἑξάπολις'') bio je savez šest [[dorani|dorskih]] gradova u [[jugoistok|jugoistočnom]] [[Egejsko more|Egeju]].&lt;ref name=poli/&gt;

==Historija==

Negdje oko [[1000-e pne.|1000. pne.]] [[Dorani|Dorani]] su provalili u [[jug|južni]] dio [[Karija|Karije]] i osnovali savez od šest [[polis]]a; [[Knid]], [[Halikarnas]], [[Kos (ostrvo)|Kos]], [[Kameiros]], [[Lindos]] i [[Lalisos]].&lt;ref name=hero/&gt; 

Posljednja tri [[polis]]a bila su sa [[Rodos]]a, dok su [[Knid]] i [[Halikarnas]] ležali u [[Karija|Kariji]], njih su oko [[800. pne.]] osnovali  [[Feničani]].&lt;ref name=hero/&gt;

Poznati [[Antička Grčka|grčki]] [[historičar]] [[Herodot]] (živio oko [[447. pne.]]) naveo je da je i [[Simi]] bio član Dorskog heksapolisa, ali da je od [[480. pne.]] istupio i postao član [[Delski savez|Atenskog Delskog saveza]].&lt;ref name=en&gt;{{cite web
   |url=http://www.greeka.com/dodecanese/simi/simi-history.htm
   |title= ''About the history of Simi island, Greece''
   |publisher =Greeka
   |language = engleski
   |accessdate =11. 06. 2017}}&lt;/ref&gt;
On je naveo da je i [[Halikarnas]] istupio iz saveza, pa se savez odtada zvao '''Dorski pentopolis''' (pet [[polis]]a).&lt;ref name=hero/&gt;

[[Knid]] je bio centar te nove [[federacija|federacije]] moćne organizacije koja je pod svojom kontrolom držala velik terittorij od [[Grčka kolonizacija|kolonija]] po [[Grčka_kolonizacija#Sicilija|Sjevernoj Siciliji]], preko [[Liparski otoci|Liparskih otoka]], sve do [[Naukratis]]a u u [[Stari Egipat|Drevnom Egiptu]].&lt;ref name=hero&gt;{{cite web
|url=http://www.streetdirectory.com/travel_guide/147429/recreation_and_sports/sailing_to_cnidus_the_star_of_dorian_hexapolis.html
   |title= ''Sailing To Cnidus, The Star Of Dorian Hexapolis''
   |publisher =Street Directory
   |language = engleski
   |accessdate =10. 06. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Grad]]ove [[Lindos]] i [[Kameiros]] po [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] osnovao je [[heraklo]]v [[sin]] [[Tlepolem]] koji je zbog ubistva rođaka izbjegao na [[Rodos]] i postao moćan [[kralj]].&lt;ref name=poli&gt;{{cite web
 |url          = https://wn.com/dorian_hexapolis
 |title        = ''Tlepolemus and the Dorian Hexapolis of Rhodes''
 |publisher    = WN
 |language     = engleski
 |accessdate   = 11. 06. 2017
 |archive-date = 2025-01-04
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20250104012809/https://wn.com/Dorian_Hexapolis
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;

==Povezane strane==
* [[Dorani]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Dorian Hexapolis}}

* [https://wn.com/dorian_hexapolis ''Doric hexapolis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250104012809/https://wn.com/Dorian_Hexapolis |date=2025-01-04 }} {{en icon}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Antička Grčka]]</text>
      <sha1>ht6ek7vaxib3y72hb573evy15c1n4op</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fritz Rasp</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602020</id>
    <revision>
      <id>42680283</id>
      <parentid>42396923</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T10:08:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3780" sha1="iq3qxd5g5386riisk8f7jlled5y5byg" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime        = Fritz Rasp
| ime_po_rođenju  = Fritz Heinrich Rasp
| datum_rođenja  = {{birth date|1891|5|13|df=yes}} 
| mjesto_rođenja = [[Bayreuth]], [[Njemačko Carstvo]]
| datum_smrti  = {{death date and age|1976|11|30|1891|5|13|df=yes}} 
| mjesto_smrti = [[Gräfelfing]], [[Zapadna Njemačka]]
| zanimanje  = glumac
| period = 1909–1976
}}

'''Fritz Heinrich Rasp''' (13. maj 1891 - 30. novembar 1976) bio je [[Njemačka|njemački]] glumac, najpoznatiji po izuzetno dugoj i plodnoj filmografiji, tokom koje se specijalizirao za uloge [[negativac]]a.

==Izabrana filmografija==
{{div col|cols=3}}
* ''[[Shoe Palace Pinkus]]'' (1916)
* ''[[Between Evening and Morning]]'' (1923)
* ''[[Man by the Wayside]]'' (1923)
* ''[[Schatten - Eine nächtliche Halluzination|Warning Shadows]]'' (1923)
* ''[[Arabella (1924 film)|Arabella]]'' (1924)
* ''[[Comedians (1925 film)|Comedians]]'' (1925)
* ''[[Wood Love]]'' (1925)
* ''[[The Doll of Luna Park]]'' (1925)
* ''[[Orphan of Lowood]]'' (1926)
* ''[[Love's Joys and Woes]]'' (1926)
* ''[[Superfluous People]]'' (1926)
* ''[[Torments of the Night]]'' (1926)
* ''[[The House of Lies (1926 film)|The House of Lies]]'' (1926)
* ''[[Metropolis (1927 film)|Metropolis]]'' (1927)
* ''[[The Love of Jeanne Ney]]'' (1927)
* ''[[Children's Souls Accuse You]]'' (1927)
* ''[[The Last Waltz (1927 film)|The Last Waltz]]'' (1927)
* ''[[Spione]]'' (1928)
* ''[[Docks of Hamburg]]'' (1928)
* ''[[The Prince of Rogues]]'' (1928)
* ''[[The Mysterious Mirror]]'' (1928)
* ''[[Diary of a Lost Girl]]'' (1929)
* ''[[Spring Awakening (film)|Spring Awakening]]'' (1929)
* ''[[Woman in the Moon]]'' (1929)
* ''[[The Hound of the Baskervilles (1929 film)|The Hound of the Baskervilles]]'' (1929)
* ''[[Dreyfus (1930 film)|The Dreyfus Case]]'' (1930)
* ''[[The Great Longing]]'' (1930)
* ''[[Emil and the Detectives (1931 film)|Emil and the Detectives]]'' (1931)
* ''[[The Threepenny Opera (1931 film)|The Threepenny Opera]]'' (1931)
* ''[[The Squeaker (1931 film)|The Squeaker]]'' (1931)
* ''[[Tropical Nights]]'' (1931)
* ''[[The Sorceror (film)|The Sorceror]]'' (1932)
* ''[[The Cruel Mistress]]'' (1932)
* ''[[Charley's Aunt (1934 film)|Charley's Aunt]]'' (1934)
* ''[[Little Dorrit (1934 film)|Little Dorrit]]'' (1934)
* ''[[Asew]]'' (1935)
* ''[[Uncle Bräsig]]'' (1936)
* ''[[Togger (film)|Togger]]'' (1937)
* ''[[The Hound of the Baskervilles (1937 film)|The Hound of the Baskervilles]]'' (1937)
* ''[[So You Don't Know Korff Yet?]]'' (1938)
* ''[[Woman in the River]]'' (1939)
* ''[[The Life and Loves of Tschaikovsky]]'' (1939)
* ''[[Paracelsus (film)|Paracelsus]]'' (1943)
* ''Somewhere in Berlin'' (1946)
* ''[[House of Life]]'' (1952)
* ''[[The Mill in the Black Forest]]'' (1953)
* ''[[Magic Fire]]'' (1955)
* ''[[The Cornet (film)|The Cornet]]'' (1955)
* ''[[Der Frosch mit der Maske]]'' (1959)
* ''[[Das schwarze Schaf|The Black Sheep]]'' (1960)
* ''[[Der rote Kreis]]'' (1960)
* ''[[The Terrible People (1960 film)|The Terrible People]]'' (1960)
* ''[[The Strange Countess]]'' (1961)
* ''[[The Puzzle of the Red Orchid]]'' (1962)
* ''[[Praetorius (film)|Praetorius]]'' (1965)
* ''[[Lina Braake oder Die Interessen der Bank können nicht die Interessen sein, die Lina Braake hat]]'' (1975)
* ''Dorothea Merz'' (1976) (TV)
{{Div col end}}

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb name|id=0003248|name=Fritz Rasp}}
* [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=672 Photographs and literature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209233526/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=672 |date=2007-12-09 }}
* {{Find a Grave|12452256}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1891|1976|Rasp, Fritz}}

[[Kategorija:Njemački teatarski glumci]]
[[Kategorija:Njemački filmski glumci]]</text>
      <sha1>iq3qxd5g5386riisk8f7jlled5y5byg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blade Runner 2049</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4607426</id>
    <revision>
      <id>42680270</id>
      <parentid>41194845</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:44:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KiranBOT</username>
        <id>245670</id>
      </contributor>
      <comment>removed AMP tracking from URLs ([[:m:User:KiranBOT/AMP|details]]) ([[User talk:Usernamekiran|report error]]) v3.1.1s tf_sq</comment>
      <origin>42680270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5510" sha1="75ikcyc8zm9w5d7ot3v1bwhz9a5vdoi" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov  = Blade Runner 2049
| slika          = Blade-runner-2049-logo.png
| director       = [[Denis Villeneuve]]
| producer       = {{Plainlist|
* [[Andrew A. Kosove]]
* [[Broderick Johnson]]
* [[Bud Yorkin]]
* [[Cynthia Sikes|Cynthia Sikes Yorkin]]
}}
| screenplay     = {{Plainlist|
* [[Hampton Fancher]]
* [[Michael Green (pisac)|Michael Green]]
}}
| story          = Hampton Fancher
| based on       = {{Based on|likovi iz  ''[[Do Androids Dream of Electric Sheep?]]''|[[Philip K. Dick]]}}
| starring       = {{Plainlist|
* [[Ryan Gosling]]
* [[Harrison Ford]]
* [[Ana de Armas]]
* [[Sylvia Hoeks]]
* [[Robin Wright]]
* [[Mackenzie Davis]]
* [[Carla Juri]]
* [[Lennie James]]
* [[Dave Bautista]]
* [[Jared Leto]]
}}&lt;!-- PER BILLING BLOCK  https://imgur.com/a/kcX4s--&gt;
| music          = {{Plainlist|
* [[Hans Zimmer]]
* [[Benjamin Wallfisch]]
}}
| cinematography = [[Roger Deakins]]
| editing        = [[Joe Walker (editor)|Joe Walker]]
| production companies = {{Plainlist|
* [[Warner Bros.|Warner Bros. Pictures]]
* [[Alcon Entertainment]]
* [[Columbia Pictures]]
* [[Scott Free Productions]]
* Torridon Films
* 16:14 Entertainment
* [[Thunderbird Entertainment]]
}}
| distributor    =  {{plainlist|
* [[Warner Bros.|Warner Bros. Pictures]] (United States)
* [[Sony Pictures Motion Picture Group#Sony Pictures Releasing|Sony Pictures Releasing]] (međunaroidna)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://deadline.com/2017/10/ryan-gosling-blade-runner-2049-worldwide-box-office-opening-harrison-ford-1202181411/|title='Blade Runner 2049' Poised To Fly Around The World With Estimated $100M Bow|first1=Anthony|last1=D'Alessandro|first2=Nancy|last2=Tartaglione|publisher=Deadline|date=October 4, 2017|accessdate=23. X 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://variety.com/2016/film/news/blade-runner-sequel-sony-1201687994/|title='Blade Runner' Sequel: Sony Takes International Rights|first=Dave|last=McNary|work=Variety|date=January 25, 2016|accessdate=23. X 2017}}&lt;/ref&gt;
}}
| released       = {{Film date|2017|10|3|[[Dolby Theatre]]|df=y}} &lt;!-- ONLY THE EARLIEST AND COUNTRY OF ORIGIN RELEASE DATE PER WP:FILMRELEASE. --&gt;
| runtime        = 163 min.&lt;ref name=&quot;bbfc&quot;&gt;{{cite web|title=BLADE RUNNER 2049|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/blade-runner-2049-2017|website=[[British Board of Film Classification]]|accessdate=5. X 2017|date=September 25, 2017}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| budget         = 150–185&amp;nbsp;mil. $&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thewrap.com/blade-runner-2049-kicks-off-october-box-office-as-clear-favorite/|title='Blade Runner 2049' Kicks Off October Box Office as Clear Favorite|publisher=[[TheWrap]] |date=October 7, 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=preview/&gt;&lt;ref name=THR&gt;{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/blade-runner-2049-tracking-40m-us-debut-1039017|title='Blade Runner 2049' Tracking for $40M-Plus U.S. Debut|website=[[The Hollywood Reporter]]|accessdate=14. IX 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BOM&quot; /&gt;
| gross          = 252,7&amp;nbsp;mil.&lt;ref name=BOM&gt;{{Cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/default.htm?id=bladerunnersequel.htm|title=Blade Runner 2049 (2017)|website=[[Box Office Mojo]]|accessdate=21. XI 2017|archivedate=2017-12-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171221220647/http://www.boxofficemojo.com/movies/default.htm?id=bladerunnersequel.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Blade Runner 2049''''' je [[SAD|američki]] [[science fiction film]] snimljen [[2017. na filmu|2017.]] godine u režiji [[Denis Villeneuve|Dennisa Villeneuvea]]. Predstavlja [[nastavak]] znamenitog filma ''[[Blade Runner]]'' iz [[1982. na filmu|1982.]]. Radnja se događa u distopijskom [[Los Angeles]]u 2049. godine, trideset godina nakon originala. Protagonist, koga glumi [[Ryan Gosling]] je K, replikant (umjetno ljudsko biće) zadužen za [[fizička likvidacija|likvidacije]] &quot;problematičnih&quot; replikanata, a koji dobiva zadatak pronaći replikanta koji se može reproducirati. Nastavak filma ''Blade Runner'' se bez uspjeha pokušavao snimiti nekoliko decenija, prije nego što je konačno projekt povjeren Villeneuveu. Film u koga je uložen izuzetno visoki budžet se smatrao jednim od najiščekivanijih filmskih događaja godine. Iako je dobio povoljne kritike, nije doživio komercijalni uspjeh što se često tumači time da čak ni uz relativno veliki publicitet ili gledanost nije mogao nadoknaditi visoke troškove.

==Uloge==

{{div col|colwidth=30em}}
*[[Ryan Gosling]] ... K&lt;!--DO NOT ADD IN JOE OR HIS FULL REPLICANT NUMBER, WAS ONLY CREDITED AS K--&gt;
*[[Harrison Ford]] ... [[Rick Deckard]]
*[[Ana de Armas]] ... Joi
*[[Sylvia Hoeks]] ... Luv
*[[Robin Wright]] ... Lt. Joshi
*[[Mackenzie Davis]] ... Mariette
*[[Carla Juri]] ... Dr. Ana Stelline
*[[Lennie James]] ... Mister Cotton
*[[Dave Bautista]] ... Sapper Morton
*[[Jared Leto]] ... Niander Wallace
*[[David Dastmalchian]] ... Coco
*[[Barkhad Abdi]] ... Doc Badger
*[[Hiam Abbass]] ... Freysa
*[[Wood Harris]] ... Nandez
*[[Edward James Olmos]] ... [[Popis likova u Blade Runner#Gaff|Gaff]]
{{div col end}}

== Izvori ==
{{Reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* {{Official Website|http://bladerunnermovie.com}}
* {{IMDb title|1856101}}
* {{Rotten Tomatoes|blade_runner_2049}}
* {{Filmaffinity|236626}}

&lt;!--* {{Mojo title|bladerunnersequel}}--&gt;

{{Denis Villeneuve}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:3D filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Trileri]]
[[Kategorija:Psihološki trileri]]
[[Kategorija:Distopijski filmovi]]</text>
      <sha1>75ikcyc8zm9w5d7ot3v1bwhz9a5vdoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Društvo za hrvatsku povjesnicu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619744</id>
    <revision>
      <id>42679975</id>
      <parentid>40826684</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T16:42:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2618" sha1="2uz9z21ckmu7yi66589truoz1227xju" xml:space="preserve">'''Društvo za hrvatsku povjesnicu''' je središnje [[Povijest|povijesno]] društvo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Udruženje svih povjesničara Hrvatske osnovano je [[1947]]. u [[Zagreb]]u kao Povijesno društvo Hrvatske i ubrzo je počelo djelovati kao savez udruženja, s podružnicama u [[Pula|Puli]] i [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Savez povijesnih društava Hrvatske [[1991]]. mijenja me u Društvo za hrvatsku povjesnicu. Istovremeno je istupio i iz Saveza povijesnih društava, međutim, usprkos preimenovanju i dalje je zadržao karakter saveza jer su u njemu različiti ogranci u lokalnim sredinama uglavnom djelovali samostalno. Društvo je jedno od svojih najplodnijih razdoblja proživjelo od [[1988]]. do [[1997]]. kada je mjesto njegovog predsjednika obnašao [[Petar Strčić]], povjesničar i arhivist, doktor povijesnih znanosti i gostujući profesor na nekoliko visokoobrazovnih institucija. Tokom ovog razdoblja, samostalno ili u suorganizaciji s [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti]], [[Matica hrvatska|Maticom hrvatskom]], [[Čakavski sabor|Čakavskim saborom]], [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskim državnim arhivom]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društvom hrvatskih književnika]] i drugim središnjim, regionalnim, gradskim i drugim institucijama i organizacijama, priređeno je čak 60 međunarodnih i domaćih skupova, tj. gotovo po jedan svaka dva mjeseca. Od toga je bilo devet međunarodnih simpozija. Zastupnici i predstavnici društva sudjelovali su i u radu više skupova i sastanaka u zemlji i inozemstvu, poput svjetskog kongresa povjesničara u [[Madrid]]u i [[Montreal]]u, te velikim povijesnim skupovima u [[Moskva|Moskvi]] i [[Beč]]u. Uz Strčića, istaknuti predsjednici društva bili su [[Mirjana Gross]] i [[Ivan Kampuš]], a tu poziciju trenutno obnaša [[Željko Holjevac]]. Društvo objavljuje časopise ''[[Povijest u nastavi]]'' i ''[[Historijski zbornik]]''.

== Literatura ==
* {{cite journal|last=Goldstein|first=Ivo|authorlink=Ivo Goldstein|title=Društvo za hrvatsku povjesnicu / Savez povijesnih društava Hrvatske za predsjednikovanja Petra Strčića (1988.-1997.)|journal=Časopis za povijest Zapadne Hrvatske|volume=1|issue=1|publisher=Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta|location=Rijeka|pages=137-146|url=https://hrcak.srce.hr/file/217829|year=2006|issn=1846-3223|archive-date=2020-03-23|access-date=2018-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323145252/https://hrcak.srce.hr/file/217829|url-status=dead}}

[[Kategorija:Nastanci 1947.]]
[[Kategorija:Hrvatska povjesničarska društva i ustanove]]</text>
      <sha1>2uz9z21ckmu7yi66589truoz1227xju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621438</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42680121</id>
      <parentid>42669201</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Otok]]</comment>
      <origin>42680121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Острво</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621439</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42680122</id>
      <parentid>42669202</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Otok]]</comment>
      <origin>42680122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оток</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621440</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42680123</id>
      <parentid>42669203</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Otok]]</comment>
      <origin>42680123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Острвце</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621441</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42680124</id>
      <parentid>42669204</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Otok]]</comment>
      <origin>42680124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Оточић</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4621442</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42680125</id>
      <parentid>42669205</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Otok]]</comment>
      <origin>42680125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lou-kost avio-kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627041</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680132</id>
      <parentid>40856454</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lou-kost aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627042</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680133</id>
      <parentid>40856455</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lou kost aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627043</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680134</id>
      <parentid>40856456</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lou kost avio-kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627044</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680135</id>
      <parentid>40856457</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Low-cost avio-kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627045</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680136</id>
      <parentid>40856458</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Low-cost aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627046</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680137</id>
      <parentid>40856459</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Low cost aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627047</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680138</id>
      <parentid>40856460</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:22:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filozofija prirode</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658495</id>
    <revision>
      <id>42680253</id>
      <parentid>42659893</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T06:33:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48125" sha1="mq00azac7cgk12cwcd99be8100rxmey" xml:space="preserve">[[Datoteka:Planisphæri_cœleste.jpg|desno|mini|280x280piskel|Nebeska mapa iz 17. veka]]
'''Prirodna filozofija''' ili '''filozofija prirode''' (od [[Latinski jezik|latinskog]] ''philosophia naturalis'') predstavlja [[Filozofija|filozofsko]] istraživanje [[Priroda|prirode]] i fizičkog [[Svemir|univerzuma]] koje je bilo dominantan oblik istraživanja do razvoja [[Istorija nauke|savremene nauke]]. Smatra se da je prirodna filozofija preteča [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]].

Počev od [[Aristotel]]a, pa sve do 19. veka, termin &quot;prirodna filozofija&quot; je bio opšti termin koji se koristio da opiše praksu proučavanja prirode. Tek je u 19. veku sam pojam &quot;nauka&quot; dobio svoje današnje značnjenje sa novim terminima kao što su &quot;[[biologija]]&quot; i &quot;biolog&quot;, &quot;[[fizika]]&quot; i &quot;fizičar&quot;.&lt;ref name=&quot;Cahan Natural Philosophy&quot;&gt;{{Cite book|title=From Natural Philosophy to the Sciences: Writing the History of Nineteenth-Century Science|url=https://archive.org/details/fromnaturalphilo0000unse|year=2003|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-08928-7|location=Chicago|editor1-last=Cahan|editor1-first=David|pages=}}&lt;/ref&gt; Knjiga [[Isak Njutn|Isaka Njutna]] ''[[Matematički principi prirodne filozofije|Philosophiae Naturalis Principia Mathematica]]'' (1687), čiji se naslov prevodi kao &quot;Matematički principi prirodne filozofije&quot;, odražava trenutnu upotrebu reči &quot;prirodna filozofija&quot;, slično &quot;sistematskom proučavanju prirode&quot;. Čak i u 19. veku, rasprava [[Vilijam Tomson, 1. baron Kelvin|Lorda Kelvina]] i [[Piter Tait|Pitera Taita]] koja je definisala veći deo moderne fizike je imala naslov ''[[Rasprava o prirodnoj filozofiji]]'' (1867).

U [[Nemačka filozofija|nemačkoj filozofiji]], ''Naturphilosophie'' (filozofija prirode) je opstala u 18. i 19. veku kao pokušaj da se postigne jedinstvo [[Priroda|prirode]] i [[duh]]a. Neka od najvećih imena u nemačke filozofije imaju veze sa ovim pokretom, uključujući i [[Johan Volfgang Gete|Getea]], [[Georg Vilhelm Fridrih Hegel|Hegela]] i [[Fridrih fon Šeling|Šelinga]]. ''Naturphilosophie'' je povezan sa [[Romantizam|romantizmom]] i pogledom koji smatra prirodni svet kao vrstu ogromnog organihzma, za razliku od pristupa koji su imali [[Džon Lok]] i [[Isak Njutn]] koji su ga posmatrali kao mašinu.

== Poreklo i evolucija termina ==
[[Datoteka:Newton's Principia title page.png|mini|Naslovna strana [[Isak Njutn|Njutnove]] knjige ''[[Matematički principi prirodne filozofije|Philosophiae Naturalis Principia Mathematica]]'']]
Termin ''prirodna filozofija ''je prethodnik današnjem terminu ''[[prirodne nauke]]'' (tj. empirijske nauke). Empirijske nauke su nastale iz [[Filozofija|filozofije]], tačnije, prirodne filozofije. Ipak, prirodna filozofija se razlikovala od drugih preteča savremene nauke pout [[Prirodna istorija|prirodne istorije]]. Prirodna filozofija je uključivala razumevanje i objašnjavanje prirode (posle [[Galileo Galilej|Galileja]], i [[Kvantitet|kvantitativno]] rezonovanje), dok je prirodna istorija bila više kvalitativna i deskriptivna.

