Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Francis Drake 0 2552 42680342 42247120 2026-08-21T13:41:24Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Britanski istraživači]]; +[[Kategorija:Gusari]]; +[[Kategorija:Britanski vojskovođe]]; ±[[Kategorija:Pomorci]]→[[Kategorija:Britanski pomorci]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42680342 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1590 or later Marcus Gheeraerts, Sir Francis Drake Buckland Abbey, Devon.jpg|thumb|250px|Fransis Drejk, c. [[1540]]–[[1596]].]] Viceadmiral sir '''Francis Drake''' (c. [[1540]] – [[28. 1.|28. januar]], [[1596]]) je bio [[Engleska|engleski]] gusar, trgovac robljem, navigator, pomorski junak, političar i građevinski inženjer u elizabetanskom dobu. Rođen je u [[Devon]]u u Engleskoj. Proslavio se kao hrabri moreplovac i krstario je vodama [[Karipsko more|Karipskog mora]] u potrazi za [[španija|španjolskim]] brodovima koji su prevozili blago oteto od srednjoameričkih indijanaca. [[1577]]. s brodom ''Pelican'' koji je kasnije preimenovan u ''[[Golden Hind]]'' ([[Engleski jezik|engleski]] ''Zlatna košuta'') krenuo je pljačkati španjolska naselja na zapadnoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]] gdje Španjolci nisu očekivali napade. Prošavši kroz Magellanov prolaz zaplovio je na sjever i opljačkao je naselje Guatulco na zapadnoj obali srednje Amerike. U blizini [[Lima|Lime]] je napao i opljačkao španjolski ratni brod ''Cacafuego'' koji je prevozio blago te zatim zarobio još nekoliko brodova. Zaustavio se nedaleko od današnjeg '[[San Francisco|San Francisca]] radi popravka brodova. To područje je nazvao ''Novi Albion'' ([[Latinski jezik|latinski]] Nova Engleska) i proglasio ga engleskim teritorijem. U srpnju [[1579]]. je zaplovio preko [[Tihi ocean|Tihog oceana]] i stigao na [[Maluku Otoci|Začinske (Molučke) otoke]]. Ondje je ukrcao 6 tona začina ali blizu [[Celebes]]a ''Golden Hind'' se nasukao i da bi olakšali brod morali su baciti većinu začina. Preplovivši [[Indijski ocean]] uzeli su svježe zalihe nedaleko mjesta gdje se danas nalazi grad [[Durban]] u jugoistočnoj Africi. Vratili su se u Englesku u rujnu [[1580]]. sa španjolskim blagom vrijednim 500 000 funti. Drake je time postao prvi Englez koji je oplovio Zemlju. Odlukom kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I]] proglašen je vitezom. Kada je [[1588]]. Engleskoj zaprijetila invazija od strane Španjolaca Drake je imenovan zamjenikom zapovjednika engleske flote. Unatoč velikoj snazi od 130 brodova (među kojima su bila i 33 broda iz hrvatskog grada [[Dubrovnik]]a), španjolska [[Nepobjediva armada]] je bila potpuno poražena od slabije engleske flote. Nakon poraza Armade Drake je zapao u nemilost kraljice zbog svojih političkih protivnika na engleskom dvoru. Umro je od groznice predvodeći još jednu gusarsku ekspediciju protiv Španjolaca u [[Centralna Amerika|Srednjoj Americi]] koja mu je trebala vratiti nekadašnju slavu. Njegovo tijelo je u olovnom kovčegu položeno na dno Karipskog mora. == Vanjske veze == * http://www.royal-navy.mod.uk/static/content/3525.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050104090421/https://www.royal-navy.mod.uk/static/content/3525.html |date=2005-01-04 }} Vice Admiral Sir Francis Drake c1540-1596 * [http://www.mcn.org/2/oseeler/drake.htm Oliver Seeler's website "Sir Francis Drake"] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUDdrakeF.htm Francis Drake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080412092510/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUDdrakeF.htm |date=2008-04-12 }} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/england/1650689.stm Mission to rescue Drake's body] {{Commonscat}} {{lifetime|1540|1596|Drake, Francis}} [[Kategorija:Britanski pomorci]] [[Kategorija:Britanski istraživači]] [[Kategorija:Britanski vojskovođe]] [[Kategorija:Gusari]] pq6qm5nexqdm3cua5sbrecxtqxabfjc 42680343 42680342 2026-08-21T13:41:35Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Britanski admirali|Britanski admirali]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42680343 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1590 or later Marcus Gheeraerts, Sir Francis Drake Buckland Abbey, Devon.jpg|thumb|250px|Fransis Drejk, c. [[1540]]–[[1596]].]] Viceadmiral sir '''Francis Drake''' (c. [[1540]] – [[28. 1.|28. januar]], [[1596]]) je bio [[Engleska|engleski]] gusar, trgovac robljem, navigator, pomorski junak, političar i građevinski inženjer u elizabetanskom dobu. Rođen je u [[Devon]]u u Engleskoj. Proslavio se kao hrabri moreplovac i krstario je vodama [[Karipsko more|Karipskog mora]] u potrazi za [[španija|španjolskim]] brodovima koji su prevozili blago oteto od srednjoameričkih indijanaca. [[1577]]. s brodom ''Pelican'' koji je kasnije preimenovan u ''[[Golden Hind]]'' ([[Engleski jezik|engleski]] ''Zlatna košuta'') krenuo je pljačkati španjolska naselja na zapadnoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]] gdje Španjolci nisu očekivali napade. Prošavši kroz Magellanov prolaz zaplovio je na sjever i opljačkao je naselje Guatulco na zapadnoj obali srednje Amerike. U blizini [[Lima|Lime]] je napao i opljačkao španjolski ratni brod ''Cacafuego'' koji je prevozio blago te zatim zarobio još nekoliko brodova. Zaustavio se nedaleko od današnjeg '[[San Francisco|San Francisca]] radi popravka brodova. To područje je nazvao ''Novi Albion'' ([[Latinski jezik|latinski]] Nova Engleska) i proglasio ga engleskim teritorijem. U srpnju [[1579]]. je zaplovio preko [[Tihi ocean|Tihog oceana]] i stigao na [[Maluku Otoci|Začinske (Molučke) otoke]]. Ondje je ukrcao 6 tona začina ali blizu [[Celebes]]a ''Golden Hind'' se nasukao i da bi olakšali brod morali su baciti većinu začina. Preplovivši [[Indijski ocean]] uzeli su svježe zalihe nedaleko mjesta gdje se danas nalazi grad [[Durban]] u jugoistočnoj Africi. Vratili su se u Englesku u rujnu [[1580]]. sa španjolskim blagom vrijednim 500 000 funti. Drake je time postao prvi Englez koji je oplovio Zemlju. Odlukom kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I]] proglašen je vitezom. Kada je [[1588]]. Engleskoj zaprijetila invazija od strane Španjolaca Drake je imenovan zamjenikom zapovjednika engleske flote. Unatoč velikoj snazi od 130 brodova (među kojima su bila i 33 broda iz hrvatskog grada [[Dubrovnik]]a), španjolska [[Nepobjediva armada]] je bila potpuno poražena od slabije engleske flote. Nakon poraza Armade Drake je zapao u nemilost kraljice zbog svojih političkih protivnika na engleskom dvoru. Umro je od groznice predvodeći još jednu gusarsku ekspediciju protiv Španjolaca u [[Centralna Amerika|Srednjoj Americi]] koja mu je trebala vratiti nekadašnju slavu. Njegovo tijelo je u olovnom kovčegu položeno na dno Karipskog mora. == Vanjske veze == * http://www.royal-navy.mod.uk/static/content/3525.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050104090421/https://www.royal-navy.mod.uk/static/content/3525.html |date=2005-01-04 }} Vice Admiral Sir Francis Drake c1540-1596 * [http://www.mcn.org/2/oseeler/drake.htm Oliver Seeler's website "Sir Francis Drake"] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUDdrakeF.htm Francis Drake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080412092510/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUDdrakeF.htm |date=2008-04-12 }} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/england/1650689.stm Mission to rescue Drake's body] {{Commonscat}} {{lifetime|1540|1596|Drake, Francis}} [[Kategorija:Britanski pomorci]] [[Kategorija:Britanski istraživači]] [[Kategorija:Britanski vojskovođe]] [[Kategorija:Gusari]] [[Kategorija:Britanski admirali]] 2cko18zdo7n1ld6hmvpa485yl0g451q 42680344 42680343 2026-08-21T13:42:02Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42680344 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1590 or later Marcus Gheeraerts, Sir Francis Drake Buckland Abbey, Devon.jpg|thumb|250px|Fransis Drejk, c. [[1540]]–[[1596]].]] Viceadmiral sir '''Francis Drake''' (c. [[1540]] – [[28. 1.|28. januar]], [[1596]]) je bio [[Engleska|engleski]] gusar, trgovac robljem, navigator, pomorski junak, političar i građevinski inženjer u elizabetanskom dobu. Rođen je u [[Devon]]u u Engleskoj. Proslavio se kao hrabri moreplovac i krstario je vodama [[Karipsko more|Karipskog mora]] u potrazi za [[španija|španjolskim]] brodovima koji su prevozili blago oteto od srednjoameričkih indijanaca. [[1577]]. s brodom ''Pelican'' koji je kasnije preimenovan u ''[[Golden Hind]]'' ([[Engleski jezik|engleski]] ''Zlatna košuta'') krenuo je pljačkati španjolska naselja na zapadnoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]] gdje Španjolci nisu očekivali napade. Prošavši kroz Magellanov prolaz zaplovio je na sjever i opljačkao je naselje Guatulco na zapadnoj obali srednje Amerike. U blizini [[Lima|Lime]] je napao i opljačkao španjolski ratni brod ''Cacafuego'' koji je prevozio blago te zatim zarobio još nekoliko brodova. Zaustavio se nedaleko od današnjeg '[[San Francisco|San Francisca]] radi popravka brodova. To područje je nazvao ''Novi Albion'' ([[Latinski jezik|latinski]] Nova Engleska) i proglasio ga engleskim teritorijem. U srpnju [[1579]]. je zaplovio preko [[Tihi ocean|Tihog oceana]] i stigao na [[Maluku Otoci|Začinske (Molučke) otoke]]. Ondje je ukrcao 6 tona začina ali blizu [[Celebes]]a ''Golden Hind'' se nasukao i da bi olakšali brod morali su baciti većinu začina. Preplovivši [[Indijski ocean]] uzeli su svježe zalihe nedaleko mjesta gdje se danas nalazi grad [[Durban]] u jugoistočnoj Africi. Vratili su se u Englesku u rujnu [[1580]]. sa španjolskim blagom vrijednim 500 000 funti. Drake je time postao prvi Englez koji je oplovio Zemlju. Odlukom kraljice [[Elizabeta I.|Elizabete I]] proglašen je vitezom. Kada je [[1588]]. Engleskoj zaprijetila invazija od strane Španjolaca Drake je imenovan zamjenikom zapovjednika engleske flote. Unatoč velikoj snazi od 130 brodova (među kojima su bila i 33 broda iz hrvatskog grada [[Dubrovnik]]a), španjolska [[Nepobjediva armada]] je bila potpuno poražena od slabije engleske flote. Nakon poraza Armade Drake je zapao u nemilost kraljice zbog svojih političkih protivnika na engleskom dvoru. Umro je od groznice predvodeći još jednu gusarsku ekspediciju protiv Španjolaca u [[Centralna Amerika|Srednjoj Americi]] koja mu je trebala vratiti nekadašnju slavu. Njegovo tijelo je u olovnom kovčegu položeno na dno Karipskog mora. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * http://www.royal-navy.mod.uk/static/content/3525.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050104090421/https://www.royal-navy.mod.uk/static/content/3525.html |date=2005-01-04 }} Vice Admiral Sir Francis Drake c1540-1596 * [http://www.mcn.org/2/oseeler/drake.htm Oliver Seeler's website "Sir Francis Drake"] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUDdrakeF.htm Francis Drake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080412092510/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUDdrakeF.htm |date=2008-04-12 }} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/england/1650689.stm Mission to rescue Drake's body] {{Authority control}} {{lifetime|NEPOZNATO|1596|Drake, Francis}} [[Kategorija:Britanski pomorci]] [[Kategorija:Britanski istraživači]] [[Kategorija:Britanski admirali]] [[Kategorija:Gusari]] dlh5nfoimh0swjoutuy4uw52x9i9159 August (rimski car) 0 2689 42680501 42643699 2026-08-22T01:05:51Z SrpskiAnonimac 101643 42680501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Gaj Julije Cezar August <br />Gaius Julius Caesar Augustus | titula = [[Popis rimskih careva|Car]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | slika = Statue-Augustus.jpg | širina_slike = 250px | opis = Statusa poznata kao [[August sa Prima Porte]], 1. vijek. | vladavina = 16. januar [[27. pne.]] – 19. august [[14]]. | puno ime = Gaius Octavius Thurinus (od rođenja do usvajanja od [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] 44. pne.);<br /> Gaj Julije Cezar (od 44. pne. do 27. pne.);<br /> Gaius Julius Caesar Augustus (od 27. pne. do smrti 14. n.e.) | carsko_ime = Imperator Caesar Divi f[ilius] Augustus | nasljednik = [[Tiberije]] | heir = | bračni_drug = 1) [[Klodija Pulhra|Clodia Pulchra]] 43 – 40. pne. <br />2) [[Skribonija|Scribonia]] 40 – 38. pne. <br />3) [[Livija|Livia Drusilla]] 38. pne. – 14. n.e. | potomstvo = [[Julija Starija]]; <br /> [[Gaj Cezar|Gaius Caesar]] (usvojenje); <br /> [[Lucije Cezar|Lucius Caesar]] (usvojenje); <br />[[Tiberije]] (usvojenje) | kraljevska kuća = [[Julijevsko-Klaudijevska]] | kuća-tip = carska dinastija | otac = biološki: [[Gaj Oktavije|Gaius Octavius]];<br /> usvojitelj: [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] (44. pne.) | majka = [[Acija Balba Cezonija|Atia Balba Caesonia]] | datum rođenja = 23. septembar 63. pne. ([[rimski kalendar]]) | mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | datum smrti = 19. august 14. n.e. ([[julijanski kalendar]]) (starost: 75) | mjesto smrti = [[Nola]], [[Italia (Rimsko Carstvo)|Italija]], [[Rimsko Carstvo]] | mjesto sahrane = [[Mauzolej Augusta]], Rim |}} '''August''' ili '''Cezar August''' ([[latinski jezik|lat.]] {{small|IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS}}, [[23. 9.|23.9.]] [[63. pne.]] – [[19. 8.|19.8.]] [[14]]. ne.), u ranom životu poznat kao '''Gaj Oktavije''' (''Gaius Octavius':), a nakon posvojenja od strane [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]] koji mu je bio praujak (unuk Cezarove sestre Julije) i kao '''Gaj Julije Cezar Oktavijan''' bio je rimski vojskovođa i državnik koji je postao prvi rimski car. Nakon njega su se svi rimski carevi nazivali "Cezar August". Bezpogovorno historijski ocijenjen kao jedan od najvećih rimskih careva. Premda su njegovim dolaskom na vlast očuvane dotadašnje forme [[Rimska Republika|Rimske Republike]], vladao je autokratski preko 40 godina kao jedini i nikom odgovorni gospodar moćnog Rima. U zasluge mu se, između ostalog, ubraja to što je priveo kraju gotovo stogodišnje razdoblje [[Građanski rat|građanskih ratova]] i donio Rimu mir (''Pax Romana''), razvoj i prosperitet, te udario temelje rimskoj imperijalnoj veličini. Imenom Oktavijan, u [[historija|povijesti]] je ostao poznat pod imenom August, što je ustvari titula koju mu je dodijelio [[Rimski Senat|Senat]] [[27. pne.]], a znači '''Uzvišeni''', pa se u historiji uvriježilo da se tim činom, ta godina računa i kao početak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Nasljednik Cezara == {{glavni|Rimski građanski rat}} [[Datoteka:Antony with Octavian aureus.jpg|thumb|thumb|330px|Rimski novac napravljen 41 god. pne. Na jednoj strani je slika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], a na drugoj mladog '''Augusta''']] August je rođen u [[Rim]]u, pravim imenom Gaj Oktavije Turin<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#5 5&ndash;6 ''on-line'' tekst].</ref> (lat. Gaius Octavius Thurinus). Njegov otac, također Gaj Oktavije, potječe iz čestite, iako ne previše istaknute obitelji, a bio je na funkciji namjesnika [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#1 1&ndash;4].</ref><ref name="rowell 14">Rowell, 14.</ref> prije [[smrt]]i [[59. pne.]]<ref name="chisholm 23">Chisholm, 23.</ref> Njegova majka Acija bila je nećakinja tada rimskog vojskovođe, a kasnije i [[diktator]]a, [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], kćer njegove sestre Julije. Nakon očeve smrti njegova majka se udala za [[Lucije Marcije Filip|Lucija Marcija Filipa]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#4 4&ndash;8]; [[Nikola od Damaska]], ''[http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html August]'' 3.</ref>, koji će gotovo odmah nakon vjenčanja postati [[konzul]]. O svom "novom" ocu budućem caru će ostati samo lijepe uspomene što nam je potvrđeno od njegovih raznih darovnica i poklona ostarjelom očuhu nakon što je Oktavijan preuzeo vlast u Rimu. Kada je imao 12 godina umrla mu je baka Julija i budući ''August'' je imao čast održati govor.<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#8 8.1]; [[Kvintilijan]], [http://www.thelatinlibrary.com/quintilian/quintilian.institutio12.shtml#6 12.6.1].</ref> To je izvršio tako dobro da ga je zamijetio bakin brat [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] koji je tada bio bez djece. Kada se 49. godine prije nove ere Cezar pobunio i osvojio [[Rim]] on poziva Augusta i daje mu prve državne dužnosti iako on ima samo 15 godina. Dvije godine potom (46. pne.) Cezar ga poziva da mu se pridruži na vojnoj kampanji u [[Hispanija|Hispaniji]]. Tijekom puta Oktavijanov [[brod]] je potonuo, a on sam, s malenim brojem preživjelih, dospio je na neprijateljsko područje. Njegov uspješan proboj do Cezara je iznenadio rimskog [[diktator]]a u čijim je očima August naglo porastao.<ref name=Suet8.1>[[Marko Veleije Paterkul|Veleije Paterkul]] navodi da mi je Cezar od tada dopustio da se vozi u istoj kočiji s njim.</ref> Nakon tamošnje pobjede i povratka u Rim, Julije Cezar shvaćajuči nužnost daljnjeg školovanja svog potencijalnog nasljednika šalje ga zajedno s političkim talentiranim Gajom Mecenom i vojno talentiranim Agripom na područje današnje [[Albanija|Albanije]]. Tamo Oktavijan dobiva posljednji poklon od praujaka Julija Cezara kada ga ovaj 44 godine pne. proglašava drugim čovjekom u državi (glavni pomoćnik rimskog diktatora). Nedugo potomu Oktavijanov dobročinitelj biva ubijen. Protivno savjetima majke i tamo prisutnih vojnih časnika August na vijest o Cezarovoj smrti ide u Italiju kako bi preuzeo "očevo" nasljedstvo pošto ga je ovaj proglasio svojim glavnim nasljednikom.<ref name="eck 9">Eck, 9.</ref> Njegov dolazak je bio pozdravljen od [[Rimski Senat|Senata]] koji se nadao ovog mladića, "sina" i nasljednika u vojsci popularnog Cezara upotrijebiti protiv vojski cezarovih ubojica i Antonija. Na opće iznenađenje senatora August će tijekom sljedećih 14 godina najprije izigrati njih, potom cezarove ubojice Kasija i Bruta, vlastite suradnike [[Sekst Pompej|Seksta Pompeja]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]], a na kraju i samog proslavljenog generala [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. == Augustove najznačajnije titule == [[Datoteka:Augustus Statue.JPG|thumb|left|thumb|80px|Kip '''Augusta''' iz 30. pne.]] Dok je tijekom građanskog rata Oktavijan bio nemilosrdan prema protivnicima što je dovelo do stvaranja mržnje običnog stanovništva prema okrutnom vođi nakon pobjede on postaje milostiv davajući oproste gotovo svima ([[Cezarion]] je bio izuzetak). Kao veliki političar on tada zna da treba pridobiti srca stanovništva kako bi mogao nastaviti vladati. Prve tri godine nakon rata Oktavijan, koji se još od doba svoga testamentarnog usvajanja voli nazivati Cezar (zbog propagandne snage ovog imena), nastavlja vladati kao tijekom rata s minimalnim obzirom na kršenje zakona. Tada 27. godine prije nove ere na iznenađenje stanovništva on vraća [[Rimski Senat|Senatu]] kontrolu nad vojskom i [[pokrajina|provincijama]]. To davanje ipak nije bilo bez garancija pošto je te, kao i prethodnih godina, Oktavijan bio [[konzul]], što ga je činilo praktički nedodirljivim. Također njegova politička baza se i dalje nalazila među bespogovorno vjernim vojnicima kao i svima onima koji su imali ekonomske ili političke koristi od njega tijekom građanskog rata. Da bi se riješila ova situacija tijekom siječnja [[27. pne.]] [[Rimski Senat|Senat]] Oktavijanu daruje titule ''Augustus'' i ''Princeps''. U prijevodu značenje prve je uzvišeni, a druge prvak. Prije Oktavijana titulu ''Princeps'' su dobivali stariji, veoma poštovani senatori čija imena su se uvijek pisala prva u popisima članova Senata. Također se ova titula davala osobama koje su se iskazale u služenju države. Zbog ta dva razloga on je zavolio te titule kao i treću, onu imperatora, koja se do tada koristila samo za vojne pobjednike, a koju je Oktavijan zaslužio tijekom građanskog rata. Kako je na kraju trebao ipak izabrati u službenim dokumentima izdanim nakon 27. pne. kao njegovo ime se uvijek navodi '''Imperator Caesar August'''. Nakon smrti ''[[pontifex Maximus|pontifexa maximusa]]'' (vrhovnog svećenika) [[Marko Emilije Lepid|Marka Lepida]] [[13. pne.]] Oktavijan dobiva i ovu titulu koja će se dodjeljivati svim rimskim carevima do 376. godine kada prelazi u ruke [[papa]] koji je imaju sve do današnjih dana. == Novi politički sistem == :Vidi članak: [[Principat]] [[Datoteka:Caesar augustus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip Augusta u svojstvu državnog vladara. Glava kipa je iz perioda 30 - 20 pr. n. e. dok je tijelo iz drugog vijeka]] Kada je [[27. pne.]] August prepustio sve položaje koje je držao od doba građanskog rata<ref name="eck 45">Eck, 45.</ref> (osim onog konzula) [[Rimski Senat|Senat]] se našao u nedoumici što učiniti, tako da jedina njegova konkretna odluka postaje vraćanje svom vladaru svih njegovih položaja. Bez obzira na potpunu kontrolu države Oktavijan August u potpunosti shvaća da ga niti narod niti Senat neće prihvatiti kao nekog istočnog apsolutističkog monarha nego da postoji nužnost stvaranja dogovora o podjeli vlasti kako bi se sačuvao privid opstanka republike. U dogovoru koji će uslijediti August priznaje Senat kao najviši državni organ od kojeg potječe sva vlast u [[Rim]]u. Da to ne bi ostale samo prazne riječi, ''princeps'' (u ovom slučaju August) će dobivati vremenski ograničen mandat vladanja. Nakon isteka perioda za koji je bio izabran Senat ima ovlast izglasati novi mandat dotadašnjem ''princepsu'' ili postaviti nekog drugog na tu dužnost. Također u slučaju smrti ''princepsa'', bez obzira na njegov testament, on neće dobiti svog nasljednika do trenutka kada ga Senat izabere. Posljednja točka ovih Augustovih ustupaka postaje mogućnost Senata da bilo kada opozove ''princepsa''. Tu mogućnost će kasnije iskoristiti rimski Senat kako bi opozvao mandat dan [[Neron]]u i [[Maksimin Tračanin|Maksiminu]] Senat će s druge strane tijekom ovog dogovora iz 27. i potom [[23. pne.]]<ref name="eck 57">Eck, 57.</ref> prepustiti položaje ''princepsa'', ''[[de facto]]'' [[tribun]]a i rimskog cenzora, vojnog zapovjednika grada Rima, vrhovnog vojnog zapovjednika i glavnog [[prokonzul]]a.<ref name="eck 57" /><ref name="eck 56"/><ref name="ccaa 37">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 37.</ref><ref name="eck 59">Eck, 59.</ref> Osim potpuno jasne kontrole nad rimskom vojskom ostale titule su davale Augustu mogućnost veta u Senatu, dopuštenje da sjedi između dva konzula i nosi ''[[fasces]]''<ref name="ccaa 43">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 43.</ref>, saziva Senat, kontrolira izbore i mogućnost da govori prvi na sjednicama.<ref name="ccaa 26">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 26.</ref><ref name="eck 57 58">Eck, 57&ndash;58.</ref> Nakon nekoliko godina mira Senat je sa zadovoljstvom dao te sve titule Oktavijanu iz čistog straha od mogućeg budućeg građanskog rata ako bi ga se oborilo. Augustova moć će doći do svog vrhunca kada on 23. pne. leži teško bolestan u očekivanju smrti. Na opće iznenađenje svih koji su mislili da je njegov osobni cilj uspostava monarhije on na svojoj samrtnoj postelji državne dokumente dava svom konzulskom kolegi, dok prsten daruje generalu Agripi.<ref name="eck 56">Eck, 56.</ref><ref name="ccaa 25">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 25.</ref> Tim potezom on se bio odrekao svoga [[zet]]a zbog čega dobiva gotovo mitske karakteristike u tadašnjoj državnoj propagandi. Kada nakon ozdravljenja on odbija ponovno biti [[konzul]] za sljedeću godinu u Rimu dolazi do građanskih nemira kojima je tamošnje stanovništvo spriječilo bilo koga drugog da postane konzul na Augustovom mjestu. Ako ne ranije, tada su i najvatreniji republikanci u Senatu shvatili narodnu ljubav prema ''princepsu'' i činjenicu da se nalaze u njegovoj potpunoj moći. Kao znak poštovanja, August je [[5. 2.|5. veljače]] [[2. pne.]] proglašen za ''[[pater patriae|patris patriae]]'' (''oca domovine'').<ref>Mackay, 186.</ref><ref name="eck 129">Eck, 129.</ref> == Narod == [[Datoteka:CaesarAugustusPontiusMaximus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip '''Augusta''' u svojstvu vrhovnog svećenika ([[Pontifex Maximus]])]] Rimski narod je istinski volio svoga Augusta. Za tu ljubav možemo naći više nego dovoljno razloga koje je ovaj politički spretan [[vladar]] stvarao. Te manipulacije možemo vidjeti još tijekom građanskog rata kada 32 godine pr. n. e. August protuzakonita dolazi do [[testament]]a Marka Antonija kako bi dobio narodno podršku za svoj rat. Kako je u testamentu pisalo da rimski heroj i general [[Marko Antonije]] želi biti pokopan uz egipatsku kraljicu Kleopatru narod ga je u afektu proglasio izdajnikom i zakunuo se na vjernost Augustu (a ne rimskoj državi !!) Nakon pobjede u ratu i dolaska mira malo iz straha zbog njegovih okrutnosti tijekom rata, malo iz zahvalnosti za ponovni dolazak mira prvi put nakon 20 godina [[Rimski Senat|Senat]] i narod mu je dodjeljivao bezbroj titula. Neke od njih je prihvaćao nakon prvobitno žestokog odbijanja, dok je druge definitivno odbio čime uspijeva stvoriti sliku sebe kao skromne osobe koja se žrtvuje za državu. Tu sliku on je htio uvijek zadržati znajuću veoma dobro da mu daje popularnost u narodu. U skladu s tom politikom nakon obje drastične ustavne promjene u njegovu korist 27 i 23. pne. on bi napustio Italiju i krenuo u inspekciju provincija dok se stvari ne slegnu. Osim tih čisto političko-manipulativnih igara August je stvarno radio za boljitak svog stanovništva. Nakon što mu je Senat dao upravljanje dostavom hrane za [[Rim]] glavni grad više nije imao nikakve probleme po tom pitanju. Gradnja velikog broja cesta, vodovoda i termi tijekom njegove vladavine je također svima upadala u oči. Tu dužnost kao i mnoge slične on je prihvatio "protivno svojim željama" tek kada mu ih je Senat uvalio zbog nedostatka novca. August s druge strane je veoma rijetko patio od toga pošto ima potpunu političku i ekonomsku kontrolu nad [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]], [[Bliski Istok]]om, [[Egipat|Egiptom]] i [[Rimska Galija|Galijom]]. O svim tim važnijim radovima koje financira iz "vlastitog džepa" on izdaje malene [[novine]] kako bi stanovništvo za njih znalo. Sličnu sudbinu doživljavaju i financijske krize kada državi zatreba novca o čemu su nam i ostali zapisi. S druge strane nigdje se ništa ne navodi o trenucima kada on posuđuje novac od države... U usporedbi s republikanskim dobom tijekom njegove vladavine [[pokrajina|provincije]] doživljavaju ekonomski procvjet praktičkim nestankom korupcije. Tijekom [[Rimska Republika|Rimske republike]] [[guverner]]i koji upravljaju provincijama znaju da tijekom svog mandata od nekoliko godina moraju skupiti dovoljno novca za nastavak političke karijere u [[Rim]]u. Sada je s tom tradicijom u potpunosti prekinuto pošto guverneri ovise u Augustu. U slučaju njihovog naglog bogaćenja dok se nalaze u provinciji njima prijeti istraga i moguće pogubljenje. Svi ti razlozi zajedno dovode postepeno među običnim pukom do mistifikacije Augusta kojemu se kasnije i dodjeljuje titula oca domovine. S druge strane zbog mira i naglog ekonomskog procvata tijekom njegove vladavine za epohu 30 pr. n. e. - 14 n.e. se zna upotrijebiti i pojam Pax Augusta. == Veliki nepotist == Bez obzira na velike političke sposobnosti, August je bio [[nepotizam|nepotist]]. U njegovom pogledu na svijet nakon Cezara uvijek mora biti [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]. Ta sklonost se počela ukazivati još početkom njegove vladavine kada on [[25. pne.]] udaje svoju jedinu kćer Juliju za Marcela<ref name="eck 114 115">Eck, 114&ndash;115.</ref>, sina svoje sestre Oktavije, koji tako uskoro postaje njegov nasljednik. Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general [[Marko Vipsanije Agripa]], veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata.<ref name="ccaa 44">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 44.</ref> Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati. Jedina po njih negativna pojava tog Augustovog razmišljanja je nužnost ženidbe unutar obiteljskog kruga. Tako [[20. pne.]] Agripa i budući car [[Tiberije]] (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili [[Parti|Parte]] da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom [[Marko Licinije Kras|Krasovog]] debakla [[53. pne.]] Nakon uspješno obavljenog posla Tiberije se morao oženiti za Agripinu kćer poslije čega postaje slavni general koji osvaja [[Alpe]] zajedno sa svojim bratom Druzom (koji je oženio kćer Augustove sestre)<ref name="eck 116">Eck, 116.</ref>. Augustov očekivani nasljednik [[Gaj Cezar]] je također bio prisiljen oženiti se za potomkinju careve sestre Oktavije. Neupitna činjenica za posljednjih 30 godina vladavine ovog cara postaje da nitko ne može držati popularne državne dužnosti ako ne spada u njegov obiteljski krug. Jedini konkretni debakl ove politike postaje političar i general Var, unuk Augustove sestre Oktavije, koji je također oženio unuku od Oktavije. Ovaj general će [[9]]. biti potpuno potučen od Arminija tijekom [[bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]] kada će izginuti 3 rimske legije <ref name="eck 101 102">Eck, 101&ndash;102.</ref>. === Carska obitelj i kult cara === Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga nasljednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti. Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja. === Res gestae divi Augusti === August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti''). == Procvat kulture i umjetnosti == Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Gaj Mecena|Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Kvint Horacije Flak|Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Sekst Propercije|Propercije]] i [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom. Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta. == Vojska i vanjska politika == Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski Senat|Senata]] je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima. Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u povjesti.<ref name="eck 79"/> Po njemu vojnici su trebali služiti između 16 i 20 godina nakon čega bi im se iz carevog mirovinskog fonda kupilo zemljište. Tim potezom lojalnost svih vojnika je vezana uz cara pošto su znali da ih za lojalno služenje na kraju čeka nagrada. Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85&ndash;87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]]. S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4]]. godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je izdajnički nanio [[Parti|partski]] oficir tijekom mirovnih pregovora. Bez obzira na to August potvrđuje mirovni sporazum.<ref name="eck 95 96">Eck, 95&ndash;96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje. Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u povjest su ušli Mauritanija, [[Judeja]] i [[Tracija (kraljevstvo)|Tracija]] koji su čuvali sjeverno-afričku, azijsku i balkansku granicu Carstva. == Ostavština == Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Qin Shi Huang|Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Kornelije Sula|Sula]], [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref> Gledajući iz Augustove perspektive nasljednici nisu shvaćali potrebu de jure političke ravnoteže između autokratske vladavine i stare republike. On je samostalno vladao 41 godinu ([[27. pne.]] - [[14]].), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski Senat|Senata]], dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 vijeka). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime. == Smrt == Osjećajući da mu se bliži kraj života August je tijekom proljeća 14. godine donio odluku o nasljeđivanju. No, ta odluka trebala je biti donesena suptilno tako da se narod ne prepadne autokracije monarhije.<ref name="ccaa 50">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', str. 50</ref> Narod je htio da on za svog nasljednika proglasi popularnog [[Germanik]]a (sin Tiberijevog brata Druza), ali on je to djelomično odbio smatrajući da je on s manje od 40 godina premlad za najvišu državnu dužnost. Istovremeno željeći urediti nasljeđivanje države na duže razdoblje on za svog nasljednika proglašava [[Tiberije|Tiberija]] koji bi potom, prema dogovoru s Augustom, trebao postaviti Germanika za svog nasljednika.<ref name="eck 119">Eck, 119.</ref> Tijekom kolovoza 14. godine Augustovo zdrastveno stanje se drastično pogoršalo pa je pozvan Tiberije kako bi kao nasljednik bio uz njega tijekom posljednjih dana života. August je umro [[19. 8.|19. kolovoza]] [[14]]. godine, a njegovo posljednje riječi su bile: {{izdvojeni citat|Da li vam se svidjela moja predstava?}} To je rekao jer je i u tom trenutku veoma dobro znao da je svojom glumom uspio prodati apsolutističku [[diktator|diktaturu]] [[Rimska Republika|republikanskom Rimu]]. Nakon smrti August je bio kremiran, a njegovi posmrtni ostaci su stavljeni u [[Augustov mauzolej]], a sam August je uvršten među bogove u [[panteon]].<ref name="eck 124">Eck, 124.</ref> Oni su se tamo nalazili sve do [[410]]. godine kada su ih [[Goti]] tijekom pljačke grada razasuli. Kako Rim tada bez obzira na današnje raširene pretpostavke i historijske interpretacije nije bio [[monarhija]] proći će gotovo mjesec dana prije nego što će [[Rimski Senat|Senat]] izglasati rezoluciju kojom [[Tiberije]] [[18. 9.|18.9.]] [[14]]. godine postaje novi car. == Povezano == * [[Julijevci-Klaudijevci]] == Izvori == {{izvori|4}} === Internetski izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/home.html#45 Rimska povijest Kasija Dija] * [http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html Augustov život iz pera Nikole od Damaska] * [http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html The Via Iulia Augusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117112806/http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html |date=2006-11-17 }} * [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?alt=August&pnumber=30 Galerija antičke umjetnosti: August] * [http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html Augustov humor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927130651/http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html |date=2007-09-27 }} === Knjige === {{refbegin}} * Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66. * {{Cite book |last=Bowersock |first=G. W. |editor=Kurt A. Raaflaub and Mark Toher (urd.) |title=Between Republic and Empire: Interpretations of Augustus and his Principate |year=1990 |publisher=|location=Berkeley |isbn=0-520-08447-0 |pages=380&ndash;394 |chapter=}} * Bunson, Matthew (1994). ''Encyclopedia of the Roman Empire''. New York: Facts on File Inc. {{ISBN|0-8160-3182-7}} * Chisholm, Kitty and John Ferguson. (1981.). ''Rome: The Augustan Age; A Source Book''. Oxford. {{ISBN|0-19-872108-0}}. * Kasije Dio, The Roman History: The Reign of Augustus, London, Penguin Books, 1987., {{ISBN|0-14-044448-3}}. * Eck, Werner (2003.) ''The Age of Augustus''. Oxford. (tvrdi uvez, {{ISBN|0-631-22957-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-631-22958-2}}). * Eder, Walter. (2005.). "Augustus and the Power of Tradition," ur. Karl Galinsky, 13-32. Cambridge, New York (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Everitt, Anthony (2006.) ''Augustus: The Life of Rome's First Emperor''. {{ISBN|1400061288}}. * {{Cite book |last=Green |first=Peter |title=Alexander to Actium: The Historical Evolution of the Hellenistic Age |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree_g5g7 |series=Hellenistic Culture and Society |year=1990 |publisher=|location=Berkeley, CA; Los Angeles; London | isbn = 0-520-05611-6 (tvrdi uvez); {{ISBN|0-520-08349-0}} (meki uvez)|ref=harv}} * Gruen, Erich S. (2005). "Augustus and the Making of the Principate,", ur. Karl Galinsky, 33-51. Cambridge, MA; New York; (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Kelsall, Malcolm. "Augustus and Pope," (Knjiga 39, br. 2, 1976.): 117&ndash;131. * Rowell, Henry Thompson. (1962.). ''The Centers of Civilization Series: Volume 5; Rome in the Augustan Age''. Norman. {{ISBN|0-8061-0956-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus |commonssh = Gaj Julije Cezar Oktavijan August |commonscat = Augustus |commonscatsh = August }} {{Redoslijed | prethodnik = nema | gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]<br />[[27. pne.]] – [[14|14. n.e.]] | nasljednik = [[Tiberije]]<br />[[14|14. n.e.]] – [[37|37 n.e.]] }} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|63. pne.|14|August}} [[Kategorija:Oktavijan August| ]] [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Rimski senatori]] [[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Octavii]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] lzb1a4f3vqiig7yigrbilhgqe74ms8u 42680502 42680501 2026-08-22T01:12:20Z SrpskiAnonimac 101643 42680502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Gaj Julije Cezar August <br />Gaius Julius Caesar Augustus | titula = [[Popis rimskih careva|Car]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | slika = Statue-Augustus.jpg | širina_slike = 250px | opis = Statusa poznata kao [[August sa Prima Porte]], 1. vijek. | vladavina = 16. januar [[27. pne.]] – 19. august [[14]]. | puno ime = Gaius Octavius Thurinus (od rođenja do usvajanja od [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] 44. pne.);<br /> Gaj Julije Cezar (od 44. pne. do 27. pne.);<br /> Gaius Julius Caesar Augustus (od 27. pne. do smrti 14. n.e.) | carsko_ime = Imperator Caesar Divi f[ilius] Augustus | nasljednik = [[Tiberije]] | heir = | bračni_drug = 1) [[Klodija Pulhra|Clodia Pulchra]] 43 – 40. pne. <br />2) [[Skribonija|Scribonia]] 40 – 38. pne. <br />3) [[Livija|Livia Drusilla]] 38. pne. – 14. n.e. | potomstvo = [[Julija Starija]]; <br /> [[Gaj Cezar|Gaius Caesar]] (usvojenje); <br /> [[Lucije Cezar|Lucius Caesar]] (usvojenje); <br />[[Tiberije]] (usvojenje) | kraljevska kuća = [[Julijevsko-Klaudijevska]] | kuća-tip = carska dinastija | otac = biološki: [[Gaj Oktavije|Gaius Octavius]];<br /> usvojitelj: [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] (44. pne.) | majka = [[Acija Balba Cezonija|Atia Balba Caesonia]] | datum rođenja = 23. septembar 63. pne. ([[rimski kalendar]]) | mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | datum smrti = 19. august 14. n.e. ([[julijanski kalendar]]) (starost: 75) | mjesto smrti = [[Nola]], [[Italia (Rimsko Carstvo)|Italija]], [[Rimsko Carstvo]] | mjesto sahrane = [[Mauzolej Augusta]], Rim |}} '''August''' ili '''Cezar August''' ([[latinski jezik|lat.]] {{small|IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS}}, [[23. 9.|23.9.]] [[63. pne.]] – [[19. 8.|19.8.]] [[14]]. ne.), u ranom životu poznat kao '''Gaj Oktavije''' (''Gaius Octavius''), a nakon posvojenja od strane [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]] koji mu je bio praujak (unuk Cezarove sestre Julije) i kao '''Gaj Julije Cezar Oktavijan''' (''Gaius Julius Caesar Octavianus'') bio je rimski vojskovođa i državnik koji je postao prvi rimski car. Nakon njega su se svi rimski carevi nazivali "Cezar August". Bezpogovorno historijski ocijenjen kao jedan od najvećih rimskih careva. Premda su njegovim dolaskom na vlast očuvane dotadašnje forme [[Rimska Republika|Rimske Republike]], vladao je autokratski preko 40 godina kao jedini i nikom odgovorni gospodar moćnog Rima. U zasluge mu se, između ostalog, ubraja to što je priveo kraju gotovo stogodišnje razdoblje [[Građanski rat|građanskih ratova]] i donio Rimu mir (''Pax Romana''), razvoj i prosperitet, te udario temelje rimskoj imperijalnoj veličini. Imenom Oktavijan, u [[historija|povijesti]] je ostao poznat pod imenom August, što je ustvari titula koju mu je dodijelio [[Rimski Senat|Senat]] [[27. pne.]], a znači '''Uzvišeni''', pa se u historiji uvriježilo da se tim činom, ta godina računa i kao početak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Nasljednik Cezara == {{glavni|Rimski građanski rat}} [[Datoteka:Antony with Octavian aureus.jpg|thumb|thumb|330px|Rimski novac napravljen 41 god. pne. Na jednoj strani je slika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], a na drugoj mladog '''Augusta''']] August je rođen u [[Rim]]u, pravim imenom Gaj Oktavije Turin<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#5 5&ndash;6 ''on-line'' tekst].</ref> (lat. Gaius Octavius Thurinus). Njegov otac, također Gaj Oktavije, potječe iz čestite, iako ne previše istaknute obitelji, a bio je na funkciji namjesnika [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#1 1&ndash;4].</ref><ref name="rowell 14">Rowell, 14.</ref> prije [[smrt]]i [[59. pne.]]<ref name="chisholm 23">Chisholm, 23.</ref> Njegova majka Acija bila je nećakinja tada rimskog vojskovođe, a kasnije i [[diktator]]a, [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], kćer njegove sestre Julije. Nakon očeve smrti njegova majka se udala za [[Lucije Marcije Filip|Lucija Marcija Filipa]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#4 4&ndash;8]; [[Nikola od Damaska]], ''[http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html August]'' 3.</ref>, koji će gotovo odmah nakon vjenčanja postati [[konzul]]. O svom "novom" ocu budućem caru će ostati samo lijepe uspomene što nam je potvrđeno od njegovih raznih darovnica i poklona ostarjelom očuhu nakon što je Oktavijan preuzeo vlast u Rimu. Kada je imao 12 godina umrla mu je baka Julija i budući ''August'' je imao čast održati govor.<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#8 8.1]; [[Kvintilijan]], [http://www.thelatinlibrary.com/quintilian/quintilian.institutio12.shtml#6 12.6.1].</ref> To je izvršio tako dobro da ga je zamijetio bakin brat [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] koji je tada bio bez djece. Kada se 49. godine prije nove ere Cezar pobunio i osvojio [[Rim]] on poziva Augusta i daje mu prve državne dužnosti iako on ima samo 15 godina. Dvije godine potom (46. pne.) Cezar ga poziva da mu se pridruži na vojnoj kampanji u [[Hispanija|Hispaniji]]. Tijekom puta Oktavijanov [[brod]] je potonuo, a on sam, s malenim brojem preživjelih, dospio je na neprijateljsko područje. Njegov uspješan proboj do Cezara je iznenadio rimskog [[diktator]]a u čijim je očima August naglo porastao.<ref name=Suet8.1>[[Marko Veleije Paterkul|Veleije Paterkul]] navodi da mi je Cezar od tada dopustio da se vozi u istoj kočiji s njim.</ref> Nakon tamošnje pobjede i povratka u Rim, Julije Cezar shvaćajuči nužnost daljnjeg školovanja svog potencijalnog nasljednika šalje ga zajedno s političkim talentiranim Gajom Mecenom i vojno talentiranim Agripom na područje današnje [[Albanija|Albanije]]. Tamo Oktavijan dobiva posljednji poklon od praujaka Julija Cezara kada ga ovaj 44 godine pne. proglašava drugim čovjekom u državi (glavni pomoćnik rimskog diktatora). Nedugo potomu Oktavijanov dobročinitelj biva ubijen. Protivno savjetima majke i tamo prisutnih vojnih časnika August na vijest o Cezarovoj smrti ide u Italiju kako bi preuzeo "očevo" nasljedstvo pošto ga je ovaj proglasio svojim glavnim nasljednikom.<ref name="eck 9">Eck, 9.</ref> Njegov dolazak je bio pozdravljen od [[Rimski Senat|Senata]] koji se nadao ovog mladića, "sina" i nasljednika u vojsci popularnog Cezara upotrijebiti protiv vojski cezarovih ubojica i Antonija. Na opće iznenađenje senatora August će tijekom sljedećih 14 godina najprije izigrati njih, potom cezarove ubojice Kasija i Bruta, vlastite suradnike [[Sekst Pompej|Seksta Pompeja]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]], a na kraju i samog proslavljenog generala [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. == Augustove najznačajnije titule == [[Datoteka:Augustus Statue.JPG|thumb|left|thumb|80px|Kip '''Augusta''' iz 30. pne.]] Dok je tijekom građanskog rata Oktavijan bio nemilosrdan prema protivnicima što je dovelo do stvaranja mržnje običnog stanovništva prema okrutnom vođi nakon pobjede on postaje milostiv davajući oproste gotovo svima ([[Cezarion]] je bio izuzetak). Kao veliki političar on tada zna da treba pridobiti srca stanovništva kako bi mogao nastaviti vladati. Prve tri godine nakon rata Oktavijan, koji se još od doba svoga testamentarnog usvajanja voli nazivati Cezar (zbog propagandne snage ovog imena), nastavlja vladati kao tijekom rata s minimalnim obzirom na kršenje zakona. Tada 27. godine prije nove ere na iznenađenje stanovništva on vraća [[Rimski Senat|Senatu]] kontrolu nad vojskom i [[pokrajina|provincijama]]. To davanje ipak nije bilo bez garancija pošto je te, kao i prethodnih godina, Oktavijan bio [[konzul]], što ga je činilo praktički nedodirljivim. Također njegova politička baza se i dalje nalazila među bespogovorno vjernim vojnicima kao i svima onima koji su imali ekonomske ili političke koristi od njega tijekom građanskog rata. Da bi se riješila ova situacija tijekom siječnja [[27. pne.]] [[Rimski Senat|Senat]] Oktavijanu daruje titule ''Augustus'' i ''Princeps''. U prijevodu značenje prve je uzvišeni, a druge prvak. Prije Oktavijana titulu ''Princeps'' su dobivali stariji, veoma poštovani senatori čija imena su se uvijek pisala prva u popisima članova Senata. Također se ova titula davala osobama koje su se iskazale u služenju države. Zbog ta dva razloga on je zavolio te titule kao i treću, onu imperatora, koja se do tada koristila samo za vojne pobjednike, a koju je Oktavijan zaslužio tijekom građanskog rata. Kako je na kraju trebao ipak izabrati u službenim dokumentima izdanim nakon 27. pne. kao njegovo ime se uvijek navodi '''Imperator Caesar August'''. Nakon smrti ''[[pontifex Maximus|pontifexa maximusa]]'' (vrhovnog svećenika) [[Marko Emilije Lepid|Marka Lepida]] [[13. pne.]] Oktavijan dobiva i ovu titulu koja će se dodjeljivati svim rimskim carevima do 376. godine kada prelazi u ruke [[papa]] koji je imaju sve do današnjih dana. == Novi politički sistem == :Vidi članak: [[Principat]] [[Datoteka:Caesar augustus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip Augusta u svojstvu državnog vladara. Glava kipa je iz perioda 30 - 20 pr. n. e. dok je tijelo iz drugog vijeka]] Kada je [[27. pne.]] August prepustio sve položaje koje je držao od doba građanskog rata<ref name="eck 45">Eck, 45.</ref> (osim onog konzula) [[Rimski Senat|Senat]] se našao u nedoumici što učiniti, tako da jedina njegova konkretna odluka postaje vraćanje svom vladaru svih njegovih položaja. Bez obzira na potpunu kontrolu države Oktavijan August u potpunosti shvaća da ga niti narod niti Senat neće prihvatiti kao nekog istočnog apsolutističkog monarha nego da postoji nužnost stvaranja dogovora o podjeli vlasti kako bi se sačuvao privid opstanka republike. U dogovoru koji će uslijediti August priznaje Senat kao najviši državni organ od kojeg potječe sva vlast u [[Rim]]u. Da to ne bi ostale samo prazne riječi, ''princeps'' (u ovom slučaju August) će dobivati vremenski ograničen mandat vladanja. Nakon isteka perioda za koji je bio izabran Senat ima ovlast izglasati novi mandat dotadašnjem ''princepsu'' ili postaviti nekog drugog na tu dužnost. Također u slučaju smrti ''princepsa'', bez obzira na njegov testament, on neće dobiti svog nasljednika do trenutka kada ga Senat izabere. Posljednja točka ovih Augustovih ustupaka postaje mogućnost Senata da bilo kada opozove ''princepsa''. Tu mogućnost će kasnije iskoristiti rimski Senat kako bi opozvao mandat dan [[Neron]]u i [[Maksimin Tračanin|Maksiminu]] Senat će s druge strane tijekom ovog dogovora iz 27. i potom [[23. pne.]]<ref name="eck 57">Eck, 57.</ref> prepustiti položaje ''princepsa'', ''[[de facto]]'' [[tribun]]a i rimskog cenzora, vojnog zapovjednika grada Rima, vrhovnog vojnog zapovjednika i glavnog [[prokonzul]]a.<ref name="eck 57" /><ref name="eck 56"/><ref name="ccaa 37">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 37.</ref><ref name="eck 59">Eck, 59.</ref> Osim potpuno jasne kontrole nad rimskom vojskom ostale titule su davale Augustu mogućnost veta u Senatu, dopuštenje da sjedi između dva konzula i nosi ''[[fasces]]''<ref name="ccaa 43">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 43.</ref>, saziva Senat, kontrolira izbore i mogućnost da govori prvi na sjednicama.<ref name="ccaa 26">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 26.</ref><ref name="eck 57 58">Eck, 57&ndash;58.</ref> Nakon nekoliko godina mira Senat je sa zadovoljstvom dao te sve titule Oktavijanu iz čistog straha od mogućeg budućeg građanskog rata ako bi ga se oborilo. Augustova moć će doći do svog vrhunca kada on 23. pne. leži teško bolestan u očekivanju smrti. Na opće iznenađenje svih koji su mislili da je njegov osobni cilj uspostava monarhije on na svojoj samrtnoj postelji državne dokumente dava svom konzulskom kolegi, dok prsten daruje generalu Agripi.<ref name="eck 56">Eck, 56.</ref><ref name="ccaa 25">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 25.</ref> Tim potezom on se bio odrekao svoga [[zet]]a zbog čega dobiva gotovo mitske karakteristike u tadašnjoj državnoj propagandi. Kada nakon ozdravljenja on odbija ponovno biti [[konzul]] za sljedeću godinu u Rimu dolazi do građanskih nemira kojima je tamošnje stanovništvo spriječilo bilo koga drugog da postane konzul na Augustovom mjestu. Ako ne ranije, tada su i najvatreniji republikanci u Senatu shvatili narodnu ljubav prema ''princepsu'' i činjenicu da se nalaze u njegovoj potpunoj moći. Kao znak poštovanja, August je [[5. 2.|5. veljače]] [[2. pne.]] proglašen za ''[[pater patriae|patris patriae]]'' (''oca domovine'').<ref>Mackay, 186.</ref><ref name="eck 129">Eck, 129.</ref> == Narod == [[Datoteka:CaesarAugustusPontiusMaximus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip '''Augusta''' u svojstvu vrhovnog svećenika ([[Pontifex Maximus]])]] Rimski narod je istinski volio svoga Augusta. Za tu ljubav možemo naći više nego dovoljno razloga koje je ovaj politički spretan [[vladar]] stvarao. Te manipulacije možemo vidjeti još tijekom građanskog rata kada 32 godine pr. n. e. August protuzakonita dolazi do [[testament]]a Marka Antonija kako bi dobio narodno podršku za svoj rat. Kako je u testamentu pisalo da rimski heroj i general [[Marko Antonije]] želi biti pokopan uz egipatsku kraljicu Kleopatru narod ga je u afektu proglasio izdajnikom i zakunuo se na vjernost Augustu (a ne rimskoj državi !!) Nakon pobjede u ratu i dolaska mira malo iz straha zbog njegovih okrutnosti tijekom rata, malo iz zahvalnosti za ponovni dolazak mira prvi put nakon 20 godina [[Rimski Senat|Senat]] i narod mu je dodjeljivao bezbroj titula. Neke od njih je prihvaćao nakon prvobitno žestokog odbijanja, dok je druge definitivno odbio čime uspijeva stvoriti sliku sebe kao skromne osobe koja se žrtvuje za državu. Tu sliku on je htio uvijek zadržati znajuću veoma dobro da mu daje popularnost u narodu. U skladu s tom politikom nakon obje drastične ustavne promjene u njegovu korist 27 i 23. pne. on bi napustio Italiju i krenuo u inspekciju provincija dok se stvari ne slegnu. Osim tih čisto političko-manipulativnih igara August je stvarno radio za boljitak svog stanovništva. Nakon što mu je Senat dao upravljanje dostavom hrane za [[Rim]] glavni grad više nije imao nikakve probleme po tom pitanju. Gradnja velikog broja cesta, vodovoda i termi tijekom njegove vladavine je također svima upadala u oči. Tu dužnost kao i mnoge slične on je prihvatio "protivno svojim željama" tek kada mu ih je Senat uvalio zbog nedostatka novca. August s druge strane je veoma rijetko patio od toga pošto ima potpunu političku i ekonomsku kontrolu nad [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]], [[Bliski Istok]]om, [[Egipat|Egiptom]] i [[Rimska Galija|Galijom]]. O svim tim važnijim radovima koje financira iz "vlastitog džepa" on izdaje malene [[novine]] kako bi stanovništvo za njih znalo. Sličnu sudbinu doživljavaju i financijske krize kada državi zatreba novca o čemu su nam i ostali zapisi. S druge strane nigdje se ništa ne navodi o trenucima kada on posuđuje novac od države... U usporedbi s republikanskim dobom tijekom njegove vladavine [[pokrajina|provincije]] doživljavaju ekonomski procvjet praktičkim nestankom korupcije. Tijekom [[Rimska Republika|Rimske republike]] [[guverner]]i koji upravljaju provincijama znaju da tijekom svog mandata od nekoliko godina moraju skupiti dovoljno novca za nastavak političke karijere u [[Rim]]u. Sada je s tom tradicijom u potpunosti prekinuto pošto guverneri ovise u Augustu. U slučaju njihovog naglog bogaćenja dok se nalaze u provinciji njima prijeti istraga i moguće pogubljenje. Svi ti razlozi zajedno dovode postepeno među običnim pukom do mistifikacije Augusta kojemu se kasnije i dodjeljuje titula oca domovine. S druge strane zbog mira i naglog ekonomskog procvata tijekom njegove vladavine za epohu 30 pr. n. e. - 14 n.e. se zna upotrijebiti i pojam Pax Augusta. == Veliki nepotist == Bez obzira na velike političke sposobnosti, August je bio [[nepotizam|nepotist]]. U njegovom pogledu na svijet nakon Cezara uvijek mora biti [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]. Ta sklonost se počela ukazivati još početkom njegove vladavine kada on [[25. pne.]] udaje svoju jedinu kćer Juliju za Marcela<ref name="eck 114 115">Eck, 114&ndash;115.</ref>, sina svoje sestre Oktavije, koji tako uskoro postaje njegov nasljednik. Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general [[Marko Vipsanije Agripa]], veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata.<ref name="ccaa 44">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 44.</ref> Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati. Jedina po njih negativna pojava tog Augustovog razmišljanja je nužnost ženidbe unutar obiteljskog kruga. Tako [[20. pne.]] Agripa i budući car [[Tiberije]] (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili [[Parti|Parte]] da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom [[Marko Licinije Kras|Krasovog]] debakla [[53. pne.]] Nakon uspješno obavljenog posla Tiberije se morao oženiti za Agripinu kćer poslije čega postaje slavni general koji osvaja [[Alpe]] zajedno sa svojim bratom Druzom (koji je oženio kćer Augustove sestre)<ref name="eck 116">Eck, 116.</ref>. Augustov očekivani nasljednik [[Gaj Cezar]] je također bio prisiljen oženiti se za potomkinju careve sestre Oktavije. Neupitna činjenica za posljednjih 30 godina vladavine ovog cara postaje da nitko ne može držati popularne državne dužnosti ako ne spada u njegov obiteljski krug. Jedini konkretni debakl ove politike postaje političar i general Var, unuk Augustove sestre Oktavije, koji je također oženio unuku od Oktavije. Ovaj general će [[9]]. biti potpuno potučen od Arminija tijekom [[bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]] kada će izginuti 3 rimske legije <ref name="eck 101 102">Eck, 101&ndash;102.</ref>. === Carska obitelj i kult cara === Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga nasljednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti. Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja. === Res gestae divi Augusti === August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti''). == Procvat kulture i umjetnosti == Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Gaj Mecena|Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Kvint Horacije Flak|Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Sekst Propercije|Propercije]] i [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom. Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta. == Vojska i vanjska politika == Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski Senat|Senata]] je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima. Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u povjesti.<ref name="eck 79"/> Po njemu vojnici su trebali služiti između 16 i 20 godina nakon čega bi im se iz carevog mirovinskog fonda kupilo zemljište. Tim potezom lojalnost svih vojnika je vezana uz cara pošto su znali da ih za lojalno služenje na kraju čeka nagrada. Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85&ndash;87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]]. S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4]]. godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je izdajnički nanio [[Parti|partski]] oficir tijekom mirovnih pregovora. Bez obzira na to August potvrđuje mirovni sporazum.<ref name="eck 95 96">Eck, 95&ndash;96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje. Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u povjest su ušli Mauritanija, [[Judeja]] i [[Tracija (kraljevstvo)|Tracija]] koji su čuvali sjeverno-afričku, azijsku i balkansku granicu Carstva. == Ostavština == Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Qin Shi Huang|Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Kornelije Sula|Sula]], [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref> Gledajući iz Augustove perspektive nasljednici nisu shvaćali potrebu de jure političke ravnoteže između autokratske vladavine i stare republike. On je samostalno vladao 41 godinu ([[27. pne.]] - [[14]].), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski Senat|Senata]], dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 vijeka). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime. == Smrt == Osjećajući da mu se bliži kraj života August je tijekom proljeća 14. godine donio odluku o nasljeđivanju. No, ta odluka trebala je biti donesena suptilno tako da se narod ne prepadne autokracije monarhije.<ref name="ccaa 50">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', str. 50</ref> Narod je htio da on za svog nasljednika proglasi popularnog [[Germanik]]a (sin Tiberijevog brata Druza), ali on je to djelomično odbio smatrajući da je on s manje od 40 godina premlad za najvišu državnu dužnost. Istovremeno željeći urediti nasljeđivanje države na duže razdoblje on za svog nasljednika proglašava [[Tiberije|Tiberija]] koji bi potom, prema dogovoru s Augustom, trebao postaviti Germanika za svog nasljednika.<ref name="eck 119">Eck, 119.</ref> Tijekom kolovoza 14. godine Augustovo zdrastveno stanje se drastično pogoršalo pa je pozvan Tiberije kako bi kao nasljednik bio uz njega tijekom posljednjih dana života. August je umro [[19. 8.|19. kolovoza]] [[14]]. godine, a njegovo posljednje riječi su bile: {{izdvojeni citat|Da li vam se svidjela moja predstava?}} To je rekao jer je i u tom trenutku veoma dobro znao da je svojom glumom uspio prodati apsolutističku [[diktator|diktaturu]] [[Rimska Republika|republikanskom Rimu]]. Nakon smrti August je bio kremiran, a njegovi posmrtni ostaci su stavljeni u [[Augustov mauzolej]], a sam August je uvršten među bogove u [[panteon]].<ref name="eck 124">Eck, 124.</ref> Oni su se tamo nalazili sve do [[410]]. godine kada su ih [[Goti]] tijekom pljačke grada razasuli. Kako Rim tada bez obzira na današnje raširene pretpostavke i historijske interpretacije nije bio [[monarhija]] proći će gotovo mjesec dana prije nego što će [[Rimski Senat|Senat]] izglasati rezoluciju kojom [[Tiberije]] [[18. 9.|18.9.]] [[14]]. godine postaje novi car. == Povezano == * [[Julijevci-Klaudijevci]] == Izvori == {{izvori|4}} === Internetski izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/home.html#45 Rimska povijest Kasija Dija] * [http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html Augustov život iz pera Nikole od Damaska] * [http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html The Via Iulia Augusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117112806/http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html |date=2006-11-17 }} * [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?alt=August&pnumber=30 Galerija antičke umjetnosti: August] * [http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html Augustov humor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927130651/http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html |date=2007-09-27 }} === Knjige === {{refbegin}} * Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66. * {{Cite book |last=Bowersock |first=G. W. |editor=Kurt A. Raaflaub and Mark Toher (urd.) |title=Between Republic and Empire: Interpretations of Augustus and his Principate |year=1990 |publisher=|location=Berkeley |isbn=0-520-08447-0 |pages=380&ndash;394 |chapter=}} * Bunson, Matthew (1994). ''Encyclopedia of the Roman Empire''. New York: Facts on File Inc. {{ISBN|0-8160-3182-7}} * Chisholm, Kitty and John Ferguson. (1981.). ''Rome: The Augustan Age; A Source Book''. Oxford. {{ISBN|0-19-872108-0}}. * Kasije Dio, The Roman History: The Reign of Augustus, London, Penguin Books, 1987., {{ISBN|0-14-044448-3}}. * Eck, Werner (2003.) ''The Age of Augustus''. Oxford. (tvrdi uvez, {{ISBN|0-631-22957-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-631-22958-2}}). * Eder, Walter. (2005.). "Augustus and the Power of Tradition," ur. Karl Galinsky, 13-32. Cambridge, New York (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Everitt, Anthony (2006.) ''Augustus: The Life of Rome's First Emperor''. {{ISBN|1400061288}}. * {{Cite book |last=Green |first=Peter |title=Alexander to Actium: The Historical Evolution of the Hellenistic Age |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree_g5g7 |series=Hellenistic Culture and Society |year=1990 |publisher=|location=Berkeley, CA; Los Angeles; London | isbn = 0-520-05611-6 (tvrdi uvez); {{ISBN|0-520-08349-0}} (meki uvez)|ref=harv}} * Gruen, Erich S. (2005). "Augustus and the Making of the Principate,", ur. Karl Galinsky, 33-51. Cambridge, MA; New York; (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Kelsall, Malcolm. "Augustus and Pope," (Knjiga 39, br. 2, 1976.): 117&ndash;131. * Rowell, Henry Thompson. (1962.). ''The Centers of Civilization Series: Volume 5; Rome in the Augustan Age''. Norman. {{ISBN|0-8061-0956-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus |commonssh = Gaj Julije Cezar Oktavijan August |commonscat = Augustus |commonscatsh = August }} {{Redoslijed | prethodnik = nema | gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]<br />[[27. pne.]] – [[14|14. n.e.]] | nasljednik = [[Tiberije]]<br />[[14|14. n.e.]] – [[37|37 n.e.]] }} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|63. pne.|14|August}} [[Kategorija:Oktavijan August| ]] [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Rimski senatori]] [[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Octavii]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] doheadxuf6ucebzrgveebk4cw5dc3v1 42680503 42680502 2026-08-22T01:16:41Z SrpskiAnonimac 101643 42680503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Gaj Julije Cezar August <br />Gaius Julius Caesar Augustus | titula = [[Popis rimskih careva|Car]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | slika = Statue-Augustus.jpg | širina_slike = 250px | opis = Statusa poznata kao [[August sa Prima Porte]], 1. vijek. | vladavina = 16. januar [[27. pne.]] – 19. august [[14]]. | puno ime = Gaius Octavius Thurinus (od rođenja do usvajanja od [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] 44. pne.);<br /> Gaj Julije Cezar (od 44. pne. do 27. pne.);<br /> Gaius Julius Caesar Augustus (od 27. pne. do smrti 14. n.e.) | carsko_ime = Imperator Caesar Divi f[ilius] Augustus | nasljednik = [[Tiberije]] | heir = | bračni_drug = 1) [[Klodija Pulhra|Clodia Pulchra]] 43 – 40. pne. <br />2) [[Skribonija|Scribonia]] 40 – 38. pne. <br />3) [[Livija|Livia Drusilla]] 38. pne. – 14. n.e. | potomstvo = [[Julija Starija]]; <br /> [[Gaj Cezar|Gaius Caesar]] (usvojenje); <br /> [[Lucije Cezar|Lucius Caesar]] (usvojenje); <br />[[Tiberije]] (usvojenje) | kraljevska kuća = [[Julijevsko-Klaudijevska]] | kuća-tip = carska dinastija | otac = biološki: [[Gaj Oktavije|Gaius Octavius]];<br /> usvojitelj: [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] (44. pne.) | majka = [[Acija Balba Cezonija|Atia Balba Caesonia]] | datum rođenja = 23. septembar 63. pne. ([[rimski kalendar]]) | mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | datum smrti = 19. august 14. n.e. ([[julijanski kalendar]]) (starost: 75) | mjesto smrti = [[Nola]], [[Italia (Rimsko Carstvo)|Italija]], [[Rimsko Carstvo]] | mjesto sahrane = [[Mauzolej Augusta]], Rim |}} '''August''' ili '''Cezar August''' ({{jez-lat|Augustus}} ili ''Caesar Augustus'' {{small|IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS}}, [[23. 9.|23.9.]] [[63. pne.]] – [[19. 8.|19.8.]] [[14]]. ne.), u ranom životu poznat kao '''Gaj Oktavije''' (''Gaius Octavius''), a nakon posvojenja od strane [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]] koji mu je bio praujak (unuk Cezarove sestre Julije) i kao '''Gaj Julije Cezar Oktavijan''' (''Gaius Julius Caesar Octavianus'') bio je rimski vojskovođa i državnik koji je postao prvi rimski car. Nakon njega su se svi rimski carevi nazivali "Cezar August". Bezpogovorno historijski ocijenjen kao jedan od najvećih rimskih careva. Premda su njegovim dolaskom na vlast očuvane dotadašnje forme [[Rimska Republika|Rimske Republike]], vladao je autokratski preko 40 godina kao jedini i nikom odgovorni gospodar moćnog Rima. U zasluge mu se, između ostalog, ubraja to što je priveo kraju gotovo stogodišnje razdoblje [[Građanski rat|građanskih ratova]] i donio Rimu mir (''Pax Romana''), razvoj i prosperitet, te udario temelje rimskoj imperijalnoj veličini. Imenom Oktavijan, u [[historija|povijesti]] je ostao poznat pod imenom August, što je ustvari titula koju mu je dodijelio [[Rimski Senat|Senat]] [[27. pne.]], a znači '''Uzvišeni''', pa se u historiji uvriježilo da se tim činom, ta godina računa i kao početak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Nasljednik Cezara == {{glavni|Rimski građanski rat}} [[Datoteka:Antony with Octavian aureus.jpg|thumb|thumb|330px|Rimski novac napravljen 41 god. pne. Na jednoj strani je slika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], a na drugoj mladog '''Augusta''']] August je rođen u [[Rim]]u, pravim imenom Gaj Oktavije Turin<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#5 5&ndash;6 ''on-line'' tekst].</ref> (lat. Gaius Octavius Thurinus). Njegov otac, također Gaj Oktavije, potječe iz čestite, iako ne previše istaknute obitelji, a bio je na funkciji namjesnika [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#1 1&ndash;4].</ref><ref name="rowell 14">Rowell, 14.</ref> prije [[smrt]]i [[59. pne.]]<ref name="chisholm 23">Chisholm, 23.</ref> Njegova majka Acija bila je nećakinja tada rimskog vojskovođe, a kasnije i [[diktator]]a, [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], kćer njegove sestre Julije. Nakon očeve smrti njegova majka se udala za [[Lucije Marcije Filip|Lucija Marcija Filipa]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#4 4&ndash;8]; [[Nikola od Damaska]], ''[http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html August]'' 3.</ref>, koji će gotovo odmah nakon vjenčanja postati [[konzul]]. O svom "novom" ocu budućem caru će ostati samo lijepe uspomene što nam je potvrđeno od njegovih raznih darovnica i poklona ostarjelom očuhu nakon što je Oktavijan preuzeo vlast u Rimu. Kada je imao 12 godina umrla mu je baka Julija i budući ''August'' je imao čast održati govor.<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#8 8.1]; [[Kvintilijan]], [http://www.thelatinlibrary.com/quintilian/quintilian.institutio12.shtml#6 12.6.1].</ref> To je izvršio tako dobro da ga je zamijetio bakin brat [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] koji je tada bio bez djece. Kada se 49. godine prije nove ere Cezar pobunio i osvojio [[Rim]] on poziva Augusta i daje mu prve državne dužnosti iako on ima samo 15 godina. Dvije godine potom (46. pne.) Cezar ga poziva da mu se pridruži na vojnoj kampanji u [[Hispanija|Hispaniji]]. Tijekom puta Oktavijanov [[brod]] je potonuo, a on sam, s malenim brojem preživjelih, dospio je na neprijateljsko područje. Njegov uspješan proboj do Cezara je iznenadio rimskog [[diktator]]a u čijim je očima August naglo porastao.<ref name=Suet8.1>[[Marko Veleije Paterkul|Veleije Paterkul]] navodi da mi je Cezar od tada dopustio da se vozi u istoj kočiji s njim.</ref> Nakon tamošnje pobjede i povratka u Rim, Julije Cezar shvaćajuči nužnost daljnjeg školovanja svog potencijalnog nasljednika šalje ga zajedno s političkim talentiranim Gajom Mecenom i vojno talentiranim Agripom na područje današnje [[Albanija|Albanije]]. Tamo Oktavijan dobiva posljednji poklon od praujaka Julija Cezara kada ga ovaj 44 godine pne. proglašava drugim čovjekom u državi (glavni pomoćnik rimskog diktatora). Nedugo potomu Oktavijanov dobročinitelj biva ubijen. Protivno savjetima majke i tamo prisutnih vojnih časnika August na vijest o Cezarovoj smrti ide u Italiju kako bi preuzeo "očevo" nasljedstvo pošto ga je ovaj proglasio svojim glavnim nasljednikom.<ref name="eck 9">Eck, 9.</ref> Njegov dolazak je bio pozdravljen od [[Rimski Senat|Senata]] koji se nadao ovog mladića, "sina" i nasljednika u vojsci popularnog Cezara upotrijebiti protiv vojski cezarovih ubojica i Antonija. Na opće iznenađenje senatora August će tijekom sljedećih 14 godina najprije izigrati njih, potom cezarove ubojice Kasija i Bruta, vlastite suradnike [[Sekst Pompej|Seksta Pompeja]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]], a na kraju i samog proslavljenog generala [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. == Augustove najznačajnije titule == [[Datoteka:Augustus Statue.JPG|thumb|left|thumb|80px|Kip '''Augusta''' iz 30. pne.]] Dok je tijekom građanskog rata Oktavijan bio nemilosrdan prema protivnicima što je dovelo do stvaranja mržnje običnog stanovništva prema okrutnom vođi nakon pobjede on postaje milostiv davajući oproste gotovo svima ([[Cezarion]] je bio izuzetak). Kao veliki političar on tada zna da treba pridobiti srca stanovništva kako bi mogao nastaviti vladati. Prve tri godine nakon rata Oktavijan, koji se još od doba svoga testamentarnog usvajanja voli nazivati Cezar (zbog propagandne snage ovog imena), nastavlja vladati kao tijekom rata s minimalnim obzirom na kršenje zakona. Tada 27. godine prije nove ere na iznenađenje stanovništva on vraća [[Rimski Senat|Senatu]] kontrolu nad vojskom i [[pokrajina|provincijama]]. To davanje ipak nije bilo bez garancija pošto je te, kao i prethodnih godina, Oktavijan bio [[konzul]], što ga je činilo praktički nedodirljivim. Također njegova politička baza se i dalje nalazila među bespogovorno vjernim vojnicima kao i svima onima koji su imali ekonomske ili političke koristi od njega tijekom građanskog rata. Da bi se riješila ova situacija tijekom siječnja [[27. pne.]] [[Rimski Senat|Senat]] Oktavijanu daruje titule ''Augustus'' i ''Princeps''. U prijevodu značenje prve je uzvišeni, a druge prvak. Prije Oktavijana titulu ''Princeps'' su dobivali stariji, veoma poštovani senatori čija imena su se uvijek pisala prva u popisima članova Senata. Također se ova titula davala osobama koje su se iskazale u služenju države. Zbog ta dva razloga on je zavolio te titule kao i treću, onu imperatora, koja se do tada koristila samo za vojne pobjednike, a koju je Oktavijan zaslužio tijekom građanskog rata. Kako je na kraju trebao ipak izabrati u službenim dokumentima izdanim nakon 27. pne. kao njegovo ime se uvijek navodi '''Imperator Caesar August'''. Nakon smrti ''[[pontifex Maximus|pontifexa maximusa]]'' (vrhovnog svećenika) [[Marko Emilije Lepid|Marka Lepida]] [[13. pne.]] Oktavijan dobiva i ovu titulu koja će se dodjeljivati svim rimskim carevima do 376. godine kada prelazi u ruke [[papa]] koji je imaju sve do današnjih dana. == Novi politički sistem == :Vidi članak: [[Principat]] [[Datoteka:Caesar augustus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip Augusta u svojstvu državnog vladara. Glava kipa je iz perioda 30 - 20 pr. n. e. dok je tijelo iz drugog vijeka]] Kada je [[27. pne.]] August prepustio sve položaje koje je držao od doba građanskog rata<ref name="eck 45">Eck, 45.</ref> (osim onog konzula) [[Rimski Senat|Senat]] se našao u nedoumici što učiniti, tako da jedina njegova konkretna odluka postaje vraćanje svom vladaru svih njegovih položaja. Bez obzira na potpunu kontrolu države Oktavijan August u potpunosti shvaća da ga niti narod niti Senat neće prihvatiti kao nekog istočnog apsolutističkog monarha nego da postoji nužnost stvaranja dogovora o podjeli vlasti kako bi se sačuvao privid opstanka republike. U dogovoru koji će uslijediti August priznaje Senat kao najviši državni organ od kojeg potječe sva vlast u [[Rim]]u. Da to ne bi ostale samo prazne riječi, ''princeps'' (u ovom slučaju August) će dobivati vremenski ograničen mandat vladanja. Nakon isteka perioda za koji je bio izabran Senat ima ovlast izglasati novi mandat dotadašnjem ''princepsu'' ili postaviti nekog drugog na tu dužnost. Također u slučaju smrti ''princepsa'', bez obzira na njegov testament, on neće dobiti svog nasljednika do trenutka kada ga Senat izabere. Posljednja točka ovih Augustovih ustupaka postaje mogućnost Senata da bilo kada opozove ''princepsa''. Tu mogućnost će kasnije iskoristiti rimski Senat kako bi opozvao mandat dan [[Neron]]u i [[Maksimin Tračanin|Maksiminu]] Senat će s druge strane tijekom ovog dogovora iz 27. i potom [[23. pne.]]<ref name="eck 57">Eck, 57.</ref> prepustiti položaje ''princepsa'', ''[[de facto]]'' [[tribun]]a i rimskog cenzora, vojnog zapovjednika grada Rima, vrhovnog vojnog zapovjednika i glavnog [[prokonzul]]a.<ref name="eck 57" /><ref name="eck 56"/><ref name="ccaa 37">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 37.</ref><ref name="eck 59">Eck, 59.</ref> Osim potpuno jasne kontrole nad rimskom vojskom ostale titule su davale Augustu mogućnost veta u Senatu, dopuštenje da sjedi između dva konzula i nosi ''[[fasces]]''<ref name="ccaa 43">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 43.</ref>, saziva Senat, kontrolira izbore i mogućnost da govori prvi na sjednicama.<ref name="ccaa 26">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 26.</ref><ref name="eck 57 58">Eck, 57&ndash;58.</ref> Nakon nekoliko godina mira Senat je sa zadovoljstvom dao te sve titule Oktavijanu iz čistog straha od mogućeg budućeg građanskog rata ako bi ga se oborilo. Augustova moć će doći do svog vrhunca kada on 23. pne. leži teško bolestan u očekivanju smrti. Na opće iznenađenje svih koji su mislili da je njegov osobni cilj uspostava monarhije on na svojoj samrtnoj postelji državne dokumente dava svom konzulskom kolegi, dok prsten daruje generalu Agripi.<ref name="eck 56">Eck, 56.</ref><ref name="ccaa 25">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 25.</ref> Tim potezom on se bio odrekao svoga [[zet]]a zbog čega dobiva gotovo mitske karakteristike u tadašnjoj državnoj propagandi. Kada nakon ozdravljenja on odbija ponovno biti [[konzul]] za sljedeću godinu u Rimu dolazi do građanskih nemira kojima je tamošnje stanovništvo spriječilo bilo koga drugog da postane konzul na Augustovom mjestu. Ako ne ranije, tada su i najvatreniji republikanci u Senatu shvatili narodnu ljubav prema ''princepsu'' i činjenicu da se nalaze u njegovoj potpunoj moći. Kao znak poštovanja, August je [[5. 2.|5. veljače]] [[2. pne.]] proglašen za ''[[pater patriae|patris patriae]]'' (''oca domovine'').<ref>Mackay, 186.</ref><ref name="eck 129">Eck, 129.</ref> == Narod == [[Datoteka:CaesarAugustusPontiusMaximus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip '''Augusta''' u svojstvu vrhovnog svećenika ([[Pontifex Maximus]])]] Rimski narod je istinski volio svoga Augusta. Za tu ljubav možemo naći više nego dovoljno razloga koje je ovaj politički spretan [[vladar]] stvarao. Te manipulacije možemo vidjeti još tijekom građanskog rata kada 32 godine pr. n. e. August protuzakonita dolazi do [[testament]]a Marka Antonija kako bi dobio narodno podršku za svoj rat. Kako je u testamentu pisalo da rimski heroj i general [[Marko Antonije]] želi biti pokopan uz egipatsku kraljicu Kleopatru narod ga je u afektu proglasio izdajnikom i zakunuo se na vjernost Augustu (a ne rimskoj državi !!) Nakon pobjede u ratu i dolaska mira malo iz straha zbog njegovih okrutnosti tijekom rata, malo iz zahvalnosti za ponovni dolazak mira prvi put nakon 20 godina [[Rimski Senat|Senat]] i narod mu je dodjeljivao bezbroj titula. Neke od njih je prihvaćao nakon prvobitno žestokog odbijanja, dok je druge definitivno odbio čime uspijeva stvoriti sliku sebe kao skromne osobe koja se žrtvuje za državu. Tu sliku on je htio uvijek zadržati znajuću veoma dobro da mu daje popularnost u narodu. U skladu s tom politikom nakon obje drastične ustavne promjene u njegovu korist 27 i 23. pne. on bi napustio Italiju i krenuo u inspekciju provincija dok se stvari ne slegnu. Osim tih čisto političko-manipulativnih igara August je stvarno radio za boljitak svog stanovništva. Nakon što mu je Senat dao upravljanje dostavom hrane za [[Rim]] glavni grad više nije imao nikakve probleme po tom pitanju. Gradnja velikog broja cesta, vodovoda i termi tijekom njegove vladavine je također svima upadala u oči. Tu dužnost kao i mnoge slične on je prihvatio "protivno svojim željama" tek kada mu ih je Senat uvalio zbog nedostatka novca. August s druge strane je veoma rijetko patio od toga pošto ima potpunu političku i ekonomsku kontrolu nad [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]], [[Bliski Istok]]om, [[Egipat|Egiptom]] i [[Rimska Galija|Galijom]]. O svim tim važnijim radovima koje financira iz "vlastitog džepa" on izdaje malene [[novine]] kako bi stanovništvo za njih znalo. Sličnu sudbinu doživljavaju i financijske krize kada državi zatreba novca o čemu su nam i ostali zapisi. S druge strane nigdje se ništa ne navodi o trenucima kada on posuđuje novac od države... U usporedbi s republikanskim dobom tijekom njegove vladavine [[pokrajina|provincije]] doživljavaju ekonomski procvjet praktičkim nestankom korupcije. Tijekom [[Rimska Republika|Rimske republike]] [[guverner]]i koji upravljaju provincijama znaju da tijekom svog mandata od nekoliko godina moraju skupiti dovoljno novca za nastavak političke karijere u [[Rim]]u. Sada je s tom tradicijom u potpunosti prekinuto pošto guverneri ovise u Augustu. U slučaju njihovog naglog bogaćenja dok se nalaze u provinciji njima prijeti istraga i moguće pogubljenje. Svi ti razlozi zajedno dovode postepeno među običnim pukom do mistifikacije Augusta kojemu se kasnije i dodjeljuje titula oca domovine. S druge strane zbog mira i naglog ekonomskog procvata tijekom njegove vladavine za epohu 30 pr. n. e. - 14 n.e. se zna upotrijebiti i pojam Pax Augusta. == Veliki nepotist == Bez obzira na velike političke sposobnosti, August je bio [[nepotizam|nepotist]]. U njegovom pogledu na svijet nakon Cezara uvijek mora biti [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]. Ta sklonost se počela ukazivati još početkom njegove vladavine kada on [[25. pne.]] udaje svoju jedinu kćer Juliju za Marcela<ref name="eck 114 115">Eck, 114&ndash;115.