Tokom 14. i 15. veka, prirodna filozofija je bila jedna od mnogih grana filozofije, ali nije bila specijalizovano polje istraživanja. Prvi čovek koji je zvanično zaposlen kao specijalista prirodne filozofije je [[Jakopo Zabarela]] na [[Univerzitet u Padovi|Univerzitetu u Padovi]] 1577. godine.

Savremenoa značenja termina ''nauka'' i ''naučnik'' su se pojavila tek u 19. veku. Pre toga je ''nauka'' bila sinonim za ''znanje'' ili ''učenje'' u skladu sa svojim latinskim poreklom. Ovaj termin je dobio svoje savremeno značenje kada su [[eksperiment]]alna nauka i [[Naučna metoda|naučni metod]] postali posebna grana istraživanja odvajanjem od prirodne filozofije.&lt;ref&gt;The naturalist-theologian [//en.wikipedia.org/wiki/William_Whewell William Whewell] coined the word &quot;[//en.wikipedia.org/wiki/Scientist scientist]&quot;; his earliest written use identified by the ''Oxford English Dictionary'' was in 1834.&lt;/ref&gt;

Od sredine 19. veka kada je postalo neobično za naučnike da doprinose i [[Fizika|fizici]] i [[Hemija|hemiji]], prirodna filozofija je označavala samo polje ''fizike'', a reč se još uvek koristi u tom smislu; zvanja na [[Univerzitet u Oksfordu|Univerzitetu u Oksfordu]] su primer toga.

== Oblast prirodne filozofije ==
U [[Platon]]ovom dijalogu ''Harmida'' autor pravi razliku između ''nauke ''ili ili korpusa znanja koji proizvodi fizički rezultat, i onih koji to nisu. Prirodna filozofija je klasifikovan kao teorijski, a ne praktični deo filozofije (slično [[Etika|etici]]).

Prirodna filozofija nastoji da istraži [[kosmos]] bilo kojim sredstvima kako bi se razumeo univerzum. Neke ideje ove grane filozofije ukazuju na to da su promene stvarne.  Iako ovo može izgledati očigledno, neki filozofi poput [[Platon]]a i [[Parmenid]]a su poricali pojam [[metamorfoze]]. [[Džordž Santajana]] je u svom radu ''Skepticizam i životinjska vera'' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Scepticism and Animal Faith''; 1923) pokušao da pokaže da u stvarnosti promene ne mogu biti dokazane.

[[Rene Dekart]]ov [[Metafizika|metafizički]] sistema [[Dualizam|dualizma]] opisuje dve vrste supstance: materiju i um. Prema ovom sistemu, sve što je &quot;materija&quot; je [[Determinizam|determinisano]] i prirodno —&amp;nbsp;i tako pripada prirodnoj filozofiji, a sve što je &quot;um&quot; je [[slobodna volja]] i neprirodnogo, što znači da spada van domena prirodne filozofije.

== Grane i predmet izučavanja prirodne filozofije ==
Glavne grane prirodne filozofije uključuju [[Astronomija|astronomiju]] i [[Kosmologija|kosmologiju]], proučavanje prirode na velikoj skali; [[Etiologija|etiologiju]], istraživanje (unutrašnjih i ponekad spoljnih) [[Uzročnost|uzroka]]; izučavanje šansi, verovatnoće i slučajnosti; proučavanje [[Hemijski element|elemenata]]; izučavanje [[Beskonačnost|beskrajnosti]] i [[beskonačnost]]i; proučavanje [[Materija|materije]]; izučavanje [[Mehanika|mehanike]]; proučavanje pri[[Priroda|rode]] ili različitih izvora dešavanja; proučavanje prirodnih osobina; proučavanje fizičkih [[kvantitet]]a; proučavanje odnosa između pojedinaca; i [[Filozofija prostora i vremena|filozofiju prostora i vremena]].&lt;ref&gt;Adler, 1993&lt;/ref&gt;

== Istorija prirodne filozofije ==
[[Datoteka:The Theater of Miletus.jpg|mini|Amfiteater u [[Milet]]u]]
Pokušaj čoveka da objasni kako funkcioniše priroda je sigurno stariji od pisane istorije. Filozofska i ne-religijska istraživanja o svetu počinju još u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. Ova istraživanja su počela pre [[Sokrat]]a, koji je temu filozofskih istraživanja pomerio od razmišljanja o prirodi na razmatranje čoveka. Istraživanja [[Presokratovci|presokratovskih]] filozofa [[Parmenid]]a, [[Heraklit]]a i [[Demokrit]]a su se fokusirala na prirodni svet. Pored ovih filozofa koji su živeli u [[Milet]]u (otuda naziv [[Miletska škola]] filozofije) [[Tales iz Mileta]], [[Anaksimandar|Aneksimanadr]] i [[Anaksimen|Anaksimeon]] su pokušavali da objasne prirodne pojave bez pribegavanja stvaranju [[mit]]ova ili pozivanjem na [[Spisak grčkih božanstava|bogove]]. Oni su nazvani ''physikoi'' (prirodni filozofi) ili kako ih je [[Aristotel]] nazivao, ''physiologoi''. [[Platon]] je nastavio Sokratovu ideju da se koncentriše na čoveka. Tek se Aristotel vratio istraživanju ideja o prirodnom svetu, vrateći empirizam u centar istraživanja i ostavljanjem čoveka po strani.&lt;ref&gt;Michael J. Crowe, ''Mechanics from Aristotle to Einstein'' (Santa Fe, NM: Green Lion Press, 2007), 11.&lt;/ref&gt;

=== Srednjovekovna filozofija prirode ===
[[Srednji vek|Srednjovekovne]] misli o pokretu (kretanju) su bile pod uticajem Aristotelovih dela ''Fizika ''i ''Metafizika''. Ideju o kretanju je Aristotel razradio u 3. knjizi ''Fizike ''i 5. ''Metafizike''. U ''Fizici ''je tvrdio da se pokret katagorizuje po supstanci, kvalitetu, kvantitetu i mestu, dok u ''Metafizici ''tvrdi da je pokret magnituda kvantiteta. Ova rasprava je dovela do nekih od važnih pitanja prirodne filozofije: u koju kategoriju ili kategorije spada kretanje? Da li je kretanje isto što i terminus? Da li je pokret odvojen od stvarnih stvari? Ova pitanja su privlačila pažnju srednjovekovnih filozofa prirode.

=== Aristotelova filozofija prirode ===
[[Datoteka:Portrait of Aristotle, set on a restored bust, Colosseum.jpg|mini|Bista [[Aristotel]]a]]
::: &quot;[[Žir]] je potencijalno, ali ne stvarno, [[hrast]]. U procesu da postane hrast, on postaje stvarno ono što je bio potencijalno. Ova promena, dakle, podrazumeva prelaz od potencijalnosti na stvarnost — ne iz ništavila u biće, već od jedne vrste ili faze u drugu&quot;
[[Aristotel]] je sproveo mnoga razmatranja koja spadaju u prirodnu filozofiju. Mislio je da atributi objekata pripadaju samim objektima i da dele nešto zajedničko sa drugim objektima koji spadaju u istu kategoriju. On koristi primer [[pas]]a ka pojedinačnom psu. Na primer, jedan pas može da bude crn, a drugi braon; može imati veoma određene atribute, na primer jedan pas može da ima crne fleke, a drugi braon; ali i vrlo opšte karakteristike koje ga klasifikuju kao psa (četvoronožni hod ili lajanje). Ova filozofija se može primeniti na mnoge druge objekte. Aristotel je tvrdio da predmeti imaju svojstve &quot;forme&quot; i nešto što nije deo njihovih svojstava, &quot;materiju&quot;, koja ih određuje. Forma ne može biti odvojena od materije.

Aristotel je mislio da su promene prirodna pojava. On je koristio svoju filozofiju forme i materije da tvrditi da se u bilo kakvoj promeni menjaju svojstva, bez menja materije. Ova promena se dešava zbog zamene određenih svojstva sa drugim osobinama. Pošto je promena uvek namerna promena, bila prinudna ili prirodna, promena je regulisan red kvaliteta. On tvrdi da se ovo dešava kroz tri kategorije postojanja: ništavilo, potencijalno postojanje i stvarno postojanje. Kroz ova tri stanja promene, objekat se nikada ne uništava već zamagli realnost izmnjđu dva stanja dok ne pređe iz jednog na drugo. Primer za ovo može biti promena objekata od [[Crvena boja|crvene]] do [[Plava boja|plave]] boje sa prelaznim [[Ljubičasta boja|ljubičastim]] fazama.

=== Druge značajne osobe u filozofiji prirode ===
[[Datoteka:William Larkin Sir Francis Bacon 2.jpg|mini|[[Frensis Bejkon]]]]
Rani grčki filozofi su proučavali kretanje i prostor. Ljudi kao što su [[Hesiod]] su posmatrati prirodni svet kao potomak [[Spisak grčkih božanstava|bogova]], dok su drugi poput Leukipa i [[Demokrit]]a smatrali da je svet sastavljen od beživotnih atoma u vrtlogu. [[Anaksimandar]] je [[Dedukcija|dedukcijom]] došao do zaključka da pomračenja nastaju zbog pucanja prstenova nebeske vatre. [[Heraklit]] je smatrao da su nebeska tela napravljena od vatre koja se nalazi u činijama. On je mislio da pomračenja nastaju kada se činija okrene u suprotnu stranu od Zemlje. Veruje se da je [[Anaksimen]] smatrao da je glavni element u prirod bio vazduh, a da manipulacijom vazduha (menjanjem njegove gustine) nastaju drugi elementi vatre, vode, zemlje i kamena. [[Empedokle]] je identifikovao elemente koji čine ceo svet: [[vazduh]], [[Voda|vodu]], [[Vatra|vatru]], [[kamen]], [[Tlo|zemlju]]. [[Parmenid]] je tvrdio da nije logično da postoje promene u prirodi i da se zbog toga ne dešavaju. On navodi primer da ništa ne može nastati iz ništavila. [[Platon]] je tvrdio da je svet nesavršena replika ideje koju je božanski zanatlija jednom imao. On je takođe smatrao da je jedini način da zaista znamo nešto kroz um i logiku, a ne kroz izučavanje samog objekta.

[[Naučna metoda|Naučni metod]] ima drevne prethodnike: [[Galileo Galilej|Galilej]] ilustruje matematičko razumevanje prirode koje je obeležje modernih prirodnih nauka. Galilej je tvrdio da će dva predmeta koja padaju, bez obzira na svoju [[Masa|masu]], pasti u isto vreme ukoliko se puste u isto vreme. Odvajanje nauke od filozofije koje se dešava u 19. veku ima svoje korene u prethodnom veku. Praktičniji pristup u proučavanju prirode je predlagao [[Fransis Bejkon]] koji je uveo [[Bejkonski metod]]. Krajem 17. veka je [[Robert Bojl]] napisao rad o razlici između [[Fizika|fizike]] i [[Metafizika|metafizike]], ''Slobodno ispitivanje vulgarno primhvaćenog koncepta prirode'' ([[Engleski jezik|engl]]. ''A Free Enquiry into the Vulgarly Received Notion of Nature''), kao i ''Skeptični hemičar ''([[Engleski jezik|engl]]. ''The Skeptical Chymist''), nakon čijeg publikovanja je nazvana nauka [[hemija]], (za razliku od [[protonauka|protonaučnog]] istraživanja [[Alhemija|alhemije]]). Ovi radovi prirodne filozofije predstavljaju odstupanje od [[Srednji vek|srednjovekovne]] [[Sholastika|sholastike]] koja je predavana na evropskim [[univerzitet]]ima i predstavljaju prve korake koji će [[Istorija nauke|dovesti do nauke]] u modernom smislu. Bojlovi biografi naglašavaju da je on postavio temelje modernoj disciplini hemije negirajući prethodne doktrine i prakse alhemije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=More|first=Louis Trenchard|title=Boyle as Alchemist|journal=Journal of the History of Ideas|publisher=University of Pennsylvania Press|volume=2|issue=1|doi=10.2307/2707281|jstor=2707281|pages=61-76}}&lt;/ref&gt; Bojl je pažljivo beležio opsevracije i naglašavao da nije sve u istraživanju, već u publikovanju i uspešnih i neuspešnih eksperimenata kako bi drugi mogli da ih replikuju.

== Prirodna filozofija danas ==
Sredinom 20. veka, [[Ernst Majr]] je publikovvao diskusiju o [[Teleologija|teleologiji]] prirode koja se bavila istim pitanjima kao [[Aristotel]] i [[Imanuel Kant|Kant]].&lt;ref&gt;[http://pt.scribd.com/doc/117102437/Teleology-and-Randomness-in-the-Development-of-Natural-Science-Research-Systems-Ontology-and-Evolution. &quot;Teleology and Randomness in the Development of Natural Science Research: Systems, Ontology and Evolution&quot; Interthesis, v. 8, n. 2, p. 316-334, jul/dec.2011]&lt;/ref&gt;

Posebno od sredine 20. veka u Evropi su neki mislioci naglašavali značaj izučavanje prirode sa široke filozofske tačke gledišta, a ne sa usko [[Pozitivizam|pozitivističke]] tačke.&lt;ref&gt;E.A. Burtt, ''Metaphysical Foundations of Modern Science'' (Garden City, NY: Doubleday and Company, 1954), 227-230.&lt;/ref&gt; Jedna grupa ideja nastavlja Aristotelov rad, posebno nadogradnju [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]]. Druga je prikazana u radu [[Edmund Huserl|Edmunda Huserla]] ''Kriza Evropske nauke'' ([[Engleski jezik|engl]]. The Crisis of European Sciences). Tu je i [[procesna filozofija]] koju je inspirisao rad [[Alfred Nort Vajthed|Alfreda Norta Vajtheda]].&lt;ref&gt;See, e.g., [//en.wikipedia.org/wiki/Michel_Weber Michel Weber] and Will Desmond, (eds.&lt;/ref&gt;

[[Brajan Dejvid Elis]], [[Nensi Kartvejt]], [[Dejvid Oderberg]] i [[Džon Dupre]] su neki od naučnika 21. veka koji imaju širi pristup prirodnom svetu. Elis (2002) ističe pojavu &quot;novog esencijalizma.&quot;&lt;ref&gt;See his ''The Philosophy of Nature: A Guide to the New Essentialism'' 2002.&lt;/ref&gt; Dejvid Oderberg (2007) i mnogi drugi filozofi su [[Esencijalizam|esencijalisti]]. On je oživeo i brani Akvinski-Aristotelovsku tradiciju od modernih tendencija nauke da se priroda umanji i svede na eksperimentlni metod.&lt;ref&gt;David S. Oderberg, ''Real Essentialism'' (Routledge, 2007).&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book| ref=harv|title=From Natural Philosophy to the Sciences: Writing the History of Nineteenth-Century Science| url=https://archive.org/details/fromnaturalphilo0000unse|year=2003|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-08928-7|location=Chicago|editor1-last=Cahan|editor1-first=David|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv|title=The Four Dimensions of Philosophy:  Metaphysical, Moral, Objective, Categorical| url=https://archive.org/details/fourdimensionsof0000adle_o9c1|last=Adler|first=Mortimer J.|publisher=Macmillan|year=1993|isbn=978-0-02-500574-7|pages=}}
&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;The Four Dimensions of Philosophy: Metaphysical, Moral, Objective, Categorical&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Macmillan&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1993&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-02-500574-X&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J. Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;The Four Dimensions of Philosophy: Metaphysical, Moral, Objective, Categorical&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Macmillan&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1993&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-02-500574-X&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J. Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;The Four Dimensions of Philosophy: Metaphysical, Moral, Objective, Categorical&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Macmillan&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1993&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-02-500574-X&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J. Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;The Four Dimensions of Philosophy: Metaphysical, Moral, Objective, Categorical&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J.&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Macmillan&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1993&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-02-500574-X&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Mortimer J. Adler&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
* E.A. Burtt, ''Metaphysical Foundations of Modern Science'' (Garden City, NY: Doubleday and Company, 1954).
* Philip Kitcher, ''Science, Truth, and Democracy.'' Oxford Studies in Philosophy of Science. Oxford; New York: Oxford University Press, 2001. LCCN:2001036144. {{page|year=|isbn=978-0-19-514583-0|pages=}}
* [[Bertrand Rasel|Bertrand Russell]], ''A History of Western Philosophy and Its Connection with Political and Social Circumstances from the Earliest Times to the Present Day'' (1945) Simon &amp; Schuster, 1972.
* {{Cite book| ref=harv|title=Scepticism and Animal Faith| url=https://archive.org/details/scepticismanimal0000sant_k8s7|last=Santayana|first=George|publisher=Dover Publications|year=1923|isbn=978-0-486-20236-5|author-link=George Santayana|pages=[https://archive.org/details/scepticismanimal0000sant_k8s7/page/n46 27]-41}}
&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Scepticism and Animal Faith&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Dover Publications&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1923&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-486-20236-4&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;pages&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Page(s) cited&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;pages&quot; title=&quot;A range of pages in the source that support the content (not an indication of the number of pages in the source); displays after 'pp.'; use either page= or pages=, but not both&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;pages&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;27–41&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Scepticism and Animal Faith&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Dover Publications&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1923&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-486-20236-4&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;pages&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Page(s) cited&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;pages&quot; title=&quot;A range of pages in the source that support the content (not an indication of the number of pages in the source); displays after 'pp.'; use either page= or pages=, but not both&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;pages&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;27–41&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Scepticism and Animal Faith&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Dover Publications&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1923&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-486-20236-4&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;pages&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Page(s) cited&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;pages&quot; title=&quot;A range of pages in the source that support the content (not an indication of the number of pages in the source); displays after 'pp.'; use either page= or pages=, but not both&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;pages&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;27–41&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source-container&quot; lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; style=&quot;display: none;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-source&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-title&quot; title=&quot;This template formats a citation to a book using the provided bibliographic information (such as author and title) as well as various formatting options.&quot;&gt;Cite book&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Title&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;title&quot; title=&quot;The title of the book; displays in italics&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;title&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Scepticism and Animal Faith&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;last&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Last name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;last&quot; title=&quot;The surname of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;last&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;first&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;First name&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;first&quot; title=&quot;Given or first name, middle names, or initials of the author; don't wikilink, use 'authorlink'; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;first&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;publisher&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Publisher&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;publisher&quot; title=&quot;Name of the publisher; displays after title&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;publisher&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;Dover Publications&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;year&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Year of publication&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;year&quot; title=&quot;Year of the source being referenced; use 'date' instead, if month and day are also known&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;year&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;1923&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;isbn&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;ISBN&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;isbn&quot; title=&quot;International Standard Book Number; use the 13-digit where possible&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;isbn&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;0-486-20236-4&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;pages&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Page(s) cited&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;pages&quot; title=&quot;A range of pages in the source that support the content (not an indication of the number of pages in the source); displays after 'pp.'; use either page= or pages=, but not both&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;pages&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;27–41&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param&quot;&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-title&quot;&gt;&lt;span id=&quot;author-link&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-key&quot;&gt;Author link&lt;/span&gt;&lt;span data-key=&quot;author-link&quot; title=&quot;Title of existing Wikipedia article about the author; can suffix with a numeral to add additional authors&quot; class=&quot;cx-template-editor-param-desc&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;cx-template-editor-param-value&quot; data-key=&quot;author-link&quot; style=&quot;position: relative;&quot;&gt;George Santayana&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
* David Snoke, ''Natural Philosophy: A Survey of Physics and Western Thought.'' Access Research Network, {{page|year=2003|isbn=978-1-931796-25-5|pages=}}.[https://web.archive.org/web/20070408204932/http://www.cityreformed.org/snoke/hsbook/hsbook.html] [http://www.thehomeschoolmagazine.com/Homeschool_Reviews/reviews.php?rid=909] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922132810/http://thehomeschoolmagazine.com/Homeschool_Reviews/reviews.php?rid=909 |date=2013-09-22 }}
* Nancy R. Pearcey and Charles B. Thaxton, ''The Soul of Science: Christian Faith and Natural Philosophy'' (Crossway Books, {{page|year=1994|isbn=978-0-89107-766-4|pages=}}).
* [[Alfred Nort Vajthed|Alfred N. Whitehead]], ''Process and Reality'', The Macmillan Company, 1929.
* [[Rene Tom|René Thom]], ''Modèles mathématiques de la morphogenèse'', Christian Bourgois, 1980.
* Claude Paul Bruter, ''Topologie et perception'', Maloine, 3 vols. 1974/1976/1986.
* Jean Largeault, ''Principes classiques d'interprétation de la nature'', Vrin, 1988.
* Miguel Espinoza, ''Repenser le naturalisme'', L'Harmattan, 2014.
* Moritz Schlick, ''Philosophy of Nature'', Philosophical Library, New York, 1949.
* Andrew G. Van Melsen, ''The Philosophy of Nature'', Duquesne University, Pittsburgh 1954.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Natural philosophy}}
* [http://plato.stanford.edu/entries/aristotle-natphil/ &quot;Aristotle's Natural Philosophy&quot;]
* [http://www.isnature.org Institute for the Study of Nature]
** [http://www.isnature.org/Files/Augros_2009-Bigger_Physics.htm A Bigger Physics]
** [http://www.isnature.org/articles.htm Other articles]

{{filozofija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija filozofije]]
[[Kategorija:Historija nauke]]</text>
      <sha1>mq00azac7cgk12cwcd99be8100rxmey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustina električnog naboja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658799</id>
    <revision>
      <id>42679995</id>
      <parentid>41011047</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T18:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Gustoća električnoga naboja]] na [[Gustina električnog naboja]]</comment>
      <origin>41011047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2692" sha1="11deyqa5bnbqlx8ubefm5rj77j7lxhp" xml:space="preserve">[[datoteka:VFPt charges plus minus thumb.svg|300px|mini|desno|Prikaz [[električno polje|električnog polja]] koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) [[električni naboj]].]]

[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|300px|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

'''Gustoća električnoga naboja''' (oznake ''λ'', ''σ'', ''ρ'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje [[električni naboj]] ili [[količina elektriciteta|količinu elektriciteta]] po [[duljina|duljini]] ''l'': 

:&lt;math&gt; \lambda = \frac{Q}{l}\,\quad&lt;/math&gt;

[[ploština|ploštini]] ''S'':

:&lt;math&gt; \sigma = \frac{Q}{S}\,\quad&lt;/math&gt;

ili [[obujam|obujmu]] ([[volumen]]u): 

:&lt;math&gt; \rho = \frac{Q}{V}\,\quad&lt;/math&gt;

Koristi se za potrebe [[proračun]]a kad se na [[Elektricitet|naelektriziranom]] tijelu nalazi tako velik broj nepomičnih električki nabijenih čestica da nije moguće uzeti u obzir njihove pojedinačne električne naboje i položaje. Negativna je ako je električni naboj naelektriziranoga tijela negativan. 

[[Mjerna jedinica]] linearne gustoće električnoga naboja je [[kulon]] po [[metar|metru]] (C/m), površinske gustoće električnoga naboja kulon po [[Četvorni metar|četvornom metru]] (C/m²) i volumne gustoće električnoga naboja kulon po [[Kubični metar|kubnom metru]] (C/m³). Gustoću električki nabijenih čestica koje se gibaju opisuje [[gustoća električne struje]]. &lt;ref&gt; '''gustoća električnoga naboja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70214] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

==  Objašnjenje ==
Izvor [[Silnice|silnica]] u [[Električno polje|elektrostatskom polju]] su [[električni naboj]]i. Kako je gustoća silnica mjera za jakost električnog polja, to između [[Električno polje|jakosti električnog polja]] i gustoće električnog naboja mora postojati određeni odnos.

Gustoća električnoga naboja ''σ'' po ploštini je omjer između električnog naboja ''Q'' i ploštine ''S'' na kojoj se on nalazi, to jest:

:&lt;math&gt; \sigma = \frac{Q}{S}\,\quad&lt;/math&gt;

[[Mjerenje|Mjerenja]] su pokazala da je gustoća električnog naboja upravno proporcionalna s jakošću električnog polja ''E'', gdje je ''ε&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'' [[konstanta]] razmjernosti, koja se naziva [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnom konstantom vakuuma]] ili kraće [[dielektričnost vakuuma]], pa je: &lt;ref&gt; Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt; \sigma = \frac{Q}{S} = \varepsilon_{\text{0}} \cdot E &lt;/math&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]</text>
      <sha1>11deyqa5bnbqlx8ubefm5rj77j7lxhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustina električnoga naboja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658800</id>
    <redirect title="Gustina električnog naboja" />
    <revision>
      <id>42680126</id>
      <parentid>41011048</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gustina električnog naboja]]</comment>
      <origin>42680126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="2m4tbghtjb818erwh2anaqpqoxkhn0n" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina električnog naboja]]</text>
      <sha1>2m4tbghtjb818erwh2anaqpqoxkhn0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustina vazduha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658982</id>
    <redirect title="Gustina zraka" />
    <revision>
      <id>42680129</id>
      <parentid>41012009</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gustina zraka]]</comment>
      <origin>42680129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="cjy4ucrwd9xodp52md1hjxqqnmbhgxn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina zraka]]</text>
      <sha1>cjy4ucrwd9xodp52md1hjxqqnmbhgxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egregor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659701</id>
    <revision>
      <id>42680019</id>
      <parentid>42337942</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5195" sha1="1aprwr5r58vl81lp5mi94dnamvaenzb" xml:space="preserve">'''Egregor''' (fr. ''égrégore'', od starogrč. ''egrḗgoros'', što znači 'budan') je okultni koncept koji predstavlja zasebnu nefizičku cjelinu koja proizlazi iz kolektivne svijesti jedne (ili više) skupine ljudi. Povijesno gledano, koncept se odnosio na anđeoska bića ili promatrače te na posebne rituale i prakse povezane s njima, naime na one istražiteljske (i autorske) poglede iznijete o (ili unutar) enohijskoj tradiciji.{{sfn|Bernstein|1998}}

Suvremenije, koncept se odnosi na psihičku (duhovnu) manifestaciju ili misaoni oblik koji se javlja kada bilo koja skupina ljudi dijeli zajedničku motivaciju - koja se sastoji od određene vrste misli stanovite grupe ljudi i utječe na nju. Simbiotski odnos egregora i njegove skupine uspoređivan je s novijim neokultnim konceptima korporacije (kao pravne ili fizičke osobe) i mema.

== Historija ==
''Manuscrit trouvé à Saragosse'', ili „Rukopis pronađen u Saragosi“, koji je napisao poljski autor grof Jan Potocki (1761.–1815.) početkom 1800-ih, sadrži pojam ''Egregores'', koji se odnosi na „najslavnijeg palog anđela.“&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Potocki |first1=Jan |title=The Saragossa Manuscript}}&lt;/ref&gt; Međutim, važno je uzeti na znanje težak orijentalistički i fantastični prizvuk brojnih iznijetih tema romana.

Čini se da je drugi autor koji je adaptirao &quot;egregore&quot; u suvremeni jezik francuski pjesnik Victor Hugo u ''La Légende des siècles'' (&quot;Legenda o vijekovima&quot;), Prva serija, 1859., gdje prvo koristi riječ &quot;égrégore&quot; kao pridjev, zatim kao imenicu, a značenje ipak ostavlja nejasnim.&lt;ref&gt;Victor Hugo, [http://fr.wikisource.org/wiki/Le_Jour_des_rois &quot;Le jour des rois&quot;], ''La Légende des Siècles'' IV, V, and [http://fr.wikisource.org/wiki/L%E2%80%99Italie_-_Ratbert &quot;L'Italie – Ratbert&quot;], ''La Légende des Siècles'' VII. Both in the Première Série, 1859.&lt;/ref&gt; Čini se da je autoru trebala riječ koja se rimuje s riječima koje se završavaju glasom &quot;ili&quot;. To ne bi bio jedini primjer stvaranja riječi Victora Hugoa. Međutim, riječ je normalni oblik koji bi grčka riječ ἑγρήγορος (Promatrač) imala na francuskom. To je izraz korišten u Enohovoj knjizi za velike duhove slične anđelima.

Eliphas Lévi u ''Le Grand Arcane'' (&quot;Velika tajna&quot;, 1868.) identificira &quot;egregore&quot; s tradicijom koja se odnosi na &quot;Čuvare&quot;, očeve nefila, opisujući ih kao &quot;strašna bića&quot; koja nas &quot;sažaljevaju bez istinskog suosjećanja jer nisu svjesna našeg postojanja.&quot; &lt;ref&gt;[[Eliphas Levi|Lévi, Eliphas]], &quot;The Great Mystery&quot; (1868) pp. 127–130, 133, 136&lt;/ref&gt;

Koncept egregora kao grupne misaone forme razvijen je u djelima [[Hermetički red Zlatne zore|Hermetičkog reda Zlatne zore]] i [[Rozenkrojceri|Rozenkrojcera]] &lt;ref&gt;Fama Fraternitatis Rosae Crucis.(1614)  Manifesto: Positio. Epilogue page 25&lt;/ref&gt;, a na njega se pozivaju pisci poput Valentina Tomberga, posebno u njegovoj knjizi „Meditacije o tarotu s anonimnim pisanjem.“ &lt;ref&gt;{{Cite book|title=Meditations on the Tarot: A Journey Into Christian Hermeticism|url=https://archive.org/details/meditationsontar0000unse|last=Anonymous|date=2002-06-01|publisher=Jeremy P. Tarcher/ Putnam|isbn=9781585421619|language=English|translator-last=Powell|translator-first=Robert|id= {{ASIN|1585421618|country=uk}}}}&lt;/ref&gt;  Taj koncept spomenut je i u knjizi ''El maravilloso universo de la magia'', čileanskog autora Enriquea Barriosa.

Poznati koncept egregora je ''GOTOS Fraternitas Saturni''.&lt;ref&gt;Flowers (1995), pp. 36–38&lt;/ref&gt;

== Suvremena upotreba ==
Gaetan Delaforge, u časopisu ''Gnosis'' iz 1987. godine, definira egregora kao vrstu grupnog uma (svojevrsne misaone matrice neke skupine) koji se stvara kada se ljudi svjesno okupljaju u zajedničku svrhu.&lt;ref&gt;Delaforge, Gaeten, [http://www.masonicworld.com/education/files/artjun02/TEMPTRAD.htm &quot;The Templar Tradition: Yesterday and Today&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060530111320/http://masonicworld.com/education/files/artjun02/TEMPTRAD.htm |date=2006-05-30 }}, ''[[Gnosis (magazine)|Gnosis Magazine]],'' #6, 1987.&lt;/ref&gt;

Koncept je predstavljen u seriji članaka Paco Xandera Nathana o korporativnom metabolizmu, koji su objavljeni 2001. godine.

Pojam &quot;egregor&quot; pojavljuje se i u Rozi Mira Danila Andrejeva, gdje predstavlja blistav duh nalik oblaku povezan s Crkvom.

Egregore se također koristi u odnosu na Montrealske nadrealiste, najpoznatije kao „Les Automatistes“, u Egregoreu Raya Ellenwooda: povijest automatiziranog pokreta iz Montreala.&lt;ref&gt;Ellenwood, Ray, ''Egregore : a history of the Montréal automatist movement''. Toronto: Exile Editions, 1992. {{ISBN|9781550960211}}&lt;/ref&gt;

Egregor je također izraz za duhovnu personifikaciju svake nacije u britanskoj LRP igri „Empire“, koju vode Profound Decisions.&lt;ref name=&quot;What Magic Got Trump Elected?&quot;&gt;Constable, Simon, [https://www.forbes.com/sites/simonconstable/2018/05/21/did-witchcraft-win-trump-the-election/#6d5802044964 &quot;What Magic Got Trump Elected?&quot;], ''[[Forbes]],'' May 21, 2018.&lt;/ref&gt;

Gary Lachman identificira Pepea-žabu kao egregora u svojoj knjizi Dark Star Rising.&lt;ref name=&quot;What Magic Got Trump Elected?&quot;/&gt;

== Izvori ==

[[Kategorija:Okultizam]]</text>
      <sha1>1aprwr5r58vl81lp5mi94dnamvaenzb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4671881</id>
    <redirect title="Dalmacija" />
    <revision>
      <id>42680080</id>
      <parentid>41247859</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T22:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Dalmacija (rimska provincija)]] na [[Dalmacija]]</comment>
      <origin>42680080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="rj5yao924cgydv10lb19i0adfothd24" xml:space="preserve">#Redirect [[Dalmacija]]</text>
      <sha1>rj5yao924cgydv10lb19i0adfothd24</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ahmed Munib Korkut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672980</id>
    <revision>
      <id>42680023</id>
      <parentid>42260464</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T20:14:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KiranBOT</username>
        <id>245670</id>
      </contributor>
      <comment>removed AMP tracking from URLs ([[:m:User:KiranBOT/AMP|details]]) ([[User talk:Usernamekiran|report error]]) v3.1.1s tf_sq</comment>
      <origin>42680023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2875" sha1="lzn1d0fyzi8k2lz3nrrlx1mrz688ovg" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Ahmed Munib [[Efendija|ef.]] Korkut
| počasni_sufiks         = 
| slika                  =  
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = 
| datum_rođenja          = ?
| mjesto_rođenja         =  
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = [[Travnik]], [[1925.]]
| nacionalnost           = [[Bošnjak]]
| državljanstvo          = 
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| titula                 = [[naibu-reis]]
| vrijeme_držanja_titule = 1909-1910.
| prethodnik             = [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]
| nasljednik             =  [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = [[Islam]]
| supružnik              = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| nagrade                = 
| web-sajt               =  &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
}}

'''Ahmed Munib [[Efendija|ef.]] Korkut''' (? - [[Travnik]], [[1925.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je pjesnik, muderis i [[naibu-reis]] u razdoblju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://ljubusaci.com/2017/07/29/leksikon-znamenitih-bosnjaka-travnik/?fbclid=IwAR3XA7ZP_VuVM91CoFtcsZk1dku0163jny1Pla8ojRltVpnG9V4QXL7gmTY|title=Leksikon znamenitih Bošnjaka -Travnik|work=ljubusaci.com|accessdate=4. jula 2022.}}&lt;/ref&gt; Otac je [[Derviš Korkut|Dervišu]] i [[Besim Korkut|Besimu Korkutu]].

== Biografija ==
Najmlađi je sin Derviš Muhamed Korkuta zvanog Sidi, [[Travnički muftiluk|travničkog muftije]], muderisa u medresi i šejha u tekiji. Ahmed Munib je najprije bio od 1874. godine upravitelj [[Ruždija|ruždije]] u Travniku, potom muderis, a prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je i [[naibu-reis]] u Sarajevu. Pisao je pjesme na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] i bio je dobar kaligraf.

Umro je 1925. godine i pokopan kod džamije Lončarica u [[Travnik]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.travnicki.info/dervis-efendija-korkut/|title=Derviš efendija Korkut |publisher=travnicki.info |date=5. jula 2020.|accessdate=30. decembra 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.travnicki.info/dervis-efendija-korkut/ O obitelji Korkut] 
{{start box}}
{{succession box|
 title=[[naibu-reis]]|
 years=[[1909.]] – [[1910.]]|
 before=  [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]|
 after=[[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]
}}
{{end box}}

{{Lifetime||1925|Korkut, Ahmed Munib}}

[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Reis-ul-uleme]]</text>
      <sha1>lzn1d0fyzi8k2lz3nrrlx1mrz688ovg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42680009</id>
      <parentid>42679743</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42680009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12129" sha1="scdqtjyje0yud6i57ili20k3o0agldw" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike''' su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]  u gradu [[Jingdezhen]]u, provincija [[Jiangxi]], [[Kina]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja keramike ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od [[Dinastija Yuan|dinastije Yuan]] do rane dinastije [[Ming]]) i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade.

Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta.

Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana.

S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana, umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog industrijskog porculana.


Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena
prilagodili su, integrirajući karakteristike peći u obliku lepinje, lučnu, povremenu, polu-spuštenu
peć koja se uobičajeno koristila u sjevernoj Kini od dinastije Zapadni Zhou (10.-7. vijek prije nove ere), kako bi razvili novi tip peći, peć u obliku tikve.


Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju keramike ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Smješten je u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: Carske fabrike peći, lokaciju Luomaqiao, lokaciju Guanyinge, lokaciju peći zapadno od Carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i njihove ostatke, radionice i trgovačke kuće porcelanske industrije, zgrade i lokalitete povezane s organizacijama za proizvodnju porcelana i ostatke gradskog transportnog sistema.

=== Peći za sušenje ===
Centralno mjesto peći keramičkih rukotvorina tokom je u selu Hutian, u blizini Jingchenga, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara.

Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata ie i kao penjačka peć, nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja. Ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. 

Promjena proizvodnje zasnovana na novim sirovinama podstakla je napredak i u tehnologiji peći. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Nova vrsta peći imala je oblik tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom.  Peć je mogla proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera [[vodonik]]a i [[Ugljen monoksid]]a, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene.

=== Rudnik porcelanske gline ===
Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog kopa i podzemnog rudarstva, na površini od 241,1 hektara.

Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih rudnika. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemno rudarenje široko je rasprostranjeno po području planine Gaoling, od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnog rudarstva obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara.

Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima sa bazenima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek zadržava svoje originalne temelje zidova i popločavanje. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući
rano istraživanje &quot;binarne formule&quot; u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe &quot;krizu sirovina&quot; koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda.

=== Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>scdqtjyje0yud6i57ili20k3o0agldw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680011</id>
      <parentid>42680009</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:32:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42680011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12047" sha1="njpufmvhmjz343t1ec9hz73tjbs5l6u" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike''' su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]  u gradu [[Jingdezhen]]u, provincija [[Jiangxi]], [[Kina]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja keramike ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od [[Dinastija Yuan|dinastije Yuan]] do rane dinastije [[Ming]]) i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade.

Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta.

Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana.

S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana, umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog industrijskog porculana.


Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena
prilagodili su, integrirajući karakteristike peći u obliku lepinje, lučnu, povremenu, polu-spuštenu
peć koja se uobičajeno koristila u sjevernoj Kini od dinastije Zapadni Zhou (10.-7. vijek prije nove ere), kako bi razvili novi tip peći, peć u obliku tikve.


Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju keramike ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Nalazio se u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: carske fabrike peći, proizvodne lokacije Luomaqiao i Guanyinge, lokacija peći zapadno od carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i preostali materijal, trgovački objekti, tehnološke i organizacuione zgrade i gradski transportnl sistema.

=== Peći za sušenje ===
Centralno mjesto peći za sušenj nalazilo se u selu Hutian, u blizini Jingdezhena, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara.

Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata je i kao penjačka peć, nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja. Ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. 

Promjena proizvodnje zasnovana na novim sirovinama podstakla je napredak i u tehnologiji peći. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Nova vrsta peći imala je oblik tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom.  Peć je mogla proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera [[vodonik]]a i [[Ugljen monoksid]]a, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene.

=== Rudnik porcelanske gline ===
Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog kopa i podzemnog rudarstva, na površini od 241,1 hektara.

Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih rudnika. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemno rudarenje široko je rasprostranjeno po području planine Gaoling, od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnog rudarstva obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara.

Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima sa bazenima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek zadržava svoje originalne temelje zidova i popločavanje. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući
rano istraživanje &quot;binarne formule&quot; u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe &quot;krizu sirovina&quot; koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda.

=== Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>njpufmvhmjz343t1ec9hz73tjbs5l6u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680050</id>
      <parentid>42680011</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T21:24:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rudnik porcelanske gline */</comment>
      <origin>42680050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11984" sha1="d9h5ecqkyf1tdr1rzm75nrb3p6fuzk9" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija
 
* 2026. – [[]] iran
* 2026. – [[Amazonski teatri]]
* 2026. – [[]] indija
* 2026. – [[]] Japan


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike
|image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = iii
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765
|država = {{flag|Kina}} 
}}
'''Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike''' su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]  u gradu [[Jingdezhen]]u, provincija [[Jiangxi]], [[Kina]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama.

Zanatska proizvodnja keramike ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka (od [[Dinastija Yuan|dinastije Yuan]] do rane dinastije [[Ming]]) i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade.

Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta.

Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana.

S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana, umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog industrijskog porculana.


Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃
u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Štaviše, kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena
prilagodili su, integrirajući karakteristike peći u obliku lepinje, lučnu, povremenu, polu-spuštenu
peć koja se uobičajeno koristila u sjevernoj Kini od dinastije Zapadni Zhou (10.-7. vijek prije nove ere), kako bi razvili novi tip peći, peć u obliku tikve.


Ova serijska knjiga prikazuje razvoj proizvodnje rukotvorskog porculana od 10. do 19. stoljeća, s dubokim industrijskim, umjetničkim i trgovačkim utjecajima u Kini i šire diljem svijeta. Pet sastavnih dijelova odražava procese proizvodnje porculana, uključujući vađenje i transport sirovina, inovacije u dizajnu peći te prostornu i društvenu organizaciju proizvodnje na golemoj razini. Područje grada imalo je Carsku peć uz civilne peći, cehove i trgovačke udruge. Jingdezhen je bio središte tehnoloških inovacija u proizvodnji porculana, uključujući &quot;binarnu formulu&quot; miješanja kaolina i porculanskog kamena. U Jingdezhenu se proizvodio porculan najviše kvalitete, a njegov plavo-bijeli porculan i dizajni postali su cijenjena globalna roba i simbol kineske kulture i umjetnosti.

&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Porcelan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan.
=== Centar za proizvodnju keramike ===
Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Nalazio se u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: carske fabrike peći, proizvodne lokacije Luomaqiao i Guanyinge, lokacija peći zapadno od carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i preostali materijal, trgovački objekti, tehnološke i organizacuione zgrade i gradski transportnl sistema.

=== Peći za sušenje ===
Centralno mjesto peći za sušenj nalazilo se u selu Hutian, u blizini Jingdezhena, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara.

Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata je i kao penjačka peć, nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja. Ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. 

Promjena proizvodnje zasnovana na novim sirovinama podstakla je napredak i u tehnologiji peći. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Nova vrsta peći imala je oblik tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom.  Peć je mogla proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera [[vodonik]]a i [[Ugljen monoksid]]a, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene.

=== Rudnik porcelanske gline ===
Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog i podzemnog (jamskog) kopa, na površini od 241,1 hektara.

Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih [[rudnik]]a. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemni kopovi po području planine Gaoling, nalazili su se od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnih kopova obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara.

Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek je nu dobrom stanju. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode.

=== Rudnik porculanskog kamena Changling ===
Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara.

Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući
rano istraživanje &quot;binarne formule&quot; u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe &quot;krizu sirovina&quot; koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda.

=== Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan ===
Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi,
koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara.

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]</text>
      <sha1>d9h5ecqkyf1tdr1rzm75nrb3p6fuzk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42680160</id>
      <parentid>42670804</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+J. Ibrovac</comment>
      <origin>42680160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="326748" sha1="fonpgzmlcvnvzop1nhpgw7v0r6bq8b1" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>fonpgzmlcvnvzop1nhpgw7v0r6bq8b1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680163</id>
      <parentid>42680160</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T01:15:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izvor</comment>
      <origin>42680163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="327375" sha1="t2k1gxt8xw3emhwdvktxw9a74uns7gq" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>t2k1gxt8xw3emhwdvktxw9a74uns7gq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodne pesme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690496</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680111</id>
      <parentid>41903967</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodne pjesme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690497</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680112</id>
      <parentid>41903968</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna pjesma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690498</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680113</id>
      <parentid>41903969</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:19:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narodna pesma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690499</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680114</id>
      <parentid>41903970</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Folklorni festival u Koprivšici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4707662</id>
    <revision>
      <id>42680261</id>
      <parentid>42389175</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T07:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3727" sha1="os65c4nmymch1rgv2t4xfqekw26b0fj" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Festival folklora u Koprivšici
|slika = Koprivshtitsa Bulgarian Folk Festival 2015 22.jpg
|godina = 2016.
|regija = Evropa
|id = 00970
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/BSP/festival-of-folklore-in-koprivshtitsa-a-system-of-practices-for-heritage-presentation-and-transmission-00970
|država = {{flag|Bugarska}}
}}
'''Festival folklora u Koprivšici''' je najveći nacionalni festival [[Bugarska|bugarskog]] folklora. Održava se (oko) svakih pet godina od 1965. godine. Prvi festival održan je od 12. do 15. avgusta 1965. godine, sa preko 4 000 učesnika - narodnih pjevača, svirača narodnih instrumenata, plesača, pripovjedača priča i legendi iz cijele zemlje. Predstavljene su brojne narodne nošnje i zanati narodne umjetnosti. Deseto, jubilarno izdanje održano je 2010. godine.

Koprivšica je naselje i opštinski centar u srednjoj Bugarskoj, istočno od [[Sofija|Sofije]] oko 100&amp;nbsp;km.

Na današnjim festivalima prisutno je više od 18.000 učesnika koji 5 dana predstavljaju autentični bugarski folklor 5 dana. Festival prati 250.000 gostiju.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/34015691/Bulgarian_tracks_the_road_to_the_Koprivshtitsa_Festival_and_back_again_and_again_ Koprivštica - Pristupljeno, 11.1.2025]{{bg}}&lt;/ref&gt;

Festival je takmičarska manifestacija. Svi učesnici moraju da obezbijede programe, zasnovane na folkloru područja odakle dolaze. Prije festivala u Koprivšici održavaju se lokalne manifestacije širom zemlje, a najbolji učesnici odlaze na nacionalni festival. Učešće na festivalu otvoreno je za strane grupe koje ilustruju bugarske folklorne plesove i tradiciju. Festival je stekao svjetski renome nastupanjem posljednjih godina i izvođača iz drugih zemalja: [[Rumunija]], [[Albanija]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Poljska]], pa čak i [[SAD]].&lt;ref&gt;[https://www.bulgaria-guide.com/guide/Koprivshtitsa_International_Festival/206336/ Međunarodni festival u Koprivštici - Pristupljeno, 11.1.2025]{{bg}}&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna svjetska baština ==
U proteklih 50 godina Festival folklora u Koprivštici predstavlja izuzetnu raznolikost bugarskog folklornog naslijeđa i pokret za očuvanje i promociju bugarske tradicionalne kulture.

Domaćin je opština Koprivštica uz pomoć Ministarstva kulture, Bugarske nacionalne televizije, Bugarskog nacionalnog radija, Instituta za etnologiju i folklor zajedno sa Etnografskim muzejom, Institutom za studije umjetnosti i društvenih centara. Izvođači se određuju putem procedura odabira koje organizuju administrativni okruzi Bugarske. Mnogi festivalski izvođači postali su međunarodno poznati.