</ref>, sina svoje sestre Oktavije, koji tako uskoro postaje njegov nasljednik. Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general [[Marko Vipsanije Agripa]], veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata.<ref name="ccaa 44">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 44.</ref> Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati. Jedina po njih negativna pojava tog Augustovog razmišljanja je nužnost ženidbe unutar obiteljskog kruga. Tako [[20. pne.]] Agripa i budući car [[Tiberije]] (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili [[Parti|Parte]] da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom [[Marko Licinije Kras|Krasovog]] debakla [[53. pne.]] Nakon uspješno obavljenog posla Tiberije se morao oženiti za Agripinu kćer poslije čega postaje slavni general koji osvaja [[Alpe]] zajedno sa svojim bratom Druzom (koji je oženio kćer Augustove sestre)<ref name="eck 116">Eck, 116.</ref>. Augustov očekivani nasljednik [[Gaj Cezar]] je također bio prisiljen oženiti se za potomkinju careve sestre Oktavije. Neupitna činjenica za posljednjih 30 godina vladavine ovog cara postaje da nitko ne može držati popularne državne dužnosti ako ne spada u njegov obiteljski krug. Jedini konkretni debakl ove politike postaje političar i general Var, unuk Augustove sestre Oktavije, koji je također oženio unuku od Oktavije. Ovaj general će [[9]]. biti potpuno potučen od Arminija tijekom [[bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]] kada će izginuti 3 rimske legije <ref name="eck 101 102">Eck, 101&ndash;102.</ref>. === Carska obitelj i kult cara === Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga nasljednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti. Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja. === Res gestae divi Augusti === August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti''). == Procvat kulture i umjetnosti == Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Gaj Mecena|Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Kvint Horacije Flak|Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Sekst Propercije|Propercije]] i [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom. Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta. == Vojska i vanjska politika == Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski Senat|Senata]] je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima. Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u povjesti.<ref name="eck 79"/> Po njemu vojnici su trebali služiti između 16 i 20 godina nakon čega bi im se iz carevog mirovinskog fonda kupilo zemljište. Tim potezom lojalnost svih vojnika je vezana uz cara pošto su znali da ih za lojalno služenje na kraju čeka nagrada. Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85&ndash;87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]]. S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4]]. godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je izdajnički nanio [[Parti|partski]] oficir tijekom mirovnih pregovora. Bez obzira na to August potvrđuje mirovni sporazum.<ref name="eck 95 96">Eck, 95&ndash;96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje. Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u povjest su ušli Mauritanija, [[Judeja]] i [[Tracija (kraljevstvo)|Tracija]] koji su čuvali sjeverno-afričku, azijsku i balkansku granicu Carstva. == Ostavština == Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Qin Shi Huang|Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Kornelije Sula|Sula]], [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref> Gledajući iz Augustove perspektive nasljednici nisu shvaćali potrebu de jure političke ravnoteže između autokratske vladavine i stare republike. On je samostalno vladao 41 godinu ([[27. pne.]] - [[14]].), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski Senat|Senata]], dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 vijeka). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime. == Smrt == Osjećajući da mu se bliži kraj života August je tijekom proljeća 14. godine donio odluku o nasljeđivanju. No, ta odluka trebala je biti donesena suptilno tako da se narod ne prepadne autokracije monarhije.<ref name="ccaa 50">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', str. 50</ref> Narod je htio da on za svog nasljednika proglasi popularnog [[Germanik]]a (sin Tiberijevog brata Druza), ali on je to djelomično odbio smatrajući da je on s manje od 40 godina premlad za najvišu državnu dužnost. Istovremeno željeći urediti nasljeđivanje države na duže razdoblje on za svog nasljednika proglašava [[Tiberije|Tiberija]] koji bi potom, prema dogovoru s Augustom, trebao postaviti Germanika za svog nasljednika.<ref name="eck 119">Eck, 119.</ref> Tijekom kolovoza 14. godine Augustovo zdrastveno stanje se drastično pogoršalo pa je pozvan Tiberije kako bi kao nasljednik bio uz njega tijekom posljednjih dana života. August je umro [[19. 8.|19. kolovoza]] [[14]]. godine, a njegovo posljednje riječi su bile: {{izdvojeni citat|Da li vam se svidjela moja predstava?}} To je rekao jer je i u tom trenutku veoma dobro znao da je svojom glumom uspio prodati apsolutističku [[diktator|diktaturu]] [[Rimska Republika|republikanskom Rimu]]. Nakon smrti August je bio kremiran, a njegovi posmrtni ostaci su stavljeni u [[Augustov mauzolej]], a sam August je uvršten među bogove u [[panteon]].<ref name="eck 124">Eck, 124.</ref> Oni su se tamo nalazili sve do [[410]]. godine kada su ih [[Goti]] tijekom pljačke grada razasuli. Kako Rim tada bez obzira na današnje raširene pretpostavke i historijske interpretacije nije bio [[monarhija]] proći će gotovo mjesec dana prije nego što će [[Rimski Senat|Senat]] izglasati rezoluciju kojom [[Tiberije]] [[18. 9.|18.9.]] [[14]]. godine postaje novi car. == Povezano == * [[Julijevci-Klaudijevci]] == Izvori == {{izvori|4}} === Internetski izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/home.html#45 Rimska povijest Kasija Dija] * [http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html Augustov život iz pera Nikole od Damaska] * [http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html The Via Iulia Augusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117112806/http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html |date=2006-11-17 }} * [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?alt=August&pnumber=30 Galerija antičke umjetnosti: August] * [http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html Augustov humor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927130651/http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html |date=2007-09-27 }} === Knjige === {{refbegin}} * Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66. * {{Cite book |last=Bowersock |first=G. W. |editor=Kurt A. Raaflaub and Mark Toher (urd.) |title=Between Republic and Empire: Interpretations of Augustus and his Principate |year=1990 |publisher=|location=Berkeley |isbn=0-520-08447-0 |pages=380&ndash;394 |chapter=}} * Bunson, Matthew (1994). ''Encyclopedia of the Roman Empire''. New York: Facts on File Inc. {{ISBN|0-8160-3182-7}} * Chisholm, Kitty and John Ferguson. (1981.). ''Rome: The Augustan Age; A Source Book''. Oxford. {{ISBN|0-19-872108-0}}. * Kasije Dio, The Roman History: The Reign of Augustus, London, Penguin Books, 1987., {{ISBN|0-14-044448-3}}. * Eck, Werner (2003.) ''The Age of Augustus''. Oxford. (tvrdi uvez, {{ISBN|0-631-22957-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-631-22958-2}}). * Eder, Walter. (2005.). "Augustus and the Power of Tradition," ur. Karl Galinsky, 13-32. Cambridge, New York (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Everitt, Anthony (2006.) ''Augustus: The Life of Rome's First Emperor''. {{ISBN|1400061288}}. * {{Cite book |last=Green |first=Peter |title=Alexander to Actium: The Historical Evolution of the Hellenistic Age |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree_g5g7 |series=Hellenistic Culture and Society |year=1990 |publisher=|location=Berkeley, CA; Los Angeles; London | isbn = 0-520-05611-6 (tvrdi uvez); {{ISBN|0-520-08349-0}} (meki uvez)|ref=harv}} * Gruen, Erich S. (2005). "Augustus and the Making of the Principate,", ur. Karl Galinsky, 33-51. Cambridge, MA; New York; (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Kelsall, Malcolm. "Augustus and Pope," (Knjiga 39, br. 2, 1976.): 117&ndash;131. * Rowell, Henry Thompson. (1962.). ''The Centers of Civilization Series: Volume 5; Rome in the Augustan Age''. Norman. {{ISBN|0-8061-0956-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus |commonssh = Gaj Julije Cezar Oktavijan August |commonscat = Augustus |commonscatsh = August }} {{Redoslijed | prethodnik = nema | gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]<br />[[27. pne.]] – [[14|14. n.e.]] | nasljednik = [[Tiberije]]<br />[[14|14. n.e.]] – [[37|37 n.e.]] }} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|63. pne.|14|August}} [[Kategorija:Oktavijan August| ]] [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Rimski senatori]] [[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Octavii]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] fs5q7qf4ei0mnfofor8amc754c9cga0 42680504 42680503 2026-08-22T01:25:24Z SrpskiAnonimac 101643 42680504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Gaj Julije Cezar August <br />Gaius Julius Caesar Augustus | titula = [[Popis rimskih careva|Car]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | slika = Statue-Augustus.jpg | širina_slike = 250px | opis = Statusa poznata kao [[August sa Prima Porte]], 1. vijek. | vladavina = 16. januar [[27. pne.]] – 19. august [[14]]. | puno ime = Gaius Octavius Thurinus (od rođenja do usvajanja od [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] 44. pne.);<br /> Gaj Julije Cezar (od 44. pne. do 27. pne.);<br /> Gaius Julius Caesar Augustus (od 27. pne. do smrti 14. n.e.) | carsko_ime = Imperator Caesar Divi f[ilius] Augustus | nasljednik = [[Tiberije]] | heir = | bračni_drug = 1) [[Klodija Pulhra|Clodia Pulchra]] 43 – 40. pne. <br />2) [[Skribonija|Scribonia]] 40 – 38. pne. <br />3) [[Livija|Livia Drusilla]] 38. pne. – 14. n.e. | potomstvo = [[Julija Starija]]; <br /> [[Gaj Cezar|Gaius Caesar]] (usvojenje); <br /> [[Lucije Cezar|Lucius Caesar]] (usvojenje); <br />[[Tiberije]] (usvojenje) | kraljevska kuća = [[Julijevsko-Klaudijevska]] | kuća-tip = carska dinastija | otac = biološki: [[Gaj Oktavije|Gaius Octavius]];<br /> usvojitelj: [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] (44. pne.) | majka = [[Acija Balba Cezonija|Atia Balba Caesonia]] | datum rođenja = 23. septembar 63. pne. ([[rimski kalendar]]) | mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | datum smrti = 19. august 14. n.e. ([[julijanski kalendar]]) (starost: 75) | mjesto smrti = [[Nola]], [[Italia (Rimsko Carstvo)|Italija]], [[Rimsko Carstvo]] | mjesto sahrane = [[Mauzolej Augusta]], Rim |}} '''August''' ili '''Cezar August''' ({{jez-lat|Augustus}} ili ''Caesar Augustus'' {{small|IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS}}; [[23. 9.|23.9.]] [[63. pne.]] – [[19. 8.|19.8.]] [[14]]. ne.), u ranom životu poznat kao '''Gaj Oktavije''' (''Gaius Octavius''), a nakon posvojenja od strane [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]] koji mu je bio praujak (unuk Cezarove sestre Julije) i kao '''Gaj Julije Cezar Oktavijan''' (''Gaius Julius Caesar Octavianus'') bio je rimski vojskovođa i državnik koji je postao prvi rimski car. Nakon njega su se svi rimski carevi nazivali "Cezar August". Bezpogovorno historijski ocijenjen kao jedan od najvećih rimskih careva. Premda su njegovim dolaskom na vlast očuvane dotadašnje forme [[Rimska Republika|Rimske Republike]], vladao je autokratski preko 40 godina kao jedini i nikom odgovorni gospodar moćnog Rima. U zasluge mu se, između ostalog, ubraja to što je priveo kraju gotovo stogodišnje razdoblje [[Građanski rat|građanskih ratova]] i donio Rimu mir (''Pax Romana''), razvoj i prosperitet, te udario temelje rimskoj imperijalnoj veličini. Imenom Oktavijan, u [[historija|povijesti]] je ostao poznat pod imenom August, što je ustvari titula koju mu je dodijelio [[Rimski Senat|Senat]] [[27. pne.]], a znači '''Uzvišeni''', pa se u historiji uvriježilo da se tim činom, ta godina računa i kao početak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Nasljednik Cezara == {{glavni|Rimski građanski rat}} [[Datoteka:Antony with Octavian aureus.jpg|thumb|thumb|330px|Rimski novac napravljen 41 god. pne. Na jednoj strani je slika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], a na drugoj mladog '''Augusta''']] August je rođen u [[Rim]]u, pravim imenom Gaj Oktavije Turin<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#5 5&ndash;6 ''on-line'' tekst].</ref> (lat. Gaius Octavius Thurinus). Njegov otac, također Gaj Oktavije, potječe iz čestite, iako ne previše istaknute obitelji, a bio je na funkciji namjesnika [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#1 1&ndash;4].</ref><ref name="rowell 14">Rowell, 14.</ref> prije [[smrt]]i [[59. pne.]]<ref name="chisholm 23">Chisholm, 23.</ref> Njegova majka Acija bila je nećakinja tada rimskog vojskovođe, a kasnije i [[diktator]]a, [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], kćer njegove sestre Julije. Nakon očeve smrti njegova majka se udala za [[Lucije Marcije Filip|Lucija Marcija Filipa]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#4 4&ndash;8]; [[Nikola od Damaska]], ''[http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html August]'' 3.</ref>, koji će gotovo odmah nakon vjenčanja postati [[konzul]]. O svom "novom" ocu budućem caru će ostati samo lijepe uspomene što nam je potvrđeno od njegovih raznih darovnica i poklona ostarjelom očuhu nakon što je Oktavijan preuzeo vlast u Rimu. Kada je imao 12 godina umrla mu je baka Julija i budući ''August'' je imao čast održati govor.<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#8 8.1]; [[Kvintilijan]], [http://www.thelatinlibrary.com/quintilian/quintilian.institutio12.shtml#6 12.6.1].</ref> To je izvršio tako dobro da ga je zamijetio bakin brat [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] koji je tada bio bez djece. Kada se 49. godine prije nove ere Cezar pobunio i osvojio [[Rim]] on poziva Augusta i daje mu prve državne dužnosti iako on ima samo 15 godina. Dvije godine potom (46. pne.) Cezar ga poziva da mu se pridruži na vojnoj kampanji u [[Hispanija|Hispaniji]]. Tijekom puta Oktavijanov [[brod]] je potonuo, a on sam, s malenim brojem preživjelih, dospio je na neprijateljsko područje. Njegov uspješan proboj do Cezara je iznenadio rimskog [[diktator]]a u čijim je očima August naglo porastao.<ref name=Suet8.1>[[Marko Veleije Paterkul|Veleije Paterkul]] navodi da mi je Cezar od tada dopustio da se vozi u istoj kočiji s njim.</ref> Nakon tamošnje pobjede i povratka u Rim, Julije Cezar shvaćajuči nužnost daljnjeg školovanja svog potencijalnog nasljednika šalje ga zajedno s političkim talentiranim Gajom Mecenom i vojno talentiranim Agripom na područje današnje [[Albanija|Albanije]]. Tamo Oktavijan dobiva posljednji poklon od praujaka Julija Cezara kada ga ovaj 44 godine pne. proglašava drugim čovjekom u državi (glavni pomoćnik rimskog diktatora). Nedugo potomu Oktavijanov dobročinitelj biva ubijen. Protivno savjetima majke i tamo prisutnih vojnih časnika August na vijest o Cezarovoj smrti ide u Italiju kako bi preuzeo "očevo" nasljedstvo pošto ga je ovaj proglasio svojim glavnim nasljednikom.<ref name="eck 9">Eck, 9.</ref> Njegov dolazak je bio pozdravljen od [[Rimski Senat|Senata]] koji se nadao ovog mladića, "sina" i nasljednika u vojsci popularnog Cezara upotrijebiti protiv vojski cezarovih ubojica i Antonija. Na opće iznenađenje senatora August će tijekom sljedećih 14 godina najprije izigrati njih, potom cezarove ubojice Kasija i Bruta, vlastite suradnike [[Sekst Pompej|Seksta Pompeja]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]], a na kraju i samog proslavljenog generala [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. == Augustove najznačajnije titule == [[Datoteka:Augustus Statue.JPG|thumb|left|thumb|80px|Kip '''Augusta''' iz 30. pne.]] Dok je tijekom građanskog rata Oktavijan bio nemilosrdan prema protivnicima što je dovelo do stvaranja mržnje običnog stanovništva prema okrutnom vođi nakon pobjede on postaje milostiv davajući oproste gotovo svima ([[Cezarion]] je bio izuzetak). Kao veliki političar on tada zna da treba pridobiti srca stanovništva kako bi mogao nastaviti vladati. Prve tri godine nakon rata Oktavijan, koji se još od doba svoga testamentarnog usvajanja voli nazivati Cezar (zbog propagandne snage ovog imena), nastavlja vladati kao tijekom rata s minimalnim obzirom na kršenje zakona. Tada 27. godine prije nove ere na iznenađenje stanovništva on vraća [[Rimski Senat|Senatu]] kontrolu nad vojskom i [[pokrajina|provincijama]]. To davanje ipak nije bilo bez garancija pošto je te, kao i prethodnih godina, Oktavijan bio [[konzul]], što ga je činilo praktički nedodirljivim. Također njegova politička baza se i dalje nalazila među bespogovorno vjernim vojnicima kao i svima onima koji su imali ekonomske ili političke koristi od njega tijekom građanskog rata. Da bi se riješila ova situacija tijekom siječnja [[27. pne.]] [[Rimski Senat|Senat]] Oktavijanu daruje titule ''Augustus'' i ''Princeps''. U prijevodu značenje prve je uzvišeni, a druge prvak. Prije Oktavijana titulu ''Princeps'' su dobivali stariji, veoma poštovani senatori čija imena su se uvijek pisala prva u popisima članova Senata. Također se ova titula davala osobama koje su se iskazale u služenju države. Zbog ta dva razloga on je zavolio te titule kao i treću, onu imperatora, koja se do tada koristila samo za vojne pobjednike, a koju je Oktavijan zaslužio tijekom građanskog rata. Kako je na kraju trebao ipak izabrati u službenim dokumentima izdanim nakon 27. pne. kao njegovo ime se uvijek navodi '''Imperator Caesar August'''. Nakon smrti ''[[pontifex Maximus|pontifexa maximusa]]'' (vrhovnog svećenika) [[Marko Emilije Lepid|Marka Lepida]] [[13. pne.]] Oktavijan dobiva i ovu titulu koja će se dodjeljivati svim rimskim carevima do 376. godine kada prelazi u ruke [[papa]] koji je imaju sve do današnjih dana. == Novi politički sistem == :Vidi članak: [[Principat]] [[Datoteka:Caesar augustus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip Augusta u svojstvu državnog vladara. Glava kipa je iz perioda 30 - 20 pr. n. e. dok je tijelo iz drugog vijeka]] Kada je [[27. pne.]] August prepustio sve položaje koje je držao od doba građanskog rata<ref name="eck 45">Eck, 45.</ref> (osim onog konzula) [[Rimski Senat|Senat]] se našao u nedoumici što učiniti, tako da jedina njegova konkretna odluka postaje vraćanje svom vladaru svih njegovih položaja. Bez obzira na potpunu kontrolu države Oktavijan August u potpunosti shvaća da ga niti narod niti Senat neće prihvatiti kao nekog istočnog apsolutističkog monarha nego da postoji nužnost stvaranja dogovora o podjeli vlasti kako bi se sačuvao privid opstanka republike. U dogovoru koji će uslijediti August priznaje Senat kao najviši državni organ od kojeg potječe sva vlast u [[Rim]]u. Da to ne bi ostale samo prazne riječi, ''princeps'' (u ovom slučaju August) će dobivati vremenski ograničen mandat vladanja. Nakon isteka perioda za koji je bio izabran Senat ima ovlast izglasati novi mandat dotadašnjem ''princepsu'' ili postaviti nekog drugog na tu dužnost. Također u slučaju smrti ''princepsa'', bez obzira na njegov testament, on neće dobiti svog nasljednika do trenutka kada ga Senat izabere. Posljednja točka ovih Augustovih ustupaka postaje mogućnost Senata da bilo kada opozove ''princepsa''. Tu mogućnost će kasnije iskoristiti rimski Senat kako bi opozvao mandat dan [[Neron]]u i [[Maksimin Tračanin|Maksiminu]] Senat će s druge strane tijekom ovog dogovora iz 27. i potom [[23. pne.]]<ref name="eck 57">Eck, 57.</ref> prepustiti položaje ''princepsa'', ''[[de facto]]'' [[tribun]]a i rimskog cenzora, vojnog zapovjednika grada Rima, vrhovnog vojnog zapovjednika i glavnog [[prokonzul]]a.<ref name="eck 57" /><ref name="eck 56"/><ref name="ccaa 37">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 37.</ref><ref name="eck 59">Eck, 59.</ref> Osim potpuno jasne kontrole nad rimskom vojskom ostale titule su davale Augustu mogućnost veta u Senatu, dopuštenje da sjedi između dva konzula i nosi ''[[fasces]]''<ref name="ccaa 43">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 43.</ref>, saziva Senat, kontrolira izbore i mogućnost da govori prvi na sjednicama.<ref name="ccaa 26">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 26.</ref><ref name="eck 57 58">Eck, 57&ndash;58.</ref> Nakon nekoliko godina mira Senat je sa zadovoljstvom dao te sve titule Oktavijanu iz čistog straha od mogućeg budućeg građanskog rata ako bi ga se oborilo. Augustova moć će doći do svog vrhunca kada on 23. pne. leži teško bolestan u očekivanju smrti. Na opće iznenađenje svih koji su mislili da je njegov osobni cilj uspostava monarhije on na svojoj samrtnoj postelji državne dokumente dava svom konzulskom kolegi, dok prsten daruje generalu Agripi.<ref name="eck 56">Eck, 56.</ref><ref name="ccaa 25">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 25.</ref> Tim potezom on se bio odrekao svoga [[zet]]a zbog čega dobiva gotovo mitske karakteristike u tadašnjoj državnoj propagandi. Kada nakon ozdravljenja on odbija ponovno biti [[konzul]] za sljedeću godinu u Rimu dolazi do građanskih nemira kojima je tamošnje stanovništvo spriječilo bilo koga drugog da postane konzul na Augustovom mjestu. Ako ne ranije, tada su i najvatreniji republikanci u Senatu shvatili narodnu ljubav prema ''princepsu'' i činjenicu da se nalaze u njegovoj potpunoj moći. Kao znak poštovanja, August je [[5. 2.|5. veljače]] [[2. pne.]] proglašen za ''[[pater patriae|patris patriae]]'' (''oca domovine'').<ref>Mackay, 186.</ref><ref name="eck 129">Eck, 129.</ref> == Narod == [[Datoteka:CaesarAugustusPontiusMaximus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip '''Augusta''' u svojstvu vrhovnog svećenika ([[Pontifex Maximus]])]] Rimski narod je istinski volio svoga Augusta. Za tu ljubav možemo naći više nego dovoljno razloga koje je ovaj politički spretan [[vladar]] stvarao. Te manipulacije možemo vidjeti još tijekom građanskog rata kada 32 godine pr. n. e. August protuzakonita dolazi do [[testament]]a Marka Antonija kako bi dobio narodno podršku za svoj rat. Kako je u testamentu pisalo da rimski heroj i general [[Marko Antonije]] želi biti pokopan uz egipatsku kraljicu Kleopatru narod ga je u afektu proglasio izdajnikom i zakunuo se na vjernost Augustu (a ne rimskoj državi !!) Nakon pobjede u ratu i dolaska mira malo iz straha zbog njegovih okrutnosti tijekom rata, malo iz zahvalnosti za ponovni dolazak mira prvi put nakon 20 godina [[Rimski Senat|Senat]] i narod mu je dodjeljivao bezbroj titula. Neke od njih je prihvaćao nakon prvobitno žestokog odbijanja, dok je druge definitivno odbio čime uspijeva stvoriti sliku sebe kao skromne osobe koja se žrtvuje za državu. Tu sliku on je htio uvijek zadržati znajuću veoma dobro da mu daje popularnost u narodu. U skladu s tom politikom nakon obje drastične ustavne promjene u njegovu korist 27 i 23. pne. on bi napustio Italiju i krenuo u inspekciju provincija dok se stvari ne slegnu. Osim tih čisto političko-manipulativnih igara August je stvarno radio za boljitak svog stanovništva. Nakon što mu je Senat dao upravljanje dostavom hrane za [[Rim]] glavni grad više nije imao nikakve probleme po tom pitanju. Gradnja velikog broja cesta, vodovoda i termi tijekom njegove vladavine je također svima upadala u oči. Tu dužnost kao i mnoge slične on je prihvatio "protivno svojim željama" tek kada mu ih je Senat uvalio zbog nedostatka novca. August s druge strane je veoma rijetko patio od toga pošto ima potpunu političku i ekonomsku kontrolu nad [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]], [[Bliski Istok]]om, [[Egipat|Egiptom]] i [[Rimska Galija|Galijom]]. O svim tim važnijim radovima koje financira iz "vlastitog džepa" on izdaje malene [[novine]] kako bi stanovništvo za njih znalo. Sličnu sudbinu doživljavaju i financijske krize kada državi zatreba novca o čemu su nam i ostali zapisi. S druge strane nigdje se ništa ne navodi o trenucima kada on posuđuje novac od države... U usporedbi s republikanskim dobom tijekom njegove vladavine [[pokrajina|provincije]] doživljavaju ekonomski procvjet praktičkim nestankom korupcije. Tijekom [[Rimska Republika|Rimske republike]] [[guverner]]i koji upravljaju provincijama znaju da tijekom svog mandata od nekoliko godina moraju skupiti dovoljno novca za nastavak političke karijere u [[Rim]]u. Sada je s tom tradicijom u potpunosti prekinuto pošto guverneri ovise u Augustu. U slučaju njihovog naglog bogaćenja dok se nalaze u provinciji njima prijeti istraga i moguće pogubljenje. Svi ti razlozi zajedno dovode postepeno među običnim pukom do mistifikacije Augusta kojemu se kasnije i dodjeljuje titula oca domovine. S druge strane zbog mira i naglog ekonomskog procvata tijekom njegove vladavine za epohu 30 pr. n. e. - 14 n.e. se zna upotrijebiti i pojam Pax Augusta. == Veliki nepotist == Bez obzira na velike političke sposobnosti, August je bio [[nepotizam|nepotist]]. U njegovom pogledu na svijet nakon Cezara uvijek mora biti [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]. Ta sklonost se počela ukazivati još početkom njegove vladavine kada on [[25. pne.]] udaje svoju jedinu kćer Juliju za Marcela<ref name="eck 114 115">Eck, 114&ndash;115.</ref>, sina svoje sestre Oktavije, koji tako uskoro postaje njegov nasljednik. Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general [[Marko Vipsanije Agripa]], veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata.<ref name="ccaa 44">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 44.</ref> Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati. Jedina po njih negativna pojava tog Augustovog razmišljanja je nužnost ženidbe unutar obiteljskog kruga. Tako [[20. pne.]] Agripa i budući car [[Tiberije]] (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili [[Parti|Parte]] da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom [[Marko Licinije Kras|Krasovog]] debakla [[53. pne.]] Nakon uspješno obavljenog posla Tiberije se morao oženiti za Agripinu kćer poslije čega postaje slavni general koji osvaja [[Alpe]] zajedno sa svojim bratom Druzom (koji je oženio kćer Augustove sestre)<ref name="eck 116">Eck, 116.</ref>. Augustov očekivani nasljednik [[Gaj Cezar]] je također bio prisiljen oženiti se za potomkinju careve sestre Oktavije. Neupitna činjenica za posljednjih 30 godina vladavine ovog cara postaje da nitko ne može držati popularne državne dužnosti ako ne spada u njegov obiteljski krug. Jedini konkretni debakl ove politike postaje političar i general Var, unuk Augustove sestre Oktavije, koji je također oženio unuku od Oktavije. Ovaj general će [[9]]. biti potpuno potučen od Arminija tijekom [[bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]] kada će izginuti 3 rimske legije <ref name="eck 101 102">Eck, 101&ndash;102.</ref>. === Carska obitelj i kult cara === Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga nasljednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti. Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja. === Res gestae divi Augusti === August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti''). == Procvat kulture i umjetnosti == Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Gaj Mecena|Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Kvint Horacije Flak|Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Sekst Propercije|Propercije]] i [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom. Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta. == Vojska i vanjska politika == Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski Senat|Senata]] je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima. Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u povjesti.<ref name="eck 79"/> Po njemu vojnici su trebali služiti između 16 i 20 godina nakon čega bi im se iz carevog mirovinskog fonda kupilo zemljište. Tim potezom lojalnost svih vojnika je vezana uz cara pošto su znali da ih za lojalno služenje na kraju čeka nagrada. Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85&ndash;87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]]. S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4]]. godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je izdajnički nanio [[Parti|partski]] oficir tijekom mirovnih pregovora. Bez obzira na to August potvrđuje mirovni sporazum.<ref name="eck 95 96">Eck, 95&ndash;96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje. Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u povjest su ušli Mauritanija, [[Judeja]] i [[Tracija (kraljevstvo)|Tracija]] koji su čuvali sjeverno-afričku, azijsku i balkansku granicu Carstva. == Ostavština == Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Qin Shi Huang|Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Kornelije Sula|Sula]], [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref> Gledajući iz Augustove perspektive nasljednici nisu shvaćali potrebu de jure političke ravnoteže između autokratske vladavine i stare republike. On je samostalno vladao 41 godinu ([[27. pne.]] - [[14]].), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski Senat|Senata]], dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 vijeka). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime. == Smrt == Osjećajući da mu se bliži kraj života August je tijekom proljeća 14. godine donio odluku o nasljeđivanju. No, ta odluka trebala je biti donesena suptilno tako da se narod ne prepadne autokracije monarhije.<ref name="ccaa 50">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', str. 50</ref> Narod je htio da on za svog nasljednika proglasi popularnog [[Germanik]]a (sin Tiberijevog brata Druza), ali on je to djelomično odbio smatrajući da je on s manje od 40 godina premlad za najvišu državnu dužnost. Istovremeno željeći urediti nasljeđivanje države na duže razdoblje on za svog nasljednika proglašava [[Tiberije|Tiberija]] koji bi potom, prema dogovoru s Augustom, trebao postaviti Germanika za svog nasljednika.<ref name="eck 119">Eck, 119.</ref> Tijekom kolovoza 14. godine Augustovo zdrastveno stanje se drastično pogoršalo pa je pozvan Tiberije kako bi kao nasljednik bio uz njega tijekom posljednjih dana života. August je umro [[19. 8.|19. kolovoza]] [[14]]. godine, a njegovo posljednje riječi su bile: {{izdvojeni citat|Da li vam se svidjela moja predstava?}} To je rekao jer je i u tom trenutku veoma dobro znao da je svojom glumom uspio prodati apsolutističku [[diktator|diktaturu]] [[Rimska Republika|republikanskom Rimu]]. Nakon smrti August je bio kremiran, a njegovi posmrtni ostaci su stavljeni u [[Augustov mauzolej]], a sam August je uvršten među bogove u [[panteon]].<ref name="eck 124">Eck, 124.</ref> Oni su se tamo nalazili sve do [[410]]. godine kada su ih [[Goti]] tijekom pljačke grada razasuli. Kako Rim tada bez obzira na današnje raširene pretpostavke i historijske interpretacije nije bio [[monarhija]] proći će gotovo mjesec dana prije nego što će [[Rimski Senat|Senat]] izglasati rezoluciju kojom [[Tiberije]] [[18. 9.|18.9.]] [[14]]. godine postaje novi car. == Povezano == * [[Julijevci-Klaudijevci]] == Izvori == {{izvori|4}} === Internetski izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/home.html#45 Rimska povijest Kasija Dija] * [http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html Augustov život iz pera Nikole od Damaska] * [http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html The Via Iulia Augusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117112806/http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html |date=2006-11-17 }} * [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?alt=August&pnumber=30 Galerija antičke umjetnosti: August] * [http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html Augustov humor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927130651/http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html |date=2007-09-27 }} === Knjige === {{refbegin}} * Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66. * {{Cite book |last=Bowersock |first=G. W. |editor=Kurt A. Raaflaub and Mark Toher (urd.) |title=Between Republic and Empire: Interpretations of Augustus and his Principate |year=1990 |publisher=|location=Berkeley |isbn=0-520-08447-0 |pages=380&ndash;394 |chapter=}} * Bunson, Matthew (1994). ''Encyclopedia of the Roman Empire''. New York: Facts on File Inc. {{ISBN|0-8160-3182-7}} * Chisholm, Kitty and John Ferguson. (1981.). ''Rome: The Augustan Age; A Source Book''. Oxford. {{ISBN|0-19-872108-0}}. * Kasije Dio, The Roman History: The Reign of Augustus, London, Penguin Books, 1987., {{ISBN|0-14-044448-3}}. * Eck, Werner (2003.) ''The Age of Augustus''. Oxford. (tvrdi uvez, {{ISBN|0-631-22957-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-631-22958-2}}). * Eder, Walter. (2005.). "Augustus and the Power of Tradition," ur. Karl Galinsky, 13-32. Cambridge, New York (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Everitt, Anthony (2006.) ''Augustus: The Life of Rome's First Emperor''. {{ISBN|1400061288}}. * {{Cite book |last=Green |first=Peter |title=Alexander to Actium: The Historical Evolution of the Hellenistic Age |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree_g5g7 |series=Hellenistic Culture and Society |year=1990 |publisher=|location=Berkeley, CA; Los Angeles; London | isbn = 0-520-05611-6 (tvrdi uvez); {{ISBN|0-520-08349-0}} (meki uvez)|ref=harv}} * Gruen, Erich S. (2005). "Augustus and the Making of the Principate,", ur. Karl Galinsky, 33-51. Cambridge, MA; New York; (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Kelsall, Malcolm. "Augustus and Pope," (Knjiga 39, br. 2, 1976.): 117&ndash;131. * Rowell, Henry Thompson. (1962.). ''The Centers of Civilization Series: Volume 5; Rome in the Augustan Age''. Norman. {{ISBN|0-8061-0956-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus |commonssh = Gaj Julije Cezar Oktavijan August |commonscat = Augustus |commonscatsh = August }} {{Redoslijed | prethodnik = nema | gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]<br />[[27. pne.]] – [[14|14. n.e.]] | nasljednik = [[Tiberije]]<br />[[14|14. n.e.]] – [[37|37 n.e.]] }} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|63. pne.|14|August}} [[Kategorija:Oktavijan August| ]] [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Rimski senatori]] [[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Octavii]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] qzomiopqnaixaaq2y060gk5az48jicg 42680505 42680504 2026-08-22T01:35:11Z SrpskiAnonimac 101643 42680505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Gaj Julije Cezar August <br />Gaius Julius Caesar Augustus | titula = [[Popis rimskih careva|Car]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | slika = Statue-Augustus.jpg | širina_slike = 250px | opis = Statusa poznata kao [[August sa Prima Porte]], 1. vijek. | vladavina = 16. januar [[27. pne.]] – 19. august [[14]]. | puno ime = Gaius Octavius Thurinus (od rođenja do usvajanja od [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] 44. pne.);<br /> Gaj Julije Cezar (od 44. pne. do 27. pne.);<br /> Gaius Julius Caesar Augustus (od 27. pne. do smrti 14. n.e.) | carsko_ime = Imperator Caesar Divi f[ilius] Augustus | nasljednik = [[Tiberije]] | heir = | bračni_drug = 1) [[Klodija Pulhra|Clodia Pulchra]] 43 – 40. pne. <br />2) [[Skribonija|Scribonia]] 40 – 38. pne. <br />3) [[Livija|Livia Drusilla]] 38. pne. – 14. n.e. | potomstvo = [[Julija Starija]]; <br /> [[Gaj Cezar|Gaius Caesar]] (usvojenje); <br /> [[Lucije Cezar|Lucius Caesar]] (usvojenje); <br />[[Tiberije]] (usvojenje) | kraljevska kuća = [[Julijevsko-Klaudijevska]] | kuća-tip = carska dinastija | otac = biološki: [[Gaj Oktavije|Gaius Octavius]];<br /> usvojitelj: [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] (44. pne.) | majka = [[Acija Balba Cezonija|Atia Balba Caesonia]] | datum rođenja = 23. septembar 63. pne. ([[rimski kalendar]]) | mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | datum smrti = 19. august 14. n.e. ([[julijanski kalendar]]) (starost: 75) | mjesto smrti = [[Nola]], [[Italia (Rimsko Carstvo)|Italija]], [[Rimsko Carstvo]] | mjesto sahrane = [[Mauzolej Augusta]], Rim |}} '''August''' ili '''Cezar August''' ({{jez-lat|Augustus}} ili ''Caesar Augustus''; [[23. 9.|23.9.]] [[63. pne.]] – [[19. 8.|19.8.]] [[14]]. ne.), u ranom životu poznat kao '''Gaj Oktavije''' (''Gaius Octavius''), a nakon posvojenja od strane [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]] koji mu je bio praujak (unuk Cezarove sestre Julije) i kao '''Gaj Julije Cezar Oktavijan Augustus''' (''Gaius Julius Caesar Octavianus Augustus'' {{small|IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS}}), bio je rimski vojskovođa i državnik koji je postao prvi rimski car. Nakon njega su se svi rimski carevi nazivali "Cezar August". Bezpogovorno historijski ocijenjen kao jedan od najvećih rimskih careva. Premda su njegovim dolaskom na vlast očuvane dotadašnje forme [[Rimska Republika|Rimske Republike]], vladao je autokratski preko 40 godina kao jedini i nikom odgovorni gospodar moćnog Rima. U zasluge mu se, između ostalog, ubraja to što je priveo kraju gotovo stogodišnje razdoblje [[Građanski rat|građanskih ratova]] i donio Rimu mir (''Pax Romana''), razvoj i prosperitet, te udario temelje rimskoj imperijalnoj veličini. Imenom Oktavijan, u [[historija|povijesti]] je ostao poznat pod imenom August, što je ustvari titula koju mu je dodijelio [[Rimski Senat|Senat]] [[27. pne.]], a znači '''Uzvišeni''', pa se u historiji uvriježilo da se tim činom, ta godina računa i kao početak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Nasljednik Cezara == {{glavni|Rimski građanski rat}} [[Datoteka:Antony with Octavian aureus.jpg|thumb|thumb|330px|Rimski novac napravljen 41 god. pne. Na jednoj strani je slika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], a na drugoj mladog '''Augusta''']] August je rođen u [[Rim]]u, pravim imenom Gaj Oktavije Turin<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#5 5&ndash;6 ''on-line'' tekst].</ref> (lat. Gaius Octavius Thurinus). Njegov otac, također Gaj Oktavije, potječe iz čestite, iako ne previše istaknute obitelji, a bio je na funkciji namjesnika [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#1 1&ndash;4].</ref><ref name="rowell 14">Rowell, 14.</ref> prije [[smrt]]i [[59. pne.]]<ref name="chisholm 23">Chisholm, 23.</ref> Njegova majka Acija bila je nećakinja tada rimskog vojskovođe, a kasnije i [[diktator]]a, [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], kćer njegove sestre Julije. Nakon očeve smrti njegova majka se udala za [[Lucije Marcije Filip|Lucija Marcija Filipa]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#4 4&ndash;8]; [[Nikola od Damaska]], ''[http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html August]'' 3.</ref>, koji će gotovo odmah nakon vjenčanja postati [[konzul]]. O svom "novom" ocu budućem caru će ostati samo lijepe uspomene što nam je potvrđeno od njegovih raznih darovnica i poklona ostarjelom očuhu nakon što je Oktavijan preuzeo vlast u Rimu. Kada je imao 12 godina umrla mu je baka Julija i budući ''August'' je imao čast održati govor.<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#8 8.1]; [[Kvintilijan]], [http://www.thelatinlibrary.com/quintilian/quintilian.institutio12.shtml#6 12.6.1].</ref> To je izvršio tako dobro da ga je zamijetio bakin brat [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] koji je tada bio bez djece. Kada se 49. godine prije nove ere Cezar pobunio i osvojio [[Rim]] on poziva Augusta i daje mu prve državne dužnosti iako on ima samo 15 godina. Dvije godine potom (46. pne.) Cezar ga poziva da mu se pridruži na vojnoj kampanji u [[Hispanija|Hispaniji]]. Tijekom puta Oktavijanov [[brod]] je potonuo, a on sam, s malenim brojem preživjelih, dospio je na neprijateljsko područje. Njegov uspješan proboj do Cezara je iznenadio rimskog [[diktator]]a u čijim je očima August naglo porastao.<ref name=Suet8.1>[[Marko Veleije Paterkul|Veleije Paterkul]] navodi da mi je Cezar od tada dopustio da se vozi u istoj kočiji s njim.</ref> Nakon tamošnje pobjede i povratka u Rim, Julije Cezar shvaćajuči nužnost daljnjeg školovanja svog potencijalnog nasljednika šalje ga zajedno s političkim talentiranim Gajom Mecenom i vojno talentiranim Agripom na područje današnje [[Albanija|Albanije]]. Tamo Oktavijan dobiva posljednji poklon od praujaka Julija Cezara kada ga ovaj 44 godine pne. proglašava drugim čovjekom u državi (glavni pomoćnik rimskog diktatora). Nedugo potomu Oktavijanov dobročinitelj biva ubijen. Protivno savjetima majke i tamo prisutnih vojnih časnika August na vijest o Cezarovoj smrti ide u Italiju kako bi preuzeo "očevo" nasljedstvo pošto ga je ovaj proglasio svojim glavnim nasljednikom.<ref name="eck 9">Eck, 9.</ref> Njegov dolazak je bio pozdravljen od [[Rimski Senat|Senata]] koji se nadao ovog mladića, "sina" i nasljednika u vojsci popularnog Cezara upotrijebiti protiv vojski cezarovih ubojica i Antonija. Na opće iznenađenje senatora August će tijekom sljedećih 14 godina najprije izigrati njih, potom cezarove ubojice Kasija i Bruta, vlastite suradnike [[Sekst Pompej|Seksta Pompeja]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]], a na kraju i samog proslavljenog generala [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. == Augustove najznačajnije titule == [[Datoteka:Augustus Statue.JPG|thumb|left|thumb|80px|Kip '''Augusta''' iz 30. pne.]] Dok je tijekom građanskog rata Oktavijan bio nemilosrdan prema protivnicima što je dovelo do stvaranja mržnje običnog stanovništva prema okrutnom vođi nakon pobjede on postaje milostiv davajući oproste gotovo svima ([[Cezarion]] je bio izuzetak). Kao veliki političar on tada zna da treba pridobiti srca stanovništva kako bi mogao nastaviti vladati. Prve tri godine nakon rata Oktavijan, koji se još od doba svoga testamentarnog usvajanja voli nazivati Cezar (zbog propagandne snage ovog imena), nastavlja vladati kao tijekom rata s minimalnim obzirom na kršenje zakona. Tada 27. godine prije nove ere na iznenađenje stanovništva on vraća [[Rimski Senat|Senatu]] kontrolu nad vojskom i [[pokrajina|provincijama]]. To davanje ipak nije bilo bez garancija pošto je te, kao i prethodnih godina, Oktavijan bio [[konzul]], što ga je činilo praktički nedodirljivim. Također njegova politička baza se i dalje nalazila među bespogovorno vjernim vojnicima kao i svima onima koji su imali ekonomske ili političke koristi od njega tijekom građanskog rata. Da bi se riješila ova situacija tijekom siječnja [[27. pne.]] [[Rimski Senat|Senat]] Oktavijanu daruje titule ''Augustus'' i ''Princeps''. U prijevodu značenje prve je uzvišeni, a druge prvak. Prije Oktavijana titulu ''Princeps'' su dobivali stariji, veoma poštovani senatori čija imena su se uvijek pisala prva u popisima članova Senata. Također se ova titula davala osobama koje su se iskazale u služenju države. Zbog ta dva razloga on je zavolio te titule kao i treću, onu imperatora, koja se do tada koristila samo za vojne pobjednike, a koju je Oktavijan zaslužio tijekom građanskog rata. Kako je na kraju trebao ipak izabrati u službenim dokumentima izdanim nakon 27. pne. kao njegovo ime se uvijek navodi '''Imperator Caesar August'''. Nakon smrti ''[[pontifex Maximus|pontifexa maximusa]]'' (vrhovnog svećenika) [[Marko Emilije Lepid|Marka Lepida]] [[13. pne.]] Oktavijan dobiva i ovu titulu koja će se dodjeljivati svim rimskim carevima do 376. godine kada prelazi u ruke [[papa]] koji je imaju sve do današnjih dana. == Novi politički sistem == :Vidi članak: [[Principat]] [[Datoteka:Caesar augustus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip Augusta u svojstvu državnog vladara. Glava kipa je iz perioda 30 - 20 pr. n. e. dok je tijelo iz drugog vijeka]] Kada je [[27. pne.]] August prepustio sve položaje koje je držao od doba građanskog rata<ref name="eck 45">Eck, 45.</ref> (osim onog konzula) [[Rimski Senat|Senat]] se našao u nedoumici što učiniti, tako da jedina njegova konkretna odluka postaje vraćanje svom vladaru svih njegovih položaja. Bez obzira na potpunu kontrolu države Oktavijan August u potpunosti shvaća da ga niti narod niti Senat neće prihvatiti kao nekog istočnog apsolutističkog monarha nego da postoji nužnost stvaranja dogovora o podjeli vlasti kako bi se sačuvao privid opstanka republike. U dogovoru koji će uslijediti August priznaje Senat kao najviši državni organ od kojeg potječe sva vlast u [[Rim]]u. Da to ne bi ostale samo prazne riječi, ''princeps'' (u ovom slučaju August) će dobivati vremenski ograničen mandat vladanja. Nakon isteka perioda za koji je bio izabran Senat ima ovlast izglasati novi mandat dotadašnjem ''princepsu'' ili postaviti nekog drugog na tu dužnost. Također u slučaju smrti ''princepsa'', bez obzira na njegov testament, on neće dobiti svog nasljednika do trenutka kada ga Senat izabere. Posljednja točka ovih Augustovih ustupaka postaje mogućnost Senata da bilo kada opozove ''princepsa''. Tu mogućnost će kasnije iskoristiti rimski Senat kako bi opozvao mandat dan [[Neron]]u i [[Maksimin Tračanin|Maksiminu]] Senat će s druge strane tijekom ovog dogovora iz 27. i potom [[23. pne.]]<ref name="eck 57">Eck, 57.</ref> prepustiti položaje ''princepsa'', ''[[de facto]]'' [[tribun]]a i rimskog cenzora, vojnog zapovjednika grada Rima, vrhovnog vojnog zapovjednika i glavnog [[prokonzul]]a.<ref name="eck 57" /><ref name="eck 56"/><ref name="ccaa 37">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 37.</ref><ref name="eck 59">Eck, 59.</ref> Osim potpuno jasne kontrole nad rimskom vojskom ostale titule su davale Augustu mogućnost veta u Senatu, dopuštenje da sjedi između dva konzula i nosi ''[[fasces]]''<ref name="ccaa 43">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 43.</ref>, saziva Senat, kontrolira izbore i mogućnost da govori prvi na sjednicama.<ref name="ccaa 26">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 26.</ref><ref name="eck 57 58">Eck, 57&ndash;58.</ref> Nakon nekoliko godina mira Senat je sa zadovoljstvom dao te sve titule Oktavijanu iz čistog straha od mogućeg budućeg građanskog rata ako bi ga se oborilo. Augustova moć će doći do svog vrhunca kada on 23. pne. leži teško bolestan u očekivanju smrti. Na opće iznenađenje svih koji su mislili da je njegov osobni cilj uspostava monarhije on na svojoj samrtnoj postelji državne dokumente dava svom konzulskom kolegi, dok prsten daruje generalu Agripi.<ref name="eck 56">Eck, 56.</ref><ref name="ccaa 25">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 25.</ref> Tim potezom on se bio odrekao svoga [[zet]]a zbog čega dobiva gotovo mitske karakteristike u tadašnjoj državnoj propagandi. Kada nakon ozdravljenja on odbija ponovno biti [[konzul]] za sljedeću godinu u Rimu dolazi do građanskih nemira kojima je tamošnje stanovništvo spriječilo bilo koga drugog da postane konzul na Augustovom mjestu. Ako ne ranije, tada su i najvatreniji republikanci u Senatu shvatili narodnu ljubav prema ''princepsu'' i činjenicu da se nalaze u njegovoj potpunoj moći. Kao znak poštovanja, August je [[5. 2.|5. veljače]] [[2. pne.]] proglašen za ''[[pater patriae|patris patriae]]'' (''oca domovine'').<ref>Mackay, 186.</ref><ref name="eck 129">Eck, 129.</ref> == Narod == [[Datoteka:CaesarAugustusPontiusMaximus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip '''Augusta''' u svojstvu vrhovnog svećenika ([[Pontifex Maximus]])]] Rimski narod je istinski volio svoga Augusta. Za tu ljubav možemo naći više nego dovoljno razloga koje je ovaj politički spretan [[vladar]] stvarao. Te manipulacije možemo vidjeti još tijekom građanskog rata kada 32 godine pr. n. e. August protuzakonita dolazi do [[testament]]a Marka Antonija kako bi dobio narodno podršku za svoj rat. Kako je u testamentu pisalo da rimski heroj i general [[Marko Antonije]] želi biti pokopan uz egipatsku kraljicu Kleopatru narod ga je u afektu proglasio izdajnikom i zakunuo se na vjernost Augustu (a ne rimskoj državi !!) Nakon pobjede u ratu i dolaska mira malo iz straha zbog njegovih okrutnosti tijekom rata, malo iz zahvalnosti za ponovni dolazak mira prvi put nakon 20 godina [[Rimski Senat|Senat]] i narod mu je dodjeljivao bezbroj titula. Neke od njih je prihvaćao nakon prvobitno žestokog odbijanja, dok je druge definitivno odbio čime uspijeva stvoriti sliku sebe kao skromne osobe koja se žrtvuje za državu. Tu sliku on je htio uvijek zadržati znajuću veoma dobro da mu daje popularnost u narodu. U skladu s tom politikom nakon obje drastične ustavne promjene u njegovu korist 27 i 23. pne. on bi napustio Italiju i krenuo u inspekciju provincija dok se stvari ne slegnu. Osim tih čisto političko-manipulativnih igara August je stvarno radio za boljitak svog stanovništva. Nakon što mu je Senat dao upravljanje dostavom hrane za [[Rim]] glavni grad više nije imao nikakve probleme po tom pitanju. Gradnja velikog broja cesta, vodovoda i termi tijekom njegove vladavine je također svima upadala u oči. Tu dužnost kao i mnoge slične on je prihvatio "protivno svojim željama" tek kada mu ih je Senat uvalio zbog nedostatka novca. August s druge strane je veoma rijetko patio od toga pošto ima potpunu političku i ekonomsku kontrolu nad [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]], [[Bliski Istok]]om, [[Egipat|Egiptom]] i [[Rimska Galija|Galijom]]. O svim tim važnijim radovima koje financira iz "vlastitog džepa" on izdaje malene [[novine]] kako bi stanovništvo za njih znalo. Sličnu sudbinu doživljavaju i financijske krize kada državi zatreba novca o čemu su nam i ostali zapisi. S druge strane nigdje se ništa ne navodi o trenucima kada on posuđuje novac od države... U usporedbi s republikanskim dobom tijekom njegove vladavine [[pokrajina|provincije]] doživljavaju ekonomski procvjet praktičkim nestankom korupcije. Tijekom [[Rimska Republika|Rimske republike]] [[guverner]]i koji upravljaju provincijama znaju da tijekom svog mandata od nekoliko godina moraju skupiti dovoljno novca za nastavak političke karijere u [[Rim]]u. Sada je s tom tradicijom u potpunosti prekinuto pošto guverneri ovise u Augustu. U slučaju njihovog naglog bogaćenja dok se nalaze u provinciji njima prijeti istraga i moguće pogubljenje. Svi ti razlozi zajedno dovode postepeno među običnim pukom do mistifikacije Augusta kojemu se kasnije i dodjeljuje titula oca domovine. S druge strane zbog mira i naglog ekonomskog procvata tijekom njegove vladavine za epohu 30 pr. n. e. - 14 n.e. se zna upotrijebiti i pojam Pax Augusta. == Veliki nepotist == Bez obzira na velike političke sposobnosti, August je bio [[nepotizam|nepotist]]. U njegovom pogledu na svijet nakon Cezara uvijek mora biti [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]. Ta sklonost se počela ukazivati još početkom njegove vladavine kada on [[25. pne.]] udaje svoju jedinu kćer Juliju za Marcela<ref name="eck 114 115">Eck, 114&ndash;115.</ref>, sina svoje sestre Oktavije, koji tako uskoro postaje njegov nasljednik. Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general [[Marko Vipsanije Agripa]], veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata.<ref name="ccaa 44">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 44.</ref> Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati. Jedina po njih negativna pojava tog Augustovog razmišljanja je nužnost ženidbe unutar obiteljskog kruga. Tako [[20. pne.]] Agripa i budući car [[Tiberije]] (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili [[Parti|Parte]] da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom [[Marko Licinije Kras|Krasovog]] debakla [[53. pne.]] Nakon uspješno obavljenog posla Tiberije se morao oženiti za Agripinu kćer poslije čega postaje slavni general koji osvaja [[Alpe]] zajedno sa svojim bratom Druzom (koji je oženio kćer Augustove sestre)<ref name="eck 116">Eck, 116.</ref>. Augustov očekivani nasljednik [[Gaj Cezar]] je također bio prisiljen oženiti se za potomkinju careve sestre Oktavije. Neupitna činjenica za posljednjih 30 godina vladavine ovog cara postaje da nitko ne može držati popularne državne dužnosti ako ne spada u njegov obiteljski krug. Jedini konkretni debakl ove politike postaje političar i general Var, unuk Augustove sestre Oktavije, koji je također oženio unuku od Oktavije. Ovaj general će [[9]]. biti potpuno potučen od Arminija tijekom [[bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]] kada će izginuti 3 rimske legije <ref name="eck 101 102">Eck, 101&ndash;102.</ref>. === Carska obitelj i kult cara === Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga nasljednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti. Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja. === Res gestae divi Augusti === August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti''). == Procvat kulture i umjetnosti == Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Gaj Mecena|Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Kvint Horacije Flak|Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Sekst Propercije|Propercije]] i [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom. Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta. == Vojska i vanjska politika == Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski Senat|Senata]] je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima. Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u povjesti.<ref name="eck 79"/> Po njemu vojnici su trebali služiti između 16 i 20 godina nakon čega bi im se iz carevog mirovinskog fonda kupilo zemljište. Tim potezom lojalnost svih vojnika je vezana uz cara pošto su znali da ih za lojalno služenje na kraju čeka nagrada. Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85&ndash;87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]]. S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4]]. godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je izdajnički nanio [[Parti|partski]] oficir tijekom mirovnih pregovora. Bez obzira na to August potvrđuje mirovni sporazum.<ref name="eck 95 96">Eck, 95&ndash;96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje. Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u povjest su ušli Mauritanija, [[Judeja]] i [[Tracija (kraljevstvo)|Tracija]] koji su čuvali sjeverno-afričku, azijsku i balkansku granicu Carstva. == Ostavština == Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Qin Shi Huang|Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Kornelije Sula|Sula]], [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref> Gledajući iz Augustove perspektive nasljednici nisu shvaćali potrebu de jure političke ravnoteže između autokratske vladavine i stare republike. On je samostalno vladao 41 godinu ([[27. pne.]] - [[14]].), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski Senat|Senata]], dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 vijeka). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime. == Smrt == Osjećajući da mu se bliži kraj života August je tijekom proljeća 14. godine donio odluku o nasljeđivanju. No, ta odluka trebala je biti donesena suptilno tako da se narod ne prepadne autokracije monarhije.<ref name="ccaa 50">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', str. 50</ref> Narod je htio da on za svog nasljednika proglasi popularnog [[Germanik]]a (sin Tiberijevog brata Druza), ali on je to djelomično odbio smatrajući da je on s manje od 40 godina premlad za najvišu državnu dužnost. Istovremeno željeći urediti nasljeđivanje države na duže razdoblje on za svog nasljednika proglašava [[Tiberije|Tiberija]] koji bi potom, prema dogovoru s Augustom, trebao postaviti Germanika za svog nasljednika.<ref name="eck 119">Eck, 119.</ref> Tijekom kolovoza 14. godine Augustovo zdrastveno stanje se drastično pogoršalo pa je pozvan Tiberije kako bi kao nasljednik bio uz njega tijekom posljednjih dana života. August je umro [[19. 8.|19. kolovoza]] [[14]]. godine, a njegovo posljednje riječi su bile: {{izdvojeni citat|Da li vam se svidjela moja predstava?}} To je rekao jer je i u tom trenutku veoma dobro znao da je svojom glumom uspio prodati apsolutističku [[diktator|diktaturu]] [[Rimska Republika|republikanskom Rimu]]. Nakon smrti August je bio kremiran, a njegovi posmrtni ostaci su stavljeni u [[Augustov mauzolej]], a sam August je uvršten među bogove u [[panteon]].<ref name="eck 124">Eck, 124.</ref> Oni su se tamo nalazili sve do [[410]]. godine kada su ih [[Goti]] tijekom pljačke grada razasuli. Kako Rim tada bez obzira na današnje raširene pretpostavke i historijske interpretacije nije bio [[monarhija]] proći će gotovo mjesec dana prije nego što će [[Rimski Senat|Senat]] izglasati rezoluciju kojom [[Tiberije]] [[18. 9.|18.9.]] [[14]]. godine postaje novi car. == Povezano == * [[Julijevci-Klaudijevci]] == Izvori == {{izvori|4}} === Internetski izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/home.html#45 Rimska povijest Kasija Dija] * [http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html Augustov život iz pera Nikole od Damaska] * [http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html The Via Iulia Augusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117112806/http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html |date=2006-11-17 }} * [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?alt=August&pnumber=30 Galerija antičke umjetnosti: August] * [http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html Augustov humor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927130651/http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html |date=2007-09-27 }} === Knjige === {{refbegin}} * Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66. * {{Cite book |last=Bowersock |first=G. W. |editor=Kurt A. Raaflaub and Mark Toher (urd.) |title=Between Republic and Empire: Interpretations of Augustus and his Principate |year=1990 |publisher=|location=Berkeley |isbn=0-520-08447-0 |pages=380&ndash;394 |chapter=}} * Bunson, Matthew (1994). ''Encyclopedia of the Roman Empire''. New York: Facts on File Inc. {{ISBN|0-8160-3182-7}} * Chisholm, Kitty and John Ferguson. (1981.). ''Rome: The Augustan Age; A Source Book''. Oxford. {{ISBN|0-19-872108-0}}. * Kasije Dio, The Roman History: The Reign of Augustus, London, Penguin Books, 1987., {{ISBN|0-14-044448-3}}. * Eck, Werner (2003.) ''The Age of Augustus''. Oxford. (tvrdi uvez, {{ISBN|0-631-22957-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-631-22958-2}}). * Eder, Walter. (2005.). "Augustus and the Power of Tradition," ur. Karl Galinsky, 13-32. Cambridge, New York (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Everitt, Anthony (2006.) ''Augustus: The Life of Rome's First Emperor''. {{ISBN|1400061288}}. * {{Cite book |last=Green |first=Peter |title=Alexander to Actium: The Historical Evolution of the Hellenistic Age |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree_g5g7 |series=Hellenistic Culture and Society |year=1990 |publisher=|location=Berkeley, CA; Los Angeles; London | isbn = 0-520-05611-6 (tvrdi uvez); {{ISBN|0-520-08349-0}} (meki uvez)|ref=harv}} * Gruen, Erich S. (2005). "Augustus and the Making of the Principate,", ur. Karl Galinsky, 33-51. Cambridge, MA; New York; (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Kelsall, Malcolm. "Augustus and Pope," (Knjiga 39, br. 2, 1976.): 117&ndash;131. * Rowell, Henry Thompson. (1962.). ''The Centers of Civilization Series: Volume 5; Rome in the Augustan Age''. Norman. {{ISBN|0-8061-0956-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus |commonssh = Gaj Julije Cezar Oktavijan August |commonscat = Augustus |commonscatsh = August }} {{Redoslijed | prethodnik = nema | gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]<br />[[27. pne.]] – [[14|14. n.e.]] | nasljednik = [[Tiberije]]<br />[[14|14. n.e.]] – [[37|37 n.e.]] }} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|63. pne.|14|August}} [[Kategorija:Oktavijan August| ]] [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Rimski senatori]] [[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Octavii]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] 8clwcfnniozx0jshhjo5zw1he51wqdz 42680506 42680505 2026-08-22T01:37:25Z SrpskiAnonimac 101643 42680506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Gaj Julije Cezar August <br />Gaius Julius Caesar Augustus | titula = [[Popis rimskih careva|Car]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] | slika = Statue-Augustus.jpg | širina_slike = 250px | opis = Statusa poznata kao [[August sa Prima Porte]], 1. vijek. | vladavina = 16. januar [[27. pne.]] – 19. august [[14]]. | puno ime = Gaius Octavius Thurinus (od rođenja do usvajanja od [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]] 44. pne.);<br /> Gaj Julije Cezar (od 44. pne. do 27. pne.);<br /> Gaius Julius Caesar Augustus (od 27. pne. do smrti 14. n.e.) | carsko_ime = Imperator Caesar Divi f[ilius] Augustus | nasljednik = [[Tiberije]] | heir = | bračni_drug = 1) [[Klodija Pulhra|Clodia Pulchra]] 43 – 40. pne. <br />2) [[Skribonija|Scribonia]] 40 – 38. pne. <br />3) [[Livija|Livia Drusilla]] 38. pne. – 14. n.e. | potomstvo = [[Julija Starija]]; <br /> [[Gaj Cezar|Gaius Caesar]] (usvojenje); <br /> [[Lucije Cezar|Lucius Caesar]] (usvojenje); <br />[[Tiberije]] (usvojenje) | kraljevska kuća = [[Julijevsko-Klaudijevska]] | kuća-tip = carska dinastija | otac = biološki: [[Gaj Oktavije|Gaius Octavius]];<br /> usvojitelj: [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] (44. pne.) | majka = [[Acija Balba Cezonija|Atia Balba Caesonia]] | datum rođenja = 23. septembar 63. pne. ([[rimski kalendar]]) | mjesto rođenja = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | datum smrti = 19. august 14. n.e. ([[julijanski kalendar]]) (starost: 75) | mjesto smrti = [[Nola]], [[Italia (Rimsko Carstvo)|Italija]], [[Rimsko Carstvo]] | mjesto sahrane = [[Mauzolej Augusta]], Rim |}} '''August''' ili '''Cezar August''' ({{jez-lat|Augustus}} ili ''Caesar Augustus'' {{small|IMPERATOR·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS}}; [[23. 9.|23.9.]] [[63. pne.]] – [[19. 8.|19.8.]] [[14]]. ne.), u ranom životu poznat kao '''Gaj Oktavije''' (''Gaius Octavius''), a nakon posvojenja od strane [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]] koji mu je bio praujak (unuk Cezarove sestre Julije) i kao '''Gaj Julije Cezar Oktavijan Augustus''' (''Gaius Julius Caesar Octavianus Augustus''), bio je rimski vojskovođa i državnik koji je postao prvi rimski car. Nakon njega su se svi rimski carevi nazivali "Cezar August". Bezpogovorno historijski ocijenjen kao jedan od najvećih rimskih careva. Premda su njegovim dolaskom na vlast očuvane dotadašnje forme [[Rimska Republika|Rimske Republike]], vladao je autokratski preko 40 godina kao jedini i nikom odgovorni gospodar moćnog Rima. U zasluge mu se, između ostalog, ubraja to što je priveo kraju gotovo stogodišnje razdoblje [[Građanski rat|građanskih ratova]] i donio Rimu mir (''Pax Romana''), razvoj i prosperitet, te udario temelje rimskoj imperijalnoj veličini. Imenom Oktavijan, u [[historija|povijesti]] je ostao poznat pod imenom August, što je ustvari titula koju mu je dodijelio [[Rimski Senat|Senat]] [[27. pne.]], a znači '''Uzvišeni''', pa se u historiji uvriježilo da se tim činom, ta godina računa i kao početak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Nasljednik Cezara == {{glavni|Rimski građanski rat}} [[Datoteka:Antony with Octavian aureus.jpg|thumb|thumb|330px|Rimski novac napravljen 41 god. pne. Na jednoj strani je slika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], a na drugoj mladog '''Augusta''']] August je rođen u [[Rim]]u, pravim imenom Gaj Oktavije Turin<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#5 5&ndash;6 ''on-line'' tekst].</ref> (lat. Gaius Octavius Thurinus). Njegov otac, također Gaj Oktavije, potječe iz čestite, iako ne previše istaknute obitelji, a bio je na funkciji namjesnika [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#1 1&ndash;4].</ref><ref name="rowell 14">Rowell, 14.</ref> prije [[smrt]]i [[59. pne.]]<ref name="chisholm 23">Chisholm, 23.</ref> Njegova majka Acija bila je nećakinja tada rimskog vojskovođe, a kasnije i [[diktator]]a, [[Gaj Julije Cezar|Gaja Julija Cezara]], kćer njegove sestre Julije. Nakon očeve smrti njegova majka se udala za [[Lucije Marcije Filip|Lucija Marcija Filipa]]<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#4 4&ndash;8]; [[Nikola od Damaska]], ''[http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html August]'' 3.</ref>, koji će gotovo odmah nakon vjenčanja postati [[konzul]]. O svom "novom" ocu budućem caru će ostati samo lijepe uspomene što nam je potvrđeno od njegovih raznih darovnica i poklona ostarjelom očuhu nakon što je Oktavijan preuzeo vlast u Rimu. Kada je imao 12 godina umrla mu je baka Julija i budući ''August'' je imao čast održati govor.<ref>[[Svetonije]], ''August'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/August*.html#8 8.1]; [[Kvintilijan]], [http://www.thelatinlibrary.com/quintilian/quintilian.institutio12.shtml#6 12.6.1].</ref> To je izvršio tako dobro da ga je zamijetio bakin brat [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] koji je tada bio bez djece. Kada se 49. godine prije nove ere Cezar pobunio i osvojio [[Rim]] on poziva Augusta i daje mu prve državne dužnosti iako on ima samo 15 godina. Dvije godine potom (46. pne.) Cezar ga poziva da mu se pridruži na vojnoj kampanji u [[Hispanija|Hispaniji]]. Tijekom puta Oktavijanov [[brod]] je potonuo, a on sam, s malenim brojem preživjelih, dospio je na neprijateljsko područje. Njegov uspješan proboj do Cezara je iznenadio rimskog [[diktator]]a u čijim je očima August naglo porastao.<ref name=Suet8.1>[[Marko Veleije Paterkul|Veleije Paterkul]] navodi da mi je Cezar od tada dopustio da se vozi u istoj kočiji s njim.</ref> Nakon tamošnje pobjede i povratka u Rim, Julije Cezar shvaćajuči nužnost daljnjeg školovanja svog potencijalnog nasljednika šalje ga zajedno s političkim talentiranim Gajom Mecenom i vojno talentiranim Agripom na područje današnje [[Albanija|Albanije]]. Tamo Oktavijan dobiva posljednji poklon od praujaka Julija Cezara kada ga ovaj 44 godine pne. proglašava drugim čovjekom u državi (glavni pomoćnik rimskog diktatora). Nedugo potomu Oktavijanov dobročinitelj biva ubijen. Protivno savjetima majke i tamo prisutnih vojnih časnika August na vijest o Cezarovoj smrti ide u Italiju kako bi preuzeo "očevo" nasljedstvo pošto ga je ovaj proglasio svojim glavnim nasljednikom.<ref name="eck 9">Eck, 9.</ref> Njegov dolazak je bio pozdravljen od [[Rimski Senat|Senata]] koji se nadao ovog mladića, "sina" i nasljednika u vojsci popularnog Cezara upotrijebiti protiv vojski cezarovih ubojica i Antonija. Na opće iznenađenje senatora August će tijekom sljedećih 14 godina najprije izigrati njih, potom cezarove ubojice Kasija i Bruta, vlastite suradnike [[Sekst Pompej|Seksta Pompeja]] i [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Lepida]], a na kraju i samog proslavljenog generala [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. == Augustove najznačajnije titule == [[Datoteka:Augustus Statue.JPG|thumb|left|thumb|80px|Kip '''Augusta''' iz 30. pne.]] Dok je tijekom građanskog rata Oktavijan bio nemilosrdan prema protivnicima što je dovelo do stvaranja mržnje običnog stanovništva prema okrutnom vođi nakon pobjede on postaje milostiv davajući oproste gotovo svima ([[Cezarion]] je bio izuzetak). Kao veliki političar on tada zna da treba pridobiti srca stanovništva kako bi mogao nastaviti vladati. Prve tri godine nakon rata Oktavijan, koji se još od doba svoga testamentarnog usvajanja voli nazivati Cezar (zbog propagandne snage ovog imena), nastavlja vladati kao tijekom rata s minimalnim obzirom na kršenje zakona. Tada 27. godine prije nove ere na iznenađenje stanovništva on vraća [[Rimski Senat|Senatu]] kontrolu nad vojskom i [[pokrajina|provincijama]]. To davanje ipak nije bilo bez garancija pošto je te, kao i prethodnih godina, Oktavijan bio [[konzul]], što ga je činilo praktički nedodirljivim. Također njegova politička baza se i dalje nalazila među bespogovorno vjernim vojnicima kao i svima onima koji su imali ekonomske ili političke koristi od njega tijekom građanskog rata. Da bi se riješila ova situacija tijekom siječnja [[27. pne.]] [[Rimski Senat|Senat]] Oktavijanu daruje titule ''Augustus'' i ''Princeps''. U prijevodu značenje prve je uzvišeni, a druge prvak. Prije Oktavijana titulu ''Princeps'' su dobivali stariji, veoma poštovani senatori čija imena su se uvijek pisala prva u popisima članova Senata. Također se ova titula davala osobama koje su se iskazale u služenju države. Zbog ta dva razloga on je zavolio te titule kao i treću, onu imperatora, koja se do tada koristila samo za vojne pobjednike, a koju je Oktavijan zaslužio tijekom građanskog rata. Kako je na kraju trebao ipak izabrati u službenim dokumentima izdanim nakon 27. pne. kao njegovo ime se uvijek navodi '''Imperator Caesar August'''. Nakon smrti ''[[pontifex Maximus|pontifexa maximusa]]'' (vrhovnog svećenika) [[Marko Emilije Lepid|Marka Lepida]] [[13. pne.]] Oktavijan dobiva i ovu titulu koja će se dodjeljivati svim rimskim carevima do 376. godine kada prelazi u ruke [[papa]] koji je imaju sve do današnjih dana. == Novi politički sistem == :Vidi članak: [[Principat]] [[Datoteka:Caesar augustus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip Augusta u svojstvu državnog vladara. Glava kipa je iz perioda 30 - 20 pr. n. e. dok je tijelo iz drugog vijeka]] Kada je [[27. pne.]] August prepustio sve položaje koje je držao od doba građanskog rata<ref name="eck 45">Eck, 45.</ref> (osim onog konzula) [[Rimski Senat|Senat]] se našao u nedoumici što učiniti, tako da jedina njegova konkretna odluka postaje vraćanje svom vladaru svih njegovih položaja. Bez obzira na potpunu kontrolu države Oktavijan August u potpunosti shvaća da ga niti narod niti Senat neće prihvatiti kao nekog istočnog apsolutističkog monarha nego da postoji nužnost stvaranja dogovora o podjeli vlasti kako bi se sačuvao privid opstanka republike. U dogovoru koji će uslijediti August priznaje Senat kao najviši državni organ od kojeg potječe sva vlast u [[Rim]]u. Da to ne bi ostale samo prazne riječi, ''princeps'' (u ovom slučaju August) će dobivati vremenski ograničen mandat vladanja. Nakon isteka perioda za koji je bio izabran Senat ima ovlast izglasati novi mandat dotadašnjem ''princepsu'' ili postaviti nekog drugog na tu dužnost. Također u slučaju smrti ''princepsa'', bez obzira na njegov testament, on neće dobiti svog nasljednika do trenutka kada ga Senat izabere. Posljednja točka ovih Augustovih ustupaka postaje mogućnost Senata da bilo kada opozove ''princepsa''. Tu mogućnost će kasnije iskoristiti rimski Senat kako bi opozvao mandat dan [[Neron]]u i [[Maksimin Tračanin|Maksiminu]] Senat će s druge strane tijekom ovog dogovora iz 27. i potom [[23. pne.]]<ref name="eck 57">Eck, 57.</ref> prepustiti položaje ''princepsa'', ''[[de facto]]'' [[tribun]]a i rimskog cenzora, vojnog zapovjednika grada Rima, vrhovnog vojnog zapovjednika i glavnog [[prokonzul]]a.<ref name="eck 57" /><ref name="eck 56"/><ref name="ccaa 37">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 37.</ref><ref name="eck 59">Eck, 59.</ref> Osim potpuno jasne kontrole nad rimskom vojskom ostale titule su davale Augustu mogućnost veta u Senatu, dopuštenje da sjedi između dva konzula i nosi ''[[fasces]]''<ref name="ccaa 43">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 43.</ref>, saziva Senat, kontrolira izbore i mogućnost da govori prvi na sjednicama.<ref name="ccaa 26">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 26.</ref><ref name="eck 57 58">Eck, 57&ndash;58.</ref> Nakon nekoliko godina mira Senat je sa zadovoljstvom dao te sve titule Oktavijanu iz čistog straha od mogućeg budućeg građanskog rata ako bi ga se oborilo. Augustova moć će doći do svog vrhunca kada on 23. pne. leži teško bolestan u očekivanju smrti. Na opće iznenađenje svih koji su mislili da je njegov osobni cilj uspostava monarhije on na svojoj samrtnoj postelji državne dokumente dava svom konzulskom kolegi, dok prsten daruje generalu Agripi.<ref name="eck 56">Eck, 56.</ref><ref name="ccaa 25">CCAA, Walter Eder, ''Augustus and the Power of Tradition'', 25.</ref> Tim potezom on se bio odrekao svoga [[zet]]a zbog čega dobiva gotovo mitske karakteristike u tadašnjoj državnoj propagandi. Kada nakon ozdravljenja on odbija ponovno biti [[konzul]] za sljedeću godinu u Rimu dolazi do građanskih nemira kojima je tamošnje stanovništvo spriječilo bilo koga drugog da postane konzul na Augustovom mjestu. Ako ne ranije, tada su i najvatreniji republikanci u Senatu shvatili narodnu ljubav prema ''princepsu'' i činjenicu da se nalaze u njegovoj potpunoj moći. Kao znak poštovanja, August je [[5. 2.|5. veljače]] [[2. pne.]] proglašen za ''[[pater patriae|patris patriae]]'' (''oca domovine'').<ref>Mackay, 186.</ref><ref name="eck 129">Eck, 129.</ref> == Narod == [[Datoteka:CaesarAugustusPontiusMaximus.jpg|thumb|thumb|200px|Kip '''Augusta''' u svojstvu vrhovnog svećenika ([[Pontifex Maximus]])]] Rimski narod je istinski volio svoga Augusta. Za tu ljubav možemo naći više nego dovoljno razloga koje je ovaj politički spretan [[vladar]] stvarao. Te manipulacije možemo vidjeti još tijekom građanskog rata kada 32 godine pr. n. e. August protuzakonita dolazi do [[testament]]a Marka Antonija kako bi dobio narodno podršku za svoj rat. Kako je u testamentu pisalo da rimski heroj i general [[Marko Antonije]] želi biti pokopan uz egipatsku kraljicu Kleopatru narod ga je u afektu proglasio izdajnikom i zakunuo se na vjernost Augustu (a ne rimskoj državi !!) Nakon pobjede u ratu i dolaska mira malo iz straha zbog njegovih okrutnosti tijekom rata, malo iz zahvalnosti za ponovni dolazak mira prvi put nakon 20 godina [[Rimski Senat|Senat]] i narod mu je dodjeljivao bezbroj titula. Neke od njih je prihvaćao nakon prvobitno žestokog odbijanja, dok je druge definitivno odbio čime uspijeva stvoriti sliku sebe kao skromne osobe koja se žrtvuje za državu. Tu sliku on je htio uvijek zadržati znajuću veoma dobro da mu daje popularnost u narodu. U skladu s tom politikom nakon obje drastične ustavne promjene u njegovu korist 27 i 23. pne. on bi napustio Italiju i krenuo u inspekciju provincija dok se stvari ne slegnu. Osim tih čisto političko-manipulativnih igara August je stvarno radio za boljitak svog stanovništva. Nakon što mu je Senat dao upravljanje dostavom hrane za [[Rim]] glavni grad više nije imao nikakve probleme po tom pitanju. Gradnja velikog broja cesta, vodovoda i termi tijekom njegove vladavine je također svima upadala u oči. Tu dužnost kao i mnoge slične on je prihvatio "protivno svojim željama" tek kada mu ih je Senat uvalio zbog nedostatka novca. August s druge strane je veoma rijetko patio od toga pošto ima potpunu političku i ekonomsku kontrolu nad [[Pirinejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]], [[Bliski Istok]]om, [[Egipat|Egiptom]] i [[Rimska Galija|Galijom]]. O svim tim važnijim radovima koje financira iz "vlastitog džepa" on izdaje malene [[novine]] kako bi stanovništvo za njih znalo. Sličnu sudbinu doživljavaju i financijske krize kada državi zatreba novca o čemu su nam i ostali zapisi. S druge strane nigdje se ništa ne navodi o trenucima kada on posuđuje novac od države... U usporedbi s republikanskim dobom tijekom njegove vladavine [[pokrajina|provincije]] doživljavaju ekonomski procvjet praktičkim nestankom korupcije. Tijekom [[Rimska Republika|Rimske republike]] [[guverner]]i koji upravljaju provincijama znaju da tijekom svog mandata od nekoliko godina moraju skupiti dovoljno novca za nastavak političke karijere u [[Rim]]u. Sada je s tom tradicijom u potpunosti prekinuto pošto guverneri ovise u Augustu. U slučaju njihovog naglog bogaćenja dok se nalaze u provinciji njima prijeti istraga i moguće pogubljenje. Svi ti razlozi zajedno dovode postepeno među običnim pukom do mistifikacije Augusta kojemu se kasnije i dodjeljuje titula oca domovine. S druge strane zbog mira i naglog ekonomskog procvata tijekom njegove vladavine za epohu 30 pr. n. e. - 14 n.e. se zna upotrijebiti i pojam Pax Augusta. == Veliki nepotist == Bez obzira na velike političke sposobnosti, August je bio [[nepotizam|nepotist]]. U njegovom pogledu na svijet nakon Cezara uvijek mora biti [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]. Ta sklonost se počela ukazivati još početkom njegove vladavine kada on [[25. pne.]] udaje svoju jedinu kćer Juliju za Marcela<ref name="eck 114 115">Eck, 114&ndash;115.