Festival folklora u Koprivštici upisan je na [[UNESCO]]-vu Reprezentativnu listu [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalnog kulturnog naslijeđa]] čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bugarske.&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org, Pristupljeno, 11.1.2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211204173754/https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG |date=2021-12-04 }}{{en}}&lt;/ref&gt;

Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 12. zasjedanju koje je održano od 13. do 18. decembra 2016. god. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija]].&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/BSP/festival-of-folklore-in-koprivshtitsa-a-system-of-practices-for-heritage-presentation-and-transmission-00970 UNESCO Festival folklora u Koprivštici - 11.1.2025]{{en}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Izvori}} 
{{Commonscat|Folk festivals in Bulgaria}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj]]</text>
      <sha1>os65c4nmymch1rgv2t4xfqekw26b0fj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edwardovo jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4711848</id>
    <revision>
      <id>42680010</id>
      <parentid>42433088</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T19:31:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3558" sha1="2xla5h8tql9m8n978qserkizbgvy9wr" xml:space="preserve">{{Jezero
| ime=Edvard
| slika=Lake Edward.jpg
| slika_opis =[[Sumrak]] na jezeru
| lokacija = [[Centralna Afrika]]                
|širina-stupnjevi =0
|širina-minute=20
|širina-oznaka= S
|dužina-stupnjevi =29
|dužina-minute=36
|dužina-oznaka =E
| površina =2,325&lt;ref name=geo/&gt;
| zapremina =
| dubina=112&lt;ref name=geo/&gt;
| visina =912&lt;ref name=brit/&gt;
| širina =40&lt;ref name=geo/&gt;
| dužina=77&lt;ref name=geo/&gt;
| vrsta=[[kratersko jezero|kratersko]]
| pritok=Nyamugasani, Ishasaha, Rutshuru, Rwindi, Ntungwe, Lubilia
| ulijeva =[[Semliki]]
| države  ={{flag|DR Kongo}}&lt;br /&gt;{{flag|Uganda}}
}}
'''Edvard''' je najmanje od 6 [[Afrička velika jezera|Afričkih velikih jezera]] koje se prostire između [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] na [[zapad]]u i 
[[Uganda|Ugande]] na [[istok]]u, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 912 [[metar]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Jezero je [[Geologija|geološki]] dio [[Velika rasjedna dolina|Velike rasjedne doline]].&lt;ref name=geo/&gt;

== Karakteristike ==
[[datoteka:Lake_edward_sentinel-2.jpg|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Fotografija]] jezera iz [[satelit]]a&lt;center/&gt;]]
Jezero je [[Dužina|dugo]] 77 [[km]] ([[sjeveroistok]]-[[jugozapad]]), prosječno [[širina|široko]] 40 [[km]] ([[istok]]-[[zapad]]), sa [[površina|površinom]] od 2,325 [[km²]]&lt;ref name=geo/&gt;
Prosječno je [[Dubina|duboko]] 17 a maksimalno 112 [[metar]]a.&lt;ref name=geo/&gt;

Edvardovo jezero pokriva površinu od 12,096 km², od tog Ugandi pripada 29% a Demokratskoj Republici Kongo 71%.

Na [[sjeveroistok]]u je kanalom Kazinga povezano sa manjim jezerom George, koje ima površinu od 250 [[km²]].&lt;ref name=geo&gt;{{cite web
 | url =https://www.africangreatlakesinform.org/article/lake-edward
 | title =''Lake Edvard''
 | accessdate =08.02.2025.
 | language =engleski
 | publisher =African Great Lakes
 | archive-date =2022-02-01
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220201205611/https://www.africangreatlakesinform.org/article/lake-edward
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

[[Voda|Vodom]] ga pune rijeke Nyamugasani, Ishasaha, Rutshuru, Rwindi, Ntungwe i Lubilia a otječe rijekom [[Semliki]] prema sjeverozapadu u [[Albertovo jezero]].
[[Obala|obale]] su mu duge 290 km, sjeverna i južna obala su niske, dok su istočna i zapadna strme. 
Na sjeveru se uzdiže [[Ruwenzori|Masiv Ruwenzori]] sa najvišim vrhom Margherita (5,109 m).&lt;ref name=brit/&gt;

Jezero obiluje [[riba|ribom]] i [[Divlje životinje|divljim životinjama]] koje su zaštićene [[Nacionalni park Virunga|Nacionalnim parkom Virunga]] u [[DR Kongo|Kongu]] i [[Nacionalni park Rwenzori|Nacionalnim parkom Rwenzori]] u [[Uganda|Ugandi]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Lake-Edward
 | title =''Lake Edvard''
 | accessdate =08.02.2025.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Prvi [[Evropa|evropski]] [[istraživač]] koji je dospio do tog kraja bio je [[Henry Morton Stanley]]. On je [[1875]]. došao do Jezera Georg, i nazvao ga Beatricin zaljev, po [[kćer]]ki kraljice [[Viktorija|Viktorije]]
U taj kraj se vratio [[1888]]–[[1889|89]]. i tad se spustio do Edvardovog jezera, kog je nazvao po Albertu Edwardu [[Princ od Walesa|Princu od Walesa]] (budućem [[Edward VII od Ujedinjenog Kraljevstva|Edwardu VII]]).&lt;ref name=brit/&gt;

== Izvori ==
{{reflist}} 
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Lake Edvard}}
* [http://ilec.lakes-sys.com/portals/lake_detail/16/0 ''Lake Edvard Geographic Information''] {{en icon}}

[[Kategorija:Jezera u Demokratskoj Republici Kongu]]
[[Kategorija:Jezera u Ugandi]]</text>
      <sha1>2xla5h8tql9m8n978qserkizbgvy9wr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Douala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716116</id>
    <revision>
      <id>42679964</id>
      <parentid>42556298</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T15:13:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42679964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7151" sha1="tfjz6c8koqcey5hlcmc94hp3cvyhb3z" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime=Douala
| drugo_ime =
| službeno_ime=
| izvorno_ime =Kamerunstadt
| tip_naselja  = [[grad]]
| transkripcija_jezik1= 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont =Une_vue_aérienne_d'une_rue_du_quartier_Akwa3.jpg
| slika_veličina = 280px
| slika_alt= 
| opis_slike=[[Panorama]] grada
| marker_mapa =Kamerun
| marker_mapa_alt = 
| marker_mapa_opis =Douala na karti Kameruna
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija = 
| marker_reljef= 
| koordinate= {{Coord|4|3|0|N|9|42|0|E|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} 4° 03′ nord, 9° 42′ est
| podjela_vrsta= 
| podjela_ime=
| podjela_vrsta = Država
| podjela_ime  = {{flag|Kamerun}} 
| podjela_vrsta1=[[Regije Kameruna|Regija]]
| podjela_ime1= [[Primorje (Kamerunska regija)|Primorje]]
| osnivanje_naslov =
| osnivanje_datum=
| osnivač =
| vlada_vrsta  = 
| vladajuće_tijelo = 
| vođa_stranka =
| vođa_titula =[[gradonačelnik|Mairie]]
| vođa_ime =️Roger Victor Mbassa Ndine
| nadmorska_visina=13
| površina_ukupno =923
| površina_napomen  = 
| stanovništvo_datum = [[2018]]..
| stanovništvo_ukupno =3049034
| stanovništvo_urban =
| stanovništvo_rural  = 
| stanovništvo_metro=
| stanovništvo_blank1= 
| stanovništvo_blank2 = 
| stanovništvo_napomena = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona = [[UTC+1]]
| vremenska_zona_DST=
| utc_pomak = 
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj  =
| registarska_oznaka =
| pozivni_broj =
| veb-sajt  = 
| napomene = 
}}
'''Douala''' (čita se ''Duala'') je [[grad]] od 3,049,034 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=geo/&gt; na [[zapad]]u [[Kamerun]]a, u [[Primorje (Kamerunska regija)|Regiji Primorje]] u kojoj je [[Upravni centar|administrativni centar]].
Ona je najveći grad i [[ekonomija|ekonomski]] centar [[Kamerun|zemlje]] i njena najveća [[luka]].&lt;ref name=his/&gt;
== Geografske karakteristike ==

Grad se prostire na [[jugoistok|jugoistočnoj]] obali [[estuarij]]a rijeke [[Wouri]] u [[Atlantski ocean]], udaljen oko 210 [[km]] [[zapad]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Yaoundé]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Željeznica|Željezničko]]-[[cesta|cestovni]] 1,800 [[metar]]a dugi [[most]] preko rijeke Wouri, na [[zapad]]u povezuje grad sa lukom Bonabéri i  zapadnim Kamerunom.

[[datoteka:Ars&amp;Urbis_International_Workshop_-_Emiliano_Gandolfi_47.JPG|thumb|left|240px|&lt;center&gt;[[Luka]] u [[estuarij]]u&lt;/center&gt;]][[Klima]] u gradu je [[Tropska prašumska klima|ekvatorska]] sa dvije [[kiša|kišne]] i dvije [[suša|sušne]] sezone.
Prosječna godišnja [[temperatura]]  je 28,7 [[°C]], uz visok procent vlage u zraku 85%, jer kiša pada skoro svaki dan (prosječno 4,400 [[milimetar|mm]] godišnje).&lt;ref name=geo/&gt;

== Historija ==

Prvi [[Evropa|evropljani]] koji su doplovili do estuarija rijeke Wouri bili su [[Portugalci|portugalski]] [[pomorac|moreplovci]]. Oni su ga nazvali '''Rio dos Cameroes''', iz tog imena nastalo ime za 
za današnji Kamerun. Njegova sigurna luka, postala je mjesto za [[Ropstvo#Evropska_trgovina_robljem|trgovinu robljem]], a kasnije i drugim robama. 
Nakon trgovaca došli su  [[Baptisti|baptističkii]] [[misionarstvo|misionari]] koji su osnovali prve [[škola|škole]].&lt;ref name=his/&gt;

U njoj su  [[1884]]. [[Nijemci]] sklopili [[ugovor]] sa  [[Duala|Plemenom Duala]] o [[protektorat]]u, on je bio baza za stvaranje [[Njemačko kolonijalno carstvo|njemačke kolonije]] [[Njemački Kamerun|Kamerun]].

[[Njemačko Carstvo|Njemački]] [[guverner]] [[Njemački Kamerun|kolonije]] Von Puttkamer je [[dekret]]om iz [[januar]]a [[1901]]. proglasio je Doualu odnosno '''Kamerunstadt''', kako je glasilo 
njegovo prvo ime [[glavni grad|prijestolnicom]] kolonije. &lt;ref name=his/&gt;
Kamerunstadt je bio glavni grad do [[1902]]. kad je preseljen iz strateških razloga u Yaoundé.&lt;ref name=brit/&gt;
U toku [[Prvi svjetski rat||Pvog svjetskog rata]] [[Njemački Kamerun]] su [[okupacija|okupirali]] [[Antanta|saveznici]].

Za [[Njemačko Carstvo|njemačke]] i kasnije [[Treća Francuska Republika|francuske]] uprave Douala je postala velika [[luka]] i sjedište nekoliko tadašnjih moćnih [[kompanija]]
Ekonomska aktivnost privukla je velik broj [[autohtoni narodi|domorodaca]] iz unutrašnjosti u potrazi za poslom.&lt;ref name=his/&gt;

Za [[Drugi svjetski rat||Drugog svjetskog rata]] Douala je bila jedno od sjedišta [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]] u [[Afrika|Africi]]&lt;ref name=his/&gt;, i ponovno od [[1940]]. do [[1946]]. glavni 
grad.&lt;ref name=brit/&gt;
Iz nje je [[Philippe Leclerc de Hauteclocque|General Leclerc]] kretao u [[vojna kampanja||vojne kampanje]] po Africi i [[Evropa|Evropi]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
| url =https://douala.cm/maville
| title =''Présentation de la ville''
| accessdate =1.06.2025..
| language =francuski
| publisher =Douala
| archive-date =2025-05-17
| archive-url =https://web.archive.org/web/20250517224150/https://douala.cm/maville
| url-status =dead
}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je zemlja [[1960]]. postala [[nezavisnost|nezavisna]] Douala je doživjela eksplozivni [[demografija|demografski]] rast, od 458,426 koliko je imala [[1976]].  do 3,049,034 
[[2018]].&lt;ref name=geo&gt;{{cite web
| url =https://douala.cm/maville/region
| title =''Présentation de la ville''
| accessdate =1.06.2025..
| language =francuski
| publisher =Douala
| archive-date =2025-05-17
| archive-url =https://web.archive.org/web/20250517233122/https://douala.cm/maville/region
| url-status =dead
}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i kultura ==
U Douali djeluje filijala [[Univerzitet Yaoundé|Univerziteta Yaoundé]], pored tog i brojne [[viša škola|više škole]] i naučni [[institut]]i.
[[Muzej]] [[umjetnost]]i i [[Rukotvorine|rukotvorina]] nastoji očuvati [[tradicija|tradicijsku]] kamerunsku umjetnost.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web

| url =https://www.britannica.com/place/Douala
| title =''Douala, Cameroon''

| accessdate =1.06.2025..

| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Privreda i transport ==

Douala je danas jedan od najvećih [[industrija|industrijskih]] centara [[Centralna Afrika|Centralne Afrike]]. 
U [[tvornica]]ma grada proizvodi se; [[tekstil]], [[pivo]], [[hrana]], [[građevinski materijal]], [[staklo]], [[plastika]], [[metal]], [[sapun]], [[bicikl]]i, [[namještaj]], [[elektroindustrija|električni aparati]]
Pored tog ona je dom velikog remontnog [[brodogradilište|brodogradilišta]] i radionice za održavanje [[lokomotiva]] i [[vagon]]a.

Nalazišta [[nafta|inafte]] i [[Zemni gas|plina]] na [[more|moru]] nisu bila eksploatirana sve do početka [[21. vijek]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Iz luke u Douali se obavlja većina prekomorskog prometa zemlje

Grad je cesta]]ma povezan sa svim većim gradovima u zemlji, a [[željeznička pruga|željezničkom prugom]] 
sa [[Nikongsamba|Nkongsambom]], [[Yaoundé]]om i [[Ngaoundéré]]om, pored tog ima i internacionalni [[aerodrom]].&lt;ref name=brit/&gt;


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Douala}}
* [https://douala.cm/ ''Douala''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250604083520/https://douala.cm/ |date=2025-06-04 }} {{fr icon}} 
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>tfjz6c8koqcey5hlcmc94hp3cvyhb3z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Famille-sans-nom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4718257</id>
    <revision>
      <id>42680208</id>
      <parentid>42513137</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T04:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42680208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7623" sha1="8d16zrb4orq6dhn03olvwa0znhdkssj" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{infobox book 
| name          = Bezimena porodica
| title_orig    = Famille-sans-nom
| translator    = 
| image         = [[File:'Family Without a Name' by Georges Tiret-Bognet 01.jpg|200px]]
| image_size    = 300px
| author        = [[Jules Verne]]
| illustrator   = Georges Tiret-Bognet
| cover_artist  = 
| country       = Francuska
| language      = Francuski
| series        = [[Voyages Extraordinaires]] #33
| genre         = [[Pustolovni roman]]
| publisher     = [[Pierre-Jules Hetzel]]
| release_date  = 1889.
| english_pub_date = 1889.
| media_type    = Štampa ([[tvrdi povez]])
| pages         = 
| preceded_by   = [[Deux ans de vacances|Dvogodišnji odmor]]
| followed_by   = [[Sans dessus dessous|Kupovina sjevernog pola]]
}}

'''''Bezimena porodica''''' (fr. '''''Famille-sans-nom''''') je [[avanturistički roman]] [[Jules Verne|Julesa Vernea]] iz 1889. godine o životu porodice u [[Donja Kanada|Donjoj Kanadi]] (današnji [[Quebec]]) tokom [[pobuna u Donjoj Kanadi|pobune u Donjoj Kanadi]] 1837. i 1838. godine, koja je težila nezavisnoj i demokratskoj republiki za Donju Kanadu. U knjizi, dva sina izdajnika bore se u pobuni pokušavajući da iskupe zločin svog oca.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Patton |first=JoAnna Burns |date=September 1983 |title=FAMILY WITHOUT A NAME |url=https://www.cmreviews.ca/cm/cmarchive/vol11no5/familywithoutname.html |journal=Canadian Review of Materials |volume=11 |issue=5 |archive-date=2025-12-25 |access-date=2025-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251225183406/https://www.cmreviews.ca/cm/cmarchive/vol11no5/familywithoutname.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Radnja se odvija u [[kanada|Kanadi]] početkom [[19. vijek]]a. Zemlja je pod britanskom upravom, nakon što su se evropske sile [[Francuska]] i [[Velika Britanija]] već nekoliko puta borile za kontrolu nad kolonijom. Ti sukobi su se odvijali istovremeno s borbama za nezavisnost na teritorijama pretežno naseljenim Francuzima i Kanađanima.

Cilj kanadskih [[patriotizam|patriota]], slično kao i američkih, bio je uspostavljanje nezavisne, francuski orijentirane države. Udarac pobunjenicima zadala je vlada sklona Britaniji preko izdajnika među patriotima. Naime, advokat Morgaz izdao je svoje drugove za 50 000 dolara kako bi izbjegao optužbu za državnu izdaju. Tri vođe kanadskih patriota su potom pogubljene, a drugi su zatvoreni na mnogo godina. Francusko-kanadski doseljenici mrzili su Morgazovu porodicu i ona je bila prisiljena pobjeći. Morgaz, njegova supruga Bridget i njihovi sinovi Jean i John nisu mogli naći predaha od gnjeva naroda i mogli su ostati na jednom mjestu samo kratko vrijeme. Skrivali su se blizu granice sa SAD-om. Morgaz više nije mogao podnijeti mentalni napor i upucao se iz puške. Nakon smrti, svežnjevi novčanica ispali su mu iz džepova; to je bio dio [[Juda Iskariotski|Judine nagrade]] za njegovu izdaju.

Mnogo godina kasnije, nakon nekoliko neuspjelih ustanaka, nemiri ponovo tinjaju u koloniji. Britanci shvataju da je situacija kao bure baruta. Misteriozni stranac, zvan John Bezimeni, koordinira pobunom iz sjene. Niko ne zna njegov pravi identitet; on je svuda i nigdje, snabdijeva patriote novcem za oružje i vuče sve konce ustanka. Kada okupi vođstvo buduće pobune u [[vila (građevina)|vili]] patriote Vaudreuila, upoznaje i Vaudreuilovu kćerku, Clary. Ona se dugo divila Johnu Bezimenom, ali nakon njihovog susreta osjeća simpatiju prema njemu. Međutim, iz srama, on ne uzvraća njezina osjećanja. Njen otac je bio jedna od žrtava Morgazove izdaje i proveo je nekoliko godina u zatvoru. John Bezimeni je, u stvarnosti, sin izdajnika, Johna Morgaza. On želi da iskupi dio sramote porodice svojim postupcima. Njegov brat Jean odabrao je drugačiji put: kao brat Jean, on koristi slobodu propovijedanja kako bi uzburkao stanovnike kolonije vatrenim govorima s propovjedaonice. Junak John Bezimeni, kojeg Kanađani poštuju i dive mu se, za Britance je javni neprijatelj broj jedan. Privatni detektivi su angažirani da ga pronađu, a za informacije koje bi dovele do njegovog hvatanja ponuđena je nagrada od 6000 dolara.

John putuje kroz kanadske provincije kako bi uspostavio mrežu za ustanak i organizirao pošiljke oružja. Nakon početne djelimične pobjede pobunjenika, nadmoćne britanske snage uspijevaju poraziti kanadske patriote. Britanci sprovode brutalnu osvetu, paleći i pljačkajući sela pobunjenika. U borbama, stari Vaudreuil je teško ranjen, a John uspijeva tajno odvesti ranjenika svojoj majci Bridget, koja živi sama u kolibi na rubu sela. Jedna od žrtava njenog muža sada je pod njenom brigom i nikada neće saznati Johnov pravi identitet.

Vaudreuil vjeruje da umire. Želi posljednji put vidjeti svoju kćer Clary. Bridget je noću dovodi iz susjednog sela. Međutim, Bridgetinu kuću okružuju britanski agenti koji namjeravaju izvršiti pretragu. Imaju informacije da se John Bezimeni nalazi tamo. Pretragu provodi privatni detektiv Rip, koji se istakao u slučaju izdaje starog Morgaza. Kada prepozna Morgazovu ženu, prekida potragu. Po njegovom mišljenju, ni jedan vođa patriota ne bi bio s izdajnikom. Nakon Ripovih riječi, Bridget i John su razotkriveni Vaudreuilovoj kćeri. John tada bježi od svoje prošlosti.

U završnim fazama bitke, posljednji patrioti su se povukli na ostrvo iznad [[nijagarini vodopadi|Nijagarinih vodopada]]. Nakon što Rip otkriva pravi identitet udovice Morgaz, razjareni patrioti planiraju da je linčuju. John interveniše, otkrivajući da je i on sin izdajnika Morgaza. Valovi mržnje se smiruju, ali gomila mu ne oprašta. Sljedećeg dana, dok na ostrvo jurišaju nadmoćne britanske snage, on se neustrašivo baca u odlučujuću bitku. Čak ni plemena [[Wyandot|Huron]], koja su se borila na strani kanadskih patriota, nisu mogla spriječiti poraz boraca za slobodu. Posljednjim ostatkom snage, John pokušava odvesti Clary na sigurno u čamcu ispred Britanaca i sruši se pod kišom metaka. Zajedno sa svojim mrtvim ljubavnikom, Clary je pluta prema Nijagarinim vodopadima.

== Historija objavljivanja ==
* 1889, SAD, New York: J.W. Lovell Co, datum objave 1889; prvo izdanje u Sjedinjenim Američkim Državama, kao ''Bezimena porodica''
* 1889, SAD, New York: Munro, Datum objave 1889; kao ''Bezimena porodica''
* 1890, UK, London: Sampson Low, Datum objave 1890; prvo izdanje u Velikoj Britaniji, kao ''Bezimena porodica''
* 1963, UK, London: Arco, Datum objave 1963; skraćeno i uređeno od strane I.O. Evansa u 2 toma kao ''Vođa otpora'' i ''U ponor''
* 1982, Kanada, Toronto: NC Press {{ISBN|0-919601-86-3}}, Datum objave 1982; novi prijevod Edwarda Baxtera

== Popularna kultura ==
Izdanje iz 1978. godine, objavljeno u francuskoj izdavačkoj kući Union générale d'éditions, na koricama je imalo natpis &quot;Pour un Québec libre&quot; (Za slobodni Quebec). To se dogodilo deset godina nakon govora francuskog predsjednika [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]] &quot;[[Vive le Québec libre]]&quot;, dvije godine nakon [[Opći izbori u Quebecu 1976.|prvih izbora]] [[Pokret za suverenitet Quebeca|savremene stranke za nezavisnost]] u Quebecu, [[Kvebečka stranka|Parti Québécois]], i dvije godine prije nego što se njihov obećani [[Referendum u Quebecu 1980.|referendum o nezavisnosti]] dogodio 1980. godine. Lévesque je također obavio važnu državnu posjetu Francuskoj godinu dana ranije.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons category}}
* [http://www.julesverne.ca/vernebooks/jvbkfamily.html Slike raznih raskošnih korica knjiga romana]

{{Jules Verne}}

[[Kategorija:Djela Julesa Vernea]]</text>
      <sha1>8d16zrb4orq6dhn03olvwa0znhdkssj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fiston Mayele</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723463</id>
    <revision>
      <id>42679941</id>
      <parentid>42647548</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T12:34:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42679941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4116" sha1="bax2mu2xrqeeh4tpgxm4s5bhuwxe5xb" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Fiston Mayele
| slika                     = 
| slika_širina              =
| punoime                   = Mayele Fiston Kalala
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|1994|6|24|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|COD}} [[Mbuji-Mayi]]
| rodnadržava               = [[DR Kongo]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Zair}})}}
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.80 m
| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|Libija}} [[Al-Ahli (fudbalski klub, Tripoli)|Al-Ahli]]
| brojnadresu               = 9
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2013 – 2015
| klubovi1                   = {{flagicon|COD}} [[FC Tshakwiz|Tshakwiz]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2015 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|COD}} [[Jeunesse sportive de Likasi|JS Likasi]]
| nastupi(golovi)2           = 40 (34)
| godine3                    = 2017 – 2018
| klubovi3                   = {{flagicon|COD}} [[AS Simba]]
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 2019 – 2021
| klubovi4                   = {{flagicon|COD}} [[AS Vita Club|AS Vita]]
| nastupi(golovi)4           = 42 (26)
| godine5                    = 2021 – 2023
| klubovi5                   = {{flagicon|TAN}} [[Young Africans S.C.|Young Africans]]
| nastupi(golovi)5           = 54 (50)
| godine6                    = 2023 – 2026
| klubovi6                   = {{flagicon|EGI}} [[Pyramids FC|Pyramids]]
| nastupi(golovi)6           = 79 (30)
| godine7                    = 2026 –
| klubovi7                   = {{flagicon|Libija}} [[Al-Ahli (fudbalski klub, Tripoli)|Al-Ahli]]
| nastupi(golovi)7           = 0 (0)
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2021 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|COD}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 39 (7)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 20.8.2026
}}
'''Mayele Fiston Kalala''' ([[Mbuji-Mayi]], [[24. lipnja]] [[1994.]]), [[DR Kongo|kongoanski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač. Cijelu profesionalnu karijeru proveo je u afričkim klubovima, a trenutno igra za libijski [[Al-Ahli (fudbalski klub, Tripoli)|Al-Ahli]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|reprezentaciju DR Konga]] debitirao je [[2021.]] godine, a bio je i dio reprezentacije na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine, gdje je postigao i gol u pobjedi nad [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistanom]] koja je Kongo odvela u drugi krug po prvi put u historiji. 