</ref>, sina svoje sestre Oktavije, koji tako uskoro postaje njegov nasljednik. Nakon njegove smrti tu dužnost preuzima general [[Marko Vipsanije Agripa]], veliki Augustov prijatelj iz doba građanskog rata.<ref name="ccaa 44">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', 44.</ref> Kada su nakon Marcelove smrti nove generacije iz njegovog obiteljskog kruga postale punoljetne one dobivaju sve najpopularnije državne dužnosti kako bi postali poznati. Jedina po njih negativna pojava tog Augustovog razmišljanja je nužnost ženidbe unutar obiteljskog kruga. Tako [[20. pne.]] Agripa i budući car [[Tiberije]] (sin Augustove žene Livije) dobivaju zadatak ići u istočne provincije kako bi prisilili [[Parti|Parte]] da vrate obilježja rimske vojske osvojena tijekom [[Marko Licinije Kras|Krasovog]] debakla [[53. pne.]] Nakon uspješno obavljenog posla Tiberije se morao oženiti za Agripinu kćer poslije čega postaje slavni general koji osvaja [[Alpe]] zajedno sa svojim bratom Druzom (koji je oženio kćer Augustove sestre)<ref name="eck 116">Eck, 116.</ref>. Augustov očekivani nasljednik [[Gaj Cezar]] je također bio prisiljen oženiti se za potomkinju careve sestre Oktavije. Neupitna činjenica za posljednjih 30 godina vladavine ovog cara postaje da nitko ne može držati popularne državne dužnosti ako ne spada u njegov obiteljski krug. Jedini konkretni debakl ove politike postaje političar i general Var, unuk Augustove sestre Oktavije, koji je također oženio unuku od Oktavije. Ovaj general će [[9]]. biti potpuno potučen od Arminija tijekom [[bitka kod Teutoburške šume|bitke u Teutoburškoj šumi]] kada će izginuti 3 rimske legije <ref name="eck 101 102">Eck, 101&ndash;102.</ref>. === Carska obitelj i kult cara === Počevši od Augusta uvedena je još jedna novina, koja je ranije bila nezamisliva i potpuno strana republikanskom uređenju, naime prijelaz na nasledni oblik vlasti. August je pobjedu izvojevao dijelom i zato što je bio Cezarov nasljednik, pa je i sam pokazivao znatnu brigu oko vlastitoga nasljednika. Članovi carske obitelji su bili u privilegiranom položaju i dodjeljivane su im raznovrsne političke i vojne dužnosti. August nije imao muških potomaka, a unutarnje intrige, naročito oko njegovog nasljednika, u kojima je glavnu ulogu imala njegova treća žena [[Livija]], bile su daleko od službeno proklamiranih etičkih vrednosti. Za neprocjenjivi dar mira mnogi pojedinci, pa čak i cijele zajednice, u Italiji i drugde, spontano su izražavali svoju zahvalnost obožavajući Augusta i njegovu obitelj kao božanstva. Međutim, i zvanično je ohrabrivan kult cara kao fokusa zajedničke lojalnosti u šarolikom carstvu. Da bi se naglasila prevlast Italije, u provincijama je zvanični kult bio posvjećen Romi i Augustu (''Roma et Augustus''). Kada je trebalo slaviti taj kult, predstavnici provincijskih zajednica sastajali bi se na skupštini (''consilium provinciae'') i odande ponekad, pored poruka zahvalnosti, caru upućivali i žalbe. Ovaj je sistem nastao u istočnim oblastima, gdje je odavno postojao običaj da se vladari obasipaju božanskim počastima. Na zapad se širio veoma sporo, ali je [[12. pne.|12.]] godine st.e. u [[galija (regija)|galskom]] gradu [[Lugdun]]u postojala skupština za tri carske provincije u Galiji. U Italiji je zvanični kult bio posvjećen Augustovom geniju (''genius Augusti''), a u samom je Rimu bio spojen sa kultom duha predaka (''Lares compitāles''). Njegovi glavni sveštenici (''sevĭri Augustāles'') bili su obično oslobođenici. I senat i car imali su vrhovnu kontrolu nad tom ustanovom: senat je mogao odbiti posthumnu deifikaciju cara (njegovo proglašenje za božanstvo), a car je mogao prihvatiti ili odbiti prijedlog iz neke provincije da se ustanovi kult cara ili da se izgradi hram za taj kult, te predloge oko obrednih detalja. === Res gestae divi Augusti === August se okušao i u književnosti: prema antičkim svjedočanstvima, napisao je jednu manju pjesmu, zbirku epigrama i druga manja djela, ali nam se ništa od toga nije sačuvalo. Za istoriju rimske književnosti od velike je važnosti njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. Taj je spis bio uklesan pred carevim mauzolejem u Rimu, odakle je prepisivan i postavljan po mnogim gradovima Carstva. Jedan takav prepis otkriven je 1555. godine u [[Ankara|Ankari]], pa mu odatle i naziv ''Spomenik iz Ankare'' (''Monumentum Ancyranum''). Za njegovo je otkriće bio zaslužan i hrvatski humanist [[Antun Vrančić]]. Drugi mu je naziv, po samoj sadržini, ''Djela božanskog Augusta'' (''Res gestae divi Augusti''). == Procvat kulture i umjetnosti == Dugotrajno razdoblje mira u doba Augustove vladavine veoma se povoljno odrazilo na razvoj kulture i umjetnosti. U to doba svoj najveći procvat doživljava [[rimska književnost]], napose poezija. Jedan od bliskih Augustovih prijatelja bio je bogati vitez Gaj Cilnije [[Gaj Mecena|Mecenat]], koji je kao veliki ljubitelj umjetnosti uviđao i njenu propagandnu snagu u slavljenju careve politike. On je oko sebe okupio i materijalno pomagao krug pjesnika, među kojima su bila imena iz samog vrha cijele rimske književnosti: [[Vergilije]], [[Kvint Horacije Flak|Horacije]] i dr. U to vrijeme stvaraju [[Tibul]], [[Sekst Propercije|Propercije]] i [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], te istoričar [[Tit Livije]]. Nastavljajući se s jedne strane na sopstvenu tradiciju, a s druge strane prihvatajući utjecaje grčke umjetnosti, književnost toga doba se u spokoju »augustovskoga mira« (''pax Augusta'') razvila do svoga vrhunca, pa se to razdoblje obično i naziva »zlatnim vijekom« rimske književnosti. Autori u svojim delima često veličaju Augusta i njegovu vladavinu slaveći stare ideale koje je August želeo obnoviti svojim političkim programom. Osim književnosti veliki procvat u Augustovo doba doživljavaju arhitektura i likovne umjetnosti. Prema rečima starih pisaca, Rim je iz grada od opeke prerastao u grad od mramora. Podižu se pozorišta, vodovodi, terme, hramovi. Mnoge građevine financirao je Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa]], koji je dao sagraditi i velelepni hram svih bogova ― [[Panteon (Rim)|Panteon]]. I Forum je obnovljen i ukrašen novim zgradama. Posebno je mjesto zauzeo »Žrtvenik mira« (''Ara Pacis''), bogato ukrašen ornamentima i bareljefima. Na njemu je blagostanje i plodnost italskog tla prikazivala je personifikacija Italije kao žene-hraniteljke. Drugi sačuvani reljef prikazuje Augustovu obitelj u verskoj povorci. Sva ova djela trebalo je da odražavaju snagu Rima i uzvise julijevsku obitelj i samog Augusta. == Vojska i vanjska politika == Velika većina tadašnjih političara nije shvaćala pouku rimskih građanskih ratova iz 1. vijeka p. n. e - moć iz [[Rimski Senat|Senata]] je nakon Marijanskih reformi prešla u ruke vojske. Za razliku od njih August je toga bio potpuno svjestan pa je počeo uvoditi reforme kako bi lojalnost rimskih legija vezao uz svoju ličnost. Osnovni problem ovog razdoblja je što učiniti s vojnicima nakon što postanu prestari za vojsku. Tijekom građanskih ratova pobjednik bi najčešće oduzeo zemlju poraženima i potom je dodijelio svojim [[veteran]]ima. Ta efikasna politika tijekom [[rat]]a se nije mogla provoditi bez građanskih ratova pošto su svi veterani tražili zemlju u [[Italija|Italiji]], a ne nekoj "zabačenoj" provinciji. Kako bi se to riješilo August osniva prvi mirovinski fond u povjesti.<ref name="eck 79"/> Po njemu vojnici su trebali služiti između 16 i 20 godina nakon čega bi im se iz carevog mirovinskog fonda kupilo zemljište. Tim potezom lojalnost svih vojnika je vezana uz cara pošto su znali da ih za lojalno služenje na kraju čeka nagrada. Ipak niti s tim "poklonom" August nije mogao biti potpuno siguran tako da se osnovna vojna politika cijele njegove vladavine svela na smanjivanje vojnih snaga na najmanju moguću mjeru. Nigdje se to nije bolje prikazalo nego u trenutku završetka građanskog rata. Jednim potezom pera on smanjuje broj [[legija|rimskih legija]] s 60 na 28<ref name="eck 85 86">Eck, 85&ndash;87.</ref> smanjujući tako istovremeno financijski pritisak na državni [[budžet]]. S tako smanjenim vojnim snagama Augustu neki veliki budući ratovi više nisu bili interesantni. To je najbolje prikazano [[4]]. godine kada njegov unuk i prestolonasljednik [[Gaj Cezar]] umire od rane koju mu je izdajnički nanio [[Parti|partski]] oficir tijekom mirovnih pregovora. Bez obzira na to August potvrđuje mirovni sporazum.<ref name="eck 95 96">Eck, 95&ndash;96.</ref> S takvom vojnom situacijom on u vanjskoj politici vodi samo "nužne" ratove čiji cilj postaje zaokruživanje rimskog teritorija. U skladu s takvom politikom rimska vojska osvaja posljednja nezavisna brdovita područja [[Pirineji|Pirineje]], [[Alpe]], obalni dijelovi Afričke obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], dio [[Mala Azija|Male Azije]] nakon čega je [[Sirija]] dobila kopnenu vezu s [[Dardaneli]]ma.<ref name="eck 94">Eck, 94.</ref> Jedina dva "ozbiljnija" projekta ove vladavine što traje 45 godina su osvajanje onoga što će postati rimska provincija Dalmacija (čime se Italija kopnenim putem povezala s Grčkom) i pokušaj pomicanja granice s rijeke [[Rajna|Rajne]] na [[Laba|Elbu]]. Nakon Varove katastrofe taj projekt će do kraja Augustove vladavine biti stavljen na čekanje. Kako bi nadoknadio nedostatak vlastitih vojnika u zaštiti Rimskih granica Oktavijan je izmislio posebni okvir vanjske politike. Malena vazalna kraljevstva tijekom njegove vladavine neće biti anektirana nego zadržavaju ograničenu samostalnost. Cilj te politike je bila podjela obrambenog tereta s tim državicama. Takvih državica je bilo mnogo ali kao najpoznatiji primjeri u povjest su ušli Mauritanija, [[Judeja]] i [[Tracija (kraljevstvo)|Tracija]] koji su čuvali sjeverno-afričku, azijsku i balkansku granicu Carstva. == Ostavština == Gledajući iz današnje perspektive, August je otac današnje europske civilizacije (kao što je [[Qin Shi Huang|Ćin Ši Huangdi]] za kinesku). Prije njegove vladavine, rimska država se nalazila gotovo 100 godina u socijalnim nemirima, građanskim ratovima i pod vlašću raznih diktatora ([[Gaj Marije]], [[Kornelije Sula|Sula]], [[Gaj Julije Cezar|Cezar]]). Toj politički oronuloj tvorevini on je svojim reformama dao još mnogo godina života. U današnjem političkom smislu najvažnija posljedica njegovih reformi je preživljavanje ideje da vlast potječe od naroda ([[republika]]nska ideja) pošto je ona bila osnova njegovog političkog sustava. Ako gledamo utjecaj njegovih reformi na svakodnevni život ljudi, njegova ostavština su [[policija]], [[vatrogasci]] i [[mirovinsko osiguranje]] pošto su oni osnovani tek tijekom njegove vladavine.<ref name="eck 79">Eck, 79.</ref> Gledajući iz Augustove perspektive nasljednici nisu shvaćali potrebu de jure političke ravnoteže između autokratske vladavine i stare republike. On je samostalno vladao 41 godinu ([[27. pne.]] - [[14]].), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski Senat|Senata]], dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 vijeka). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime. == Smrt == Osjećajući da mu se bliži kraj života August je tijekom proljeća 14. godine donio odluku o nasljeđivanju. No, ta odluka trebala je biti donesena suptilno tako da se narod ne prepadne autokracije monarhije.<ref name="ccaa 50">CCAA, Erich S. Gruen, ''Augustus and the Making of the Principate'', str. 50</ref> Narod je htio da on za svog nasljednika proglasi popularnog [[Germanik]]a (sin Tiberijevog brata Druza), ali on je to djelomično odbio smatrajući da je on s manje od 40 godina premlad za najvišu državnu dužnost. Istovremeno željeći urediti nasljeđivanje države na duže razdoblje on za svog nasljednika proglašava [[Tiberije|Tiberija]] koji bi potom, prema dogovoru s Augustom, trebao postaviti Germanika za svog nasljednika.<ref name="eck 119">Eck, 119.</ref> Tijekom kolovoza 14. godine Augustovo zdrastveno stanje se drastično pogoršalo pa je pozvan Tiberije kako bi kao nasljednik bio uz njega tijekom posljednjih dana života. August je umro [[19. 8.|19. kolovoza]] [[14]]. godine, a njegovo posljednje riječi su bile: {{izdvojeni citat|Da li vam se svidjela moja predstava?}} To je rekao jer je i u tom trenutku veoma dobro znao da je svojom glumom uspio prodati apsolutističku [[diktator|diktaturu]] [[Rimska Republika|republikanskom Rimu]]. Nakon smrti August je bio kremiran, a njegovi posmrtni ostaci su stavljeni u [[Augustov mauzolej]], a sam August je uvršten među bogove u [[panteon]].<ref name="eck 124">Eck, 124.</ref> Oni su se tamo nalazili sve do [[410]]. godine kada su ih [[Goti]] tijekom pljačke grada razasuli. Kako Rim tada bez obzira na današnje raširene pretpostavke i historijske interpretacije nije bio [[monarhija]] proći će gotovo mjesec dana prije nego što će [[Rimski Senat|Senat]] izglasati rezoluciju kojom [[Tiberije]] [[18. 9.|18.9.]] [[14]]. godine postaje novi car. == Povezano == * [[Julijevci-Klaudijevci]] == Izvori == {{izvori|4}} === Internetski izvori === * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Augustus/Res_Gestae/home.html Res Gestae Divi Augusti] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Augustus*.html Svetonijeva biografija] * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/home.html#45 Rimska povijest Kasija Dija] * [http://www.csun.edu/~hcfll004/nicolaus.html Augustov život iz pera Nikole od Damaska] * [http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html The Via Iulia Augusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117112806/http://www.viajuliaaugusta.com/en/home.html |date=2006-11-17 }} * [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?alt=August&pnumber=30 Galerija antičke umjetnosti: August] * [http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html Augustov humor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927130651/http://janusquirinus.org/Octavian/humour.html |date=2007-09-27 }} === Knjige === {{refbegin}} * Bourne, Ella. "Augustus as a Letter-Writer," (Knjiga 49, 1918.): 53&ndash;66. * {{Cite book |last=Bowersock |first=G. W. |editor=Kurt A. Raaflaub and Mark Toher (urd.) |title=Between Republic and Empire: Interpretations of Augustus and his Principate |year=1990 |publisher=|location=Berkeley |isbn=0-520-08447-0 |pages=380&ndash;394 |chapter=}} * Bunson, Matthew (1994). ''Encyclopedia of the Roman Empire''. New York: Facts on File Inc. {{ISBN|0-8160-3182-7}} * Chisholm, Kitty and John Ferguson. (1981.). ''Rome: The Augustan Age; A Source Book''. Oxford. {{ISBN|0-19-872108-0}}. * Kasije Dio, The Roman History: The Reign of Augustus, London, Penguin Books, 1987., {{ISBN|0-14-044448-3}}. * Eck, Werner (2003.) ''The Age of Augustus''. Oxford. (tvrdi uvez, {{ISBN|0-631-22957-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-631-22958-2}}). * Eder, Walter. (2005.). "Augustus and the Power of Tradition," ur. Karl Galinsky, 13-32. Cambridge, New York (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Everitt, Anthony (2006.) ''Augustus: The Life of Rome's First Emperor''. {{ISBN|1400061288}}. * {{Cite book |last=Green |first=Peter |title=Alexander to Actium: The Historical Evolution of the Hellenistic Age |url=https://archive.org/details/alexandertoactiu0000gree_g5g7 |series=Hellenistic Culture and Society |year=1990 |publisher=|location=Berkeley, CA; Los Angeles; London | isbn = 0-520-05611-6 (tvrdi uvez); {{ISBN|0-520-08349-0}} (meki uvez)|ref=harv}} * Gruen, Erich S. (2005). "Augustus and the Making of the Principate,", ur. Karl Galinsky, 33-51. Cambridge, MA; New York; (tvrdi uvez, {{ISBN|0-521-80796-4}}; meki uvez, {{ISBN|0-521-00393-8}}). * Kelsall, Malcolm. "Augustus and Pope," (Knjiga 39, br. 2, 1976.): 117&ndash;131. * Rowell, Henry Thompson. (1962.). ''The Centers of Civilization Series: Volume 5; Rome in the Augustan Age''. Norman. {{ISBN|0-8061-0956-4}} {{refend}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons = Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus |commonssh = Gaj Julije Cezar Oktavijan August |commonscat = Augustus |commonscatsh = August }} {{Redoslijed | prethodnik = nema | gl_članak_funkcija = [[Popis rimskih careva|Rimski car]]<br />[[27. pne.]] – [[14|14. n.e.]] | nasljednik = [[Tiberije]]<br />[[14|14. n.e.]] – [[37|37 n.e.]] }} {{Svetonijevih 12 Cezara}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|63. pne.|14|August}} [[Kategorija:Oktavijan August| ]] [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Rimski senatori]] [[Kategorija:Konzuli Rimske Republike]] [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Octavii]] [[Kategorija:Biografije, Rim]] tbwxgods1u2162incozqlypckbcgcwv Hong Kong 0 2886 42680498 42673655 2026-08-22T01:02:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |ime = '''Hong Kong specijalna administrativna oblast Narodne Republike Kine''' |izvorno_ime = {{izvorno ime|zh|中華人民共和國香港特別行政區|italic=no}}{{-}}{{izvorno ime|en|Hong Kong Special Administrative Region of the People's Republic of China}} |ime_genitiv = Hong Konga |eng_ime = Hong Kong |zastava = Flag of Hong Kong.svg |grb = Regional Emblem of Hong Kong.svg |moto = |himna = ''[[Marš dobrovoljaca]]'' |lokacija = Hong Kong Skyline Restitch - Dec 2007.jpg |lokacija_opis = |lokacija2 = Hong Kong Location.svg |lokacija2_opis = |širina-stupnjevi = |širina-minute = |širina-oznaka = |dužina-stupnjevi = |dužina-minute = |dužina-oznaka = |najveći_grad = |najveće_naselje_vrsta = |najveće_naselje = |službeni_jezik = [[mandarinski kineski|kineski]] i [[engleski]]{{#tag:ref|Temeljni zakon Hong Konga navodi da su službeni jezici ", kineski i engleski jezik".<ref>{{Cite web|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/01_13.htm|publisher=Hong Kong Government|title=Official Languages|year=2006|access-date=29. rujna 2010.}}</ref> Ne određuje izričito standard "kineskog". Dok se [[mandarinski kineski]] i pojednostavljeno kinesko pismo koriste kao govorni i pisani standard u kontinentalnoj Kini, [[Standardni kantonski jezik|kantonski]] i [[tradicionalno kinesko pismo]] odavno su afirmirani kao ''[[de facto]]'' standardi u Hong Kongu.|group=note}} |vrsta_vlasti = Nesuverena djelomična demokracija s neizabranom vladom |predstavnik_države_množina = |predstavnik_države = Šef administracije Hong Konga |predstavnik_države_osoba = Carrie Lam |predstavnik_države1 = Predsjednik Vrhovnog suda |predstavnik_države_osoba1 = Geoffrey Ma |predstavnik_države2 = Predsjednik zakonodavnog savjeta |predstavnik_države_osoba2 = Jasper Tsang |neovisnost = |utemeljenje_ime = Ugovor u Nankingu |utemeljenje_datum = 29. kolovoza 1842. |utemeljenje1_ime = Japanska okupacija |utemeljenje1_datum = 25. prosinca 1941. – 15. kolovoza 1945. |utemeljenje2_ime = Predaja suvereniteta Kini |utemeljenje2_datum = 1. srpnja 1997. |utemeljenje3_ime = |utemeljenje3_datum = |površina_poredak = 191 |površina = 1104 |vode = 4,58 (50 km²)<ref name="cia" /> |stanovništvo_poredak = |stanovništvo = 7&nbsp;061&nbsp;200<ref name="census2">{{Cite web|title=Population and Vital Events|url=http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistics_by_subject/index.jsp?subjectID=1&charsetID=2&displayMode=T|year=2010|publisher=Census and Statistics Department, Hong Kong Government|access-date=4. listopada 2010.|archive-date=2007-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20070609015356/http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistics_by_subject/index.jsp?subjectID=1&charsetID=2&displayMode=T}}</ref> |godina_popisa = 2010. |gustoća_stanovništva = 6480<ref name="census3">{{Cite web|title=Population Density by Area|url=http://www.censtatd.gov.hk/FileManager/EN/Content_803/population.pdf|publisher=Census and Statistics Department, Hong Kong Government|year=2009|access-date=4. listopada 2010.}}</ref> |BDP_PKM_godina = 2008. |BDP_PKM = 293,311 milijardi USD<ref name=imf2>{{Cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/02/weodata/weorept.aspx?sy=2004&ey=2008&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=532&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=40&pr.y=4 |title=Hong Kong |publisher=[[MMF|International Monetary Fund]] |access-date=9. listopada 2008.}}</ref> |BDP_PKM_rang = 38. |BDP_PKM_per_capita = 44&nbsp;413 USD<ref name=imf2/> |BDP_PKM_per_capita_rang = 10. |valuta = [[hongkonški dolar]] |stoti_dio_valute = 100 centi |vremenska_zona = HKT ([[UTC+8]]) |internetski_nastavak = .hk |pozivni_broj = +852 |komentar = }} '''Hong Kong''' (ili '''Hongkong'''{{#tag:ref|Ime je često pisano kao ''Hongkong'' dok vlada nije usvojila današnji oblik 1926. (''Hongkong Government Gazette, Notification 479, 3 September 1926''). Ipak, neke starije organizacije kao Hongkong Post, Hongkong Electric i The Hongkong and Shanghai Banking Corporation još uvijek koriste stari naziv. Dok su imena većine gradova u Narodnoj Republici Kini latinizirane na [[Engleski jezik|engleski]] [[pinyin]]om, službeno englesko ime je ''Hong Kong'' umjesto pinyin verzije ''Xianggang''.|group=note}}; [[Kineski jezik|kineski]]: 香港) je grad, i zajedno s [[Makao]]m, jedna od dviju [[Specijalne administrativne regije Kine|specijalnih administrativnih regija Narodne Republike Kine]]. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom [[Biserna rijeka|Biserne rijeke]] i [[Južno kinesko more|Južnim kineskim morem]],<ref name="censtatd">{{Cite web|url=http://www.censtatd.gov.hk/FileManager/EN/Content_810/geog.pdf |title=Geography and Climate, Hong Kong |access-date=10. siječnja 2007. |publisher=Census and Statistics Department, Hong Kong Government}}</ref> poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S površinom od 1104&nbsp;km² i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu.<ref>{{cite book| last=Ash|first=Russell|title=The Top 10 of Everything 2007| url=https://archive.org/details/top10ofeverythin0000ashr_u2s3| publisher=Hamlyn | isbn=0-600-61532-4| page=[https://archive.org/details/top10ofeverythin0000ashr_u2s3/page/78 78]| year=2006 }}</ref> Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe.<ref name="census1">{{Cite web |url=http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistical_tables/index.jsp?htmlTableID=139&excelID=&chartID=&tableID=139&ID=&subjectID=1 |title=Population by Ethnicity, 2001 and 2006 |publisher=Census and Statistics Department, Hong Kong Government |access-date=4. listopada 2010. |archive-date=2007-12-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071208065844/http://www.censtatd.gov.hk/hong_kong_statistics/statistical_tables/index.jsp?htmlTableID=139&excelID=&chartID=&tableID=139&ID=&subjectID=1 }}</ref> Hongkonška [[Kinezi|Han kineska]] većina potječe uglavnom iz gradova [[Guangzhou]] i [[Taishan]] u susjednoj provinciji [[Guangdong]].<ref name="cicred">{{cite journal|url=http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c21.pdf|last=Fan Shuh Ching|title=The Population of Hong Kong|work=World Population Year|publisher=Committee for International Coordination of National Research in Demography|year=1974|pages=18–20|accessdate=25 August 2010|archive-date=2011-07-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718182324/http://www.cicred.org/Eng/Publications/pdf/c-c21.pdf}}</ref> Hong Kong je postao [[Kolonijalizam|kolonija]] [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] nakon [[Prvi opijumski rat|prvog opijumskog rata]] (1839.–42.). Izvorno ograničene [[Otok Hong Kong|otokom Hong Kong]], do 1898. granice kolonije postepeno su širene na [[poluotok Kowloon]] i [[Novi teritoriji|Nove teritorije]]. U doba [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], tijekom [[Rat na Pacifiku|rata na Pacifiku]] bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet.<ref>{{Cite web|title=Joint Declaration of the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Government of the People's Republic of China on the Question of Hong Kong|date=19. prosinca 1984.|quote=The Government of the People's Republic of China declares that to recover the Hong Kong area (including Hong Kong Island, Kowloon and the New Territories, hereinafter referred to as Hong Kong) is the common aspiration of the entire Chinese people, and that it has decided to resume the exercise of sovereignty over Hong Kong with effect from 1 July 1997.|url=http://www.cmab.gov.hk/en/issues/jd2.htm|publisher=Constitutional and Mainland Affairs Bureau, Hong Kong Government|postscript=<!--None-->|access-date=4. listopada 2010.}}</ref><ref name=otd>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/1/newsid_2656000/2656973.stm|title=On This Day: 1997: Hong Kong handed over to Chinese control|publisher=BBC News|accessdate=9 September 2008|date=1 July 1997}}</ref> Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma.<ref>{{Cite web|url=http://www.cnbc.com/id/32970596?slide=14|title=The World's Most Competitive Financial Centers|publisher=CNBC|access-date=30. listopada 2009. }}</ref> To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad",<ref name="cnntravel" /> i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009.<ref name=nss>{{Cite web|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=2063&langno=1|title=Programme Highlights|work=Hong Kong Government|access-date=20. listopada 2010.|archive-date=2011-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928114909/http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=2063&langno=1}}</ref> slobodno temeljen na Engleskom sustavu.<ref name="HKUChan" /> Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, sportskim reprezentacijama, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od [[kontinentalna Kina|kontinentalne Kine]].<ref>{{cite book|last=So|first=Dudley L.|last2=Lin|first2=Nan|last3=Poston|year=2001|title=The Chinese Triangle of Mainland China, Taiwan and Hong Kong|url=https://archive.org/details/chinesetriangleo0000unse|publisher=Greenwood Publishing|pages=[https://archive.org/details/chinesetriangleo0000unse/page/13 13]–29|isbn=0-313-30869-1}}</ref> Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom [[Običajno pravo|običajnog prava]].<ref name="BasicLawC4S4">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_4|title=Basic Law, Chapter IV, Section 4|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2012-12-18|archive-url=https://archive.today/20121218105157/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_4}}</ref><ref name="RusellP">{{cite book|last=Russell|first=Peter H.|first2=David M.|last2=O'Brien|title=Judicial Independence in the Age of Democracy: Critical Perspectives from around the World|year=2001|publisher=University of Virginia Press|isbn=9780813920160|page=306}}</ref> Temeljni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane, upravlja političkim sustavom teritorija.<ref name="BasicLawC2"/><ref name="Ghai">{{cite book|last=Ghai|first=Yash P.|title=Autonomy and Ethnicity: Negotiating Competing Claims in Multi-ethnic States|url=https://archive.org/details/autonomyethnicit0000unse|year=2000|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521786423|pages=[https://archive.org/details/autonomyethnicit0000unse/page/92 92]–97}}</ref> Premda raspolaže s rastućim višestranačkim sustavom, uski krug biračkog tijela kontrolira polovicu legislature. Izborni odbor s 800 članova bira šefa administracije Hong Konga, tj. šefa vlade.<ref name="BasicLawC4S1" /><ref name="Rioni">{{cite book|last=Rioni|first=S. G.|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues|year=2002|publisher=Nova Publishers|isbn=9781590332375|pages=9–10}}</ref> Kao jedno od vodećih svjetskih međunarodnih financijskih središta, Hong Kong raspolaže sa značajnom kapitalističkom ekonomijom usluga, karakteriziranu niskim porezima, slobodnom trgovinom, dok je valuta, [[Honkonški dolar]], prema prometu deveta na svijetu.<ref>{{cite journal|url=http://www.bis.org/publ/rpfx07.pdf|title=Triennial Central Bank Survey of Foreign Exchange and Derivatives Market Activity in April 2007|date=September 2007|work=Triennial Central Bank Survey 2007|page=7|publisher=Bank for International Settlements|accessdate=5 September 2010}}</ref> Nedostatak prostora uvjetovao je gušću izgradnju, što je Hong Kong razvilo kao središte moderne arhitekture i grad s najvećim postotkom [[neboder]]a.<ref name="timeout" /><ref name="skyscraper" /> Zbijen prostor također je doveo do visoko razvijene transportne mreže sa stopom korištenja javnog prijevoza od iznad 90%,<ref name="TD" /> najvišom u svijetu.<ref name="pubtransport" /> == Etimologija == Ime "Hong Kong" približan je fonetski prijevod [[Standardni kantonski jezik|kantonskog]] ili Hakka izraza naziva "香港", što na hrvatskom znači "mirisna luka".<ref name="etym">{{cite book |last=Room |first=Adrian |title=Placenames of the World |url=http://books.google.com/?id=M1JIPAN-eJ4C&pg=PA168&lpg=PA168&dq=hong+kong+etymology+fragrant+harbor |year=2005 |publisher=McFarland & Company |isbn=0786422483 |page=168}}</ref> Prije 1842., ime se odnosilo na mali morski rukavac - danas Aberdeen Harbour ili Little Hong Kong – između otoka [[Ap Lei Chau]] i južne strane otoka Hong Kong, jedne od prvih točaka kontakata između britanskih mornara i lokalnih ribara.<ref>{{cite book |last=Bishop|first=Kevin|last2=Roberts|first2=Annabel |title=China's Imperial Way |url=http://books.google.com/?id=1c0UyPNF_I0C&pg=PT216&lpg=PT216&dq=%22Heung+Gong+Tsai%22 |year=1997|publisher=China Books and Periodicals|isbn=9622175112|page=218}}</ref> Miris iz naziva može se odnositi na lučke vode osvježene vodom iz estuarija Biserne rijeke, ili na tamjan iz tvornica duž obale sjeverno od Kowloona, koji je prije obrade u Victoria Harbouru bio radi izvoza uskladišten u okolici luke Aberdeen.<ref name=etym /> 1842., potpisan je [[ugovor u Nankingu]], te je ime Hong Kong prvi put zabilježeno na službenim dokumentima kao naziv cijelog otoka.<ref name="fairbank">{{cite book|last=Fairbank|first=John King|title=Trade and Diplomacy on the China Coast: The Opening of the Treaty Ports, 1842–1854|url=https://archive.org/details/tradediplomacyon0000john|edition=2nd|publisher=Harvard University Press|year=1953|isbn=9780804706483|pages=[https://archive.org/details/tradediplomacyon0000john/page/123 123]–128}}</ref> == Historija == :''Glavni članak: [[Povijest Hong Konga]]'' ===Predkolonijalno doba=== [[Image:Cheung Chau Rock Carving 1.jpg|lijevo|mini|180px|Jedan od petroglifa otkiven na području Hong Konga.]] Arheološkim istraživanjima na prostoru Hong Konga, pronađeni su na otoku Chek Lap Kok ostaci pračovjeka stari 35 000 do 39 000 godina, i na poluotoku Sai Kung stari 6000 godina.<ref name=HKAS1>{{Cite web|url=http://www.hkarch.org/en_news.html|title=The Trial Excavation at the Archaeological Site of Wong Tei Tung, Sham Chung, Hong Kong SAR|publisher=Hong Kong Archaeological Society|date=January 2006|access-date=21. kolovoza 2010.|archive-date=2010-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227012021/http://www.hkarch.org/en_news.html}}</ref><ref>{{cite news|url=http://scitech.people.com.cn/BIG5/53757/4115149.html|language=Chinese|title=港現舊石器制造場 嶺南或為我發源地|trans-title=Paleolithic site appears in Hong Kong, Lingnan perhaps discovered our birthplace|newspaper=People's Daily|date=17 February 2006|accessdate=21 August 2010|archivedate=2011-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716135538/http://scitech.people.com.cn/BIG5/53757/4115149.html|deadurl=yes}}</ref> Wong Tei Tung i Three Fathoms Cove dvije su najstarije lokacije ljudskog boravka u [[paleolitik]]u. Vjeruje se da je Three Fathom Cove bilo naselje u dolini rijeke a Wong Tei Tung mjesto izrade kamenih predmeta. Pronađeni [[Neolitik|neolitski]] artefakti upućuju na kulturne razlike u odnosu na [[Kultura Longshan|kulturu Longshan]] u sjevernoj Kini i naselje naroda Che prije migracije naroda [[Narodi Yue|Yue]].<ref>{{cite journal|url=http://comonca.org.cn/LH/Doc/A07.pdf|title=百越遗传结构的一元二分迹象|last=Li|first=Hui|trans-title=The genetic structure of Baiyue divide in half|language=Chinese|year=2002|journal=Guangxi Ethnic Group Research|accessdate=21 August 2010|volume=70|issue=4|pages=26–31|archive-date=2011-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20110501111035/http://comonca.org.cn/LH/Doc/A07.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref name=HKAS2>{{Cite web|url=http://www.hkarch.org/en_news.html|title=2005 Field Archaeology on Sham Chung Site|publisher=Hong Kong Archaeological Society|date=January 2006|access-date=21. kolovoza 2010.|archive-date=2010-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20101227012021/http://www.hkarch.org/en_news.html}}</ref> Osam [[petroglif]]a, datiranih u doba dinastije [[Dinastija Shang|Shang]], otkiveno je na okolnim otocima.<ref>{{Cite web|url=http://www.lcsd.gov.hk/ce/Museum/Monument/en/monuments_16.php|title=Declared Monuments in Hong Kong – New Territories |publisher=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government|date=13. siječnja 2010.|access-date=21. kolovoza 2010.}}</ref> Kinezi su na taj prostor došli u doba dinastije Qin u 3. st. pr. Kr., kada je 214 pr. Kr., [[Čin Ši Huangdi]], prvi kineski car, osvojio stotinu plemena Yue u području Jiaozhi (moderna regija [[Liangguang]]), i prvi put teritorij priključio kineskom carstvu. Lokacija modernog Hong Konga bila je smještena u zapovjedništvu Nanhai (moderni okrug Nanhai), kraj drevnog glavnog grada [[Pun Yue]].<ref name=NanhaiGov>{{Cite web|url=http://www.investnanhai.gov.cn/en/hj.asp|title=Characteristic Culture|publisher=Invest Nanhai|access-date=26. kolovoza 2010.}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite journal|last=Peng|first=Quanmin|url=http://d.wanfangdata.com.cn/Periodical_nfww200102008.aspx|title=从考古材料看汉代深港社会|language=Chinese|trans-title=Archaeological material from the Shenzhen-Hong Kong Society of Han|accessdate=26 August 2010|year=2001|work=Relics From South}}</ref> Područje je ujedinjeno pod kraljevstvom [[Nanyue]], koje je nakon pada dinastije Qin, 204. pr. Kr. osnovao general Zhao Tuo.<ref name="KeatGinOoi">{{cite book|title=Southeast Asia: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|last=Keat|first=Gin Ooi|url=http://books.google.com/books?id=QKgraWbb7yoC&pg=PA932|isbn=1576077705|year=2004|page=932}}</ref> Kada je 111. Pr. Kr. kraljevstvo osvojio car [[Wu od Hana]], zemlja je dodijeljena zapovjedništvu Jiaozhi po dinastijom Han. Arheološki nalazi indiciraju da je u to doba broj stanovnika rastao i cvali proizvodnja soli i vađenje bisernih školjaka. Luka Tai Po Hoi na prostoru Hong Konga postala je najveći kineski izvor bisera. Grob Lei Cheng Uk Han na poluotoku Kowloon vjeruje se da je izgrađen za vrijeme dinastije Han.<ref>{{cite journal|url=http://www.yearbook.gov.hk/2005/en/21_02.htm|title=Archaeological Background|work=Hong Kong Yearbook |volume= 21|publisher=Hong Kong Government|year=2005|accessdate=27 August 2010}}</ref> U doba dinastije [[Dinastija T’ang|dinastije T’ang]], regija [[Guangdong]] razvila se kao regionalno trgovačko središte. 736., car [[Xuánzōng od Tanga]] osnovao je radi obrane obalnih područja u regiji, vojni grad u [[Tuen Mun]]u.<ref name="SiuKK">{{cite journal|last=Siu Kwok-kin|language=Chinese|title=唐代及五代時期屯門在軍事及中外交通上的重要性|trans-title=The importance of Tuen Mun during Tang and Five Dynasties period for foreign traffic and military|url=http://www.edb.gov.hk/FileManager/TC/Content_3419/CH_S1-3_AV_12.doc|journal=From Sui to Ming|publisher=Education Bureau, Hong Kong Government|pages=40–45|accessdate=29 August 2010|archive-date=2010-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20100829000000/http://www.edb.gov.hk/FileManager/TC/Content_3419/CH_S1-3_AV_12.doc|dead-url=yes}}</ref> Prva seoska škola, Li Ying College, osnovana je na Novim Teritorijima oko 1075. za vrijeme sjeverne [[Dinastija Sung|dinastije Sung]].<ref name="Sweeting">{{cite book|last=Sweeting|first=Anthony|year=1990|title=Education in Hong Kong, Pre-1841 to 1941: Fact and Opinion|publisher=Hong Kong University Press|page=93|isbn=9622092586}}</ref> Broj stanovnika povećao se u doba mongolskog osvajanja Kine kad u taj prostor dolaze izbjeglice iz sjevernih dijelova Kine. Tijekom mongolske invazije 1276., dvor južne dinastije Sung preseljen je [[Fujian]], potom na otok Lantau i kasnije u Sung Wong Toi (moderni [[Kowloon City]]), ali je car dječak [[Džao Bing od Sunga]] nakon poraza u bitci kod Yamena zajedno sa svojim dužnosnicima izvršio samoubojstvo utapanjem. Hau Wong, carev dužnosnik, i danas je predmet obožavanja u Hong Kongu.<ref name="Barber">{{cite book|last=Barber|first=Nicola|year=2004|title=Hong Kong|publisher=Gareth Stevens|page=48|isbn=9780836851984}}</ref> Najraniji zabilježeni [[Europa|europski]] posjetitelj bio je 1513. [[portugal]]ski istraživač [[Jorge Álvares]].<ref>{{cite book|first=Jonathan|last=Porter|title=Macau, the Imaginary City: Culture and Society, 1557 to the Present|url=https://archive.org/details/macauimaginaryci0000port|publisher=Westview Press|year=1996|page=[https://archive.org/details/macauimaginaryci0000port/page/63 63]|isbn=9780813328362}}</ref><ref>{{cite book|first=Richard L.|last=Edmonds|title=China and Europe Since 1978: A European Perspective|publisher=Cambridge University Press|year=2002|page=1|isbn=9780521524032}}</ref> Nakon osnivanja naselja u regiji, portugalski su trgovci započeli trgovati u južnoj Kini. U isto vrijeme, zaposjeli su Tuen Mun i tamo izgradili vojne utvrde. Vojni sukobi između Kine i Portugala doveli su do protjerivanja Portugalaca. Sredinom 16. stoljeća, zapovijed [[Haijin]] zabranjuje pomorske djelatnosti i dodir sa strancima, i također ograničava lokalne morske aktivnosti.<ref name="Barber" /> 1661.–1669., teritorij je bio pogođen velikom evakuacijom obalnih područja Guangdonga, naređenom od cara [[Kang-sji od Činga|Kang-sjia]]. Zabilježeno je da je oko 16 000 osoba iz okruga Xin'an odvedeno u unutrašnjost, dok ih se, nakon što je evakuacija povučena 1669., vratilo 1648.<ref name="historiography">{{cite journal|url=http://sunzi1.lib.hku.hk/hkjo/view/44/4401283.pdf|last=Hayes|first=James|title=The Hong Kong Region: Its Place in Traditional Chinese Historiography and Principal Events Since the Establishment of Hsin-an County in 1573|work=Journal of the Royal Asiatic Society Hong Kong Branch|volume= 14|year=1974|pages=108–135|accessdate=31 August 2010}}</ref> Današnji teritorij Hong Konga, za vrijeme zabrane naseljavanja postao je uglavnom pustopoljina.<ref name="HK story">{{Cite web|url=http://www.lcsd.gov.hk/CE/Museum/History/download/the_hk_story_exhibition_materials_e.pdf|title=Hong Kong Museum of History: "The Hong Kong Story" Exhibition Materials|publisher=Hong Kong Museum of History|access-date=30. kolovoza 2010.}}</ref> 1685., Kang-sji postao je prvi car koji je dozvolio ograničenu trgovinu sa strancima, najprije na kantonskom teritoriju. Također je nametnuo striktne uvjete trgovini, kao obaveza stranim trgovcima da žive u ograničenim područjima, s dozvolom boravka samo u sezonama trgovine, zabranom vatrenog oružja, i s plaćanjem isključivo u srebru.<ref name="Discovery">{{cite book|title=Discovery Channel guide|url=https://archive.org/details/hongkong0000unse_j6w1|year=2005|origyear=1980|series=Insight Guide Hong Kong|publisher=American Psychological Association Publications|page=[https://archive.org/details/hongkong0000unse_j6w1/page/18 18]|isbn=9812582460}}</ref> [[Britanska Istočnoindijska kompanija]] poduzela je prvo putovanje u Kinu 1699., te se ubrzo potom naglo razvila regionalna trgovina s Britancima. 1711., kompanija je osnovala svoj prvi trgovački punkt u Kantonu. Do 1773., Britanci su u Kantonu dosegli trgovinu 1000 sanduka [[opijum]]a, dok je 1799. cijela Kina godišnje trošila 2000 sanduka.<ref name="Discovery" /> ===Britansko kolonijalno doba=== [[Image:HK Island 1840.jpg|lijevo|mini|180px|Pogled na otok Hong Kong iz Kowloona 1840.]] Godine 1839., odbijanje vlasti dinastije [[Dinastija Qing|Qing]] da uvozi opijum rezultiralo je [[Prvi opijumski rat|prvim opijumskim ratom]] između Kine i [[UK|Britanije]]. Otok Hong Kong britanske su snage okupirale 20. siječnja 1841. te je isprva predan pod konvecijom Chuenpee kao dio dogovora o primirju između kapetana Charlesa Elliota i guvernera Qishana, ali dogovor nije nikada bio formalno odobren radi nesuglasica među visokim dužnosnicima obije vlade.<ref name="Courtauld">{{cite book|last=Courtauld|first=Caroline|last2=Holdsworth|first2=May|last3=Vickers|first3=Simon|year=1997|title=The Hong Kong Story|publisher=Oxford University Press|pages=38–58|isbn=9780195903539}}</ref> Tek je 29. kolovoza 1842., ugovorom u Nankingu, otok formalno u trajnu vlast predan Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanci su utemeljili [[Krunska kolonija|krunsku koloniju]] osnivanjem [[Victoria, Hong Kong|Victoria Cityja]] iduće godine.<ref name="HoeRoebuck">{{cite book|last=Hoe|first=Susanna|last2=Roebuck|first2=Derek|year=1999|title=The Taking of Hong Kong: Charles and Clara Elliot in China Waters|url=https://archive.org/details/takingofhongkong0000hoes|publisher=Routledge|page=[https://archive.org/details/takingofhongkong0000hoes/page/203 203]|isbn=9780700711451}}</ref> Godina 1856. - 1860. vodio se [[drugi opijumski rat]], te su nakon kineskog poraza, prema Pekinškoj konvenciji poluotok Kowloon i Stonecutter's Island predani u trajnu vlast Britaniji. 1898., prema uvjetima konvencije za proširenje teritorija Hong Konga, Britanija je isposlovala 99 godišnji najam otoka Lantau i susjednih sjevernih zemalja, kasnije poznatih kao Novi Teritoriji.<ref name="Wiltshire">{{cite book|first=Trea|last=Wiltshire|title=Old Hong Kong|volume=Volume II: 1901–1945|page=148|publisher=FormAsia Books|edition=5th|year=1997|isbn=9627283134}}</ref> Takav teritorij Hong Konga ostao je nepromijenjen do danas.<ref>{{Cite web|url=http://www.globaltimes.cn/www/english/life/travel/chinamap/2010-07/548745.html|title=History of Hong Kong|newspaper=Global Times|date=6. srpnja 2010.|access-date=31. kolovoza 2010.|archive-date=2013-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130724052030/http://www.globaltimes.cn/www/english/life/travel/chinamap/2010-07/548745.html}}</ref><ref>{{cite book|title=Political change and the crisis of legitimacy in Hong Kong|url=https://archive.org/details/politicalchangec0000scot_h6y0|first=Ian|last=Scott|year=1989|publisher=University of Hawaii Press|page=[https://archive.org/details/politicalchangec0000scot_h6y0/page/6 6]|isbn=9780824812690}}</ref> 1894., smrtonosna treća pandemija žljezdane kuge proširila se iz Kine u Hong Kong, uzrokujući 50 000–100 000 mrtvih.<ref>{{Cite book | first = Joseph Patrick | last = Byrne | title = [http://books.google.com/books?id=5Pvi-ksuKFIC&pg=PA499&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false Encyclopedia of Pestilence, Pandemics, and Plagues: A-M] | publisher=ABC-CLIO | year = 2008 | page = 499 | isbn = 0313341028}} </ref> Tijekom prve polovice 20. stoljeća, Hong Kong se brzo razvijao kao britanska trgovačka postaja na dalekom istoku i [[slobodna luka]], služeći kao ''entrepôt'' Britanskog imperija. Britanci su uveli obrazovni sustav temeljen na vlastitom modelu, dok lokalno kinesko stanovnišvo nije imalo mnogo kontakata s europskom zajednicom imućnih ''tai-pana'' naseljenih kraj brda Victoria Peak.<ref name="Wiltshire" /> U sklopu svojih [[Rat na Pacifiku|vojnih pohoda]], [[Japansko Carstvo]] napalo je Hong Kong 8. prosinca 1941. Hongkonška bitka završila je britansko-kanadskom predajom vlasti kolonije Japanu 25. prosinca iste godine. Tijekom japanske okupacije, civilno je stanovništvo trpjelo velike nestašice hrane, racioniranje i hiper-inflaciju radi prisilne razmjene valute za vojne bonove. Radi nedostatka hrane, politikom prisilne repatrijacije nezaposlenih u kontinetalnu Kinu, u to je doba broj stanovnika opao s 1,6&nbsp;milijuna 1941. na 600 000 in 1945. kada je Ujedinjeno Kraljevstvo ponovo uspostavilo vlast u koloniji.<ref name="NYTime05">{{cite news|last=Bradsher|first=Keith|url=http://www.nytimes.com/2005/04/17/international/asia/17cnd-hong.html|title=Thousands March in Anti-Japan Protest in Hong Kong|newspaper=[[The New York Times]]|date=17 April 2005|accessdate=20 October 2010}}</ref> {{Dvostruka slika|right|Flag_of_Hong_Kong_(1959-1997).svg|180|Coat of arms of Hong Kong (1959-1997).svg|100|Odobreni od ''College of Arms'' 21. siječnja 1959., '' Blue Ensign'' kolonijalna zastava i grb Hong Konga korišteni su od 1959. do 1997.}} Stanovništvo Hong Konga povećalo se kako su pristizali valovi migranata iz Kine, izbjeglica kineskog građanskog rata. Nakon proglašenja Narodne Republike Kine 1949. i dolaska komunista na vlast, u Hong Kong iz straha od progona dolazi velik broj izbjeglica.<ref name="Wiltshire" /> Mnoge tvrtke iz [[Šangaj]]a i Guangzhoua svoja su poslovanja preselila u Hong Kong.<ref name="Wiltshire" /> 1950-ih, rapidna industrijalizacija bila je vođena izvozom tekstila i drugih rastućih proizvodnih industrija. Kako je stanovništvo raslo a cijena rada ostala niska, životni je standard bio u stalnom porastu.<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=cxxGJ7c10noC&pg=PA48&dq=textiles+growth+hong+kong&q=textiles%20growth%20hong%20kong |title=The growth and structure of international trade since the Second World War‎ |first=Lynden |last=Moore |year=1985 |page=48 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521469791}}</ref> Izgradnja naselja Shek Kip Mei 1953. nakon velikog požara slumova, označila je početak programa izgradnje javnih državnih stanova radi prihvata velikog broja imigranata. Daljni napredak trgovini Hong Konga donijelo je osnivanje posebne ekonomske zone u [[Šenžen]]u, neposredno sjeverno od Hong Konga, te se britanska kolonija učvrstila kao glavni izvor stranih ulaganja u Kini.<ref name="Wei">{{Cite web|first=Shang-Jin|last=Wei|date=January 2000 |url=http://www.nber.org/chapters/c8501.pdf|title=Why Does China Attract So Little Foreign Direct Investment?|pages=6–8|publisher=National Bureau of Economic Research|format=PDF|access-date=10. studenoga 2009.}}</ref> Konkurentnost proizvodnje u Hong Kongu postepeno se smanjivala razvojem industrije u južnoj Kini od početka 1980-ih. Za razliku od toga, uslužne djelatnosti doživjele su 1980-ih i 1990-ih, nakon zapošljavanja bivših industrijskih radnika, visoke stope rasta.<ref name="Dodsworth">{{cite book|work=Hong Kong, China: Growth, Structural Change, and Economic Stability During the Transition|publisher=International Monetary Fund|year=1997|page=54|isbn=1557756724|first=John|last=Dodsworth|first2=Dubravko|last2=Mihaljek}}</ref> [[Image:HK010.jpg|mini|desno|Otok Hong Kong 1986.]] Godine 1983., kada je Velika Britanija Hong Kong prerasporedila iz krunske kolonije u [[Britanski prekomorski teritoriji|teritorij]], vlade Velike Britanije i Kine već su razgovarale o pitanju suvereniteta Hong Konga radi predstojećeg isteka roka (unutar dva desetljeća) zakupa Novih Teritorija. 1984., potpisana je zajednička kinesko-britanska deklaracija - sporazum o prelasku suvereniteta Narodnoj Republici Kini 1997.<ref name="Wiltshire" /> Sporazum je predvidio upravu Hong Konga kao specijalne administrativne regije, zadržavajući svoje zakone i visok stupanj autonomije najmanje 50 godina nakon prelaska vlasti. Temeljni zakon Hong Konga, koji će nakon prelaska suvereniteta služiti kao ustavni dokument, prihvaćen je 1990.<ref name="Wiltshire" /> ===Od 1997.=== 1. srpnja 1997., proveden je prijenos suvereniteta s Velike Britanije na Narodnu Republiku Kinu, označivši službeni kraj 156 godina britanske kolonijalne vladavine. Hong Kong je postao prva kineska specijalna administrativna regija, te je Tung Chee Hwa preuzeo dužnost kao prvi šef administracije Hong Konga. Iste godine, Hong Kong je pretrpio dvostruki ekonomski udarac radi [[Azijska financijska kriza 1997.|azijske financijske krize]] i [[H5N1|ptičje gripe H5N1]].<ref name="Wiltshire" /> 2003., bio je teško pogođen pojavom [[Teški akutni respiratorni sindrom|teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS)]],<ref>{{cite news |url=http://english.people.com.cn/200401/16/eng20040116_132721.shtml |title=Links between SARS, human genes discovered |newspaper=People's Daily |date=16 January 2004 |accessdate=1 February 2008}}</ref><ref>{{cite book|title=SARS in China and Hong Kong|first=S. H.|last=Lee|publisher=Nova Publishers|pages=63–70|year=2006|isbn=9781594546785}}</ref> te je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] izvjestila je o 1755 zaraženih i 299 umrlih.<ref name="WHO">{{Cite web|url=http://www.who.int/csr/sars/country/table2004_04_21/en/index.html|title=Summary of probable SARS cases with onset of illness from 1&nbsp;November&nbsp;2002 to 31&nbsp;July 2003|date=31. prosinca 2003.|publisher=[[WHO|World Health Organization]]|access-date=4. listopada 2010.}}</ref> Procijenjuje se da su radi epidemije izgubljeni ugovori vrijedni 380 milijuna Hongkonških dolara (48,9 milijuna [[USD]]).<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/hi/chinese/news/newsid_2944000/29441642.stm|publisher=BBC News|language=Chinese|date=28 May 2003|title=疫情衝擊香港經濟損失巨大|trans-title=The impact of economic losses in the great epidemic|accessdate=24 August 2010}}</ref> 10. ožujka 2005. Tung Chee Hwa najavio je svoju ostavku na dužnost šefa administracije iz "zdrastvenih razloga".<ref>{{cite news|last = Yau|first = Cannix|title = Tung's gone. What next?|newspaper=The Standard|date = 11 March 2005|url = http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=&art_id=4513&sid=&con_type=1&d_str=20050311&sear_year=2005|accessdate = 17 September 2010}}</ref> Donald Tsang, u to doba glavni tajnik administracije, izašao je na izbore 2005. bez protivnika i postao 21. lipnja 2005. drugi šef administracije Hong Konga.<ref>{{cite journal|url=http://www.gld.gov.hk/cgi-bin/gld/egazette/gazettefiles.cgi?lang=e&extra=e&year=2005&month=06&day=21&vol=09&no=20&gn=51&header=1&acurrentpage=12&df=1&nt=gn&agree=1&gaz_type=mg&part=1&newfile=1&pid=|title=Appointment of Chief Executive|date=21 June 2005|publisher=Hong Kong Government|work=GN(E)|accessdate=17 September 2010|archive-date=2020-03-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200313124701/https://www.gld.gov.hk/egazette/?lang=e&extra=e&year=2005&month=06&day=21&vol=09&no=20&gn=51&header=1&acurrentpage=12&df=1&nt=gn&agree=1&gaz_type=mg&part=1&newfile=1&pid=|dead-url=yes}}</ref> Godine 2007., Tsang je ponovo pobijedio izbore za šefa administracije i nastavio svoju dužnost u drugom mandatu.<ref>{{cite news|url=http://www.news.gov.hk/en/category/administration/070325/html/070325en01002.htm|publisher=Hong Kong Government|title=Donald Tsang wins Chief Executive election|date=25 March 2007|accessdate=17 September 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526043407/http://www.news.gov.hk/en/category/administration/070325/html/070325en01002.htm|archivedate=2008-05-26|deadurl=no}}</ref> Godine 2009., Hong Kong je bio domaćin petih [[Istočnoazijske igre|istočnoazijskih igara]], na kojima su se natjecale reprezentacije pet zemalja. To je bio prvi međunarodni višesportski događaj ikada održan na teritoriju.<ref name="kmt">{{cite news|publisher=Kuomintang|url=http://www.kmt.org.tw/english/page.aspx?type=article&mnum=112&anum=7341|title=Chinese Taipei Wins God Medal in Men’s 400-Meter Relay|date=14 December 2009|accessdate=17 September 2010|archivedate=2011-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110513140626/http://www.kmt.org.tw/english/page.aspx?type=article&mnum=112&anum=7341|deadurl=yes}}</ref> Danas, Hong Kong je i dalje značajan globalni financijski centar, ali je suočen s nesigurnom budućnosti s obzirom na rastuću [[Ekonomija Narodne Republike Kine|ekonomiju kontinentalne Kine]], i odnos s vladom NR Kine u pitanjima kao što su demokratske reforme i opće biračko pravo.<ref>{{Cite web|url=http://www.eiu.com/index.asp?layout=VWPrintVW3&article_id=1222907707&printer=printer&rf=0 |title=Hong Kong politics: China sets reform timetable |date=2. siječnja 2008.|author=The Economist Intelligence Unit|work=The Economist |access-date=6. rujna 2010.}}</ref> == Uprava == [[Image:Hong Kong Legislative Council Building.jpg|mini|lijevo|180px|Zgrada zakonodavnog savjeta u okrugu Central, sjedište zakonodavnog savjeta Hong Konga od 1985.]] U skladu sa zajedničkom kinesko-britanskom deklaracijom, i temeljnim načelom [[Jedna zemlja, dva sustava|jedne zemlje, dva sistema]], Hong Kong, kao specijalna administrativna regija, raspolaže s "visokim stupnjem autonomije u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova."{{#tag:ref|Odjeljak 3 (2) ''Kinesko-britanske zajedničke deklaracije'' djelomično navodi "Specijalna administrativna regija Hong Kong uživati će visok stupanj autonomije, osim u vanjskoj politici i obrani, koje su dužnosti središnje narodne vlade." (eng. ''Section 3(2) of the ''Sino-British Joint Declaration'' states in part, "The Hong Kong Special Administrative Region will enjoy a high degree of autonomy, except in foreign and defence affairs which, are the responsibilities of the Central People's Government."'')|group=note}} U deklaraciji se utvrđuje da regija zadržava svoj kapitalistički gospodarski sustav te jamči prava i slobode svojih ljudi najmanje 50 godina nakon primopredaje 1997.{{#tag:ref|Odjeljak 3 (5) ''Kinesko-britanske zajedničke deklaracije'' navodi se da će socijalne i ekonomski sustavi i stil života u Hong Kongu ostati nepromijenjeni, te spominje slobodu i prava osigurana zakonom. Odjeljak 3 (12) djelomično navodi, "gore navedene osnovne politike Narodne Republike Kine ... ostati će nepromijenjene 50 godina." (eng. ''Section 3(5) of the ''Sino-British Joint Declaration'' states that the social and economic systems and lifestyle in Hong Kong will remain unchanged, and mentions rights and freedoms ensured by law. Section 3(12) states in part, "The above-stated basic policies of the People's Republic of China ... will remain unchanged for 50 years."'')|group=note}} Jamstva autonomije teritorija i individualnih prava i sloboda zajamčena su ustavom, temeljnim zakonom Hong Konga (''Hong Kong Basic Law''), koji određuje sustav upravljanja Specijalnom administrativnom regijom Hong Konga, ali je podložan tumečenjima Stalnog komiteta Svekineskog narodnog kongresa.<ref name="BasicLawC8">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_8.html|title=Basic Law, Chapter VIII|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2009-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20091208080505/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_8.html}}</ref><ref name="ChenWenmin">{{cite book|last=Chen|first=Wenmin|first2=H. L.|last2=Fu|first3=Yash P.|last3=Ghai|title=Hong Kong's Constitutional Debate: Conflict Over Interpretation|url=https://archive.org/details/hongkongsconstit0000unse|year=2000|publisher=Hong Kong University Press|isbn=9789622095090|pages=[https://archive.org/details/hongkongsconstit0000unse/page/234 235]–236}}</ref> Glavni su [[Podjela vlasti|stupovi vlasti]] [[Izvršno vijeće Hong Konga|izvršno vijeće]], civilna služba, zakonodavni savjet i sudstvo. Izvršnim vijećem predsjeda šef izvršnog vijeća kojeg bira izborni odbor i potom imenuje Centralna narodna vlada.<ref name="BasicLawC4S6">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_6|title=Basic Law, Chapter IV, Section 6|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2012-12-18|archive-url=https://archive.today/20121218105157/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_6}}</ref><ref name="CivilServiceFactSheet">{{Cite web|url=http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/civil_service.pdf|title=Civil Service|publisher=Information Services Department, Hong Kong Government|date=June 2009|access-date=6. rujna 2010.}}</ref> Civilna služba, gdje se službenici imenuju na temelju zasluga, politički je neutralno tijelo koje provodi politiku i osigurava vladine usluge.<ref name="BasicLawC4S1">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_1|title=Basic Law, Chapter IV, Section 1|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2012-12-18|archive-url=https://archive.today/20121218105157/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_1}}</ref><ref name="Burns">{{cite book|last=Burns|first=John P.|title=Government Capacity and the Hong Kong Civil Service|year=2004|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195905977|page=114}}</ref> Zakonodavno vijeće ima 60 članova, od kojih se polovica neposredno bira na temelju općeg biračkog prava stalnih stanovnika Hong Konga u skladu s pet geografskih jedinica. Druga polovica, poznata kao funkcionalne jedinice, izravno se bira od manjeg elektorata, koji se sastoji od korporativnih tijela i osoba iz različitih ugovorenih sektora. Cijelim vijećem predsjeda predsjednik zakonodavnog vijeća kao služi kao predsjednik parlamenta.<ref name="BasicLawC4S3">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_3|title=Basic Law, Chapter IV, Section 3|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2012-12-18|archive-url=https://archive.today/20121218105157/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_3}}</ref><ref name="Madden">{{cite book|last=Madden|first=Frederick|title=The End of Empire: Dependencies since 1948. Pt. 1: The West Indies, British Honduras, Hong Kong, Fiji, Cyprus, Gibralter, and the Falklands|year=2000|publisher=Greenwood Publishing|isbn=9780313290725|pages=188–196|volume=Volume VIII: Select Documents on the Constitutional History of the British Empire and Commonwealth}}</ref> Suce imenuje šef administracije na preporuku neovisnog odbora.<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="Gaylord">{{cite book|first=Mark S.|last=Gaylord|first2=Danny|last2=Gittings|first3=Harold|last3=Traver|title=Introduction to Crime, Law and Justice in Hong Kong|year=2009|publisher=Hong Kong University Press|isbn=9789622099784|page=153}}</ref> [[Image:HK Government House 2005.jpg|mini|desno|180px|Vladina zgrada (''Government House''), službena rezidencija šefa administracije.]] Primjena temeljnog zakona, uključujući i kako i kada će se postići obećano opće pravo glasa, veliko je političko pitanje od primopredaje vlasti. 2002., vladin predloženi zakon protiv subverzije sukladan članku 23. temeljnog zakona, koji je zahtijevao donošenje zakona koji zabranjuju djela izdaje i subverzije protiv kineske vlade, naišao je na oštro protivljenje, te se od zakona odustalo.<ref name="BasicLawC2">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_2.html|title=Basic Law, Chapter II|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2010-07-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20100729032916/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_2.html}}</ref><ref name="immd" /> Hongkonšku političku scenu karakterizira debata između pro-pekinških grupa, koje teže podržavanju izvršne vlasti, i sve-demokratskog tabora (''pan-democracy camp'') koji se zalaže za brži ritam demokratizacije i načelo jedan čovjek, jedan glas.<ref name="Cohen">{{cite book|last=Cohen|first=Warren I.|last2=Li|first2=Zhao|year=1997|title=Hong Kong Under Chinese Rule: The Economic and Political Implications of Reversion|url=https://archive.org/details/hongkongunderchi0000unse|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521627610|pages=[https://archive.org/details/hongkongunderchi0000unse/page/220 220]–235}}</ref> 2004., vlada nije uspjela dobiti sve-demokratsku podršku za donošenje svog takozvanog "modela okružnog savjeta" za političke reforme.<ref>{{cite journal|title=The Legitimacy Problem and Democratic Reform in Hong Kong|last=Ming|first=Sing|work=Journal of Contemporary China|volume= 15|issue=48|date=August 2006 |pages=517–532|publisher=Informa|doi=10.1080/10670560600736558 | issn = 1067-0564 }}</ref> 2009., vlada je obnovila prijedloge kao ''"Savjetodavni dokument o metodama izbora šefa administracije i formiranja zakonodavnog savjeta 2012."'' U dokumentu se predlaže proširenje izbornog odbora, hongkonškog izbornog kolegija s 800 na 1200 članova 2012. i proširenje parlamenta s 60 na 70 zastupničkih mjesta. 10 novih mjesta sastojati će se od pet mjesta geografskih jednica i pet mjesta funkcionalnih jedinica, koje će među sobom odabrati izabrani članovi vijeća okruga.<ref name=consult2012>{{Cite web|url=http://www.cmab-cd2012.gov.hk/doc/consultation_document_en.pdf|title=Public Consultation on the Methods for Selecting the Chief Executive and for Forming the Legislative Council in 2012|date=11. lipnja 2010.|publisher=Hong Kong Government|access-date=5. rujna 2010.|archive-date=2011-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20110501062418/http://www.cmab-cd2012.gov.hk/doc/consultation_document_en.pdf}}</ref> Prijedlozi su bili osuđeni na odbacivanje od strane sve-demokrata, ali značajan se prodor dogodio nakon što je Centralna Narodna Vlada prihvatila protuprijedlog Demokratske stranke. Konkretno, tabor sve-demokrata bio je podijeljen kada prijedlog izravnog izbora pet novoosnovanih mjesta funkcionalnih jedinica nije bio prihvatljiv dvjema konstitutivnim strankama. Demokratska stranka prvi je puta nakon prelaska suverenosti stala na stranu vlade i prihvatila prijedloge s glasanjem 46-12.<ref>{{Cite web|last=Balfour|first=Frederik|last2=Lui|first2=Marco|date=25. lipnja 2010.|url=http://www.businessweek.com/news/2010-06-25/hong-kong-lawmakers-approve-tsang-s-election-plan.html|title=Hong Kong Lawmakers Approve Tsang’s Election Plan|work=Businessweek|publisher=Bloomberg|access-date=6. listopada 2010.}}</ref> ===Pravni sustav i sudstvo=== [[Image:HK Court of Final Appeal.jpg|mini|lijevo|180px|Sud posljednjeg priziva, u okrugu Central, vrhovni je sud Hong Konga.]] Hongkonški pravni sustav u potpunosti je nezavisan od pravnog sustava u Kini. Za razliku od sustava [[Civilno pravo|civilnog prava]] kontinentalne Kine, Hong Kong nastavlja pratiti tradiciju engleskog običajnog prava ustanovljenu pod britanskom vlašću.<ref name=doj>{{Cite web |url=http://www.doj.gov.hk/eng/legal/index.htm |title=The Legal System in Hong Kong |publisher=Department of Justice, Hong Kong Government|access-date=20. rujna 2008.}}</ref> Hongkonški sudovi mogu se kao na presedane pozivati na odluke donesene na drugim sudovima jurisdikcija običajnog prava,<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="AshRob">{{cite book|last=Ash|first=Robert F.|title=Hong Kong in Transition: One Country, Two Systems|year=2003|publisher=Psychology Press|isbn=9780415299541|pages=161–188|volume=Volume 11: RoutledgeCurzon Studies in the Modern History of Asia}}</ref> i suci iz drugih jurisdikcija običajnog prava mogu vršiti dužnost ne-permanentnih sudaca Suda posljednjeg priziva.<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="AshRob" /> Sudski sistem sastoji se od Suda posljednjeg priziva, Visokog suda, sastavljenog od Prizivnog suda i Suda prvog stupnja, i Okružnog suda koji uključuje i Obiteljski sud.<ref name="jud" /> Ostala sudska tijela uključuju Zemaljski sud, Prekršajni sud, Sud za maloljetnike, Istražni sud, Sud rada, Sud malih potraživanja i Sud za opscene članke.<ref name="jud">{{Cite web |url=http://www.judiciary.gov.hk/en/crt_services/pphlt/html/guide.htm |title=Introduction |publisher=Hong Kong Judiciary |access-date=20. rujna 2008. |archive-date=2008-09-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080915193039/http://www.judiciary.gov.hk/en/crt_services/pphlt/html/guide.htm }}</ref> Suce Suda posljednjeg priziva imenuje šef administracije Hong Konga.<ref name="BasicLawC4S4" /><ref name="AshRob" /> Ministarstvo pravosuđa odgovorno je za upravljanje pravnim pitanjima za vladu. Dužnosti ministarstva uključuju pružanje pravnih savjeta, kazneni progon, državno zastupanje, reforme i planiranja politike i prava, i međunarodnu pravnu suradnju između različitih jurisdikcija.<ref name=doj /> Osim kaznenih progona, pravnici Ministarstva pravosuđa djeluju u ime Vlade u svim građanskim i upravnim sporovima protiv vlade.<ref name=doj /> Kao zaštitnik javnog interesa, ministarstvo može zahtjevati ponavljanje suđenja i može intervenirati u svim slučajevima koji uključuju veći javni interes.<ref>{{Cite web |url=http://www.doj.gov.hk/eng/about/sjo.htm |title=About Us: Organisation chart of the Secretary for Justice's Office|publisher=Department of Justice, Hong Kong Government |access-date=5. rujna 2008.}}</ref> Temeljni zakon štiti Ministarstvo pravosuđa od bilo kakvog miješanja vlade u svoju kontrolu kaznenog progona.<ref name="BasicLawC4S2">{{Cite web|url=http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_2|title=Basic Law, Chapter IV, Section 2|publisher=Basic Law Promotion Steering Committee|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2012-12-18|archive-url=https://archive.today/20121218105157/http://www.basiclaw.gov.hk/en/basiclawtext/chapter_4.html#section_2}}</ref><ref>{{cite book|last=Weisenhaus|first=Doreen|first2=Jill|last2=Cottrell|first3=Mei Ning|last3=Yan|title=Hong Kong Media Law: A Guide for Journalists and Media Professionals|url=https://archive.org/details/hongkongmedialaw0000weis|year=2007|publisher=Hong Kong University Press|isbn=9789622098084|page=[https://archive.org/details/hongkongmedialaw0000weis/page/74 74]}}</ref> ===Administrativni okruzi=== {{Hong Kong districts imagemap}} Hong Kong ima unitarni sustav vlasti; nakon što je su 2000. ukinuta dva općinska vijeća, ne postoji niti jedna lokalna vlada. Radi toga nema formalne definicije za gradove i mjesta. Administrativno, Hong Kong je podijeljen na 18 geografskih okruga, zastupana okružnim vijećima koja vladu savjetuje o lokalnim pitanjima, kao što su javni objekti, programi zajednice, kulturne aktivnosti i poboljšanja zaštite okoliša.<ref name=district>{{Cite web|url=http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/district_admin.pdf|title=Hong Kong – The Facts: District Administration|publisher=Hong Kong Government|access-date=31. kolovoza 2008.|archive-date=2008-09-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20080907000229/http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/district_admin.pdf}}</ref> Ukupno je 534 mjesta u vijeću okruga, od kojih je 405 izabrano, dok su ostali imenenovani od šefa administracije i 27 ''ex officio'' predsjednika seoskih odbora.<ref name=district/> Ministarstvo unutarnjih poslova kroz okružne urede javnosti objavljuje vladinu politiku i planove.<ref name="HAD">{{Cite web|url=http://www.had.gov.hk/en/about_us/mission/mission.htm|title=Mission|publisher=Home Affairs Department, Hong Kong Government|date=30. lipnja 2009.|access-date=10. studenoga 2009.|archive-date=2009-02-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20090222234344/http://www.had.gov.hk/en/about_us/mission/mission.htm}}</ref> ===Vojska=== Kada je Hong Kong bio britanska kolonija, i kasnije [[Britanski prekomorski teritoriji|teritorij]], obranu je osiguravala [[Britanske oružane snage|britanska vojska]] pod zapovjedništvom guvernera Hong Konga koji je bio ''ex officio'' vrhovni zapovjednik.<ref>{{cite book |title=The Civil Service in Hong Kong |url=http://books.google.com/?id=9Lqq7tp7n00C&pg=PA19&dq=governor+of+hong+kong+is+commander+in+chief |year=1998 |publisher=Hong Kong University Press |isbn=9622094589 |page=19 |first=Ahmed Shafiqul|last=Huque|first2=Grace O. M.|last2=Lee|first3=Anthony|last3=Cheung}}</ref> Kada je 1997. NR Kina preuzela suverenitet, britansku je vojsku zamijenio garnizon Narodne oslobodilačke vojske, uključujući kopnene, pomorske i zračne snage, pod zapovjedništvom Centralne kineske vojne komisije.<ref name=otd /> Temeljni zakon zaštićuje lokalne civilne poslove od interferencija garnizona, te su članovi garnizona podložni zakonima Hong Konga. Vlada Hong Kong ostaje odgovorna za održavanje javnog reda, ipak, može zatražiti od vlade NR Kine pomoć garnizona u održavanju javnog reda i u slučaju katastrofa. Vlada NR Kine odgovorna je za troškove održavanja garnizona.<ref name="BasicLawC2" /><ref name="Rioni2">{{cite book|last=Rioni|first=S. G.|title=Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues|year=2002|publisher=Nova Publishers|isbn=9781590332375|pages=154–163}}</ref> == Zemljopis i klima == [[Image:HongKong boundary from space.png|mini|180px|Područja urbanog razvoja i vegetacije vidljivi na satelitskoj snimci u lažnim bojama.]] Hong Kong je smješten na jugu Kine, 60&nbsp;km istočno od [[Makao|Makaa]] na suprotnoj strani velikog i dubokog zaljeva nazvanog Biserna rijeka, zajedničkog ušća rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang. Okružen je [[Južno kinesko more|Južnim kineskim morem]] na istoku, jugu i zapadu, dok sjeverno preko rijeke Shenzen graniči s gradom [[Shenzhen]]om u pokrajini [[Guangdong]]. Površina teritorija od 1104&nbsp;km² sastoji se od otoka [[Hong Kong Island|Hong Kong]], poluotoka [[Poluotok Kowloon|Kowloon]], [[Novi teritoriji|Novih teritorija]] i preko 200 otoka, od kojih je najveći Lantau. Od ukupne površine, 1054&nbsp;km² odnosi se na zemlju, dok se 50&nbsp;km² odnosi na unutarnje vode. Pojas [[Teritorijalne vode|teritorijalnih voda]] širok je 3 nautičke milje (5,6&nbsp;km). Površina zemlje, Hong Kong čini [[Dodatak:Popis država po površini|179. najvećim naseljenim teritorijem]] na svijetu.<ref name="cia">{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hk.html |title=Hong Kong |work=The World Factbook |publisher=CIA |date=23. kolovoza 2010. |access-date=17. rujna 2010. |archive-date=2009-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090513083413/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hk.html }}</ref><ref name="censtatd" /> Kako je većina područja Hong Konga brdovito ili planinsko sa strmim padinama, manje od 25% teritorija kopnene mase je urbanizirano, dok je 40% rezervirano za državne parkove i prirodne rezervate.<ref>{{cite book|title=An Introduction to the Cape d'Aguilar Marine Reserve, Hong Kong|first=Brian|last=Morton|first2=Elizabeth|last2=Harper|publisher=Hong Kong University Press|year-1995|page=9|isbn=9789622093881}}</ref> Većina urbaniziranog područja nalazi se na poluotoku Kowloon, sjevernom kraju otoka Hong Kong i po raspršenim naseljima diljem Novih teritorija.<ref name="Census2006">{{Cite web |url=http://www.bycensus2006.gov.hk/FileManager/EN/Content_962/06bc_mainrpt_v1.pdf |title=2006 Population By-census |publisher=Census and Statistics Department, Hong Kong Government |access-date=13. studenoga 2009.}}</ref> Najveća nadmorska visina na teritoriju je 957 m na vrhu planine Tai Mo Shan.<ref>{{Cite web |url=http://www.afcd.gov.hk/english/country/cou_vis/cou_vis_cou/cou_vis_cou_tms/cou_vis_cou_tms.html |title=Tai Mo Shan Country Park |date=17. ožujka 2006. |publisher=Agriculture, Fisheries and Conservation Department, Hong Kong Government |access-date=8. studenoga 2009.}}</ref> Hongkonška dugačka i nepravilna obala stvara mnoge zaljeve, rijeke i plaže.<ref>{{Cite web |url=http://www.ocasia.org/NOCS/NocCountries.aspx?Nocs=12 |title=Hong Kong |publisher=Olympic Council of Asia |access-date=14. studenoga 2009. |archive-date=2009-08-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090818150731/http://www.ocasia.org/NOCs/NocCountries.aspx?Nocs=12 }}</ref> Unatoč tome što je Hong Kong poznat kao vrlo urbanizirano područje, teritorij je nastojao promovirati zeleni okoliš.<ref>{{Cite web|url=http://www.hktrader.net/200111/200104/200104s1.htm |title=Chief Executive pledges a clean, green, world-class city|publisher=Hong Kong Trade Development Council|date=November 2001 |access-date=17. rujna 2010.}}</ref> Kako radi svog zemljopisa i visokih zgrada Hong Kong trpi povećanje zagađenja, u porastu je svijest o okolišu te je nedavna rastuća javna zabrinutost potakla stroga ograničenja daljnjeg nasipavanja mora u Victoria Harbouru.<ref name="BBCHarbor">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/3381827.stm|title=HK harbour reclamation reprieve|publisher=BBC News|date=9 January 2004|accessdate=4 October 2010}}</ref> Oko 80% smoga dolazi iz drugih krajeva delte Biserne rijeke.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2007/03/22/world/asia/22hongkong.html?ex=1332216000&en=d298556ccd753714&ei=5088&partner=rssnyt |title=Dirty Air Becomes Divisive Issue in Hong Kong Vote |newspaper=The New York Times |date=5 November 2006 |accessdate=1 February 2008|first=Keith|last=Bradsher}}</ref> Smješten južno od [[Rakova obratnica|rakove obratnice]], Hong Kong ima vlažnu suptropsku klimu s velikim utjecajem monsuna ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenova klasifikacija]] ''Cwa''). Ljeta su vruća i vlažna s povremenim pljuskovima i gmljavinskim nevremenima s toplim zrakom koji pristiže s jugozapada. Ljeti je najveća mogućnost [[tajfun]]a, koji ponekad uzrokuju poplave ili odrone. Zimsko je vrijeme u početku uobičajeno sunčano, dok u veljači postaje oblačnije s povremenim hladnim frontama s jakim hladnim sjevernim vjetrovima. Najumjerenija godišnja su doba proljeće, moguće promjenjivo, i jesen, uglavnom sunčana i suha.<ref name="HKClimate">{{Cite web |url=http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/climahk.htm |title=Climate of Hong Kong |publisher=Hong Kong Observatory |date=4. svibnja 2003. |access-date=2. kolovoza 2007.}}</ref> Prosjek sunčanih sati je 1948 godišnje,<ref name="sunshine">{{Cite web |url=http://www.censtatd.gov.hk/products_and_services/products/publications/statistical_report/general_statistical_digest/index_cd_B1010006_dt_latest.jsp |title=Hong Kong in Figures 2008 Edition |publisher=Census and Statistics Department, Hong Kong Government |date=27. veljače 2008. |access-date=7. svibnja 2008. |archive-date=2008-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080309112552/http://www.censtatd.gov.hk/products_and_services/products/publications/statistical_report/general_statistical_digest/index_cd_B1010006_dt_latest.jsp }}</ref> dok su najviša i najniža temperatura ikad zabilježene na Hongkonškom opservatoriju (''Hong Kong Observatory'') 36,1&nbsp;°C i 0,0&nbsp;°C.<ref>{{Cite web |url=http://www.weather.gov.hk/cis/extreme/mon_extreme_e.htm |title=Extreme Values and Dates of Occurrence of Extremes of Meteorological Elements between 1884–1939 and 1947–2006 for Hong Kong |publisher=Hong Kong Observatory |access-date=1. veljače 2008.}}</ref> [[Image:Peak walk 2.jpg|mini|center|1200px|Pogled s otoka Hong Kong preko centralnog okruga prema sjeveru na luku i Kowloon.]] {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Hong Kong|-->Hong Kong |Sij_sr_maks=18.6 |Velj_sr_maks=18.6 |Ožu_sr_maks=21.5 |Tra_sr_maks=25.1 |Svi_sr_maks=28.4 |Lip_sr_maks=30.4 |Srp_sr_maks=31.3 |Kol_sr_maks=31.1 |Ruj_sr_maks=30.2 |Lis_sr_maks=27.7 |Stu_sr_maks=24.0 |Pro_sr_maks=20.3 |God_sr_maks=25.6 |Sij_sr=16.1 |Velj_sr=16.3 |Ožu_sr=18.9 |Tra_sr=22.5 |Svi_sr=25.8 |Lip_sr=27.9 |Srp_sr=28.7 |Kol_sr=28.4 |Ruj_sr=27.6 |Lis_sr=25.3 |Stu_sr=21.4 |Pro_sr=17.8 |God_sr=23.1 |Sij_sr_min=14.1 |Velj_sr_min=14.4 |Ožu_sr_min=16.9 |Tra_sr_min=20.6 |Svi_sr_min=23.9 |Lip_sr_min=26.1 |Srp_sr_min=26.7 |Kol_sr_min=26.4 |Ruj_sr_min=25.6 |Lis_sr_min=23.4 |Stu_sr_min=19.4 |Pro_sr_min=15.7 |God_sr_min=21.1 |Sij_obo=24.9 |Velj_obo=52.3 |Ožu_obo=71.4 |Tra_obo=188.5 |Svi_obo=329.5 |Lip_obo=388.1 |Srp_obo=374.4 |Kol_obo=444.6 |Ruj_obo=287.5 |Lis_obo=151.9 |Stu_obo=35.1 |Pro_obo=34.5 |God_obo=2382.7 |Izvor=Hong Kong Observatory<ref name="met_norms"> {{Cite web |url=http://www.weather.gov.hk/cis/normal/1971_2000/normals_e.htm |title=Monthly Meteorological Normals for Hong Kong |publisher=Hong Kong Observatory |access-date=1. veljače 2008. }}</ref> }} == Ekonomija == [[Image:2ifc at twilight.jpg|mini|180px|International Finance Centre u okrugu Central.]] [[Milton Friedman]] jednom je Hong Kong opisao kao najveći svjetski eksperiment ''[[laissez faire]]'' kapitalizma.<ref name=EconomistEnd>{{Cite web|url=http://www.economist.com/node/16591088|title=End of an experiment|work=The Economist|date=15. srpnja 2010.|access-date=5. rujna 2010.}}</ref> Visoko razvijena kapitalistička ekonomija Hong Konga, bila je tijekom 15 godina prva na Indeksu ekonomske slobode.<ref>{{Cite web|url=http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx|title=2009 Index of Economic Freedom|publisher=The Heritage Foundation|access-date=19. siječnja 2008.|archive-date=2018-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20181224215130/https://www.heritage.org/index/ranking.aspx%20}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.heritage.org/research/features/index/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080201022352/http://www.heritage.org/research/features/index/|title=2008 Index of Economic Freedom|publisher=The Heritage Foundation|archivedate=2008-02-01|accessdate=1 February 2008|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080124041217/http://www.heritage.org/research/features/index/topten.cfm|title=Top 10 Countries|publisher=The Heritage Foundation|archivedate=2008-01-24|accessdate=1 February 2008|deadurl=no}}</ref> Kao značajno središte međunarodnih financija i trgovine, s jednom od najvećih koncentracija korporacijskih sjedišta u azijsko-pacifičkoj regiji,<ref>{{cite book|title=How to Invest in Offshore Real Estate and Pay Little Or No Taxes|url=https://archive.org/details/howtoinvestinoff0000brom|first=Hubert|last=Bromma|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2007|page=[https://archive.org/details/howtoinvestinoff0000brom/page/161 161]|isbn=9780071470094}}</ref> radi svojih visokih stopa rasta i naglog razvoja od 1960-ih do 1990-ih poznat je i kao jedan od [[Četiri azijska tigra|četiri azijskih tigrova]]. Od 1961. do 1997., hongkonški [[bruto domaći proizvod]] porastao je 180 puta dok je BDP po glavi stanovnika porastao 87 puta.<ref>{{cite book|first=Peter Wallace|last=Preston|first2=Jürgen|last2=Haacke|title=Contemporary China: The Dynamics of Change at the Start of the New Millennium|url=https://archive.org/details/contemporarychin0000pwpr|publisher=Psychology Press|year=2003|pages=[https://archive.org/details/contemporarychin0000pwpr/page/80 80]–107|isbn=9780700716371}}</ref><ref>{{cite book|first=Rikkie|last=Yeung|title=Moving Millions: The Commercial Success and Political Controvesies of Hong Kong's Railways|url=https://archive.org/details/movingmillionsco0000yeun|publisher=Hong Kong University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/movingmillionsco0000yeun/page/16 16]|isbn=9789622099630}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI%201%20March%202007%20Executive%20Summary.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070605112931/http://www.zyen.com/Knowledge/Research/GFCI+1+March+2007+Executive+Summary.pdf|title=The Global Financial Centres Index 1 Executive Summary|publisher=[[London|City of London]]|date=March 2007 |page=6|archivedate=2007-06-05|accessdate=12 April 2007|deadurl=no}}</ref> Hongkonška burza, sedma je najveća na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom od 2,3 trilijuna USD prosinca 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly|title=World Federation of Exchanges – Statistics/Monthly|publisher=World Federation of Exchanges|access-date=17. rujna 2010.|archive-date=2011-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110209104154/http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly}}</ref> Te godine, Hong Kong je prikupio 22% svjetskog kapitala [[Inicijalna javna ponuda (IPO)|inicijalnih javnih ponuda]], postavši najveće svjetsko tržište za inicijalne javne ponude.<ref>{{Cite web|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aI3U6ahtfIyo|title=Hong Kong IPOs May Raise Record $48&nbsp;Billion in 2010, E&Y Says|publisher=Bloomberg|access-date=17. rujna 2010.}}</ref> Lokalna valuta je [[Honkonški dolar]], koji je od 1983. vezan uz [[USD|Američki dolar]].<ref>{{Cite book|url=http://www.info.gov.hk/hkma/eng/public/hkmalin/full_e.pdf|title= Hong Kong's Linked Exchange Rate System|page=33|publisher=Hong Kong Monetary Authority|accessdate=6 October 2010}}</ref> Vlada Hong Konga tradicionalno je igrala uglavnom pasivnu ulogu u gospodarstvu, s malim intervencijama u industriji i gotovo bez ikakve kontrole uvoza i izvoza. Tržišnim snagama i privatnom sektoru bilo je dozvoljeno utvrditi praktični razvoj. Prema službenoj politici "pozitivnog ne-intervencionizma", Hong Kong se često navodi kao primjer ''laissez-faire'' kapitalizma. Nakon drugog svjetskog rata rapidno se industrijalizirao kao proizvodni centar potaknut izvozom, a potom je 1980-ih bio podvrgnut brzom prijelazu na [[Usluga|uslužnu ekonomiju]].<ref name=ceo>{{cite news|url=http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm|title=Big Market, Small Government|first=Donald|last=Tsang|date=18 September 2006|publisher=Hong Kong Government|access-date=2015-04-16|archivedate=2008-12-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205021241/http://www.ceo.gov.hk/eng/press/oped.htm|deadurl=yes}}</ref> 1990-ih postao je financijskim središtem, ali je bio teško pogođen azijskom financijskom krizom 1998. i epidemijom SARS-a 2003. Oživljavanje vanjske i domaće potražnje dovelo je do snažnog oporavka, jer je smanjenje troškova ojačalo konkurentnost izvoza a dugi [[Deflacija|deflacijski]] period završio.<ref>{{Cite web |url=http://info.hktdc.com/econforum/tdc/tdc071201.htm |title=Hong Kong's Export Outlook for 2008: Maintaining Competitiveness through Supply Chain Management|publisher=Hong Kong Trade Development Council |date=6. prosinca 2007.|access-date=30. kolovoza 2010.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.hkdf.org/newsarticles.asp?show=newsarticles&newsarticle=126 |title=HKDF – Has Hong Kong Lost its Competitiveness? |publisher=Hong Kong Democratic Foundation |access-date=14. studenoga 2009. |archive-date=2016-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160619131715/http://www.hkdf.org/newsarticles.asp?show=newsarticles&newsarticle=126 }}</ref> Vladine intervencije, započete kasnijim kolonijalnim vladama i nastavljene nakon 1997., u porastu su, uvođenjem izvoznih kreditnih garancija, obveznog mirovinskog osiguranja, minimalnih plaća, anti-diskriminacijskih zakona i jamcem državne hipoteke.<ref name=EconomistEnd/> Teritorija nema mnogo obradivih površina i prirodnih resursa, tako da uvozi većinu svoje hrane i sirovina. Hong Kong je jedanaesti najveći trgovački entitet u svijetu,<ref>{{cite news|url=http://www.info.gov.hk/info/hkbrief/eng/ahk.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119053435/http://www.info.gov.hk/info/hkbrief/eng/ahk.htm|title=About Hong Kong|publisher=Hong Kong Government|date=April 2006 |archivedate=2008-01-19|accessdate=1 February 2008|deadurl=yes}}</ref> s ukupnom vrijednosti uvoza i izvoza većom od bruto domaćeg proizvoda. Hong Kong je najveći svjetski centar reeksporta,<ref>{{cite news|url=http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=15014282|title=The Panama Canal: A plan to unlock prosperity|work=The Economist |date=3 December 2009|accessdate=4 December 2009}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=1&art_id=34998&sid=11525347&con_type=1|title=Growth in exports defies predictions|newspaper=The Standard|first=Gita|last=Dhungana|date=29 December 2006|accessdate=4 October 2010}}</ref> većinom za proizvode izrađene izvan teritorija, posebno u kontinentalnoj Kini, i distribuirani putem Hong Konga. Čak i prije prijenosa suvereniteta, Hong Kong je ustanovio opsežne trgovačke i investicijske veze s Kinom, što mu sada omogućuje da služi kao ulazna točka za investicije na kontinentu. Krajem 2007., U Hong Kongu je bilo 3,46 milijuna zaposlenih na puno radno vrijeme, s prosječnom stopom nezaposlenosti od 4,1% za četvrtu uzastopnu godinu pada.<ref>''Hong Kong Monthly Digest of Statistics'', Hong Kong Government, March 2008</ref> Ekonomijom dominira uslužni sektor, koji donosi više od 90% BDP-a, dok industrija donosi 9%. [[Inflacija]] je 2007. bila 2,5%.<ref name="UNPub">{{cite book|title=Economic and Social Survey of Asia and the Pacific 2009: Addressing Triple Threats to Development|url=https://archive.org/details/addressingtriple0000unse|pages=[https://archive.org/details/addressingtriple0000unse/page/94 94]–99|year=2009|publisher=United Nations Publications|isbn=9789211205770}}</ref> Kontinentalna Kina, [[Sjedinjene Države]] i [[Japan]], najveća su izvozna tržišta Hong Konga.<ref name="cia" /> 2009., Hong Kong je bio peti najskuplji grad za strane zaposlenike iza [[Tokyo|Tokija]], [[Osaka|Osake]], [[Moskva|Moskve]] i [[Ženeva|Ženeve]]. 2008., bio je rangiran na šestom mjestu dok 2007. također na petom.<ref>{{Cite web|url=http://www.mercer.com/costoflivingpr#Top_50 |title=Worldwide Cost of Living survey 2009 |publisher=Mercer|date=29. lipnja 2010.|access-date=25. kolovoza 2010.}}</ref> 2009., zauzeo je treće mjesto na indeksu jednostavnog biznisa (''Ease of Doing Business Index'').<ref>{{Cite web|url=http://www.doingbusiness.org/ExploreEconomies/?economyid=43|title=Explore Economies|publisher=[[Svjetska banka|World Bank]]|year=2010|access-date=31. kolovoza 2010.}}</ref> == Demografija == [[Image:Hksycss.jpg|mini|180px|S 6480 stanovnika po kvadratnom kilometru, Hong Kong je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu.]] [[Image:Hong Kong Budha.jpg|mini|180px|Tian Tan Buddha na otoku Lantau.]] Teritorij naseljava 7,03 milijuna stanovnika. 2009., stopa nataliteta bila je 11,7 na 1000 stanovnika, a stopa fertiliteta 1032 djece na 1000 žena.<ref name="Factsheet Population">{{Cite web|url=http://www.gov.hk/en/about/abouthk/factsheets/docs/population.pdf|title=Hong Kong: The Facts – Population|publisher=Hong Kong Government|date=October 2009 |access-date=4. prosinca 2009.}}</ref> Stanovnici iz Kine nemaju pravo prebivališta u Hong Kongu, niti smiju slobodno ulaziti na teritorij.<ref name="immd">{{Cite web|url=http://www.immd.gov.hk/ehtml/hksarvepid.htm|title=Right of Abode in HKSAR—Verification of Eligibility for Permanent Identity Card|publisher=Immigration Department, Hong Kong Government|date=5. lipnja 2007.|access-date=1. veljače 2008.|archive-date=2008-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20080119033446/http://www.immd.gov.hk/ehtml/hksarvepid.htm}}</ref> Međutim, priliv imigranata iz Kine, od oko 45 000 godišnje, značajan je doprinos porastu broja stanovnika - dnevnoj kvoti od 150 kontinentalnih Kineza s obiteljskim vezama u Hong Kongu odobrava se "dozvola u jednom smjeru".<ref>{{Cite web |url=http://www.hkclic.org/en/topics/immigration/for_non_residents/q1.shtml |title=Who is entitled to sponsor family members to come to live in Hong Kong? If I am a lawful resident of Hong Kong, can my family members in the Mainland (or elsewhere) apply to immigrate to Hong Kong? |publisher=Community Legal Information Centre |access-date=4. studenoga 2009. |archive-date=2010-05-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100526082139/http://www.hkclic.org/en/topics/immigration/for_non_residents/q1.shtml }}</ref> Očekivani životni vijek u Hong Kong je 2009. bio 79,16 godina za muškarce i 84,79 godina za žene, što ga čini jednim od najviših u svijetu.<ref name="cia" /> Oko 95% stanovništva kineskog je porijekla,<ref name="census1" /> od kojih su većina Taishan, Chiu Chow, drugi [[Kantonski Kinezi]], i [[Hakka]]. Hongkonška Han većina uglavnom potječe iz regija [[Guangzhou]] i [[Taishan]] pokrajine [[Guangdong]].<ref name="cicred" /> Preostalih 5% stanovništva čine ne-etnički Kinezi, koji su unatoč manjem broju vrlo primjetna grupa.<ref name=census1/> To su južnoazijska populacija [[Indija]]ca, [[Pakistan]]aca i [[Nepal]]aca, i nešto vijetnamskih izbjeglica koji su postali stalni stanovnici Hong Konga. Također i Europljani (većinom Britanci), Amerikanci, Kanađani, Japanci i Koreanci na radu u gradskom trgovačkom i financijskom sektoru.{{#tag:ref|Popis stanovništva i Odjel statistike izvijestili su da je broj ljudi koji se izjašnjava kao "bijeli" pao s 46 584, na popisu iz 2001., na 36 384 u 2006., tj. pad od 22%.<ref>{{cite news|url=http://www.globalautoindustry.com/article.php?id=2764&jaar=2008&maand=7&target=China|title=Counting Expat Numbers a Complex Task (Hong Kong)|date=July 2008|publisher=Global Auto Industry|accessdate=30 August 2010|archivedate=2011-04-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429092605/http://www.globalautoindustry.com/article.php?id=2764&jaar=2008&maand=7&target=China|deadurl=yes}}</ref>|group=note}} 2008., na radu u Hong Kongu bilo je procijenjenih 252 500 kućnih pomagaća iz Indonezije i Filipina.<ref>{{cite book|title=Application of International Labour Standards 2009 (I)|author=International Labour Office|year=2009|publisher=[[ILO|International Labour Organization]]|isbn=9221206343|page=640|accessdate=30 August 2010}}</ref> Hongkonški ''de facto'' službeni jezik je [[kantonski]], kineski jezik koji potječe iz pokrajine Guangdong, sjeverno od Hong Konga.<ref>{{Cite web |url=http://jmsc.hku.hk/hkstories/content/view/97/35/|last=Westra|first=Nick|date=5. lipnja 2007.|title=Hong Kong as a Cantonese speaking city |publisher=Journalism and Media Studies Centre, University of Hong Kong|access-date=14. studenoga 2009. }}</ref> Engleski je također službeni jezik, i prema među-popisu iz 1996. njime kao svakodnevnim jezikom govori 3,1% stanovništva i 34,9% stanovništva kao drugim jezikom.<ref>{{Cite web|url=http://www.ucl.ac.uk/english-usage/ice/icehk.htm|title=ICE Hong Kong|publisher=University College London|access-date=1. veljače 2008.}}</ref> Znakovi koji prikazuju kineske i engleske natpise uobičajeni su na cijelom teritoriju. Od 1997., povećanje doseljenika iz Kine i veća integracija s ekonomijom kontinentalne Kine doveli su u Hong Kong sve veći broj ljudi koji govore [[Mandarinski kineski|Mandarinski]].<ref>{{cite journal|url=http://www.swarthmore.edu/SocSci/Linguistics/Papers08/Yum.pdf|last=Yum|first=Cherry|title=Which Chinese? Dialect Choice in Philadelphia’s Chinatown|year=2007|publisher=Haverford College|accessdate= 2010-08-25}}</ref> Hong Kong uživa visok stupanj vjerske slobode, zajamčene temeljnim zakonom. 90% stanovništva prakticira mješavinu lokalnih religija,<ref name="cia" /> većinom [[Budizam]], ali također i [[Konfucijanizam]] i [[Taoizam]].<ref>{{cite journal|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/18_01.htm|work=Hong Kong Yearbook |title= Chapter 18: Religion and Custom|publisher=Hong Kong Government|date= 2007-08-15 |accessdate= 2009-05-16 }}</ref> [[Kršćanstvo|Kršćanska]] zajednica od oko 600 000 ljudi čini oko 8% ukupnog stanovništva,<ref name = "onnxty">{{Cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90133.htm#hk |title=International Religious Freedom Report 2007 – Hong Kong|publisher=United States Department of State|year=2007|access-date=16. svibnja 2009.}}</ref><ref name="Hong Kong 2006">{{Cite web|url=http://www.yearbook.gov.hk/2006/en/18_06.htm |title=Hong Kong Year Book (2006):Chapter 18 – Religion and Custom: Christianity |publisher=Hong Kong Government |date=15. kolovoza 2007. |access-date=16. svibnja 2009.}}</ref> i skoro je ravnomjerno podjeljena između [[Katolicizam|Katolika]] i [[Protestantizam|Protestanata]], premda postoje manje zajednice, uključujući [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Svece posljednih dana]]<ref>{{Cite web|url=http://lds.org/temples/main/0,11204,1912-1-84-0,00.html|title=Hong Kong China Temple|publisher=The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints|access-date=30. rujna 2010.|archive-date=2010-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20100407024109/http://www.lds.org/temples/main/0,11204,1912-1-84-0,00.html}}</ref> i [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]].<ref>{{Cite web|url = http://www.watchtower.org/e/statistics/worldwide_report.htm |title = 2007 Report of Jehovah's Witnesses Worldwide|publisher=The Watchtower|access-date = 9. kolovoza 2008.}}</ref> [[Anglikanska zajednica|Anglikanska]] i Rimokatolička crkva, za razliku od kontinentalne Kine, slobodno imenenuju svoje biskupe. Postoje također i [[Sikhizam|Sikh]], [[Islam|Muslimanske]], [[Židovi|Židovske]], [[Hinduizam|Hindu]] i [[Bahá'í]] zajednice. Dopušta se prakticiranje [[Falun Gong]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71338.htm#hongkong|title=International Religious Freedom Report 2006 – Hong Kong|year=2006|publisher=United States Department of State|access-date=6. listopada 2010.}}</ref> Statistički, hongkonška razlika u prihodima jedna je od najgorih u azijsko-pacifičkoj regiji. Prema izvještaju programa Ujedinjenih naroda za ljudska naselja 2008., Gini koeficijent od 0,53, bio je najviši u Aziji i "realtivno visok prema međunarodnim standardima".<ref>{{Cite web|last=Piboontanasawat |first=Nipa |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a7.igvdrfs5g |title=Hong Kong Has Highest Income Disparity in Asia, UN Report Says |publisher=Bloomberg |date=23. listopada 2008. |access-date=25. kolovoza 2010.}}</ref> Međutim, vlada je istaknula kako nesrazmjer prihoda nije sukladan situaciji pogoršanja siromaštva, te da Ginijev koeficijent nije strogo usporediv među regijama. Vlada je ukazala na restrukturiranje gospodarstva, promjene u veličini kućanstava, te povećanje broja radnih mjesta visokih prihoda kao faktore koji iskrivljuju Ginijev koeficijent.<ref>{{cite journal|url=http://www.legco.gov.hk/yr04-05/english/hc/sub_com/hs51/minutes/hs510623.pdf|title=Subcommittee to Study the Subject of Combating Poverty|date=23 June 2005|publisher=Legislative Council of Hong Kong|accessdate=30 August 2010}}</ref><ref>{{cite journal |url=http://www.cop.gov.hk/eng/pdf/Income%20Distribution%20of%20HK%20and%20the%20Gini%20Coefficient.pdf |author=Kwok Kwok-chuen |title=Income Distribution of Hong Kong and the Gini Coefficient |publisher=Hong Kong Government, Commission on Poverty |date=2007-02-12 |accessdate=2010-08-30 |archive-date=2010-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100331203048/http://www.cop.gov.hk/eng/pdf/Income%20Distribution%20of%20HK%20and%20the%20Gini%20Coefficient.pdf |dead-url=yes }}</ref> == Obrazovanje == [[Image:The University of Hong Kong.jpg|mini|lijevo|180px|Sveučilište u Hong Kongu.]] Obrazovni sustav Hong Konga bio je donekle sličan engleskome,<ref name="HKUChan">{{cite book|last=Chan|first=Shun-hing|last2=Leung|first2=Beatrice|year=2003|title=Changing Church and State Relations in Hong Kong, 1950–2000|publisher=Hong Kong University Press|page=24|isbn=962-2096123}}</ref> premda postoje međunarodni sustavi. Vlada vodi politiku "učenja materinjeg jezika" ([[Kineski jezik|Kineski]] 母語教學) prema kojoj je jezik nastave kantonski,<ref>{{Cite web|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=1909&langno=2|title=母語教學小冊子|trans-title=Mother Tongue Instruction Handbook|language=Chinese|publisher=Education Bureau, Hong Kong Government|access-date=4. studenoga 2009.|archive-date=2009-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20090209100914/http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=1909&langno=2}}</ref> uz pisanje kineskog i engleskog. U srednjim školama, potiče se znanje više jezika, te je u porastu i učenje [[Mandarinski kineski|mandarinskog]].<ref>{{Cite web |url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=1901&langno=1 |title=Policy for Secondary Schools -Medium of Instruction Policy for Secondary Schools |publisher=Education Bureau, Hong Kong Government |access-date=4. studenoga 2009. |archive-date=2009-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111005741/http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=1901&langno=1 }}</ref> [[PISA (istraživanja)|Program za Međunarodnu procjenu studenata]] (PISA), hongkonški je obrazovni sustav rangirao kao drugi najbolji na svijetu.<ref name="OECD">{{Cite web|url=http://www.pisa.oecd.org/document/2/0,3343,en_32252351_32236191_39718850_1_1_1_1,00.html|title=PISA 2006 Science Competencies for Tomorrow's World|year=2006|publisher=[[OECD|Organisation for Economic Co-operation and Development]]|access-date=14. prosinca 2007.}}</ref> Državnim školama u Hong Kongu upravlja Obrazovni ured (''Education Bureau''). Sustav je podijeljen na neobavezne tri godine vrtića, nakon čega slijedi obaveznih šest godina osnovnog obrazovanja, tri godine nižeg srednjoškolskog obrazovanja, neobavezne dvije godine višeg srednjoškolskog obrazovanja koje dovode do hongkonškog certifikata obrazovnih ispita (''Hong Kong Certificate of Education Examinations'') i dvije godine kursa prijemnog ispita koje vode ka hongkonškim ispitima napredne razine (''Hong Kong Advanced Level Examinations'').<ref>{{Cite web|url=http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=97&langno=1|title=Kindergarten, Primary and Secondary Education|publisher=Education Bureau, Hong Kong Government|access-date=1. veljače 2008.|archive-date=2012-11-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101073837/http://www.edb.gov.hk/index.aspx?nodeID=97&langno=1}}</ref> Nova viša akademska struktura i nastavni plan, primjenjeni rujna 2009., svim studentima pružaju tri godine obaveznoga nižeg i tri godine višeg obaveznog srednjoškolskog obrazovanja.<ref name=nss/><ref name="HKEduLi">{{cite news|url=http://news.gov.hk/en/category/ontherecord/050518/html/050518en11001.htm|title=Creating a better education system|last=Li|first=Arthur|date=18 May 2005|publisher=Hong Kong Government|accessdate=17 August 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080303190339/http://www.news.gov.hk/en/category/ontherecord/050518/html/050518en11001.htm|archivedate=2008-03-03|deadurl=no}}</ref> Pod novom nastavnom planu postoji samo javni ispit, hongkonška diploma srednjeg obrazovanja (''Hong Kong Diploma of Secondary Education'').<ref>{{Cite web |url=http://www.hkeaa.edu.hk/en/hkdse/ |title=HKDSE|date=12. listopada 2010.|work=Hong Kong Examinations and Assessment Authority |access-date=20. listopada 2010.}}</ref> [[Datoteka:Hong Kong University of Science & Technology (2889127648).jpg|alt=Kampus Honkonškog univerziteta znanosti i tehnologije.|mini|Kampus Honkonškog univerziteta znanosti i tehnologije.]] Većina općih škola u Hong Kongu spada pod tri kategorije: rjeđe državne škole, češće subvencionirane škole, uključujući i vladine ''aids-and-grant'' škole, i privatne škole, često pod upravom kršćanskih organizacija s upisima temeljenim na akademskim zaslugama umjesto financijskim sredstvima. Izvan su tog sustava škole pod shemom direktne subvencije (''Direct Subsidy Scheme'') i privatne međunarodne škole.<ref name="HKEduLi" /> U Hong Kongu djeluje devet javnih sveučilišta, i određeni broj privatnih institucija visokog obrazovanja koje nude razne stupnjeve diploma, magisterija i doktorata, drugih visokoškolskih diploma, i vezane akademske tečajeve. Sveučilište u Hong Kongu, najstariju instituciju visokog obrazovanja na teritoriju, ''Quacquarelli Symonds'' je opisao kao "opće istraživačko sveučilište svjetske klase"<ref>{{Cite web|title=QS World University Rankings™ Launches 2010 Research|publisher=Quacquarelli Symonds|date=8. ožujka 2010.|url=http://www.topuniversities.com/articles/rankings/qs-world-university-rankings%E2%84%A2-launches-2010-research|access-date=30. kolovoza 2010.}}</ref> te je 2009. prema popisu ''Times Higher Education-QS World University Rankings'' bilo rangirano na 24. mjestu u svijetu,<ref name=THES>{{Cite web|publisher=Quacquarelli Symonds|title=Times Higher Education-QS World University Rankings 2009 – Top 200 world universities|work=Times Higher Education Supplement|year=2008|url=http://www.timeshighereducation.co.uk/Rankings2009-Top200.html|access-date=31. kolovoza 2010.|archive-date=2013-01-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20130116011924/http://www.timeshighereducation.co.uk/Rankings2009-Top200.html}}</ref> i na prvom mjestu u Aziji.<ref name="200rank">{{Cite web|title=Top 200 Universities|publisher=Quacquarelli Symonds|access-date=27. srpnja 2009.|year=2009|url=http://www.topuniversities.com/university-rankings/asian-university-rankings}}</ref> Hongkonški univerzitet znanosti i tehnologije (''Hong Kong University of Science & Technology'') bio je 2009. rangiran na 35 mjestu u svijetu i 2010. na drugom mjestu u Aziji. Kineski univerzitet u Hong Kongu (''Chinese University of Hong Kong'') bio je 2009. na 46. mjestu u svijetu i 2010. četvrti u Aziji.<ref name="200rank"/> == Kultura == [[Image:Avenue of Stars Statue crop.jpg|mini|lijevo|180px|Statua na ''Avenue of Stars'', postavljena u čast hongkonškoj kinematografiji.]] Hong Kong se često opisuje kao mjesto gdje "istok susreće zapad", što je odraz kulturne mješavine kineskih korijena i utjecaja iz vremena britanske kolonije.<ref name="cnntravel">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/TRAVEL/03/06/24hours.hongkong/index.html?eref=rss_travel |title=24 hours in Hong Kong: Urban thrills where East meets West |publisher=[[CNN]]|date=8 March 2009 |accessdate=27 May 2009}}</ref> Uravnotežuje se sklad modernog načina života s tradicionalnim kineskim običajima. Vještine kao ''[[feng shui]]'' shvaćaju se vrlo ozbiljno, vjeruje se da mogu utjecati na poslovanje te skupi građevinski projekti često unajmljuju stručne konzultante.<ref>{{cite news|url=http://globalnation.inquirer.net/propertyfocus/propertyfocus/view/20090217-189707/Feng-shui-used-in-90-of-RP-businesses |title=Feng shui used in 90% of RP businesses|newspaper=Philippine Daily Inquirer|date=17 February 2009|accessdate=14 November 2009}}</ref> Drugi predmeti, kao [[Ba gua]] ogledala, još se uvijek redovito koriste za odvraćanje zlih duhova,<ref>{{cite book|title=Chinese Religions: Beliefs and Practices|url=https://archive.org/details/chinesereligions0000fowl|first=Jeaneane D.|last=Fowler|first2=Merv|last2=Fowler|publisher=[[Sussex Academic Press]]|year=2008|page=[https://archive.org/details/chinesereligions0000fowl/page/263 263]|isbn=9781845191726}}</ref> dok se u zgradama često izbjegava numeriranje katova bilo kojim brojem koji sadrži 4,<ref>{{cite book|title=City Voices: Hong Kong writing in English, 1945–present|publisher=Hong Kong University Press|last=Xi|first=Xu|first2=Mike|last2=Ingham|year=2003|page=181|isbn=9789622096059}}</ref> radi sličnosti s riječju "umrijeti" na kantonskom.<ref>{{cite book|title=Death, Dying and Bereavement: a Hong Kong Chinese Experience|volume=Volume 1|publisher=Hong Kong University Press|first=Cecilia|last=Chan|first2=Amy|last2=Chow|year=2006|page=3|isbn=9789622097872}}</ref> Spoj istoka i zapada također karakterizira i hongkonšku kuhinju. [[Dim sum]], [[hot pot]], i [[brza hrana]] koegzistiraju zajedno s ''[[haute cuisine]]'' restoranima.<ref>{{cite book|title=Hong Kong and Macau|url=https://archive.org/details/hongkongmacaucit00ston|publisher=Lonely Planet|page=[https://archive.org/details/hongkongmacaucit00ston/page/7 7]|isbn=9781741046656|last=Stone|first=Andrew|last2=Chow|first2=Chung Wah|last3=Ho|first3=Reggie|date=15 January 2008}}</ref> Osim što je priznati trgovački i finacijski centar, Hong Kong je i središte industrije zabave.<ref name=M&C>{{cite news|url=http://www.monstersandcritics.com/movies/news/article_1281858.php/Hong_Kong_calls_itself_Asia_s_entertainment_hub|title=Hong Kong calls itself Asia's entertainment hub|publisher=Monsters and Critics|date=23 March 2007|access-date=2015-04-16|archive-date=2010-02-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20100213090729/http://www.monstersandcritics.com/movies/news/article_1281858.php/Hong_Kong_calls_itself_Asia_s_entertainment_hub|dead-url=yes}}</ref> Hongkonški filmovi o [[Borilačke vještine|borilačkim vještinama]] stekli su veliku popularnost krajem 1960-ih i 1970-ih. Nekoliko istaknutih holivudskih glumaca, izvođača i majstora borilačkih vještina potječe iz hongkonške kinematografije, posebno [[Bruce Lee]], [[Jackie Chan]], [[Chow Yun-fat]], [[Michelle Yeoh]], [[Maggie Cheung]] i [[Jet Li]]. Također, nekoliko hongkonških filmaša, kao [[John Woo]], [[Wong Kar-wai]], i [[Stephen Chow]], postiglo je veliku slavu u [[Hollywood]]u,<ref name=M&C/> dok su lokalni filmovi kao ''Chungking Express, Infernal Affairs, Shaolin Soccer, Rumble in the Bronx'' i ''In the Mood for Love'' stekli međunarodno priznanje. Hong Kong je središte međunarodno popularne [[Cantopop]] glazbe, koja svoje utjecaje crpi iz drugih vrsta kineske glazbe i zapadnih žanrova.<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/musicgoesglobal/asia/mcantopop.html |title=Hong Kong music circles the globe with its easy-listening hits and stars |first=Richard |last=Corliss |work=Time |accessdate=4 November 2009 |date=24 September 2001 |archivedate=2010-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100817100220/http://www.time.com/time/musicgoesglobal/asia/mcantopop.html |deadurl=yes }}</ref> Vlada Hong Konga podržava kulturne institucije kao Hongkonški muzej nasljeđa (''Hong Kong Heritage Museum''), Hongkonški muzej umjetnosti (''Hong Kong Museum of Art''), Hongkonška akademija scenskih umjetnosti (''The Hong Kong Academy for Performing Arts'') i Hongkonški filharmonijski orkestar. Vladino ministarstvo za slobodno vrijeme i kulturne djelatnosti subvencionira i sponzorira međunarodne izvođače na gostovanju u Hong Kongu. Mnoge međunarodne kulturne aktivnosti organizirane su od strane vlade, konzulata, i privatno.<ref name="HeritageGovHK">{{Cite web|url=http://www.heritagemuseum.gov.hk/english/gen_info.htm|title=General Information|date=15. listopada 2009.|publisher=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government|access-date=31. kolovoza 2010.|archive-date=2004-11-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20041116010450/http://www.heritagemuseum.gov.hk/english/gen_info.htm}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lcsd.gov.hk/ce/Museum/Arts/english/aboutus/aboutus.html|title=About the Museum|date=25. svibnja 2010.|publisher=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government |access-date=31. kolovoza 2010.}}</ref> Hong Kong ima dvije zemaljske televizije s koncesijom na razini teritorija - ATV i TVB, te tri lokalna i nekoliko stranih koncesionara kabelskih i satelitskih usluga.<ref>{{Cite web |url=http://www.cedb.gov.hk/ctb/eng/broad/licences.htm |title=Broadcasting: Licences |publisher=Commerce and Economic Development Bureau, Hong Kong Government |access-date=4. studenoga 2009. |archive-date=2010-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100228105824/http://www.cedb.gov.hk/ctb/eng/broad/licences.htm }}</ref> Produkcija hongkonških sapunskih drama, humorističnih serija i zabavnih emisija nudi se publici diljem kineskog govornog područja. Magazini i novinski izdavači pišu i distribuiraju se i na kineskom i na engleskom, s naglaskom na senzacionalizmu i celebrity traču.<ref>{{cite book|title=Global Media Spectacle: News War Over Hong Kong|url=https://archive.org/details/globalmediaspect0000unse|first=Jinquan|last=Li|publisher=State University of New York Press|year=2002|pages=[https://archive.org/details/globalmediaspect0000unse/page/69 69]–74|isbn=9780791454725}}</ref> Mediji u Hong Kongu relativno su slobodni od službenih intervencija u odnosu na kontinentalnu Kinu, iako ''Far Eastern Economic Review'' ukazuje na znakove autocenzure u časopisima čiji vlasnici imaju bliske veze ili poslovne interese u Narodnoj Republici Kini, te navodi da čak i zapadni mediji nisu imuni na rastuću kinesku ekonomsku moć.<ref>{{cite news |url=http://www.feer.com/politics/2009/october54/Chinas-Export-of-Censorship |title=China's Export of Censorship |first=Christopher |last=Walker |last2=Cook |first2=Sarah |date=12 October 2009 |accessdate=4 November 2009 |work=Far Eastern Economic Review |archive-date=2010-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301083754/http://www.feer.com/politics/2009/october54/Chinas-Export-of-Censorship |dead-url=yes }}</ref> Unatoč ograničenoj površini, Hong Kong nudi velike mogućnosti rekreacije i natjecateljskog sporta. Svoje delegacije šalje na međunarodna natjecanja kao što su [[Olimpijske igre]] i [[Azijske igre]], te je bio i domaćin konjičkih natjecanja tijekom [[XXIX. Olimpijske igre - Peking 2008.|Olimpijskih igara 2008]].<ref>{{Cite web|url=http://en.beijing2008.cn/venues/equ/index.shtml|title=Hong Kong Olympic Equestrian Venue (Beas River & Shatin)|publisher=Beijing Organizing Committee for the Olympic Games|access-date=4. studenoga 2009.|archive-date=2008-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20080809223815/http://en.beijing2008.cn/venues/equ/index.shtml}}</ref> Postoje veliki višenamjenski objekti kao Hong Kong Coliseum i MacPherson Stadium. Također, strmi teren i opsežna mreža staza s atraktivnim pogledima privlače planinare, dok razvedena obala nudi mnoge plaže za plivanje.<ref>{{cite book|title=National Geographic Traveler: Hong Kong|url=https://archive.org/details/nationalgeograph0000macd_m7x4|edition=2nd|first=Phil|last=Macdonald|publisher=[[National Geographic Society]]|year=2006|page=[https://archive.org/details/nationalgeograph0000macd_m7x4/page/263 263]|isbn=9780792253693}}</ref> == Arhitektura == [[Image:HK TST Salisbury Road Peninsula Hotel facade KMB bus stop sign HKCC 香港文化中心 Cultural Centre.JPG|mini|180px|Kolonijalna arhitektura u Hong Kongu, čuveni ''Peninsula hotel''.]] Prema njemačkoj kompaniji ''Emporis'', u Hong Kongu je 7650 nebodera, što je najveći broj nebodera u jednom gradu na svijetu.<ref>{{Cite web |url=http://www.emporis.com/en/bu/sk/st/ma/ci/ |title=Most Active Cities in terms of High-rise Construction |publisher=Emporis |access-date=24. svibnja 2009.}}</ref> Velika urbanistička zbijenost i mnoštvo visokih zgrada uvjetovani su nedostakom prostora za gradsko širenje (''urban sprawl''). S prosječnom udaljenošću od obale mora do strmih obronaka na otoku Hong Kong od 1,3&nbsp;km,<ref>{{cite journal |last=Tong|first=C. O.|last2=Wong|first2=S. C. |date=August 1997 |title=The advantages of a high density, mixed land use, linear urban development |url=https://archive.org/details/sim_transportation_1997-08_24_3/page/295|journal=Transportation |volume= 24|issue=3|pages=295–307 |doi=10.1023/A:1004987422746 |accessdate=26 April 2008 }}</ref> mnogo je prostora dobiveno nasipavanjem mora. Takav nedostatak prostora uzrokuje potražnju za visokim zgradama za urede i stanovanje. Trideset i šest od 100 svjetskih najviših stambenih zgrada nalazi se u Hong Kongu.<ref>{{Cite web |url=http://www.emporis.com/en/bu/sk/st/tp/ty/rs/ |title=World's Tallest Residential Towers |publisher=Emporis |access-date=24. svibnja 2009.}}</ref> Također, u Hong Kongu iznad 14. kata živi više ljudi nego bilo gdje drugdje u svijetu, što ga čini "najvertikalnijim svjetskim gradom".<ref name="timeout">{{Cite web|url=http://www.timeout.com/newyork/kids/events/things-to-do/112841/2384561/vertical-cities|title=Vertical Cities: Hong Kong/New York.|work=Time Out|date=3. kolovoza 2008.|access-date=25. kolovoza 2010.|archive-date=2011-01-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110116062733/http://newyorkkids.timeout.com/events/things-to-do/112841/2384561/vertical-cities}}</ref><ref name="skyscraper">{{Cite web|url=http://www.skyscraper.org/home.htm|title=Home page|publisher=Skyscraper Museum|date=14. srpnja 2008.|access-date=25. kolovoza 2010.}}</ref> Radi nedostatka prostora i potražnje za građevinskim terenima, malo je sačuvanih starih zgrada, te grad postaje središtem moderne arhitekture. [[International Commerce Centre]] (ICC), visok 484 m, najviša je zgrada u Hong Kongu i treća najviša na svijetu po mjerenju do visine krova.<ref>{{Cite web|url=http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=101555 |title=International Commerce Centre |publisher=Emporis |access-date=2. rujna 2008.}}</ref> Najviša zgrada prije izgradnje ICC-a bila je s 415 m visine Two International Finance Centre.<ref>{{Cite web |url=http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=2internationalfinancecentre-hongkong-china |title=Two International Finance Centre |publisher=Emporis |access-date=24. svibnja 2009.}}</ref> Druge su prepoznatljive zgrade HSBC Headquarters Building, trokutasta Central Plaza s vrhom tornja u obliku piramide, The Center s noćnom neonskom rasvjetom u bojama, i Bank of China Tower, arhitekta [[I. M. Pei]]ja sa svojom oštrom, uglatom fasadom. Smatra se da gradski pejzaž ostavlja najveći vizualni dojam među svim svjetskim gradovima.<ref>{{Cite web |url=http://www.emporis.com/en/bu/sk/st/sr/ |title=Emporis Skyline Ranking |publisher=Emporis |access-date=24. svibnja 2009.}}</ref> Najstarije preostale povijesne građevine, uključujući Tsim Sha Tsui Clock Tower, Centralnu policijsku stanicu, i ostaci Kowloon Walled Cityja, izgrađene su tijekom 19. i početkom 20. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=http://www.lcsd.gov.hk/ce/Museum/Monument/en/monuments_53.php|title=Declared Monuments in Hong Kong – Hong Kong Island|publisher=Leisure and Cultural Services Department, Hong Kong Government|date=13. siječnja 2010.|access-date=31. kolovoza 2010.}}</ref><ref name="Sinn">{{cite journal|last=Sinn|first=Elizabeth|title=Kowloon Walled City: Its Origin and Early History|journal=Journal of the Hong Kong Branch of the Royal Asiatic Society|volume= 27|pages=30–31|year=1990|url=http://sunzi.lib.hku.hk/hkjo/view/44/4401608.pdf|accessdate=31 August 2010}}</ref> U tijeku je mnogo razvojnih projekata, uključujući i izgradnju novih vladinih zgrada,<ref>{{Cite web|url=http://www.admwing.gov.hk/tamar/eng/background.htm|title=Tamar Development Project|publisher=Hong Kong Government|date=23. travnja 2010.|access-date=17. rujna 2010.|archive-date=2010-05-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20100528160824/http://www.admwing.gov.hk/tamar/eng/background.htm}}</ref> obnovu obale u okrugu Central,<ref>{{Cite web|url=http://centralwaterfront.designinghongkong.com/index.php?lang=eng|title=Central Waterfront Design Competition|publisher=Designing Hong Kong|access-date=26. travnja 2008.|archive-date=2008-04-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20080403185024/http://centralwaterfront.designinghongkong.com/index.php?lang=eng}}</ref> i niz projekata u [[West Kowloon]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.hab.gov.hk/wkcd/pe/eng/intro.htm|title=West Kowloon Cultural District Public Engagement Exercise|publisher=Home Affairs Bureau, Hong Kong Government|date=26. kolovoza 2008.|access-date=6. listopada 2010.|archive-date=2008-04-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20080411091817/http://www.hab.gov.hk/wkcd/pe/eng/intro.htm}}</ref> Veća izgradnja visokih zgrada planira se na drugoj strani Victoria Harboura u Kowloonu, jer je zatvaranje obližnjeg aerodroma Kai Tak ukinulo stroga ograničenja visine.<ref>{{Cite web|url=http://www.info.gov.hk/gia/general/199807/10/0710062.htm|title=Kai Tak building height restrictions lifted|publisher=Hong Kong Government|date=10. srpnja 1998.|access-date=26. travnja 2008.}}</ref> [[Image:Hong Kong Skyline Panorama - Dec 2008.jpg|mini|center|1200px|Panoramski pogled na Hong Kong Island noću.]] == Prijevoz == [[Image:SP1900 E227.jpg|mini|180px|Vlak linije ''East Rail Line'' hongkonškog metroa ''Mass Transit Railway'', na stanici Tai Wai.]] Hongkonška transportna mreža visoko je razvijena. Više od 90% dnevnih putovanja (11 milijuna) obavlja se javnim prijevozom,<ref name="TD">{{cite news|url=http://www.td.gov.hk/transport_in_hong_kong/public_transport/introduction/index.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080707095241/http://www.td.gov.hk/transport_in_hong_kong/public_transport/introduction/index.htm|title=Public Transport Introduction|publisher=Transport Department, Hong Kong Government|archivedate=2008-07-07|accessdate=13 July 2008|deadurl=yes}}</ref> što je najveći takav postotak u svijetu.<ref name="pubtransport">{{cite book |first=William H. K.|last=Lam|first2=Michael G. H.|last2=Bell|year=2003|title=Advanced Modeling for Transit Operations and Service Planning |url=https://archive.org/details/advancedmodeling0000unse|publisher=Emerald Group Publishing|page=[https://archive.org/details/advancedmodeling0000unse/page/231 231]|isbn=9780080442068}}</ref> Prijevoz se može plaćati korištenjem kartice ''Octopus card'', sustavom elektroničkog plaćanja uvedenog u [[podzemna željeznica|podzemnoj željeznici]] Mass Transit Railway (MTR), a može se koristiti i na željeznici, autobusima i trajektima, te se prihvaća kao gotovina na drugim prodajnim mjestima.<ref name="octopus">{{Cite web|url=http://www.octopuscards.com/consumer/products/en/index.jsp|title=Octopus Card Information|publisher=Octopus Cards Limited|access-date=10. prosinca 2008.}}</ref><ref>{{cite journal|title=Octopus: The Growing E-payment System in Hong Kong|last=Poon|first=Simpson|journal=Electronic Markets|last2=Chau|first2=Patrick|doi=10.1080/101967801300197016|volume= 11|issue=2|date=February 2001|pages=97–106|publisher=Informa}}</ref> Radi kreiranja sveobuhvatne [[Željeznica|željezničke]] mreže na cijelom teritoriju, glavna gradska željeznička kompanija bila je 2007. spojena s gradskom podzemnom željeznicom.<ref>{{Cite web|url=http://www.info.gov.hk/gia/general/200604/11/P200604110236.htm|title=Press Release: Government has reached understanding with MTRCL on the terms for merging the MTR and KCR systems|publisher=Hong Kong Government|date=11. travnja 2006.|access-date=17. studenoga 2007.}}</ref> Sustav podzemne željeznice ima 150 stanica i opslužuje 3,4 milijuna ljudi dnevno.<ref name="mtr">{{Cite web |url=http://www.mtr.com.hk/eng/whatsnew/tourist_intro.html |title=Tourist Information |publisher=Mass Transit Railway|access-date=29. travnja 2008.}}</ref> Hongkonški tramvaji (''Hong Kong Tramways''), uvedeni 1904., pokrivaju sjeverni dio otoka Hong Kong.<ref name="trams">{{Cite web|url=http://www.hktramways.com/en/company/index.html|title=The Company|publisher=Hong Kong Tramways|access-date=29. travnja 2008.|archive-date=2008-04-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20080410081756/http://www.hktramways.com/en/company/index.html}}</ref> Uslugom [[autobus]]nog prijevoza upravljaju privatne kompanije pod koncesijom. Pet privatnih tvrtki na cijelom teritoriju održava ukupno 700 linija. Dvije najveće, Kowloon Motor Bus, s 402 linije u Kowloonu i Novim Teritorijima, i Citybus, s 154 linije na otoku Hong Kong, pružaju usluge prijevoza preko luke. Danas se skoro isključivo koriste [[Autobus na kat|autobusi na kat]], uvedeni 1949., dok standardni autobusi ostaju u upotrebi na rutama sa slabijom popunjenošću i cestama manjeg kapaciteta. Gradski minibusi (''Public light bus'') opslužuju veći dio Hong Konga, osobito područja koja ne mogu doseći standardni autobusi, ili ih ne mogu doseći često, brzo, ili direktno.<ref>{{cite journal|doi=10.1016/j.physletb.2003.10.071|title=The relationship between car ownership and public transport provision: a case study of Hong Kong|last=Cullinane|first=S.|date=January 2002 |volume= 9|issue=1|page=290| journal=Physics Letters B|publisher=Elsevier Science Limited|accessdate= 2010-09-01}}</ref> [[Image:K310UD.jpg|mini|180px|Autobus na kat tvrtke Kowloon Motor Bus.]] [[Trajekt]]ni prijevoznik Star Ferry osnovan 1888., održava četiri linije preko Victoria Harboura, s 53 000 putnika dnevno.<ref name="ferryyears">{{cite news|url=http://www.iht.com/articles/2006/11/10/news/ferry.php|last=Ng|first=Tze-wei|title=Not even HK's storied Star Ferry can face down developers |newspaper=International Herald Tribune|date=10 November 2006 |accessdate=1 September 2010}}</ref> Stekao je kultni status nakon objave romana ''[[Svijet Suzie Wong]]'', ambijentiranog u Hong Kongu. Putopisac Ryan Levitt liniju Tsim Sha Tsui - Central smatrao je jednom od najslikovitijih na svijetu.<ref name="worldferry">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/cornwall/3755270.stm |title=Ferry is amongst the world's best|publisher=BBC News |date=19 October 2004 |accessdate=29 April 2008}}</ref> Druge trajektne usluge pružaju kompanije koje opslužuju udaljenije otoke, nove gradove, Macau i gradove u kontinentalnoj Kini. Čuvene su i hongkonške [[Džunka|džunke]] u luci i mali ''kai-to'' trajekti koji povezuju udaljena obalna naselja.<ref>{{Cite web|url=http://www.time.com/time/travel/cityguide/article/0,31489,1850110_1850124_1850315,00.html|title=Hong Kong: 10 Things to Do in 24 Hours|first=Liam|last=Fitzpatrick|work=Time|access-date=31. kolovoza 2010.|archive-date=2013-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20130826124348/http://www.time.com/time/travel/cityguide/article/0,31489,1850110_1850124_1850315,00.html}}</ref><ref>{{cite book|title=Fields from the sea: Chinese junk trade with Siam during the late eighteenth and early nineteenth centuries|first=Jennifer Wayne|last=Cushman|year=1993|page=57|publisher=SEAP Publications|isbn=0877277117}}</ref> Na hongkonškom strmom, brdovitom terenu u početku se putovalo nosiljkama.<ref name=thomson>{{cite book|title=Illustrations of China and Its People|url=https://archive.org/details/gri_33125010851562|first=John |last=Thomson|year=1873|pages=96|publisher=Sampson Low, Marston, Low, and Searle}}</ref> [[Uspinjača]] ''Peak Tram'', prvi sustav javnog prijevoza u Hong Kongu, od 1888. omogućava prijevoz između okruga Central i Victoria Peaka.<ref name="old lady">{{cite news |first=Eric |last=Cavaliero |url=http://www.thestandard.com.hk/news_detail.asp?pp_cat=&art_id=52189&sid=&con_type=1&d_str=19970724&sear_year=1997 |title=Grand old lady to turn 110 |newspaper=The Standard |date=24 July 1997|accessdate=1 September 2010}}</ref> U centralnom i zapadnom okrugu, postoji opsežan sustav pokretnih stepenica i travelatora, uključujući i najduži vanjski pokriveni sustav eskalatora u svijetu, ''Mid-Levels escalator''. [[Hong Kong International Airport]], vodeći je putnički aerodrom i logističko čvorište u Aziji i jedna od najprometnijih svjetskih međunarodnih putničkih i teretnih zračnih luka, s više od 47 milijuna putnika i 3,74 milijuna tona tereta 2007.<ref name="airportnumbers">{{cite news|url=http://www.hongkongairport.com/eng/aboutus/index.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070821101759/http://www.hongkongairport.com/eng/aboutus/index.html|title=About Us|publisher=Hong Kong International Airport|archivedate=2007-08-21|accessdate=28 April 2008|deadurl=no}}</ref> Zamijenio je 1998. čuveni ali i prenapučeni [[Kai Tak Airport]], te je u više anketa ocijenjen kao najbolji svjetski aerodrom.<ref name="bestairport">{{Cite web |url=http://www.airlinequality.com/news/080807-Awards.htm |title=International travellers have voted Hong Kong the best airport in the world |publisher=Skytrax |date=8. kolovoza 2007. |access-date=28. travnja 2008. |archive-date=2012-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120514152852/http://www.airlinequality.com/news/080807-Awards.htm |url-status=dead }}</ref> Više od 85 zrakoplovnih kompanija djeluje na dva terminala zračne luke, glavnog čvorišta [[Cathay Pacific]]a, Dragonaira, Air Hong Konga, Hong Kong Airlinesa, i Hong Kong Expressa.<ref name="airportnumbers" /><ref>{{Cite web|url=http://www.hongkongairport.com/eng/pdf/business/about-the-airport/air-cargo/AirCargo_brochure.pdf|title=Air Cargo and Aviation Logistic Services|publisher=Hong Kong International Airport|page=1|access-date=31. kolovoza 2010.}}</ref> == Povezano == * [[Makao]] * [[Britanski imperij]] * [[Narodna Republika Kina]] == Napomene == <references group="note"/> == Reference == {{izvori|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} *Endacott, G. B (1964). An Eastern Entrepot;: A Collection of Documents Illustrating the History of Hong Kong. Her Majesty's Stationary Office. p.&nbsp;293. ASIN B0007J07G6. *Fu, Poshek; Deser, David (2002). The Cinema of Hong Kong: History, Arts, Identity. Cambridge University Press. p.&nbsp;346. {{ISBN|9780521776028}}. *Lui, Adam Yuen-chung (1990). Forts and Pirates – A History of Hong Kong. Hong Kong History Society. p.&nbsp;114. {{ISBN|9627489018}}. *Liu, Shuyong; Wang, Wenjiong; Chang, Mingyu (1997). An Outline History of Hong Kong. Foreign Languages Press. p.&nbsp;291. {{ISBN|9787119019468}}. *Ngo, Tak-Wing (1 August 1999). Hong Kong's History: State and Society Under Colonial Rule. Routledge. p.&nbsp;205. {{ISBN|9780415208680}}. *Tsang, Steve (1995). Government and Politics: A Documentary History of Hong Kong. Hong Kong University Press. p.&nbsp;312. {{ISBN|9622093922}}. *Tsang, Steve (4 September 2007). A Modern History of Hong Kong. I. B. Tauris. {{ISBN|9781845114190}}. *Welsh, Frank (1993). A Borrowed place: the history of Hong Kong. Kodansha International. p.&nbsp;624. {{ISBN|9781568360027}}. * Callick, Rowan. ''Comrades & Capitalists: Hong Kong since the Handover'' (University of New South Wales Press, 1998) [https://www.questia.com/library/1521652/comrades-capitalists-hong-kong-since-the-handover online] *{{cite book|last=Fu|first=Poshek|last2=Deser|first2=David|title=The Cinema of Hong Kong: History, Arts, Identity|publisher=Cambridge University Press|year=2002|page=346|isbn=978-0-521-77602-8}} * Lee, James. ''Housing, Home Ownership and Social Change in Hong Kong'' (1999) * Bard, Solomon, ed. ''Voices from the Past: Hong Kong, 1842-1918'' (Hong Kong University Press, 2002) [https://www.questia.com/library/120080394/voices-from-the-past-hong-kong-1842-1918 online] * {{cite book|last=Endacott|first=G. B. |title=An Eastern Entrepot: A Collection of Documents Illustrating the History of Hong Kong|publisher= Her Majesty's Stationery Office |year=1964|page=293|oclc= 632495979|asin=B0007J07G6 }} * {{cite book|last=Hanstedt|first=Paul|title=Hong Konged: One Modern American Family's (Mis)adventures in the Gateway to China|year=2012|publisher=Adams Media|location=Avon, Massachusetts|url=http://books.google.com/books?id=Tj6cOGvc7ecC&printsec=frontcover|isbn=9781440540738|access-date=2015-04-16|archivedate=2013-06-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130602064238/http://books.google.com/books?id=Tj6cOGvc7ecC&printsec=frontcover|deadurl=yes}} * {{cite book|last=Tsang|first=Steve|title=Government and Politics: A Documentary History of Hong Kong|publisher=Hong Kong University Press|year=1995|page=312|isbn=962-209-392-2|url=https://www.questia.com/library/1936663/government-and-politics-a-documentary-history-of}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Hong Kong}} * [http://www.discoverhongkong.com/eng/index.jsp ''Discover Hong Kong''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802235659/http://www.discoverhongkong.com/eng/index.jsp |date=2012-08-02 }} Službena stranica hongkonškog turističkog odbora * [http://www.britannica.com/nations/Hong-Kong Hong Kong] - [[Encyclopædia Britannica]] * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/hongkong.htm HongKong] - ''UCB Libraries GovPubs'' * [http://www.dmoz.org/Regional/Asia/Hong_Kong/ Hong Kong] - [[Open Directory Project]] * [http://commons.wikimedia.org/wiki/Atlas_of_Hong_Kong ''Wikimedia Atlas of Hong Kong'' ] * [http://www.wikimapia.org/#y=22339914&x=114066925&z=10&l=0&m=a Satelitske snimke - WikiMapia] {{Provincije NR Kine}} {{Azija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hong Kong| ]] [[Kategorija:Gradovi u Kini]] [[Kategorija:Administrativna podjela Kine]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Aziji]] rfp2odedynzsqlhwwx4wdknts0wxzq1 Iran 0 3441 42680519 42637839 2026-08-22T07:02:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = | konvencionalno_dugo_ime = Islamska Republika Iran | izvorno_ime = {{fa icon}} جمهوری اسلامی ایران<br /><small>(''Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'')</small> | ime_genitiv = Irana | status = | zastava = Flag of Iran.svg | grb = Emblem of Iran.svg | tip_simbola = Grb | geslo = ''Esteglal, azadi, džomhuri-je islami''<br />[[perzijski jezik|perz.]] استقلال. آزادی. جمهوری اسلامی | geslo_prijevod = ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Neovisnost, sloboda, islamska republika'') | državna_himna = ''[[Sorud-e meli-je džomhuri-je islami-je Iran]]'' | slika_karte = Iran in its region.svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | glavni_grad = [[Teheran]] | latd = 35 | latm = 40 | latNS = N | longd = 51 | longm = 26 | longEW = E | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[perzijski jezik|perzijski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Azerski jezik|azerski]], [[Balučki jezik|balučki]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Turkmenski jezik|turkmenski]], [[Armenski jezik|armenski]] | etničke_grupe = [[Perzijanci]], [[iranski narodi]], [[Etničke grupe Irana|dr.]] | etničke_grupe_godina = | religija = službena: [[šijitizam]];<br />priznate: [[islam]]ske grane, [[kršćanstvo]], [[zoroastrizam]], [[judaizam]] | demonim = Iranac | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Islamska republika]] | vođa_titula1 = [[Vrhovni vođa Irana|Vrhovni vođa]] | vođa_ime1 = [[Možtaba Hamenei]] | vođa_titula2 = [[Predsjednik Irana|Predsjednik]] | vođa_ime2 = [[Masud Pezeškijan]] | vođa_titula3 = [[Potpredsjednik Irana|Potpredsjednik]] | vođa_ime3 = [[Muhamed-Reza Aref]] | zakonodavac = [[Iranski parlament|Madžlis]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Ujedinjenje | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = {{nowrap|[[Medijska Monarhija]]}} | uspostava_datum1 = [[625. pne.]]<ref>{{cite web|author=Encyclopædia Britannica|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media |title=Media ancient region, Iran|publisher=Britannica.com|year=2011.|accessdate=25. 2. 2011}}</ref> | uspostava_događaj2 = {{nowrap|[[Safavidska Monarhija]]}} | uspostava_datum2 = [[1501.]] | uspostava_događaj3 = {{nowrap|[[Iranska revolucija]]}} | uspostava_datum3 = [[1. 4.]] [[1979.]] | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | površina_km2 = 1,648.195 | površina_oznaka = Ukupna | površina_fusnota = | površina_rang = 18 | vode = 0,7 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = 75,149.669<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=Selected findings on 2011 Population and Housing Census|url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/census-2.pdf|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2011}}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2011. | stanovništvo_popis_rang = 17 | gustoća_stanovništva = 45,6 | stanovništvo_gustina_rang = 162 | broj_članica = | GDP_PPP = 987,11 milijardi [[USD]] | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = 2013. | GDP_PPP_per_capita = 12.804 [[USD]] | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = 388,51 milijardi [[USD]] | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = 2013. | GDP_nominal_per_capita = 5039 [[USD]] | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = 0.742 | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = 2012. | HDI_promjena = | valuta = [[Iranski rijal|rijal]] | valuta_kod = IRR | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_nadom = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRST|IRDT]] | utc_nadom_DST = +4:30 | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = {{abbr|gggg/mm/dd|zdesna nalijevo}} ([[Iranski kalendar|IK]]) | pozivni_broj = +98 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.ir]] | službeni_website = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | komentar = }} '''Iran''' ([[perzijski]]: ايران [''Irān'']), službeno: '''Islamska Republika Iran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جمهوری اسلامی ایران [''Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'']), [[država]] je u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj]] [[Azija|Aziji]]. Naziv ''Iran'' odomaćen je još od [[Stari vijek|starog vijeka]] dok se na međunarodnoj sceni počeo aktivnije koristiti od [[1935.]] godine kada je potisnuo evropski [[egzonim]] ''Perziju''. Danas se [[Terminologija Irana i Perzije|nazivi ''Iran'' i ''Perzija'']] koriste kao sinonimi u kulturološkom smislu, dok se u službenom političkom kontekstu koristi isključivo naziv ''Iran''. Država se proteže na 1,648.195&nbsp;km² što je čini 18. najvećom u svijetu, a prema posljednjem popisu iz [[2011.]] godine u njoj je živjelo 75,149.669 stanovnika. Iran ima važno geostrateško značenje s obzirom da se nalazi u središnjoj [[Evroazija|Evroaziji]] odnosno na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zemlja je na sjeveru omeđena [[Armenija|Armenijom]], [[Azerbajdžan]]om i [[Turkmenistan]]om odnosno [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om, na zapadu [[Irak]]om i [[Turska|Turskom]], te na jugu [[Omanski zaljev|Omanskim]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]]. Glavni i najveći grad je [[Teheran]] koji predstavlja važno političko, kulturno, ekonomsko i industrijsko središte zemlje. Iran u vojno-političkom smislu ima status regionalne sile, dok se na temelju kolosalnih zaliha [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|zemnog plina]] kao i razvijenog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]] često naziva i energetskom supersilom. Također, Iran je i najrazvijenija [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] i [[Industrija|industrijska]] sila u široj [[Bliski istok|regiji]]. Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj historiji. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. milenijum pne.|3. milenija pne.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. milenijum pne.|2. mileniju pne.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pne.]] nastankom [[Medijska Monarhija|Medijske Monarhije]] koju kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partska Monarhija|Parta]] i [[Sasanidska Monarhija|Sasanida]]. Sredinom [[7. vijek]]a nastupa [[Muslimansko osvajanje Perzije|arapsko osvajanje Irana]] i se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tokom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tokom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[#Kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Historija Irana|iranskoj historiji]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovana [[Safavidska Monarhija]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12 imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]]. Iran je od najranije historije [[multietnička država]] sastavljena golemom većinom od [[Iranski narodi|iranskih naroda]] među kojima već milenijima dominiraju [[Perzijanci]] koji danas čine oko 60% današnjeg stanovništva Irana, a slijede ih [[Azeri]] (turkofoni), [[Kurdi]], [[Baluči]], itd. Službena [[religija]] je [[Imamizam|imamitski]] [[Šijiti|šijitski]] [[islam]], dok u ostale priznate religije spadaju [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]]. [[Perzijski jezik]] je uz više regionalnih glavnim službenim jezikom u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih [[Službeni jezik|službenih jezika]] u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana. Službeni kalendar u državi je [[iranski kalendar]]. == Etimologija == {{glavni|Terminologija Irana i Perzije}} Za vladavine [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]] ([[550. pne.|550.]] - [[330. pne.]]), [[Perzijanci]] su svoju regiju zvali ''Parsa'' po imenu kraljevstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]] koji je pripadao perzijskom plemenu, a danas se to ime može naći u oblicima [[Fars]] ili Pars, što je ime jedne pokrajine u Iranu. Sveukupno područje države naseljeno [[Iranski narodi|iranskim plemenima]] zvalo se ''Arijanam'', a ta riječ potječe iz [[Indoiranski jezici|arijskog]] izraza koji znači ''plemenit''<ref name="gene">{{eng icon}} [http://www.blackwellpublishing.com/content/BPL_Images/Content_store/Sample_chapter/9781557868602/Garthwaite_sample%20chapter_Persians.pdf « Persia: Place and Idea »], chap. 1 in ''The Persians'', Gene R. Garthwaite, Blackwell Publishing, 2005, {{ISBN|1-557-86860-3}}</ref>. U [[Partska Monarhija|partskom periodu]] ([[248. pne.]] - [[224]].) ''Arijanam'' je preoblikovano u ''Arijan'' te se s vremenom razvilo u izraze ''Iranšaher'' i ''Iran'' do [[Sasanidi|sasanidskog]] perioda. Grci su rabili izraze ''Arijana'' i ''Persis'' u opisivanju područja koje je danas poznato pod nazivom [[Iranska visoravan]]<ref name="keddie">{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20040721062732/http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf « Iran: Understanding the Enigma: A Historian’s View »], Nikki Keddie, ''Middle East Review of International Affairs'' Vol. 2, No. 3, septembar 1998.</ref>. Ovaj je izraz u [[latinski|latinskom]] dobio oblik ''Persia'' te je pod tim ili sličnim nazivima ušao u većinu evropskih jezika. Dana [[21. 3.]] [[1935]]. godine, na [[Novruz]] (iranska [[nova godina]]), [[Reza-šah Pahlavi]] izdao je dekret kojim se zahtijeva da se u svim službenim dokumentima u vanjskim odnosima za ime zemlje koristi naziv Iran<ref name="keddie" />. == Historija == {{glavni|Historija Irana}} [[Datoteka:Iran's historical extends and capitals (Cro).PNG|mini|desno|400px|[[Geografija Irana|Geografsko]] rasprostiranje Irana kroz [[Historija Irana|historiju]] s pripadajućim [[Popis historijskih iranskih glavnih gradova|političkim žarištima]]]] Iranska historija jedna je od najstarijih na svijetu uzimajući u obzir sve parametre: * U dolini [[Kašaf]]a na sjeveroistoku zemlje nađeni su [[Čovjek|ljudski]] ostaci iz ranog [[pleistocen]]a (~800.000 pne.), najstariji takve vrste u široj regiji. * Na [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] i ravnicama [[Huzestan]]a [[civilizacija]] se počela razvijati prije 7000 – 8000 godina, u isto vrijeme kada i najstarije u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. * Prvo [[pismo]] (još nedešifrirano) javlja se kroz [[proto-elamski period]] prije 5200 godina, istodobno kada i [[sumer]]ski [[klinopis]] i [[egipatski hijeroglifi]]. * [[Iranski narodi|Iranski etnički identitet]] javlja se prije 4000 – 4500 godina u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]] gdje se plemena nazivaju ''[[Arijci]]ma'' odnosno ''Irancima''. * Iran se kao ujedinjena država pod današnjim imenom i [[Perzijski jezik|službenim jezikom]] javlja prije oko 2600 godina, u vrijeme vladavine [[Medijska Monarhija|medijske]] i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidske dinastije]]. Uz sve navedeno, imperijalni status historijskog Irana kroz stari, srednji i novi vijek rezultirao je političkim protezanjem preko većih dijelova današnje [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]], [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]], povremeno i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne]] i [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]], te [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], ostavljajući pritom snažan kulturni pečat. Za razliku od drugih dijelova [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], Iran je jedina zemlja koja se kroz historiju oduprla helenizaciji, arabizaciji, turkizaciji i evropskoj kolonizaciji. === Prahistorija === Na području Irana, točnije u [[Veliki Horasan|Horasanu]], nađeni su ostaci ljudskog djelovanja još iz doba [[donji paleolitik|donjeg paleolitika]], od kojih najstariji datiraju i do 800.000 godina. Na sjeverozapadu zemlje, u području [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]], nađeni su ostaci ekonomske aktivnosti iz razdoblja [[mezolitik]]a. [[neolitik|Neolitička]] nalazišta svjedoče o poljoprivrednom djelovanju prije oko 6000 do 7000 godina u dolini [[Gorgan]]a, u [[Tureng-Tape]]u, [[Jarim-Tape]]u i u središtu zemlje, u [[Tape-Sialk|Sialku ''II'']] (blizu [[Kašan]]a)<ref>{{fra icon}} R. Ghirshman, ''Fouilles de Sialk près de Kashan, 1933, 1934, 1937'', Pariz, 1938.</ref>. Predmeti od [[bakar (element)|bakra]] i oslikane keramike iz [[brončano doba|brončanog doba]] (prije 4000 godina) pronađeni su u [[Suza (Iran)|Suzi]] (pokrajina [[Huzestan]]) i [[Tape-Sialk]]u. Arheološkim istraživanjima tek se sad počinju upoznavati vrlo stare civilizacije koje su ovdje gradile gradove prije 5000 godina. === Stari vijek === Početkom 3. milenija pne., u [[Suza (Iran)|Suzi]] se javlja oblik pisma koji je vjerojatno nastao iz starog sumeranskog pisma. [[Elam]] (prije kojeg je postojala protoelamitska civilizacija) postalo je nova regionalna snaga u jugozapadnom Iranu te svojevrsna konkurencija susjednim državama [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Tek u drugom mileniju pne. na iransku visoravan dolaze [[iranski narodi]] iz Centralne Azije. Sredinom 7. vijeka pne. [[Medijci]] okupljeni u plemenima na sjeveru i sjeverozapadu zemlje postaju samostalna regionalna sila i osnivaju [[Medijska Monarhija|Medijsku Monarhiju]]. Krajem istog vijeka Medijci i Babilonci oslobađaju se Asiraca zauzimanjem [[Niniva|Ninive]] [[612. pne.]] U ovom razdoblju izvori spominju [[Kir I.|Kira I.]], kralja [[Anšan]]a i unuka [[Ahemen]]a, po kojem je nazvana prva dinastija [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]. ==== Ahemenidska dinastija ==== [[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|250px|desno|Rekonstrukcija [[Perzepolis]]a, prijestolnice [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskih]] Perzijanaca]] {{glavni|Ahemenidska Monarhija}} Ahemenidi su stvorili veliki imperij koji se protezalo od [[Indija|Indije]] do [[Egipat|Egipta]], a koje je bilo organizirano u [[satrapija|satrapije]] povezane velikom mrežom cesta. [[Kirov cilindar]] prvi je pisani trag neke deklaracije o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] iz vremena [[Kir Veliki|Kira II.]]<ref>{{eng icon}} Shapour Suren-Pahlav [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php ''Cyrus Charter of Human Rights''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514025037/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php |date=2011-05-14 }} Iran Chamber</ref>. Ahemenidska dinastija izgradila je važne gradove kao što su [[Pasargad]], [[Perzepolis]], [[Suza (Iran)|Suza]] i [[Ekbatana]]. Njihova vladavina u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] najpoznatija je po [[Grčko-perzijski ratovi|ratovima]] protiv [[Stara Grčka|Grka]]. [[Ahemenidska Monarhija]] doživljava pad početkom [[4. vijek pne.|4. vijeka pne.]] te ga [[330. pne.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]]. ==== Partska dinastija ==== {{glavni|Partska Monarhija}} [[Datoteka:Arge Bam Arad edit.jpg|mini|250px|desno|[[Bam]]ska citadela, sagrađena [[500. pne.]]]] [[Partska Monarhija]] osnovana je [[247. pne.]], a njihovi vladari smatrali su se nasljednicima [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenida]]. Monarhiju je osnovao [[Arsak I. od Partije|Arsak]], poglavar [[iranski narodi|iranskog]] plemena [[Parni]], nakon što je osvojio tadašnju [[Seleukidi|seleukidsku]] [[satrap]]iju [[Partija (satrapija)|Partiju]]. Parni su se tada stopili s domaćim [[Parti]]ma, a Arsak je također osnovao znamenitu arsakidsku dinastiju, te se njegova država ponekad naziva i ''Arsakidska Monarhija''. Slabljenjem seleukidske moći, Partska Monarhija se nametnula kao vodeća sila [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], te je na vrhuncu moći uz teritoriju današnjeg Irana sadržavalo i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Armenija|Armeniju]], južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], te velike dijelove [[Centralna Azija|Centralne]] i [[Južna Azija|Južne Azije]]. Partska Monarhija objedinjavala je elemente [[Iranska kultura|iranske]] i [[Helenizam|helenističke]] kulture što se najbolje očituje u političkoj upravi. Partska Monarhija, koja je povremeno vodila ratove s [[Stari Rim|rimskom]] državom na zapadnim granicama, srušena je godine [[226.]] u pobuni vazala na jugozapadu Irana čime se izdiže nova, [[Sasanidska Monarhija]]. ==== Sasanidska dinastija ==== {{glavni|Sasanidska Monarhija}} [[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg|mini|250px|desno|[[Sasanidska Monarhija|Sasanidski]] reljef, prikaz [[Šapur I.|Šapura I.]]]] Sasanidi su bili prvi koji su vlastitu državu oslovljavali [[endonim]]om koji nepromijenjenim do današnjeg dana - ''Iran-šahr'' ili ''Erān-šahr'' (perzijski: ايرانشهر, ''Iranska domovina''). Oni su vladali jednim od najvažnijih razdoblja iranske historije te su ostvarili brojna dostignuća na svim područjima. Posebno su utjecali na [[Rimsko Carstvo|rimski svijet]], budući da su dva imperija bila neprestano u ratu<ref>A. Grabar, « Le rayonnement de l’art sassanide dans le monde chrétien », ''La Persia nel Medioevo'', Rim, 1971., str. 679.-707.</ref>. Njihov kulturni utjecaj dosegnuo je i [[Zapadna Evropa|Zapadnu Evropu]], [[Afrika|Afriku]], [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]] te se nastavio i u [[islam]]skom razdoblju<ref>{{fas icon}} Abdolhossein Zarinkoub, ''Ruzgaran: tarikh-e Iran az aghz ta saqut saltnat Pahlvi'', Sukhan, 1999. {{ISBN|964-6961-11-8}}. p. 305.</ref><ref>M. M. Mango, « Byzantine, Sasanian and Central Asian Silver, Kontakt zwischen Iran, Byzanz und der Steppe » in 6-7. Jh., ed. Cs. Balint, ''Varia Archaeologica Hungarica'', IX, Budimpešta, 2000., str. 267.-284.</ref>. === Srednji vijek === Vjekovni ratovi s Rimljanima doveli su do iscrpljenja obje starovjekovne supersile što je išlo na ruku [[Arapi]]ma ujedinjenim pod [[islam]]om koji započinju masovne vojne pohode. [[Arapsko-sasanidski rat|Osvajanje]] Irana počelo je [[637.]] godine s [[Abu Bekr]]om. Nakon opsade [[Ktezifont]]a, glavnog grada imperija, muslimani pobjeđuju sasanidsku vojsku kod [[Bitka kod Nihavanda|Nihavanda]] [[642.]] godine. Nakon toga Iranom se počeo širiti islam koji je postao većinskom religijom tri vijeka kasnije odnosno tokom vladavine domaće dinastije [[Samanidska Monarhija|Samanida]]. Iran je islamiziran, ali nikad nije arabiziran, za razliku od drugih krajeva koje je osvojio [[kalifat]]<ref name="lewis">{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20030426230129/http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf ''Iran in history''], Bernard Lewis, Moshe Dayan Center for Middle Eastern and African Studies, Sveučilište u Tel Avivu, 2001. godine</ref>. Perzijanci su značajno pridonijeli islamu na kulturnoj, političkoj i religijskoj razini<ref name="lewis" />. U 8. vijeku, u [[Veliki Horasan|Horasanu]] se prihvaća disidentska [[šijiti|šijitska]] doktrina te se događa odavajanje od arapske dominacije. Pobunom je svrgnuta dinastija [[Omejidi|Omejida]] te ju je u [[Bagdad]]u zamijenila [[Abasidi|Abasidska]] dinastija, [[748]]. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html "Abbassid Caliphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403213252/http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html |date=2008-04-03 }}, C. E. Bosworth, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Moć kalifâ ubrzano se smanjuje te u Iranu nastaju mnoge jake regionalne dinastije između [[820]]. i [[1005]]., od kojih iznimno [[Samanidi]]. Oni su se sukobljavali s Bagdadom te u mnogočemu obogatili intelektualni život. Osim klasične arapske kulture, podupirali su perzijsku književnost i jamčili zaštitu misliocima. Od [[962]]. dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] iz [[Gazni]]ja vlada [[Veliki Horasan|Horasanom]], te [[Pandžab]]om. U ovo vrijeme, pod zaštitom Mahmuda Gaznija, [[Firdusi]] piše „[[Šahname|Šahnamu]]” (''Knjiga kraljeva''), epsku pjesmu s pričama iz perzijske mitologije<ref>« Ghaznavids », C.E. Bosworth ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. [[Seldžuci]] dolaze u regiju u 11. vijeku<ref name="gene" /> te pobjeđuju [[Gaznavidi|Gaznavide]] pa [[Samanidi|Samanide]], a u Iranu se događa kulturna i naučna renesansa. Napravljena je promatračnica u [[Isfahan]]u, gdje je [[Omar Hajam]] stvorio novi, [[perzijski kalendar]] s [[prijestupna godina|prijestupnim godinama]] koji je i danas u uporabi. Ovo je razdoblje također bilo vrlo plodno za mnoga umjetnička dostignuća. Nakon vladavine Seldžuka, Iranom upravljaju manje lokalne dinastije prije dolaska [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] pod vodstvom [[Džingis-kan]]a, [[1219.]] godine. Invazija je poprilično oštetila zemlju i stanovništvo<ref>« Mongols », Peter Jackson, nov. 2002, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref>. Uništenjem brojnih sustava za navodnjavanje uništena je i mreža nastambi. Uništene gradove zamjenjuju izolirane oaze, a broj stanovnika pada te se stanovništvo tribalizira. Manje lokalne dinastije vladaju područjem nakon kraja prvog mongolskog razdoblja u [[1335.]] godini. Vrlo brzo zbiva se ponovna invazija, u kojoj [[Timur]] potpuno osvaja Iran te postaje vladar [[1381.]] godine. [[Timuridska Monarhija]] traje do [[1507.]] godine kada uzbečki [[Šajbanidi]] zauzimaju [[Samarkand]], dok se istovremeno u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] uzdiže domaća dinastija [[Safavidi|Safavida]] koja centralizira iranske teritorije. === Novi vijek === ==== Safavidska i afšaridska dinastija ==== {{glavni|Safavidska Monarhija|Afšaridska Monarhija}} [[Datoteka:Shah soleiman safavi.jpg|mini|250px|desno|[[Safavidska Monarhija|Safavidski]] vladarski dvor]] Iransko stanovništvo preobratilo se na [[imamiti|imamitski]] [[šijiti|šijizam]] u 16. vijeku, za vrijeme [[Ismail I.|Ismaila I.]], prvog [[Safavidi|safavidskog]] vladara. Ovo preobraćenje izvršeno je zbog suprostavljanja dominaciji sunitskih [[Otomansko Carstvo|Otomanskih Turaka]], kako bi se stvorio jedinstven religijski identitet. Preobraćenje je bilo obvezno, pod prijetnjom smrću<ref>{{eng icon}} [[Ehsan Yarshater]], [http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html « Iran - The Safavids »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116041047/http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html |date=2009-01-16 }}, ''[[Encyclopædia Iranica]]'', 2006</ref>. Vrhunac safavidske vladavine bio je za vrijeme šaha [[Abas I.|Abasa I. Velikog]], za čijeg se vremena dogodila centralizacija i opći napredak zemlje. Ovo je bilo [[zlatno doba]] i za umjetnost i trgovinu. Invazijom afganskih plemena u Iran [[1722]]. godine započela je silazna putanja safavidskog razdoblja. Nakon pada zadnjeg safavidskog vladara [[1735]]., godinu poslije Tahmasp Koli iz plemena Afšar istjeruje Paštunce i preuzima vlast pod imenom [[Nader-šah]]. Za vrijeme njegove vladavine vraćen je cijeli teritorij Irana te su krenuli vojni pohodi u Indiju. Njegova vladavina nije dugo trajala te je [[1747.]] godine ubijen u zavjeri. ==== Zandijska i kadžarska dinastija ==== {{glavni|Zandijska Monarhija|Kadžarska Monarhija}} Za vlast u zemlji otada se počinju boriti razne lokalne dinastije: [[Afšaridska Monarhija|Afšaridi]], [[Hotakijska Monarhija|Hotakijci]], [[Kadžarska Monarhija|Kadžari]] i [[Zandijska Monarhija|Zandijci]]. [[Karim-han Zand]] uspio je [[1750.]] godine ujediniti skoro cijelu zemlju. Za vrijeme njegova vladanja glavni je grad iz [[Mašhad]]a premješten u [[Širaz]] i započelo je kratko vrijeme mira i napretka. Nakon njegove smrti [[1779.]] godine počinju daljnje borbe za vlast. Na kraju pobjeđuje [[Muhamed-šah Kadžar]] koji preuzima vlast [[1794]]. godine i time osniva dinastiju koja je trajala sve do [[1925]]. godine. Tada glavnim gradom postaje [[Teheran]]. Za vladanja njegovih nasljednika [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šaha]], [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] i [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u zemlji je obnovljen red, stabilnost i jedinstvo. Trgovci i vjerski vođe postaju važni članovi društva u ovo vrijeme. Zbog slabosti središnje vlasti, velike kolonijalne sile, [[Rusko Carstvo|ruska]] i [[Britanski imperij|britanska]], zahvaljujući vojnoj i tehnološkoj moći, počinju dominirati [[Ekonomija Irana|iranskom ekonomijom]] i miješati se u unutarnje poslove države. Ipak, unatoč [[Velika igra|Velikoj igri]], Iran je sačuvao nezavisnost i nikad nije koloniziran. === Suvremeno doba === ==== Ustavna revolucija i modernizacija Irana ==== {{glavni|Iranska ustavna revolucija}} [[Datoteka:TabrizRevolutionaries.JPG|mini|desno|200px|Skupina revolucionara u [[Tabriz]]u]] Prvi pokušaji modernizacije zemlje dogodili su se za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]. Reforminan je porezni sustav, pojačana kontrola nad administracijom te razvijena industrija i trgovina. Smanjio se strani utjecaj, kao i utjecaj šijitskog svećenstva. Narodna želja za promjenama dovela je do ustavne revolucije [[1906.]] godine. Iran je postao prva bliskoistočna zemlja koja je revolucijom dobila ustav. [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] povećan je utjecaj Britanaca, koji su već dotad bili zainteresirani za naftu pronađenu [[1908]]. godine u [[Huzestan]]u. Pokušali su nametnuti anglo-perzijski dogovor [[1919.]] godine, koji je parlament odbio. [[Datoteka:Rezashah.jpg|mini|lijevo|170px|[[Reza-šah]]]] Nešto poslije državnim udarom smijenjena je vlast u korist časnika Reza-šaha, koji četiri godine poslije postaje [[Reza-šah Pahlavi]]. Uz pomoć snažne i centralizirane vlade počinje modernizacija Irana: razvijanje teške industrije, veliki infrastrukturni projekti, gradnja nacionalne željeznice, stvaranje javnog nacionalnog obrazovnog sustava, reforma pravosuđa (dotad pod kontrolom svećenstva), stvaranje iranskog građanskog zakonika, poboljšanje zdravstvenog sustava, itd. Posebna prava koja su dodjeljena strancima za vrijeme [[Kadžarska Monarhija|Kadžara]] ukinuta su kako bi se smanjila ovisnost i njima, što se posebno odnosilo na Veliku Britaniju i Rusiju. Dana [[21. 3.]] [[1935.]] međunarodna zajednica na Reza-šahov zahtjev službeno je odlučila prestati rabiti milenijski [[egzonim]] ''Perzija'' odnosno počela je oslovljavati zemlju s ''Iranom'' ([[endonim]]om nepromjenjenim od [[Sasanidska Monarhija|sasanidske epohe]]). Zabrana nošenja marama za žene, kao i obveza oblačenja na „zapadnjački” način za muškarce, uvedena je iste godine. Zbog zbližavanja s [[Njemačka|Njemačkom]], Britanci prisiljavaju [[Reza-šah]]a na abdikaciju u korist svoga sina [[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavija]] [[1941.]] godine. Reza-šah poslan je u egzil gdje je i umro [[1944.]] godine. Okupacija zemlje bila je vrlo važna [[saveznici]]ma. Nakon proglašenja rata [[Treći Reich|Njemačkoj]] [[1943.]] godine, Iran se približio zapadnim snagama. Iste godine u [[Teheranska konferencija|Teheranu]] sastali su se [[Churchill]], [[Roosevelt]] i [[Staljin]] čime su ojačali svoju ulogu u Iranu, koji je ubrzo postao član [[UN|Ujedinjenih naroda]]. [[Datoteka:28mordad1332.jpg|mini|desno|200px|Vojnici okupiraju zgradu [[Iranski medžlis|Medžlisa]] u [[Teheran]]u ([[19. 8.]] [[1953.]])]] U decembru [[1945]]. godine, uz potporu [[SSSR]]-a, [[Narodna Republika Azarbajdžan]] i [[Kurdska Narodna Republika]] proglašavaju svoju nezavisnost u područjima iranskog Azarbajdžana i iranskog Kurdistana. Dijelove [[Horasan (pokrajina)|Horasana]], [[Gorgan]]a, [[Mazandaran]]a i [[Gilan]]a okupirale su sovjetske trupe; [[Iranska kriza 1946.