{{Sastav DR Kongo 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1994||Mayele, Fiston}}

[[Kategorija:Fudbaleri iz Demokratske Republike Konga]]</text>
      <sha1>bax2mu2xrqeeh4tpgxm4s5bhuwxe5xb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Sanabria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723502</id>
    <revision>
      <id>42680311</id>
      <parentid>42648050</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:21:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42680311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4263" sha1="sh8fapphkjxu718lj3j6avpappjkf05" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Antonio Sanabria
| slika                     = Antonio Sanabria, 2025 (cropped).jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = Arnaldo Antonio Sanabria Ayala
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|hr=da|1996|3|4}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|PAR|1990}} [[San Lorenzo (Paragvaj)|San Lorenzo]]
| rodnadržava               = [[Paragvaj]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.82 m
| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|BRA}} [[SC Internacional|Internacional]]
| brojnadresu               = 
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2014 
| klubovi1                   = {{flagicon|ITA}} [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]
| nastupi(golovi)1           = 2 (0)
| godine2                    = 2014 – 2016
| klubovi2                   = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)2           = 2 (0)
| godine3                    = 2015 – 2016
| klubovi3                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Sporting de Gijón|Sporting Gijón]]
| nastupi(golovi)3           = 30 (11)
| godine4                    = 2016 – 2021
| klubovi4                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]]
| nastupi(golovi)4           = 70 (17)
| godine5                    = 2019 – 2020
| klubovi5                   = → {{flagicon|ITA}} [[Genoa CFC|Genoa]]
| nastupi(golovi)5           = 39 (9)
| godine6                    = 2021 – 2025
| klubovi6                   = {{flagicon|ITA}} [[Torino FC|Torino]]
| nastupi(golovi)6           = 137 (30)
| godine7                    = 2025 – 2026
| klubovi7                   = {{flagicon|ITA}} [[US Cremonese|Cremonese]]
| nastupi(golovi)7           = 25 (1)
| godine8                    = 2026 – 
| klubovi8                   = {{flagicon|BRA}} [[SC Internacional|Internacional]]
| nastupi(golovi)8           = 0 (0)
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2013 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|PAR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 50 (7)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 21.8.2026
}}
'''Arnaldo Antonio Sanabria Ayala''', poznat i kao '''Tony Sanabria''' ([[San Lorenzo (Paragvaj)|San Lorenzo]], [[4. ožujka]] [[1996.]]), [[paragvaj]]ski nogometaš i reprezentativac koji igra kao napadač. Produkt omladinskih pogona [[FC Barcelona|Barcelone]] i [[AS Roma|Rome]], Sanabria je gotovo cijelu svoju profesionalnu karijeru proveo u Europi, a trenutno igra za brazilski [[SC Internacional|Internacional]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Paragvaja|reprezentaciju Paragvaja]] nastupa od [[2013.]] godine te je sudjelovao na nekoliko međunarodnih natjecanja, uključujući i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine.

{{Sastav Paragvaj 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1996||Sanabria, Antonio}}

[[Kategorija:Paragvajski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Betisa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Genoe]]
[[Kategorija:Fudbaleri Torina]]</text>
      <sha1>sh8fapphkjxu718lj3j6avpappjkf05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksokvir/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724065</id>
    <revision>
      <id>42679957</id>
      <parentid>42679653</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T14:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diversity */</comment>
      <origin>42679957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92428" sha1="domcnuhioie1vm8emu509ycl4w2feyn" xml:space="preserve">{{documentation subpage}}
{{High-use}}
Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]].

Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak &quot;[[#Svi parametri|Svi parametri]]&quot; za cjelokupni popis dostupnih parametara.

=== Uporaba ===
'''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.'''''
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                 = 
| slika                 = 
| slika_upright         =
| slika_alt             = 
| slika_opis            = 
| slika2                = 
| slika2_upright        =
| slika2_alt            = 
| slika2_opis           = 
| regnum                = [[Plantae]] (ili...)
| divisio               = 
| classis               = 
| ordo                  = 
| familia               = 
| genus                 = 
| species               = 
| dvoimeno              = 
| dvoimeno_autorstvo    = 
| karta_raspon          = &lt;!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --&gt;
| karta_raspon_upright  = 
| karta_raspon_alt      = 
| karta_raspon_opis     = 
| &lt;!--ili 115 drugih parametara--&gt;
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

=== Brzinski uvod i kratki primjeri ===

==== Životinje ====

===== Vrsta =====
{{Taksokvir
| naziv              = Azijska zlatna mačka
| slika              = Catopuma temminckii.jpg
| slika_alt          = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima
| slika_upright      = 1.15
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               = [[Carnivora]]
| familia            = [[Felidae]]
| genus              = ''[[Catopuma]]''
| species            = '''''C. temminckii'''''
| dvoimeno           = ''Catopuma temminckii''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] &amp; [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]])
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv              = 
| slika              = 
| slika_alt          = 
| slika_upright      = 
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             =
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| species            = 
| dvoimeno           = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson =====
{{Taksokvir
| name               = Brazdeni kitovi
| image              = Humpback Whale underwater shot.jpg
| image_alt          = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom
| image_caption      = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae''
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               =  [[Cetacea]]
| subordo            = [[Mysticeti]]
| familia            = '''Balaenopteridae'''
| familia_autorstvo  = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]]
| podjela_kategorije = Rodovi
| podjela            = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = 
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| genus_autorstvo    = 
| podjela_kategorije = 
| podjela            = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Biljke ====

Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru.

===== Vrste kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = ''Magnolia virginiana''
| slika                      = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt                  = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima
| slika_opis                 = ''Magnolia virginiana''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Magnoliids]]
| ordo                       = [[Magnoliales]]
| familia                    = [[Magnoliaceae]]
| genus                      = ''[[Magnolia]]''
| species                    = '''''M. virginiana'''''
| dvoimeno                   = ''Magnolia virginiana''
| dvoimeno_autorstvo         = [[Carl Linnaeus|L.]]
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                      = 
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| species                    = 
| dvoimeno                   = 
| dvoimeno_autorstvo         =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = Hrastovi
| slika                      = Quercus robur.jpg
| slika_alt                  = Lišće i plodovi hrasta
| slika_opis                 = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Eudikotiledone]]
| nekategorizirani_ordo      = [[Rosidae]]
| ordo                       = [[Fagaleae]]
| familia                    = [[Fagaceae]]
| genus                      = '''''Quercus'''''
| genus_autorstvo            = [[Carl Linnaeus|L.]]
| podjela_kategorije         = [[Vrsta|Vrste]]
| podjela                    = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| genus_autorstvo            = 
| podjela_kategorije         = 
| podjela                    = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Virusi ====

Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}.

=== Parameteri ===

==== Naziv ====
{{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}}
U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče:
* Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]).
* Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]).

Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva.

==== Boja ====
''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

==== Klasifikacija ====
Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum  = 
| phylum  = 
| classis = 
| ordo    = 
| familia = 
| genus   = 
| species = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. 

{{Taksokvir
| name               = Šumski veliki crveni mrav
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Arthropoda]]
| classis            = [[Insecta]]
| ordo               = [[Hymenoptera]]
| familia            = [[Formicidae]]
| subfamilia         = [[Formicinae]]
| tribus             = [[Formicini]]
| genus              = ''[[Formica]]''
| species            = '''''F. rufa'''''
| binomial           = ''Formica rufa''
| binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]]
}}

Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir.

Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka.

Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. 

Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| classis    = ...
| subclassis = ...
| superordo  = ...
| ordo       = ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu.

Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis.

===== Klasifikacijski status =====

Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja &quot;Naučna klasifikacija&quot;. Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao &quot;[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)&quot;. Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst &quot;Naučna klasifikacija&quot; bez njega bio pogrešan.

===== Odjeljci i sekcije =====
Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji.

Za članke o botanici:
* Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva)
* Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda)

Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije.

Za članke o zoologiji:
* Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda)
* Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda)

===== Nekategorizirani taksoni =====
Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo                          = 
| nekategorizirana_superfamilia = 
| familia                       = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku.

====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ======

[[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. 

Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput &quot;nekategorizirani '''divisio'''&quot;, što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a.

Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama:
{{tree list}}
*[[Angiospermae]]
**[[Magnoliidae]]
**[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]]
***[[Komelinidi]]
**[[Eudikotiledone]]
***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije)
****[[Rosidae]]
****[[Asteride]]
{{tree list/end}}
Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani.

Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum             = [[Plantae]]
| unranked_divisio   = [[Angiospermae]]
| unranked_classis   =
| unranked_ordo      =
| ordo               = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Podebljanja i kurziv ====
Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,&lt;ref group=note&gt;
Ako je naslov stranice, primjerice, &quot;Homo (rod)&quot;, onda će taksokvir to prikazati kao &quot;''Homo''&quot;, a naslov kao &quot;''Homo'' (rod)&quot;.&lt;/ref&gt; onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&amp;nbsp;&amp;ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski.

Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]).

Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos.

==== Dodatne podjele ====
{{Taxobox
| name              = Kopriva
| regnum            = [[Plantae]]
| unranked_divisio  = [[Angiosperms]]
| unranked_classis  = [[Eudicots]]
| unranked_ordo     = [[Rosids]]
| ordo              = [[Rosales]]
| familia           = [[Urticaceae]]
| genus             = '''''Urtica'''''
| genus_authority   = [[Carolus Linnaeus|L.]]
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision       = {{columns-list|colwidth=30em|
* ''U. angustifolia''
* ''U. ardens''
* ''U. atrichocaulis''
* ''U. atrovirens''
* ''U. cannabina''
* ''U.&amp;nbsp;chamaedryoides''
* ''[[Urtica dioica|U. dioica]]''
* ''U. dubia''
* ''[[Urtica ferox|U. ferox]]''
* ''U. fissa''
* ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]''
* ''U. gracilenta''
* ''U. hyperborea''
* ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' 
* ''U. kioviensis''
* ''U. laetivirens'' 
* ''U. linearifolia''
* ''U. mairei''
* ''U.&amp;nbsp;membranacea''
* ''U. morifolia''
* ''U. parviflora''
* ''U. pilulifera'' 
* ''U. platyphylla''
* ''U. pubescens''
* ''U. rupestris''
* ''U. sondenii''
* ''U. taiwaniana''
* ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]''
* ''U. triangularisa''
* ''[[Urtica urens|U. urens]]''
}}
}}
Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| podjela_kategorije = Porodice
| podjela            =
  {{linked taxon list
  |Porodica1|Autorstvo1
  |Porodica2|Autorstvo2
  |Porodica3|Autorstvo3
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom &quot;Vidi tekst&quot; (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak.

U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. &quot;Tipični redovi&quot; ili &quot;Značajni redovi&quot;, može se koristiti.

U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput &quot;Podgrupe&quot; ili &quot;Taksoni&quot;. Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod &quot;&amp;amp;nbsp;&quot;, uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke.

==== Kategorija ugroženosti ====
{{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}}
[[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]]
[[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]]
[[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]]
[[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]]
[[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]]
[[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]]
[[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]]
[[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]]

'''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
|status = kod
|status_sistem = klasifikacijski sustav &lt;!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --&gt;
|status_ref = &lt;ref&gt;...&lt;/ref&gt; &lt;!-- neobvezno --&gt;
|izumrli = godina izumiranja &lt;!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napomene:

# Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}.
# Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]].

===== Sistem zaštite =====
Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. 

Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. 

Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku.

===== Kod =====
Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji.

Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta].

S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove.

Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak):

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+IUCN-ovi statusi za taksokvire
!scope=&quot;col&quot;| Status (kako se prikazuje u taksokviru)
!scope=&quot;col&quot;| Kod
!scope=&quot;col&quot;| Kategorija
|-
!scope=&quot;row&quot;| Sigurna
| sigurna&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Pripitomljena
| DOM&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; || [[:Category:Domaće životinje]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LC)
| LC ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc)
| LR/lc ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT)
| NT ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt)
| LR/nt ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd)
| LR/cd ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU)
| VU ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN)
| EN || [[:Category:Ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]]
| CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla
| PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla u prirodi (EW)
| EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla 
| EX ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nedovoljno poznata (DD)
| DD ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| ''Nije procijenjena'' (NE)
| NE ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Fosil
| fosil&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fossil&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).&lt;/ref&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Prahistorijska
| pre&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Vidi tekst
| Vidi tekst&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nizak rizik
| &lt;s&gt;LR&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LR&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.&lt;/ref&gt; ||
|}

'''Napomene''':
{{Reflist|group=IUCN|close}}

===== Korištenje referenci =====
Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/nowiki&gt; zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake &lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt; u odjeljku za reference.

==== Raspon fosila ====
U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način:
{{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

ili

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi &quot;Nedavno&quot;, dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi &quot;Holocen&quot;, a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. 

Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice:
{{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Slike ====
U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke &quot;Datoteka:&quot; (ili slične) uz naziv datoteke!

Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra &quot;{{para|slika_alt}}&quot;. Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti.

Opis za sliku dodaje se pomoću parametra &quot;{{para|slika_opis}}&quot;. Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
| slika_širina  = 1.45
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra &quot;{{para|slika_opis_položaj|left}}&quot;.

U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola.

==== Autorstva ====
Pravilo je da se autorstvo navodi samo za taksone pokrivene člankom. Više taksonomske kategorije koje sadrže samo temu članka također bi trebale navoditi autorstvo, osim kada je ono isto kao i u slučaju taksona u pitanju. U slučaju vrsta (ili podvrsta), autorstvo se može navesti u odjeljku ''dvoimeno'' ili ''troimeno''. Inače, autorstvo se može navesti i u samoj klasifikaciji. Primjerice, za red:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo = 
| ordo_autorstvo = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Sljedeći primjeri ilustriraju različite konvencije pri imenovanju, datumima i ostalim elementima nazivlja za različita carstva:
* ''Animalia
** Izvorni naziv: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}}
** Reklasifikacija: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)}} (izvorno ''Felis leo'')
* ''Plantae
** Izvorni naziv: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}}
** Reklasifikacija: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (izvorno ''Orchis pyramidalis'')
* ''Bacteria
** Izvorni naziv: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883.}}
** Reklasifikacija: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884.) Chester 1901.}} (izvorno ''Micrococcus pneumoniae'')
** Stari naziv: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann &amp; Edwards 1952.) Le Minor &amp; Popoff 1987.}}

Autorstva koja se koriste u znanstvenim nazivima također imaju različite standarde skraćivanja, ovisno o tome radi li se o biljkama ili životinjama.

==== Raznolikost ====
Kod viših taksona i taksona kod kojih podjela ne ukazuje na broj vrsta, možete koristiti parametar {{para|raznolikost}}. On treba biti popraćen parametrom {{para|raznolikost_link}}, koji vodi do prikladne stranice, a koja će uglavnom biti naslovljena ''Lista vrsta roda X''. Primjerice: 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| raznolikost_link = Lista vrsta roda Quercus
| raznolikost = oko 120 vrsta
&lt;/syntaxhighlight&gt;

''Nije'' dobra ideja biti pretjerano precizan oko broja vrsta. Kod velikog broja grupa, nove vrste redovito se otkrivaju i opisuju tako da se brojka stalno mijenja. Također, moguće je da promjene u taksonomskim kriterijima dovedu do promjene unutar određenih rodova. Stoga je navođenje okrivne, odnosno zaokružene brojke vrsta bolje jer olakšava održavanje.

Za dodavanje reference o broju vrsta koristite parametar {{para|raznolikost_ref}} kako slijedi:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| raznolikost_ref = &lt;ref&gt;Hershler i Longley, 1986., str.&amp;nbsp;127&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Range maps ====
A range map may be included at the end of the taxobox.  This uses the {{para|range_map}}, {{para|range_map_upright}}, {{para|range_map_alt}}, and {{para|range_map_caption}} parameters, in the same manner as an image.  Specifying range map width is unnecessary in most cases.  See [[leopard]] (land animal), [[northern flicker]] (non-migratory bird), [[lesser spotted eagle]] (migratory bird) and [[orca]] (water animal) for examples.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| range_map         = Map.jpg
| range_map_upright = 1.1
| range_map_alt     = Map showing ...
| range_map_caption = Range of ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Up to four range maps can be included, via additional parameters such as {{para|range_map2}}, {{para|range_map2_caption}}, etc.

You can generate maps using an appropriate blank map such as [[:Image:BlankMap-World-noborders.png]]. Do not make the distribution map too large (a width of 300 to 400 should be sufficient, the purpose of the map being a rough global overview; more detailed maps can always go to the article body) and add the map to [[:Category:Habitat maps]], or, preferably, if you upload the map to Commons, to [[:commons:Category:Animal distribution maps]].

==== Synonyms ====
Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used.  The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| synonyms =
  {{Species list
  |Species1|Authority1
  |Species2|Authority2
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

[http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was &quot;preoccupied&quot;. This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]].

Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed.

Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| synonyms_ref = &lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p.&amp;nbsp;5&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Type species ====
When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used.

For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term &quot;type species&quot; does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference.

For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| type_species           = &lt;!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --&gt;
| type_species_authority =
&lt;/syntaxhighlight&gt;

This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN:

&lt;blockquote&gt;''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758&quot;; or &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)&quot;.&lt;/blockquote&gt;

If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;{{small|1=([[type species]])}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

after the species' (currently valid) name.

=== Italic page titles ===
If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.&lt;ref group=note&gt;See note 1; the title of the page will be italicized using the &lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE}}&lt;/nowiki&gt; [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as &quot;(alga)&quot; or &quot;(genus)&quot;), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).&lt;/ref&gt;  If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template.

If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used.

=== Complete blank template ===
This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short!
''Note that parameters in this template are case-sensitive.''

{{Taxobox
| color_as                        = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}}
| name                            = name
| fossil_range                    = {{fossil range|100|0}}fossil range
| image                           = Panthera tigris tigris.jpg
| image_upright                   = 0.9
| image_alt                       = image alt
| image_caption                   = image caption
| image2                          = Singapore Zoo Tigers.jpg 
| image2_upright                  = 0.9
| image2_alt                      = image2 alt
| image2_caption                  = image2 caption
| status                          = EN
| status_system                   = IUCN3.1
| status_ref                      = &lt;ref&gt;IUCN reference goes here&lt;/ref&gt;
| classification_status           = status of classification
| virus_group                     = virus group
| superdomain                     = superdomain
| unranked_superdomain            = unranked superdomain
| unranked_superdomain_authority  = unranked superdomain authority
| domain                          = domain
| domain_authority                = domain authority
| superregnum                     = superregnum
| superregnum_authority           = superregnum authority
| regnum                          = regnum
| regnum_authority                = regnum authority
| unranked_regnum                 = unranked regnum
| unranked_regnum_authority       = unranked regnum authority
| subregnum                       = subregnum
| subregnum_authority             = subregnum authority
| infraregnum                     = infraregnum
| infraregnum_authority           = infraregnum authority
| unranked_phylum                 = unranked phylum
| unranked_phylum_authority       = unranked phylum authority
| superdivisio                    = superdivisio
| superdivisio_authority          = superdivisio authority
| superphylum                     = superphylum
| superphylum_authority           = superphylum authority
| unranked_divisio                = unranked divisio
| unranked_divisio_authority      = unranked divisio authority
| divisio                         = divisio
| divisio_authority               = divisio authority
| phylum                          = phylum
| phylum_authority                = phylum authority
| subdivisio                      = subdivisio
| subdivisio_authority            = subdivisio authority
| subphylum                       = subphylum
| subphylum_authority             = subphylum authority
| infraphylum                     = infraphylum
| infraphylum_authority           = infraphylum authority
| microphylum                     = microphylum
| microphylum_authority           = microphylum authority
| nanophylum                      = nanophylum
| nanophylum_authority            = nanophylum authority
| unranked_classis                = unranked classis
| unranked_classis_authority      = unranked classis authority
| superclassis                    = superclassis
| superclassis_authority          = superclassis authority
| classis                         = classis
| classis_authority               = classis authority
| unranked_subclassis             = unranked subclassis
| unranked_subclassis_authority   = unranked subclassis authority
| subclassis                      = subclassis
| subclassis_authority            = subclassis authority
| unranked_infraclassis           = unranked infraclassis
| unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority
| infraclassis                    = infraclassis
| infraclassis_authority          = infraclassis authority
| unranked_ordo                   = unranked ordo
| unranked_ordo_authority         = unranked ordo authority
| magnordo                        = magnordo
| magnordo_authority              = magnordo authority
| superordo                       = superordo
| superordo_authority             = superordo authority
| ordo                            = ordo
| ordo_authority                  = ordo authority
| subordo                         = subordo
| subordo_authority               = subordo authority
| infraordo                       = infraordo
| infraordo_authority             = infraordo authority
| parvordo                        = parvordo
| parvordo_authority              = parvordo authority
| zoodivisio                      = zoodivisio
| zoodivisio_authority            = zoodivisio authority
| zoosectio                       = zoosectio
| zoosectio_authority             = zoosectio authority
| zoosubsectio                    = zoosubsectio
| zoosubsectio_authority          = zoosubsectio authority
| unranked_superfamilia           = unranked superfamilia
| unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority
| superfamilia                    = superfamilia
| superfamilia_authority          = superfamilia authority
| familia                         = familia
| familia_authority               = familia authority
| subfamilia                      = subfamilia
| subfamilia_authority            = subfamilia authority
| unranked_tribus                 = unranked tribus
| unranked_tribus_authority       = unranked tribus authority
| supertribus                     = supertribus
| supertribus_authority           = supertribus authority
| tribus                          = tribus
| tribus_authority                = tribus authority
| subtribus                       = subtribus
| subtribus_authority             = subtribus authority
| alliance                        = alliance
| alliance_authority              = alliance authority
| unranked_genus                  = unranked genus
| unranked_genus_authority        = genus authority
| genus                           = genus
| genus_authority                 = genus authority
| subgenus                        = subgenus
| subgenus_authority              = subgenus authority
| sectio                          = sectio
| sectio_authority                = sectio authority
| subsectio                       = subsectio
| subsectio_authority             = subsectio authority
| series                          = series
| series_authority                = series authority
| subseries                       = subseries
| subseries_authority             = subseries authority
| species_group                   = species group
| species_group_authority         = species group authority
| species_subgroup                = species subgroup
| species_subgroup_authority      = species subgroup authority
| species_complex                 = species complex
| species_complex_authority       = species complex authority
| species                         = species
| species_authority               = species authority
| subspecies                      = subspecies
| subspecies_authority            = subspecies authority
| variety                         = variety
| variety_authority               = variety authority
| forma                           = forma
| forma_authority                 = forma authority
| type_strain                     = type strain
| diversity_ref                   = &lt;ref&gt;diversity ref&lt;/ref&gt;
| diversity                       = diversity
| diversity_link                  = diversity link
| binomial                        = binomial
| binomial_authority              = binomial authority
| trinomial                       = trinomial
| trinomial_authority             = trinomial authority
| type_genus                      = type genus
| type_genus_authority            = type genus authority
| type_species                    = type species
| type_species_authority          = type species authority
| subdivision                     = subdivision
| subdivision_ranks               = subdivision ranks
| range_map                       = Pleurodeles walti dis.png
| range_map_upright               = 0.9
| range_map_alt                   = range map alt
| range_map_caption               = range map caption
| binomial2                       = binomial2
| binomial2_authority             = binomial2 authority
| range_map2                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map2_upright              = 0.9
| range_map2_alt                  = range map2 alt
| range_map2_caption              = range map2 caption
| binomial3                       = binomial3
| binomial3_authority             = binomial3 authority
| range_map3                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map3_upright              = 0.9
| range_map3_alt                  = range map3 alt
| range_map3_caption              = range map3 caption
| binomial4                       = binomial4
| binomial4_authority             = binomial4 authority
| range_map4                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map4_upright              = 0.9
| range_map4_alt                  = range map4 alt
| range_map4_caption              = range map4 caption
| synonyms_ref                    = &lt;ref&gt;synonyms ref&lt;/ref&gt;
| synonyms                        = synonyms
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taxobox
| color_as                        = 
| name                            = 
| fossil_range                    = 
| image                           = 
| image_upright                   = 
| image_alt                       = 
| image_caption                   = 
| image_caption_align             =
| image2                          = 
| image2_upright                  = 
| image2_alt                      = 
| image2_caption                  = 
| status                          = 
| status_system                   = 
| status_ref                      = 
| classification_status           = 
| virus_group                     = 
| unranked_superdomain            = 
| unranked_superdomain_authority  = 
| superdomain                     = 
| superdomain_authority           = 
| domain                          = 
| domain_authority                = 
| superregnum                     = 
| superregnum_authority           = 
| unranked_regnum                 = 
| unranked_regnum_authority       = 
| regnum                          = 
| regnum_authority                = 
| subregnum                       = 
| subregnum_authority             = 
| superdivisio                    = 
| superdivisio_authority          = 
| superphylum                     = 
| superphylum_authority           = 
| unranked_divisio                = 
| unranked_divisio_authority      =
| divisio                         = 
| divisio_authority               = 
| unranked_phylum                 = 
| unranked_phylum_authority       = 
| phylum                          = 
| phylum_authority                =
| subdivisio                      = 
| subdivisio_authority            = 
| subphylum                       = 
| subphylum_authority             = 
| infraphylum                     = 
| infraphylum_authority           = 
| microphylum                     = 
| microphylum_authority           = 
| nanophylum                      = 
| nanophylum_authority            = 
| superclassis                    = 
| superclassis_authority          = 
| unranked_classis                = 
| unranked_classis_authority      = 
| classis                         = 
| classis_authority               = 
| unranked_subclassis             = 
| unranked_subclassis_authority   = 
| subclassis                      = 
| subclassis_authority            = 
| unranked_infraclassis           = 
| unranked_infraclassis_authority = 
| infraclassis                    = 
| infraclassis_authority          = 
| magnordo                        = 
| magnordo_authority              = 
| superordo                       = 
| superordo_authority             = 
| unranked_ordo                   = 
| unranked_ordo_authority         = 
| ordo                            = 
| ordo_authority                  = 
| subordo                         = 
| subordo_authority               = 
| infraordo                       = 
| infraordo_authority             = 
| parvordo                        = 
| parvordo_authority              = 
| zoodivisio                      = 
| zoodivisio_authority            = 
| zoosectio                       = 
| zoosectio_authority             = 
| zoosubsectio                    = 
| zoosubsectio_authority          = 
| unranked_superfamilia           = 
| unranked_superfamilia_authority = 
| superfamilia                    = 
| superfamilia_authority          = 
| familia                         = 
| familia_authority               = 
| subfamilia                      = 
| subfamilia_authority            = 
| supertribus                     = 
| supertribus_authority           = 
| unranked_tribus                 = 
| unranked_tribus_authority       = 
| tribus                          = 
| tribus_authority                = 
| subtribus                       = 
| subtribus_authority             = 
| alliance                        = 
| alliance_authority              = 
| unranked_genus                  = 
| unranked_genus_authority        = 
| genus                           = 
| genus_authority                 = 
| subgenus                        = 
| subgenus_authority              = 
| sectio                          = 
| sectio_authority                = 
| subsectio                       = 
| subsectio_authority             = 
| series                          = 
| series_authority                = 
| subseries                       = 
| subseries_authority             = 
| species_group                   = 
| species_group_authority         = 
| species_subgroup                = 
| species_subgroup_authority      = 
| species_complex                 = 
| species_complex_authority       = 
| species                         = 
| species_authority               = 
| subspecies                      = 
| subspecies_authority            = 
| variety                         = 
| variety_authority               = 
| forma                           = 
| forma_authority                 = 
| binomial                        = 
| binomial_authority              = 
| trinomial                       = 
| trinomial_authority             = 
| type_genus                      = 
| type_genus_authority            = 
| type_species                    = 
| type_species_authority          = 
| type_strain                     = 
| subdivision                     = 
| subdivision_ranks               = 
| diversity_ref                   = 
| diversity                       = 
| diversity_link                  = 
| range_map                       = 
| range_map_upright               = 
| range_map_alt                   = 
| range_map_caption               = 
| binomial2                       = 
| binomial2_authority             = 
| range_map2                      = 
| range_map2_upright              = 
| range_map2_alt                  = 
| range_map2_caption              = 
| binomial3                       = 
| binomial3_authority             = 
| range_map3                      = 
| range_map3_upright              = 
| range_map3_alt                  = 
| range_map3_caption              = 
| binomial4                       = 
| binomial4_authority             = 
| range_map4                      = 
| range_map4_upright              = 
| range_map4_alt                  = 
| range_map4_caption              = 
| synonyms_ref                    = 
| synonyms                        = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== All parameters ===
The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the &quot;[[#Complete blank template|Complete blank template]]&quot;.

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; &lt;!--this table uses end-of-line &quot;&lt;tr&gt;&quot; to split rows. --&gt;
|+Parameters for Template:Taxobox
!scope=&quot;col&quot;|Parameter
!scope=&quot;col&quot;|Usage
|-
!scope=&quot;row&quot;| color_as
| color code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| name
| name defaults to &lt;nowiki&gt;{{PAGENAME}}&lt;/nowiki&gt;&lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status
| conservation status code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_system
| status-system type    &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_ref
| status reference &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| regnum 
| (standard) kingdom name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum 
| (standard) phylum name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| classis
| (standard) class name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| ordo   
| (standard) order name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| familia
| (standard) family name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| genus  
| (standard) genus name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| species
| (standard) species name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| fossil_range
| (as shown at top of box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_upright   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_alt       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_caption   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_upright  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_alt      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_caption  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classification_status
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| virus_group     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain_ authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| regnum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classis_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| ordo_authority        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| familia_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| genus_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma                 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_ref         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_link        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| type_species          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_species_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision_ranks     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_strain           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map          
| 1st map, bottom of box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_upright  
| 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_alt      
| 1st map ALT= text&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_caption  
| 1st caption, under picture&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2         
| 2nd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_upright 
| 2nd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_alt     
| 2nd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_caption 
| 2nd map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3         
| 3rd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_upright 
| 3rd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_alt     
| 3rd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_caption 
| 3rd maq caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4         
| 4th map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_upright 
| 4th map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_alt     
| 4th map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_caption 
| 4th map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms_ref
| reference for synonyms &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms    
| (as at bottom of box)
|}

=== Articles lacking taxoboxes ===
For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''&lt;nowiki&gt;{{Missing-taxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' or '''&lt;nowiki&gt;{{needtaxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' at the top of the ''talk'' page.

=== Microformat ===
{{UF-species}}

===Template Data===
{{TemplateData header}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;An infobox for plants, animals and other biological taxa&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;block&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;name&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Name&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;image&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Use image_upright&quot;
		},
		&quot;image_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale to display the image at. e.g. 1.1&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption displayed under the image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_caption_align&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption alignment&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kingdom&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Phylum&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Class/classis taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Order/ordo taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;familia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Family&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Family/familia taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the range in words&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_system&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status system&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status reference&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Reference for status &lt;ref&gt;{{Cite journal|...}}&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;extinct&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Year of extinction&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Year of extinction, if known&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;fossil_range&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Fossil range&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;virus_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Virus group&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain Authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;domain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Domain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked kingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superdivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdivision&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked phylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;microphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Microphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;nanophylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Nanophylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;magnordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Magnorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Generally used for flowering plants using the APG IV system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;infraordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;parvordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;parvordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoodivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoodivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the division used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the section used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosubsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosubsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology,  a different rank to the subsection used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;supertribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;supertribus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;unranked_tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;unranked tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subtribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subtribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;alliance&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;alliance&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Displays as a rank between subtribe and genus. &quot;
		},
		&quot;unranked_genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked genus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;subgenus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subgenus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;sectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Section&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosubsectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;series&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Series&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subseries&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subseries&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species group&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_subgroup&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species subgroup&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_complex&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species complex&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subspecies&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subspecies&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;variety&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;variety&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;use varietas&quot;
		},
		&quot;forma&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;form&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, not in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority for a trinomial.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}&lt;br/&gt; ''species2'' {{small|1=Authority2}}&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms ref&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;References for the synonym lists, e.g.&lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p. 5&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority for the type species, don't use parenthesis.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classification_status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Classification status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision_ranks&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision ranks&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]&lt;br/&gt; [[Family2]]&lt;br/&gt; [[Family3]]&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A second image, only use in rare circumstances.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Deprecated. Width of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;image2_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the second image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption to display under the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of second binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of third binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of fourth binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map3_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Forth map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map4_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the fourth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;color_as&quot;: {
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)&quot;,
			&quot;example&quot;: &quot;Animalia&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;genus_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus authority&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;color&quot;: {
			&quot;deprecated&quot;: true,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	},
	&quot;paramOrder&quot;: [
		&quot;name&quot;,
		&quot;fossil_range&quot;,
		&quot;image&quot;,
		&quot;image_width&quot;,
		&quot;image_upright&quot;,
		&quot;image_alt&quot;,
		&quot;image_caption&quot;,
		&quot;image_caption_align&quot;,
		&quot;status&quot;,
		&quot;status_system&quot;,
		&quot;status_ref&quot;,
		&quot;extinct&quot;,
		&quot;virus_group&quot;,
		&quot;unranked_superdomain&quot;,
		&quot;superdomain&quot;,
		&quot;superdomain_authority&quot;,
		&quot;domain&quot;,
		&quot;superregnum&quot;,
		&quot;unranked_regnum&quot;,
		&quot;regnum&quot;,
		&quot;subregnum&quot;,
		&quot;superdivisio&quot;,
		&quot;unranked_divisio&quot;,
		&quot;divisio&quot;,
		&quot;superphylum&quot;,
		&quot;unranked_phylum&quot;,
		&quot;phylum&quot;,
		&quot;subphylum&quot;,
		&quot;infraphylum&quot;,
		&quot;microphylum&quot;,
		&quot;nanophylum&quot;,
		&quot;superclassis&quot;,
		&quot;unranked_classis&quot;,
		&quot;classis&quot;,
		&quot;unranked_subclassis&quot;,
		&quot;subclassis&quot;,
		&quot;unranked_infraclassis&quot;,
		&quot;infraclassis&quot;,
		&quot;superordo&quot;,
		&quot;unranked_ordo&quot;,
		&quot;ordo&quot;,
		&quot;subordo&quot;,
		&quot;infraordo&quot;,
		&quot;unranked_superfamilia&quot;,
		&quot;superfamilia&quot;,
		&quot;familia&quot;,
		&quot;subfamilia&quot;,
		&quot;supertribus&quot;,
		&quot;unranked_tribus&quot;,
		&quot;tribus&quot;,
		&quot;subtribus&quot;,
		&quot;unranked_genus&quot;,
		&quot;genus&quot;,
		&quot;genus_authority&quot;,
		&quot;subgenus&quot;,
		&quot;sectio&quot;,
		&quot;subsectio&quot;,
		&quot;series&quot;,
		&quot;subseries&quot;,
		&quot;species_group&quot;,
		&quot;species_subgroup&quot;,
		&quot;species_complex&quot;,
		&quot;species&quot;,
		&quot;binomial&quot;,
		&quot;binomial_authority&quot;,
		&quot;subspecies&quot;,
		&quot;variety&quot;,
		&quot;forma&quot;,
		&quot;trinomial&quot;,
		&quot;trinomial_authority&quot;,
		&quot;range_map&quot;,
		&quot;range_map_width&quot;,
		&quot;range_map_alt&quot;,
		&quot;range_map_caption&quot;,
		&quot;magnordo&quot;,
		&quot;parvordo&quot;,
		&quot;zoodivisio&quot;,
		&quot;zoosectio&quot;,
		&quot;zoosubsectio&quot;,
		&quot;alliance&quot;,
		&quot;synonyms&quot;,
		&quot;synonyms_ref&quot;,
		&quot;type_species&quot;,
		&quot;type_species_authority&quot;,
		&quot;classification_status&quot;,
		&quot;subdivision_ranks&quot;,
		&quot;subdivision&quot;,
		&quot;image2&quot;,
		&quot;image2_width&quot;,
		&quot;image2_upright&quot;,
		&quot;image2_alt&quot;,
		&quot;image2_caption&quot;,
		&quot;binomial2&quot;,
		&quot;binomial2_authority&quot;,
		&quot;binomial3&quot;,
		&quot;binomial3_authority&quot;,
		&quot;binomial4&quot;,
		&quot;binomial4_authority&quot;,
		&quot;range_map2&quot;,
		&quot;range_map2_width&quot;,
		&quot;range_map2_alt&quot;,
		&quot;range_map2_caption&quot;,
		&quot;range_map3&quot;,
		&quot;range_map3_width&quot;,
		&quot;range_map3_alt&quot;,
		&quot;range_map3_caption&quot;,
		&quot;range_map4&quot;,
		&quot;range_map4_width&quot;,
		&quot;range_map4_alt&quot;,
		&quot;range_map4_caption&quot;,
		&quot;color_as&quot;,
		&quot;color&quot;
	]
}
&lt;/templatedata&gt;

== Pomoćni i povezani šabloni ==
* [[Šablon:Taxobox/core]]
** [[Šablon:Taxobox/species]]
** [[Šablon:Taksonomija]]
* [[Modul:Autotaxobox]]
* [[Šablon:Taksokvir boja]]
** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]]
** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]]
* [[Šablon:Taksokvir ime]]
* [[Šablon:Taxonbar/candidate]]

== Tracking categories ==
Hidden category added by {{tl|Taxobox}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}:
* {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}}
* {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}}
* {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}}
* {{Category link with count|Invalid conservation status}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}}
Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}:
* {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}}
* {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}}

== Povezano ==
* [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]]
* [[Wikipedija:Stilski priručnik]]
* {{tl|Paraphyletic group}}
* [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]]
** {{tl|Speciesbox}}
** {{tl|Automatski taksokvir}}

&lt;div style=&quot;display: none&quot;&gt;{{reflist}}&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
[[Category:Šabloni Taksokvira| ]]
}}&lt;/includeonly&gt; &lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>domcnuhioie1vm8emu509ycl4w2feyn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680322</id>
      <parentid>42679957</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T11:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Range maps */</comment>
      <origin>42680322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92348" sha1="q1mo688i9zh2ph3dyiz3uv9ar9o1yur" xml:space="preserve">{{documentation subpage}}
{{High-use}}
Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]].

Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak &quot;[[#Svi parametri|Svi parametri]]&quot; za cjelokupni popis dostupnih parametara.

=== Uporaba ===
'''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.'''''
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                 = 
| slika                 = 
| slika_upright         =
| slika_alt             = 
| slika_opis            = 
| slika2                = 
| slika2_upright        =
| slika2_alt            = 
| slika2_opis           = 
| regnum                = [[Plantae]] (ili...)
| divisio               = 
| classis               = 
| ordo                  = 
| familia               = 
| genus                 = 
| species               = 
| dvoimeno              = 
| dvoimeno_autorstvo    = 
| karta_raspon          = &lt;!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --&gt;
| karta_raspon_upright  = 
| karta_raspon_alt      = 
| karta_raspon_opis     = 
| &lt;!--ili 115 drugih parametara--&gt;
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

=== Brzinski uvod i kratki primjeri ===

==== Životinje ====

===== Vrsta =====
{{Taksokvir
| naziv              = Azijska zlatna mačka
| slika              = Catopuma temminckii.jpg
| slika_alt          = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima
| slika_upright      = 1.15
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               = [[Carnivora]]
| familia            = [[Felidae]]
| genus              = ''[[Catopuma]]''
| species            = '''''C. temminckii'''''
| dvoimeno           = ''Catopuma temminckii''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] &amp; [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]])
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv              = 
| slika              = 
| slika_alt          = 
| slika_upright      = 
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             =
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| species            = 
| dvoimeno           = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson =====
{{Taksokvir
| name               = Brazdeni kitovi
| image              = Humpback Whale underwater shot.jpg
| image_alt          = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom
| image_caption      = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae''
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Chordata]]
| classis            = [[Mammalia]]
| ordo               =  [[Cetacea]]
| subordo            = [[Mysticeti]]
| familia            = '''Balaenopteridae'''
| familia_autorstvo  = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]]
| podjela_kategorije = Rodovi
| podjela            = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = 
| classis            = 
| ordo               = 
| familia            = 
| genus              = 
| genus_autorstvo    = 
| podjela_kategorije = 
| podjela            = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Biljke ====

Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru.

===== Vrste kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = ''Magnolia virginiana''
| slika                      = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt                  = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima
| slika_opis                 = ''Magnolia virginiana''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Magnoliids]]
| ordo                       = [[Magnoliales]]
| familia                    = [[Magnoliaceae]]
| genus                      = ''[[Magnolia]]''
| species                    = '''''M. virginiana'''''
| dvoimeno                   = ''Magnolia virginiana''
| dvoimeno_autorstvo         = [[Carl Linnaeus|L.]]
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| naziv                      = 
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| species                    = 
| dvoimeno                   = 
| dvoimeno_autorstvo         =
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

===== Viši takson kritosjemenjača =====
{{Taksokvir
| naziv                      = Hrastovi
| slika                      = Quercus robur.jpg
| slika_alt                  = Lišće i plodovi hrasta
| slika_opis                 = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur''
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = [[Eudikotiledone]]
| nekategorizirani_ordo      = [[Rosidae]]
| ordo                       = [[Fagaleae]]
| familia                    = [[Fagaceae]]
| genus                      = '''''Quercus'''''
| genus_autorstvo            = [[Carl Linnaeus|L.]]
| podjela_kategorije         = [[Vrsta|Vrste]]
| podjela                    = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}}
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taksokvir
| slika                      = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| regnum                     = [[Plantae]]
| nekategorizirana_divisio   = [[Angiospermae]]
| nekategorizirani_classis   = 
| nekategorizirani_ordo      = 
| ordo                       =
| familia                    = 
| genus                      =
| genus_autorstvo            = 
| podjela_kategorije         = 
| podjela                    = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
{{clear}}

==== Virusi ====

Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}.

=== Parameteri ===

==== Naziv ====
{{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}}
U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče:
* Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]).
* Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]).

Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva.

==== Boja ====
''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}
|također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}
|također i [[arheplastidi]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}}
|odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} 
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}}
|- 
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}
|također i [[harosa]], [[kromalveolati]]
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}}
|-
! style=&quot;{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}&quot; | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}}
|također i [[viroid]]i
|}

==== Klasifikacija ====
Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum  = 
| phylum  = 
| classis = 
| ordo    = 
| familia = 
| genus   = 
| species = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. 

{{Taksokvir
| name               = Šumski veliki crveni mrav
| regnum             = [[Animalia]]
| phylum             = [[Arthropoda]]
| classis            = [[Insecta]]
| ordo               = [[Hymenoptera]]
| familia            = [[Formicidae]]
| subfamilia         = [[Formicinae]]
| tribus             = [[Formicini]]
| genus              = ''[[Formica]]''
| species            = '''''F. rufa'''''
| binomial           = ''Formica rufa''
| binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]]
}}

Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir.

Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka.

Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. 

Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| classis    = ...
| subclassis = ...
| superordo  = ...
| ordo       = ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu.

Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis.

===== Klasifikacijski status =====

Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja &quot;Naučna klasifikacija&quot;. Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao &quot;[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)&quot;. Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst &quot;Naučna klasifikacija&quot; bez njega bio pogrešan.

===== Odjeljci i sekcije =====
Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji.

Za članke o botanici:
* Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva)
* Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda)

Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije.

Za članke o zoologiji:
* Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda)
* Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda)

===== Nekategorizirani taksoni =====
Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo                          = 
| nekategorizirana_superfamilia = 
| familia                       = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku.

====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ======

[[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. 

Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput &quot;nekategorizirani '''divisio'''&quot;, što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a.

Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama:
{{tree list}}
*[[Angiospermae]]
**[[Magnoliidae]]
**[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]]
***[[Komelinidi]]
**[[Eudikotiledone]]
***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije)
****[[Rosidae]]
****[[Asteride]]
{{tree list/end}}
Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani.

Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| regnum             = [[Plantae]]
| unranked_divisio   = [[Angiospermae]]
| unranked_classis   =
| unranked_ordo      =
| ordo               = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Podebljanja i kurziv ====
Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,&lt;ref group=note&gt;
Ako je naslov stranice, primjerice, &quot;Homo (rod)&quot;, onda će taksokvir to prikazati kao &quot;''Homo''&quot;, a naslov kao &quot;''Homo'' (rod)&quot;.&lt;/ref&gt; onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&amp;nbsp;&amp;ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski.

Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]).

Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos.