|iransko-sovjetska kriza]], prva u [[Hladni rat|Hladnom ratu]], završila je u decembru [[1946.]] nakon što su vlade separatističkih pokreta izgubile potporu [[SSSR]]-a. Godine [[1953]]. premijer [[Muhamed Mosadek]] nacionalizira naftu. Radi zaštite zapadnjačkih interesa u iranskoj naftnoj industriji, [[MI6|britanske]] i [[CIA|američke tajne službe]] provode [[Operacija Ajax|operaciju Ajax]] čiji je cilj postavljanje vlade koja bi štitila zapadnjačke interese. Nakon Mosadekova pada, [[Muhamed-Reza Pahlavi]] uspostavlja autokratski diktatorski režim uz pomoć SAD-a. Godine [[1955.]], Iran pristupa [[Bagdadski pakt|Bagdadskom paktu]] čime prelazi na američki stranu u [[Hladni rat|Hladnom ratu]]. Pahlavi je modernizirao industriju i društvo zahvaljujući prihodima od nafte te programu zvanom [[Bijela revolucija]]. Za vrijeme njegova režima uklonjeni su svi oblici političke oporbe, a njegova vladavina općenito nije bila dobro prihvaćena u iranskom društvu. ==== Iranska revolucija i islamska republika ==== {{glavni|Iranska revolucija}} [[Datoteka:Mohammad Reza Pahlavi.png|mini|lijevo|170px|[[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavi]] (zbačen [[Iranska revolucija|revolucijom]] 1979.) s [[Farah Pahlavi]], bivšom iranskom kraljicom]] Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, [[Muhamed-Reza Pahlavi]] napustio je Iran [[16. 1.]] [[1979.]] godine. Dana [[1. 2.]] [[1979.]] [[Ruholah Homeini]] vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije [[11. 2.]], te uspostavio prijelaznu vladu. Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana<ref>Ibrahim, « Jubilation, Anarchy and Sadness Mix as Tehran Erupts in Frenzy », ''New York Times'', 12/02/1979, p. 1</ref>. Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti<ref name="keddie" />. Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom [[Branitelji revolucije]] od maja [[1979]]., ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je [[referendum]], na kojem je uspostavljena [[islamska republika]] po Homeinijevom nacrtu, s [[Rahbar|vrhovnim vođom]] na čelu. [[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|mini|desno|200px|Povratak [[Ruholah Homeini|Homeinija]] u [[Teheran]] (februar [[1979.]])]] Zbog [[Iranska talačka kriza|iranske talačke krize]] (opsada američkog veleposlanstva u [[Teheran]]u između [[4. 11.]] [[1979.]] i [[20. 1.]] [[1981.]] i uzimanje osoblja kao talce) [[Jimmy Carter|Carterova]] administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula [[7. 4.]] [[1980.]] ekonomske sankcije. Dana [[22. 9.]] [[1980.]], iskorištavajući slabost iranskih oružanih snaga pod novim političkim sustavom<ref>{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20040626202354/http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf « Khomeini’s Incorporation of the Iranian Military »], Mark Roberts, ''McNair Paper 48'', Institute for National Strategic Studies, januar 1996.</ref>, [[Iračko-iranski rat|Irak napada Iran]]. Službena politika [[SAD]]-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koji je htio osvojiti naftna polja u [[Huzestan]]u<ref>{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20070926131746/http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf « Iran’s Ethnic Tinderbox »], John R. Bradley, ''The Washington Quarterly'', hiver 2006-2007</ref>. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom [[Iran-Contra afera]]. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija [[Vijeće Sigurnosti|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[20. 7.]] [[1987]]. godine. Dana [[15. 8.]] [[1990]]. Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. ''[[status quo ante bellum]]''. Nakon Homeinijeve smrti [[3. 6.]] [[1989.]], [[Vijeće stručnjaka]] prihvatilo je [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] kao [[Rahbar|vođu revolucije]]. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen. Tokom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračke avijacije i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij). Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na ekonomiju zemlje koje su vodili pragmatičari kao [[Hašemi Rafsandžani]], koji je izabran kao predsjednik [[1987.]], te [[1991.]] godine. Krah ekonomske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997]]. godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u julu [[1999.]], kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran [[2001.]] godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret. Godine [[2005.]] godine, na mjesto predsjednika države izabran je [[Mahmud Ahmadinežad]], konzervativni gradonačelnik [[Teheran]]a. Njegov mandat obilježava spor sa [[SAD]]-om oko [[Iranska nuklearna kriza|nuklearnog programa]] i tvrda vanjska politika. Iran je trenutačno izvrgnut [[CIA|američkim specijalnim operacijama]] s ciljem destabiliziranja političkog sustava, rušenja vlade i sprečavanja Irana od razvoja nuklearnog programa<ref>[http://www.newyorker.com/archive/2006/11/27/061127fa_fact?currentPage=all Is a damaged Administration less likely to attack Iran, or more?]</ref>. == Geografija == [[Datoteka:Iran_topo_hr.svg|300px|desno|Karta Irana]] {{glavni|Geografija Irana}} Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000&nbsp;km². Na sjeveru ima granice s [[Armenija|Armenijom]] (35&nbsp;km), [[Azerbajdžan]]om (611&nbsp;km), [[Turkmenistan]]om (992&nbsp;km), te ima 740&nbsp;km obale na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Zapadne granice dijeli s [[Turska|Turskom]] na sjeveru i [[Irak]]om na jugu, završavajući na [[Šat al-Arab]]u (na perzijskom: ''Arvand Rūd''). Na jugu zemlja ima izlaz na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] u dužini od 1770&nbsp;km. Iran od [[1970-ih]] ima granični spor s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] zbog [[Abu Musa|Abu Muse]], [[Veliki Tunb|Velikog]] i [[Mali Tunb|Malog Tunba]], otokâ koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s [[Afganistan]]om na sjeveru i [[Pakistan]]om na jugu. Udaljenost između [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] na sjeverozapadu i [[Sistan i Balučistan|Sistana i Balučistana]] na jugoistoku je oko 2330&nbsp;km. Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje [[Dašt-e Lut]] („Prazna pustinja”) i [[Dašt-e Kavir]] („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom [[Pakistan]]u i južnom [[Afganistan]]u. Sjeverozapadni dio zemlje koji je plodniji i najnapučeniji je ujedno i najbrdovitiji. Ovdje se nalazi na sjeveru visoki planinski lanac [[Alborz]] (''Elburz'') s najvišom točkom Irana, 5621 [[metar|m]] visokim [[Damavand]]om. Na jugozapadu od [[Omanski zaljev|Omanskog zaljeva]] sve do slanog jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]], proteže se drugi veliki vapnenački lanac [[Zagros]] (ili ''Kuhaje-Dinarun'' - „Dinarsko gorje”) s najvišim kraškim vrhovima ''Dinar-Kuh'' („Dinarski vrh” 4976 m), ''Oštran-Kuh'' („Oštri vrh” 4328 m) i ''Kukalar-Kuh'' („Kukasti vrh”, 4298 m). [[Iranska visoravan]] pruža se između spomenutih planinskih lanaca u središtu i na istoku zemlje. U širokom području između planina nalaze se velika poljoprivredna i urbana središta kao [[Isfahan]] ili [[Širaz]]. Sve do 20. vijeka, kada su izgrađene glavne ceste i željezničke pruge kroz planinske lance, ova područja bila su relativno izolirana jedna od drugih. Obično je jedan veliki grad dominirao jednim ovakvim područjem, te su postojali složeni ekonomski odnosi između grada i sela na periferiji. U višim područjima planinskih lanaca, živjele su praktički plemenske skupine koje su se selile zajedno sa stadima ovaca i koza između tradicionalnih ljetnih i zimskih [[pašnjak]]a. [[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|300px|desno|[[Stanište|Staništa]] i [[vegetacija]] Irana: {{legenda|#32cd32|Šume i šumska područja}} {{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}} {{legenda|#c8fb98|Travnate stepe}} {{legenda|#fff0b9|Suhe pustinjske ravnice}} {{legenda|#ffc0a8|Polupustinjska područja}} {{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]] U zemlji ne postoje veći riječni sustavi, a promet se kroz historiju odvijao [[karavana]]ma koje su prolazile kroz klance i prijevoje u planinama. Visoke planine su također predstavljale problem u pristupu prema [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Većih slatkovodnih jezera nema, a na sjeverozapadu je plitko poluslano jezero [[Urmija (jezero)|Urmija]]. U Iranu vlada uglavnom [[Suha klima|suha i polusuha klima]]. Iznimka je ravnica uz [[Kaspijsko jezero]] gdje vlada blaga suptropska klima oceanskog tipa; ovdje temperature zimi rijetko padaju ispod 0[[°C]], a klima je vlažna tokom cijele godine. Temperature ljeti se rijetko penju iznad 29&nbsp;°C, a prosječne godišnje padaline su od 680 [[mm]] na istoku do 1700&nbsp;mm na zapadu zemlje. Na zapadu u naseljima u dolinama gorja [[Zagros]] javljaju se iznimno niske temperature, jake zime, te prosječna temperatura ispod 0&nbsp;°C i velike količine [[snijeg]]a. U istočnim i središnjim bazenima vlada iznimno suha pustinjska klima s manje od 200&nbsp;mm padalina godišnje i prosječnim ljetnim temperaturama do 38&nbsp;°C. Uz obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] je sušna polupustinjska klima gdje vladaju umjerene zime, te vrlo suha i vruća ljeta. Količina oskudnih [[padalina]] ovdje varira između 135 i 355&nbsp;mm. Iran se nalazi u sezmički vrlo aktivnom dijelu svijeta kojeg često pogađaju [[Popis potresa u Iranu|potresi]]. === Flora, fauna i okoliš === [[Datoteka:Two cheetahs together.jpg|mini|lijevo|[[Gepard]]i u Iranu]] Biljni i životinjski svijet u Iranu je zbog velikog broja [[biom]]a i [[stanište|staništa]] vrlo raznolik, te ovdje živi veliki broj životinja i biljaka. U biljnom pokrovu postoji izraziti klimatski gradijent, od polupustinjskih ljetopadnih grmljaka uz južne obale, do bujnih vlažnih šuma oceanskog tipa na sjeveru uz Kaspijsko more. Na istoku su gole pustinje s rijetkim travnatim oazama, a u središtu zemlje na prostranoj nutarnjoj visoravni prevladavaju za Iran osobiti kuglasto-ježinasti trnjaci (''tragantidi'') otporni na ovdašnju sušno-hladnu klimu s mrazovima i žarkim ljetom. U polupustinjskim područjima živi veliki broj velikih [[Mačke|mačaka]] kao [[Obični ris|eurazijski ris]], [[manul]] i preživači [[indijska gazela]] ili [[perzijska gazela]]. Neke od njih nalaze se pred istrebljenjem kao iranski gepard (''Acinonyx jubatus venaticus'') kojih je još ostalo od 50 do 60, a na sjeveroistoku žive i malobrojni [[lav]]ovi. U Iranu postoji mnogo endemskih vrsta kao [[perzijski jelen]] kojeg danas ima još vrlo malo. Na području države živi i veliki broj ptičjih vrsta kao: [[riđi mišar]], [[obična vjetruška]], [[orao bradaš]] i dr. U šumama na sjevernom gorju mogu se naći [[divlja svinja|divlje svinje]], [[medvjedi]], [[jelen]]i i [[kozorog|kozorozi]]. O očuvanju okoliša država je počela voditi brigu od [[1950-ih]], nakon degradacije okoliša i prevelikog izrabljivanja prirodnih resursa. Iran je osnovao [[1956]]. društvo za zaštitu divljih životinja, pa [[1967]]. organizaciju za lov i ribolov, te na kraju [[1971]]. ministarstvo za zaštitu okoliša. Cilj svih ovih organizacija bila je zaštita okoliša. Od početka 21. vijeka, glavni ekološki problemi u državi su: * [[onečišćavanje zraka]], posebno u urbanim sredinama. Ovo zagađivanje događa se zbog ljudskog djelovanja, posebno zbog emisija štetnih plinova iz vozila, te iz rafinerija i industrije. * [[krčenje šuma]] * [[dezertifikacija]] tj. pretvaranje travnjaka i grmlja u pustinje i polupustinje * smanjivanje močvarnih područja zbog [[suša|suše]] * zagađenje naftom u Perzijskom zaljevu (zbog vađenja nafte) * [[onečišćavanje vode]] zbog industrijskog otpada i nekontrolirane upotrebe. Vjerojatno najveći ekološki problem je onaj kvalitete zraka, ponajviše u glavnom gradu [[Teheran]]u. [[Ugljični monoksid]] ima vrlo veliki udio u 1,5 milijuna tona štetnih plinova koji su zabilježeni u Teheranu [[2002.]] godine. === Politička podjela === {{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}} Pokrajinama ili provincijama ([[Perzijski jezik|perz.]] استان; ''ostān'', mn. استانھا; ''ostānhā'') upravlja se iz lokalnog središta, obično najvećeg grada ([[Perzijski jezik|perz.]] مرکز; ''markaz'', dosl. „središte”). Pokrajinom upravlja upravitelj ([[Perzijski jezik|perz.]] استاندار; ''ostāndār''), kojeg postavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a odobrava vlada. Do [[2004.]] godine Iran je imao 28 [[Iranske pokrajine|pokrajina]]. Nakon donešenog zakona, pokrajina [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] podjeljena je na tri dijela, dok je [[2010.]] godine stvorena i nova [[Alborška pokrajina]]. Svaka pokrajina podjeljena je na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] شهرستان, ''šaherestān'') koji se nadalje dijele na kotare zvane ''bahš'' (perz. بخش). {| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" | # [[Teheranska pokrajina]] # [[Komska pokrajina]] # [[Markazi]] # [[Kazvinska pokrajina]] # [[Gilan]] # [[Ardabilska pokrajina]] # [[Zandžanska pokrajina]] # [[Istočni Azarbajdžan]] # [[Zapadni Azarbajdžan]] # [[Kurdistanska pokrajina]] # [[Hamadanska pokrajina]] # [[Kermanšaška pokrajina]] # [[Ilamska pokrajina]] # [[Luristan]] # [[Huzestan]] # [[Čahar-Mahal i Bahtijari]] || <ol start=17> <li>[[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad]] <li>[[Bušeherska pokrajina]] <li>[[Fars]] <li>[[Hormuzgan]] <li>[[Sistan i Balučistan]] <li>[[Kermanska pokrajina]] <li>[[Jazdska pokrajina]] <li>[[Isfahanska pokrajina]] <li>[[Semnanska pokrajina]] <li>[[Mazandaran]] <li>[[Golestan]] <li>[[Sjeverni Horasan]] <li>[[Razavi Horasan]] <li>[[Južni Horasan]] <li>[[Alborška pokrajina]] ||[[Datoteka:IranNumbered.png|mini|300px]] |} Administrativna struktura u Iranu vrlo često se mijenja. [[2005]]. godine, u Iranu je postojalo 324 šahrestana, 865 bahša, 982 grada i 2378 sela<ref>{{eng icon}} ''Number of shahrestans, bakhshes, cities and dehestans according to the administrative divisions'', [http://www.sci.org.ir/portal/faces/public/sci_en/ Statistical Center of Iran], 1383/2005</ref>. ''Pogledajte i: [[Popis gradova u Iranu]]'' == Država i politika == {{glavni|Politika Irana}} === Raspodjela vlasti === [[Datoteka:Schema gvt iran.png|mini|desno|430px|Političke institucije u Iranu.]] Stvaranjem [[islamska republika|islamske republike]] u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu. Iran je jedina službeno [[šijiti|šijitska]] država u muslimanskom svijetu. Islamska republika Iran je praktički i jedina [[teokracija]] u svijetu, tj. smatrajući da vlast dolazi od [[Bog]]a, moć leži u rukama svećenstva. Ovaj oblik teokracije počiva na načelu ''[[velayat-e faqih]]'' (ولایت فقیه) kojeg je u 1960-ima teorizirao [[ajatolah]] [[Ruholah Homeini]], prvi [[Rahbar|Vođa Revolucije]]. Također u ovom sustavu postoji i predstavnička dimenzija, budući da je priznata i vladavina naroda, te se putem izbora izabire predsjednik republike, zastupnici i članovi [[vijeće stručnjaka|vijeća stručnjaka]]. Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva ''Qānun-e Asasi'' („Osnovni zakon”). U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka izabiru sveopćim izborima. Minimalna dob za glasovanje određena je na 15 godina. ==== Izvršna vlast ==== {{glavni|Rahbar}} [[Rahbar|Vođa revolucije]] (zvan i „Vrhovni vođa”) odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana<ref name="iran constit">{{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm |date=2011-07-13 }}</ref>. Vođu revolucije izabire [[Vijeće stručnjaka]] na neodređeno trajanje mandata. Vođa je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te kontrolira vojnim operacijama i zadacima vezanim uz sigurnost, te samo on ima mogućnost proglasiti rat. Ovu državnu funkciju može obnašati samo vjerska osoba. Ima mogućnost udaljiti predsjednika republike od svoje funkcije, nakon što ga [[Vrhovni sud Irana|Vrhovni sud]] proglasi krivim za kršenje ustava ili nakon što mu parlament proglasi nesposobnost po zakonu 89 ustava. Vijeće stručnjaka odgovorno je za nadgledanje vrhovnog vođe u izvršavanju svojih dužnosti. Trenutni vrhovni vođa Irana je [[ajatolah]] [[Možtaba Hamenei]], koji obnaša tu dužnost od [[2026]]. godine. {{glavni|Predsjednik Irana}} Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vođe revolucije<ref name="iran constit" />. Predsjednik se izabire na sveopćim izborima na mandat od četiri godine, kojeg je moguće još jednom obnoviti. Predsjedničke kandidate mora odobriti [[Vijeće čuvara]]. Predsjednik je odgovoran za izvršavanje izvršne vlasti, osim onih koje su vezane uz vrhovnog vođu. Predsjednik odabire i nadgleda [[Vijeće ministara Irana|Vijeće ministara]], koordinira odlukama vlade i odabire vladinu politiku koju predstavlja parlamentu. Deset potpredsjednika pomaže predsjedniku, kao i kabinet od 22 ministra čije imenovanje mora odobriti parlament<ref>{{eng icon}}{{fas icon}} [https://web.archive.org/web/20060901033103/http://www.president.ir/eng/ahmadinejad/cabinet/ Kabinet] na stranici predsjednika Irana</ref>. Trenutni predsjednik republike je [[Hasan Ruhani]] koji je na to mjesto izabran u junu [[2013.]] godine. ==== Zakonodavna vlast ==== {{glavni|Iranski medžlis}} Medžlis, službenog naziva „Savjetodavna islamska skupština” ([[perzijski]]: مجلس شورای اسلامى, ''Madžles-e Šora-je Eslami'') je jednodomski iranski parlament. Broji 290 zastupnika koji su izabrani na mandat od četiri godine. Medžlis izglasava zakone, ratificira međunarodne sporazume i odobrava državni proračun. Svi zakonodavni zastupnici moraju biti predstavljeni Vijeću čuvara. Od [[2006]]. godine, šest zastupničkih mjesta u [[Iranski parlament|medžlisu]] rezervirana su za zastupnike vjerskih manjina. {{glavni|Vijeće stručnjaka}} Vijeće stručnjaka koje zasjeda jedan tjedan godišnje, broji 86 članova probranog svećenstva koji se izabiru sveopćim glasovanjem na mandat od osam godina. Kao i za predsjedničke i parlamentarne izbore, Vijeće čuvara određuje podobnost kandidata za članstvo u Vijeću stručnjaka. Ovo vijeće izabire vrhovnog vođu i ima ustavno pravo povući ga s dužnosti u bilo kojem trenutku. Ipak, dosad nije zabilježen slučaj u kojima bi se vijeće usprotivilo odlukama vrhovnog vođe. {{glavni|Vijeće čuvara}} Vijeće čuvara broji 12 pravnika od kojih šest imenuje vrhovni vođa. Drugu polovicu preporučuje šef sudbene vlasti (kojeg izabire vrhovni vođa), a imenuje ih iranski parlament. Vijeće tumači ustav i može iskoristiti pravo [[veto|veta]] na odluke medžlisa, ako smatra da je doneseni zakon neuskladiv s ustavom ili s islamskim običajima, te vraća zakon parlamentu na doradu. ==== Sudbena vlast ==== Vođa revolucije imenuje šefa [[sudbena vlast|sudbene vlasti]] koji imenuje članove vrhovnog suda i glavnog tužioca. Postoji više vrsta sudova, od javnih sudova koji se bave građanskim i kriminalnim slučajevima do revolucionarnih sudova koji se bave zločinima protiv državne sigurnosti. Odluke revolucionarnih sudova su zaključne, te je na njih nemoguća žalba. Poseban svećenski sud odgovoran je za suđenje zločina koje su počinili pripadnici svećenstva, a također može biti primijenjen i u slučajevima kad su optuženi laici. Posebni svećenski sud ne nalazi se u regularnom pravosudnom sustavu, te ti sudovi odgovaraju samo vođi revolucije. ==== Lokalna vlast ==== Članovi lokalnih vijeća izabiru se lokalnim izborima na mandat od četiri godine u svim selima i gradovima u Iranu. Po članku 7 iranskog ustava, lokalna vijeća zajedno s parlamentom čine upravne i odlučne organe države<ref name="iran constit" />. Ovaj dio ustava nije primjenjivan do [[1999]]. kad su održani prvi lokalni izbori za lokalna vijeća u državi. Ova vijeća imaju mnoge odgovornosti, kao: izbor gradonačelnika ili načelnika, nadzor lokalnih aktivnosti, te briga za društvenim, zdravstvenim, ekonomskim, kulturnim i obrazovnim potrebama svojih građana. === Unutarnja politika === Iranska država, osim institucionalne strukture, ima i mnoge druge posebnosti u pogledu politike. Mnoge strukture državnog aparata su udvostručene. Te strukture koje se nazivaju revolucionarne strukture (''nahadha ye enqelāb'') odgovorne su izravno vođi revolucije. Iranska vojska u ovom pogledu udvostručena je Braniteljima islamske revolucije, a sudovi s revolucionarnim sudovima. U svakom ministarstvu i svakoj pokrajini imenovan je predstavnik vođe. Politikom upravljaju islamističke frakcije, dok su ostale tradicionalne stranke zabranjene<ref name="djalili">[[#reza|Djalili]], str.86.-87.</ref>. Kod islamista postoje dvije struje: konzervativna i reformistička. Obije struje žele očuvati postojeći politički sustav, ali se razlikuju načini na koje to žele ostvariti. Konzervativci se suprostavljaju ikakvim promjenama sustava, te zastupaju strogo provođenje revolucionarnih ciljeva, dok se reformisti zalažu za nešto liberalniju politiku. Izbor reformista [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997]]. pokrenuo je određene promjene u zemlji, ipak nakon određenog vremena na vlast su ponovno došli konzervativci. ==== Mediji ==== Mediji u zemlji postoje još od pojave prvih novina 1835.<ref>{{eng icon}} Patrick Clawson. ''Eternal Iran''. Palgrave. 2005. Suautor: Michael Rubin. {{ISBN|1-4039-6276-6}} p.43</ref> Medije čine brojne službene novinske agencije, veliki broj dnevnih novina i časopisa, službeni televizijski kanali i privatni (koji emitiraju iz inozemstva), te radijske stanice. Zabilježen je i snažan trend [[blog]]ova, zbog mogućnosti slobodnog i anonimnog izražavanja. Iranski ustav dopušta slobodu medija sve dok se poštuju islamska načela. Svaki izdavač novina ili časopisa mora imati odgovarajući dozvolu za rad.<ref name="CSI">{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/98.htm « The Mass Media »], ''in'' ''Country Studies'', Kongresna knjižnica, Washington, 1988.</ref> Sva izdanja koja su ocjenjena kao protuislamska ne mogu dobiti ovu dozvolu. U praksi ovu dozvolu ne dobivaju ni mediji za koje se smatra da šire raspoloženje protiv vlade.<ref name="CSI" /> Godine [[1987]]., sve novine i časopisi podržavali su institucije islamske republike. Nakon Hatamijevog izbora [[1997]]. i relativne liberalizacije medija, neka papirnata izdanja postala su kritičnija prema vlasti. Televizijske i radio postaje postoje u [[Teheran]]u i svim većim pokrajinskim gradovima. Postaje u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] mogu emitirati programe na [[Azerski jezik|azerskom]] i [[Kurdski jezik|kurdskom jeziku]]. Neke opozicijske skupine emitiraju programe iz [[Irak]]a ili iz [[Kavkaz|kavkaskih]] zemalja. === Vanjska politika === [[Datoteka:Bagh-melli.jpg|mini|''Darvāzeh-je Bāg-e Meli'' - ulazna vrata u ministarstvo vanjskih poslova u [[Teheran]]u]] Revolucionarna vlast u Iranu kojeg je započeo ajatolah [[Homeini]] radikalno je promijenio vanjsku politiku te zemlje u odnosu na onu koju je provodio [[Šah (vladar)|šah]], to se posebno odnosi na dotadašnju prozapadnjačku politiku. Nakon teške postrevolucionarne vanjske politike i [[Iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]], Iran je racionalizirao svoju vanjsku politiku i usredotočio se na njezine ekonomske ciljeve.<ref>{{eng icon}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/MR1320.ch6.pdf Poglavlje 6, Impact on Foreign Policy], Daniel Byman, Shahram Chubin, Anoushiravan Ehteshami, Jerrold D. Green, str. 82.-92. {{ISBN|0-8330-2971-1}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/ kompletna knjiga (poveznica)]</ref> Ipak, ova politika je daleko od normalizacije. U novije doba, Iran se trudi poboljšati svoje odnose sa susjednim državama, pogotovo s [[Irak]]om. Ciljevi vanjske politike uključuju nenametljivo preuzimanje vodeće uloge u regiji, smanjiti i prekinuti [[SAD|američki]] utjecaj i utjecaj drugih sila u regiji, te zasnivanje kvalitetnih trgovačkih odnosa. Općenito se može reći da su osnovna načela iranske vanjske politike: djelovanje protiv [[SAD]]-a i [[Izrael]]a u smislu ukidanja njihove vojne dominacije u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i potpora stvaranju palestinske države<ref>{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/103.htm « Relations with regional powers »] ''in Country Studies Iran'', Kongresna knjižnica</ref>, smanjenje utjecaja vanjskih sila (kao [[SAD]] i [[UK]]) u zaljevu i povećanje svoje regionalne uloge, te razvoj diplomatskih odnosa s zemljama u razvoju. ==== Izvoz revolucije ==== Termin „izvoza islamske revolucije” proizlazi iz posebnog pogleda na svijet, koji gleda na islamsku revoluciju kao na način kojim se muslimani i nemuslimani mogu osloboditi od ugnjetavanja tirana koji služe interesima međunarodnog [[Imperijalizam|imperijalizma]]. Postoji puno struja misli o provođenju izvoza islamske revolucije, od onih koji se zalažu samo za djelovanje putem obrazovanja, pa do onih koji žele aktivno pomoći revolucionarnim skupinama u provođenju revolucije. Iako se iransko ministarstvo vanjskih poslova zalaže samo za obrazovno djelovanje, mnogi zagovornici aktivističkog pristupa nalaze se na visokim političkim položajima, te mogu bitno utjecati na iransku vanjsku politiku. Ovo se posebno može vidjeti u politici prema [[Libanon]]u.<ref>{{fra icon}} [http://www.monde-diplomatique.fr/2004/02/HOURCADE/11001 Le réveil de l'Iran], Bernard Hourcade, februar 2004., Le Monde diplomatique str. 12.-13.</ref>. Godine [[1982.]] Iran je poslao 1500 [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] u [[Baalbek]] u Libanonu kako bi organizirali, opremili i obučili [[Hezbolah]]<ref>{{eng icon}} Augustus Richard Norton, « Walking Between Raindrops: Hizballah in Lebanon », ''Mediterranean Politics'', vol. 3, no. 1, ljeto 1998., str. 86.</ref>. Prema nekim procjenama, Hezbollah je u februaru 2010. primio 400 milijuna [[USD]] od Irana.<ref name="fund">American Chronicle, 28-03-2010 [https://web.archive.org/web/20110919112340/http://www.americanchronicle.com/articles/view/148262 Iran Massively Rearming Hezbollah in Violation of UN Security Council Resolution]</ref><ref name="irinnews52494">{{cite web|url=http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=52494&SelectRegion=Middle_East|title=LEBANON: The many hands and faces of Hezbollah|author=UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|date = 29. 3. 2006.|accessdate = 17. 8. 2006}}</ref><ref name="Haaretz 746631">{{Cite web |url=http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 |title=Iranian official admits Tehran supplied missiles to Hezbollah |access-date=2013-06-14 |archive-date=2007-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071001064619/http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 |url-status=dead }}</ref> Teheran također podupire i šijitske pokrete u [[Irak]]u, [[Bahrein]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Afganistan]]u. Ipak, neki autori misle da se izvoz revolucije ne slaže s željama za otvaranjem Irana prema svijetu, te smatraju da je koncept izvoza revolucije nestao u prvim godinama nove vladajuće strukture<ref>{{fra icon}} [http://www.diploweb.com/forum/dufour06101.htm L'influence de l'Iran au travers du chiisme. Mode opératoire, succès et limites de la politique pro-chiite iranienne.], Thierry Dufour, oktobar 2006.</ref>. ==== Iranski nuklearni program ==== {{glavni|Iranski nuklearni program}} [[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|mini|Ministarstva vanjskih poslova Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Kine tokom sastanka o iranskom nuklearnom programu u martu 2006.]] [[Iranski nuklearni program]] postao je predmet velike rasprave između Irana i zapadnih zemalja. Uzrok je bio veliki jaz u političkim pogledima na program između Irana i zapadnih zemalja. Iranska javnost gleda na nuklearni program kao na način kojim bi se uvela raznolikost u iranske izvore energije, te kao način kojim bi se pojačala iranska međunarodna uloga<ref name="Barzin" />. Iranska javnost, praktički svi političari i vlada ujedinjeni su u tome da Iran mora razviti svoju nuklearnu industriju, jer ne može prihvatiti činjenicu da druge zemlje, kao [[Izrael]], [[Indija]] ili [[Pakistan]] imaju nuklearne programe, a Iran ga ne može imati<ref>{{fra icon}} [http://www.caucaz.com/home/breve_contenu.php?id=221 Les dessous du programme nucléaire iranien, Dossier Iran 9/10], Thierry Coville i François Gremy</ref>. Vlade zapadnih zemalja imaju mišljenje da ovaj nuklearni program u civilne svrhe ima skrivene namjere, te da će možda biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja<ref name="Barzin">{{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20060523182718/http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf L'économie politique de développement de l'énergie nucléaire en Iran], Nader Barzin, 2004. [[EHESS]] socio-ekonomska teza o razvoju, str.216.-218.</ref><ref>[http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html Nucléaire iranien : réunion des directeurs politiques des ministères des Affaires étrangères des Six] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091109022035/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html |date=2009-11-09 }} 05/09/2006. Francusko ministarstvo vanjskih poslova</ref>. Iran je ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog oružja [[1970]]. godine, prema kojim je obvezan ne proizvoditi i ne pokušavati nabaviti nuklearno oružje. Ipak, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] vjeruje da je zbog iranske nesuradnje nemoguće provesti inspekcije tehnologije i ustvrditi rabi li se tehnologija u vojne svrhe, što stoji u izvještaju direktora agencije od 31. 8. 2006.<ref>{{eng icon}} [http://www.iaea.org/Publications/Documents/Board/2006/gov2006-53.pdf Izvještaj glavnog direktora IAEA-e o provođenu sporazuma o nuklearnom naoružanju u Iranu], [Međunarodna agencija za atomsku energiju, str. 5.</ref>. === Vojska === {{glavni|Oružane snage Irana}} [[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od tri [[podmornice klase Kilo]] u iranskoj mornarici]] Iranske oružane snage modernizirane su i reorganizirane nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon što je [[1921.]] vlast preuzeo [[Reza-šah]]. Za vrijeme vladavine posljednjeg iranskog šaha, [[Muhamed-Reza Pahlavi|M.-R. Pahlavija]], oružane snage su obučene i opremljene uz pomoć stranih vojska. Prodaja američkog oružja Iranu narasla je na 11,2 milijarde dolara u razdoblju od [[1950.]] do [[1979.]]<ref name="globalsecurity intro">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/intro.htm Iran: Uvod] na globalsecurity.org</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iranske oružane snage izgubile su oko 60% ljudstva (zbog čistki i dezerterstva)<ref name="global security army">{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army.htm Iranska vojska], na stranici globalsecurity.org</ref>, dok je istovremeno ajatolah Homeini dekretom [[5. 5.]] [[1979.]] stvorio korpus [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] (''pasdaran'') čiji je cilj obrana interesa revolucije. [[Oružane snage Irana]] podijeljene su na sljedeći način: * regularna vojska, podjeljena je na tri grane: ** kopnena vojska (''arteš''), broji oko 350.000 pripadnika (od kojih oko 200.000 ročnika) 2004. godine<ref name="global security army" /> ** ratno zrakoplovstvo (''Niru Havaji'') broji oko 18.000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/airforce.htm Iran Air force], na siteu globalsecurity.org</ref> ** ratna mornarica (''Niru Darjāi''), broji oko 18.000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/navy.htm Iranian Navy], na siteu globalsecurity.org</ref> * [[Iranska revolucionarna garda|Korpus branitelja islamske revolucije]] (''Sepah-e Pasdaran-e Enghelāb-e Islami'') koji obuhvaća sve tri vojne grane broji više od 125 000 pripadnika<ref>{{eng icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/pasdaran.htm Pasdaran] na siteu globalsecurity.org</ref>. Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref>. Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref>http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref> Od [[1992.]] godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove, [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov]]e.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,156160,00.html</ref> Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[Hut]], [[Kovsar]], [[Fatih-110]], [[Šahab-3]], [[Sajdžil]], [[Ašura (raketa)|Ašura]], [[Gadr-110]], [[Fadžr-3]], te mnogo drugih raketnih sustava. Smatra se kako Iran danas ima od 3000 do 5000 tenkova<ref name="juancole.com">http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html</ref>, treću najveću helikoptersku flotu na svijetu<ref name="juancole.com"/>, najveći broj vojnika (uključujući paravojsku)<ref>http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm</ref>, te golemi arsenal balističkih projektila<ref>http://www.msnbc.msn.com/id/21389599/</ref>. == Stanovništvo == {{glavni|Iranci}} [[Datoteka:IranProvPopDen.PNG|mini|desno|250px|Gustoća stanovništva po pokrajinama u Iranu.]] [[Datoteka:Iran ethnoreligious distribution.jpg|mini|250x250piksel|Etničko-vjerski raspored u Iranu]] Broj stanovništva Irana značajno je narastao tokom 20. vijeka. Početkom tog vijeka na području Irana živjelo je oko 10 milijuna stanovnika, a popisani broj stanovnika u [[2011]]. bio je 75,149.669 ljudi. Zadnjih desetljeća ovako veliki rast stanovništva smanjen je obiteljskim planiranjem. [[1970]]. godine, prosječni broj djece fertilne žene bio je 5, dok je danas smanjen na 1,82.<ref>{{eng icon}} [http://www.un.org/Depts/escap/pop/journal/v10n1a1.htm « A New Direction in Population Policy and Family Planning in the Islamic Republic of Iran »], Akbar Aghajanian, ''Asia-Pacific Population Journal'', Vol. 10, No. 1 (1995), pp. 3-20</ref> Istraživanja pokazuju da će, ako se nastavi ovakav trend opadanja rasta stanovništva, Iran [[2050]]. godine imati 90 milijuna stanovnika.<ref>{{eng icon}}[http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR IDB Summary Demographic Data for Iran"]</ref><ref>{{eng icon}}[http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html Iran's population growth rate falls to 1.5 percent: UNFP"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227193340/http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html |date=2016-12-27 }}</ref> Državu karakterizira vrlo mlado stanovništvo, od kojeg više od dvije trećine ima ispod 30 godina. Samo 5% stanovništva starije je od 65 godina. Početkom 20. vijeka, samo oko 10% stanovništva živjelo je u gradovima, a 2006. godine taj postotak iznosio je 67%. Trend urbanizacije se i dalje nastavlja; stopa rasta stanovništva u gradovima iznosi 1,8% godišnje, a stopa pada stanovništva u ruralnim naseljima iznosi 0,7% godišnje.<ref name="ONU-urban">{{eng icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/hum-sets.htm Indicators on human settlements], UN (2004.)</ref>. Stopa pismenosti iznosi 92,7%<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |access-date=2013-06-14 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717053316/http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |deadurl=yes }}</ref> kod stanovništva starijeg od 15 godina. Prosječno trajanje školovanja iznosi 12 godina<ref>{{eng icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/education.htm Indicators on education], UN (2001./2002.)</ref>. === Etničke skupine === {{glavni|Etničke grupe Irana}} U Iranu žive pripadnici oko 100 različitih etničkih skupina. Postoje dva glavna porijekla ovih skupina, [[Indoevropljani|indoevropsko]] i [[Turski narodi|turkijsko]]. Glavne etničke skupine su [[Perzijanci]] (61%), [[Azeri]] (16%), [[Kurdi]] (10%), [[Luri]] (6%), [[Baluči]] (2%), [[Arapi]] (2%), [[Turkmeni]] (2%), [[Kašgajci]], [[Armenci]], [[Perzijski Židovi|Židovi]], [[Gruzi]], [[Ajsori|Asirci]], [[Čerkezi]], [[Tati]], [[Paštunci]] i drugi (1%).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |access-date=2009-04-20 |archive-date=2012-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |dead-url=yes }}</ref> === Jezici === Službeni jezik Irana je [[perzijski jezik]] (lokalno zvan: فارسی, ''farsi''), koji pripada [[Iranski jezici|iranskoj]] podskupini [[Indoiranski jezici|indoiranskih jezika]]. Ovaj jezik je materinji većini Iranaca i jedini je službeni administrativni jezik u internacionalnim odnosima. Osim perzijskog, lokalno se koristi još 15 regionalnih službenih jezika. Glavne jezične skupine su: * [[iranski jezici]] (78%): [[perzijski]] (53%), [[kurdski]] (10%), [[gilački]] i [[mazandaranski]] (7%), [[lurski]] (6%), [[Balučki jezik|balučki]] (2%) i dr. * [[turkijski jezici]] (18%): [[azerski]], [[turkmenski]], [[kaškajski]], [[turski]] i dr. * drugi (4%): [[arapski]] (2%), [[armenski]] i dr. === Religija === [[Datoteka:Yazd-jame.jpg|mini|130px|desno|Džamija u [[Jazd]]u]] Službena religija Irana je [[šiiti|šijitski]] [[Imamiti|imamitski]] [[islam]], kojem pripada oko 90% stanovništva. Uz Iran, samo još [[Irak]], [[Azerbajdžan]] i [[Bahrein]] imaju više od polovice stanovništva koje pripada šijitskom islamu. Na području Irana nalaze se dva šijitska svetišta: [[Mašhad]] u kojem je pokopan [[imam]] [[Ali ar-Rida|Reza]] odnosno [[Kom]] u kojem je pokopana njegova sestra Fatima. Kom je vrlo važno šijitsko vjersko središte zajedno s [[Nadžaf]]om u Iraku. Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]] koji imaju svoje predstavnike u parlamentu ([[Iranski madžlis|Madžlis]]). Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u zemlji živi 74,682.938 [[Šijiti|šijita]], [[Suniti|sunita]] i pripadnika drugih islamskih struja, 117.704 [[Kršćanstvo|kršćana]], 25.271 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], 8756 [[Židovi|Židova]], a ostatak čine 49.101 pripadnik drugih religija odnosno 265.899 neizjašnjenih<ref name="SCISelFind2011.26">{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCISelFind2011|author=SCI|title=Selected Findings of National Population and Housing Census|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|page=str. 26.|url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/90.pdf|date=2011.|isbn=978-964-365-848-9}}</ref>. Prema stranim procjenama, među potonje dvije statističke skupine spadaju i grupe poput [[Mandaizam|mandaista]], [[Jesidi|jesida]] ili [[Bahá'í|bahaista]] koji se u Iranu službeno klasificiraju pripadnicima [[Sljedba|sljedbi]] a ne [[religija]]. Najveći broj među njima čine bahaisti koji su progonjeni pod svim iranskim političkim sustavima 20. vijeka, a prema podacima [[FIDH]]-e (''Međunarodna federacija za ljudska prava'') iz 2003. godine i dan danas su izloženi oblicima diskriminacije<ref name="fidh">{{eng icon}} [http://www.fidh.org/IMG/pdf/ir0108a.pdf Discrimination against religious minorities], FIDH, august 2003.</ref>. Po članku 14 iranskog ustava, vlada mora poštivati prava nemuslimana sve dok njihovo djelovanje nije usmjereno protiv islama i Islamske republike Iran<ref name="constitution chapitre 3">{{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 ''Principe 19''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314082145/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 |date=2007-03-14 }} Iranski ustav, Juripolis.com</ref><ref name="Leclerc ULaval">{{fra icon}} [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm ''L’aménagement linguistique dans le monde''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061014082518/http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm |date=2006-10-14 }}, Jacques Leclerc, CIRAL (Centre international de recherche en aménagement linguistique), Sveučilište Laval</ref>. {| class="wikitable" style="text-align: right; font-size:90%;" |+ '''Iransko stanovništvo prema religiji (1956.−2011.) |-bgcolor="#e0e0e0" ! rowspan="2" | [[Religija]] ! colspan="2" | Popis [[1956.]]<ref name="iranicaUNstats">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{Cite book|last=Hourcade|first=Bernard|coauthors=Balland, Daniel|title=Demography|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/demography|date=15. 12. 1994.}}<br />• {{eng icon}}{{fra icon}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm#2001 UN Demographic Yearbooks]</ref> ! colspan="3" | Popis [[1966.]]<ref name="iranicaUNstats"/> ! colspan="3" | Popis [[1976.]]<ref name="SCISelRel1986">{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCISelRel1986|author=SCI|title=6. Followers of Selected Religions in the 1976 & 1986 Censuses|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW|date=1986.}}</ref> ! colspan="3" | Popis [[1986.]]<ref name="SCISelRel1986"/> ! colspan="3" | Popis [[1996.]]<ref>{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCIPopRegOst1996|author=SCI|title=2. 17. Population, by Religion and Ostan: The 1375 Census|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW|date=1996.|access-date=2013-06-14|archive-date=2013-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618134922/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW}}</ref> ! colspan="3" | Popis [[2006.]]<ref>{{eng icon}} {{Cite book|ref=SCIPopRel2006|author=SCI|title=11. Population by Sex and Religion: 1385 Census|publisher=Statistical Centre of Iran|location=Tehran|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP|date=2006.}}</ref> ! colspan="3" | Popis [[2011.]]<ref name="SCISelFind2011.26"/> |-bgcolor="#e0e0e0" ! Broj ! % ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) |- |align=left| [[Islam|Muslimani]] || <tt>18,654.127</tt> || <tt>98,4</tt> || <tt>24,771.922</tt> || <tt>98,8</tt> || ▲ <tt>32,8</tt> || <tt>33,396.908</tt> || <tt>99,0</tt> || ▲ <tt>34,8</tt> || <tt>49,198.228</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>47,3</tt> || <tt>59,788.791</tt> || <tt>99,6</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>70,097.741</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>17,2</tt> || <tt>74,682.938</tt> || <tt>99,4</tt> || ▲ <tt>6,5</tt> |- |align=left| [[Kršćanstvo|Kršćani]] || <tt>114.528</tt> || <tt>0,6</tt> || <tt>149.427</tt> || <tt>0,6</tt> || ▲ <tt>30,5</tt> || <tt>168.593</tt> || <tt>0,5</tt> || ▲ <tt>12,8</tt> || <tt>97.557</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>42,1</tt> || <tt>78.745</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>19,3</tt> || <tt>109.415</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>38,9</tt> || <tt>117.704</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>7,6</tt> |- |align=left| [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]] || <tt>15.723</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>19.816</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>26,0</tt> || <tt>21.400</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>8,0</tt> || <tt>32.589</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>52,3</tt> || <tt>27.920</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>14,3</tt> || <tt>19.823</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>29,0</tt> || <tt>25.271</tt> || <tt>0,0</tt> || ▲ <tt>27,5</tt> |- |align=left| [[Judaizam|Židovi]] || <tt>65.232</tt> || <tt>0,4</tt> || <tt>60.683</tt> || <tt>0,2</tt> || ▼ <tt>7,0</tt> || <tt>62.258</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>2,6</tt> || <tt>26.354</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>57,7</tt> || <tt>12.737</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>51,7</tt> || <tt>9252</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>27,4</tt> || <tt>8756</tt> || <tt>0,0</tt> || ▼ <tt>5,4</tt> |- |align=left| Ostali vjernici || <tt>59.256</tt> || <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| <tt>77.075</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,3</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>26,7</tt> ||rowspan="2"| <tt>59.585</tt> ||rowspan="2"| <tt>0,2</tt> ||rowspan="2"| ▼ <tt>22,7</tt> || <tt>50.529</tt> || <tt>0,1</tt> ||rowspan="2"| ▲ <tt>51,5</tt> || <tt>57.579</tt> || <tt>0,1</tt> || ▲ <tt>14,0</tt> || <tt>54.234</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>5,8</tt> || <tt>49.101</tt> || <tt>0,1</tt> || ▼ <tt>9,5</tt> |- |align=left| Neizjašnjeni || <tt>45.838</tt> || <tt>0,2</tt> || <tt>39.753</tt> || <tt>0,1</tt> || <tt>89.716</tt> || <tt>0,2</tt> || ▲ <tt>225,7</tt> || <tt>205.317</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>228,9</tt> || <tt>265.899</tt> || <tt>0,3</tt> || ▲ <tt>29,5</tt> |- |align=left| '''Ukupno''' || <tt>'''18,954.704'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || <tt>'''25,785.210'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>36,0</tt> || <tt>'''33,708.744'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>30,7</tt> || <tt>'''49,445.010'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>46,7</tt> || <tt>'''60,055.488'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>21,5</tt> || <tt>'''70,495.782'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>17,4</tt> || <tt>'''75,149.669'''</tt> || <tt>'''100'''</tt> || ▲ <tt>6,6</tt> |} === Migracije === Geografijski položaj države, te ekonomska i demografska situacija čine Iran zemljom izvorišta, tranzita i odrediša migranata<ref>{{eng icon}} [http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 Iran - Facts & Figures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821031209/http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 |date=2011-08-21 }}, Međunarodna organizacija za migracije</ref>. Iako u zemlji trenutno živi veliki broj izbjeglica, ovo je zemlja i emigracije i imigracije. Najveći broj izbjeglica u Iranu su iz [[Afganistan]]a i [[Irak]]a. [[2001.]] godine, broj afganistanskih izbjeglica u državi bio je 3 809 600, a iračkih 530 100<ref>{{fra icon}} David Cockroft, [http://www.ilo.org/public/french/dialogue/actrav/publ/129/13.pdf Asile, Immigration et travailleurs du transport] (cf Tableau 1 Origine des 10 principales populations réfugiées en 2001, str. 86), ''Education ouvrière'' 2002/4, broj 129, Međunarodna organizacija rada</ref>. Ovaj pritok izbjeglica započeo je početkom [[1980-ih]], te su ga uzrokovali ratovi na iranskim granicama. Iz Afganistana su izbjeglice počele dolaziti od 1980. godine, a iz Iraka između [[1980]]. i [[1981]]. kada je režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] odlučio prognati Iračane iranskog podrijetla<ref>{{eng icon}} [http://countrystudies.us/iran/35.htm « Refugees »], ''Country Studies Iran'', [[Kongresna knjižnica]], 1987.</ref>. Službena politika iranske vlade je povratak ovih izbjeglica, od kojih je oko 2 milijuna vraćeno, od kojih određeni dio uz pomoć [[UNHCR]]-a.<ref>{{eng icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3971711.stm ''Iran’s Afghan refugees feel pressure to leave''], Frances Harrison, BBC News, 1/11/2004</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=48323&SelectRegion=Middle_East&SelectCountry=IRAN ''IRAN: Extension of Afghan repatriation agreement under possible threat''], 27/07/2005, IRIN News</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.unhchr.ch/huricane/huricane.nsf/view01/5E72D6B7B624AABBC125713700572D09?opendocument Tiskovni izvještaj], ''Special rapporteur on freedom of religion or belief concerned about treatment of followers of Bahá’í faith in Iran, UN, 20/03/2006</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.unhcr.org/news/NEWS/452b78394.html ''Tripartite meeting on returns to Afghanistan''], 10. 10. 2006.</ref> [[Iranska dijaspora]] procjenjuje se na oko 4 milijuna ljudi koji su emigrirali većinom u Sjevernu Ameriku, Zapadnu Evropu, te Južnu Ameriku<ref>{{eng icon}} [http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html ''The Persian Diaspora''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191121191502/http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html |date=2019-11-21 }}''Iranian Christian International'', procjena na oko 4,2 milijuna ljudi 2006. godine</ref>, veliki dio nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine Trenutna je u zemlji veća emigracija od imigracije, te se procjenjuje na oko 40 000 osoba godišnje. Razlozi emigracije su najvjerojatnije ekonomska nestabilnost, politička situacija, obrazovanje i nezaposlenost<ref name="braindrain">{{eng icon}} Mahdiyeh Entezarkheir, [http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf ''Why is Iran experiencing migration and brain drain to Canada''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081116194249/http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf |date=2008-11-16 }}, Ekonomska teza, University of Waterloo, 2005.</ref>. == Ekonomija == {{glavni|Ekonomija Irana}} [[Iranska ekonomija]] mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{cite web|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim ekonomskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iranska [[ekonomija]] bila je 18. najveća u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. 12. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-01-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20110123113304/http://presstv.com///detail/156979.html|dead-url=yes}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u internacionalnim statistikama: [[Iran u internacionalnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Iran u internacionalnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Iran u internacionalnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{cite web|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. 2. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Cilj iranske vlade na ekonomskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u ekonomiju planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=februar 2001.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|dead-url=yes}}</ref> zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2019-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20190317104350/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|dead-url=yes}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski ekonomski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110512021151/http://www.presstv.ir/detail/167914.html|dead-url=yes}}</ref> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 15.</ref>. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[Nauka|naukei]] poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. 3. 2008.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-08-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20110820044227/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|dead-url=yes}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Geografija Irana|prirodnih]] i [[Historija Irana|historijskih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. 9. 2003.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502003236/http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|dead-url=yes}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine Iran je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. 11. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archivedate=2012-03-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120325125521/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|deadurl=yes}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. 12. 2008.|accessdate=21. 4. 2011}}<br />• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. 7. 2006.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Ekonomija Irana u [[2010.]] godini procjenjena je između 858.66<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=mart 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2012-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|dead-url=yes}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih ekonomija koja bilježi pozitivan ekonomski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. 9. 2010.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-07-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728030923/http://www.presstv.ir/detail/144029.html|dead-url=yes}}<br />• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=[[Islamic Republic of Iran Broadcasting]]|location=Tehran|date=14. 3. 2011.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>. Glavni ekonomski problemi tokom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. 3. 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=oktobar 2010.|accessdate=21. 4. 2011}}, str. 17.</ref>. Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. 2. 2009.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2013-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130501230508/http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|dead-url=yes}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih ekonomija<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female >% of female employment (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|dead-url=yes}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. 3. 2007.|accessdate=21. 4. 2011|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605084312/http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|url-status=dead}}</ref>. == Kultura == [[Datoteka:Human figurine Iran Louvre AO29141.jpg|100px|mini|Ljudska figura iz [[6. milenijum pne.|6. milenija pne.]], nađeno u jugoistočnom Iranu (''[[Louvre]], [[Pariz]]'')]] Iranska kultura je dugo vremena bila dominantna kultura na prostoru [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] i [[Centralna Azija|Centralne Azije]], a [[perzijski]] je smatran jezikom intelektualaca. Gotovo svi filozofski, naučni i književni radovi u islamskim kalifatima pisani su [[pahlavi]]jem, te prevedena na [[arapski jezik]]. Iransku kulturu karakterizira mnoštvo običaja i tradicija, islam u [[Šijitizam|šijitskom]] obliku, [[Iranski jezici|jezik]], bogata [[Iranska mitologija|mitologija]], veze sa [[Zoroastrizam|zoroastrizmom]], bogata umjetnost, te poezija i [[Perzijska književnost|perzijska]], [[Kurdska književnost|kurdska]], [[Azerska književnost|azerska]] i druge književnosti. Vrlo važna karakteristika kulture je i iranska uljudnost ''[[tarof]]'' (تعارف) koja nalaže poštovanje prema starijima i prema ženama, upotrebu pristojnog jezika i široku gostoljubivost prema strancima. === Književnost === {{glavni|Perzijska književnost}} Najstarija djela na perzijskim jezicima ([[staroperzijski]] ili [[srednjeperzijski]]) su iz [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], a sežu i do [[650. pne.]]. Najbitnija djela perzijske književnosti nastala su u razdoblju islamskog osvajanja sasanidskog Irana, oko [[650]]. godine. Nakon dolaska [[Abasidi|Abasida]] na vlast ([[750]].), mnogi Perzijanci su postali pisari i službenici u islamskom kalifatu, te sve više i više pisci odnosno pjesnici. Perzijanci su u isto vrijeme pisali i na arapskom i na perzijskom, a kasnije je perzijski postao dominantniji u književnim krugovima. Perzijski pjesnici kao [[Sadi]], [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]] i [[Rumi]] čitani su u cijelom svijetu, te su imali veliki utjecaj na književnost u mnogim zemljama. Moderna iranska književnost je vjerojatno manje poznata. Perzijska književnost je posebno prepoznatljiva po epskoj, historijskoj, filozofskoj i ljubavnoj poeziji. Važni perzijski pisci su [[Firdusi]], (autor ''[[Šahname]]''), [[Nizami]] (autor djela ''[[Lejla i Madžun]]'', ''[[Sedam princeza]]''), [[Rumi]] (autor ''[[Mesnevi]]ja''), [[Sadi]], [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafiz]], [[Omar Hajam]] i drugi. Od modernih pisaca, vjerojatno su najpoznatiji: [[Sadek Hedadžat]], [[Ali Šarijati]], [[Ferejdun Moširi]], [[Foruk Farohzad]]. === Umjetnost === U [[Veliki Iran|Velikom Iranu]], odnosno na području koje uz Iran obuhvaća i [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Azerbajdžan]], [[Uzbekistan]] i okolna područja, nastala su mnoga djela perzijske umjetnosti koja uključuje i slikanje, izradu tepiha, lončarstvo, kaligrafiju itd. Vjerojatno u svijetu najpoznatije područje iranske umjetnosti je izrada [[Perzijski tepih|tepiha]] (''farš'' فرش). Svi sagovi izrađuju se ručno i od prirodnih materijala, a za izradu je obično potrebno nekoliko mjeseci. Postoji više vrsta perzijskih sagova, a u [[balkan]]skom području najpoznatiji je nomadski tepih zvan [[ćilim]] ([[perzijski]]: ''gelim'' (گلیم), [[turski]]: ''kilim''). Još jedno poznato područje perzijske umjetnosti su minijature. Ove minijature obično ukrašavaju knjige ili su rađene posebno za album [[minijatura]]. Perzijske minijature karakterizira izuzetna složenost, a obično prikazuju teme iz perzijske mitologije i pjesništva. Perzijska [[kaligrafija]] tj. kaligrafija pisana perzijskim jezikom datira iz predislamskog vremena, a s vremenom razvijeno je više stilova. Danas postoji pokret revitaliziranja ove umjetnosti spajanjem s ostalim oblicima umjetnosti. === Arhitektura === [[Datoteka:Esfahan-shah-sq.jpg|središte|mini|650px|Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u iz 16. vijeka]] Glavni tipovi građevina klasične iranske arhitekture su [[palača|palače]], [[džamija|džamije]] i [[bazar]]i. Iransku arhitekturu karakteriziraju velike kupole koje se često mogu vidjeti na bazarima i džamijama. Ove kupole su obično uređene mozaicima. Perzijanci su poznati po upotrebi [[matematika|matematike]], [[geometrija|geometrije]] i [[astronomija|astronomije]] u arhitekturi. Iranska arhitektura iz raznih razdoblja može se naći u područjima od [[Sirija|Sirije]] do sjeverne [[Indija|Indije]] i kineske granice, te od [[Kavkaz]]a do [[Zanzibar]]a. Iran se nalazi na 7. mjestu [[UNESCO]]-vog popisa zemalja po broju arheoloških ruševina. Petnaest UNESCO-vih spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] djela su iranske arhitekture, a [[Mauzolej u Halikarnasu]] označen je kao jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam drevnih svjetskih čuda]]. === Film === [[Kinematografija]] je bila stara samo nekoliko godina kad se pojavila u Iranu početkom 20. vijeka. Prvi iranski režiser zasigurno je bio [[Mirza Ibrahim-han Akas Baši]], službeni fotograf tadašnjeg iranskog vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha Kadžara]]. Nakon posjeta [[Pariz]]u [[1900.]] godine, Baši je nabavio kameru, te snimio posjet šaha [[Belgija|Belgiji]]. Iranska kinematografija nakon revolucije je dosegla značajan uspjeh na međunarodnoj razini zbog istaknutog stila i posebnosti temi i autora. Iz iranske kinematografije pojavili su se brojni režiseri svjetske klase, kao [[Abas Kijarostami]], [[Madžid Madžidi]] i [[Asgar Farhadi]]. Stalna prisutnost iranskih filmova na brojnim prestižnim internacionalnim festivalima kao [[Filmski festival u Cannesu|Kanski festival]], [[Venecijanski filmski festival|Venecijanska mostra]] ili [[Berlinski filmski festival|Berlinale]] privukli su pozornost publike na ova djela<ref>{{fra icon}}{{eng icon}} [http://www.festival-cannes.fr/aide/search_film.php?langue=6001&titre_film=&realisateur=&acteur=&anneefilm=&paysfilm=IRN Popis iranskih filmova prikazanih u Cannesu]</ref>. === Muzika === [[Datoteka:Navazandegan musiqi.jpg|mini|Muzičari izvode tradicionalnu iransku komornu muziku]] [[Muzika]] na području današnjeg Irana ima historiju staru nekoliko milenija, još iz doba [[neolitik]]a. Ovo potvrđuju arheološka istraživanja [[Elam|elamitske kulture]] na jugozapadu Irana. Potrebno je razlikovati [[Muzikologija|muzikologiju]] (''Elm-e Musiki'') tj. nauku o muzici, od muzičkog izvođenja (''Tarab, Navahte, Tasnef, Tarane'' ili u novije vrijeme ''Muzik''). Iranska klasična muzika (''Musiki Asil'') snažno je utemeljena na teorijama estetike. Ovaj muzički žanr sačuvao je elemente još iz [[Sasanidska Monarhija|sasanidiskog perioda]]. Popularna i folkflorna muzika igra važnu ulogu u svakodnevnom životu Iranaca, pogotovo u ruralnim područjima, kao npr. folklorne pjesme u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]. Iranska pop muzika je razvijena [[1970-ih]], a koristila je autohtone oblike i instrumenata uz dodatak [[Električna gitara|električne gitare]] i nekih drugih karakteristika. Vjerojatno najpoznatija muzičarka tog razdoblja je pjevačica [[Guguš]]. Nakon revolucije iz 1979. godine, [[Pop|pop-muziku]] zapadnjačkog tipa potisnula je renesansa klasične perzijske muzike u kojoj su se istaknuli mnogi poznati nacionalni i međunarodni izvođači kao [[Muhamed-Reza Lotfi]], [[Husein Alizade]], [[Šahram Nazeri]] i [[Muhamed-Reza Šadžarijan]]. Jedno od najpopularnijih tradicionalnih iranskih instrumenata je [[Tar (instrument)|tar]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''žica'') iz kojeg se razvio i najpopularniji suvremeni instrument − [[gitara]]. === Gastronomija === [[Datoteka:Kababi alborz.jpg|mini|Tipično iransko jelo]] Kulinarstvo je vrlo raznoliko u Iranu, svaka pokrajina ima svoja vlastita jela, kao i način priprave i gastronomsku tradiciju. Hrana nije ljuta, a pripravlja se obično uz puno bilja i voća. Koriste se [[šljive]], [[nar]], [[grožđe]], [[dunje]] i dr. Veliki broj iranskih jela kombinacija su [[riža|riže]] s [[meso]]m (piletina, janjetina) ili s ribom, s puno češnjaka, luka, povrća i drugih dodataka. Iranska kuhinja je ostavila veliki utjecaj na kuhinje u susjednim zemljama. Ovo se posebno odnosi na [[Afganistan]], države na jugu središnje Azije, sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Pakistan]]. == Nauka i tehnologija == [[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|mini|Iranski [[astrolab]] iz [[18. vijek]]a]] Iranci su još tokom [[Stari vijek|starog vijeka]] gradili [[kanat]]e da osiguraju pristup svježoj vodi. Prva [[vjetrenjača]] pojavila se u Iranu u [[9. vijek]]u. Iranci su značajno doprinijeli razumijevanju mnogih naučnih područja poput [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]], [[Astronomija|astronomije]], [[Medicina|medicine]], [[Matematika|matematike]] i [[Filozofija|filozofije]]. [[Al-Hvarizmi]] se smatra ocem [[Algebra|algebre]]. Isti se naučnik služio [[Pascalov trokut|Pascalovim trokutom]] gotovo sedamsto godina prije [[Blaise Pascal|Pascalovog]] rođenja. [[Omar Hajam]] je definirao [[iranski kalendar]] koji je i dan danas u uporabi i precizniji je od šest vijeka mlađeg [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. Otkriće etanola ([[alkohol]]a) pripisuje se iranskom alkemičaru [[Razi]]ju. Teorije [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]] i [[Historija evolucijske misli|evolucije]] bile su poznate iranskim naučnicima vjekovima prije rođenja [[Nikola Kopernik|Kopernika]] odnosno [[Charles Darwin|Darwina]]. Za vrijeme srednjeg vijeka osnove filozofije i matematike iz drevnog Irana i Grčke očuvane su u perzijskim naučnim krugovima. [[Akademija u Gundišapuru|Akademija]] u [[Gundišapur]]u bila je najpoznatije naučno učilište tog vremena i jednim od najstarijih [[univerzitet]]a na svijetu, značajno prvenstveno po medicinskim otkrićima u čemu su bili vodeći tokom [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]a. U ovo doba Iran je postao i svjetski centar proizvodnje [[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], a tu su reputaciju zadržali sve do [[19. vijek]]a. Iran nastoji vratiti status koji je imao u zlatno doba nauke. Od [[1996.]] do [[2004.]] broj objave naučnih radova se gotovo udeseterostručio, što predstavlja najveći rast u svijetu poslije [[Kina|Kine]]. Unatoč raznim vrstama [[sankcija]], iranski naučnici postižu respektabilne uspjehe na područjima [[Farmacija|farmacije]], [[Farmaceutska kemija|farmaceutske]], [[Organska kemija|organske]] i [[Kemija polimera|kemije polimera]]. Iranski naučnici i inženjeri također pomažu u konstruiranju [[Veliki hadronski sudarač|Velikog hadronskog sudarača (LHC)]], najmoćnijeg [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]] ikad izgrađenog. U biomedicinskim naukama, Iranski institut biokemije i biofizike predsjeda [[UNESCO]]-ovim sektorom za biologiju. Potkraj [[2006.]] godine, iranski naučnici u istraživačkom centru ''Rojan'' u [[Teheran]]u uspješno su [[Kloniranje|klonirali]] embrij [[ovce]] pomoću nuklearnog trasfera somatskih stanica. [[Iranski nuklearni program]] je pokrenut [[1950-ih]] godina. Današnja iranska nuklearna postrojenja uključuju nekoliko istraživačkih reaktora, rudnike urana, komercijalni nuklearni reaktor, postrojenja za obogaćivanje urana i za tešku vodu. Iranska svemirska agencija (ISA) je nakon tri uspješna suborbitalna leta vlastitom tehnologijom lansirala prvi iranski satelit [[Omid]] u orbitu u februaru [[2009.]] godine, kada je obilježavana 30. obljetnica [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. Iranski naučnici izvan Irana su također mnogo pridonijeli nauci. Godine [[1960.]], [[Ali Džavan]] je izumio prvi [[plinski laser]], a [[Teorija sistema neizrazite logike|teoriju sistema neizrazite logike]] postavio je [[Lotfi Zade]]. Iranski kardiolog [[Tofi Musivand]] izumio je prvu [[srčana pumpa|srčanu pumpu]], preteču umjetnom srcu. Prilikom istraživanja [[dijabetes]]a, [[Samuel Rahbar]] otkrio je HbA1c. Iranski fizičari izuzetno su uspješni na području [[teorija struna|teorije struna]], o kojoj se mnogo radova objavljuje u samom Iranu. Iransko-američki naučnik [[Cumrun Vafa]] uspostavio je [[Vafa-Wittenov poučak]] zajedno s [[Edward Witten|Edwardom Wittenom]]. == Sport == {{glavni|Sport u Iranu}} [[Datoteka:ورزشگاه آزادی در سایه.JPG|mini|250px|desno|[[Nogomet]]ni [[stadion Azadi]] u [[Teheran]]u]] [[Datoteka:Dizin.jpg|mini|250px|lijevo|Skijalište [[Dizin]] na [[Alborz]]u]] Budući da oko dvije trećine iranskog stanovništva ima ispod 35 godina, [[sport]] je vrlo jaka društvena aktivnost u zemlji. Na području današnjeg Irana stvoreni su mnogi sportovi i igre kao [[polo]]<ref>{{eng icon}}[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4272210.stm news.bb.co.uk]</ref>, [[šah]] i [[backgammon]]<ref>{{eng icon}}[http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 "Iran's Burnt City Throws up World’s Oldest Backgammon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090322155534/http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 |date=2009-03-22 }}, ''Persian Journal'', 4. 12. 2004.</ref>. Tradicionalni iranski sport je [[varzeš-e pahlavani]] koji je sličan hrvanju. Danas je najpopularniji sport u Iranu [[nogomet]]. [[Iranska nogometna reprezentacija]] dosad je sudjelovala tri puta na [[Svjetska prvenstva u nogometu|svjetskim prvenstvima]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Argentina 1978.|1978. u Argentini]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|1998. u Francuskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|2006. u Njemačkoj]]. Reprezentacija je dosad i tri puta pobjedila na [[Azijsko prvenstvo u nogometu|azijskom prvenstvu]] ([[1968.]], [[1972.]] i [[1976.]]). Prvu olimpijsku medalju za Iran je osvojio hrvač [[Golamreza Tahti]] u [[XV. Olimpijske igre - Helsinki 1952.|Helsinkiju 1952.]] godine. Nakon te srebrne medalje osvojio je i zlatnu u [[XVI. Olimpijske igre - Melbourne 1956.|Melbourneu 1956.]], te ponovno srebrnu u [[XVII. Olimpijske igre - Rim 1960.|Rimu 1960.]] godine. Zemlja je u sportskom smislu na međunarodnom nivou istaknuta u [[hrvanje|hrvanju]] i [[dizanje utega|dizanju utega]]. [[Hosein Reza Zade]] je trenutni svjetski rekorder u dizanju utega u kategoriji za teže od 105&nbsp;kg, te je prvi Iranac koji je osvojio dvije zlatne olimpijske medalje. [[Skijanje]] je također popularno među određenim društvenim klasama. Iran ima brojna uređena skijališta, od kojih su najpopularnija ona na [[Alborz]]u. Budući da je veliki dio teritorija države brdovito, popularno je i planinarenje i penjanje. [[2002]]. godine, najprakticiraniji sportovi među stanovništvom bili su [[nogomet]], [[body building]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[plivanje]], planinski sportovi ([[alpinizam]], [[skijanje]], [[trekking]]) i [[hrvanje]]. [[Tenis]], [[golf]], [[košarka]], [[gimnastika]] i [[varzeš-e pahlavani]] su manje prakticirani<ref>{{fra icon}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf Istraživanje o socioekonomskim karakteristikama iranskih kućanstava (2002.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061118191922/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf |date=2006-11-18 }}, Iranski centar za statistiku, CNRS, Université Paris III , INaLCO, EPHE, 2003.</ref><ref>{{Cite web |title=Iranski kulturni centar u Zagrebu |url=http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 |access-date=2013-06-14 |archivedate=2009-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119174200/http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 |deadurl=yes }}</ref>. == Veze == * [[Veliki Iran|Iranska kulturna regija]] * [[Iran u internacionalnim statistikama]] * [[Popis iranskih članaka|Indeks iranskih članaka]] == Izvori == === Napomene === {{reflist|3}} === Literatura === * {{fra icon}} Pierre Briant, ''Histoire de l’empire Perse'', Fayard, Pariz, 2003., 1247 str. {{ISBN|2-213-59667-0}} * {{fra icon}} Yves Porter, ''Les Iraniens'', Armand Colin, septembar 2006., {{ISBN|2-200-26825-4}}. * {{fra icon}} Philip Huyse, La Perse antique, Éditions Les Belles Lettres, Pariz, 2005., 298 str. {{ISBN|2-251-41031-7}} * {{fra icon}} Bernard Hourcade, ''L'Iran. Nouvelles identités d'une république.'' Pariz, Belin, 2002., 223 str. * {{eng icon}} ''[[The Cambridge History of Iran]]'', J. A. Boyle, Cambridge University Press, 1968., 778 str. {{ISBN|052106936X}} * {{eng icon}} ''[[Šahname|Shah Nameh]]'', [[Firdusi|Ferdowsi]], Yassavoli, Teheran, 2003, 212 str. {{ISBN|964-306-208-2}} * {{fra icon}} ''Mémoires'', Farah Pahlavi, XO éditions, Pariz, 2003., 428 str. {{ISBN|2-84563-065-4}} * {{fra icon}} Jean-Pierre Digard, Bernard Hourcade, Yann Richard, ''L'Iran au XXe siècle'', Pariz, Fayard 2007. * {{fra icon}} ''Iran, l’islamisme dans l’impasse'', Ramine Kamrane, Buchet-Chastel, Pariz, 2003., 159 str. {{ISBN|2-283-01976-1}} * {{fra icon}} ''Être moderne en Iran'', Fariba Abdelkah, CERI - KARTHALA, Pariz, 2006., {{ISBN|2-84586-782-4}} * {{fra icon}} ''Cent et un quatrains de libre pensée (Robāiat)'', [[Omar Hajam]], prijevod i izdanje napravili G. Lazard, Gallimard, Pariz, 2002, dvojezično izdanje, 98 str. {{ISBN|2-07-076720-5}} === Dokumentacija === * {{fra icon}} <span id="reza">''Géopolitique de l’Iran'', Mohammad-Reza Djalili, Éditions Complexe, Bruxelles, 2005. {{ISBN|2-8048-0040-7}}</span> * {{fra icon}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm |date=2011-07-13 }} (neslužbeni prijevod na francuski sa sitea [http://www.jurispolis.com jurispolis.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050529032715/http://www.jurispolis.com/ |date=2005-05-29 }}) * {{fra icon}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Resultat-Statistique.htm Enquête sur les caractéristiques socio-économiques des ménages iraniens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080412114716/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Resultat-Statistique.htm |date=2008-04-12 }}, Iranski centar za statistiku (2003.), prijevod napravio CNRS. * {{eng icon}} [http://www.opennetinitiative.net/studies/iran/ONI_Country_Study_Iran.pdf Internet Filtering in Iran : a Country Study] 2004-2005, Open Net Initiative. == Vanjske veze == ; Vlada * {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.president.ir/ Službena stranica predsjednika Irana] * {{fas icon}} [http://www.irisn.com/ Službena stranica Vijeća čuvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220323040901/http://www.irisn.com/ |date=2022-03-23 }} * {{fas icon}} [http://www.majlis.ir/mhtml/ Službena stranica iranskog madžlisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728044042/http://www.majlis.ir/mhtml/ |date=2011-07-28 }} * {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.mfa.gov.ir/output/index.htm Službena stranica iranskog Ministarsva vanjskih poslova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125203958/http://www.mfa.gov.ir/output/INDEX.HTM |date=2005-11-25 }} * {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.aeoi.org.ir/NewWeb/default1.asp Službena stranica iranske organizacije za atomsku energiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630133411/http://www.aeoi.org.ir/NewWeb/default1.asp |date=2007-06-30 }} ; Ostalo * {{eng icon}} [http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc Encyclopædia Iranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121211725/http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc |date=2012-01-21 }} * {{eng icon}} [http://www.wikiran.org/ WikIran Encyclopedia] * {{fra icon}} [http://www.missioneco.org/iran/ Prezentacija Irana od Francuske ekonomske misije u Teheranu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070519071200/http://www.missioneco.org/iran/ |date=2007-05-19 }} * {{eng icon}} [http://www.travel-earth.com/iran/ Turističke informacije o Iranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070605071756/http://www.travel-earth.com/iran/ |date=2007-06-05 }} * {{fas icon}}{{eng icon}} [http://www.iranmiras.ir/ Iranska organizacija za kulturnu baštinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060402190921/http://iranmiras.ir/ |date=2006-04-02 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = ایران |commonssh = Iran |commonscat = Iran |wječnik = Iran }} {{Azija}} {{Izabran}} [[Kategorija:Iran| ]] [[Kategorija:Države u Aziji]] 31x0oi4pzsq043vunk5p5wa7x4x0hgw Mahmud Ahmadinežad 0 4306 42680415 42638896 2026-08-21T17:34:39Z Aca 108187 42680415 wikitext text/x-wiki {{POV}} {{Infookvir političar |ime = Mahmud Ahmadinežad |datum rođenja = [[28. 10.]] [[1956.]] |mjesto rođenja = [[Aradan]]<br />[[Garmsarski okrug]]<br />[[Semnanska pokrajina]]<br />{{flag|Iran}} |datum smrti = |mjesto smrti = |slika = Mahmoud Ahmadinejad 2010.jpg |veličina = |opis slike = |podpredsjednik = [[Parviz Davudi]] |podpremijer = |zamjenik = |stranka = [[Savez graditelja Islamskog Irana]] |potpis = |supruga = |položaj = 6. [[Predsjednik Irana|predsjednik Islamske Republike Iran]] |čin2 = Gradonačelnik [[Teheran]]a |zanimanje = Doktor građevinskih znanosti |fusnote = |nasljednik = [[Hasan Ruhani]] |prethodnik = [[Muhamed Hatami]] |nasljednik2 = [[Muhamed Bagir Galibaf]] |prethodnik2 = [[Muhamed Hasan Malekmadani]] |predsjednik = |mandat_start = [[3. 8.]] [[2005.]] |mandat_kraj = [[3. 8.]] [[2013.]] |mandat_start2 = [[20. 6.]] [[2003.]] |mandat_kraj2 = [[3. 8.]] [[2005.]] |vjera = [[šijitizam]] }} '''Mahmud Ahmadinežad''' ([[perzijski]]: '''محمود احمدی‌نژاد''') ([[Aradan]] kraj [[Garmsar]]a, [[28. 10.]] [[1956.]])<ref name="president.ir">[http://www.president.ir/en/ Službene stranice Mahmuda Ahmadinežada - Biografija (president.ir)]</ref>, šesti je [[Predsjednik Irana|predsjednik]] [[Iran|Islamske Republike Iran]]. Predsjednikom je postao [[6. 8.]] [[2005.]], nakon pobjede na iranskim predsjedničkim izborima [[2005.]] godine<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4622501.stm BBC: ''Iran hardliner hails poll victory'' (juni, 2005.)]</ref>. Ahmadinežad je nakon 24 godine Islamske Republike postao prvim predsjednikom Irana koji nije klerik<ref>[http://www.democracynow.org/2005/6/27/conservative_tehran_mayor_wins_upset_victory Democracy Now: ''Conservative Tehran Mayor Wins Upset Victory in Iran Run-Off Presidential Election'' (juni, 2005.)]</ref>. Unatoč tituli predsjednika, on nije najmoćniji čovjek u državi; ta uloga pripada vrhovnom vođi Irana ajatolahu [[Ali Hamenei|Aliju Hameneiju]], prema članku 113. iranskog ustava<ref>{{Cite web |url=http://www.iranonline.com/iran/iran-info/Government/constitution-9-1.html |title=Iranska vlada - izvršna vlast - predsjedništvo (IranOnline.com) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2009-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221011950/http://www.iranonline.com/iran/iran-info/Government/constitution-9-1.html |url-status=dead }}</ref>. Prije predsjedničkog mandata, Ahmadinežad je obnašao dužnost gradonačelnika [[Teheran]]a i ostandara [[Ardabilska pokrajina|Ardabilske pokrajine]]. Ahmadinežad se našao na udaru kritika [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Izrael]]a, dok je ojačao veze s [[Rusija|Rusijom]], [[Venecuela|Venecuelom]], [[Sirija|Sirijom]] i državama [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref>[http://www.worldpress.org/Mideast/1185.cfm Babak Dehghanpisheh: ''Bear Hugs'' (WorldPress.org)]</ref><ref>[http://www.janes.com/news/security/countryrisk/jir/jir070710_1_n.shtml Jane's: ''Oiling the axis - Iran and Venezuela develop closer ties'' (juli, 2007.)]</ref>. [[Iranska nuklearna kriza|Iranski nuklearni program]] Ahmadinežad je opisao kao mirnodopski i nužno potrebnog državi zbog neprekidnog povećanja državnih energetskih potreba. Zbog navedenog objašnjenja i drugih razloga, Iran je odbio prestati sa obogaćivanjem uranija unatoč rezoluciji [[UN]]-a koja je to zahtjevala<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/6357451.stm BBC: ''Iran president ‘ready for talks’'' (februar, 2007.)]</ref>. Ahmadinežad uvjerava kako su zapadne sankcije Iranu zbog nuklearnog programa ilegalne i kako će se Iran nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju ([[IAEA]]) oko svog nuklearnog programa<ref>{{Cite web |title=Associated Press: ''Ahmadinejad: Iran’s nuclear issue is ‘closed’'' (Msnbc.msn.com, septembar, 2007.) |url=http://www.msnbc.msn.com/id/20969975/ |access-date=2009-03-15 |archivedate=2012-11-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121102023435/http://www.msnbc.msn.com/id/20969975/ |deadurl=yes }}</ref>. Ahmadinežad je također pozvao na raspuštanje države [[Izrael]] za koju je rekao kako joj je mjesto u [[Europa|Europi]]<ref>[http://www.cnn.com/2006/WORLD/meast/04/24/iran.nuclear/index.html CNN: ''Iran president says U.N. sanctions unlikely'' (april, 2006.)]</ref><ref>[http://www.usatoday.com/news/world/2007-08-18-ahmadinejad_N.htm USA Today: ''Iran president: Israel flies Satan's flag'' (august, 2007.)]</ref>, a pozivao je i na slobodne izbore na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zalagao se i za prava [[Palestinci|Palestinca]], ističući kako bi Palestinci trebali na demokratskim izborima odlučiti svoju sudbinu<ref>[http://www.nytimes.com/2006/01/15/international/middleeast/15tehran.html?ex=1294981200&en=aa775eeb6ae97fbd&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss New York Times: ''U.N. Scrutiny Won't Make Iran Quit Nuclear Effort, President Says'' (Nazila Fathi, januar 2006.)]</ref>. Jedna od Ahmadinežadovih najkontroverznijih izjava bila je ona, prema prijevodu izraelskog Jerusalem Posta<ref>[http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1129540608312&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull Jerusalem Post: ''Iranian president: Wipe Israel off map'' (Orly Halpern, oktobar 2005.)]</ref>, kako „''Izrael treba izbrisati s karte svijeta''“, što su iranski dužnosnici i sam predsjednik kasnije opovrgnuli kao pogrešno protumačene izjave<ref name="archive.is">{{Cite web |url=http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=2006%5C02%5C22%5Cstory_22-2-2006_pg4_15 |title=Daily Times: ''Ahmadinejad misunderstood, says Iran'' (februar, 2006.) |access-date=2012-07-23 |archive-date=2012-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121017094039/http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=2006%5C02%5C22%5Cstory_22-2-2006_pg4_15 |url-status=dead }}</ref>. Također, optužen je i za nazivanje [[Holokaust]]a ''mitom''<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4529198.stm BBC: ''Holocaust comments spark outrage'' (decembar, 2005.)]</ref> zbog čega je optužen za [[antisemitizam]], no službeni [[Teheran]] tvrdi kako je izjava pogrešno protumačena, odnosno preuzeta iz drugog konteksta<ref name="GS-polling">[http://www.globalsecurity.org/wmd/library/news/iran/2005/iran-051214-irna02.htm IRNA: ''Polling only solution to Palestine problem, President'' (GlobalSecurity.org, decembar 2005.)]</ref>. Kao odgovor na te kritike, Ahmadinežad je izjavio „''Ne, ja nisam protiv Židova, jer ih jako poštujem''“<ref name="bbc-notantisemite">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5368458.stm BBC: ''Iranian leader not anti-Semite'' (septembar, 2006.)]</ref>, te „''Nisam izjavio kako se holokaust uopće nije dogodio. To uopće nije moja prosudba''“<ref name="ahmadinejadspeech">[http://ahmadinejadspeech.blogspot.com/ Free Speech: ''Ahmadinejad's speech videos'' (septembar, 2007.)]</ref>. Za vrijeme svog mandata, Ahmadinežad je pokrenuo racionalni plan korištenja plina u cilju smanjenja državne konzumacije nafte. Također, uveo je rezove na kamatne stope koje privatne i državne banke mogu naplaćivati svojim korisnicima<ref>[http://www.guardian.co.uk/business/2007/may/25/iran.internationalnews Guardian: ''Iran interest rate cut sparks panic selling'' (Robert Tait, maj, 2007.)]</ref>. == Uvod == Ahmadinežad, rođen je kao Mahmud Saborjhian<ref>{{Cite web |title=Iran Vajahan, juli 2005. |url=http://www.iranvajahan.net/cgi-bin/news.pl?l=en&y=2005&m=07&d=02&a=3 |access-date=2009-03-15 |archivedate=2009-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090716005431/http://www.iranvajahan.net/cgi-bin/news.pl?l=en&y=2005&m=07&d=02&a=3 |deadurl=yes }}</ref> [[28. 10.]] [[1956.]] u selu Aradan pokraj grada [[Garmsar]]a kao sin lokalnog kovača. Kada je bio star godinu dana njegova obitelj se preselila u [[Teheran]], te su prezime Saborjhian promijenili u ''Ahmadinežad'' zbog religijskih i ekonomskih razloga<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2005/jul/02/iran.roberttait Guardian: ''A humble beginning helped to form Iran's new hard man'' (Robert Tait, juli 2005.)]</ref>. Godine [[1976.]] Mahmud Ahmadinežad pristupio je nacionalnom testu za upis na fakultete, pri čemu je ostvario 132. mjesto od ukupno 400,000 pristupnika te godine<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4790005.stm BBC: ''Iran's president launches weblog'' (august, 2006.)]</ref>. Upisao se na Iransko sveučilište znanosti i tehnologije (IUST), na smjer građevinarstva. Godine [[1979]]. postaje predstavnik Elm-o Sanaat studenata u Uredu za jačanje jedinstva između sveučilišta i teoloških srednjih škola, koje će kasnije postati poznato kao [[OSU]]<ref>[http://www.iranchamber.com/history/mahmadinejad/mahmoud_ahmadinejad.php Iran Chamber: Mahmoud Ahmadinejad]</ref>. OSU je igralo glavnu ulogu u zauzimanju [[SAD|američkog]] [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] u Teheranu 1979. Dio tadašnjih talaca će kasnije tvrditi da Ahmadinežad bio glavnog otmičara, ali će on zanijekati svoje navodno sudjelovanje u upadu u veleposlanstvo dok će CIA ustvrditi da nema dokaza za tu tvrdrnju<ref>[http://edition.cnn.com/2005/US/08/12/cia.iranpresident/index.html CNN: ''Sources: CIA finds Iranian president likely not hostage-taker'' (august, 2005.)]</ref><ref>[http://www.redorbit.com/news/general/191558/ahmadinejad_not_man_in_tehran_embassy_photo__cia/ Reuters: ''CIA: Ahmadinejad not man in Tehran embassy photo'' (Redorbit.com, juli 2005.)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Prema mnogim izvorima, nakon što je [[Irak|irački]] diktator [[Saddam Hussein]] [[1980.]] napao Iran, Ahmadinežad je priključio Revolucionarnog gardi u kojoj je služio kao obavještajac i savjetnik sigurnosti<ref name="GS: Ahmadinejad">[http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/ahmadinejad.htm Global Security: Mahmoud Ahmadinejad]</ref>, no prema riječima iranskog dužnosnika Mojtaba Samareh Hashemija, „''Ahmadinežad nikada nije bio članom Revolucionarne garde, već članom volonterske paravojske [[Basij]]a''“<ref>{{Cite web |title=Intervju - Mojtaba Samareh-Hashemi (Pezhvakeiran.com) |url=http://www.pezhvakeiran.com/print_MaghalehEN.php?id=112 |access-date=2009-03-15 |archivedate=2009-09-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090918195808/http://www.pezhvakeiran.com/print_MaghalehEN.php?id=112 |deadurl=yes }}</ref>. Nakon studija, godine [[1986.]] primljen je na postdiplomski studij na istom fakultetu gdje je radio kao predavač, a [[1997.]] godine doktorirao je na temu građevinskog planiranja prometa i trasporta<ref name="president.ir"/><ref name="GS: Ahmadinejad"/>. Tijekom pripremanja doktorata služio je kao guverner iranske pokrajine [[Ardabil]] ([[1993.]]-[[1997.]]). Na fakultetu je radio kao stalni predavač od [[1989.]] godine<ref name="president.ir"/>. Ahmadinežad je oženjen i ima dva sina i jednu kćer<ref>{{Cite web |title=Jerusalem Post: ''Bio: Mahmoud Ahmadinejad'' (maj, 2006.) |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1145961353570&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |access-date=2021-08-31 |archivedate=2011-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110718232931/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1145961353570&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |deadurl=yes }}</ref>. Jedan od dvojice sinova studirao je na teheranskom politehničkom Fakultetu znanosti Amirkabir<ref>{{Cite web |url=http://archive.newsmax.com/archives/articles/2006/12/11/164728.shtml |title=News Max: ''Iran's Ahmadinejad Heckled at University'' (decembar, 2006.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2008-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080506151932/http://archive.newsmax.com/archives/articles/2006/12/11/164728.shtml |url-status=dead }}</ref>. === Početak političke karijere === Ahmadinežad je svoju političku karijeru započeo kao farmandar [[Maku]]a i [[Hoj]]a u iranskoj pokrajini [[Zapadni Azerbajdžan]] tijekom [[1980-ih]] godina<ref name="GS: Ahmadinejad"/>. Poslije je dvije godine služio kao savjetnik ostandaru [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanske pokrajine]]<ref name="president.ir"/>, nakon čega je [[1993.]] imenovan ostandarom [[Ardabilska pokrajina|Ardabilske pokrajine]]. Godine [[1997.]], tadašnji iranski predsjednik [[Muhamed Hatami]] smijenio je Ahmadinežada s pozicije guvernera, pa se vratio predavanju na [[Sveučilište u Teheranu|teheranskom sveučilištu]]<ref name="GS: Ahmadinejad"/>. Ipak, [[2003.]] vraća se na političku scenu nakon što ga je gradski odbor grada [[Teheran]]a imenovao na poziciju gradonačelnika, poslije pobjede njegove stranke Islamske udruge inženjera na lokalnim izborima<ref name="president.ir"/>. On je sam živio skromno i provodio jaku socijalnu politiku, što ga je učinilo omiljenim u narodu. Nakon dvije godine gradonačelničkog mandata, Ahmadinežad je [[2005.]] uvršten na listu 65 finalista za najboljeg svjetskog gradonačelnika i dospio je u uži krug od azijska tri kandidata na svjetskih top deset, no nakon ostavke skinut je s liste<ref name="worldmayor">[http://www.worldmayor.com/results05/worldmayor_finalists05.html The 2005 World Mayor finalists (WorldMayor.com)]</ref>. Od 550 nominiranih kandidata, samo devet ih je bio iz [[Azija|Azije]]<ref name="worldmayor"/>. Prilikom kandidature za iranskog predsjednika Ahmadinežad nije bio vrlo poznat izvan Teherana, u kojem su ga poznavali zbog reformi soclijalne politike. Nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima, Ahmadinežad je dao ostavku na mjesto gradonačelnika Teherana. Njegova ostavka prihvaćena je [[28. 6.]] [[2005]]. Član je političke stranke ''Islamska udruga inženjera'', no prilikom izbora presudna je bila potpora političkog saveza konzervativnih stranaka poznatijeg kao [[Abadgaran]]<ref>{{Cite web |title=Frontline: ''New dynamics'' (Atul Aneja, Hinduonnet.com, decembar 2006.) |url=http://www.hinduonnet.com/fline/fl2326/stories/20070112001105500.htm |access-date=2009-03-15 |archive-date=2007-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071016202546/http://www.hinduonnet.com/fline/fl2326/stories/20070112001105500.htm |dead-url=yes }}</ref> == Predsjedništvo == === Predsjednička kampanja 2005. === Ahmadinežad se tijekom kampanje zalagao za konzervativni pristup politici i jačanju socijalne politike, što su američki analitičari protumačili kao pokušaj pridobivanja potpore religioznih konzervativaca i iranske niže klase<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/06/18/AR2005061801226_pf.html Washington Post: ''Hard-Line Figure In Iran Runoff'' (juni, 2005.)]</ref>. Moto predsjedničke kampanje mu je bio „''To je ostvarivo i mi to možemo''“. Prilikom predsjedničke kampanje Ahmadinežad je ciljao na populistički pristup s čestim spominjanjem svog skromnog načina života, i uspoređivanjem sebe s [[Muhamed-Ali Radžai|Muhamed-Alijem Radžaijem]], drugim iranskim predsjednikom. Obećao je kako ima plan od Irana stvoriti „''politički primjer za sve narode svijeta''“. Za sebe je tvrdio kako se drži svojih načela, koji su u skladu sa principima iranske Islamske revolucije. Jedan od njegovih ciljeva bio je dostupnost fosilnih energenata iranskom narodu, aludirajući pritom da iranska niža klasa ima probleme pristupu naftnoj zaradi<ref>{{Cite web |title=Asia Times: ''Iran and the art of crisis management'' (Sami Moubayed, januar 2006.) |url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/HA19Ak03.html |access-date=2009-03-15 |archivedate=2019-01-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190120052641/http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/HA19Ak03.html |deadurl=yes }}</ref>. Ahmadinežad je bio jedini predsjednički kandidat koji je govorio protiv mogućih odnosa sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. U intervjuu za iranske medije nekoliko dana uoči izbora, optužio je [[UN]] za pristranost. Također, protivio se i ovlastima pet vodećih članica UN-a na pravo veta u [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeću sigurnosti]]. U istom intervjuu dodao je kako „''nije pošteno da svega nekoliko zemalja svijeta ima pravo veta u razmjerima globalne politike, dok muslimanska populacija koja broji 1.5 milijardi ljudi nema nikakvih ovlasti''“. Branio je i iranski nuklearni program pri čemu je optužio „''nekoliko arogantnih sila''“ kako pokušavaju spriječiti iranski industrijski i tehnološki napredak na nuklearnom i drugim područjima. Tokom kampanje za drugi krug predsjedničkih izbora izjavio je kako se Iran bori protiv međunarodnog terorizma s ciljem da poboljša međunarodne odnose, pri čemu je pozvao na veću suradnju s iranskim susjedima i na ukidanje viznog režima u regiji ističući kako „''ljudi imaju pravo slobodno putovati gdje žele''“, aludirajući pritom na vjerska hodočašća i turistička putovanja<ref>{{Cite web |title=Persian Mirror: ''Profile of Mahmoud Ahmadinejad. Friend or Foe?'' |url=http://persianmirror.com/community/2005/opinion/MahmoudAhmadinejad.cfm |access-date=2009-03-15 |archivedate=2009-06-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090626204105/http://persianmirror.com/community/2005/opinion/MahmoudAhmadinejad.cfm |deadurl=yes }}</ref>. Ahmadinežadov ideološki i duhovni mentor bio je ajatolah Muhamed Tagi Mesbah Jazdi iz grada [[Kom]]a, osnivač misaone škole Hagani diljem Irana. On i njegov tim snažno su podržavali Ahmadinežadovu kampanju prilikom iranskih predsjedničkih izbora 2005. godine<ref>[http://www.prospect-magazine.co.uk/article_details.php?id=7487 Prospect: ''Divide and empower'' (Nazenin Ansari, juni 2006.)]</ref>. === Predsjednički izbori 2005. === Ahmadinežad je postao šesti iranski predsjednik [[6. 8.]] [[2005.]], nakon osvajanja 62% glasova što je otprilike dvosturko više od njegovog glavnog suparnika [[Akbar Hašemi Rafsandžani]]ja. Potvrdu mandata dobio je od vrhovnog vođe ajatolaha [[Ali Hamenei|Hameneija]] [[3. 8.]] [[2005.]] godine<ref>{{Cite web |title=VOA News: ''Ahmadinejad Sworn in as Iran's New President'' (august, 2005.) |url=http://www.voanews.com/english/archive/2005-08/2005-08-06-voa8.cfm |access-date=2009-01-29 |archivedate=2009-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090129182648/http://www.voanews.com/english/archive/2005-08/2005-08-06-voa8.cfm |deadurl=no }}</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4740441.stm BBC: ''Iran hardliner becomes president'' (august, 2005.)]</ref>. Prilikom službene ceremonije poljubio je ruku [[Ali Hamenei|Hameneija]], izražavajući mu svoju lojalnost<ref>{{Cite web |title=New York Times: ''Behind Ahmadinejad, a Powerful Cleric'' (Michael Slackman, Iranvajahan.net, septembar 2006.) |url=http://www.iranvajahan.net/cgi-bin/news.pl?l=en&y=2006&m=09&d=09&a=1 |access-date=2009-03-15 |archivedate=2006-11-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061102205142/http://www.iranvajahan.net/cgi-bin/news.pl?l=en&y=2006&m=09&d=09&a=1 |deadurl=yes }}</ref>. Prvi Ahmadinežadov predsjednički mandat završio je u augustu [[2009.]] godine, nakon čega je imao mogućnost kandidirati se još jednom. Ahmadinežad je bio obavezan u roku od 15 dana predložiti ministre iranskom parlamentu, poslije čega je parlament u roku od tjedan dana morao donijeti odluku o prihvaćanju ili odbijanju popisa. Popis ministarskih kandidata poslan je parlamentu [[14. 8.]] [[2005.]] godine. Parlament je održao sastanak [[5. 8.]] gdje je Ahmadinežad predložio trojicu ili četvoricu kanidata za svako ministarstvo, a službena lista je konačno prihvaćena 14. augusta. Nakon nekoliko dana rasprave Ahmadinežadov ministarski kabinet je izglasan [[24. 8.]] [[2005.]]<ref name="president.ir"/>. Prvi službeni sastanak ministara održao se 25. 8. u gradu [[Mašhad]]u, gdje je obećano kako će se redovito sastajati u svim većim iranskim gradovima. {| align="center" class="wikitable" |- ! Ministarstvo ! Ministarski kandidat |- | Poljoprivreda || [[Muhamed-Reza Iskandari]] |- | Trgovina || [[Masud Mirkazemi]] |- | Komunikacije i informatička tehnologija || [[Muhamed Sulejmani]] |- | Suradnja || [[Muhamed Abasi]] |- | Kultura || [[Muhamed Husein Safar-Harandi]] |- | Obrana || [[Mustafa Muhamed Nadžar]] |- | Gospodarstvo || [[Husein Samsami]] |- | Obrazovanje || [[Alireza Aliahmadi]] |- | Energija || [[Parviz Fateh]] |- | Vanjski poslovi || [[Manučeher Motaki]] |- | Zdravstvo || [[Kamran Bageri Lankarani]] |- | Graditeljstvo || [[Muhamed Saedikija]] |- | Industrija i rudarstvo || [[Aliakbar Mehrabian]] |- | Obavještajni ured || [[Golam Husein Mohseni-Edžehej]] |- | Unutarnji poslovi || [[Sajed Sadek Mahsuli]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7735947.stm BBC: ''New Iran interior chief approved'' (novembar, 2008.)]</ref> |- | Sudstvo || [[Golam Husein Elham]] |- | Radništvo || [[Muhamed Džahromi]] |- | Nafta || [[Golam-Husein Nozari]] |- | Promet i transport || [[Hamid Behbahani]] |- | Znanost, istraživanje i tehnologija || [[Muhamed Mehdi Zahedi]] |- | Skrb i socijalna sigurnost || [[Abdol-Reza Mesri]] |} === Predsjednički izbori 2009. === [[Datoteka:Ahmadinejad Russia June 2009.jpg|mini|desno|300px|Ahmadinežad u [[Ekaterinburg]]u ([[Rusija]]), [[16. 6.]] [[2009.]]]] [[Datoteka:2009 Iranian Presidential election international response.png|mini|desno|300px|Pozitivne (zeleno) i negativne (crveno) međunarodne reakcije na iranske predsjedničke izbore [[2009.]] godine]] Na iranskim predsjedničkim izborima 12. juna [[2009.]] zabilježen je najveći odaziv birača koji iznosi čak 85%<ref>{{Cite web |url=http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=97990&sectionid=351020101 |title=PressTV: Odaziv na izborima 85% |access-date=2013-06-16 |archive-date=2009-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090814230057/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=97990&sectionid=351020101 |url-status=dead }}</ref>. Ahmadinežad je ostvario pobjedu sa 62.63% glasova (24.5 milijuna birača), njegov najveći konkurent [[Mir Hossein Mousavi]] osvojio je drugo mjesto sa 13.2 milijuna glasova (33.75%), dok su dva preostala kandidata osvojila manje od 2% glasova. Također, zabilježeno je nešto više od 400.000 odnosno 1.04% nevažećih listića<ref>{{Cite web |url=http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=98012&sectionid=351020101 |title=PressTV: Ahmadinežad opet predsjednik |access-date=2013-06-16 |archive-date=2009-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090616132216/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=98012&sectionid=351020101 |url-status=dead }}</ref>. U augustu [[2009.]] izborni rezultati doveli su do nesuglasica između Mousavija i Ahmadinežada odnosno njihovih stožera, budući kako je poražena strana optužila pobjedničku za izbornu prijevaru. Vrhovni vođa [[Ali Hamemei]] je 3. 8. 2009. službeno potvrdio izbor Ahmadinežada na mjestu iranskog predsjednika, koji je prisegnuo dva dana kasnije<ref name="BBC:8184240">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8184240.stm BBC: ''Defiant Iran president takes oath'' (august, 2009.)]</ref>. Nekoliko visokih političkih dužnosnika uključujući [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]], [[Akbar Hašemi Rafsandžani|Akbara Hašemi Rafsandžanija]] te poraženog [[Mir Husein Musavi]]ja, nije se pojavilo na službenoj ceremoniji izražavajući pritom nezadovoljstvo izborima<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8180811.stm BBC: ''Iran poll critics shun ceremony'' (august 2009.)]</ref>. Opozicijske skupine pozvale su na prosvjede na svim reformističkim [[Web stranice|web stranicama]] i [[blog]]ovima, zbog čega su nakon predsjedničke inauguracije izbile ulične demonstracije. Nasilne demonstracije trajale su nekoliko dana, a iranske vlasti procijenjuju kako je u neredima poginulo 36 ljudi<ref>{{Cite web |title=AFP: ''Iran official says 36 killed in post-vote unrest'' (septembar, 2009.) |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5j8GPoWmrf2qerPWQNHb8Z9eGjT3Q |access-date=2010-02-05 |archivedate=2010-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100205084338/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5j8GPoWmrf2qerPWQNHb8Z9eGjT3Q |deadurl=no }}</ref>. Izbori i kasniji prosvijedi izazvali su podijeljena stajališta diljem svijeta, a vlade [[Francuska|Francuske]], [[UK|Velike Britanije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] odbile su poslati uobičajenu izbornu čestitiku<ref name="BBC:8184240"/>. S druge strane; [[Brazil]]<ref>{{Cite web |url=http://www.monthlyreview.org/mrzine/lula180609.html |title=BBC: ''Brazil: Lula Says There Is No Evidence of Fraud in Iran and Wants to Visit the Country'' (Pablo Uchoa, juni 2006.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2009-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090920211955/http://www.monthlyreview.org/mrzine/lula180609.html |url-status=dead }}</ref>, [[Indija]]<ref>[http://www.president.ir/en/?ArtID=17152 President.ir: ''India's PM congradulates President Ahmadinejad on re-election'' (juni, 2009.)]</ref>, [[Rusija]]<ref>{{Cite web |title=IRIB News Agency: ''Medvedev felicitates Ahmadinejad's reelection'' (juni, 2009.) |url=http://english.iribnews.ir/NewsBody.aspx?ID=3176 |access-date=2013-06-16 |archivedate=2011-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727105104/http://english.iribnews.ir/NewsBody.aspx?ID=3176 |deadurl=yes }}</ref> i [[Kina]]<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2009-06/16/content_11552204.htm Xinhua: ''China calls for "stability, solidarity" in post-election Iran'' (juni, 2009.)]</ref> pozdravili su reizbor Ahmadinežada. {| align="center" class="wikitable" |- ! Ministarstvo ! Ministar/ica |- | Poljoprivreda || [[Sadek Halilijan]] |- | Trgovina || [[Mehdi Gazanfari]] |- | Komunikacije i informatička tehnologija || [[Reza Takipur]] |- | Suradnja || [[Muhamed Abasi]] |- | Kultura || [[Sajed Muhamed Huseini]] |- | Obrana || [[Ahmad Vahidi]] |- | Gospodarstvo || [[Husein Samsami]] |- | Obrazovanje || [[Susan Kešavarz]] (nepotvrđena) |- | Energija || [[Muhamed Aliabadi]] (nepotvrđen) |- | Vanjski poslovi || [[Manučeher Motaki]] |- | Zdravstvo || [[Marzije Vahid Dastdžerdi]] |- | Graditeljstvo || [[Abdolreza Šejholislami]] |- | Industrija i rudarstvo || [[Aliakbar Mehrabian]] |- | Obavještajni ured || [[Hejder Moslehi]] |- | Unutarnji poslovi || [[Mostafa Muhamed Nadžar]] |- | Sudstvo || [[Morteza Bahtijari]] |- | Radništvo || [[Ali Nikzad]] |- | Nafta || [[Masud Mir Kazemi]] |- | Promet i transport || [[Hamid Behbahani]] |- | Znanost, istraživanje i tehnologija || [[Kamran Danešju]] |- | Skrb i socijalna sigurnost || [[Fateme Adžorlu]] (nepotvrđena) |} == Domaća politika == === Gospodarstvo === Za vrijeme prve tri godine Ahmadinežadova mandata, iranski gospodarski rast iznosio je nešto manje od predviđenih 7.5% od strane centralne banke. Snažan gospodarski rast karakteriziraju visokoobrazovani kadar mladih ljudi i jačanje srednje klase. Inflacija i nezaposlenost su i dalje glavni iranski ekonomski problemi, zbog neodrživog izdvajanja i slabog gospodarskog menadžmenta<ref>{{Cite web |title=Entrepreneur: ''Tentative steps: Ahmadinejad's economic reform'' (Samantha Fang, jesen 2007.) |url=http://www.entrepreneur.com/tradejournals/article/172835081.html |access-date=2009-03-15 |archivedate=2008-11-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081123012920/http://www.entrepreneur.com/tradejournals/article/172835081.html |deadurl=yes }}</ref>. Ahmadinežad je povećao izdvajanja za 25% čime je subvencionirao prehrambene proizvode i benzin, te je odbacio mogućnost povećanja cijena fosilnih goriva, istaknuvši kako su vladini trenutačni prioriteti razvoj prometnog i transportnog sustava. Kamatne stope srezane su predsjedničkom odlukom zbog smanjenja inflacije. === Stanovanje === Jedan od prvih zakona Ahmadinežadove administracije bilo je osnivanje „Rezinog milosrdnog fonda“ (imenovanom po šijitskom imamu Aliju al-Rida) u koji je uloženo 12 bilijuna [[Iranski rijal|rijala]], odnosno oko 1.3 milijarde [[USD|dolara]]. Fond je osnovan za pomaganje mlađoj populaciji prilikom traženja posla i kupovine stana<ref>[http://irannegah.com/Video.aspx?id=593 Iran Negah: ''Imam Reza Love Fund'' (Video)]</ref>. Zakon je bio odogovor na visoke cijene stanova u urbanim područjima, što je pak povećavalo nacionalni prosjek ulaska u brak (trenutačno oko 25 godina za žene i 28 godina za muškarce). Iranski parlament je [[2006.]] odbacio prijedlog fonda, na što je Ahmadinežad uložio veto<ref>{{Cite web |title=Rooz: ''Reza's Compassion Fund; a political fund with 530 billion budget'' (perzijski jezik) |url=http://roozonline.com/01newsstory/016575.shtml |access-date=2009-03-15 |archivedate=2006-10-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061021102801/http://roozonline.com/01newsstory/016575.shtml |deadurl=yes }}</ref>. === Nuklearni program === Ahmadinežad je veliki pobornik [[Iranska nuklearna kriza|iranskog nuklearnog programa]], za koji tvrdi da služi u mirnodopske svrhe. Opetovano je tvrdio kako proizvodnja [[Nuklearna bomba|nuklearnog oružja]] ne spada u politiku njegove vlade. Dodao je kako bi takva politika bila „''ilegalna i protiv iranskih religijskih načela''“<ref>[http://www.bbc.co.uk/persian/iran/story/2006/01/060111_mj-ir-nuke-ahmadinejad.shtml BBC: ''Ahmadinežad o nuklearnoj tehnologiji'' (perzijski jezik)]</ref>, te kako država s kulturom, logikom i civilizacijom ne treba nuklearno oružje, za razliku od onih zemalja koji političke probleme rješavaju silom. U intervjuu 2008. godine Ahmadinežad je izjavio kako su zemlje koje pokušavaju napraviti nuklearno oružje „''politički nazadne države''“ i da ih proizvodnja novih generacija čini „''još nazadnijima''“<ref>{{Cite web |url=http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=70404 |title=PressTV: Ahmadinejad: ''Nuke arms seekers politically backward'' (septembar, 2008.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2010-04-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100416145737/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=70404 |url-status=dead }}</ref>. U aprilu 2006., Ahmadinežad je objavio kako je Iran uspješno rafinirao [[uranij]] do stupnja potrebnog za korištenje kao nuklearno gorivo. Prilikom govora pred studentima i profesorima u gradu [[Mašhad]]u, rekao je kako se iranska pozicija potpuno promijenila postajanjem nuklearne zemlje, i kako će ubuduće s te pozicije pregovarati s drugim državama<ref>{{Cite web |title=Arabic News: ''Ahmadinejad: Iran can now talk to world from vantage point of a nuclear state'' (april, 2006.) |url=http://www.arabicnews.com/ansub/Daily/Day/060413/2006041301.html |access-date=2009-03-15 |archive-date=2006-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060422084214/http://www.arabicnews.com/ansub/Daily/Day/060413/2006041301.html |dead-url=yes }}</ref>. Iranska novinska agencija IRNA [[13. 4.]] [[2006.]] citirala je Ahmadinežadove riječi kako miroljubivi iranski nuklearni program ne predstavlja prijetnju baš nikome zato jer „''mi želimo mir i stabilnost i stoga nećemo nikome nanositi nepravdu, isto kao što nećemo dopustiti da se ista nepravda nanosi nama''“<ref>{{Cite web |title=Turks.us: ''Tehran: Ahmadinejad states Iran has nuclear right'' (januar, 2006.) |url=http://www.turks.us/article.php?story=Iran_nuclear_right |access-date=2013-06-16 |archivedate=2011-11-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111125090345/http://www.turks.us/article.php?story=Iran_nuclear_right |deadurl=yes }}</ref>. Bez obzira na Ahmadinežadovu veliku potporu nuklearnom programu, ured predsjednika nije odgovoran za nuklearnu politiku, već Vrhovno nacionalno sigurnosno vijeće. Vijeće uključuje dva člana koje predlaže vrhovni vođa, zatim vojne dužnosnike i članove izvršnih, sudskih i zakonodavnih vladinih grana. Godine [[2005.]] iranski vrhovni vođa [[Ali Hamenei]] donio je zakon o zabrani razvijanja nuklearnog oružja<ref>{{Cite web |url=http://www.rferl.org/featuresarticle/2005/6/C10D5293-86D9-4C7D-8B9F-1A252BC10D3E.html |title=Radio Free Europe: ''Iran: Election Of Ahmadinejad Unlikely To Affect Nuclear Negotiations'' (juni, 2005.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2008-06-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611134653/http://www.rferl.org/featuresarticle/2005/6/C10D5293-86D9-4C7D-8B9F-1A252BC10D3E.html |url-status=dead }}</ref>. [[Ali Hamenei|Hamenei]] najčešće izbjegava javne govore, no kritizirao je Ahmadinežadovu personalizaciju nuklearnog pitanja<ref>[http://timesofindia.indiatimes.com/NEWS/World/Rest_of_World/Iran_rebukes_its_prez_over_N-policy/articleshow/1319950.cms The Times of India: ''Iran rebukes its prez over N-policy'' (januar, 2007.)]</ref>. Ipak, izvori bliski iranskom predsjedniku tvrde kako su te kritike došle od bivšeg iranskog predsjednika Rafsandžanija. Ahmadinežad je [[23. 2.]] [[2008.]] obećao kako Iran neće odstupiti od nuklearnog programa, i kako je „''nuklearna tehnologija monopolizirana od strane nekolicine država''“<ref>[http://edition.cnn.com/2008/WORLD/meast/02/23/iran.jealous/index.html CNN: ''Ahmadinejad: Nations jealous of nuclear progress'' (februar, 2008.)]</ref>. Nabrojao je i najmanje 16 različitih mirnodopskih upotreba nuklearne tehnologije. == Međunarodni odnosi == === Odnosi s Sjedinjenim Državama === Tijekom Ahmadinežadovog predsjedništva, [[Iran]] i [[SAD]] imali su gotovo najintezivnije odnose u zadnjih 30 godina. Iran i SAD su prekinuli diplomatske odnose [[1980.]] i nije bilo diplomatskih kontakata sve do maja [[2007.]] godine<ref>[http://www.voanews.com/english/archive/2007-07/2007-07-17-voa49.cfm?CFID=140636747&CFTOKEN=78296978&jsessionid=66307115c452f78b903f2f313547356d2545 VOA News: ''US Ready For Another Meeting With Iran'' (David Gollust, juli, 2007.)]</ref>. Dok je američko stajalište kako buduća palestinska država mora prihvatiti izraelsko „pravo na postojanje“, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad predložio je premiještanje Izraela u [[Europa|Europu]], [[Kanada|Kanadu]] ili [[Aljaska|Aljasku]]<ref>[http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3456554,00.html Ynet News: ''Ahmadinejad: Referendum on transfer of Israel to Europe'' (oktobar, 2007.)]</ref>. SAD je slao Iranu jasne političke signale u kojima je osuđivao negiranje „izraelskog prava na postojanje“, pri čemu su se pojavile špekulacije o američki predvođenom napadu na iranska nuklearna postrojenja. Iako je Iran negirao poticanje pobune u [[Irak]]u, bivši američki predsjednik [[George W. Bush]] upozorio je Iran o „ozbiljnim posljedicama“, odnosno o mogućnosti napada. Američki predsjednik optužio je Iran i za „sponzoriranje terorizma“ u svijetu<ref>{{Cite web |title=US Department: ''State Sponsors of Terrorism'' |url=http://www.state.gov/s/ct/c14151.htm |access-date=2005-02-09 |archivedate=2005-02-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050209104919/http://www.state.gov/s/ct/c14151.htm |deadurl=no }}</ref>, što su Iranci kategorično odbacili ističući kako ne postoje iranske terorističke grupe, te su optužili SAD i [[UK]] za sponzoriranje balučke [[Terorizam|terorističke grupe]] [[Jundallah]] koja iz [[Pakistan]]a djeluje protiv Irana<ref>{{Cite web |url=http://www.infowars.com/iran-says-has-proof-us-uk-backing-terrorist-jundollah/ |title=Reuters: ''Iran says has proof U.S., UK backing terrorist Jundollah'' (InfoWars.com, decembar 2008.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2009-02-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211025535/http://www.infowars.com/iran-says-has-proof-us-uk-backing-terrorist-jundollah/ |url-status=dead }}</ref>. U maju [[2006.]] godine, Ahmadinežad je poslao osobno pismo američkom predsjedniku Bushu i predložio mu ''nove smjerove'' za okončanje [[Iranska nuklearna kriza|iranske nuklearne krize]]. Američka državna tajnica [[Condoleezza Rice]] i savjetnik nacionalne sigurnosti Stephen Hadley su pregledali pismo i odbacili ga s obrazloženjem kako ne nudi rješenja zbog kojih je američka administracija zabrinuta<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/05/08/AR2006050800141.html Washington Post: ''No Proposals in Iranian's Letter to Bush, U.S. Says'' (maj, 2006.)]</ref>. Nekoliko dana poslije Ahmadinežad je prilikom posjeta [[Jakarta|Jakarti]] izjavio kako je ''pismo poziv na monoteizam i pravdu''. Ahmadinežad je pozvao američkog predsjednika Busha na debatu pred Generalnom skupštinom UN-a koja se trebala održati [[19. 9.]] [[2006.]] godine, na temu iranskog prava na obogaćivanje uranija. Poziv je odmah odbacio glasnogovornik Bijele kiće Tony Snow koji je objavio kako neće biti takve debate između američkog i iranskog predsjednika<ref>[http://edition.cnn.com/CNN/Programs/situation.room/blog/2006/09/no-steel-cage-grudge-match-between.html CNN: ''No 'steel-cage, grudge match' between Bush, Ahmadinejad'' (septembar, 2006.)]</ref>. U novembru 2006. Ahmadinežad je poslao otvoreno pismo američkom narodu<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/11/29/ahmadinejad.letter |title=CNN: ''Ahmadinejad's letter to Americans'' (novembar, 2006.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2017-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170517093758/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/11/29/ahmadinejad.letter/ |url-status=dead }}</ref> u kojem je obrazložio svoje brige. U pismu se navodi kako se hitno treba postići dijalog zbog neprihvatljive američke politike na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], te kako američka administracija krije istinu o stvarnim događajima<ref>[http://www.foxnews.com/projects/pdf/iran_pres_letter.pdf Fox News: Pismo iranskog predsjednika (PDF format)]</ref>. [[Senat SAD|Američki senat]] izglasao je rezoluciju kojom se upozorava Iran zbog navodnih napada u Iraku. Krajem septembra 2007. godine američki senat izglasao je rezoluciju (76 glasa za i 22 protiv) kojom se iranska vojna grana [[Pasdaran]] izjednačava s terorističkom organizacijom<ref>[http://www.ustreas.gov/press/releases/hp644.htm Ustreas.gov: ''Fact Sheet: Designation of Iranian Entities and Individuals for Proliferation Activities and Support for Terrorism'' (oktobar, 2007.)]</ref>. Kao odgovor na taj čin, iranski parlament odgovorio je proglašenjem CIA i američke vojske terorističkom organizacijom zbog „''korištenja nuklearnih bombi u napadu na [[Japan]], zbog korištenja osiromašenog uranija na [[Balkan]]u, te zbog pokolja u [[Irak]]u''“<ref>[http://www.cbsnews.com/stories/2007/09/29/world/main3311480.shtml CBS News: ''Iran To U.S.: No, You're The Terrorists'' (septembar, 2007.)]</ref>. U septembru [[2007.]] Ahmadinežad je posjetio [[New York]] gdje se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih Naroda. Prije toga, održao je govor na sveučilištu Columbia, gdje ga je sveučilišni predsjednik Lee Bollinger u uvodnom govoru otvoreno kritizirao nazvavši ga ''okrutnim diktatorom'' i ''začuđujuće neobrazovanim''. Prilikom postavljanja studentskih pitanja, na upit o odnosu prema [[Homoseksualnost|homoseksualcima]] u Iranu odgovorio je: „''Kod nas nema homoseksualaca kao u vašoj zemlji. Kod nas ne postoji taj fenomen, ne znam tko vam je rekao da toga ima kod nas''“. Kasnije je objasnio kako ga je prevoditelj krivo protumačio te kako je rekao: „''U usporedbi s američkim društvom, mi nemamo toliko puno homoseksualaca''“<ref>[http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSBLA05294620071010 Reuters: ''President misquoted over gays in Iran: aide'' (oktobar, 2007.)]</ref>. U govoru održanom u aprilu [[2008.]], Ahmadinežad je opisao [[Napadi 11. rujna 2001.|napade 11. 9.]] kao „sumnjivi događaj“, navodeći kako broj žrtava i njihova imena nikada nisu objavljena, te kako su napadi služili kao opravdanje za invazije na [[Afganistan]] i [[Irak]] u kojima je poginulo milijun ljudi<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7350830.stm BBC: ''Ahmadinejad: 9/11 suspect event'' (april, 2008.)]</ref>. U oktobru [[2008.]], predsjednik Ahmadinežad opisao je svjetsku [[Gospodarska kriza|gospodarsku krizu]] kao „propast liberalizma“. Dodao je kako egocentričnost [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]] vodi prema njihovoj propasti i kako je sretan jer to otvara mogućnosti napretka za ostatak svijeta<ref>[http://mathaba.net/news/?x=610339 Mathaba: ''Iran mulling dynamic, progressive economy, prez'' (oktobar, 2008.)]</ref>. Prilikom govora održanog u septembru 2008. na Generalnoj skupštini UN-a izjavio je kako „''Američko carstvo propada i kako će budući američki vođe morati ograničiti svoje djelovanje na vlastite granice''“<ref>[http://www.un.org/ga/63/generaldebate/pdf/iran_en.pdf UN.org: Glavna rasprava - iranski predsjednik dr. Mahmud Ahmadinežad (septembar, 2008.)]</ref>. U novembru [[2008.]], dan poslije [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.|američkih predsjedničkih izbora]], Ahmadinežad je čestitao [[Barack Obama|Baracku Obami]] na izbornoj pobjedi, ističući kako „pozdravlja temeljne i pravedne promjene u američkoj politici i kako se nada promjeni odnosa prema pohlepnoj manjini“. Bila je to prva iranska čestitka novoizabranom američkom predsjedniku od iranske Islamske revolucije [[1979.]] godine<ref>[http://www.isna.ir/ISNA/NewsView.aspx?ID=News-1229946&Lang=E ISNA: ''Ahmadinejad calls for Obama to change US policies fundamentally'' (novembar, 2007.)]</ref>. === Odnosi s Velikom Britanijom === [[Datoteka:IranEmbassyUK.JPG|mini|desno|200px|Iransko veleposlanstvo u [[London]]u.]] Unatoč zategnutim političkim odnosima s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]] koji traju od iranske revolucije [[1979.]], gospodarska suradnja dviju zemalja raste iz godine u godinu, zbog liberalizacije iranskog tržišta<ref>[http://www.nytimes.com/2006/01/22/world/americas/22iht-allies.html?_r=1 New York Times: ''Hint of Iran sanctions tugs at trade ties'' (januar, 2006.)]</ref>. Odnosi dviju zemalja dosegli su najnižu točku [[23. 3.]] [[2007.]] kada su [[Oružane snage Irana]] na iransko-iračkoj morskoj granici zarobili 15 pripadnika britanske kraljevske mornarice. Britanski izvori tvrdili su kako su zarobljeni u iračkim vodama, dok su iranski tvrdili kako su Britanci bili 450 m unutar iranskih teritorijalnih voda<ref>[http://www.bbc.co.uk/persian/iran/story/2007/03/070329_mf_gps_conflict.shtml BBC: Iran pokazao navigacijske karte (perzijski jezik)]</ref>. Nakon 12 dana političkog i medijskog prepucavanja između dviju država, britanski mornari oslobođeni su [[4. 4.]] [[2007.]]. Njihovo puštanje na slobodu Ahmadinežad je opisao „uskršnjim poklonom“ britanskom narodu<ref>[http://www.usatoday.com/news/world/2007-04-04-britain-iran-talks_N.htm USA Today: ''Iran to release 15 captives as Easter gift'' (april, 2007.)]</ref>. ''Sunday Telegraph'' je objavio kako je [[3. 4.]] [[2006.]] održan sastanak visokih britanskih političkih i vojnih dužnosnika koji su raspravljali o napadu na Iran<ref>{{Cite web |title=Sunday Telegraph (april, 2006.) |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2006%2F04%2F02%2Fwiran02.xml |access-date=2021-08-31 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414192318/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2006%2F04%2F02%2Fwiran02.xml |deadurl=yes }}</ref>. === Odnosi s Rusijom === [[Datoteka:Vladimir Putin in Iran 16-17 October 2007-2.jpg|mini|desno|200px|Ahmadinežad s [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]] u [[Teheran]]u, [[16. 10.]] [[2007.]]]] Ahmadinežad je od početka mandata pokrenuo jačanje odnosa s [[Rusija|Rusijom]], još u oktobru [[2005.]] otvorio je poseban ured za njihove bilateralne odnose. Rusija je sedmi po redu najveći ekonomski partner Irana, a gospodarska suradnja iznosi preko milijardu dolara godišnje<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html |title=Payvand: ''The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran'' (maj, 2006.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2011-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110709163548/http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html |url-status=dead }}</ref>. Surađivao je s ruskim predsjednikom [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]] na slučaju [[Iranska nuklearna kriza|iranskog nuklearnog programa]], te na nerješenim pitanjima razgraničenja [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] mora za koje su se usuglasili kako je potrebnija jača zajednička suradnja<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/05/sep/1139.html |title=Payvand: ''Presidents of Iran and Russia consider Tehran-Moscow cooperation important for world peace'' (septembar, 2005.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2008-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212001950/http://www.payvand.com/news/05/sep/1139.html |url-status=dead }}</ref>. Iako službena [[Moskva]] zajedno s zapadnim silama stoji protiv iranskog korištenja nuklearnog programa u vojne svrhe, najveći je iranski saveznik u razvijanju civilnog nuklearnog programa. Ruske tvrtke dovršile su izgradnju iranske nuklearne elektrane u gradu [[Bušeher]] na jugozapadu Irana<ref>{{Cite web |title=VOA News: ''Iranian, Russian Technicians Test Bushehr Nuclear Plant'' (februar, 2009.) |url=http://www.voanews.com/english/2009-02-25-voa25.cfm |access-date=2009-02-27 |archivedate=2009-02-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090227115818/http://www.voanews.com/english/2009-02-25-voa25.cfm |deadurl=no }}</ref>, a u decembru [[2007.]] Rusija je počela isporučivati nuklearno gorivo kao način uvjeravanja Irana da odustane od samostalnog obogaćivanja [[uranij]]a. Unatoč velikom protivljenju zapadnih sila i [[Izrael]]a, ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] u oktobru [[2007.]] posjetio je iranski glavni grad [[Teheran]] kao prvi ruski lider nakon [[Josif Staljin|Staljina]] [[1943.]] godine<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/putin-u-posjetu-iranu/361792.aspx Index.hr: „Putin u posjetu Iranu“ (oktobar, 2007.)]</ref>. Ruski predsjednik pritom je dao potporu iranskom nuklearnom programu, pohvalio iranski doprinost Šangajskoj grupi za suradnju ([[SCO]])<ref>[http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=73798&sectionid=351020101 PressTV: ''Putin lauds Iran's SCO contribution'' (oktobar, 2008.)]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, te je oštro osudio mogući američki napad na Iran nazvavši ga „napadom na Rusiju“<ref>{{Cite web |url=http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=28839&sectionid=351020101 |title=PressTV: ''Russia: Attacking Iran is attacking us'' (oktobar, 2008.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2008-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327023028/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=28839&sectionid=351020101 |url-status=dead }}</ref>. === Odnosi s Venecuelom === Ahmadinežad je pojačao odnose s [[Venecuela|Venecuelom]] (najvećim [[Latinska Amerika|latinoameričkim]] izvoznikom [[nafta|nafte]] i članicom [[OPEC]]-a) u energetskoj i političkoj sferi, zbog obostranog otpora američkoj vanjskoj politici kojeg vode i Ahmadinežad i venecuelanski predsjednik [[Hugo Chavez]]<ref name="cnsnews-ruj07">[http://www.cnsnews.com/Public/Content/Article.aspx?rsrcid=18632 CNS News: ''Ahmadinejad Visits Anti-US Allies in Latin America'' (Leandro Prada, septembar, 2007.)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Venecuela je dala potporu iranskom nuklearnom programu pri sjednici [[UN|Ujedinjenih Naroda]] na tu temu, a obje zemlja dogovorile su se kako će pojačati bilateralnu trgovinu<ref>{{Cite web |title=Mathaba: ''Venezuela, Iran review signed bilateral agreements'' (septembar, 2007.) |url=http://www.mathaba.net/news/?x=565699 |access-date=2013-06-16 |archivedate=2015-06-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150608083431/http://www.mathaba.net/news/?x=565699 |deadurl=yes }}</ref>. Tokom [[2006.]] godine odnosi dviju zemalja bili su više strateški nego ekonomski<ref name="cnsnews-ruj07"/>, jer Venecuela još nije postala jednim od glavnih iranskih trgovinskih partnera. Intezivnija suradnja na energetskom području počela je 2006. kada je Iran objavio kako će u Venecueli graditi rafineriju nafte<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/06/jun/1013.html |title=Payvand: ''Iran to build oil refinery in Venezuela'' (juni, 2006.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2008-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210155325/http://www.payvand.com/news/06/jun/1013.html |url-status=dead }}</ref>. Početkom 2007. objavljeno je kako Iran i Venecuela planiraju osnovati anti-američki fond u vrijednosti dvije milijarde dolara kojim će pomagati zemlje u razvoju koje također protive američkoj dominaciji<ref>[http://www.usatoday.com/news/world/2007-01-14-iran-venezuela_x.htm USA Today: ''Iran and Venezuela plan anti-U.S. fund'' (januar, 2007.)]</ref>. === Odnosi s Hrvatskom === Ahmadinežad se dvaput susreo s hrvatskim predsjednikom [[Stjepan Mesić|Stjepanom Mesićem]]. Prvi susret dogodio se u septembru [[2005.]] prilikom 60. opće skupštine [[UN]]-a u [[New York]]u, gdje je Mesić naglasio kako je [[Iranska nuklearna kriza|iranski nuklearni program]] potpuno mirnodopski odnosno da služi isključivo u energetske svrhe<ref name="uredRH16.09.2005.">{{Cite web |title=Ured predsjednika RH - 16.09.2005. - New York |url=http://www.predsjednik.hr/default.asp?ru=181&gl=200509190000005&sid=&jezik=1 |access-date=2013-06-16 |archivedate=2007-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070611104347/http://www.predsjednik.hr/default.asp?ru=181&gl=200509190000005&sid=&jezik=1 |deadurl=yes }}</ref>. Također, pozvao je iranskog predsjednika da posjeti [[Hrvatska|Hrvatsku]]<ref name="uredRH16.09.2005."/>. Nakon razgovora, dodao je kako Hrvatska bez obzira na prioritete poput ulaska u [[EU]] mora razvijati dobre odnose i s drugim državama svijeta. Drugi susret dogodio se također u New Yorku točno dvije godine poslije (septembar [[2007.]]) kada su se dvojica predsjednika sastala na zahtjev iranske strane. Na sastanku se Mesić distancirao od Ahmadinežadovih izjava o holokaustu za koje ga se optužuje, no naglasio je kako je iranski predsjednik iste opovrgnuo, te da su razgovarali uglavnom o drugim temama<ref>[http://www.predsjednik.hr/default.asp?ru=331&gl=200709270000004&sid=&jezik=1 Ured predsjednika RH - 26.09.2007. - New York]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon razgovora, hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] izjavio je kako vjeruje da je „Mesić imao dobre razloge za taj sastanak, te da ne bi učinio ništa što bi naškodilo Hrvatskoj“<ref>{{Cite web |url=http://mojportal.hr/portal/politika/sanader_sastanak_mesica_s_iranskim_predsjednikom_mahmudom_ahmadinedzadom_ne_moze_stetiti_hrvatskoj |title=MojPortal.hr: ''Sanader: Sastanak Mesića s iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmadinedžadom ne može štetiti Hrvatskoj'' (septembar, 2007.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2021-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414180145/https://www.mojportal.hr/portal/politika/sanader_sastanak_mesica_s_iranskim_predsjednikom_mahmudom_ahmadinedzadom_ne_moze_stetiti_hrvatskoj/ |url-status=dead }}</ref>. Krajem [[2007.]] Ahmadinežad je na inauguraciji novog [[Hrvatska|hrvatskog]] veleposlanika u [[Teheran]]u pozdravio suradnju dviju zemalja te dodao kako Hrvatska i Iran dijele identičnu kulturu i povijest, aludirajući pritom na teoriju o [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranskom podrijetlu Hrvata]] koja bi trebala učvstiti bilateralne odnose<ref>[http://www.spokesman.gov.ir/en/index.php?option=com_content&task=view&id=818&Itemid=58 ''Ahmadinejad calls for expansion of Iran-Croatia ties'' (Spokesman.gov.ir)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. === Odnosi s zemljama u regiji === ==== Afganistan ==== Ahmadinežad je posjetio [[Afganistan]] u augustu [[2007.]] gdje ga je dočekao afganistanski predsjednik [[Hamid Karzai]]. Ahmadinežad je na sastanku rekao kako je iranski cilj „stabilni i moderni Afganistan“<ref>[http://www.globalsecurity.org/military/library/news/2007/08/mil-070814-rianovosti01.htm RIA Novosti: ''Ahmadinejad: Iran favors stable Afghanistan'' (Globalsecurity.org, august 2007.)]</ref>, te je odbacio američke optužbe kako Iran šalje oružje afganistanskim militantima, što je potvrdio i Karzai nazvavši Iran „saveznikom i prijateljem u borbi protiv terorizma i trgovine drogom“<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2007/aug/14/iran.afghanistan Guardian: ''Ahmadinejad's first Afghan visit ruffles US feathers'' (Robert Tait, august 2007.)]</ref>. ==== Irak ==== Ahmadinežad je prvi iranski predsjednik koji je od revolucije [[1979.]] posjetio [[Irak]]<ref>[http://irannegah.com/Video.aspx?id=506 Iran Negah: ''Ahmadinejad visits Iraq'' (Video)]</ref>. Prilikom povijesnog dvodnevnog posjeta [[2. 3.]] [[2008.]] rekao je kako je „''Irak mnogo bolji bez diktatora [[Sadam Husein|Sadama Huseina]]''“<ref>[http://edition.cnn.com/2008/WORLD/meast/03/02/iraq.ahmadinejad/index.html CNN: ''Iran president on landmark Iraq visit'' (mart, 2008.)]</ref>. Na povratku iz [[Bagdad]]a u [[Teheran]] pozdravio je jačanje bilateralnih odnosa s Irakom, te je optužio [[SAD|američku]] politiku prema Iraku. Od [[2006.]] godine irački premijer [[Nouri al-Maliki]] četiri je puta posjetio Teheran<ref>{{Cite web |url=http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=80088&sectionid=351020101 |title=PressTV: ''Al-Maliki to visit Tehran Saturday'' (januar, 2009.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2009-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105183341/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=80088&sectionid=351020101 |url-status=dead }}</ref>, kao i irački predsjednik [[Jalal Talabani]]. Prilikom navedenih posjeta dogovorene su suradnje na području trgovine i energetike<ref>[http://www.thenews.com.pk/updates.asp?id=69889 The News: ''Iraqi president Talabani arrives Tehran'' (februar, 2009.)]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, te sigurnosti u Iraku. Premijer al-Maliki dao je jamstvo Teheranu kako iračko-američki pakt o sigurnosti neće ugroziti Iran<ref>[http://rss.xinhuanet.com/newsc/english/2008-06/10/content_8335730.htm Xinhua: ''Iraq's al-Maliki visits Iran to reassure Tehran over pact with U.S.'' (juni, 2008.)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, i odbacio je američke tvrdnje kako Iran podržava iračke militante<ref>{{Cite web |title=VOA News: „Iran obećao pomoć na unapredjenju sigurnosti u Iraku“ (august, 2008.) |url=http://www.voanews.com/bosnian/archive/2007-08/2007-08-09-voa3.cfm |access-date=2011-10-07 |archivedate=2011-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007183111/http://www.voanews.com/bosnian/archive/2007-08/2007-08-09-voa3.cfm |deadurl=no }}</ref>. Irački predsjednik Talabani u razgovoru s Ahmadinežadom nazvao je Iran „iračkim partnerom u borbi protiv terorizma“<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4457568.stm BBC: ''Talabani trusts in Iran support'' (novembar, 2005.)]</ref>. ==== Izrael ==== Prilikom održavanja konferencije „Svijet bez [[Cionizam|cionizma]]“ u [[Teheran]]u [[26. 10.]] [[2005.]], Ahmadinežad je održao govor u kojem je citirao [[Ruholah Homeini|Homeinijeve]] riječi o Izraelu kako ''okupatorski režim'' mora biti uklonjen, opisujući ga kao ''sramotnu mrlju u islamskom svijetu'' koja mora ''nestati sa povijesnih stranica''<ref>[http://www.nytimes.com/2005/10/30/weekinreview/30iran.html?ex=1161230400&en=26f07fc5b7543417&ei=5070 New York Times: ''Text of Mahmoud Ahmadinejad's Speech'' (Nazila Fathi, oktobar 2005.)]</ref>. Medijske agencije diljem svijeta prenijele su tu vijest pod naslovom „''Izrael treba izbrisati s karte svijeta''“ ([[engleski]]: ''Israel must be wiped off the map''), koristeći pritom englesku frazu koja podrazumijeva potpuno uništenje<ref>{{Cite web |title=Dictionary definition: ''wipe off the map'' (Cambridge.org) |url=http://dictionary.cambridge.org/define.asp?key=90861&dict=CALD |access-date=2009-03-15 |archivedate=2009-06-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090602161503/http://dictionary.cambridge.org/define.asp?key=90861&dict=CALD |deadurl=yes }}</ref>. Prijevod njegovih rečenica vrlo je diskutabilan. Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je kako je Ahmadinežad bio pogrešno protumačen: „''Govorio je o režimu. Mi ne priznajemo ovaj izraelski režim''“<ref name="archive.is"/>. Ahmadinežadove komentare osudile su vodeće zapadne zemlje, [[EU|Europska Unija]], [[Rusija]], Vijeće sigurnosti [[UN|Ujedinjenih Naroda]]-a i tadašnji glavni tajnik UN-a [[Kofi Annan]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4384024.stm BBC: ''Annan dismayed by Iran remarks'' (oktobar, 2005.)]</ref>. [[Egipat]]ski, [[Turska|turski]] i [[Palestinci|palestinski]] lideri također su izrazili negodovanje zbog istih izjava<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm BBC: ''UN raps Iran's anti-Israel rant'' (oktobar, 2005.)]</ref>. Bilo je i onih koji su njegove riječi protumačili kao poziv na genocid. [[Kanada|Kanadski]] premijer Paul Martin rekao je „''ovo je prijetnja za postojanje Izraela i poziv na genocid kojeg zajedno s nuklearnim ambicijama svijet ne smije ignorirati''“<ref>[http://www.carolynbennettmp.ca/dev/downloads/2005-11-13_Prime-Minister-Martin-Addresses-Jewish-Leaders_Toronto.doc˙Carolynbennettmp.ca: ''Prime Minister Martin Addresses Jewish Leaders Toronto'' (novembar, 2005.), Word dokument]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Izraelac Joshua Teitelbaum, u izvještaju za ''Jeruzalemski centar za javne odnose'', također je opisao Ahmadinežadove riječi kao „poziv na uništenje države Izrael i na genocid“<ref>[http://www.imra.org.il/story.php3?id=42801 IMRA: ''Joshua Teitelbaum documents: Iranian leaders have repeatedly called for the destruction of Israel and the Jewish people'' (februar, 2009.)]</ref>. S druge strane, neki profesori i prevoditelji negiraju kako je Ahmadinežad pozvao na uništenje države ili naroda. Dr. Juan Cole, profesor moderne bliskoistočne i jugozapadne povijesti sa sveučilišta Michigan, tvrdi kako „Ahmadinežad nije rekao kako Izrael treba izbrisati s karte svijeta, jer ta fraza ne postoji na [[perzijski|perzijskom jeziku]]“<ref name="juancole">[http://www.juancole.com/2006/05/hitchens-hacker-and-hitchens.html Juan Cole - Global Americana Institute]</ref>. Prema Coleu, citat je preveden kao: ''Imam je rekao kako ovaj režim koji je okupirao Jeruzalem mora biti uklonjen ([[perzijski]]: een rezhim-e eshghalgar-e qods bayad az safheh-ye ruzgar mahv shavad)''<ref name="juancole"/>. Na isti način citat je preveo i Bliskoistočni institut za medije ([[MEMRI]])<ref>[http://memri.org/bin/articles.cgi?Page=archives&Area=sd&ID=SP101305 MEMRI: ''Iranian President at Tehran Conference'' (oktobar, 2005.)]</ref>. Profesor međunarodnih odnosa sa [[Sveučilište Harvard|Harvarda]], dr. Stephen Walt, također tvrdi kako Ahmadinežad nije pozivao na genocid<ref>{{Cite web |title=Associated Press: ''Israel Lobby authors in Jerusalem: Ahmadinejad not inciting to genocide'' (Haaretz.com, juni 2008.) |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/992363.html |access-date=2008-06-13 |archivedate=2008-06-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080613153409/http://www.haaretz.com/hasen/spages/992363.html |deadurl=no }}</ref>. Tokom [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|Izraelsko-libanonskog rata]] u julu [[2006.]], Ahmadinežad je usporedio izraelske vojne akcije s potezima [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kazavši „poput Hitlera, ''cionistički režim'' (Izrael) samo traži izgovore za svoje napade i ponaša se kao sam Hitler“<ref>{{Cite web |title=India eNews: ''Ahmadinejad compares Israel to Hitler'' (juli, 2006.) |url=http://www.indiaenews.com/middle-east/20060716/15031.htm |access-date=2009-03-15 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927185444/http://www.indiaenews.com/middle-east/20060716/15031.htm |dead-url=yes }}</ref>. U intervjuu [[8. 8.]] [[2006.]] za ''60 Minutes'' kojeg vodi novinar Mike Wallace, govorio je o američkoj potpori izraelskom „ubilačkom režimu“ i moralnim temeljima izraelske invazije na [[Libanon]]<ref>[http://www.cbsnews.com/stories/2006/08/09/60minutes/main1879867.shtml CBS News: Iranian Leader Opens Up (august, 2006.)]</ref>. Početkom decembra [[2006.]] Ahmadinežad je u [[Doha|Dohi]] sastao s palestinskim premijerom [[Ismail Haniyah]]om. Na sastanku je izjavio kako je „''Izrael stvoren za uspostavljanje dominacije arogantnih sila u regiji i omogućavanje neprijatelju prodiranje u srce muslimanske zemlje''“. Nazvao je Izrael ''prijetnjom'' koju su stvorili [[SAD]] i [[Velika Britanija]]<ref>{{Cite web |url=http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=81572&sectionid=351020101 |title=PressTV: ''Ahmadinejad: Israel could attack others'' (januar, 2009.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2009-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090116011536/http://www.presstv.ir/detail.aspx?id=81572&sectionid=351020101 |url-status=dead }}</ref>. Prilikom govora [[12. 12.]] [[2006.]] na Međunarodnoj konferenciji o [[holokaust]]u održanoj u [[Teheran]]u, rekao je „Izrael će propasti. To je Božja volja i želja svih naroda svijeta“<ref>{{Cite web |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/949628.html |title=Haaretz: ''Ahmadinejad tells West: Accept Israel's imminent collapse'' (januar, 2008.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2010-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106075427/http://www.haaretz.com/hasen/spages/949628.html |url-status=dead }}</ref>. Na pitanje novinara [[CNN]]-a [[Larry King]]a „''Je li Izrael ostaje Izrael?''“ u njegovoj verziji [[Bliski istok|Bliskog istoka]], Ahmadinežad je predložio da se na [[Palestina|palestinskim područjima]] održe slobodni izbori pod nadzorom međunarodnih organizacija. Dodao je: „''Moramo omogućiti slobodne izbore pod nadzorom [[UN]]-a. [[Palestinci|Palestinski narod]], palestinske izbjeglice i svi stanovnici tog područja moraju sudjelovati na takvim izborima, a svijet mora prihvatiti rezultat tih izbora kako god on proizašao''“<ref name="larryking">[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0809/23/lkl.01.html CNN: ''Interview with Iranian President Mahmoud Ahmadinejad'' (Larry King, septembar 2008.)]</ref>. U septembru [[2008.]] izraelski ministar Rafi Eitan zaprijetio je otmicom Ahmadinežada<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7605852.stm BBC: ''Israel could kidnap Ahmadinejad'' (septembar, 2008.)]</ref> zbog čega je Iran protestirao [[UN|Ujedinjenim Narodima]] nazvavši Eitanovu prijetnju „terorističkom“<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-184717252.html Encyclopedia.com: ''Iran Protests to UN over Eitan's Kidnap Threat'' (septembar, 2008.)]</ref>. ==== Pakistan ==== Na turneji po južnoj Aziji u aprilu [[2008.]], Ahmadinežad je posjetio [[Pakistan]] gdje je razgovarao o političkom stanju u regiji i gradnji [[plinovod]]a [[Iran]]-[[Pakistan]]-[[Indija]]<ref>{{Cite web |url=http://www.thaindian.com/newsportal/south-asia/ahmadinejad-visits-pak_10042846.html |title=The Indian News: ''Ahmadinejad visits Pak'' (april, 2008.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2008-12-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081231010740/http://www.thaindian.com/newsportal/south-asia/ahmadinejad-visits-pak_10042846.html |url-status=dead }}</ref>, kojem se protive [[SAD]]<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/08/jun/1158.html |title=Payvand: ''U.S. Concerns Over Iran-Pakistan-India Gas Pipeline'' (juni, 2008.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2009-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090417025622/http://www.payvand.com/news/08/jun/1158.html |url-status=dead }}</ref>. Pakistanski predsjednik [[Pervez Musharraf]] dao je potporu iranskom nuklearnom programu nazvavši ga „transparentnim“<ref>[http://www.globalsecurity.org/wmd/library/news/iran/2005/iran-050923-irna02.htm IRNA: ''Ahmadinejad: Pakistan's stands in IAEA token of good mutual ties'' (Globalsecurity.org, septembar 2005.)]</ref>. ==== Saudijska Arabija ==== U decembru [[2007.]] Ahmadinežad je kao prvi iranski predsjednik od 1979. otišao na muslimansko hodočašće [[Hadždž]] u [[Meka|Meku]]<ref>[https://archive.today/20120906082909/www.monstersandcritics.com/news/middleeast/news/article_1381508.php/Ahmadinejad_attends_hajj_as_first_Iranian_president Deutsche Presse-Agentur: ''Ahmadinejad attends hajj as first Iranian president'' (M&C, decembar, 2007.)]</ref>, zajedno s [[Saudijska Arabija|saudijskim]] kraljem [[Abdullah bin Abdulaziz al-Saud|Abdullahom al-Saudom]]<ref>{{Cite web |title=Iran Daily: ''Ahmadinejad, Abdullah discuss Muslim issues'' (decembar, 2007.), PDF format |url=http://www.iran-daily.com/1386/3022/pdf/i2.pdf |access-date=2008-10-07 |archivedate=2008-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081007024924/http://www.iran-daily.com/1386/3022/pdf/i2.pdf |deadurl=no }}</ref>. Lideri dvaju najutjecajnijih muslimanskih zemalja razgovarali su o unaprijeđenju bilateralnih odnosa, stanju u regiji<ref>[http://www.president.ir/en/?ArtID=7749 IRNA: ''President Ahmadinejad meets Saudi King Abdullah in Mina'' (President.ir, decembar 2007.)]</ref> i iranskom nuklearnom programu<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200703/04/eng20070304_354099.html People Daily: ''Ahmadinejad, Abdullah hold crucial talks on pressing regional issues'']</ref>. Obojica su osudili sektaško nasilje u [[Irak]]u<ref>[http://www.reuters.com/article/worldNews/idUSL0332990520070303 Reuters: ''Ahmadinejad, Saudi king reject sectarian strife'' (mart, 2007.)]</ref>. ==== Sirija ==== Tokom rata između [[Izrael]]a i [[Hezbollah]]a [[2006.]] godine, iranski predsjednik upozorio je Izrael da ne napada [[Sirija|Siriju]], inače najvećeg iranskog saveznika u regiji, jer će u protivnom [[Iran]] uzvratiti „razarajućom odmazdom“<ref>[http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3275355,00.html Ynet News: ''Iran warns Israel not to attack Syria'' (juli, 2006.)]</ref>. Na sastanku [[20. 7.]] [[2007.]] u [[Damask]]u između Ahmadinežada i sirijskog predsjednika [[Bashar al-Assad|Assada]], dvoje lidera pozvali su na jačanje jedinstva među [[Palestinci]]ma i [[Libanon]]cima<ref>{{Cite web |url=http://www.payvand.com/news/07/jul/1223.html |title=Payvand: ''Ahmadinejad, Assad Call for Unity Among Lebanese, Palestinians'' (juli, 2007.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2008-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081210162312/http://www.payvand.com/news/07/jul/1223.html |url-status=dead }}</ref>. ==== Turska ==== Ahmadinežad je posjetio [[Turska|Tursku]] u augustu [[2008.]], uoči čega je Izrael protestirao turskim vlastima<ref>{{Cite web |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/1009597.html |title=Haaretz: ''Israel slams Turkey over Ahmadinejad plan to visit'' (Barak Ravid, august 2008.) |access-date=2013-06-16 |archive-date=2009-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090928042738/http://www.haaretz.com/hasen/spages/1009597.html |url-status=dead }}</ref>. U razgovoru s turskim predsjednikom [[Abdullah Gul|Abdullahom Gulom]] dogovorena je suradnja na području borbe protiv [[Terorizam|terorizma]] i trgovine drogom, te povećanje gospodarske razmjene na 20 milijardi dolara u iduće četiri godine<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2008-08/15/content_9340283.htm Xinhua: ''Ahmadinejad: Turkey, Iran to cooperate in combating terrorism'' (august, 2008.)]</ref>. == Prozivanja za negiranje holokausta i antisemitizam == U decembru [[2005.]] Ahmadinežad je dao nekoliko kontroverznih izjava o [[holokaust]]u koje su određeni mediji diljem svijeta protumačili kao nazivanje holokausta „mitom“. Također, kritizirao je i europske zakone koji zabranjuju reviziju [[holokaust]]a. Prema reportaži iranske radio-postaje Ahmadinežad je (aludirajući na Europljane) izjavio: „''Stvorili su mit o holokaustu kojeg drže iznad Boga i vjere''“<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2005/dec/14/iran.secondworldwar Guardian: ''Holocaust a myth, says Iranian president'' (decembar, 2005.)]</ref>. Citat je preveden i kao: „''Stvorili su mit kako je ubijanje židova iznad Boga, vjere i božjih poslanika''“<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4527142.stm BBC: ''Iranian leader denies Holocaust'' (decembar, 2005.)]</ref>. Prilikom intervjua za njemački [[Der Spiegel]] u maju [[2006.]], Ahmadinežad je inzistirao kako postoje „dva mišljenja“ o holokaustu. Na pitanje smatra li holokaust mitom, odgovorio je „Prihvatiti ću to kao istinu ako postoje čvrsti dokazi“. Dodao je; „Mi smo mišljenja kako je dozvoljeno istraživati i diskutirati o povijesnim činjenicama“. Rekao je i kako su „većina“ učenjaka koji priznaju postojanje holokausta „politički motivirana“, dodavši: <blockquote>„''Postoje dva mišljenja o holokaustu u Europi. Prvu skupinu čine učenjaci i ljudi koji iz politički motiviranih razloga tvrde kako se holokaust dogodio. Drugu skupinu čine učenjaci koji nude oprečna mišljenja, zbog kojih završavaju u zatvoru.''“<ref>[http://www.spiegel.de/international/spiegel/0,1518,418660,00.html Spiegel: ''Interview with Iran's President Ahmadinejad'' (maj, 2006.)]</ref></blockquote> U augustu [[2006.]] objavljeno je kako iranski predsjednik ponovo ima sumnje u postojanje holokausta, ovaj put u pismu njemačkoj kancelarski [[Angela Merkel|Angeli Merkel]], gdje je napisao kako je moguće da su holokaust izmislili [[Saveznici]] da osramote [[Njemačka|Njemačku]]<ref>[http://www.mg.co.za/article/2006-08-28-ahmadinejad-holocaust-was-made-up Mail & Guardian: ''Ahmadinejad: Holocaust was made up'' (august, 2006.)]</ref>. Međunarodna konferencija o [[holokaust]]u održana je [[11. 12.]] [[2006.]] u [[iran]]skom glavnom gradu [[Teheran]]u<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/12/11/iran.holocaust/index.html CNN: ''Iran hosts Holocaust conference'' (decembar, 2006.)]</ref>, a održana je na zahtjev samog Ahmadinežada. Zapadni mediji uglavnom su osudili održavanje konferencije nazivajući je „konferencijom negiranja holokausta“<ref>[http://www.csmonitor.com/2006/1222/p09s03-cods.html CS Monitor: ''Iran's Holocaust-denial conference: a community of hate'' (Daniel Schorr, decembar 2006.)]</ref>, premda je Iran tvrdio kako se ne radi o sastanku negiranja holokausta, već o konferenciji koja će „pružiti mogućnost da intelektualci slobodno izraze svoja mišljenja o holokaustu jer im je u Europi to zabranjeno“<ref>[http://www.spiegel.de/international/0,1518,453691,00.html Spiegel: ''Berlin Counters Holocaust Conference'' (decembar, 2006.)]</ref>. U govoru na Sveučilištu Columbia u septembru 2007. Ahmadinežad je rekao: „''Osobno ne tvrdim kako se holokaust nije dogodio, to uopće nije moje mišljenje''“<ref name="ahmadinejadspeech"/>, te kako bi istraživanje i rasprava o holokaustu trebala biti dozvoljena kao u slučaju ostalih povijesnih događaja<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/09/24/AR2007092401042_pf.html Washington Post: ''President Ahmadinejad Delivers Remarks at Columbia University'' (septembar, 2007.)]</ref>. Kao odgovor na kontroverzne Ahmadinežadove izjave i postupke, mnogi subjekti uključujući i [[Senat SAD|američki senat]] optužili su iranskog predsjednika za [[antisemitizam]]<ref>[http://frwebgate.access.gpo.gov/cgi-bin/getpage.cgi?dbname=2008_record&page=S922&position=all Congressional Record - Senate (februar, 2008.), PDF format]</ref>. Poslije govora na Glavnoj skupštini [[UN|Ujedinjenih Naroda]] u septembru [[2008.]] gdje je Ahmadinežad upozorio na „cionističku kontrolu međunarodnih financija“, optužen je za antisemitizam i od strane njemačkog ministra vanjskih poslova [[Frank-Walter Steinmeier|Franka-Waltera Steinmeiera]]<ref>{{Cite web |url=http://tvnz.co.nz/view/page/536641/2110198 |title=Reuters: ''Germany: Ahmadinejad anti-Semitic'' (septembar, 2008.) |access-date=2009-03-15 |archive-date=2014-08-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140830072026/http://tvnz.co.nz/view/page/536641/2110198 |url-status=dead }}</ref>. === Odgovor na prozivanja === Ahmadinežad je opovrgnuo optužbe za negiranje holokausta<ref>[http://www.nydailynews.com/news/2007/09/24/2007-09-24_irans_president_i_dont_deny_holocaust-3.html NY Daily News: ''Iran's president: I don't deny Holocaust'' (septembar, 2007.)]</ref> i dao na znanje kako se čini kako je Zapad u pravu u svojim tvrdnjama o holokaustu: <blockquote>Ako Europljani govore istinu u svojim tvrdnjama kako je u holokaustu ubijeno šest milijuna židova za vrijeme Drugog svjetskog rata, što se čini neospornim budući da inzistiraju na uhićivanju onih koji to negiraju, zbog čega bi palestinski narod trebao plaćati za taj zločin? Zbog čega su došli u samo srce muslimanskog svijeta provodeći zločine protiv Palestinaca svojim bombama, raketama, projektilima i sankcijama?<ref name="GS-polling"/></blockquote> Ahmadinežad je rekao kako poštuje [[Židovi|Židove]] i kako „u Palestini zajedno žive muslimani, kršćani i Židovi“. Dodao je: „Mi poštujemo svakoga na svijetu; Židove, kršćane, muslimane, nemuslimane, nežidove, nekršćane... Mi smo protiv okupacije, agresije, ubijanja i progona ljudi, u protivnom nemamo problema s bilo kime“<ref name="bbc-notantisemite"/>. Dodao je i kako židovska zajednica u Iranu ima stalne zastupnike u iranskom parlamentu, te kako „cionisti nisu ni židovi ni kršćani ni muslimani“, upitavši „Kako netko može biti religiozan a zaposjesti zemlju koja pripada drugom narodu?“<ref name="larryking"/>. Shiraz Dossa, profesor s St. Francis Xavier sveučilišta u Novoj Škotskoj, [[Kanada|Kanadi]], u junu 2007. izjavio je: <blockquote> Ahmadinežad u niti jednoj svojoj izjavi nije negirao holokaust ili predlagao uništenje Izraela (predočivši sve prijevode s perzijskog jezika). Kao stručnjak za Iran, Mogu potvrditi kako su obje optužbe lažne... Ono o čemu je Ahmadinežad govorio jest mitoiziranje i sakralizacija holokausta i cionističkog ubijanja Palestinaca i muslimana. Nikada nije dovodio u pitanje razmjere holokausta. Njegova retorika bila je pretjerano provokativna. Njega zapravo ne zanima što Zapad misli o Iranu ili muslimanima; on se ne pokorava zapadnom ili izraelskom diktatu<ref>[http://lrc.reviewcanada.ca/index.php?page=the-explanation-we-never-heard LRC: ''The Explanation We Never Heard'' (Shiraz Dossa, juni 2007.)]</ref>.</blockquote> Dossa se poslije ovih riječi našao na udaru kanadskih medija, sveučilišnog predsjednika Seana Rileya i mnogih profesora sa sveučilišta na kojem je zaposlen<ref>[http://www.thestar.com/News/article/184492 The Star: ''Blood feud in Israel's religious academia'' (februar, 2007.)]</ref>, kao i zbog sudjelovanja na teheranskoj konferenciji o holokaustu<ref>[http://www.canadafreepress.com/2006/cover121506.htm Canada Free Press: ''Professor Shiraz Dossa known by the company he keeps'' (decembar, 2006.)]</ref>. Dossa je odgovorio kako nije znao da će na konferenciji bili poricatelji holokausta i kako „nikada nije negirao holokaust već samo njegovu propagandnu moć“, te kako sveučilište treba poštivati njegovu akademsku slobodu sudjelovanja<ref>{{Cite web |title=CBC News: ''Prof defends participation at controversial Tehran conference'' (maj, 2007.) |url=http://www.cbc.ca/canada/story/2007/05/28/dossa-essay.html |access-date=2007-06-01 |archivedate=2007-06-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070601213901/http://www.cbc.ca/canada/story/2007/05/28/dossa-essay.html |deadurl=no }}</ref>. == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://uk.youtube.com/watch?v=LJGrs3QK24E Ahmadinežadova božićka čestitka 2008.] * [http://www.president.ir/en/ Službena stranica iranskog predsjednika] * [http://www.ahmadinejad.ir Blog predsjednika Mahmuda Ahmadinežada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071003013439/http://www.ahmadinejad.ir/ |date=2007-10-03 }} * [http://www.cidob.org/es/documentacion/biografias_lideres_politicos/asia/iran/mahmoud_ahmadinejad Biografija (CIDOB Foundation)] * [http://www.irannegah.com/video_browse.aspx?keyword=ahmadinejad Video arhiv predsjednika Ahmadinežada] * [http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1665018,00.html ''Zašto Ahmadinežad voli New York'' (TIME Magazine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418182631/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1665018,00.html |date=2009-04-18 }} * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1570714,00.html Intervju s Ahmadinežadom - TIME Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110119234745/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1570714,00.html |date=2011-01-19 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = محمود احمدی‌نژاد |commonssh = Mahmud Ahmadinežad |commonscat = Mahmoud Ahmadinejad |commonscatsh = Mahmud Ahmadinežad |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Izabran}} {{Iranski predsjednici}} {{Vođe Pokreta nesvrstanih}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1956||Ahmadinežad, Mahmud}} [[Kategorija:Predsjednici Irana]] [[Kategorija:Iranski političari]] [[Kategorija:Gradonačelnici Teherana]] i1p5ayvt9jlrss1npmdsf1go6nurnai Wikipedija:Pijaca 4 6344 42680438 42680196 2026-08-21T18:31:12Z Aca 108187 /* Globalni administratori i stjuardi */ odgovor 42680438 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji '''konsenzus protiv''' prijedloga da naša zajednica podrži formiranje BCHS Arbitražnog odbora. Srpskohrvatska zajednica trenutno ne podržava osnivanje takvog tijela niti se obavezuje na učešće u njegovom radu ako ono ipak bude formirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 04:44 (CEST)|Konsenzus protiv}} U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: O tvom komentaru povela se značajna rasprava, pa bih te zamolio za klarifikaciju sledeće rečenice: {{tq|Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO}}. Na koje tijelo si tačno referirao pod "današnjim AO"? Trenutno ne postoji nikakav lokalni ili globalni arbitražni odbor. Svaka klarifikacija stava je dobrodošla. Takođe, nisam skroz mogao razlučiti da li podržavaš ili se protiviš prijedlogu, ili si uzdržan? Tako da bi i to bilo korisno klarificirati, zbog toka rasprave. Hvala unapred! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:23 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) :::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Konsenzus ne znači jednoglasnost, a ne znači ni puko prebrojavanje glasova u stilu "jedan strogo protiv a jedan slabo za". Input je trenutno veoma mali, a u praksi smo imali rasprave koje su trajale po dve nedelje (hint: rasprava o radionici). Zato je produljavanje realno, kako bismo videli kakav je stav šire zajednice, jer "sve aktivne korisnike" ne predstavljaju samo dva-tri stava. U ovom trenutku ne postoji ni konsenzus protiv, ali ne postoji ni konsenzus za (kao što kažeš: nema jasnog stava), čime su ispunjeni uslovi za produljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 05:30 (CEST) {{izvlaka}} Sukladno dogovoru, obavještavam kolege da će rasprava biti produžena do 20.8. u 23:59, kada je zadnji dan za izjašnjavanje. Zbog važnosti pitanja i inzistiranja predlagatelja, korektno je da se odobri određeno produženje u ovom trenutku da bi rasprava bila zaključena na korektan način. Naravno, ako se pokaže potreba, rasprava se može produžiti i nakon navedenog roka, ali o tom po tom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 16:04 (CEST) :Mnogo zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:25 (CEST) ::Drage kolege, moje osobno (i najskromnije) mišljenje je da nije vrijeme za ovo. ::Prvo, postoji već tijelo koje je zaduženo za [[:meta:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Univerzalni kodeks ponašanja na Wikipediji]] i osobno se nadam da će taj nacrt što dalje i što dublje dostići svoje ciljeve. To je dobro sredstvo da se izbace političke i tendenciozne rasprave iz Wikipedije. Jedan BHS ogranak ovog odbora bi bila zanimljiva stvar, ali imajući u vid stajne između hr, bs, sh, sr wikipedija, mislim da bi ovakav prijedlog bio prihvaćen samo pod strogim uvjetima. To bi trebao biti kao neki "Lokalni ustavni sud Wikipedije", strogo reguliran pa kao i ostali ustavni sudovi, bavio bi s rijetkim slučajevima. Naknadni problem bi bio u tome što bi to dodatno birokratiziralo naše projekte. Po mome, procedure su vrlo bitne i daju nam stabilnost, ali što se više birokratiziramo, to se više gubi taj element slobode, igre, istrage, autentičnosti u korist birokratske legitimacije i stvaranje implicitne političke linije. Za mene to nije dobar pravac. Cilj je surađivati ​​sa susjednim projektima kako bismo zajednički rasli – i mi i oni – bez gubitaka za bilo koju stranu, dok birokratizacija vodi do [[Balkanizacija|balkanizacije]] tj. do strukturnog ukrućivanja i fragmentacije; ::Drugo, moje mišljenje nije tako bitno i želio bih znati mišljenje ostalih suradnika ([[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], [[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], [[Korisnik:نوفاك اتشمان|:نوفاك اتشمان]], [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], [[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]], [[Korisnik:Akatone|Akatone]], [[Korisnik:Duma|Duma]], [[Korisnik:Alekol|Alekol]], [[Korisnik:Vitek|Vitek]], [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]). ::Treće: naravno, mnogo toga ovisi i o stajalištima susjednih zajednica – hr.wiki, bs.wiki i sr.wiki. Što oni misle o ovome? ::Ako se susjedne wikipedije slažu, ja nedvojbeno podržavam. Ali nažalost daleko smo od toga.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 17:48 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Puno hvala na ovoj klarifikaciji! Što se mene tiče, ishod je sada puno jasniji. Budući da su pozvane ostale kolege da se izjasne, pričekat ćemo istek novog roka da vidimo ima li još kakvih mišljenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 18:14 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) :::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Vaš stav? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 20:31 (CEST) e9gko1az9ns3on7sxqmwyfpmvcb8s42 Jadransko more 0 6426 42680530 42673755 2026-08-22T09:40:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680530 wikitext text/x-wiki {{redirect|Jadran}} {{Infookvir more | ime = Jadransko more | slika = Adriatic Sea.jpg | veličina_slike = 270px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Jadranskog mora | lokacija = [[Južna Evropa]] | širina-stupnjevi = 43 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-oznaka = E | granična_mora = [[Jonsko more]] | površina = 138.600 | zapremina = 35.000 | prosječna_dubina = 252,5 | najveća_dubina = 1233 | širina = 200 | duljina = 800 | površina_sliva = 235.000 | širi_sliv = [[Sredozemno more|sredozemni]] | pritoci = [[Adige]], [[Bojana]], [[Cetina]], [[Drim]], [[Krka]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Pad]], [[Zrmanja]] | padaline = | hlapljenje = | akumul_period = 3 – 3,8 | temperatura = 9 – 24 | salinitet = 38 – 39 | otoci = 1246 | duljina_obale = 3739,1 | obalne_države = {{flag|Albanija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />{{flag|Bosna i Hercegovina}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Slovenija}}<br />{{flag|Italija}} }} '''Jadransko more''' je ogranak [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] koji odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]], te [[Apenini|Apeninskog gorja]] od [[Dinaridi|Dinarskog gorja]]. Jadran je najsjeverniji rukavac Mediterana, koji je s njim spojen preko [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]] ''(morski prolaz između Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]])''. Države na obalama Jadranskog mora su [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Slovenija]]. U Jadranu se nalazi preko 1300 otoka, većinom smještenih na istočnoj strani, tj. hrvatskoj obali. Dijeli se na tri bazena, sjeverni koji je najplići i južni koji je najdublji, s najvećom dubinom od 1233 metra. [[Morske struje]] putuju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, ulazeći kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu mora i vraćajući se uz zapadnu ''(talijansku)'' obalu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene, iako se povremeno mogu dogoditi veće razlike u njihovim amplitudama. Slanost Jadrana je manja od Sredozemnog zato što tekućice u Jadranskom slivu čine trećinu pritoka Sredozemnog mora. Površinska temperatura mora varira od 24<sup>o</sup> ljeti do 7<sup>o</sup> zimi. More leži na Jadranskoj mikroploči, koja se u [[Mezozoik]]u odvojila od [[Afrička ploča|Afričke ploče]]. Kretanje ploče i sudar s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] je znatno utjecalo na [[Alpska orogeneza|uzdizanje okolnih planinskih lanaca]]. U Jadranu su nađeni svi tipovi [[Sedimenti|sedimenata]] koje je najvećim dijelom donijela rijeka [[Po]], najveća rijeka u [[Jadranski sliv|Jadranskom slivu]]. Zapadna obala je aluvijalna ili terasasta, dok je istočna vrlo [[Razvedena obala|razvedena]] i [[Kras|kraška]]. Na Jadranu je mnogo zaštićenih područja, kako bi se zaštitila bioraznolikost u kršu. More je obilato florom i faunom i u njemu obitava više od 7000 vrsta, od kojih su mnoge rijetke, [[endem]]ske i [[Ugrožene vrste|ugrožene]]. Jadransku obalu nastanjuje preko 3,5 milijuna ljudi. Najveći gradovi su [[Bari]], [[Venecija]], [[Trst]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]] i [[Split]]. Najstariji stanovnici jadranske obale su bili [[Etrušćani]] i ostala [[italska plemena]], [[Iliri]] i [[Grci|Stari Grci]]. Do 2. vijeka pr.n.e. obala je bila pod kontrolom [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], Jadranska obala i more su kontrolirale razne države, od kojih su najznačajnije bile [[Bizantsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]], [[Habsburška Monarhija]] i [[Osmansko Carstvo]]. Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], [[Kraljevina Italija]] je imala velike pretenzije na kontrolu istočne obale, a time ujedno i cijelog Jadrana koje je trajalo cijeli 20. vijek. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i Osmanskog Carstva, na istočnoj obali su nastale dvije nove države: [[Slobodna Država Rijeka]] (1920-24.), [[Kraljevina Jugoslavija]] i [[Albanija]]. Nakon odvajanja jugoslavenskih saveznih republika, pomorske i teritorijalne granice su se prenijele na novoosnovane države. Glavne djelatnosti uz obalu su [[ribarstvo]] i [[turizam]]. Hrvatski i crnogorski turizam je ekonomski najbrže rastući u regiji. Pomorski transport je također vrlo bitna djelatnost, a na obali Jadranskog mora postoji 19 većih pomorskih luka kroz koje godišnje prođe preko milijun tona robe. Najveća Jadranska pomorske luke za teretni transport su [[Venecija]], [[Trst]], [[Kopar (grad)|Kopar]] i [[Rijeka (grad)|Rijeka]], dok se venecijanska i splitska luka najveće putničke luke. == Hidrografija == Jadransko more je poluzatvoreno more<ref>Moranta et al. 2008., str. 3.</ref>, omeđeno s jugozapada s [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotokom]], sa sjeverozapada s talijanskim regijama [[Veneto]] i [[Furlanija-Julijska krajina]], na sjeveru i istoku sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Albanija|Albanijom]], tj. [[Balkanski poluotok|Balkanskim poluotokom]]. Na jugu se spaja s [[Jonsko more|Jonskim morem]], a dijele ih 72&nbsp;km široka [[Otrantska vrata]].<ref name="Cushman-Roisin">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 1–2.</ref> Međunarodna hidrografska organizacija ''([[Engleski|eng.]] International Hydrographic Organization, IHO)'' definira granicu između Jadranskog i Jonskog mora kao liniju koja spaja ušće rijeke Butrint u Albaniji s rtom Karagol na otoku [[Krf]]u, preko rta Kephali do rta Santa Maria di Leuca na Apeninskom poluotoku.<ref name="IHO-boundary">{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|format=PDF|title=Limits of Oceans and Seas|edition=3|year=1953.|publisher=[[International Hydrographic Organization]]|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-10-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|deadurl=yes}}</ref> More se proteže u duljini od oko 800&nbsp;km od sjevera prema jugu, te na oko 200&nbsp;km širine od istoka do zapada. Pokriva površinu od oko 138.600 četvornih kilometara i volumena je 35.000 kubičnih kilometara. Jadran se proteže prema sjeveru od 40° do 45°47' predstavljajući najsjeverniju točku [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].<ref name="Cushman-Roisin"/> Geografski je podijeljeno na Sjeverni Jadran, Srednji Jadran i Južni Jadran.<ref>Lipej & Dulčić 2004., str. 291.</ref> Sliv Jadranskog mora obuhvaća površinu od 235.000 četvornih kilometara, pri čemu je omjer kopna i mora 1.8. Prosječna nadmorska visina sliva je 782 metra, sa srednjim nagibom od 12,1<sup>o</sup>. Glavne rijeke koje se ulijevaju u Jadran su [[Po]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Krka]], [[Drim]], [[Bojana]] i [[Vjosa]].<ref name="Rivers Discharging">{{cite web|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/assessment/English/J_PartIV_Chapter6_En.pdf|format=PDF|title=Drainage Basin of the Mediterranean Sea}}</ref> Krajem 19. vijeka, [[Austro-Ugarska]] je osnovala geodetsku mrežu s mjerenjem nadmorske visine koristeći srednju razinu Jadranskog mora u luci Sartorio u [[Trst]]u, [[Julija]]. Mjerenja je zadržala Austrija, koje je kasnije prihvatila Jugoslavija i na posljetku su prenesena na države nastale njezinim raspadom.<ref>{{cite web|publisher=[[International Cartographic Association]]|format=PDF|title=Cartography in Croatia 2007–2011&nbsp;– National Report to the ICA|first1=Dražen|last1=Tutić|first2=Miljenko|last2=Lapaine|url=http://icaci.org/documents/national_reports/2007-2011/Croatia.pdf|year=2011.}}</ref> [[Datoteka:Zatoka Kotorska.jpg|mini|desno|[[Boka kotorska]], [[rijas]] u Južnom Jadranu na obali [[Crna Gora|Crne Gore]]]] {|class="wikitable" ! colspan=5|Duljina Jadranske obale u kilometrima<ref name="Blake">Blake, Topalović & Schofield 1996., str. 1–5.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|issue=50|title=Territory and climate|chapter=Length of the state border|journal=Statistical Yearbook|page=38|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|authorlink=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318-5403|year=2011.}}</ref> |- ! Država ! Kopno ! Otoci ! Ukupno ! Zračna linija<sup>a</sup> |- align=center | Hrvatska || 1777,3 || 4058 || 5835,3 || 526 |- align=center | Italija || 1249 || 23<sup>b</sup> || 1272 || 926 |- align=center | Albanija || 396 || 10 || 406 || 265 |- align=center | Crna Gora || 249 || 11 || 260 || 92 |- align=center | Slovenija || 46,6 || 0 || 46,6 || 17 |- align=center | Bosna i Hercegovina || 21,2 || 0 || 21,2 || 10,5 |- ! Ukupno ! 3739,1 ! 4102 ! 7841,1 ! 1836,5 |- | colspan=5|<small>Napomene: <sup>a</sup> Udaljenost između najudaljenijih točaka obale svake države, <sup>b</sup> Ne uključuje otoke u obalnim lagunama |- |} {{clear}} U Jadranskom moru leži više od 1300 [[otok]]a i otočića, od kojih se velika većina nalazi na istočnoj obali, osobito na hrvatskom dijelu obale s [[Popis otoka Hrvatske|1246 otoka]],<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"> {{cite paper | url=http://www.academa.si/zff/Duplancic_Cala_Ujevic_9_1-1.pdf | title=Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000 | journal=Geoadria | location=[[Zadar]] | volume=9 | issue=1 | pages=5–32 |date=June 2004. | last1=Duplančić Leder | first1=Tea | last2=Ujević | first2=Tin | last3=Čala | first3=Mendi | format=PDF }}</ref> čime je ona jedna od najrazvedenijih obala na svijetu. Broj uključuje otoke, otočiće, stijene i hridi svih veličina, ubrajajući i one koji se vide samo u vrijeme trajanja oseke.<ref>{{cite journal|publisher=[[Svezčilište u Zadaru]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84063|first1=Josip|last1=Faričić|first2=Vera|last2=Graovac|first3=Anica |last3=Čuka|pages=145.–185.|title=Croatian small islands&nbsp;– residential and/or leisure area|journal=Geoadria|volume=15|issue=1|year=2010.}}</ref> Među hrvatskim otocima su i najveći u Jadranskom moru, [[Krk]] i [[Cres]], od kojih oba pokrivaju područje od oko 405,78 četvornih kilometara i najviši otok u Jadranu, [[Brač]], čiji najviši vrh doseže 780 metara nadmorske visine. Otoci [[Cres]] i [[Lošinj]] su odvojeni samo uskim plovnim kanalom iskopanim u [[Antika|antičko dobu]].<ref>{{cite web|publisher=Luka Lošinj Authority|url=http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|title=Pravilnik za luku Osor|date=23. 12. 2005.|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120212195936/http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|deadurl=yes}}</ref> Originalni cijeli otok je kod [[Grci|Starih Grka]] bio znan kao "Apsyrtides".<ref>{{cite journal|journal=Građevinar|issn=0350-2465|publisher=Croatian association of civil engineers|year=2010.|volume=62|issue=2|first1=Krešimir|last1=Regan|first2=Branko|last2=Nadilo|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|format=PDF|title=Stare crkve na Cresu i Lošinju te okolnim otocima|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715120841/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|dead-url=yes}}</ref> Od mnogo hrvatskih otoka, 48 je stalno [[Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj|naseljenih]], a najviše stanovnika imaju [[Krk]] i [[Korčula]].<ref>{{cite journal|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|format=PDF|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Croatia|issn=1333-3305|year=2011.|volume=43|title=Geographical and Meteorological Data|page=41|first1=Ksenija|last1=Bašić|first2=Ivica|last2=Sović|first3=Zvonimir|last3=Katušin|first4=Ksenija|last4=Cesarec|editor-first=Ljiljana|editor-last=Ostroški|access-date=2015-07-21|archive-date=2019-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20190802044851/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf}}</ref> Za razliku od vrlo razvedene istočne, otoci uz zapadnu obalu su brojčano i veličinom manji. Najpoznatije je 117 otoka na kojima leži grad [[Venecija]].<ref>Garwood 2009., str. 481.</ref> Sjeverna obala grčkog otoka [[Krf]]a prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|IHO-u]] također leži u Jadranskom moru.<ref>Hughes et al. 2010., str. 58.</ref> IHO-ove granice su u Jadran smjestile i par manjih grčkih otoka koji se nalaze sjevernije od Krfa.<ref name="IHO-boundary"/> {{široka slika|Adriatic_Sea_islands.jpg|1200px|Hrvatski otoci na obali Jadranskog mora|100%|center}} === Batimetrija === [[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg|mini|desno|Dubina Jadranskog mora prikazana [[Izobate|izobatama]]]] Prosječna dubina Jadrana je 252,5 metara, a njegova maksimalna dubina je 1233 metra. Međutim, Sjeverni Jadran je rijetko dublji od 100 metara.<ref name="Blake"/> Sjeverni Jadran, koji se prostire između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a do linije koja povezuje [[Ancona|Anconu]] i [[Zadar]], je na svom najsjevernijem dijelu dubok samo 15 metara, dok se postepeno prema jugu ta dubina povećava.<ref name="Cushman">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 122.</ref> Srednji Jadran se prostire južnije od linije Ancona-Zadar, s 270 metara dubokom Srednje Jadranskom jamom. Na jugu Srednjeg Jadrana se nalazi 170 metara duboki Palagruški prag, koji odvaja Srednji od 1200 metara duboke depresije u Južnom Jadranu. Dalje prema jugu, morsko dno se uzdiže do 780 metara dubokog Otrantskog praga na granici Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Južni Jadran je po mnogočemu sličan sjevernom dijelu Jonskog mora.<ref>Bombace 1992., str. 379.-382.</ref> Poprečno, Jadransko more je asimetrično kao i Jonsko. Obala [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] je relativno slabo razvedena s vrlo malo otoka. Kao kontrast, obala [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] je vrlo razvedena s mnogo otoka, osobito u Hrvatskoj. Na razvedenost obale su utjecali [[Dinaridi]] koji su vrlo blizu obale, dok su Apenini mnogo dalje od obalne crte.<ref name="Cushman"/> === Hidrologija === [[Datoteka:Adriatic Sea Currents 2.svg|mini|lijevo|250px|Shematski prikaz morstkih struja u Jadranu<br> <font color="red">Crvena</font> - površinske struje<br> <font color="blue">Plava</font> - dubinske struje]] Dinamiku priobalnih voda najviše određuje asimetrična obala i protok vode iz Mediterana kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu.<ref name="Adriamed">{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone|unused_data=last3Milone}}</ref> "Glatka" talijanska obala (s vrlo malo izbočenja i otoka) omogućava miran protok Zapadne jadranske struje, koja se sastoji od površinske relativno svježe vodene mase i dublje hladne i guste vodene mase.<ref>Del Negro 2001., str. 478.</ref> Obalne struje na suprotnoj obali su mnogo kompleksnije, zbog krševite obale, mnogo otoka i blizine [[Dinaridi|Dinarida]]. Blizina Dinarida je uzrok značajnih temperaturnih varijacija između mora i zaleđa, što dovodi do pojave [[Bura|Bure]]. Razlike između morskih mijena su blage, najčešće manje od 30 centimetara.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 218.</ref> Normalne visine [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]] se mogu značajno povećati, što dovodi do poplavljanja obale; ovaj fenomen je najpoznatiji u [[Italija|Italiji]], osobito gradu [[Venecija|Veneciji]]. Takve varijacije mogu povećati normalne razine za više od 140&nbsp;cm<ref>Valiela 2006., str. 49–56.</ref>, a najviša visine plime od 194&nbsp;cm je izmjerena [[4. studenog]] [[1966.]] godine.<ref>Gower 2010., str. 11.</ref> Takvo drastično povećanje amplitude plime uzrokuje kombinacije nekoliko faktora, uključujući položaj [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, meteorološke faktore kao olujni udari [[Jugo|Juga]] i geometrijski oblik uvale ''(koji smanjuje ili povećava astronomski faktor)''.<ref>Camuffo 2001., str. 107.–108.</ref> Nadalje, oblik Jadranskog mora koje je izduženo i usko je uzrok oscilacija u kretanju vode uz glavne osi bazena.<ref>Ferla 2005, str. 101.</ref> Na posljetku, Venecija je najugroženija takvim poplavama zbog slijeganja obalnog tla čime ona "tone" sve niže.<ref>Standish 2011., str. 5–6.</ref> Neobično visoke plime su zabilježene i drugdje na Jadranu, primjerice u [[Kopar|Kopru]], [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u.<ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-zasnijezenoj-sloveniji-raste-vodostaj-rijeka-more-poplavilo-obalu.html|title=U Sloveniji more poplavilo obalu|date=9. 11. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|title=Zadar: Zbog velike plime more poplavilo obalu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zadar-zbog-plime-more-poplavilo-rivu.html|date=25. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Vijesti]]|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jugo-i-niski-tlak-more-poplavilo-sibensku-rivu/526311.aspx|title=Jugo i niski tlak: More poplavilo šibensku rivu|date=1. 12. 2010.}}</ref> [[Datoteka:Vrulja kod Omiša.jpg|mini|desno|Podvodni izvor (vrulja) kraj [[Omiš]]a. Primjećuje se mreškanje vode]] Procjenjuje se da se cijeli volumen Jadrana izmjeni kroz Otrantska vrata za 3,4±0,4 godina, što je vrlo kratko razdoblje (za usporedbu, oko 500 godina je potrebno da se izmjeni sva voda u [[Crno more|Crnom moru]]). Ovako kratko razdoblje je iznimno važno zbog isteka rijeka u Jadransko more koji iznosi do 5700 m<sup>3</sup>/s. Ova brzina isteka iznosi 0.5% ukupnog volumena Jadrana, ili sloj od 1,3 metra slatke vode svake godine. Najveći doprinos pritoka ima rijeka Po (28%)<ref>{{cite journal|publisher=Institute for Medical Research and Occupational Health|issn=0004-1254|journal=Archives of Industrial Hygiene and Toxicology|title=Marine Radioecology and Waste Management in the Adriatic|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=7507&lang=en|first1=Zdenko|last1=Franić|first2=Branko |last2=Petrinec|volume=57|issue=3|year=2006.|pages=347–352|pmid=17121008}}</ref>, s prosječnim istjekom od 1569 m<sup>3</sup>/s. Ako gledamo najveće pritoke u Mediteranu, rijeka Po je na drugom mjestu, a prate ju [[Neretva]] i [[Drin]] koje su na trećem i četvrtom. Značaje pritoke slatke vode čine i podzemne tekućice koje izviru pod vodom - vrulje.<ref>{{cite journal|url=http://www.clas.ufl.edu/users/jbmartin/website/Classes/Surface_Groundwater/Class%206/Taniguchi%20et%20al.%202002%20Hydrological%20processes%20review.pdf|format=PDF|title=Investigation of submarine groundwater discharge|journal=Hydrological Processes|issn=1099-1085|publisher=[[John Wiley & Sons]]|year=2002.|pages=2115–2159|volume=16|first1=Makoto |last1=Taniguchi|doi=10.1002/hyp.1145|last2=Burnett|first2=William C|last3=Cable|first3=Jaye E|last4=Turner|first4=Jeffrey V|issue=11}}</ref> Procjenjuje se da se kroz podzemne vode slije više od 29% ukupnog pritoka slatke vode u Jadranu. Podzemni izvodi uključuju i termalne izvore, koji su otkriveni blizu grada [[Izola]]. Termalna voda je bogata [[sumporovodik]]om, temperature od 22 od 29,6 <sup>o</sup>C i omogućava razvoj specifičnog ekosustava.<ref>{{cite journal|url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|journal=Geografski obzornik|year=2004.|volume=51|issue=2|issn=0016-7274|publisher=Association of the Geographical Societies of Slovenia|language=Slovenski|first=Jože|last=Žumer|title=Odkritje podmorskih termalnih izvirov|pages=11–17}} {{sl icon}}</ref> [[Jadranski sliv]] čini trećinu ukupnog volumena dotoka slatke vode u Sredozemnom moru.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 145.</ref> === Temperatura i slanost === Temperature na površini Jadrana su ljeti od 22 do 24<sup>o</sup>C ili 12 do 14<sup>o</sup>C zimi ako izuzmemo sjeverni dio Jadrana u kojem se temperatura zimi spušta do 9<sup>o</sup>C. Sezonske temperaturne razlike se javljaju kao longitudinalni gradijent u Sjevernom Jadranu i transverzalni gradijent u Srednjem i Južnom Jadranu<ref name="Artegiani">{{cite journal|journal=[[Journal of Physical Oceanography]]|issn=0022-3670|publisher=[[American Meteorological Society]]|title=The Adriatic Sea General Circulation. Part I: Air–Sea Interactions and Water Mass Structure|volume=27|year=1997.|pages=1492.–1514.|last1=Artegiani|first1=A|first2=E|last2=Paschini | first3 = A|last3=Russo|first4=D|last4=Bregant|first5=F|last5=Raicich|first6=N|last6=Pinardi|doi=10.1175/1520-0485(1997)027<1492:TASGCP>2.0.CO;2|issue=8|format=PDF|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0485(1997)027%3C1492%3ATASGCP%3E2.0.CO%3B2}}</ref> zbog geografskih karakteristika mora; pliće je i bliže obali (izduženog oblika).<ref>Zore-Armanda 1979., str. 43.</ref> Tokom posebno hladnih zima, more se na nekim plićim mjestima može zalediti, osobito u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]], ali bilo je takvih slučajeva i mnogo južnije kod grada [[Tisno]].<ref>Loinello, Malanotte-Rizzoli & Boscolo 2006., str. 47–53.</ref><ref>{{cite news|work=[[RTL Televizija]]|url=http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|title=Led okovao svjetionik, u Tisnom smrznulo more|date=16. 12. 2010.|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731011818/http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|dead-url=yes}}</ref> Južni Jadran je zimi topliji 8<sup>o</sup> do 10<sup>o</sup>C od sjevernijih područja.<ref name="Lipej & Dulčić 2004, str. 293">Lipej & Dulčić 2004, str. 293.</ref> Razlike u [[Salinitet|slanosti]] mora su također prisutne i variraju između 38 i 39 promila.<ref name="Artegiani" /> Južni Jadran je nešto slaniji zbog dotoka slanije vode iz istočnog Sredozemlja.<ref name="Lipej & Dulčić 2004, str. 293"/> === Klima === Kao i kod većine područja na Sredozemlju, Jadransko more i kopnene mase koje ga okružuju imaju Mediteransku klimu, vrstu suptropske klime. Pošto se more nalazi na srednjim geografskim dužinama ima promjenjivu sezonsku klimu. Ljeta su topla do vruća i suha, a zime su blage do hladne i kišovite. Godišnja prosječna temperatura zraka se mijenja u opsegu od oko 20<sup>o</sup>C.<ref name="Artegiani"/> Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Južni i Srednji Jadran je klasificiran da ima [[Sredozemna klima|mediteransku klimu s vrućim ljetima]] (Csa), a sjeverni dio Jadrana da ima [[Suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] (Cfa).<ref>{{cite web|publisher=[[University of Salento]]|format=PDF|first=Piero|last=Lionello|url=http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|title=Mediterranean climate: Background information|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20130730201419/http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite journal|publisher=[[University of Zadar]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14843|first1=Tomislav |last1=Šegota|first2=Anita|last2=Filipčić|pages=17–37|title=Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje|journal=Geoadria|volume=8|issue=1|year=2003.}}</ref> Dominantni vjetrovi zimi su [[Jugo]] i [[Bura]]. Bura puše kroz klance i prevoje na Dinaridima i donosi hladan i suh zrak s kontinenta. Najveće brzine dostiže u područjima Trsta, Senja i Splita, s naletima vjetra koji dostižu brzine do 180&nbsp;km/h. Jugo donosi vlažan i topao zrak i često sa sobom nosi pijesak iz Sahare čime uzrokuje prljave kiše. {|class="wikitable" |- ! colspan=7|Klimatske karakteristike nekih većih gradova na Jadranu |- ! rowspan=3|Grad ! colspan=2|Srednja temperatura (dnevni maksimum) ! colspan=4|Srednja količina padalina (kišni dani) |- ! colspan=1| siječanj ! colspan=1| srpanj ! colspan=2| siječanj ! colspan=2| srpanj |- ! °C ! °C ! mm ! dana ! mm ! dana |- align=center | [[Bari]] | 12,1 | 28,4 | 50,8 | 7,3 | 27,0 | 2,6 |- align=center | [[Dubrovnik]] | 12,2 | 28,3 | 95,2 | 11,2 | 24,1 | 4,4 |- align=center | [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | 8,7 | 27,7 | 134,9 | 11,0 | 82,0 | 9,1 |- align=center | Split | 10,2 | 29,8 | 77,9 | 11,1 | 27,6 | 5,6 |- align=center | Venecija | 5,8 | 27,5 | 58,1 | 6,7 | 63,1 | 5,7 |- | colspan=7|<small>Izvor: [[Svjetska meteorološka organizacija]]<ref>{{cite web|publisher=[[World Meteorological Organization]]|url=http://www.worldweather.org/europe.htm|title=World Weather Information Service}}</ref></small> |} === Naseljenost === {|class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%" |- ! style="text-align:center;" colspan="11"|Najveći gradovi na Jadranskoj obali |- !rowspan=23 width:150|<br> [[File:Bari02.jpg|135px|Bari]]<br>Bari<br> [[File:Venezia veduta aerea.jpg|border|135px|Venecija]]<br>Venecija<br> ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|broj ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|grad ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|država ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|regija/županija ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|stanovništvo (gradsko) !rowspan=23 width:150| [[File:Trieste-IMG 3064.JPG|135px|Trst]]<br>Trst<br> [[File:City-of-Split.jpg|135px|Split]]<br>Split<br> |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|1||align=left|'''[[Bari]]'''||Italija||[[Apulija]]||320.475 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|2||align=left|'''[[Venecija]]'''||Italija||[[Veneto]]||270.884 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|3||align=left|'''[[Trst]]'''||Italija||[[Furlanija-Julijska krajina]]||205.535 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|4||align=left|'''[[Split]]'''||Hrvatska||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-Dalmatinska]]||165.893 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|5||align=left|'''[[Ravenna]]'''||Italija||[[Emilia-Romagna]]||159.497 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|6||align=left|'''[[Rimini]]'''||Italija||Emilia-Romagna||142.579 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|7||align=left|'''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]'''||Hrvatska||[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranska]]||127,498 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|8||align=left|'''[[Pescara]]'''||Italija||[[Abruzzo]]||123.103 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|9||align=left|'''[[Drač]]'''||Albanija||[[Okrug Drač|Drač]]||115.550 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|10||align=left|'''[[Ancona]]'''||Italija||[[Marke]]||101.210 |- | colspan="5" style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|<small>Izvori: Hrvatski popis stanovništva 2011.,<ref name="Croatian Census 2011">{{Cite journal | journal=Statistical Reports | title=Census of Population, Households and Dwellings 2011, First Results by Settlements {{#if:{{{title|}}}| - {{{title}}} }} | url={{{url|http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf}}} | date=June 2011 | format={{{format|PDF}}} | language=Croatian and English | issn=1332-0297 | issue=1441 | publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]] | location=Zagreb | page={{{page|}}} | accessdate={{{accessdate|30 June 2011}}} }}</ref> Talijanski nacionalni statistički institut (2011.),<ref name="Italian Census 2011">{{cite web|publisher=[[National Institute of Statistics (Italy)]]|language=Italian|url=http://demo.istat.it/pop2011/index.html|title=Vista per singola area|trans-title=Individual area review|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925105754/http://demo.istat.it/pop2011/index.html|dead-url=yes}}</ref> Albanski popis stanovništva 2011.<ref name="Albanian Census 2011">{{cite web|url=http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf|title=Population and Housing Census in Albania|year=2011|publisher=Institute of Statistics of Albania|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112022139/http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf}}</ref></small> |} {{clear}} Na obalama i otocima Jadranskog mora nalazi se mnogo manjih naselja i samo nekoliko većih gradova. Među najvećima su talijanski Bari, Venecija, Trst, Ravenna i Rimini, hrvatski Split, Rijeka i Zadar, albanski Drač i Valona i slovenski Kopar. Ukupno na Jadranskim obalama živi oko 3,5 milijuna ljudi.<ref>{{cite journal|publisher=Croatian Geographic Society|issn=1331-5854|journal=Hrvatski geografski glasnik|first1=Bogdan |last1=Sekulić|first2=Ivan|last2=Sondi|volume=59|issue=1|year=1997.|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95871|title=Koliko je Jadran doista opterećen antropogenim i prirodnim unosom tvari?}}</ref> == Upravljanje obalom == [[Datoteka:MOSE Project Venice from the air.jpg|mini|desno|[[Projekt MOSE (Venecija)|Projekt MOSE]] sjeverno od otoka [[Lido di Venezia]]]] Grad [[Venecija]] je sagrađen na skupini otoka koji se nalaze uz obalu i u opasnosti je zbog slijeganja sedimenta, a ista opasnost je prisutna u delti rijeke [[Pad|Po]]. Slijeganje uzrokuje voda koje odnosi sa sobom sedimentno tlo, a efekt se pojačava iskopavanjem pijeska za industriju, korištenjem vode za agrikulturu i crpljenjem podzemnih izvora vode.<ref name=WW>{{cite web|title=Facing Water Challenges in the [[Po (river)|Po]] River Basin, Italy: A WWDR3 Case Study|url=http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin,_Italy:A_WWDR3_Case_Study|publisher=waterwiki.net|year=2009|access-date=2015-07-21|archivedate=2009-08-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801063518/http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin%2C_Italy:A_WWDR3_Case_Study|deadurl=yes}}</ref><ref name=AM>{{cite web|title=Po Basin Case study status report|first1=Meri|last1=Raggi|first2=Davide|last2=Ronchi|first3=Laura|last3=Sardonini|first4=Davide|last4=Viaggi|publisher=AquaMoney|date=4. 4. 2006.|format=PDF|url=http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf|access-date=2015-07-21|archive-date=2020-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20200614004339/http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf|dead-url=yes}}</ref> Potapanje Venecije je usporeno nakon odluke donesene [[1960-ih]] da se zabrane [[arteški bunar]]i, ali je grad i dalje bio u opasnosti od potopa za vrijeme većih [[Morske mijene|plima]]. Nedavne provedene studije pokazuju da grad više ne tone,<ref>{{cite news |title = Technology: Venetians put barrage to the test against the Adriatic |issue = 1660 |work = [[New Scientist]] magazine |date = 15. 4. 1989. |url = http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20071011072114/http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archivedate = 2007-10-11 |access-date = 2015-07-21 |deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite news |title = Venice's 1,500-year battle with the waves |work=[[BBC Online News]] |date = 17. 7. 2003. |url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3069305.stm}}</ref> ali unatoć tome je i dalje spreman za hitne obrane od poplava. Bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]] je u svibnju [[2003.]] predstavio [[Projekt MOSE (Venecija)|projekt MOSE]] ([[Talijanski|tal.]] Modulo Sperimentale Elettromeccanico, u prijevodu eksperimentalni elektromehanički modul) koji bi trebao u budućnosti čuvati grad od poplava. Prijedlog projekta je da se položi 79 pokretnih pontona duž morskog dna na trima ulazima u Venecijansku lagunu. Kada razina plime prijeđe 110&nbsp;cm, pontoni bi se napunili zrakom tvoreći [[Brana|branu]] i blokirali nadolazeći plimni val s Jadranskog mora. Predviđeno je da će projekt biti dovršen do [[2014.]] godine.<ref>{{cite news |title = 'Moses project' to secure future of [[Venice]] |work= Telegraph News |date = 11. 1. 2012. |url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/3629387/Moses-project-to-secure-future-of-Venice.html}}</ref> == Geologija == [[File:Adriatic Plate.jpg|mini|lijevo|Granice [[Jadranska mikroploča|Jadranske mikroploče]]]] [[Geofizika|Geofizičke]] i [[Geologija|geološke]] informacije pokazuju da su Jadransko more i dolina rijeke [[Pad|Po]] dio [[litosferne ploče]] nazvane [[Jadranska mikroploča]]. Pretpostavlja se da se ta ploča odvojila od [[Afrička ploča|Afičke ploče]] u [[Mezozoik]]u. Odvajanje je počelo tokom srednjeg i kasnijeg [[trijas]]a, kada je i počelo taloženje [[Vapnenac|vapnenca]]. Između stadija [[Norik]] i [[Gornja kreda|Gornje krede]] stvorio se debeli niz karbonatnih sedimenata ([[dolomit]]a i [[vapnenac|vapnenca]]) dubok gotovo 8 kilometara i tvorili takozvanu Jadransku karbonatnu platformu.<ref name="Surić">{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadaru]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14808|journal=Geoadria|title=Submerged Karst&nbsp;– Dead or Alive? Examples from the eastern Adriatic Coast (Croatia)|first=Maša |last=Surić|pages=5–19|volume=10|issue=1|year=2005.}}</ref> Ostaci te platforme se mogu naći u Jadranskom moru i okolnom mladom nabranom gorju (Južne [[Alpe]] i [[Dinaridi]]). Tokom [[Eocen]]a i ranog [[Oligocen]]a, ploča se pomaknula na sjever i sjeveroistok i zajedno s [[Afrička ploča|Afričkom]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] imala je utjecaja na [[Alpska orogeneza|Alpsku orogenezu]] tokom koje su uzdignuti Dinaridi i Alpe. U kasnije [[Oligocen]]u, kretanje ploče se okrenulo i zajedno s Euroazijskom pločom sudjelovalo u [[Apeninska orogeneza|Apeninskoj oregenezi]] tokom koje je uzdignut [[Apeninski poluotok]] i gorski masiv [[Apenini]].<ref name="Juračić">{{cite web|publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]], Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek|language=Croatian|title=Mladen Juračić|trans-title=Geologija mora, Mediteran i Jadran|url=http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812205949/http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|dead-url=yes}}</ref> Neprekinuti obruč povećane seizmičke aktivnosti u Jadranu, zajedno s obručem [[navlaka]] (rasjed), orijentiranog sjeveroistok-jugozapad i identičnom orijentacijom Apenina i Dinarida pokazuje da se ploča okreće suprotno od kazaljke sata.{{sfn|Muço|2006|p=352}} Aktivni rasjed dužine 200&nbsp;km se nalazi sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a, uzdižući Dalmatinske otoke kako Jadranska mikroploča podvlači pod Euroazijsku. Nadalje, rasjed izaziva primicanje južnog vrha Apeninskog poluotoka prema [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] za oko 0,4&nbsp;cm godišnje. Ako se ovakvo kretanje nastavi, Jadransko more će se zatvoriti za otprilike 50 do 70 milijuna godina.<ref>{{cite news|work=[[National Geographic (magazine)|National Geographic]]|publisher=[[National Geographic Society]]|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080125-europe-fault.html|title=New Fault Found in Europe; May "Close Up" Adriatic Sea|first=Sara|last=Goudarzi|date=25. 1. 2008.}}</ref> U Sjevernom Jadranu, obala zapadne [[Istra|Istre]] i [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] konstantno tone. U zadnjih dvijesto godina je potonula oko 1,5 metara.<ref>{{cite journal|journal=Quaternary Science Reviews|issn=0277-3791|publisher=[[Elsevier]]|url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf|format=PDF|title=Sea-level change during the Holocene in Sardinia and in the northeastern Adriatic (central Mediterranean Sea) from archaeological and geomorphological data|first1=F|last1=Antonioli|pages=2463–2486|year=2007.|doi=10.1016/j.quascirev.2007.06.022|first2=M|last2=Anzideib|first3=K|last3=Lambeckc|first4=R|last4=Auriemmad|first5=D|last5=Gaddie|first6=S|last6=Furlanif|first7=P|last7=Orrug|first8=E|last8=Solinash|first9=A|last9=Gasparii|volume=26|issue=19–21|access-date=2015-07-21|archive-date=2019-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306190419/http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf}}</ref> U srednjem Jadranskom bazenu, postoje dokazi o vulkanskoj aktivnosti tokom razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|Perma]] oko [[Komiža|Komiže]] na otoku [[Vis]]u i vulkanskih otoka [[Jabuka (otok)|Jabuke]] i [[Brusnik]]a.<ref>{{cite news|newspaper=[[Zadarski list]]|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/30042011/ostaci-prastarog-vulkana-u-jadranu|language=Croatian|title=Ostaci prastarog vulkana u Jadranu|first=Branimir|last=Vukosav|date=30. 4. 2011.}}</ref> [[Potresi]] se u ovoj regiji bilježe od davnina.{{sfn|Muço|2006|p=351}} Nedavni jači potres jačine 7 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]] je pogodio [[Potres u Crnoj Gori 1979.|Crnu Goru 1979. godine]].<ref>{{cite web|publisher=Montenegro seismological observatory|url=http://www.seismo.co.me/Historical.htm|title=Historical Seismicity of Montenegro}}</ref> Od ostalih većih potresa, u historiji su zapamćeni 1627. na poluotoku Gargano i [[Potres u Dubrovniku 1667.|1667. veliki potresu u Dubrovniku]], oba popraćena jakim [[cunami]]jem.{{sfn|Soloviev et al.|2000|pp=47–52}} U posljednjih 600 godina, cunamiji su se u Jadranu pojavili petnaestak puta.<ref>{{cite journal|journal=Natural Hazards|url=http://www.springerlink.com/content/5140744064371566/|doi=10.1007/s11069-011-9916-3|volume=61|issue=2|title=Historical tsunamis in the Adriatic Sea|year=2012.|issn=1573-0840|publisher=International Society for the Prevention and Mitigation of Natural Hazards|first1=Mira|last1=Pasarić|first2=B|last2=Brizuela|first3=L|last3=Graziani|first4=A|last4=Maramai|first5=M|last5=Orlić|page=281}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Naslage na morskom dnu === [[Datoteka:Spring Runoff in the Adriatic Sea.jpg|mini|desno|Talog uz talijansku obalu u Jadranskom moru]] U Jadranu su pronađeni razni tipovi morskog taloga (sedimenta). Sjeverni Jadran je pretežito plitak i karakterističan je po pijesku iz vremena kada je razine vode bila niža i to područje bilo [[obala]]. U predjelima dubljim od 100 metara, tipično je [[mulj]]evito [[korito]].<ref name="Adriamed"/>{{sfn|Schwartz|2005|p=575}} Jadran je [[Geomorfologija|geomorfološki]] podijeljen na pet jedinica. "Sjeverni Jadran" (do dubine od 100 metara), "Sjeverni Jadran otočno područje" (veliki Kvarnerski otoci) je zaštićeno od taloženja sedimenata s vanjskim otocima, "Srednji Jadran otočno područje" (veliki Dalmatinski otoci), "Srednji Jadran" (karakterizira ga srednjo-jadranska depresija) i "Južni Jadran" koji se sastoji od obalnog spruda i južno-jadranske depresije. Sedimenti nataloženi u Jadranu danas pretežito dolaze sa sjeverozapadne obale, a nanose ih rijeke [[Pad|Po]], [[Reno (rijeka)|Reno]], [[Adige]], [[Brenta]], [[Tagliamento]], [[Piave]] i [[Soča]]. Količina sedimenata koje nose rijeke istočne obale, [[Rječina]], [[Zrmanja]], [[Krka]], [[Cetina]], [[Ombla]], [[Dragonja (rijeka)|Dragonja]], [[Mirna (Jadransko more)|Mirna]], [[Raša (rijeka)|Raša]] i [[Neretva]] je zanemariva, jer se ti sedimenti većinom talože na ušćima tih rijeka. Jadranska zapadna obala je [[aluvij]]alna i terasasta, dok je istočna obala većinom kamenita uz izuzetak najjužnijeg dijela u [[Albanija|Albaniji]] koja ima pješčane uvale i stjenovite [[rt]]ove.<ref name="Juračić"/> === Obala === Istočna obala, osobito hrvatski dio je pored grčke obale najrazvedenija obalna linija na Sredozemlju.{{sfn|Randić|2002|pp=155–156}} Većina istočne obale karakterizira kraška topografija, razvijena vremenskim utjecajem na Jadransku karbonatnu platformu. [[Karstifikacija]] je započela nakon zadnjem uzdizanja Dinarida u [[Oligocen]]u i u [[Miocen]]u tokom kojeg su [[karbonatne stijene]] izložene atmosferskim prilikama. Vremenskom utjecaju je bilo izloženo i 120 metara obale koja se trenutno nalazi ispod površine mora, a bila je obala tokom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Procjenjuje se da su neke krške formacije iz ranijih razdoblja niske razine mora, najviše tokom [[Mesinska kriza saliniteta|Mesinske krize slaniteta]].<ref name="Surić"/> Krš se razvio i u [[Apulija|Apuliji]] iz Apulijanske karbonatne platforme.<ref>{{cite journal|format=PDF|url=http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|journal=Acta Carsologica|volume=40|issue=1|pages=73–93|year=2011.|first=Mario|last=Parise|title=Surface and subsurface karst geomorphology in the Murge (Apulia, Southern Italy)|issn=0583-6050|publisher=[[Slovenian Academy of Sciences and Arts]]|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054209/http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|dead-url=yes}}</ref> Najveći dio istočne obale se sastoji od karbonatnih stijena, dok je [[fliš]] uvelike prisutan u Tršćanskom zaljevu, osobito uz slovensku [[Istra|Istru]] gdje je 80 metara visoka [[Strunjan|Strunjansk klif]] najviša stijena na cijelom Jadranu i jedina takvog tipa na istočnom Jadranu.<ref>{{cite web |url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf |format=PDF |title=Zavarovano območje narave: Krajinski park Strunjan / Area prottetta: Parco naturale di Strugnano |trans-title=Protected Area of Nature: Strunjan Landscape Park |publisher=Institute of the Republic of Slovenia for Nature Conservation |year=2008. |access-date=2015-07-21 |archive-date=2017-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331064341/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf |dead-url=yes }}</ref> Fliš je prisutan i na [[Biokovo|Biokovu]], a može se vidjeti i u Albaniji te na zapadnoj Jadranskoj obali.{{sfn|Beccaluva|Shallo|Coltorti|Premti|1997|pp=7–16}}{{sfn|Vezzani|Festa|Ghisetti|2010|pp=6–56}} Postoje izmjene pomorskog i [[aluvij]]alnog sedimenta u delti rijeke Po, na Jadranskoj sjeverozapadnoj obali i prema zapadu do [[Piacenza|Piacenze]], koje datira iz razdoblja [[Pleistocen]]a kada je razina mora rasla i potopila udolinu. Rast razine mora je nastupio nakon zadnjeg ledenog doba, koje je uzdignulo Jadransko more prije otprilike 5500 godina.{{sfn|McKinney|2007|pp=123–132}} Od tada se delta rijeke Po širi. Od 1000 godine pr.n.e. do 1200 godine nove ere prosječno se širila oko 4 metra godišnje.<ref>{{cite journal|title=Distributary channels and their impact on sediment dispersal|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025322705001945|first1=James P M|last1=Syvitski|journal=Marine Geology|volume=222–223|issue=15|pages=75–94|doi=10.1016/j.margeo.2005.06.030 |year=2005.|publisher=[[Elsevier]]|last2=Kettner|first2=Albert J|last3=Correggiari|first3=Anna|last4=Nelson|first4=Bruce W|issn=0025-3227}} {{subscription required}}</ref> U XII. vijeku, delta se širila oko 25 metara godišnje. U XVII. vijeku, delta je postala okoliš kojim upravlja čovjek jer je počeo iskop umjetnih kanala. Od tada se kanalima i novim [[Rukavac|rukavcima]] delta rijeke širi po godišnjoj stopi od 50 metara.<ref>{{cite web|publisher=Theseus Project|url=http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|title=Geological processes in the [[Anthropocene]]: the [[Po (river)|Po]] [[River Delta]]|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120722144435/http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|url-status=dead}}</ref> Osim već nabrojanih rijeka, u Jadran se samo iz Italije ulijeva više od 20 drugih rijeka, koje također tvore aluvijalnu obalu,{{sfn|Barrocu|2003|p=210}} uključujući lagune Venecije, [[Grado, Friuli-Venezia Giulia|Grado]] i [[Caorle]].<ref>{{cite web|url=http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf|format=PDF|title=Ecological indicators of estuarine features on hard substrata in the large North Adriatic lagoons|author=Renato Sconfietti|publisher=Institute for Environment and Sustainability Inland and Marine Waters Unit|work=Proceedings of the International Conference on Southern European Coastal Lagoons: The Influence of River Basin-Coastal Zone interactions|year=2003.|access-date=2015-07-21|archive-date=2004-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20040710004856/http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf}}</ref> Na istočnoj obali postoje manje aluvijalne ravnice u deltama rijeka Dragonje, [[Bojana (rijeka)|Bojane]] i Neretve.<ref>{{cite web|publisher=EURONATUR|url=http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|format=PDF|title=Rapid assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202160923/http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Croatian Medical Journal|publisher=Medicinska Naklada|title=The Neretva Delta: Green Pearl of Coastal Croatia|first=Jasmina|last=Mužinić|pmc=2121601|date=2007.|volume=48|issue=2}}</ref> == Biogeografija i ekologija == Jadransko more ima jedinstveno vodno tijelo u odnosu na cijelokupnu biokemijsku fizionomiju. Proizvodi anorganske hranjive tvari, a uvozi čestice organskog ugljika i nitrogena kroz Otrantska vrata koja djeluju kao mjesto mineralizacije. Izmjena tvari je mnogo kompleksnija zbog batimetrije mora; 75% vode protjeće kroz tjesnac i kruži oko Palagruškog praga i Sjeverni Jadran utjeće tek na 3-4% vode u Južnom Jadranu.{{sfn|Gačić|Civitarese|Ursella|1999|p=356}} To se reflektira na biogeografiju i ekologiju mora, osobitno na sastav i osobine njegovog ekosustava.{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|pp=291-300}} Glavne biogeografske jedinice su Sjeverni Jadran, Središnji Jadran i Južni Jadran.{{sfn|Bianchi|2007|p=10}} === Flora i fauna === Jedinstvena priroda Jadrana je bogata endemima. U Jadranu je indentificirano više od 7000 životinjskih i biljnih vrsta. Srednji Jadran je nabogatiji endemskim vrstama, s 535 indentificiranih vrsta [[Zelena alga|zelene]], [[Smeđa alga|smeđe]] i [[Crvena alga|crvene alge]].<ref name="USAID-Bio">{{cite web|publisher=Natural Resources Management & Development Portal|url=http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|title=Biodiversity assessment for Croatia|date=31 December 2000|author=Chemonics International Inc|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202161413/http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|dead-url=yes}}</ref> Četiri od pet vrsta mediteranske morske trave su pronađene u Jadranu. Najčešće vrste su ''Cymodocea nodosa'' i ''Zostera noltii'', dok su ''Zostera marina'' i ''[[Posidonija|Posidonia oceanica]]'' mnogo rijeđe.<ref>{{cite journal|journal=[[Aquatic Botany]]|volume=77|year=2003|pages=17–25|title=Genome size of Adriatic seagrasses|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/57225.pdf|format=PDF|issn=0304-3770|first1=Jasna Dolenc|last1=Koce|first2=Barbara|last2=Vilhar|first3=Borut|last3=Bohanec |first4=Marina|last4=Dermastia|doi=10.1016/S0304-3770(03)00072-X}}</ref> Uzduž istočne obale su pronađene mnoge rijetke i zaštićene vrste. Razlog tome je čista i manje zagađena voda od one na zapadnoj obali, za što su zaslužne morske struje koje cirkuliraju u smjeru obrnutom od kazaljke sata. Takav protok vode značajno doprinosi bioraznolikosti država na istočnoj obali. Dobri dupin je često viđen na istočnom akvatoriju, a nekad je hrvatska obala pružala utočište kritično ugoroženoj [[Sredozemna medjvedica|sredozemnoj medvjedici]] i morskim kornjačama.<ref name="USAID-Bio"/> Sjeverni Jadran je osobito bogat ribljim endemskim vrstama.{{sfn|Bombace|1992|pp=379-382}} Oko trideset endemskih vrsta riba je nađenu u samo jednoj ili dvije države čije granice izlaze na Jadran. Razlog tome je krška morfologija obalne i podmorske topografije, uključujući nastanjena podvodna staništa, krških rijeka i područja oko [[vrulja]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Culture (Croatia)]]|first=Ivna|last=Vukšić|format=PDF|url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/priroda/4th_NR%20to%20CBD.pdf|title=Fourth national report of the Republic of Croatia to the Convention on Biological Diversity|date=18 May 2009}}</ref> Poznato je 45 podvrsta, endema Jadranske obale i otoka. U Jadranu obitava oko 410 vrsta i podvrsta riba, predstavljajući približno 70% mediteranske riblje svojte, s barem 7 vrsta koje žive samo u Jadranu. Zbog pretjeranog izlova ribe, oko 64 poznatih vrsta je pred izumiranjem.<ref name="USAID-Bio"/> Samo mali djelić ribe nađene u Jadranu je došao procesom lesepsijske migracije (eng. Lessepsian migration) i bijegom iz [[marikultura]].{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|p=300}} === Zaštićena područja === [[Datoteka:Tremiti 00.jpg|mini|lijevo|otočje [[Tremiti]], zaštićeno područje]] Bioraznolikost u Jadranu je velika i duž obale postoji nekoliko zaštićenih područja. U Italiji su to [[Miramare]] u Tršćanskom zaljevu (Sjeverni Jadran), [[Torre del Cerrano]] i otočje [[Tremiti]] u srednjo-jadranskom bazenu i [[Torre Guaceto]] u južnoj [[Apulia|Apuliji]].<ref name="EU-Casestudy">{{cite web|publisher=[[European Union]]|url=http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/documentation/studies/documents/case_study_adriatic_sea_en.pdf|format=PDF|title=The potential of Maritime Spatial Planning in the Mediterranean Sea&nbsp;– Case study report: The Adriatic Sea|date=5 January 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html|language=Italian|work=Torre del Cerrano|title=Dove Siamo|trans-title=Where We Are|year=2010|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-02-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110210110437/http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Miramare je uspostavljeno 1986. godine i pokriva oko 30 hektara obale i 90 hektara mora. Područje obuhvaća 1,8 kilometara oblane linije blizu rta Miramare.<ref>{{cite web|publisher=La Riserva Marina di Miramare|url=http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|title=La Riserva|trans-title=The reserve|language=Italian|access-date=2015-07-21|archive-date=2004-09-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20040918143056/http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|dead-url=yes}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre del Cerrano je osnovano 2009., a prostire se 5,7&nbsp;km (3 nautičke milje) od obale prema pučini uz 7&nbsp;km dugu obalnu crtu. Različite zone zaštićenog područja pokrivaju područje od 37&nbsp;km<sup>2</sup> površine mora.<ref>{{cite web|publisher=Marine Protected Area Torre Cerrano|url=http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|title=The Marine Protected Area|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130514071109/http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|dead-url=yes}}</ref> Otočje Tremiti je zaštićeno od 1989., dok su sami otoci dio Nacionalnog parka Gargano.<ref>{{cite web|publisher=tremiti.eu|url=http://www.tremiti.eu/isole/riserva_marina/parco.aspx|language=Italian|title=Riserva Marina delle Isole Tremiti|trans-title=Tremiti Islands Marine Reserve}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre Guaceto, koje se nalzi blizu Brindisi i Carovingo, pokriva područje od 2227 hektara i u blizini Državni rezervat Torre Guaceto koji pokriva 1114 hektara obale i dijeli 8 kilometara obalne linije s zaštićenim područjem mora.<ref>{{cite web|publisher=Consorzio di Gestione di Torre Guaceto|url=http://www.parks.it/riserva.marina.torre.guaceto/Epar.php|title=Protected Area}}</ref> Nadalje na talijanskoj Jadranskoj obali se nalazi 10 međunarodno važnih močvarnih područja zaštićenih [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-italy/main/ramsar/1-30-168%5E16565_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Italy}}</ref> [[Datoteka:Brijuni, swamp.jpg|mini|[[Brijuni|Nacionalni park Brioni]]]] [[Istra]]. Nacionalni park Brioni obuhvaća 743,3 hektara arhipelaga i 2651,7 hektara okolnog mora.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/general_info|title=General Info|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114031922/http://www.brijuni.hr/en/general_info|dead-url=yes}}</ref> Proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/about_us/documents_and_reports|title=Documents and reports}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Limski kanal]] je 10 kilometarski rijas rijeke Pazinčice.<ref>{{cite web|publisher=City of [[Rovinj]]|url=http://www.rovinj.hr/rovinj/rovinj/priroda/limski-kanal|title=Limski kanal|trans-title=Lim Canal|language=Croatian}} {{hr icon}}</ref> U slovenskom dijelu Istre, morska i obalna zaštićena prirodna područja su Park prirode Sečovlje Salina, Park prirode Strunjan, Prirodni rezervat Škocjan Inlet i spomenici prirode [[Debeli Rtič]], [[Cape Madona]] i [[Jezera Fiesa]].<ref name="SI-PAs">{{cite journal|last1=Vidmar|first1=Barbara|last2=Turk|first2=Robert|year=2011|title=Marine protected areas in Slovenia: How far are we from the 2012/2020 target?|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|pages=159–170|issn=0506-4252|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170331065317/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651|title=Naravni spomenik Jezeri v Fiesi|language=Slovene|trans-title=The Fiesa Lakes Natural Monument|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|access-date=2015-07-21|archive-date=2007-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20070310223411/http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651|dead-url=yes}} {{sl icon}}</ref> Park prirode Sečovlje Salina je osnovan 1990. i pokriva 721 hektar, te obuhvaća četiri prirodna rezervata.<ref name="SORSYB11-40">{{cite journal|author=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|date=30 June 2011|title=Territory and climate|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|journal=Statistical Yearbook|chapter=Enlarged protected areas of nature&nbsp;– natural parks|issue=50|page=38|issn=1318-5403}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=http://www.dedi.si/dediscina/430-secoveljske-soline|editor4-last=Podjed|editor8-first=Ines|editor8-last=Jerele|editor7-first=Primož|editor7-last=Pavlin|editor6-first=Bojan|editor6-last=Erhartič|editor5-first=Drago|editor5-last=Kladnik|editor4-first=Dan|editor3-first=Mateja|title=Sečoveljske soline|editor3-last=Golež|editor2-first=Gregor|editor2-last=Torkar|editor1-first=Mateja|editor1-last=Šmid Hribar|last=Pipan|first=Primož|encyclopedia=Enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem&nbsp;– DEDI|trans-title=Sečovlje Saltworks|language=Slovene}} {{sl icon}}</ref> Godine 1993., područje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom i od međunarodnog je značaja za vrste ptica močvarica.<ref>{{cite web|url=http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|title=Report of the Republic of Slovenia on the implementation of the Agreement in the period 2005–2007|publisher=[[Agreement on the Conservation of African-Eurasian Migratory Waterbirds]]|year=2008|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20121120102824/http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf|dead-url=yes}}</ref> Park prirode Strunjan je osnovan 2004., pokriva 429 hektara i sadrži dva prirodna rezervata.<ref name="SI-PAs" /><ref name="SORSYB11-40" /> U sastavu parka se nalazi i 4&nbsp;km dugi klif, najsjeverniju mediteranstku solanu i jedini slovenski sustava laguna.<ref>{{cite web|url=http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|chapter=Saltpans of Strunjan, Slovenia&nbsp;– proposal|title=Landscape Management Methodologies: Synthesis report of thematic studies|pages=286–291|first=Nataša|last=Bratina Jurkovič|publisher=[[United Nations Environment Programme]]|year=2011|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924063931/http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf|dead-url=yes}}</ref> Ujedno je i najsjevernija točka na kojoj se uzgajaju neke mediteranske biljke.<ref>{{cite journal|last=Putrle|first=Dejan|year=2011|title=Landscape Park Strunjan|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|format=PDF|journal=Varstvo narave|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|page=187|issn=0506-4252|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170331064311/http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|dead-url=yes}}</ref> Prirodni rezervat Škocjan Inlet je osnovan 1998. i pokriva 122 hektara.<ref>{{cite web|url=http://skocjanski-zatok.org/rezervat/osebna-izkaznica/|title=Osebna izkaznica|language=Slovene|trans-title=Identity Card|publisher=Bird Watching and Bird Study Society of Slovenia}} {{sl icon}}</ref> Spomenik prirode Debeli Rtič obuhvaća 24 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-BDG">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4|title=Zavarovana območja: Debeli rtič|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Debeli Rtič|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-07-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731001301/http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4}}</ref> Spomenik prirode Cape Madona 12 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-RM">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F12_x388259_y43840_s17_b4|title=Zavarovana območja: Rt Madona v Piranu|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Cape Madona in Piran|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> i Spomenik prirode Jezera Fiesa 2,1 hektar,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-LF">{{cite web|url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F29_x389600_y43143_s17_b4|title=Zavarovana območja: Jezeri v Fiesi|language=Slovene|trans-title=Protected Areas: Lakes in Fiesa|work=Geopedia.si|year=2007|publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> kao jedino obalno boćato jezero u Sloveniji.<ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/file/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}</ref> U Hrvatskoj je sedam zaštićenih podučja: pored navedenog [[Brijuni|Brioni]] i [[Limski kanal]] u hrvatskom dijelu Istre, u Dalmaciji su: [[Kornati]] i [[Telašćica]] u srednjo-jadranskom bazenu, blizu Šibenika; i Lastovsko otočje, Malostonski zaljev i otok [[Mljet]] u južnoj Dalmaciji.<ref name="EU-Casestudy" /> [[Dalmacija]]. Nacionalni park Kornati je utemeljen 1980. i prostire se na 220&nbsp;km<sup>2</sup>, uključujući 89 otoka i hridi. Morski okoliš [[Datoteka:Kornati islands.jpg|mini|desno|[[Nacionalni park Kornati]]]] obuhvaća tri četvrtine ukupne površine parka, dok ukupna duljina obale iznosi 238&nbsp;km.<ref>{{cite web|publisher=[[Kornati]] national park|url=http://www.kornati.hr/eng/index.asp#|title=Welcome back to the National Park Kornati}}</ref> Nacionalni park Telašćica se nalazi na Dugom otoku i osnovan je 1998. godine. Park pokriva 69&nbsp;km oblane linije, 22,95&nbsp;km<sup>2</sup> kopna i 44,55&nbsp;km<sup>2</sup> mora.<ref>{{cite web|publisher=Telašćica nature park|url=http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|title=Nature Park Telašćica|access-date=2015-07-21|archive-date=2009-07-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20090723164440/http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|dead-url=yes}}</ref> Malostonski zaljev je na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sjevernije od poluotoka Pelješac i obuhvaća 48&nbsp;km<sup>2</sup> morskog područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Park prirode Lastovsko otočje je utemeljn 2006. i sadrži 44 otoka i hridi, 55&nbsp;km<sup>2</sup> kopna i 143&nbsp;km<sup>2</sup> mora.<ref>{{cite web|publisher=Lastovo nature park|url=http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|title=About Us|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202162625/http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|dead-url=yes}}</ref> Nacionalni park Mljet je utemeljen 1960., pokriva površinu od 24&nbsp;km<sup>2</sup>. Ramsarskom konvencijom je zaštićena delta Neretve kao značajno međunarodno močvarno područje.<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-croatia/main/ramsar/1-30-168%5E16461_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Croatia}}</ref> [[Datoteka:Karavasta.jpg|mini|lijevo|[[Laguna Kravasta]] u Albaniji]] Albanija je 2010. osnovala svoje prvo zaštićeno morsko područje, Nacionalni park Karaburun-Sazan na poluotoku Karaburun, gdje se spajaju Jadransko i Jonsko more. Park pokriva ukupno 12570 hektara površine.<ref>{{cite web|publisher=shqiperia.com|url=http://lajme.shqiperia.com/lajme/artikull/iden/1046857853/titulli/VENDIM-PER-SHPALLJEN-PARK-KOMBETAR-TE-EKOSISTEMIT-NATYROR-DETAR-PRANE-GADISHULLIT-TE--KARABURUNIT-DHE-ISHULLIT-TE-SAZANIT#minimize|title=Vendim për shpalljen "Park Kombëtar" të ekosistemit natyror detar pranë gadishullit të Karaburunit dhe ishullit të Sazanit|language=Albanian|trans-title=Decision to declare as a "National Park" the maritime natural ecosystem of Karaburun Peninsula and Sazan Island}} {{sq icon}}</ref> Planirana su još dva zaštićena morska područja, Rt Rodon i Porto Palermo.<ref name="EU-Casestudy" /> U Albaniji su i dva močvarna rezervata zaštićena Ramsarskom konvencijom: [[laguna Karavasta]] i [[Butrint]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-annotated-ramsar-17050/main/ramsar/1-30-168%5E17050_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Albania}}</ref> Ni Bosna i Hercegovina ni Crna Gora nemaju planove za uspostavom ikakvih zaštićenih područja.<ref name="EU-Casestudy" /> === Zagađenje === Ekosustav Jadranskog mora je pod stalnom prijetnjom prekomjernog unosa hranjivih tvari preko drenaža s poljoprivrednih zemljišta i otpadnih voda iz gradova na obali, ali i iz rijeka, osobito Po.{{sfn|Chin|2006|pp=5–6}} Venedija je najčešći primjer zagađenja obalnih voda gdje brodovi, polja, tvornice i otpadne vode pridonose zagađenju mora.<ref>{{cite news|work=[[CNN]]|url=http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|title=Woes of Venice Lagoon tackled in U.S.|date=23 September 1999|access-date=2015-07-21|archive-date=2010-11-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20101102140506/http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|dead-url=yes}}</ref> Rizik predstavljaju i balasne vode koje ispuštaju brodovi, osobito tankeri. No, s obzirom da većina tereta i gotovo svi tankeri dolaze s teretom, a ne da odlazi s teretom, rizik od balastnih voda ostaje minimalan. Međutim, predloženi terminali za izvoz nafte su kritizirani prvenstveno zbog toga. Glavnu prijetnju predstavlja izlijevanje nafte u more koje bi ozbiljno ugrožilo okoliš i nanjelo štetu turizmu i ribarstvu.<ref>{{cite web|publisher=[[University of Zagreb]]|url=http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|format=PDF|title=Ecologic risks from crude oil tankers in Croatian part of Adriatic Sea|first1=Vedran|last1=Jelavić|first2=Damir|last2=Radan|year=2004|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202164124/http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|dead-url=yes}}</ref> Procjenjeno je da ako se dogodi veći izlijev nafte, samo u Hrvatskoj bi gotovo milijun ljudi ostalo bez prihoda.<ref>{{cite news|newspaper=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|language=Croatian|title=Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi|trans-title=A tanker disaster in the Adriatic would cost a million people their livelihood|date=14 May 2010|first1=Sergej|last1=Trajković|first2=Nevenka|last2=Horvat|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112052759/http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|dead-url=yes}} {{hr icon}}</ref> Dodatni rizik predstavljaju rafinerije nafte u delti rijeke Po gdje su se izlijevi nafte događali u prošlosti,<ref>{{cite news|newspaper=[[The Guardian]]|title=Environmental disaster warning as oil spill reaches the Po, Italy's biggest river|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/feb/24/oil-spill-po-italy-river|date=24 February 2010}}</ref> srećom bez značajnijih posljedica po okoliš.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/71121/Default.aspx|title=Havarija tankera na Hvaru: pijani kormilar vozio, kapetan boravio u&nbsp;– zahodu|trans-title=Tanker disaster on Hvar: drunken crewmember at the helm while the captain went to the toilet|language=Croatian|date=22 September 2009|first=M |last=Budimir}} {{hr icon}}</ref> Od 2006. Italija razmatra izgradnju terminala za [[ukapljeni zemni plin]] u Tršćanskom zaljevu, zajedno s plinovodom u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom.{{sfn|Malačič|Faganeli|Malej|2008|pp=375–376}} Slovenska vlada, okolne općine i gradovi su izrazili zabrinutost zbog utjecaja tog terminala na okoliš, transport i turizam.<ref>{{cite news |url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |title=Coastal Town Mayors Protest over Italy's Gas Terminal |date=25 July 2011 |work=STA: Slovenian Press Agency |access-date=2015-07-21 |archive-date=2015-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150109002458/http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite news|work=[[United Press International]]|url=http://www.upi.com/Business_News/Energy-Resources/2011/08/11/Slovenia-slams-Italys-Trieste-LNG-plans/UPI-33571313057100/|title=Slovenia slams Italy's Trieste LNG plans|date=11 August 2011}}</ref> Još jedan izvor zagađenja u Jadranu je kruti otpad. Jugo i morske struje znaju nositi sa sobom velike količine krutog odpada, najčešće plastike.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/125165/Default.aspx|title=Nevrijeme i Božićni blagdani: smeće u starom Portu|trans-title=Poor weather and Christmas holidays: waste in the old port|language=Croatian|date=26 December 2011|first=Ahmet|last=Kalajdžić}} {{hr icon}}</ref> Na onečišćenje zraka u Jadranu najviše utječu velika industrijska sjedišta u porječju rijeke Po i velikih industrijskih gradova uz obalu.<ref>{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2007/06/11/world/europe/11iht-pollute.4.6099107.html?pagewanted=all|title=Made in Italy: Fashion, food, Fiat, pollution|first=Elisabeth|last=Rosenthal|date=11 June 2007}}</ref><ref>{{cite news|newspaper=[[Novi list]]|language=Croatian|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kvaliteta-zraka-u-Rijeci-Mlaka-Urinj-i-Visevac-crne-tocke-zagadenja|title=Kvaliteta zraka u Rijeci: Mlaka, Urinj i Viševac crne točke zagađenja|trans-title=Quality of air in Rijeka: Mlaka, Urinj and Viševac are black spots of pollution|first=Marinko|last=Glavan|date=12 October 2011}} {{hr icon}}</ref> Italija i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] su 1977. uspostavile zajedničku komisiju za zaštitu od onečišćenja Jadrana. Organizacija je nakon raspada SPFR prenesna na Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Environment and Nature Protection (Croatia)]]|url=http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|title=The Joint Commission for the protection of the Adriatic Sea and coastal area from pollution|year=2008|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-07-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120715111220/http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|dead-url=yes}}</ref> Buduća onečišćenja su predviđena i napravljena je analiza najugoroženijih dijelova koja će se sanirati uz pomoć regionalnih projekata i Svjetske banke. Prepoznato je 27 "vrućih točaka" do 2011. godine, od kojih šest zahtijevaju brzu reakciju.<ref>{{cite web|publisher=Western Balkans Investment Framework|url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|format=PDF|year=2011|title=Addressing Adriatic Hot Spots: A Proposed Adriatic Environmental Program|archiveurl=https://www.webcitation.org/66k0DBPiU?url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|archivedate=2012-04-07|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}</ref> == Etimologija == Porijeklo imena Adriatic je povezano s Etrušćanskim naseljem [[Adria]], koja najvjerojatnije potječe od ilirskog ''adur'' što znači voda ili more.{{sfn|Room|2006|p=20}} U [[Antika|Antici]] je more bilo znano kao ''Mare Adriaticum'' (''Mare Hadriaticum'', katkada pojednostavljeno na ''Adria'') ili rjeđe ''Mare Superum'' (gornje more).<ref>{{cite journal|page=504|publisher=F. and C. Rivington|year=1812|journal=The British Critic|volume=40|first=James|last=Playfair|title=System of Geography|url=http://books.google.com/books?id=EQEwAAAAYAAJ&pg=PA504#v=onepage&q&f=false}}</ref> Ova dva pojma nisu sinonimi. ''Mare Adriaticum'' se odnosi općenito na područje Jadranskog mora i proteže se od Venecijanskog zaljeva do Otrantskih vrata. Granice su malo striktnije definirali Rimski autori. Rani Grčki izvori su postavili granice između Jadranskog i Jonskog mora na više točaka, od Venecijanskog zaljeva do južnog vrha otoka Peleponeza, istočne obale Sicilije i Zapadne obale Krete.{{sfn|Calmet|Taylor|1830|pp=53–54}} ''Mare Superum'' je u definiciji obuvaćalo sadašnje granice Jadrana i more južno od Apeninskog polutoka, sve do Sicilijanskog kanala.{{sfn|Anthon|2005|p=20}} Još jedno ime korišteno u to vrijeme je ''Mare Dalmaticum'', koje se odnosilo na more uz obalu [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]] i [[Ilirik]].{{sfn|Tacitus|1853|p=380}} == Državne granice == [[Italija]] i [[SFRJ]] su 1968. dogovorile granice na Jadranu, s dodatnim sporazumom potpisanim 1975. koji se odnosio na pitanje Trščanskog zaljeva. Granica dogovorena 1968. se proteže na 654 kilometra i sastoji se od 43 točke. Te točke su povezane ravnim linijama ili kružnim segmentima. Granice dogovorene 1975. sadrže dodatnih 5 točaka, koje se nastavljaju na završnu točku određenu 1968. godine. Sve države nastale raspadom SFRJ su prihatile te sporazume. Na najjužnijem dijelu Jadrana granice nisu određene zbog izbjegavanja određivanja točke dodira dviju granica s albanskom. SFRJ, Albanija i Italija su teritorijalnim vodama definirale 15&nbsp;km od kopna, ali je ta razdaljina 1970-ih smanjena na međunarodno standarnih 12&nbsp;km. Italija i Albanija su dogovorile svoje morske granice 1992. po principu ekvidistance.<ref name="Geoadria-Borders">{{cite journal|journal=Geoadria|publisher=[[University of Zadar]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71443|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Mladen|last1=Klemenčić|first2=Duško |last2=Topalović|pages=311–324|volume=14|issue=2|year=2009}}</ref> Prema konvenciji UN-a o zakonima na moru Jadransko more je definirano kao zatvoreno ili poluzatvoreno more.{{sfn|Vukas|2006|p=205}} === Jadranska Euroregija === Jadraska Euroregija je uemeljena u puli 2006. kako bi se promovirala regionalna suradnja na obalama Jadranskog mora i služila kao pomoć u rješavanju problema u regiji. Jadranska Euroregija se sastoji od 23 regije: [[Apulia]], [[Molise]], [[Abrauzzo]], [[Marche]], [[Emilia-Romagna]], [[Veneto]] i [[Friuli-Venezia Giulia]] u Italiji; slovenska Istra (obala); [[Istarska županija|Istarska]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska,]] Ličko-senjske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvantske županije u Hrvatskoj; Hercegovačko-neretvanska županija u Bosni i Hercegovini; općine Kotor i Tivati u Crnoj Gori; okruge [[Fierski okrug|Fier]], [[Valonski okrug|Valona]], [[Tiranski okrug|Tiran]], [[Skadarski okrug|Skadar]], [[Drački okrug|Drač]] i [[Lješki okrug|Lješ]] u Albaniji te grčke perfekture [[Prefektura Tesprocija|Tesprocija]] i [[Perfektura Krf|Krf]].<ref>{{cite web|work=[[Adriatic Euroregion]]|url=http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|title=About the Adriatic Euroregion|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-09-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120909044610/http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|url-status=dead}}</ref> === Sporovi === Granice republika unutar bivše SFRJ su određene odlukom [[AVNOJ]]-a 1943. i 1945. godine,<ref name="Kraljević-Razgraničenje-1947">{{cite journal|first=Egon|last=Kraljević|publisher=[[Croatian State Archives]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945–1946|trans-title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946|year=2007|journal=Arhivski vjesnik|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Časopis za suvremenu povijest|issn=0590-9597|publisher=Croatian Institute of History|title=Kriza međunarodnih odnosa&nbsp;– studija slučaja: Hrvatska i Slovenija&nbsp;– granica u Istri|language=Croatian|trans-title=International relations crisis&nbsp;– a case study: Croatia and Slovenia&nbsp;– border in Istria|first=Tatjana|last=Tomaić|pages=391–414|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109846|volume=43|issue=2|year=2011}} {{hr icon}}</ref> ali stroge granice nisu bile dogovorene među novonastalim državama, dok morske granice u SFRJ uopće nisu bile definirane.{{sfn|Vukas|2007|pp=553-566}} Primjerice pomorska granica između Albanije i Crne Gore nije bila dogovorena prije 1990-ih.<ref name="Geoadria-Borders"/> Hrvatska i Slovenija su započele pregovore oko dogovaranja pomorske granice u Piranskom zaljevu 1992., ali dogovor nije postignut. Obje zemlje su proglasile svoje ekonomske zone u tom proručju i one se dijelomično poklapaju.<ref name="Geoadria-Borders"/><ref>{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |title=Chronology of Events 2005 |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |access-date=2015-07-21 |archive-date=2013-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130719011408/http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |dead-url=yes }}</ref> Pristupni pregovori Hrvatske za ulazak u EU su bili usporeni zbog spora oko te granice.<ref name="Geoadria-Borders" /> Pomorska granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske je uređena 1999., ali ostalo je još nekoliko pitanja oko polutoka Klek i dva otočića. Granica Hrvatske i Crne Gore je bila sporna kod Kotorskog zaljeva i na polutotku Prevlaka. Spor je nastao zbog Jugoslavenske okupacije poluotoka tokom Domovinskog rata. Poluotok je kasnije predan u nadzor UN-ovim promatračima koji su se tamo zadržali do 2002. godine. Hrvatska je zauzela to područje dogovorom s Crnom Gorom.<ref name="Geoadria-Borders"/> == Ekonomija == === Ribarstvo === U Jadranskom moru je 2000. godine ulov ribe dosegao 110,000 tona žive vage.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone}}</ref> Jedan od najvećih problema je pretjeran izlov i čime mnoge vrste su ugrožene (npr. Zubatac, Škarpina, Grdobina mrkulja, Šanpjer (riba Kovač)), Škombri, Kostelj,<ref name="Vjesnik-Fish">{{cite news|newspaper=[[Vjesnik]]|url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|archivedate=2012-06-14|archiveurl=https://www.webcitation.org/68PcEvU16?url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|title=Talijanski ribari optužuju hrvatsku flotu da im kradu ribu|language=Croatian|trans-title=Italian fishermen accuse Croatian fleet of fish theft|date=29 April 2011|author=Damir Herceg|access-date=2015-07-21|deadurl=no}}</ref> Cipal, Trilja, Škamp,{{sfn|Houde|Jukić-Peladić|Brandt|Leach|1999|p=344}} kao i Oslić<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030826/temedana01.asp|language=Croatian|title=U Jadranu je 40 posto manje ribe|trans-title=Adriatic Sea fish stock drops 40 percent|date=26 August 2003|author=Lola Wright}}</ref> i Sardine.<ref>{{cite web|publisher=[[Nova TV (Croatia)]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prosvjed-zbog-prekomjernog-izlova-srdele.html|language=Croatian|title=Prosvjed zbog prekomjernog izlova srdele|trans-title=Protest over overfishing of sardines|date=30 September 2011}}</ref> Ribarske mreže ubijaju i zapletene kornjače i dobre dupine. Kako bi se očuvala brojnost ribe, 2003. je predstavljen ZERP, ali je njegova primjena za zemlje EU ukinuta 2004. čime je izgubio smisao.<ref name="NCL-Zerp">{{cite web|publisher=[[Nacional]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|language=Croatian|title=ZERP je nepotrebna avantura|first=Robert|last=Bajruši|date=6 December 2007|archivedate=2012-07-11|deadurl=no|archiveurl=https://www.webcitation.org/695AT9JY8?url=http://www.nacional.hr/clanak/40630/zerp-je-nepotrebna-avantura|access-date=2015-07-21}}</ref> Talijanski ribari ulove najveći dio ribe, s ukupnim ulovom 465.637 tona 2007. godine.<ref name="FAO-Stat2009">{{cite journal|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|format=PDF|url=ftp://ftp.fao.org/FI/CDrom/CD_yearbook_2009/booklet/ba0058t.pdf|title=Fishery and Aquaculture Statistics|year=2011|location=Rome|issn=2070-6057|journal=FAO yearbook}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od ukupnog ulova, tokom 2003. 28,8% je bilo iz Sjevernog i Srednjeg Jadrana i 24,5% iz Južnog Jadrana i Jonskog mora. Talijansko ribarstvo zapošljava 60.700 ljudi u primarnom sektoru, uključujući i one ribare koji djeluju izvan Jadrana. Od ukupnog ulova, 40% dolazi iz akvakulture. Ukupna bruto vrijednost ulovljene ribe 2002. iznosi 2 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=http://www.fao.org/fishery/countrysector/FI-CP_IT/en|title=Fishery and Aquaculture Country Profiles&nbsp;– Italy}}</ref> Hrvatski ulov i proizvodnja je 2007. dosegnula 53,083 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> U 2006. ukupan hrvatski ulov je bio 37.800 tona uz 14,200 tona iz uzgoja. Hrvatsko ribarstvo zapošljava oko 20.000 ljudi. Tokom 2006. morski ulov ribe u hrvatskim vodama se sastojao od sardina (44,8%), inćuna (31,3%), tuna (2,7%), ostale plave ribe (4,8%), oslića (2,4%), cipala (2,1%), ostale pridnene ribe (8,3 %), rakova (ponajviše jastoga i škampa) (0,8%), školjki (0,3%), sipe (0,6%), lignji (0,2%), hobotnica i ostalih glavonošaca (1,6%). Hrvatska morska akvakulturna proizvodnja se sastoji pretežito od tune (47,2%), školjki (28,2%) i Basa i Deverika (zajedno 24,6%).<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|format=PDF|title=Fishery Country Profiles&nbsp;– Croatia|access-date=2015-07-21|archive-date=2017-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20170518220127/ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|dead-url=yes}}</ref> Albanski ribari su 2007. godine ulovili 7.505 tona ribe, uljučujući i akvakulturnu proizvodnju, koja je dosegnula 1.970 tona 2006. godine.<ref name="FAO-Stat2009"/> U istom razdoblju, Slovenski ribari su ukovili 2500 tona s 55% proizvodnje u akvakulturama, što predstavlja najviši omjer u Jadranu. Crnogorski ribari su iste godine ulovili 911 tona, sa samo 11 tona uzgojem u akvakulturama.