==== Dodatne podjele ====
{{Taxobox
| name              = Kopriva
| regnum            = [[Plantae]]
| unranked_divisio  = [[Angiosperms]]
| unranked_classis  = [[Eudicots]]
| unranked_ordo     = [[Rosids]]
| ordo              = [[Rosales]]
| familia           = [[Urticaceae]]
| genus             = '''''Urtica'''''
| genus_authority   = [[Carolus Linnaeus|L.]]
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision       = {{columns-list|colwidth=30em|
* ''U. angustifolia''
* ''U. ardens''
* ''U. atrichocaulis''
* ''U. atrovirens''
* ''U. cannabina''
* ''U.&amp;nbsp;chamaedryoides''
* ''[[Urtica dioica|U. dioica]]''
* ''U. dubia''
* ''[[Urtica ferox|U. ferox]]''
* ''U. fissa''
* ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]''
* ''U. gracilenta''
* ''U. hyperborea''
* ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' 
* ''U. kioviensis''
* ''U. laetivirens'' 
* ''U. linearifolia''
* ''U. mairei''
* ''U.&amp;nbsp;membranacea''
* ''U. morifolia''
* ''U. parviflora''
* ''U. pilulifera'' 
* ''U. platyphylla''
* ''U. pubescens''
* ''U. rupestris''
* ''U. sondenii''
* ''U. taiwaniana''
* ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]''
* ''U. triangularisa''
* ''[[Urtica urens|U. urens]]''
}}
}}
Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| podjela_kategorije = Porodice
| podjela            =
  {{linked taxon list
  |Porodica1|Autorstvo1
  |Porodica2|Autorstvo2
  |Porodica3|Autorstvo3
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom &quot;Vidi tekst&quot; (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak.

U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. &quot;Tipični redovi&quot; ili &quot;Značajni redovi&quot;, može se koristiti.

U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput &quot;Podgrupe&quot; ili &quot;Taksoni&quot;. Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod &quot;&amp;amp;nbsp;&quot;, uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke.

==== Kategorija ugroženosti ====
{{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}}
[[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]]
[[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]]
[[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]]
[[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]]
[[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]]
[[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]]
[[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]]
[[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]]

'''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto;&quot;&gt;
|status = kod
|status_sistem = klasifikacijski sustav &lt;!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --&gt;
|status_ref = &lt;ref&gt;...&lt;/ref&gt; &lt;!-- neobvezno --&gt;
|izumrli = godina izumiranja &lt;!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Napomene:

# Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}.
# Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]].

===== Sistem zaštite =====
Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. 

Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. 

Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku.

===== Kod =====
Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji.

Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta].

S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove.

Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak):

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+IUCN-ovi statusi za taksokvire
!scope=&quot;col&quot;| Status (kako se prikazuje u taksokviru)
!scope=&quot;col&quot;| Kod
!scope=&quot;col&quot;| Kategorija
|-
!scope=&quot;row&quot;| Sigurna
| sigurna&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Pripitomljena
| DOM&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; || [[:Category:Domaće životinje]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LC)
| LC ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc)
| LR/lc ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT)
| NT ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt)
| LR/nt ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd)
| LR/cd ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU)
| VU ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN)
| EN || [[:Category:Ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]]
| CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla
| PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla u prirodi (EW)
| EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]]
|-
!scope=&quot;row&quot;| Izumrla 
| EX ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nedovoljno poznata (DD)
| DD ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| ''Nije procijenjena'' (NE)
| NE ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Fosil
| fosil&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fossil&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).&lt;/ref&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Prahistorijska
| pre&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Vidi tekst
| Vidi tekst&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt; ||
|-
!scope=&quot;row&quot;| Nizak rizik
| &lt;s&gt;LR&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;invalid&quot; group=&quot;IUCN&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LR&quot; group=&quot;IUCN&quot;&gt;{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.&lt;/ref&gt; ||
|}

'''Napomene''':
{{Reflist|group=IUCN|close}}

===== Korištenje referenci =====
Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/nowiki&gt; zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake &lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt; u odjeljku za reference.

==== Raspon fosila ====
U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način:
{{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

ili

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
  | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]]
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi &quot;Nedavno&quot;, dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi &quot;Holocen&quot;, a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. 

Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice:
{{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
 | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Slike ====
U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke &quot;Datoteka:&quot; (ili slične) uz naziv datoteke!

Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra &quot;{{para|slika_alt}}&quot;. Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti.

Opis za sliku dodaje se pomoću parametra &quot;{{para|slika_opis}}&quot;. Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| slika         = Sweetbay1082.jpg
| slika_alt     = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima
| slika_opis    = ''Magnolia virginiana''
| slika_širina  = 1.45
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra &quot;{{para|slika_opis_položaj|left}}&quot;.

U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola.

==== Autorstva ====
Pravilo je da se autorstvo navodi samo za taksone pokrivene člankom. Više taksonomske kategorije koje sadrže samo temu članka također bi trebale navoditi autorstvo, osim kada je ono isto kao i u slučaju taksona u pitanju. U slučaju vrsta (ili podvrsta), autorstvo se može navesti u odjeljku ''dvoimeno'' ili ''troimeno''. Inače, autorstvo se može navesti i u samoj klasifikaciji. Primjerice, za red:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| ordo = 
| ordo_autorstvo = 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Sljedeći primjeri ilustriraju različite konvencije pri imenovanju, datumima i ostalim elementima nazivlja za različita carstva:
* ''Animalia
** Izvorni naziv: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}}
** Reklasifikacija: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)}} (izvorno ''Felis leo'')
* ''Plantae
** Izvorni naziv: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}}
** Reklasifikacija: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (izvorno ''Orchis pyramidalis'')
* ''Bacteria
** Izvorni naziv: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883.}}
** Reklasifikacija: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884.) Chester 1901.}} (izvorno ''Micrococcus pneumoniae'')
** Stari naziv: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann &amp; Edwards 1952.) Le Minor &amp; Popoff 1987.}}

Autorstva koja se koriste u znanstvenim nazivima također imaju različite standarde skraćivanja, ovisno o tome radi li se o biljkama ili životinjama.

==== Raznolikost ====
Kod viših taksona i taksona kod kojih podjela ne ukazuje na broj vrsta, možete koristiti parametar {{para|raznolikost}}. On treba biti popraćen parametrom {{para|raznolikost_link}}, koji vodi do prikladne stranice, a koja će uglavnom biti naslovljena ''Lista vrsta roda X''. Primjerice: 

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;text&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| raznolikost_link = Lista vrsta roda Quercus
| raznolikost = oko 120 vrsta
&lt;/syntaxhighlight&gt;

''Nije'' dobra ideja biti pretjerano precizan oko broja vrsta. Kod velikog broja grupa, nove vrste redovito se otkrivaju i opisuju tako da se brojka stalno mijenja. Također, moguće je da promjene u taksonomskim kriterijima dovedu do promjene unutar određenih rodova. Stoga je navođenje okrivne, odnosno zaokružene brojke vrsta bolje jer olakšava održavanje.

Za dodavanje reference o broju vrsta koristite parametar {{para|raznolikost_ref}} kako slijedi:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| raznolikost_ref = &lt;ref&gt;Hershler i Longley, 1986., str.&amp;nbsp;127&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Mape staništa ====
Na kraju taksokvira može se dodati i mapa staništa. Za to koristite parametre {{para|karta_raspon}}, {{para|karta_raspon_širina}}, {{para|karta_raspon_alt}} te {{para|karta_raspon_opis}}, i to a isti način kao i one za sliku. Navođenje širine mape ta raspon uglavnom nije potrebno. Primjer korištenja:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| karta_raspon        = Map.jpg
| karta_raspon_širina = 1.1
| karta_raspon_alt    = Mapa koja prikazuje ...
| karta_raspon_opis   = Staništa ...
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Šablon podržava do četiri mape ukupno, a za što koristite odgovarajuće parametre {{para|karta_raspon2}}, {{para|karta_raspon2_širina}} i tako dalje.

Možete i generirati mape koristeći prikladne prazne mape poput [[:Datoteka:BlankMap-World-noborders.png]]. Takve mape ne bi trebale biti prevelike (širina od 300 do 400 piksela sasvim je dovoljna, s obzirom na to da je ta mapa tek globalni pregled; detaljnije mape uvijek se mogu uvrstiti u sam tekst članka), a ako ih napravite, prebacite ih na [[Wikimedia Commons]] i dodajte u kategoriju [[:commons:Category:Animal distribution maps]].

==== Synonyms ====
Where a species has synonyms, the {{para|synonyms}} parameter may be used.  The list of synonyms can be formatted using the same approach as for [[#Subdivisions|Subdivisions]], but synonyms should not normally be linked, so e.g. {{tl|Taxon list}} should be used for taxa whose names aren't italicized and {{tl|Species list}} for those whose names are.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| synonyms =
  {{Species list
  |Species1|Authority1
  |Species2|Authority2
  }}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

[http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] has data for all but the most recently established animal [[genera]]. This may be hard to understand for non-specialists, but it is a comprehensive source for the authorship of genus names, both valid ones and junior synonyms. Sometimes one will note that a new name has been established because the older, original name was &quot;preoccupied&quot;. This means it has already been established for another [[taxon]] of the same [[Linnaean taxonomy|rank]] in the same [[kingdom (taxonomy)|kingdom]] before—even if that name is now a synonym too. Taxa that preoccupy a name can be linked in the Synonyms section, such as ''Stenorhynchus'' [[Trembler|here]].

Long lists may be folded using {{para|hidden|yes}} with any of the taxon list templates. Alternatvely, use {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; this prevents the use of {{tl|Taxon list}}, so use {{tl|au}} appropriately. Heterotypic, dubious, or fungal anamorphic/teleomorphic synonyms may be listed separately if needed.

Use {{para|synonyms_ref}} to give references for the synonym list, for example:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto; font-size:80%&quot;&gt;
| synonyms_ref = &lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p.&amp;nbsp;5&lt;/ref&gt;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

==== Type species ====
When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used.

For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term &quot;type species&quot; does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference.

For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example.

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
| type_species           = &lt;!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --&gt;
| type_species_authority =
&lt;/syntaxhighlight&gt;

This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN:

&lt;blockquote&gt;''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758&quot;; or &quot;Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)&quot;.&lt;/blockquote&gt;

If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;{{small|1=([[type species]])}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

after the species' (currently valid) name.

=== Italic page titles ===
If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.&lt;ref group=note&gt;See note 1; the title of the page will be italicized using the &lt;nowiki&gt;{{DISPLAYTITLE}}&lt;/nowiki&gt; [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as &quot;(alga)&quot; or &quot;(genus)&quot;), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).&lt;/ref&gt;  If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template.

If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used.

=== Complete blank template ===
This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short!
''Note that parameters in this template are case-sensitive.''

{{Taxobox
| color_as                        = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}}
| name                            = name
| fossil_range                    = {{fossil range|100|0}}fossil range
| image                           = Panthera tigris tigris.jpg
| image_upright                   = 0.9
| image_alt                       = image alt
| image_caption                   = image caption
| image2                          = Singapore Zoo Tigers.jpg 
| image2_upright                  = 0.9
| image2_alt                      = image2 alt
| image2_caption                  = image2 caption
| status                          = EN
| status_system                   = IUCN3.1
| status_ref                      = &lt;ref&gt;IUCN reference goes here&lt;/ref&gt;
| classification_status           = status of classification
| virus_group                     = virus group
| superdomain                     = superdomain
| unranked_superdomain            = unranked superdomain
| unranked_superdomain_authority  = unranked superdomain authority
| domain                          = domain
| domain_authority                = domain authority
| superregnum                     = superregnum
| superregnum_authority           = superregnum authority
| regnum                          = regnum
| regnum_authority                = regnum authority
| unranked_regnum                 = unranked regnum
| unranked_regnum_authority       = unranked regnum authority
| subregnum                       = subregnum
| subregnum_authority             = subregnum authority
| infraregnum                     = infraregnum
| infraregnum_authority           = infraregnum authority
| unranked_phylum                 = unranked phylum
| unranked_phylum_authority       = unranked phylum authority
| superdivisio                    = superdivisio
| superdivisio_authority          = superdivisio authority
| superphylum                     = superphylum
| superphylum_authority           = superphylum authority
| unranked_divisio                = unranked divisio
| unranked_divisio_authority      = unranked divisio authority
| divisio                         = divisio
| divisio_authority               = divisio authority
| phylum                          = phylum
| phylum_authority                = phylum authority
| subdivisio                      = subdivisio
| subdivisio_authority            = subdivisio authority
| subphylum                       = subphylum
| subphylum_authority             = subphylum authority
| infraphylum                     = infraphylum
| infraphylum_authority           = infraphylum authority
| microphylum                     = microphylum
| microphylum_authority           = microphylum authority
| nanophylum                      = nanophylum
| nanophylum_authority            = nanophylum authority
| unranked_classis                = unranked classis
| unranked_classis_authority      = unranked classis authority
| superclassis                    = superclassis
| superclassis_authority          = superclassis authority
| classis                         = classis
| classis_authority               = classis authority
| unranked_subclassis             = unranked subclassis
| unranked_subclassis_authority   = unranked subclassis authority
| subclassis                      = subclassis
| subclassis_authority            = subclassis authority
| unranked_infraclassis           = unranked infraclassis
| unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority
| infraclassis                    = infraclassis
| infraclassis_authority          = infraclassis authority
| unranked_ordo                   = unranked ordo
| unranked_ordo_authority         = unranked ordo authority
| magnordo                        = magnordo
| magnordo_authority              = magnordo authority
| superordo                       = superordo
| superordo_authority             = superordo authority
| ordo                            = ordo
| ordo_authority                  = ordo authority
| subordo                         = subordo
| subordo_authority               = subordo authority
| infraordo                       = infraordo
| infraordo_authority             = infraordo authority
| parvordo                        = parvordo
| parvordo_authority              = parvordo authority
| zoodivisio                      = zoodivisio
| zoodivisio_authority            = zoodivisio authority
| zoosectio                       = zoosectio
| zoosectio_authority             = zoosectio authority
| zoosubsectio                    = zoosubsectio
| zoosubsectio_authority          = zoosubsectio authority
| unranked_superfamilia           = unranked superfamilia
| unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority
| superfamilia                    = superfamilia
| superfamilia_authority          = superfamilia authority
| familia                         = familia
| familia_authority               = familia authority
| subfamilia                      = subfamilia
| subfamilia_authority            = subfamilia authority
| unranked_tribus                 = unranked tribus
| unranked_tribus_authority       = unranked tribus authority
| supertribus                     = supertribus
| supertribus_authority           = supertribus authority
| tribus                          = tribus
| tribus_authority                = tribus authority
| subtribus                       = subtribus
| subtribus_authority             = subtribus authority
| alliance                        = alliance
| alliance_authority              = alliance authority
| unranked_genus                  = unranked genus
| unranked_genus_authority        = genus authority
| genus                           = genus
| genus_authority                 = genus authority
| subgenus                        = subgenus
| subgenus_authority              = subgenus authority
| sectio                          = sectio
| sectio_authority                = sectio authority
| subsectio                       = subsectio
| subsectio_authority             = subsectio authority
| series                          = series
| series_authority                = series authority
| subseries                       = subseries
| subseries_authority             = subseries authority
| species_group                   = species group
| species_group_authority         = species group authority
| species_subgroup                = species subgroup
| species_subgroup_authority      = species subgroup authority
| species_complex                 = species complex
| species_complex_authority       = species complex authority
| species                         = species
| species_authority               = species authority
| subspecies                      = subspecies
| subspecies_authority            = subspecies authority
| variety                         = variety
| variety_authority               = variety authority
| forma                           = forma
| forma_authority                 = forma authority
| type_strain                     = type strain
| diversity_ref                   = &lt;ref&gt;diversity ref&lt;/ref&gt;
| diversity                       = diversity
| diversity_link                  = diversity link
| binomial                        = binomial
| binomial_authority              = binomial authority
| trinomial                       = trinomial
| trinomial_authority             = trinomial authority
| type_genus                      = type genus
| type_genus_authority            = type genus authority
| type_species                    = type species
| type_species_authority          = type species authority
| subdivision                     = subdivision
| subdivision_ranks               = subdivision ranks
| range_map                       = Pleurodeles walti dis.png
| range_map_upright               = 0.9
| range_map_alt                   = range map alt
| range_map_caption               = range map caption
| binomial2                       = binomial2
| binomial2_authority             = binomial2 authority
| range_map2                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map2_upright              = 0.9
| range_map2_alt                  = range map2 alt
| range_map2_caption              = range map2 caption
| binomial3                       = binomial3
| binomial3_authority             = binomial3 authority
| range_map3                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map3_upright              = 0.9
| range_map3_alt                  = range map3 alt
| range_map3_caption              = range map3 caption
| binomial4                       = binomial4
| binomial4_authority             = binomial4 authority
| range_map4                      = Pleurodeles walti dis.png
| range_map4_upright              = 0.9
| range_map4_alt                  = range map4 alt
| range_map4_caption              = range map4 caption
| synonyms_ref                    = &lt;ref&gt;synonyms ref&lt;/ref&gt;
| synonyms                        = synonyms
}}

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow:auto&quot;&gt;
{{Taxobox
| color_as                        = 
| name                            = 
| fossil_range                    = 
| image                           = 
| image_upright                   = 
| image_alt                       = 
| image_caption                   = 
| image_caption_align             =
| image2                          = 
| image2_upright                  = 
| image2_alt                      = 
| image2_caption                  = 
| status                          = 
| status_system                   = 
| status_ref                      = 
| classification_status           = 
| virus_group                     = 
| unranked_superdomain            = 
| unranked_superdomain_authority  = 
| superdomain                     = 
| superdomain_authority           = 
| domain                          = 
| domain_authority                = 
| superregnum                     = 
| superregnum_authority           = 
| unranked_regnum                 = 
| unranked_regnum_authority       = 
| regnum                          = 
| regnum_authority                = 
| subregnum                       = 
| subregnum_authority             = 
| superdivisio                    = 
| superdivisio_authority          = 
| superphylum                     = 
| superphylum_authority           = 
| unranked_divisio                = 
| unranked_divisio_authority      =
| divisio                         = 
| divisio_authority               = 
| unranked_phylum                 = 
| unranked_phylum_authority       = 
| phylum                          = 
| phylum_authority                =
| subdivisio                      = 
| subdivisio_authority            = 
| subphylum                       = 
| subphylum_authority             = 
| infraphylum                     = 
| infraphylum_authority           = 
| microphylum                     = 
| microphylum_authority           = 
| nanophylum                      = 
| nanophylum_authority            = 
| superclassis                    = 
| superclassis_authority          = 
| unranked_classis                = 
| unranked_classis_authority      = 
| classis                         = 
| classis_authority               = 
| unranked_subclassis             = 
| unranked_subclassis_authority   = 
| subclassis                      = 
| subclassis_authority            = 
| unranked_infraclassis           = 
| unranked_infraclassis_authority = 
| infraclassis                    = 
| infraclassis_authority          = 
| magnordo                        = 
| magnordo_authority              = 
| superordo                       = 
| superordo_authority             = 
| unranked_ordo                   = 
| unranked_ordo_authority         = 
| ordo                            = 
| ordo_authority                  = 
| subordo                         = 
| subordo_authority               = 
| infraordo                       = 
| infraordo_authority             = 
| parvordo                        = 
| parvordo_authority              = 
| zoodivisio                      = 
| zoodivisio_authority            = 
| zoosectio                       = 
| zoosectio_authority             = 
| zoosubsectio                    = 
| zoosubsectio_authority          = 
| unranked_superfamilia           = 
| unranked_superfamilia_authority = 
| superfamilia                    = 
| superfamilia_authority          = 
| familia                         = 
| familia_authority               = 
| subfamilia                      = 
| subfamilia_authority            = 
| supertribus                     = 
| supertribus_authority           = 
| unranked_tribus                 = 
| unranked_tribus_authority       = 
| tribus                          = 
| tribus_authority                = 
| subtribus                       = 
| subtribus_authority             = 
| alliance                        = 
| alliance_authority              = 
| unranked_genus                  = 
| unranked_genus_authority        = 
| genus                           = 
| genus_authority                 = 
| subgenus                        = 
| subgenus_authority              = 
| sectio                          = 
| sectio_authority                = 
| subsectio                       = 
| subsectio_authority             = 
| series                          = 
| series_authority                = 
| subseries                       = 
| subseries_authority             = 
| species_group                   = 
| species_group_authority         = 
| species_subgroup                = 
| species_subgroup_authority      = 
| species_complex                 = 
| species_complex_authority       = 
| species                         = 
| species_authority               = 
| subspecies                      = 
| subspecies_authority            = 
| variety                         = 
| variety_authority               = 
| forma                           = 
| forma_authority                 = 
| binomial                        = 
| binomial_authority              = 
| trinomial                       = 
| trinomial_authority             = 
| type_genus                      = 
| type_genus_authority            = 
| type_species                    = 
| type_species_authority          = 
| type_strain                     = 
| subdivision                     = 
| subdivision_ranks               = 
| diversity_ref                   = 
| diversity                       = 
| diversity_link                  = 
| range_map                       = 
| range_map_upright               = 
| range_map_alt                   = 
| range_map_caption               = 
| binomial2                       = 
| binomial2_authority             = 
| range_map2                      = 
| range_map2_upright              = 
| range_map2_alt                  = 
| range_map2_caption              = 
| binomial3                       = 
| binomial3_authority             = 
| range_map3                      = 
| range_map3_upright              = 
| range_map3_alt                  = 
| range_map3_caption              = 
| binomial4                       = 
| binomial4_authority             = 
| range_map4                      = 
| range_map4_upright              = 
| range_map4_alt                  = 
| range_map4_caption              = 
| synonyms_ref                    = 
| synonyms                        = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

=== All parameters ===
The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the &quot;[[#Complete blank template|Complete blank template]]&quot;.

:{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; &lt;!--this table uses end-of-line &quot;&lt;tr&gt;&quot; to split rows. --&gt;
|+Parameters for Template:Taxobox
!scope=&quot;col&quot;|Parameter
!scope=&quot;col&quot;|Usage
|-
!scope=&quot;row&quot;| color_as
| color code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| name
| name defaults to &lt;nowiki&gt;{{PAGENAME}}&lt;/nowiki&gt;&lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status
| conservation status code &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_system
| status-system type    &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| status_ref
| status reference &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| regnum 
| (standard) kingdom name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum 
| (standard) phylum name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| classis
| (standard) class name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| ordo   
| (standard) order name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| familia
| (standard) family name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| genus  
| (standard) genus name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| species
| (standard) species name &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| fossil_range
| (as shown at top of box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_upright   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_alt       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image_caption   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_upright  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_alt      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| image2_caption  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classification_status
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| virus_group     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdomain_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superdomain_ authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| domain_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_regnum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superregnum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| regnum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subregnum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_phylum_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superdivisio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| divisio authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_divisio_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| phylum_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subphylum_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| microphylum_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| nanophylum_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_classis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| classis_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_subclassis_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subclassis_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_infraclassis_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraclassis_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_ordo_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| magnordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| ordo_authority        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subordo_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| infraordo_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| parvordo_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoodivisio_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| zoosubsectio_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_superfamilia_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| superfamilia_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| familia_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subfamilia_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_tribus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| supertribus_authority 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| tribus_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subtribus_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| alliance_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| unranked_genus_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| genus_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subgenus_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| sectio_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subsectio_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series                
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| series_authority      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subseries_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_group_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup      
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_subgroup_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_complex_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| species_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subspecies_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety               
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| variety_authority     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma                 
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| forma_authority       
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_ref         
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| diversity_link        
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial              
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial_authority    
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial             
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| trinomial_authority   
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus            
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_genus_authority  
| (as shown in box) &lt;tr&gt;
!scope=&quot;row&quot;| type_species          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_species_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| subdivision_ranks     
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| type_strain           
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map          
| 1st map, bottom of box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_upright  
| 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_alt      
| 1st map ALT= text&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map_caption  
| 1st caption, under picture&lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial2_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2         
| 2nd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_upright 
| 2nd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_alt     
| 2nd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map2_caption 
| 2nd map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial3_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3         
| 3rd map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_upright 
| 3rd map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_alt     
| 3rd map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map3_caption 
| 3rd maq caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4          
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| binomial4_authority
| (as shown in box) &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4         
| 4th map in box &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_upright 
| 4th map scaling = 0.9 &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_alt     
| 4th map ALT= text &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| range_map4_caption 
| 4th map caption &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms_ref
| reference for synonyms &lt;tr&gt; 
!scope=&quot;row&quot;| synonyms    
| (as at bottom of box)
|}

=== Articles lacking taxoboxes ===
For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''&lt;nowiki&gt;{{Missing-taxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' or '''&lt;nowiki&gt;{{needtaxobox}}&lt;/nowiki&gt;''' at the top of the ''talk'' page.

=== Microformat ===
{{UF-species}}

===Template Data===
{{TemplateData header}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;description&quot;: &quot;An infobox for plants, animals and other biological taxa&quot;,
	&quot;format&quot;: &quot;block&quot;,
	&quot;params&quot;: {
		&quot;name&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Name&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;image&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;wiki-file-name&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Use image_upright&quot;
		},
		&quot;image_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale to display the image at. e.g. 1.1&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption displayed under the image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;suggested&quot;: true
		},
		&quot;image_caption_align&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image caption alignment&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Kingdom&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Phylum&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Class/classis taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Order/ordo taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;familia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Family&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Family/familia taxonomic rank&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the range in words&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_system&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status system&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;status_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Conservation status reference&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Reference for status &lt;ref&gt;{{Cite journal|...}}&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;extinct&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Year of extinction&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Year of extinction, if known&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;fossil_range&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Fossil range&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;virus_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Virus group&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;superdomain_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdomain Authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;domain&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Domain&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_regnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked kingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subregnum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subkingdom&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superdivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superdivision&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_divisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked division&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_phylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked phylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;microphylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Microphylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;nanophylum&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Nanophylum&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_classis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked class&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraclassis&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Infraclass&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;magnordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Magnorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superorder&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_ordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked order&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Generally used for flowering plants using the APG IV system&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;infraordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;infraordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;parvordo&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;parvordo&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoodivisio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoodivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the division used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology, a different rank to the section used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;zoosubsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;zoosubsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in zoology,  a different rank to the subsection used in botany.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;unranked_superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;superfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Superfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subfamilia&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subfamily&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;supertribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;supertribus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;unranked_tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;unranked tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;tribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Tribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subtribus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subtribe&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;alliance&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;alliance&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;Displays as a rank between subtribe and genus. &quot;
		},
		&quot;unranked_genus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Unranked genus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;subgenus&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subgenus&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;sectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Section&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subsectio&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subsection&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, use zoosubsectio in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;series&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Series&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subseries&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subseries&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_group&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Species group&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_subgroup&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species subgroup&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;species_complex&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;species complex&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subspecies&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;subspecies&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;variety&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;variety&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: &quot;use varietas&quot;
		},
		&quot;forma&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;form&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Used in botany, not in zoology&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;trinomial_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;trinomial authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The authority for a trinomial.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}&lt;br/&gt; ''species2'' {{small|1=Authority2}}&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;synonyms_ref&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Synonyms ref&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;References for the synonym lists, e.g.&lt;ref&gt;Smith and Jones, 2009, p. 5&lt;/ref&gt;&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;type_species_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Type species authority&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority for the type species, don't use parenthesis.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;classification_status&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Classification status&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision_ranks&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision ranks&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;subdivision&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Subdivision&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]&lt;br/&gt; [[Family2]]&lt;br/&gt; [[Family3]]&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;A second image, only use in rare circumstances.&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Deprecated. Width of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;image2_upright&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 Upright scale&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Scale of the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;number&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text which describes the second image to someone who can't see it&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;image2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Image 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption to display under the second image&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial2_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of second binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial3_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of third binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;binomial4_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Binomial authority 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Authority of fourth binomial&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Second map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map2_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map2_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 2 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the second range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Third map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map3_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map3_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 3 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the third range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Forth map of range&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_width&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 width&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Width of forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;range_map4_alt&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 alt text&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Alt text describing the forth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;range_map4_caption&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Range map 4 caption&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Caption/key for the fourth range map&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;required&quot;: false
		},
		&quot;color_as&quot;: {
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;,
			&quot;description&quot;: &quot;Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)&quot;,
			&quot;example&quot;: &quot;Animalia&quot;,
			&quot;required&quot;: false,
			&quot;deprecated&quot;: true
		},
		&quot;genus_authority&quot;: {
			&quot;label&quot;: &quot;Genus authority&quot;,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		},
		&quot;color&quot;: {
			&quot;deprecated&quot;: true,
			&quot;type&quot;: &quot;string&quot;
		}
	},
	&quot;paramOrder&quot;: [
		&quot;name&quot;,
		&quot;fossil_range&quot;,
		&quot;image&quot;,
		&quot;image_width&quot;,
		&quot;image_upright&quot;,
		&quot;image_alt&quot;,
		&quot;image_caption&quot;,
		&quot;image_caption_align&quot;,
		&quot;status&quot;,
		&quot;status_system&quot;,
		&quot;status_ref&quot;,
		&quot;extinct&quot;,
		&quot;virus_group&quot;,
		&quot;unranked_superdomain&quot;,
		&quot;superdomain&quot;,
		&quot;superdomain_authority&quot;,
		&quot;domain&quot;,
		&quot;superregnum&quot;,
		&quot;unranked_regnum&quot;,
		&quot;regnum&quot;,
		&quot;subregnum&quot;,
		&quot;superdivisio&quot;,
		&quot;unranked_divisio&quot;,
		&quot;divisio&quot;,
		&quot;superphylum&quot;,
		&quot;unranked_phylum&quot;,
		&quot;phylum&quot;,
		&quot;subphylum&quot;,
		&quot;infraphylum&quot;,
		&quot;microphylum&quot;,
		&quot;nanophylum&quot;,
		&quot;superclassis&quot;,
		&quot;unranked_classis&quot;,
		&quot;classis&quot;,
		&quot;unranked_subclassis&quot;,
		&quot;subclassis&quot;,
		&quot;unranked_infraclassis&quot;,
		&quot;infraclassis&quot;,
		&quot;superordo&quot;,
		&quot;unranked_ordo&quot;,
		&quot;ordo&quot;,
		&quot;subordo&quot;,
		&quot;infraordo&quot;,
		&quot;unranked_superfamilia&quot;,
		&quot;superfamilia&quot;,
		&quot;familia&quot;,
		&quot;subfamilia&quot;,
		&quot;supertribus&quot;,
		&quot;unranked_tribus&quot;,
		&quot;tribus&quot;,
		&quot;subtribus&quot;,
		&quot;unranked_genus&quot;,
		&quot;genus&quot;,
		&quot;genus_authority&quot;,
		&quot;subgenus&quot;,
		&quot;sectio&quot;,
		&quot;subsectio&quot;,
		&quot;series&quot;,
		&quot;subseries&quot;,
		&quot;species_group&quot;,
		&quot;species_subgroup&quot;,
		&quot;species_complex&quot;,
		&quot;species&quot;,
		&quot;binomial&quot;,
		&quot;binomial_authority&quot;,
		&quot;subspecies&quot;,
		&quot;variety&quot;,
		&quot;forma&quot;,
		&quot;trinomial&quot;,
		&quot;trinomial_authority&quot;,
		&quot;range_map&quot;,
		&quot;range_map_width&quot;,
		&quot;range_map_alt&quot;,
		&quot;range_map_caption&quot;,
		&quot;magnordo&quot;,
		&quot;parvordo&quot;,
		&quot;zoodivisio&quot;,
		&quot;zoosectio&quot;,
		&quot;zoosubsectio&quot;,
		&quot;alliance&quot;,
		&quot;synonyms&quot;,
		&quot;synonyms_ref&quot;,
		&quot;type_species&quot;,
		&quot;type_species_authority&quot;,
		&quot;classification_status&quot;,
		&quot;subdivision_ranks&quot;,
		&quot;subdivision&quot;,
		&quot;image2&quot;,
		&quot;image2_width&quot;,
		&quot;image2_upright&quot;,
		&quot;image2_alt&quot;,
		&quot;image2_caption&quot;,
		&quot;binomial2&quot;,
		&quot;binomial2_authority&quot;,
		&quot;binomial3&quot;,
		&quot;binomial3_authority&quot;,
		&quot;binomial4&quot;,
		&quot;binomial4_authority&quot;,
		&quot;range_map2&quot;,
		&quot;range_map2_width&quot;,
		&quot;range_map2_alt&quot;,
		&quot;range_map2_caption&quot;,
		&quot;range_map3&quot;,
		&quot;range_map3_width&quot;,
		&quot;range_map3_alt&quot;,
		&quot;range_map3_caption&quot;,
		&quot;range_map4&quot;,
		&quot;range_map4_width&quot;,
		&quot;range_map4_alt&quot;,
		&quot;range_map4_caption&quot;,
		&quot;color_as&quot;,
		&quot;color&quot;
	]
}
&lt;/templatedata&gt;

== Pomoćni i povezani šabloni ==
* [[Šablon:Taxobox/core]]
** [[Šablon:Taxobox/species]]
** [[Šablon:Taksonomija]]
* [[Modul:Autotaxobox]]
* [[Šablon:Taksokvir boja]]
** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]]
** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]]
* [[Šablon:Taksokvir ime]]
* [[Šablon:Taxonbar/candidate]]

== Tracking categories ==
Hidden category added by {{tl|Taxobox}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}:
* {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}}
* {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}}
* {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}}
* {{Category link with count|Invalid conservation status}}
Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}:
* {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}}
Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}:
* {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}}
* {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}}

== Povezano ==
* [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]]
* [[Wikipedija:Stilski priručnik]]
* {{tl|Paraphyletic group}}
* [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]]
** {{tl|Speciesbox}}
** {{tl|Automatski taksokvir}}

&lt;div style=&quot;display: none&quot;&gt;{{reflist}}&lt;/div&gt;

== Bilješke ==
{{reflist|group=note}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
[[Category:Šabloni Taksokvira| ]]
}}&lt;/includeonly&gt; &lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>q1mo688i9zh2ph3dyiz3uv9ar9o1yur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724257</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680115</id>
      <parentid>42668776</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska folk muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724258</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680116</id>
      <parentid>42668778</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska folk glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724259</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680117</id>
      <parentid>42668779</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicionalna folk muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724260</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680118</id>
      <parentid>42668780</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicionalna folk glazba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724261</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680119</id>
      <parentid>42668781</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:20:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustoća vazduha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724288</id>
    <redirect title="Gustina zraka" />
    <revision>
      <id>42680130</id>
      <parentid>42669152</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:21:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gustina zraka]]</comment>
      <origin>42680130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="cjy4ucrwd9xodp52md1hjxqqnmbhgxn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina zraka]]</text>
      <sha1>cjy4ucrwd9xodp52md1hjxqqnmbhgxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niskotarifna avio kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724779</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42680139</id>
      <parentid>42679907</parentid>
      <timestamp>2026-08-20T23:22:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Niskotarifna aviokompanija]]</comment>
      <origin>42680139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boletus edulis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724785</id>
    <redirect title="Vrganj" />
    <revision>
      <id>42679959</id>
      <timestamp>2026-08-20T14:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Vrganj]]</comment>
      <origin>42679959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="8enezlywndmmwuyol9asnht3lmkkbxs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Vrganj]]</text>
      <sha1>8enezlywndmmwuyol9asnht3lmkkbxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avio-kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724786</id>
    <redirect title="Aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42679988</id>
      <timestamp>2026-08-20T18:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Avio-kompanija]] na [[Aviokompanija]] preko preusmjerenja: nazad, [[WP:2:1]]</comment>
      <origin>42679988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="nibsvw9yui0wkt3ab4c84majw875fye" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Aviokompanija]]</text>
      <sha1>nibsvw9yui0wkt3ab4c84majw875fye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niskotarifna avio-kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724787</id>
    <redirect title="Niskotarifna aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42679990</id>
      <timestamp>2026-08-20T18:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Niskotarifna avio-kompanija]] na [[Niskotarifna aviokompanija]] preko preusmjerenja: popravak</comment>
      <origin>42679990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Niskotarifna aviokompanija]]</text>
      <sha1>721rlvtxv5z9q4c2x1wa4ucxiu9ulxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustoća zraka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724788</id>
    <redirect title="Gustina zraka" />
    <revision>
      <id>42679992</id>
      <timestamp>2026-08-20T18:54:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Gustoća zraka]] na [[Gustina zraka]]: češće u bs</comment>
      <origin>42679992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="cjy4ucrwd9xodp52md1hjxqqnmbhgxn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina zraka]]</text>
      <sha1>cjy4ucrwd9xodp52md1hjxqqnmbhgxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustoća stanovništva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724789</id>
    <redirect title="Gustina naseljenosti" />
    <revision>
      <id>42679994</id>
      <timestamp>2026-08-20T18:55:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Gustoća stanovništva]] na [[Gustina naseljenosti]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42679994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="2wqdbp9kh9i07wedw553l5qdkw7cybi" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina naseljenosti]]</text>
      <sha1>2wqdbp9kh9i07wedw553l5qdkw7cybi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gustoća električnoga naboja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724790</id>
    <redirect title="Gustina električnog naboja" />
    <revision>
      <id>42679996</id>
      <timestamp>2026-08-20T18:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Gustoća električnoga naboja]] na [[Gustina električnog naboja]]</comment>
      <origin>42679996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="2m4tbghtjb818erwh2anaqpqoxkhn0n" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gustina električnog naboja]]</text>
      <sha1>2m4tbghtjb818erwh2anaqpqoxkhn0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostrvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724791</id>
    <redirect title="Otok" />
    <revision>
      <id>42679999</id>
      <timestamp>2026-08-20T18:58:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ostrvo]] na [[Otok]] preko preusmjerenja: nazad, rasprava</comment>
      <origin>42679999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20" sha1="1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Otok]]</text>
      <sha1>1qwdugk05uu8uvbw20ab3u9nloyhrne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tradicijska muzika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724793</id>
    <redirect title="Tradicionalna muzika" />
    <revision>
      <id>42680005</id>
      <timestamp>2026-08-20T19:15:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Tradicijska muzika]] na [[Tradicionalna muzika]]</comment>
      <origin>42680005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tradicionalna muzika]]</text>
      <sha1>03oc4585f2o57m14hw2mun85buqov3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Funkcijsko programiranje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724794</id>
    <redirect title="Funkcionalno programiranje" />
    <revision>
      <id>42680007</id>
      <timestamp>2026-08-20T19:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Funkcijsko programiranje]] na [[Funkcionalno programiranje]] preko preusmjerenja: nene, strukturalno i funkcionalno</comment>
      <origin>42680007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="dedr7pp755lqc0nauogpllehhsqqa9m" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Funkcionalno programiranje]]</text>
      <sha1>dedr7pp755lqc0nauogpllehhsqqa9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Sunca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724795</id>
    <redirect title="Pomračenje Sunca" />
    <revision>
      <id>42680033</id>
      <timestamp>2026-08-20T20:41:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina Sunca]] na [[Pomračenje Sunca]] preko preusmjerenja: WP:2:1</comment>
      <origin>42680033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Sunca]]</text>
      <sha1>c78a61fwaezvk5wu9jmluxpqaabncb6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724797</id>
    <redirect title="Pomračenje" />
    <revision>
      <id>42680037</id>
      <timestamp>2026-08-20T20:41:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina]] na [[Pomračenje]]</comment>
      <origin>42680037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3c5pmwi43zwzqnuf857cb7lvw2kl2mp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje]]</text>
      <sha1>3c5pmwi43zwzqnuf857cb7lvw2kl2mp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lunarna pomrčina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724798</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca" />
    <revision>
      <id>42680039</id>
      <timestamp>2026-08-20T20:42:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lunarna pomrčina]] na [[Pomračenje Mjeseca]]</comment>
      <origin>42680039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca]]</text>
      <sha1>0689v9242plhrz5ev62mpw9rk5eruic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Mjeseca 28. septembra 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724800</id>
    <redirect title="Pomračenje Mjeseca 28. septembra 2015." />
    <revision>
      <id>42680044</id>
      <timestamp>2026-08-20T20:43:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina Mjeseca 28. septembra 2015.]] na [[Pomračenje Mjeseca 28. septembra 2015.]]</comment>
      <origin>42680044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="18ix1w85tnh49mbrrkjuhoe6d1ifjqi" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Mjeseca 28. septembra 2015.]]</text>
      <sha1>18ix1w85tnh49mbrrkjuhoe6d1ifjqi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pomrčina Sunca 20. marta 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724801</id>
    <redirect title="Pomračenje Sunca 20. marta 2015." />
    <revision>
      <id>42680046</id>
      <timestamp>2026-08-20T20:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pomrčina Sunca 20. marta 2015.]] na [[Pomračenje Sunca 20. marta 2015.]]</comment>
      <origin>42680046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="f6ffic0jwd5hquxt440x7ltrxs1np0q" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pomračenje Sunca 20. marta 2015.]]</text>
      <sha1>f6ffic0jwd5hquxt440x7ltrxs1np0q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asirska pomrčina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724802</id>
    <redirect title="Asirsko pomračenje" />
    <revision>
      <id>42680048</id>
      <timestamp>2026-08-20T20:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Asirska pomrčina]] na [[Asirsko pomračenje]]</comment>
      <origin>42680048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="p8bzqce6o4y34fzfvcbnyhlx4ha5rln" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Asirsko pomračenje]]</text>
      <sha1>p8bzqce6o4y34fzfvcbnyhlx4ha5rln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724803</id>
    <redirect title="Trakija" />
    <revision>
      <id>42680061</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:14:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trakija]]</comment>
      <origin>42680061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="k5x26ou1qxjx42vxhei7ntxyvhg97z8" xml:space="preserve">#Redirect [[Trakija]]</text>
      <sha1>k5x26ou1qxjx42vxhei7ntxyvhg97z8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirska Kneževina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724804</id>
    <redirect title="Epirska Despotovina" />
    <revision>
      <id>42680068</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Epirska Despotovina]]</comment>
      <origin>42680068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="1917w5fxm0gio4r6e9imh6dwpjsm2n6" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Epirska Despotovina]]</text>
      <sha1>1917w5fxm0gio4r6e9imh6dwpjsm2n6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirska kneževina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724805</id>
    <redirect title="Epirska Despotovina" />
    <revision>
      <id>42680069</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:25:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Epirska Despotovina]]</comment>
      <origin>42680069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="1917w5fxm0gio4r6e9imh6dwpjsm2n6" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Epirska Despotovina]]</text>
      <sha1>1917w5fxm0gio4r6e9imh6dwpjsm2n6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kneževina Epir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724806</id>
    <redirect title="Epirska Despotovina" />
    <revision>
      <id>42680070</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:26:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Epirska Despotovina]]</comment>
      <origin>42680070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="1917w5fxm0gio4r6e9imh6dwpjsm2n6" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Epirska Despotovina]]</text>
      <sha1>1917w5fxm0gio4r6e9imh6dwpjsm2n6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirski knez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724807</id>
    <redirect title="Epirska Despotovina" />
    <revision>
      <id>42680074</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Epirska Despotovina#Epirski vladari]]</comment>
      <origin>42680074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="hqldztefivuju7a3d7wj5871ycjwldz" xml:space="preserve">#redirect [[Epirska Despotovina#Epirski vladari]]</text>
      <sha1>hqldztefivuju7a3d7wj5871ycjwldz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epirski kneževi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724808</id>
    <redirect title="Epirska Despotovina" />
    <revision>
      <id>42680075</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:35:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Epirska Despotovina#Epirski vladari]]</comment>
      <origin>42680075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="hqldztefivuju7a3d7wj5871ycjwldz" xml:space="preserve">#redirect [[Epirska Despotovina#Epirski vladari]]</text>
      <sha1>hqldztefivuju7a3d7wj5871ycjwldz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724809</id>
    <redirect title="Dalmacija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680078</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:39:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Dalmacija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dalmacija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatija (rimska provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724810</id>
    <redirect title="Dalmacija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680079</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:39:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Dalmacija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dalmacija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Macedonija (rimska provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724811</id>
    <redirect title="Makedonija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680081</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:41:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Makedonija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Makedonija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Macedonija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724812</id>
    <redirect title="Makedonija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680083</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Makedonija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Makedonija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Macedonia (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724813</id>
    <redirect title="Makedonija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680084</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:43:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Makedonija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Makedonija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42680275</id>
      <parentid>42680084</parentid>
      <timestamp>2026-08-21T09:51:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42680275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="127" sha1="gvcpeu7rxcayv70lxrz125p2vhmey9c" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Makedonija (rimska provincija)]]
{{Bb|suvišno, odudara od ostala preusmerenja u člancima o rimskim provincijama}}</text>
      <sha1>gvcpeu7rxcayv70lxrz125p2vhmey9c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Makedonija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724814</id>
    <redirect title="Makedonija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680085</id>
      <timestamp>2026-08-20T22:44:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Makedonija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Makedonija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>bmue3b18pv39y326r34o5401ssv31h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trakija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724816</id>
    <redirect title="Trakija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680271</id>
      <timestamp>2026-08-21T09:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trakija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Trakija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tračka (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724817</id>
    <redirect title="Trakija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680272</id>
      <timestamp>2026-08-21T09:50:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trakija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Trakija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tracija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724818</id>
    <redirect title="Trakija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680273</id>
      <timestamp>2026-08-21T09:51:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trakija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Trakija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dakija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724819</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680290</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:32:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dacija (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724820</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680291</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:32:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dacia (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724821</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680292</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:32:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trajanovi dacijski ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724822</id>
    <redirect title="Trajanovi dački ratovi" />
    <revision>
      <id>42680294</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:34:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trajanovi dački ratovi]]</comment>
      <origin>42680294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="0u2vfgny6x9w7lpyetmovph0q8woj6m" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Trajanovi dački ratovi]]</text>
      <sha1>0u2vfgny6x9w7lpyetmovph0q8woj6m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trajanova Dakija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724823</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680296</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trajanova Dacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724824</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680297</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srećna Dakija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724825</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680299</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srećna Dacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724826</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680300</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:48:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sretna Dakija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724827</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680301</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:48:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sretna Dacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724828</id>
    <redirect title="Rimska Dacija" />
    <revision>
      <id>42680302</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:49:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rimska Dacija]]</comment>
      <origin>42680302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Rimska Dacija]]</text>
      <sha1>3ffev3lsx41trk1xm3oximvpiqfrb9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimska Dacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724829</id>
    <redirect title="Dakija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680305</id>
      <timestamp>2026-08-21T10:51:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Rimska Dacija]] na [[Dakija (rimska provincija)]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42680305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="3pcnrl2m5tsvq6t19slh3x68i3m7d22" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dakija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>3pcnrl2m5tsvq6t19slh3x68i3m7d22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimska Dalmacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724830</id>
    <redirect title="Dalmacija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680316</id>
      <timestamp>2026-08-21T11:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Dalmacija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dalmacija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimska Dalmatija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724831</id>
    <redirect title="Dalmacija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680317</id>
      <timestamp>2026-08-21T11:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Dalmacija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dalmacija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>8wloek3b21jyx5jedb9yqvvby1cgcyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimska Trakija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724832</id>
    <redirect title="Trakija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680318</id>
      <timestamp>2026-08-21T11:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trakija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Trakija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimska Tracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724833</id>
    <redirect title="Trakija (rimska provincija)" />
    <revision>
      <id>42680319</id>
      <timestamp>2026-08-21T11:30:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Trakija (rimska provincija)]]</comment>
      <origin>42680319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Trakija (rimska provincija)]]</text>
      <sha1>gr7z3o288l9srowrnexx2r22p33a89l</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>