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/html/country_p/AllCProfile.html|title=Country Fishery Information}}</ref> Tokom 2007. godine, ribarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini je dosegnula 9.625 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> === Turizam === [[Datoteka:Dubrovnik view 01.JPG|mini|desno|[[Dubrovnik]] je glavna turistička destinacija u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Neum02451.JPG|mini|desno|[[Neum]] i plaža ''Zenička'' u Bosni i Hercegovini]] [[Datoteka:Rimini Waterfront.jpg|mini|desno|[[Rimini]] je glavno obalno turističko odredište u Italiji]] [[Datoteka:Portoroz-hotel Palace.JPG|mini|desno|[[Portorož]] je najveći obalni turistički centar u dijelu Istre u Sloveniji]] Zemlje koje imaju izlaz na Jadransko more su značajna turistička odredišta. Najveći broj noćenja turista u regiji ima Italija, osobito regija [[Veneto]] (oko Venecije). Slijede ju regija [[Emilia-Romagna]] i hrvatske županije. Hrvatski turističke objekte čini 21.000 morskih luka i pristaništa, a nautičke turiste privlače različiti tipovi zaštićenih morskih i priobalnih područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Sve zemlje uz obalu Jadrana, osim Albanije i Bosne i Hercegovine sudjeluju u programu [[Plava zastava]] koji certificira marine i plaže koje zadovoljavaju stroge standarede kvalitete uključujući zaštitu okoliša, kvalitetu vode, sigurnost i razinu turističke usluge.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.fee-international.org/en|title=FEE is|access-date=2015-07-21|archive-date=2008-08-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20080815203855/http://www.fee-international.org/en|dead-url=yes}}</ref> Do 30. siječnja 2013, Plavom zastavom su nagrađene 103 talijanske Jadranske plaže i 29 marina, 116 hrvatskih plaža i 19 marina, 7 slovenskih plaža i 2 marine i 16 crnogorskih plaža.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.blueflag.org/Menu/Awarded+sites|title=Blue Flag Beaches and Marinas|access-date=2015-07-21|archive-date=2011-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110609190312/http://www.blueflag.org/Menu/Awarded%2Bsites|dead-url=yes}}</ref> Turizam na Jadranu je značajan izvor prihoda zemlje, osobito Hrvatske i Crne Gore.<ref name="MNE-Stat">{{cite web|publisher=Statistical office of Montenegro|url=http://www.monstat.org/eng/page.php?id=43&pageid=43|title=Tourism}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Institute for Tourism (Croatia)|url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/Izvj-04_SRTRH.pdf|format=PDF|language=Croatian|editor1-first=Siniša|editor2-last=Horak|first1=Davor|last1=Krasić| first2=Petra|last2=Gatti|first3=Mladen|last3=Gledec|first4=Alen|last4=Jugović|first5=Blanka|last5=Kesić|first6=Zoran|last6=Klarić|first7=Damir|last7=Krešić|first8=Ivo|last8=Kunst|first9=Eduard|last9=Kušen|title=Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske|trans-title=General plan and strategy of development of tourism in the Republic of Croatia|year=2011}} {{hr icon}}</ref> Direktan prihod od troškova putovanja i turizma 2011. u Hrvatskoj iznosi 5,1% BDP-a, s ukupnim industrijskim doprinosom od 12,8% BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/c/croatia/|title=Croatia&nbsp;– Key Facts at a Glance}}</ref> Za Crnu Goru, izravan prihod od turizma iznosi 8,1% BDP-a, s ukupnim doprinosom ekonomiji od 17,2% crnogorskog BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/m/montenegro/|title=Montenegro&nbsp;– Key Facts at a Glance}}</ref> Turizam u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilježi veći rast od drugih zemalja na Jadranu.<ref>{{cite web|publisher=The [[Rimini]] Centre for Economic Analysis|url=http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf|title=International tourism in the coastal regions of five Mediterranean countries|format=PDF|first=Fabio|last=Quintiliani|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014023720/http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf}}</ref> {|class="wikitable" ! colspan=5|Turizam na Jadranu<ref name="MNE-Stat"/><ref name="Tourism-Eurostat">{{cite web|publisher=[[Eurostat]]|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/main_tables|title=Eurostat&nbsp;– Tourism}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Neum]] municipality|title=Intervju: Načelnik općine [[Neum]] dr. Živko Matuško za BH. Privrednik|trans-title=Interview: Municipal mayor dr. Živko Matuško for BH Privrednik|date=17 October 2011|language=Bosnian|url=http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109004542/http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju|dead-url=yes}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Chamber of Economy of the Federation of Bosnia and Herzegovina|format=PDF|url=http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|language=Bosnian|title=Pregled sektora turizma|trans-title=A review of tourism sector|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202171616/http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|dead-url=yes}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Tourism, Cultural Affairs, Youth and Sports (Albania)]]|url=http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|language=Albanian|trans-title=Tourism statistical indicators|title=Treguesit statistikorë të turizmit|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119055056/http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|dead-url=yes}} {{sq icon}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf|title=Tourism|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Slovenia|format=PDF|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318–5403|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515110656/http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf|issn=1854-1275|title=Tourism&nbsp;– Hotels, Slovenia, 2008–2010&nbsp;– final data|journal=Statistične informacije&nbsp;– Rapid Reports|date=27 September 2011|volume=16|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|page=5|format=PDF|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-01-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20120105081017/http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf}}</ref> |- ! Država ! Regija ! CAF kreveti* ! Hotelski kreveti ! Prenoćišta |- align=center | [[Albanija]] || - || - || - || 2,302,899 |- align=center | [[Bosna i Hercegovina]] || općina [[Neum]] || {{circa}} 6,000 || 1,810 || 280,000 |- align=center | [[Hrvatska]] || [[NUTS:HR|Jadranska Hrvatska]] || 411,722 || 137,561 || 34,915,552 |- align=center | rowspan=7|[[Italija]] || [[Friuli-Venezia Giulia]] || 152,847 || 40,921 || 8,656,077 |- align=center | [[Veneto]] || 692,987 || 209,700 || 60,820,308 |- align=center | [[Emilia-Romagna]] || 440,999 || 298,332 || 37,477,880 |- align=center | [[Marche]] || 193,965 || 66,921 || 10,728,507 |- align=center | [[Abruzzo]] || 108,747 || 50,987 || 33,716,112 |- align=center | [[Molise]] || 11,711 || 6,383 || 7,306,951 |- align=center | [[Apulia]]** || 238,972 || 90,618 || 12,982,987 |- align=center | [[Crna Gora]] || - || 40,427 || 25,916 || 7,964,893 |- align=center | [[Slovenija]] || obalne općine || 24,080 || 9,330 || 1,981,141 |- | colspan=5|<small>*Kreveti u svim kolektivnim smještajnim objektima; uključuje hotelske krevete za koje postoje odvojene brojke<br>**Uključuje i jadransku i jonsku obalu</small> |} === Transport === [[Datoteka:Triest Port1.JPG|mini|desno|[[Luka Trst]], najveća teretna [[luka]] u Jadranskom moru]] [[Datoteka:Luka brajdica 040408.jpg|mini|desno|[[Rijeka (grad)|Luka Rijeka]], najveća luka u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Brosen durres panview.jpg|mini|desno|[[Luka Drač]]]] Na obalama Jadranskog mora nalazi se ukupno 19 [[luka]] u četiri različite države, koje zajedno mogu primiti više od 1,000.000 [[tona]] tereta godišnje. Najveće teretne luke među njima su u talijanskom [[Luka Trst|Trstu]], [[Luka Venecija|Veneciji]], [[Luka Ravenna|Ravenni]], slovenskom [[Luka Koper|Koperu]],<ref>{{cite web|url=http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf|format=PDF|title=Transport|publisher=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|year=2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515104506/http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf}}</ref> te hrvatskoj [[Luka Rijeka|Rijeci]]. Najveće putničke luke u Jadranskom moru nalaze se u hrvatskom [[Luka Split|Splitu]] i talijanskoj [[Luka Ancona|Anconi]].<ref name="IT-Ports"/><ref name="HR-ports"/><ref name="AL-ports"/><ref name="SI-ports">{{cite web|publisher=[[Raiffeisen Zentralbank]]|work=limun.hr|url=http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703|title=Slovenia's Luka Koper 2011 Cargo Throughput Up 11%|date=17 January 2012|access-date=2015-07-21|archive-date=2013-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202171431/http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703}}</ref> U drugim državama, među bitnije luke spadaju [[Luka Bar|Bar]] kao najveća crnogorska,<ref>{{cite news|work=[[B92]]|url=http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|title=Serbia eyes Montenegro's largest port|date=26 August 2009|access-date=2015-07-21|archive-date=2009-08-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20090829055017/http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|dead-url=yes}}</ref> odnosno [[Luka Drač|Drač]] kao najveća albanska luka. Godine [[2010]]. sjevero-jadranske luke u Trstu, Veneciji, Ravenni, Koperu i Rijeci osnovale su [[Udruženje luka sjevernog Jadrana|Udruženje luka Sjevernog Jadrana]] s ciljem ostvarivanja bolje pozicije u transportnom sustavu [[EU]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Maritime Affairs, Transport and Infrastructure (Croatia)]]|url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|title=Signed the founding of the NAPA in Trieste, Rijeka is expected to join in|date=2 March 2010|work=Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture|location=Zagreb|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20121215054249/http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[North Adriatic Ports Association]]|url=http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|date=29 November 2010|title=Port of Rijeka&nbsp;– Fifth Star of NAPA|access-date=2015-07-21|archive-date=2012-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20120331085519/http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable sortable" |- !colspan=4| Glavne jadranske luke* |- !Luka !Država !Tonaža tereta !Broj putnika |- align=center | [[Ancona]]||[[Italija]]||10,573,000||1,483,000 |- align=center | [[Bari]]||Italija||3,197,000||1,392,000 |- align=center | [[Barletta]]||Italija||1,390,000||- |- align=center | [[Brindisi]]||Italija||10,708,000||469,000 |- align=center | [[Chioggia]]||Italija||2,990,000||- |- align=center | [[Luka Drač|Drač]]||[[Albanija]]||3,441,000||770,000 |- align=center | [[Luka Koper|Koper]]||[[Slovenija]]||17,051,000||100,300 |- align=center | [[Manfredonia]]||Italija||1,277,000||- |- align=center | [[Monfalcone]]||Italija||4,544,000||- |- align=center | [[Ortona]]||Italija||1,340,000||- |- align=center | [[Luka Ploče|Ploče]]||[[Hrvatska]]||5,104,000||146,000 |- align=center | [[Porto Nogaro]]||Italija||1,475,000||- |- align=center | [[Rabac]]||Hrvatska||1,090,000||669,000 |- align=center | [[Luka Ravenna|Ravenna]]||Italija||27,008,000||- |- align=center | [[Rijeka 2020 EPK|Rijeka]]||Hrvatska||15,441,000||219,800 |- align=center | [[Luka Split|Split]]||Hrvatska||2,745,000||3,979,000 |- align=center | [[Luka Trst|Trst]]||Italija||39,833,000||- |- align=center | [[Venecija]]||Italija||32,042,000||1,097,000 |- class="sortbottom" |colspan=4| <small>*Uključuje luke s više od milijun tona tereta ili milijun putnika godišnje.<br>Izvori: [[Nacionalni institut za statistiku (Italija)|Nacionalni institut za statistiku]] (podaci iz 2007, talijanske luke, napomena: Luka Ancona uključuje Anconu i [[Falconara Marittima|Falconaru Marittimu]];<ref>{{cite web|publisher=Port of Ancona Authority|url=http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|format=PDF|language=Italian|title=Rapporto statistico 2011|trans-title=Statistical report 2011|access-date=2015-07-21|archive-date=2015-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109003921/http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|url-status=dead}}</ref> putnički promet ispod 200,000<br>nije naveden),<ref name="IT-Ports">{{cite web|title=Trasporti e telecomunicazioni|trans-title=Transport and communications|url=http://www3.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|format=PDF|publisher=[[Istituto Nazionale di Statistica]]|language=Italian|access-date=2015-07-21|archivedate=2011-08-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812170735/http://www.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|deadurl=yes}} {{it icon}}</ref> [[Hrvatski zavod za statistiku]] (podaci iz 2008, hrvatske luke, napomena: Luka Rijeka uključuje terminale Rijeku, [[Bakar]], [[Bršica|Bršicu]] i [[Omišalj]];<ref>{{cite web|publisher=[[Port of Rijeka]] Authority|url=http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|title=General information|access-date=2015-07-21|archivedate=2015-01-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150109003843/http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|deadurl=yes}}</ref> Luka Ploče<br>uključuje terminale [[Ploče]] i [[Metković]]),<ref name="HR-ports">{{cite web|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|format=PDF|title=Traffic of ships, passengers and goods by harbour master's offices and statistical ports, 2008|access-date=2015-07-21|archive-date=2010-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20101114063139/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Port of Ploče Authority|url=http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|title=Capacities|access-date=2015-07-21|archivedate=2012-01-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120121044905/http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|deadurl=yes}}</ref> Dračka komora za trgovinu i industriju&nbsp;– Albanija (podaci iz 2007, Luka Drač),<ref name="AL-ports">{{cite web|publisher=Durrës' Chamber of Commerce and Industry&nbsp;– Albania|url=http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|format=PDF|page=14|title=Durrës, a good business choice|access-date=2015-07-21|archivedate=2013-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130513183732/http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|deadurl=yes}}</ref> SEOnet (podaci iz 2011, Luka Koper)<ref>{{cite web |url=http://seonet.ljse.si/file.aspx?AttachmentID=26225 |title=Ladijski pretovor v letu 2011 |language=Slovene |trans-title=Ship Transloading in 2011 |publisher=Port of Koper |date=17 January 2012}} {{sl icon}}</ref></small> |} === Ugljikovodici === [[Energetika|Energetske]] tvrtke temeljem podataka koje je prikupila norveška tvrtka [[Spectrum]] i koje je prikupila [[INA]], smatraju da se u jadranskom podmorju nalaze velika ležišta [[ugljikovodici|ugljikovodika]] pogodnih za eksploataciju. 2. travnja 2014. godine Vlada RH otvorila je [[javno nadmetanje]] za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja. Natječaj je zatvoren 3. studenog 2014. Na otvaranju javnog nadmetanja u travnju bilo je predstavnika 40-ak energetskih tvrtki, kao [[Exxon]], [[Gazprom]], [[Lukoil]], [[Total]], Ina, [[RWE]], [[Edison]], [[Turkish Petroleum]], [[Hellenic Petroleum]], [[Petroceltic]], [[Hunt Oil]], [[JP Nippon]] i dr. Natječaj je u djelokrugu ministarstva gospodarstva. Ponuđeno je 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Osam istražnih polja je na Sjevernom Jadranu, a dvadeset i jedno na Srednjem i Južnom Jadranu. Ministarstvo procjenjuje da bi ovisno o polju istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranu trajala od dvije do pet godina.<ref name="poslovni.hr">[http://www.poslovni.hr/hrvatska/zavrsava-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-na-jadranu-282720]</ref> Ponude će biti procijenjene prema onome što su ponuđači ponudili o predloženom programu minimalnog ulaganja u seizmička istraživanja, broju predloženih rudarskih radova bušenja i istražnih bušotina te o drugim istraživanjima, kao i naknadi za potpis ugovora. 70-postotni udio u ocjeni ponude odnosi se na inicijalno trogodišnje istražno razdoblje, kad se najviše vrednuje broj bušotina. 20 posto ocjene ponude nose podaci iz ponude za drugo inicijalno istražno razdoblje od dvije godine. U tom razdoblju najvažniji je broj [[naftna bušotina|bušotina]]. S 10 posto u procjeni ponude sudjeluje naknada za potpis ugovora.<ref name="poslovni.hr"/> Projektu eksploatacije su se suprotstavila eko udruženja, [[Oceanografski institut|Oceanografski institu]], Klub nezavisnih vijećnika s Jadrana i dr.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |access-date=2015-07-21 |archivedate=2015-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150222175236/http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/sincic-projekt-eksploatacije-nafte-iz-jadrana-je-sulud-i-protupravan/ |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.24sata.hr/politika/jadran-nije-vladin-privatni-vrt-graani-trebaju-odluciti-408755]</ref> == Povezano == * [[Geografija Albanije]] * [[Geografija Bosne i Hercegovine]] * [[Geografija Hrvatske]] * [[Geografija Italije]] * [[Geografija Crne Gore]] * [[Geografija Slovenije]] * [[Geografija Europe]] * [[Sredozemno more]] * [[Jonsko more]] == Reference == {{izvori|4}} == Literatura == {{div col}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Wn949Sr-POkC|title=A Classical Dictionary: Containing the Principle Proper Names Mentioned in Ancient Authors|authorlink=Charles Anthon|first=Charles|last=Anthon|isbn=978-1-4179-7654-6|publisher=[[Kessinger Publishing]]|year=2005|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=v_45Mb-OJIcC|first=Giovanni|last=Barrocu|chapter=Seawater Intrusion in Coastal Aquifers of Italy|editor-first=Juan Antonio López|editor-last=Geta|publisher=Instituto Geológico y Minero de España|year=2003|isbn=978-84-7840-471-1|accessdate=3 February 2012|title=Coastal Aquifers Intrusion Technology: Mediterranean Countries|ref=harv}} *{{cite encyclopedia|url=http://books.google.hr/books?id=aYRup5mRcGsC|title=Albania|encyclopedia=Encyclopedia of European and Asian regional geology|publisher=Springer|year=1997 | isbn = 978-0-412-74040-4|accessdate=3 February 2012|editor1-first=Eldridge M|editor1-last=Moores|editor2-first=Rhodes Whitmore|editor2-last=Fairbridge|first1=L.|last1=Beccaluva|first2=M.|last2=Shallo|first3=M.|last3=Coltorti|first4=I|last4=Premti|first5=F | last5 = Siena|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=xxWVegnYS-oC|title=Biodiversity in enclosed seas and artificial marine habitats: proceedings of the 39th European Marine Biology Symposium, held in Genoa, Italy, 21–24 July 2004 |editor1-last=Relini|editor1-first=Giulio|editor2-last=Ryland|editor2-first=J|year=2007 |series=Developments in Hydrobiology |volume=193 |isbn=978-1-4020-6155-4|chapter=Biodiversity issues for the forthcoming tropical Mediterranean Sea|first=Carlo Nike|last=Bianchi|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lLVFW0an7NUC|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Gerald Henry|last1=Blake|first2=Duško |last2=Topalović|first3=Clive H|last3=Schofield|isbn=978-1-897643-22-8|year=1996|publisher=[[IBRU]]|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=vY650GD-OLkC |chapter=Fisheries of the Adriatic Sea |title=Marine Eutrophication and Population Dynamics: With a Special Section on the Adriatic Sea: 25th European Marine Biology Symposium, Institute of Zoology, University of Ferrara |first=Giovanni |last=Bombace|editor-last=Colombo|editor-first=Giuseppe |year=1992 |publisher=Olsen&Olsen |isbn=978-87-85215-19-2|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xMZI2QEer9QC|title=Civilization and Capitalism, 15th–18th Century|first=Fernand|last=Braudel|authorlink=Fernand Braudel|publisher=University of California Press|year=1992|isbn=978-0-520-08116-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c_Pft6RqfYIC|title=The Norman conquest of Southern Italy and Sicily|first=Gordon S.|last=Brown|publisher=McFarland|year=2003|isbn= 978-0-7864-1472-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qp8ocRg7r2sC|title=The Byzantine Empire|first=Robert|last=Browning|isbn= 978-0-8132-0754-4|publisher=CUA Press|year=1992|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=Y0qn0foDpUMC|title=The Rough Guide to Venice & the Veneto|publisher=[[Rough Guides]]|isbn= 978-1-84353-302-3|year=2004|accessdate=11 August 2012|first1=Jonathan|last1=Buckley|first2=Charles|last2=Hebbert|first3=Kate|last3=Hughes|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PNHxISN-dmQC|title=Italian foreign policy in the interwar period, 1918–1940|first=H. James|last=Burgwyn|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=978-0-275-94877-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=dw3FEpOUrRkC|title=A history of the Ostrogoths|first=Thomas S.|last=Burns|publisher=Indiana University Press|year=1991|isbn=978-0-253-20600-8|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=z3C9b4FvpEwC|title=Greek colonisation|editor-first=Gocha R.|editor-last=Tsetskhladze|publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]|year=2008|isbn=978-90-04-15576-3|accessdate=31 January 2012|chapter=Greek colonisation in the Adriatic|first=Pierre|last=Cabanes|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LOhSAAAAYAAJ|title=Calmet's dictionary of the Holy Bible|first1=Antoine Augustin|last1=Calmet|authorlink1=Antoine Augustin Calmet|first2=Charles|last2=Taylor|year=1830|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|page=425|url=https://books.google.com/books?id=uybAm7NaF5YC|title=Searching for the Forgotten War&nbsp;– 1812 Canada|first1=Patrick Richard|last1=Carstens|first2=Timothy L.|last2=Sanford|publisher=Xlibris Corporation|year=2011|isbn=978-1-4535-8890-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Earth-Moon Relationships: Proceedings of the Conference Held in Padova, Italy at the Accademia Galileiana Di Scienze Lettere Ed Arti, November 8–10, 2000|editor=Cesare Barbieri|editor2=Francesca Rampazzi|publisher=Springer|year=2001|isbn=978-0-7923-7089-5|chapter=Lunar influences on climate|first=Dario|last=Camuffo|accessdate=25 March 2012|url=https://books.google.com/books?id=vpVg1hGlVDUC|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4ru_0wmkCkwC|title=Water-quality engineering in natural systems|first=David A.|last=Chin|publisher=John Wiley and Sons|year=2006|isbn=978-0-471-71830-7|accessdate=27 March 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=B7gzrJDlUv8C|title=Venice Triumphant|first1=Elisabeth |last1=Crouzet-Pavan|first2=Lydia G.|last2=Cochrane|publisher=[[JHU Press]]|year=2005|isbn=978-0-8018-8189-3|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Europe Between the Oceans|authorlink=Barry Cunliffe|first=Barry|last=Cunliffe|year=2008|url=https://books.google.com/books?id=nHUEAQAAIAAJ|isbn= 978-0-300-11923-7|publisher=[[Yale University Press]]|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=OFwkVgQNHlsC|title=Physical oceanography of the Adriatic Sea|first1=Benoit|last1=Cushman-Roisin|first2=Miroslav|last2=Gačić|first3=Pierre-Marie |last3=Poulain|isbn=978-1-4020-0225-0|year=2001|publisher=Springer|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=sJJWEnXTHdIC|title=The Serbs|first=Sima M.|last=Ćirković|publisher=John Wiley & Sons|year=2004|isbn=978-0-631-20471-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|pages=127–128|title=Rome in America|url=https://books.google.com/books?id=U9wNxgCo7ycC|first=Peter R.|last=D'Agostino|publisher=University of North Carolina Press|year=2004|isbn=978-0-8078-5515-7|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book |editor1-last=Faranda |editor2-first=Letterio |editor2-last=Guglielmo |editor3-first=Giancarlo |editor3-last=Spezie |title=Mediterranean Ecosystems: structures and processes |chapter=Bacterial Abundance in the Adriatic Sea |first=Paola |last=Del Negro|year=2001|publisher=Springer |isbn=978-88-470-0114-5|url=https://books.google.com/books?id=bpGySvuZ6BkC |editor1-first=Francesco|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8l9dfXu8OgYC|title=Flooding and environmental challenges for Venice and its lagoon: state of knowledge|editor1-first=Caroline|editor1-last=Fletcher|editor2-first=Tom|editor2-last=Spencer|first=Maurizio|last=Ferla|chapter=APAT duties and techno-scientific activities|isbn=978-0-521-84046-0|publisher=Cambridge University Press|year=2005|accessdate=25 March 2012|ref=harv}} *{{cite book|last=Fremont-Barnes|first=Gregory|url=https://books.google.com/?id=6_2wkP4j-EsC|title=Encyclopedia of the Age of Political Revolutions and New Ideologies, 1760–1815: Volume 1|publisher=Greenwood|year=2007|page=495|isbn=978-0-313-33446-7|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=lVBB1a0rC70C|first=Richard C.|last=Frucht|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn= 978-1-57607-800-6|accessdate=18 October 2011|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=AQCxiXEwxrwC|title=The Eastern Mediterranean As a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems|publisher=Springer|year=1999|isbn=978-0-7923-5586-1|editor=Paola Malanotte-Rizzoli|editor2=Valery N. Eremeev|chapter=Spatial and seasonal variability of water and biogeochemical fluxes in the Adriatic Sea|first1=Miroslav|last1=Gačić|first2=Giuseppe|last2=Civitarese|first3=Laura|last3=Ursella|accessdate=9 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Mediterranean Europe|url=https://archive.org/details/mediterraneaneur0000garw|first=Duncan|last=Garwood|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2009|isbn=978-1-74104-856-8|ref=harv}} *{{cite book|title=A history of all nations, from the earliest periods to the present time|first=Samuel Griswold|last=Goodrich|url=https://books.google.com/books?id=YU3TAAAAMAAJ|publisher=Miller, Orton & Mulligan|year=1856|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=hH2NkL_318wC|title=Oceanography from Space: Revisited|editor1-first=Vittorio|editor1-last=Barale|editor2-first=Jim F.R.|editor2-last=Gower|editor3-first=L.|editor3-last=Alberotanza|publisher=Springer|year=2010|isbn=978-90-481-8680-8|first=Jim F.R.|last=Gower|chapter=Oceans from Space, a Once-a-Decade Review of Progress: Satellite Oceanography in a Changing World|accessdate=7 August 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=aW3aMxd5vrkC|title=Napoleon and the transformation of Europe|first=Alexander I.|last=Grab|publisher=Palgrave Macmillan|year=2003|isbn=978-0-333-68274-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|authorlink=Michael Grant (author)|title=History of Rome|url=https://archive.org/details/historyofrome00gran|first=Michael|last=Grant|publisher=Schribners|year=1978|isbn=0-684-15986-4|ref=harv}} *{{cite book|title=The Hellenistic world and the coming of Rome|url=https://books.google.com/books?id=EkdCokrrp4gC|first=Erich S. |last=Gruen|publisher=University of California Press|year=1986|isbn=978-0-520-05737-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Etruscan Italy|first=John Franklin|last=Hall|publisher=Indiana University Press|year=1996|isbn=978-0-8425-2334-9|url=https://books.google.com/books?id=bUhT7i7XhOAC|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TH_fAAAAMAAJ|title=The frigates|first=James|last=Henderson|publisher=Leo Cooper|year=1994|isbn= 978-0-85052-432-1|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=cY1SymrAGeEC|title=The church triumphant|first=E. Glenn|last=Hinson|publisher=Mercer University Press|year=1995|isbn= 978-0-86554-436-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=798ifDi9K_8C|title=Ecosystems at the Land-Sea Margin: Drainage Basin to Coastal Sea|isbn=978-0-87590-269-2|publisher=[[American Geophysical Union]]|year=1999|chapter=Fisheries: Trends in Catches, Abundance and Management|first1=E. D.|last1=Houde|first2=S.|last2=Jukić-Peladić|first3=S. B.|last3=Brandt|first4=S. D.|last4=Leach|editor-first=Thomas C.|editor-last=Malone|accessdate=10 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ajhU1AAacUsC|title=Frommer's 500 Extraordinary Islands|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-0-470-50070-5|year=2010|accessdate=29 January 2012|first1=Holly|last1=Hughes|first2=Alexis Lipsitz|last2=Flippin|first3=Sylvie|last3=Murphy|first4=Julie|last4=Duchaine|ref=harv}} *{{cite book|year=2011|url=https://books.google.com/books?id=T3Sg_1wR4poC|title=The Peace of Passarowitz, 1718|editor1-first=Charles|editor1-last=Ingrao|editor2-first=Nikola|editor2-last=Samardžić|editor3-first=Jovan|editor3-last=Pesalj|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-594-8|accessdate=1 February 2012|first=Egidio|last=Ivetic|chapter=The Peace of Passarowitz in Venice's Balkan Policy|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=BH1nAAAAMAAJ|title=The Naval History of Great Britain, Volume 6, 1811–1827|first1=William M.|last1=James|first2=Andrew D.|last2=Lambert|publisher=Conway Maritime|year=2002|isbn=978-0-85177-910-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=irQ5DKF69HwC|title=The Renaissance in Europe|first=Margaret L.|last=King|publisher=Laurence King Publishing|year=2003|isbn=978-1-85669-374-5|accessdate=31 January 2011|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ORSMBFwjAKcC|title=The former Yugoslavia's diverse peoples|first1=Matjaž|last1=Klemenčič|first2=Mitja |last2=Žagar|publisher=ABC-CLIO|year=2004|isbn=978-1-57607-294-3|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WBBJsPJ6C6QC|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Historic measurements of leveling networks in Slovenia|first=Božo|last=Koler|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Fln44TTgDLIC|title=Europe, 1890–1945|first=Stephen J.|last=Lee|publisher=Routledge|year=2003|accessdate=1 February 2012|isbn=978-0-415-25455-7|ref=harv}} *{{cite book|page=1103|url=https://books.google.com/books?id=7VDcmDeLuV4C|title=The Papacy: Gaius-Proxies|editor-first=Philippe|editor-last=Levillain|publisher=[[Routledge]]|year=2002|isbn=978-0-415-92230-2|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Levillain|2002}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JD8CqjuA4SAC|title=Mediterranean climate variability|publisher=Elsevier|year=2006|isbn=978-0-444-52170-5|accessdate=2 February 2012|first1=Piero|last1=Lionello|first2=Paola |last2=Malanotte-Rizzoli|first3=Roberta|last3=Boscolo|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=0YbtOyL_XNUC |chapter=Fish Biodiversity in the Adriatic Sea |title=Balkan Biodiversity: Pattern and Process in the European Hotspot |first1=Lovrenc |last1=Lipej |first2=Jakov |last2=Dulčić |editor1-last=Griffiths|editor1-first=Huw I|editor2-last=Kryštufek|editor2-first=Boris|editor3-last=Reed|editor3-first=Jane M|publisher=Springer |year=2004 |isbn=978-1-4020-2853-3|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book |url=http://www.zrs.upr.si/media/uploads/files/Vojna_in_mir_na_Primorskem.pdf |chapter="You Will Not Be Robbed": Slovenes and Great Powers from the Treaty of London in 1915 to the Memorandum of London In 1954 |first=Uroš |last=Lipušček |page=446 |title=War and Peace: From the Capitulation of Italy in 1943 Until the Memorandum of London in 1954 |editor-last=Pirjevec|editor-first=Jože |publisher=[[University of Primorska]]; Annales Publishing House; Scientific and Research Institute Koper; The Historical Society for the Southern Littoral|isbn=961-6033-67-0|accessdate=21 June 2012|ref=harv|year=2005}} *{{cite conference |url=http://www.mbss.org/staff/doc/V_Malacic/MalacicFaganeliMalej_EnvironmImpactOfLNGterminalsGulfTS_InCoscunHG_IntegrationInformationEnvironmSecuritySpringer2008sm.pdf|title=Environmental Impact of LNG Terminals in the Gulf of Trieste (Northern Adriatic)|first1=V.|last1=Malačič|first2=J.|last2=Faganeli|first3=A.|last3=Malej|publisher=Springer|isbn=978-1-4020-6575-0|accessdate=21 June 2012|year=2008|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PJEhbcRSELwC|title=Venice reconsidered|first1=John Jeffries |last1=Martin|first2=Dennis|last2=Romano|publisher=[[JHU Press]]|year=2002|isbn=978-0-8018-7308-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|chapter=Chapter 6: Pleistocene and Holocene Sediments|title=The northern Adriatic ecosystem: Deep time in a shallow sea|first=Frank Kenneth|last=McKinney|edition=illustrated|publisher=Columbia University Press|url=http://books.google.hr/books?id=TuxEf_Yn4YkC|year=2007|isbn=978-0-231-13242-8|accessdate=3 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=BAsy2dy75PMC|title=Advances in Environmental Research|editor1-last=Rades|editor1-first=Charles V.|editor2-first=Evan B.|editor2-last=Tilesman|publisher=Nova Publishers|year=2008|isbn=978-1-60456-413-6|chapter=Research trends on demersal fisheries oceanography in the Mediterranean|first1=Joan|last1=Moranta|first2=Antoni|last2=Quetglas|first3=Enric|last3=Massutí|first4=Beatriz|last4=Guijarro|first5=Francesc|last5=Ordines|first6=María|last6=Valls|accessdate=22 May 2012|ref={{harvid|Moranta et al.|2008}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kMXURN7sxh4C|title=The Italians of Dalmatia|first=Luciano|last=Monzali|publisher=University of Toronto Press|year=2009|isbn=978-0-8020-9621-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=DAiFM3lQm58C|title=The Adria microplate: GPS geodesy, tectonics and hazards|publisher=Springer|year=2006|isbn=978-1-4020-4234-8|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Nicholas|editor1-last=Pinter|editor2-first=Gyula|editor2-last=Grenerczy|editor3-first=John|editor3-last=Weber|editor4-first=Seth|editor4-last=Stein|editor5-first=Damir|editor5-last=Medak|chapter=Seismicity of the Adriatic microplate and a possible triggering: geodynamic implication|first=Betim|last=Muço|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M1JIPAN-eJ4C|title=Placenames of the world|first=Adrian|last=Room|publisher=[[McFarland & Company]]|isbn=978-0-7864-2248-7|year=2006|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=LZuxGsXVPoMC|title=African Foreign Policy and Diplomacy|first=Daniel Don|last=Nanjira|publisher=ABC-CLIO|year=2010|isbn= 978-0-313-37982-6|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TznfHevgsEcC|title=The land and the spirit of Italy|first=John J.|last=Navone|publisher=Legas / Gaetano Cipolla|year=1996|isbn=978-1-881901-12-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C|title=The Congress of Vienna|first=Harold|last=Nicolson|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3744-9|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Western Civilization: Beyond Boundaries|url=https://books.google.com/books?id=e5b57HtZH0kC|publisher=Cengage Learning|year=2010|isbn=978-1-4240-6962-0|accessdate=1 February 2012|first1=Thomas F. X.|last1=Noble|first2=Barry S.|last2=Strauss|first3=Duane J.|last3=Osheim|first4=Kristen B.|last4=Neuschel|first5=Elinor Ann|last5=Accampo|ref=harv}} *{{cite book|title=A short history of Byzantium|url=https://books.google.com/books?id=FkUmAQAAMAAJ|first=John Julius |last=Norwich|publisher=Knopf|year=1997|isbn=978-0-679-77269-9 |accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=KoHQEEDzL5AC|title=The modern Yugoslav conflict 1991–1995|first=Brendan|last=O'Shea|publisher=Routledge|year=2005|isbn=978-0-415-35705-0|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ke3EOOUq3gwC|title=Victory 1918|first=Alan|last=Palmer|publisher=Grove Press|year=2000|isbn=978-0-8021-3787-6|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=zt3jZ69vJKQC|title=History of the Lombards|authorlink=Paul the Deacon|last=Paul the Deacon|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1974|isbn=978-0-8122-1079-8|accessdate=31 January 2012|editor-first=Edward|editor-last=Peters|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=E_NBAAAAYAAJ|title=Researches on the Danube and the Adriatic|first=Andrew Archibald|last=Paton|year=1861|publisher=Trübner|accessdate=15 October 2011|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7cDN8q2RHGMC|title=Submarines of the Russian and Soviet navies, 1718–1990|first1=Norman|last1=Polmar|first2=Jurrien |last2=Noot|publisher=Naval Institute Press|year=1991|isbn=978-0-87021-570-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=u6w8AAAAIAAJ|title=The Cambridge modern history|publisher=Cambridge University Press Archive|year=1934|accessdate=31 January 2012|first1=George Walter|last1=Prothero|first2=Stanley|last2=Leathes|first3=Adolphus William|last3=Ward|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=UFHNGHADv5IC|title=The Mediterranean Sea|first=Alain |last=Saliot|isbn=978-3-540-25018-0|year=2005|publisher=Birkhäuser|accessdate=27 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=kqblCH0ciSQC|title=Sustainable coastal management: a transatlantic and Euro-Mediterranean perspective|publisher=Springer|year=2002|isbn=978-1-4020-0888-7|accessdate=5 February 2012|editor1-first=Biliana |editor1-last=Cicin-Sain|editor2-first=Igor|editor2-last=Pavlin|editor3-first=Stefano|editor3-last=Belfiore|chapter=Prospects for integrated coastal management development in Croatia|first=Andrija|last=Randić|ref=harv}} *{{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor-first=Cyril|editor-last=Mango|title=The Oxford History of Byzantium|url=https://books.google.com/?id=Z6-kHUyyUIsC|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=0-19-814098-3|chapter=Fragmentation (1204–1453|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=xhoLorFC1iwC|title=Italy|first=Roland|last=Sarti|publisher=Infobase Publishing|year=2004|isbn=978-0-8160-4522-8|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=JOTFCTYSjicC|title=Diglossia and power|first=Rosita Rindler|last=Schjerve|publisher=Walter de Gruyter|year=2003|isbn=978-3-11-017654-4|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VWnxpAxp6TMC|title=Encyclopedia of coastal science|editor-first=Maurice L|editor-last=Schwartz|year=2005|publisher=Springer|series=Encyclopedia of earth sciences|volume=24|isbn=978-1-4020-1903-6|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=5M7nwV0DvBYC|title=The souls of Venice|first=Janet |last=Sethre|publisher=McFarland|year=2003|isbn=978-0-7864-1573-1|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Xd422lS6ezgC|title=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey|first=Stanford J.|last=Shaw|publisher=Cambridge University Press|year=1976|isbn=978-0-521-29163-7|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qTLSZ3ucaZMC|title=A short history of the Yugoslav peoples|first=Frederick Bernard|last=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=978-0-521-27485-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=v_a-wtLJ5XIC|title=Tsunamis in the Mediterranean Sea, 2000 B.C.-2000 A.D.|first1=Sergey Leonidovich|last1=Soloviev|first2=Olga N.|last2=Solovieva|first3=Chan N.|last3=Go|first4=Khen S.|last4=Kim|first5=Nikolay A.|last5=Shchetnikov|publisher=Springer|year=2000|isbn=978-0-7923-6548-8|accessdate=6 February 2012|ref={{harvid|Soloviev et al.|2000}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=RVEbVtJkjE0C|title=Venice in Environmental Peril?: Myth and Reality|first=Dominic|last=Standish|publisher=University Press of America|year=2011|isbn=978-0-7618-5664-1|accessdate=17 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=PVh4b1_YmskC|title=Europe|publisher=Forgotten Books|isbn=978-1-4400-6217-9|first=H. Morse|last=Stephens|year=2010|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=NZgMAQAAMAAJ|title=The Germania and Agricola, and also selections from the Annals, of Tacitus|authorlink=Cornelius Tacitus|first=Cornelius|last=Tacitus|editor-first=Charles|editor-last=Anthon|publisher=[[Harper (publisher)|Harper]]|year=1853|accessdate=26 January 2012|ref=harv}} *{{cite book|chapter=1.6 Hydrology and Biogeochemistry|url=https://books.google.com/books?id=GDmX5XKkQCcC|title=Rivers of Europe|publisher=Academic Press|year=2009|isbn=978-0-12-369449-2|accessdate=3 February 2012|first1=Klement|last1=Tockner|first2=Urs|last2=Uehlinger|first3=Christopher T|last3=Robinson|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945|first=Jozo |last=Tomasevich|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-3615-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|title=Tectonic aspects of the Alpine-Dinaride-Carpathian system|url=https://books.google.com/books?id=864MOs0qeuEC|editor1-first=Siegfried|editor1-last=Siegesmund|editor2-first=Bernhard|editor2-last=Fügenschuh|editor3-first=Niko|editor3-last=Froitzheim|publisher=Geological Society|year=2008|isbn=978-1-86239-252-6|accessdate=3 February 2012|chapter=Tectonic evolution of the northwestern Internal Dinarides as constrained by structures and rotation of Medvednica Mountains, North Croatia|first1=Bruno|last1=Tomljenović|first2=László|last2=Csontos|first3=Emő|last3=Márton|first4=Péter|last4=Márton|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=h5_tSnygvbIC|title=A global chronology of conflict|editor-first=Spencer C.|editor-last=Tucker|publisher=ABC-CLIO|year=2009|isbn=978-1-85109-667-1|accessdate=1 February 2012|ref={{harvid|Tucker|2009}}}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=2YqjfHLyyj8C|title=World War I|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=978-1-85109-420-2|accessdate=1 February 2012|first=Spencer C.|last=Tucker|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=EHI3PCjDtsUC|title=The European powers in the First World War|first=Spencer C.|last=Tucker|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0-8153-0399-2|accessdate=1 February 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=MTu8034MPWYC|title=Global coastal change|first=Ivan|last=Valiela|publisher=[[John Wiley & Sons]]|isbn=978-1-4051-3685-3|year=2006|accessdate=25 March 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qBNr2kdRbTcC|title=Geology and tectonic evolution of the central-southern Apennines, Italy|publisher=Geological Society of America|year=2010|isbn=978-0-8137-2469-0 | accessdate = 3 February 2012|first1=Livio|last1=Vezzani|first2=Andrea|last2=Festa|first3=Francesca C.|last3=Ghisetti|ref=harv}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=XUFGlFDQzsUC|title= Law of the Sea, Environmental Law, and Settlement of Disputes: Liber Amicorum Judge Thomas A. Mensah|chapter=Sea Boundary Delimitation and Internal Waters |last=Vukas |first=Budislav |editor1-last=Mensah|editor1-first=Thomas A|editor2-last=Ndiaye|editor2-first=Malick Tafsir|editor3-last=Wolfrum|editor3-first=Rüdiger |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn= 978-90-04-16156-6 |year=2007 |pages=553–566|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/?id=NpzNoUR5ud4C|title=Maritime Delimitation|editor1-first=Rainer|editor1-last=Lagoni|editor2-first=Daniel|editor2-last=Vignes|publisher=[[Brill Publishers]]|year=2006|isbn=978-90-04-15033-1|chapter=Maritime Delimitation in a Semi-enclosed Sea: The Case of the Adriatic Sea|first=Budislav|last=Vukas|accessdate=22 May 2012|ref=harv}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=4Nv6SPRKqs8C|title=The Illyrians|first=John|last=Wilkes|publisher=Wiley-Blackwell|year=1995|isbn=978-0-631-19807-9|accessdate=31 January 2012|ref=harv}} *{{cite conference|url=https://books.google.com/books?id=uvlOAAAAMAAJ |booktitle=Bruun memorial lectures: The importance and application of satellite and remotely sensed data to oceanography |publisher=[[UNESCO]] |year=1979 |title=Oceanographic Time Series in the Adriatic Sea|first=Mira|last=Zore-Armanda|isbn=978-92-3-101746-9|accessdate=21 June 2012|ref=harv}} {{div col end}} == Vanjske veze == * [http://www.geabios.com/html/services/maps/PublicMap.htm?lat=42.465&lon=15.876875&fov=8.66&title=Adriatic%20Sea Satelitske slike i karta Jadranskog mora] iz ''GeaBios GIS Public Service'' * [http://www.geabios.com/services/meteo/wv2.11/wv.htm?picurl=http://www.oc.phys.uoa.gr/waves/med/wavem&picext=.jpg&picset=06;12;18;24;30;36;42;48;54 Vremenska prognoza istočne obale] iz ''GeaBios GIS Public Service'' ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Adriatic Sea |commonssh = Jadransko more |commonscat = Adriatic Sea |commonscatsh = Jadransko more }} {{Mora}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jadransko more| ]] [[Kategorija:Mora u Evropi]] [[Kategorija:Mora Sredozemnog mora]] 4z3e3c0ovilokfdvioxi6f8995vpvx2 Den Haag 0 6915 42680428 42637282 2026-08-21T17:40:34Z SrpskiAnonimac 101643 42680428 wikitext text/x-wiki {{preusmjeri|Haag}} {{Naselje (HR) | ime =Hag | ime_genitiv =Haga | izvorno_ime =<small>Den Haag</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Het Plein 2012.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Centar grada | slika_zastava =Flag_of_The_Hague_(variant).svg | slika_zastava_veličina =50px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =ArmsThe Hague.png | slika_grb_veličina =50px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Nizozemska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Hag na karti Holandije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =04 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =19 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flagcountry|HOL}} | lokacija1_ime =Provincija | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px]] [[Južna Holandija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Jozias van Aartsen | stranka_vođe =VVD | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =98.20 km² | površina_kopna =82.66 km² | površina_vode =15.54 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 478 948 | stanovništvo_gustoća = 5794 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =UTC+1 | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =2491-2599 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | web_stranica =[http://www.denhaag.nl/ www.denhaag.nl] | bilješke = }} '''Hag''' ([[nizozemski jezik|niz.]] '''Den Haag''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>dɛnˈɦaːx<nowiki>]</nowiki>]]; službeno ''''s-Gravenhage''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈsxraːvə(n)ˌɦaːɣə<nowiki>]</nowiki>]]), grad i upravno središte [[Nizozemska|Nizozemske]] te glavni grad pokrajine [[Južna Holandija|Južne Holandije]]. U 2004. godini u gradu je živjelo 469.568 stanovnika, a u njegovoj urbanoj aglomeraciji oko 700.000 stanovnika, na površini od otprilike 100&nbsp;km². Po veličini je treći grad u Nizozemskoj iza [[Amsterdam]]a i [[Rotterdam]]a. U Hagu se nalaze [[Eerste Kamer]] i [[Tweede Kamer]], gornji i donji dom nizozemskog parlamenta. Nizozemska kraljica Beatricija također živi i radi u Hagu. Sva inozemna veleposlanstva i vladina ministarstva su smještena u gradu, kao i [[Visoki upravni sud]] i brojne lobističke organizacije. Usprkos tome, službeni je [[glavni grad]] Nizozemske prema ustavu [[Amsterdam]]. Hag je jedan od glavnih gradova [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i sjedište nekoliko ustanova UN-a. To su: * [[Međunarodni sud pravde]], smješten u Palači mira (''Vredespaleis'', čiju je izgradnju financirao [[Andrew Carnegie]]) * [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], na prostoru bivše Jugoslavije poznatiji kao ''Haški sud'' i ''Haški tribunal'' * [[Međunarodni sud za ratne zločine]] * [[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]] * [[Model Ujedinjenih naroda]] za obrazovanje kroz simulaciju Ovdje se nalazi i [[Haška akademija za međunarodno pravo]]. == Historija == [[Datoteka:Ridderzaal Den Haag juni 2003.JPG|thumb|280px|Viteška dvorana u Hagu]] Hag je utemeljio [[1248]]. godine grof Holandije i kralj Njemačke Vilim II. Holandski koji je trebao postati car Svetog Rimskog Carstva. U Holandiji, u šumi blizu Sjevernog mora je izgradio dvorac u kojem je namjeravao živjeti, no prije krunidbe je poginuo u bitci. Sačuvani dijelovi dvorca zovu se ''Ridderzaal'' (Viteška dvorana) i još su u uporabi za političke događaje. Holandski grofovi kasnije su koristili Hag kao svoje upravno središte. 'Des Graven Hage' doslovno znači "Grofova živica" ili "Grofov privatni posjed". Dogovorom snažnih gradova Holandije poput [[Leiden]]a, [[Delft]]a i [[Dordrecht]]a tada mali i nevažni Hag izabran je za upravno središte. Ova odluka kroz stoljeća nije mijenjana i stoga je Hag do danas ostao vladino sjedište, ali ne i službeni glavni grad. Kako bi se zaustavio rast grada, Hagu nisu dodijeljena gradska prava, niti je bilo dopušteno graditi gradske zidine. Kada je u šesnaestom stoljeću gradnja zidina konačno dopuštena, stanovništvo je odlučilo preusmjeriti novac u izgradnju vijećnice. To se pokazalo katastrofalnom pogreškom tijekom [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnjeg rata]] kada su španjolske snage lako zauzele grad. Hag je konačno službeno proglašen gradom za francuske okupacije 1806., stoljećima poslije ostalih nizozemskih gradova. Zbog toga u Nizozemskoj postoji [[urbana legenda]] o tome kako je Hag formalno još uvijek selo. Grad zbog svoje povijesti nema veliku staru jezgru kao obližnji [[Leiden]] i [[Delft]]. Međutim, nakon što je vlada poslije 1850. počela igrati veću ulogu u nizozemskom društvu Hag se brzo proširio. Stariji dijelovi grada stoga potječu iz 19. i ranog 20. stoljeća. Hag je pretrpio velika oštećenja tijekom [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Sustav obalnih utvrda [[Atlantski zid]] bio je izgrađen kroz grad, zbog čega su Nijemci razorili cijele četvrti. Dana [[3. 3.|3. ožujka]] [[1945]]. britanski [[RAF]] je bombardirao četvrt [[Bezuidenhout]] s ciljem uništenja instalacije [[raketa V-2|rakete V-2]] u obližnjem parku. Zbog navigacijskih pogrešaka bombe su pale na gusto naseljene dijelove grada, te je preko 500 ljudi poginulo, a ožiljci na gradu vidljivi su i dan-danas. Hag je u poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku bio najveće europsko gradilište. Grad se uvelike proširio na jugozapad, a razoreni dijelovi brzo su obnovljeni i broj stanovnika je oko 1970. dosegao 550.000. U 1970-ima i 1980-ima se uglavnom bjelački srednji sloj stanovništva preselio u predgrađa kao što su [[Voorburg]], [[Leidschendam]], [[Rijswijk]] i, najviše od svih, u [[Zoetermeer]]. Ovaj bijeg iz centra doveo je do podjele na osiromašeno središte i bogata predgrađa, inače česte na Zapadu. Pokušaji uključivanja dijelova predgrađa u administrativno područje Haga bili su izrazito kontroverzni. Ipak, u devedesetima je, uz pristanak nizozemskog parlamenta, Hag uspio pripojiti značajna područja susjednih gradova u kojima su izgrađena ili se još uvijek grade nova stambena područja. Simbol Haga je [[roda]]. U Hagu su rođeni neki od članova nizozemske kraljevske obitelji: Vilim V ("stadtholder", glavni [[magistrat]] Ujedinjenih pokrajina Nizozemske), Vilim I (kralj), Vilim II (kralj), Vilhelmina (kraljica), Juliana (kraljica) te Katarina-Amalija (kći princa Vilima-Aleksandra). == Grad == [[Datoteka:Den Haag stadhuis april 2004.JPG|thumb|Haška gradska vijećnica]] Gradski život je usredotočen oko Hofvijvera i Binnenhofa, gdje je smješten parlament. Hag je najveći nizozemski grad na obali [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Gradsko područje obuhvaća dva priobalna gradića: glavno obalno odmaralište Scheveningen u sjeverozapadnom dijelu grada je omiljeno odredište za turiste i izlazak mladih. Scheveningen je najposjećenije priobalno mjesto u [[Benelux|Beneluksu]] s 10 milijuna posjetitelja godišnje. Vjerojatno ga zbog tog razloga mnogi, čak i Nizozemci, pogrešno smatraju odvojenim gradom iako je zapravo jedan od osam haških okruga, ''stadsdelena''. Drugo priobalno odmaralište Haga je Kijkduin, na jugozapadu. Mnogo je manji i privlači uglavnom domaće stanovništvo. Bivša nizozemska kolonija [[Nizozemska istočna Indija]] ("Nederlands-Indië", danas [[Indonezija]]) ostavila je svoj trag u Hagu. Brojne su ulice nazvane po mjestima Nizozemske istočne Indije, a u gradu živi velika "indijska" ("Indische(e)" ili "Indo"), zapravo miješano nizozemsko-indonezijska zajednica. Od 1949. i gubitka nizozemskih posjeda, među ovim stanovnicima uvriježio se za Hag nadimak 'Udovica "Indië"'. Jedna od osobitosti Haga su široke i duge ulice u starijim dijelovima grada. Kuće su obično niske, s najviše tri kata, i prilično elegantne. Gradski plan je prostorniji nego u drugim nizozemskim gradovima, a u gradu gotovo uopće nema kanala jer su svi krajem 19. stoljeća isušeni. U Hagu se nalaze neke od najbogatijih i najsiromašnijih četvrti Nizozemske. Bogatija područja uglavnom su smještena zapadno od Laan van Meerdervoorta. Siromašnija se pak nalaze u južnim i istočnim dijelovima grada. Ova se podjela odrazila i u lokalnom naglasku: za bogatije građane se često koristi naziv "Hagenaars" (Hagenari), a njihov govor naziva se "bekakt" (nizozemski: 'izasran'), za razliku od skupine "Hagenezen" (Hagenezi), koji govore "plat Haags". Među ovim dvjema društvenim skupinama nema puno komunikacije. == Gospodarstvo == Velik broj zaposlenih u gradu radi u državnoj upravi, u vladinim ministarstvima i drugim javnim organizacijama. Uz to, u Hagu svoje sjedište ima i nekoliko većih gospodarskih subjekata: * [[Royal Dutch Shell]], jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, i jedna od najvećih svjetskih kompanija uopće * [[KPN]], nizozemska nacionalna telekomunikacijska kompanija * [[AEGON]], jedna od najvećih nizozemskih osiguravajućih tvrtki * [[TPG]], veliki međunarodni davatelj poštanskih i logističkih usluga U Hagu nikad nije postojala velika industrijska baza, uz izuzetak ribarske luke u [[Scheveningen]]u. == Kultura == [[Datoteka:Mauritshuis Den Haag.jpg|thumb|Mauritshuis]] Hag nema osobito uzbudljiv noćni život. Ograničen je uglavnom na luksuzno kino Pathé Buitenhof i nekoliko barova i restorana u blizini, a slična struktura noćnog života oko kina je i u [[Scheveningen]]u. S druge strane, u gradu postoji veći broj muzeja i kulturnih ustanova: * [[Madurodam]] je minijaturni grad koji odražava izgled Nizozemske. * [[Mauritshuis]] izlaže brojne slike [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]], [[Rembrandt van Rijn|Rembrandta van Rijna]] i [[Paulus Potter|Paulusa Pottera]]. * Kraljevsko kazalište i Nationaal Toneel-group nalaze se na Korte Voorhoutu. * Gemeentemuseum ima veliku zbirku slika nizozemskog slikara [[Piet Mondriaan|Pieta Mondriaana]] i ostalih modernih umjetnika. * Muzej [[M. C. Escher|Eschera]] je smješten u bivšoj Kraljevskoj palači na Lange Voorhoutu. * Slavni pisci iz Haga su [[Remco Campert]], [[Simon Carmiggelt]], [[Louis Couperus]] i pjesnik [[Bart Chabot]]. * [[Panorama Mesdag]] je cilindrična 'panoramska' slika, 14 metara visoka i 120 metara duga, koja prikazuje Hag i Scheveningen u 19. stoljeću, autora Hendrika Willema Mesdaga. Predstavljena je tako da daje iluziju gledanja stvarnog prizora, a ne slike. * Muzej [[Beelden aan Zee]] ima veliku zbirku kipova, uglavnom umjetnika iz 20. stoljeća. * [[Museon]] je znanstveni muzej. * [[Congresgebouw]] je domaćin godišnjem [[North Sea Jazz Festival]]u. Međutim, u skoroj se budućnosti festivalska organizacija kani preseliti u [[Rotterdam]]. * Hag je dao rock-skupine [[Shocking Blue]] i [[Golden Earring]] i satiričare Keesa van Kootena i Wima de Biea. * [[Lucent Theatre]] je domaćin slavljenom [[Nederlands Dans Theatre]]u, ili NDT-u, družini suvremenog plesa. NDT-ovu zgradu je dizajnirao nizozemski arhitekt [[Rem Koolhaas]] 1988.. == Sport == Mjesni nogometni klub se zove [[ADO Den Haag]]. Slavni športaši iz ovog grada su: * [[wimbledon]]ski pobjednik [[1996]]. godine, [[Richard Krajicek]] * bivši nizozemski [[fudbal|nogometni]] izbornik [[Dirk Advocaat]] * [[Joop Zoetemelk]], najuspješniji nizozemski biciklist ikad; pobjednik je [[Tour de France]]a [[1980]]., na kojem je i šest puta osvojio drugo mjesto * četverostruki Embassy / Lakeside prvak u [[Pikado|pikadu]] [[Raymond van Barneveld]] * olimpijski pobjednik u brzom [[klizanje na ledu|klizanju]] na 10&nbsp;km [[1992]]. [[Bart Veldkamp]] * olimpijski pobjednica u [[plivanje|plivanju]] [[1964]]. i trenutna predsjednica Nizozemskog olimpijskog odbora [[Erica Terpstra]] * [[Peter Blangé]], jedan od glavnih igrača nizozemske [[odbojka]]ške momčadi koja je osvojila zlatno odličje na OI [[1996]]. godine u Atlanti * [[Jan Hein Donner]], šahovski velemajstor, višestruki osvajač nizozemskog prvenstva. Bio je među najboljim svjetskim igračima 1960-ih. == Godišnji događaji == * Kolovoz: HaSchiBa - multikulturalni festival * Ljeto: serije tjednih vatrometa, i jednom tjedno vatrometni festival == Prijevoz == [[Javni prijevoz]] u Hagu čine brojne [[tramvaj]]ske i [[autobus]]ne linije, kojima upravlja Haagsche Tramwegmaatschappij (HTM). Planovi za izgradnju podzemne željeznice sedamdesetih su godina odbačeni. Ipak, od 2004. u gradskom središtu postoji tunel s dvije podzemne tramvajske postaje (Spui i Grote Markt) kojim prolaze linije broj 2, 3 i 6. U izgradnji je sustav prigradske željeznice zvan Randstadrail koji će spajati Hag, Rotterdam, Zoetermeer i predgrađa. Dvije su glavne željezničke postaje: Den Haag Hollands Spoor (gv) i Den Haag Centraal (gvc). Pomalo je zbunjujuće što brojni vlakovi mimoilaze središnju postaju Centraal jer je [[terminalna postaja]]. Tako na primjer ekspresni [[Thalys]] Pariz – Amsterdam staje na postaji Den Haag Hollands Spoor. Središnja pak postaja spaja Hag sa svim važnijim nizozemskim gradovima, često izravnim željezničkim vezama. Najbliža zračna luka je [[Zračna luka Rotterdam|rotterdamska]], ali do nje nije jednostavno doći javnim prijevozom pa većina putnika leti preko amsterdamske zračne luke [[Schiphol]] prema kojoj vlakovi voze svakih 15 minuta. Glavne autoceste u blizini Haga su: A12 (prva autocesta u Nizozemskoj) koja vodi do [[Utrecht]]a i dalje do granice s Njemačkom, i A4, koja spaja Amsterdam, Hag i Rotterdam s belgijskim gradovima [[Antwerpen]]om i [[Bruxelles]]om. == Stanovništvo == 1796: 41.300<br /> 1830: 56.100<br /> 1849: 63.600<br /> 1879: 113.500<br /> 1899: 206.000<br /> 1925: 394.500<br /> 1970: 550.000<br /> 1990: 441.327<br /> 2000: 441.097<br /> 2004: 469,568 == Podpodjele == <table> <tr><td> Hag se službeno sastoji od osam cjelina (''stadsdelen'')[http://www.denhaag.nl/smartsite.html?id=22281]: * Center * [[Escamp]] * [[Haagse Hout]] ** Benoordenhout ** Bezuidenhout (vidi također [[Raketa V-2]]) ** Haagse Bos ** Marlot ** Mariahoeve * [[Laak]] ** Laakkwartier * [[Leidschenveen-Ypenburg]] * [[Loosduinen]] ** Waldeck ** Kraayenstein ** Loosduinen</td> <td> * [[Scheveningen]] ** Scheveningen ** Duinoord ** Statenkwartier ** Belgisch Park * [[Segbroek]] ** Bomen- en Bloemenbuurt ** Regentessekwartier ** Valkenboskwartier ** Vogelwijk ** Vruchtenbuurt</td></tr></table> == Obližnja naselja == * [[Delft]] * [[Leiden]] * [[Rijswijk]] * [[Voorschoten]] * [[Wassenaar]] * [[Wateringen]] * [[Zoetermeer]] * [[Leidschendam]] * [[Voorburg]] * [[Rotterdam]] == Vanjske veze == {{Commonscat|The Hague}} * [http://www.denhaag.nl/ Grad Hag (nizozemski)] * [http://www.denhaag.com/ Grad Hag (nizozemski)] * [http://wikitravel.org/en/The_Hague Vodič Haga] iz [[Wikitravel]]a (engleski) * [http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101022131/http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ |date=2007-11-01 }} "O Hagu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101022131/http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ |date=2007-11-01 }} (engleski) * [https://panorama-mesdag.nl/en/ Panorama Mesdag] [http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=/home_nl.php# {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418153125/http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=%2Fhome_nl.php |date=2016-04-18 }} Panorama Mesdag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418153125/http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=%2Fhome_nl.php |date=2016-04-18 }} * [http://www.gemeentemuseum.nl/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122110953/http://www.gemeentemuseum.nl/ |date=2011-01-22 }} Gemeentemuseum] * [http://www.haagschecourant.nl/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000302193038/http://www.haagschecourant.nl/ |date=2000-03-02 }} Haagsche Courant] - lokalne novine. * [http://www.denhaag.org/ De Digitale Hofstad] - alternativne vijesti o Hagu. * [http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031206043039/http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 |date=2003-12-06 }} Plan gradskog prijevoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031206043039/http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 |date=2003-12-06 }} ([[HTM Personenvervoer|HTM]]) * [http://www.the-hague.info/ Vodič kroz haške hotele] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hag| ]] [[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]] lpxv524cmd9wtnnc92oplsjtctva0lm 42680434 42680428 2026-08-21T17:53:10Z SrpskiAnonimac 101643 42680434 wikitext text/x-wiki {{preusmjeri|Hag}} {{Naselje (HR) | ime =Hag | ime_genitiv =Haga | izvorno_ime =<small>Den Haag</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Het Plein 2012.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Centar grada | slika_zastava =Flag_of_The_Hague_(variant).svg | slika_zastava_veličina =50px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =ArmsThe Hague.png | slika_grb_veličina =50px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Nizozemska | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Hag na karti Holandije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =04 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =19 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flagcountry|HOL}} | lokacija1_ime =Provincija | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Zuid-Holland.svg|20px]] [[Južna Holandija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Jozias van Aartsen | stranka_vođe =VVD | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =98.20 km² | površina_kopna =82.66 km² | površina_vode =15.54 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 478 948 | stanovništvo_gustoća = 5794 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =UTC+1 | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =2491-2599 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | web_stranica =[http://www.denhaag.nl/ www.denhaag.nl] | bilješke = }} '''Hag''' ([[nizozemski jezik|niz.]] '''Den Haag''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>dɛnˈɦaːx<nowiki>]</nowiki>]]; službeno ''''s-Gravenhage''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈsxraːvə(n)ˌɦaːɣə<nowiki>]</nowiki>]]), grad i upravno središte [[Nizozemska|Nizozemske]] te glavni grad pokrajine [[Južna Holandija|Južne Holandije]]. U 2004. godini u gradu je živjelo 469.568 stanovnika, a u njegovoj urbanoj aglomeraciji oko 700.000 stanovnika, na površini od otprilike 100&nbsp;km². Po veličini je treći grad u Nizozemskoj iza [[Amsterdam]]a i [[Rotterdam]]a. U Hagu se nalaze [[Eerste Kamer]] i [[Tweede Kamer]], gornji i donji dom nizozemskog parlamenta. Nizozemska kraljica Beatricija također živi i radi u Hagu. Sva inozemna veleposlanstva i vladina ministarstva su smještena u gradu, kao i [[Visoki upravni sud]] i brojne lobističke organizacije. Usprkos tome, službeni je [[glavni grad]] Nizozemske prema ustavu [[Amsterdam]]. Hag je jedan od glavnih gradova [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i sjedište nekoliko ustanova UN-a. To su: * [[Međunarodni sud pravde]], smješten u Palači mira (''Vredespaleis'', čiju je izgradnju financirao [[Andrew Carnegie]]) * [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], na prostoru bivše Jugoslavije poznatiji kao ''Haški sud'' i ''Haški tribunal'' * [[Međunarodni sud za ratne zločine]] * [[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]] * [[Model Ujedinjenih naroda]] za obrazovanje kroz simulaciju Ovdje se nalazi i [[Haška akademija za međunarodno pravo]]. == Historija == [[Datoteka:Ridderzaal Den Haag juni 2003.JPG|thumb|280px|Viteška dvorana u Hagu]] Hag je utemeljio [[1248]]. godine grof Holandije i kralj Njemačke Vilim II. Holandski koji je trebao postati car Svetog Rimskog Carstva. U Holandiji, u šumi blizu Sjevernog mora je izgradio dvorac u kojem je namjeravao živjeti, no prije krunidbe je poginuo u bitci. Sačuvani dijelovi dvorca zovu se ''Ridderzaal'' (Viteška dvorana) i još su u uporabi za političke događaje. Holandski grofovi kasnije su koristili Hag kao svoje upravno središte. 'Des Graven Hage' doslovno znači "Grofova živica" ili "Grofov privatni posjed". Dogovorom snažnih gradova Holandije poput [[Leiden]]a, [[Delft]]a i [[Dordrecht]]a tada mali i nevažni Hag izabran je za upravno središte. Ova odluka kroz stoljeća nije mijenjana i stoga je Hag do danas ostao vladino sjedište, ali ne i službeni glavni grad. Kako bi se zaustavio rast grada, Hagu nisu dodijeljena gradska prava, niti je bilo dopušteno graditi gradske zidine. Kada je u šesnaestom stoljeću gradnja zidina konačno dopuštena, stanovništvo je odlučilo preusmjeriti novac u izgradnju vijećnice. To se pokazalo katastrofalnom pogreškom tijekom [[Nizozemska revolucija|Osamdesetogodišnjeg rata]] kada su španjolske snage lako zauzele grad. Hag je konačno službeno proglašen gradom za francuske okupacije 1806., stoljećima poslije ostalih nizozemskih gradova. Zbog toga u Nizozemskoj postoji [[urbana legenda]] o tome kako je Hag formalno još uvijek selo. Grad zbog svoje povijesti nema veliku staru jezgru kao obližnji [[Leiden]] i [[Delft]]. Međutim, nakon što je vlada poslije 1850. počela igrati veću ulogu u nizozemskom društvu Hag se brzo proširio. Stariji dijelovi grada stoga potječu iz 19. i ranog 20. stoljeća. Hag je pretrpio velika oštećenja tijekom [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Sustav obalnih utvrda [[Atlantski zid]] bio je izgrađen kroz grad, zbog čega su Nijemci razorili cijele četvrti. Dana [[3. 3.|3. ožujka]] [[1945]]. britanski [[RAF]] je bombardirao četvrt [[Bezuidenhout]] s ciljem uništenja instalacije [[raketa V-2|rakete V-2]] u obližnjem parku. Zbog navigacijskih pogrešaka bombe su pale na gusto naseljene dijelove grada, te je preko 500 ljudi poginulo, a ožiljci na gradu vidljivi su i dan-danas. Hag je u poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku bio najveće europsko gradilište. Grad se uvelike proširio na jugozapad, a razoreni dijelovi brzo su obnovljeni i broj stanovnika je oko 1970. dosegao 550.000. U 1970-ima i 1980-ima se uglavnom bjelački srednji sloj stanovništva preselio u predgrađa kao što su [[Voorburg]], [[Leidschendam]], [[Rijswijk]] i, najviše od svih, u [[Zoetermeer]]. Ovaj bijeg iz centra doveo je do podjele na osiromašeno središte i bogata predgrađa, inače česte na Zapadu. Pokušaji uključivanja dijelova predgrađa u administrativno područje Haga bili su izrazito kontroverzni. Ipak, u devedesetima je, uz pristanak nizozemskog parlamenta, Hag uspio pripojiti značajna područja susjednih gradova u kojima su izgrađena ili se još uvijek grade nova stambena područja. Simbol Haga je [[roda]]. U Hagu su rođeni neki od članova nizozemske kraljevske obitelji: Vilim V ("stadtholder", glavni [[magistrat]] Ujedinjenih pokrajina Nizozemske), Vilim I (kralj), Vilim II (kralj), Vilhelmina (kraljica), Juliana (kraljica) te Katarina-Amalija (kći princa Vilima-Aleksandra). == Grad == [[Datoteka:Den Haag stadhuis april 2004.JPG|thumb|Haška gradska vijećnica]] Gradski život je usredotočen oko Hofvijvera i Binnenhofa, gdje je smješten parlament. Hag je najveći nizozemski grad na obali [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Gradsko područje obuhvaća dva priobalna gradića: glavno obalno odmaralište Scheveningen u sjeverozapadnom dijelu grada je omiljeno odredište za turiste i izlazak mladih. Scheveningen je najposjećenije priobalno mjesto u [[Benelux|Beneluksu]] s 10 milijuna posjetitelja godišnje. Vjerojatno ga zbog tog razloga mnogi, čak i Nizozemci, pogrešno smatraju odvojenim gradom iako je zapravo jedan od osam haških okruga, ''stadsdelena''. Drugo priobalno odmaralište Haga je Kijkduin, na jugozapadu. Mnogo je manji i privlači uglavnom domaće stanovništvo. Bivša nizozemska kolonija [[Nizozemska istočna Indija]] ("Nederlands-Indië", danas [[Indonezija]]) ostavila je svoj trag u Hagu. Brojne su ulice nazvane po mjestima Nizozemske istočne Indije, a u gradu živi velika "indijska" ("Indische(e)" ili "Indo"), zapravo miješano nizozemsko-indonezijska zajednica. Od 1949. i gubitka nizozemskih posjeda, među ovim stanovnicima uvriježio se za Hag nadimak 'Udovica "Indië"'. Jedna od osobitosti Haga su široke i duge ulice u starijim dijelovima grada. Kuće su obično niske, s najviše tri kata, i prilično elegantne. Gradski plan je prostorniji nego u drugim nizozemskim gradovima, a u gradu gotovo uopće nema kanala jer su svi krajem 19. stoljeća isušeni. U Hagu se nalaze neke od najbogatijih i najsiromašnijih četvrti Nizozemske. Bogatija područja uglavnom su smještena zapadno od Laan van Meerdervoorta. Siromašnija se pak nalaze u južnim i istočnim dijelovima grada. Ova se podjela odrazila i u lokalnom naglasku: za bogatije građane se često koristi naziv "Hagenaars" (Hagenari), a njihov govor naziva se "bekakt" (nizozemski: 'izasran'), za razliku od skupine "Hagenezen" (Hagenezi), koji govore "plat Haags". Među ovim dvjema društvenim skupinama nema puno komunikacije. == Gospodarstvo == Velik broj zaposlenih u gradu radi u državnoj upravi, u vladinim ministarstvima i drugim javnim organizacijama. Uz to, u Hagu svoje sjedište ima i nekoliko većih gospodarskih subjekata: * [[Royal Dutch Shell]], jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, i jedna od najvećih svjetskih kompanija uopće * [[KPN]], nizozemska nacionalna telekomunikacijska kompanija * [[AEGON]], jedna od najvećih nizozemskih osiguravajućih tvrtki * [[TPG]], veliki međunarodni davatelj poštanskih i logističkih usluga U Hagu nikad nije postojala velika industrijska baza, uz izuzetak ribarske luke u [[Scheveningen]]u. == Kultura == [[Datoteka:Mauritshuis Den Haag.jpg|thumb|Mauritshuis]] Hag nema osobito uzbudljiv noćni život. Ograničen je uglavnom na luksuzno kino Pathé Buitenhof i nekoliko barova i restorana u blizini, a slična struktura noćnog života oko kina je i u [[Scheveningen]]u. S druge strane, u gradu postoji veći broj muzeja i kulturnih ustanova: * [[Madurodam]] je minijaturni grad koji odražava izgled Nizozemske. * [[Mauritshuis]] izlaže brojne slike [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]], [[Rembrandt van Rijn|Rembrandta van Rijna]] i [[Paulus Potter|Paulusa Pottera]]. * Kraljevsko kazalište i Nationaal Toneel-group nalaze se na Korte Voorhoutu. * Gemeentemuseum ima veliku zbirku slika nizozemskog slikara [[Piet Mondriaan|Pieta Mondriaana]] i ostalih modernih umjetnika. * Muzej [[M. C. Escher|Eschera]] je smješten u bivšoj Kraljevskoj palači na Lange Voorhoutu. * Slavni pisci iz Haga su [[Remco Campert]], [[Simon Carmiggelt]], [[Louis Couperus]] i pjesnik [[Bart Chabot]]. * [[Panorama Mesdag]] je cilindrična 'panoramska' slika, 14 metara visoka i 120 metara duga, koja prikazuje Hag i Scheveningen u 19. stoljeću, autora Hendrika Willema Mesdaga. Predstavljena je tako da daje iluziju gledanja stvarnog prizora, a ne slike. * Muzej [[Beelden aan Zee]] ima veliku zbirku kipova, uglavnom umjetnika iz 20. stoljeća. * [[Museon]] je znanstveni muzej. * [[Congresgebouw]] je domaćin godišnjem [[North Sea Jazz Festival]]u. Međutim, u skoroj se budućnosti festivalska organizacija kani preseliti u [[Rotterdam]]. * Hag je dao rock-skupine [[Shocking Blue]] i [[Golden Earring]] i satiričare Keesa van Kootena i Wima de Biea. * [[Lucent Theatre]] je domaćin slavljenom [[Nederlands Dans Theatre]]u, ili NDT-u, družini suvremenog plesa. NDT-ovu zgradu je dizajnirao nizozemski arhitekt [[Rem Koolhaas]] 1988.. == Sport == Mjesni nogometni klub se zove [[ADO Den Haag]]. Slavni športaši iz ovog grada su: * [[wimbledon]]ski pobjednik [[1996]]. godine, [[Richard Krajicek]] * bivši nizozemski [[fudbal|nogometni]] izbornik [[Dirk Advocaat]] * [[Joop Zoetemelk]], najuspješniji nizozemski biciklist ikad; pobjednik je [[Tour de France]]a [[1980]]., na kojem je i šest puta osvojio drugo mjesto * četverostruki Embassy / Lakeside prvak u [[Pikado|pikadu]] [[Raymond van Barneveld]] * olimpijski pobjednik u brzom [[klizanje na ledu|klizanju]] na 10&nbsp;km [[1992]]. [[Bart Veldkamp]] * olimpijski pobjednica u [[plivanje|plivanju]] [[1964]]. i trenutna predsjednica Nizozemskog olimpijskog odbora [[Erica Terpstra]] * [[Peter Blangé]], jedan od glavnih igrača nizozemske [[odbojka]]ške momčadi koja je osvojila zlatno odličje na OI [[1996]]. godine u Atlanti * [[Jan Hein Donner]], šahovski velemajstor, višestruki osvajač nizozemskog prvenstva. Bio je među najboljim svjetskim igračima 1960-ih. == Godišnji događaji == * Kolovoz: HaSchiBa - multikulturalni festival * Ljeto: serije tjednih vatrometa, i jednom tjedno vatrometni festival == Prijevoz == [[Javni prijevoz]] u Hagu čine brojne [[tramvaj]]ske i [[autobus]]ne linije, kojima upravlja Haagsche Tramwegmaatschappij (HTM). Planovi za izgradnju podzemne željeznice sedamdesetih su godina odbačeni. Ipak, od 2004. u gradskom središtu postoji tunel s dvije podzemne tramvajske postaje (Spui i Grote Markt) kojim prolaze linije broj 2, 3 i 6. U izgradnji je sustav prigradske željeznice zvan Randstadrail koji će spajati Hag, Rotterdam, Zoetermeer i predgrađa. Dvije su glavne željezničke postaje: Den Haag Hollands Spoor (gv) i Den Haag Centraal (gvc). Pomalo je zbunjujuće što brojni vlakovi mimoilaze središnju postaju Centraal jer je [[terminalna postaja]]. Tako na primjer ekspresni [[Thalys]] Pariz – Amsterdam staje na postaji Den Haag Hollands Spoor. Središnja pak postaja spaja Hag sa svim važnijim nizozemskim gradovima, često izravnim željezničkim vezama. Najbliža zračna luka je [[Zračna luka Rotterdam|rotterdamska]], ali do nje nije jednostavno doći javnim prijevozom pa većina putnika leti preko amsterdamske zračne luke [[Schiphol]] prema kojoj vlakovi voze svakih 15 minuta. Glavne autoceste u blizini Haga su: A12 (prva autocesta u Nizozemskoj) koja vodi do [[Utrecht]]a i dalje do granice s Njemačkom, i A4, koja spaja Amsterdam, Hag i Rotterdam s belgijskim gradovima [[Antwerpen]]om i [[Bruxelles]]om. == Stanovništvo == 1796: 41.300<br /> 1830: 56.100<br /> 1849: 63.600<br /> 1879: 113.500<br /> 1899: 206.000<br /> 1925: 394.500<br /> 1970: 550.000<br /> 1990: 441.327<br /> 2000: 441.097<br /> 2004: 469,568 == Podpodjele == <table> <tr><td> Hag se službeno sastoji od osam cjelina (''stadsdelen'')[http://www.denhaag.nl/smartsite.html?id=22281]: * Center * [[Escamp]] * [[Haagse Hout]] ** Benoordenhout ** Bezuidenhout (vidi također [[Raketa V-2]]) ** Haagse Bos ** Marlot ** Mariahoeve * [[Laak]] ** Laakkwartier * [[Leidschenveen-Ypenburg]] * [[Loosduinen]] ** Waldeck ** Kraayenstein ** Loosduinen</td> <td> * [[Scheveningen]] ** Scheveningen ** Duinoord ** Statenkwartier ** Belgisch Park * [[Segbroek]] ** Bomen- en Bloemenbuurt ** Regentessekwartier ** Valkenboskwartier ** Vogelwijk ** Vruchtenbuurt</td></tr></table> == Obližnja naselja == * [[Delft]] * [[Leiden]] * [[Rijswijk]] * [[Voorschoten]] * [[Wassenaar]] * [[Wateringen]] * [[Zoetermeer]] * [[Leidschendam]] * [[Voorburg]] * [[Rotterdam]] == Vanjske veze == {{Commonscat|The Hague}} * [http://www.denhaag.nl/ Grad Hag (nizozemski)] * [http://www.denhaag.com/ Grad Hag (nizozemski)] * [http://wikitravel.org/en/The_Hague Vodič Haga] iz [[Wikitravel]]a (engleski) * [http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101022131/http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ |date=2007-11-01 }} "O Hagu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101022131/http://home-2.worldonline.nl/~aarde01/ |date=2007-11-01 }} (engleski) * [https://panorama-mesdag.nl/en/ Panorama Mesdag] [http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=/home_nl.php# {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418153125/http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=%2Fhome_nl.php |date=2016-04-18 }} Panorama Mesdag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160418153125/http://www.panorama-mesdag.nl/index.php?page=%2Fhome_nl.php |date=2016-04-18 }} * [http://www.gemeentemuseum.nl/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122110953/http://www.gemeentemuseum.nl/ |date=2011-01-22 }} Gemeentemuseum] * [http://www.haagschecourant.nl/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000302193038/http://www.haagschecourant.nl/ |date=2000-03-02 }} Haagsche Courant] - lokalne novine. * [http://www.denhaag.org/ De Digitale Hofstad] - alternativne vijesti o Hagu. * [http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031206043039/http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 |date=2003-12-06 }} Plan gradskog prijevoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031206043039/http://www.htm.net/smartsite.dws?goto=1694 |date=2003-12-06 }} ([[HTM Personenvervoer|HTM]]) * [http://www.the-hague.info/ Vodič kroz haške hotele] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hag| ]] [[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]] r715r14evfwse02ecz1e2k14397oxxc Hag (razvrstavanje) 0 6916 42680421 41388955 2026-08-21T17:37:59Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Haag]] na [[Haag (razvrstavanje)]] 41388955 wikitext text/x-wiki '''Haag''' se može odnositi na: * [[Hag]], grad u Holandiji * [[Haag (Oberfranken)‎]], grad u Nemačkoj {{razvrstavanje}} iye6r2ymrc3kbxwvkae2syenwhv54nj 42680425 42680421 2026-08-21T17:38:49Z SrpskiAnonimac 101643 42680425 wikitext text/x-wiki '''Haag''' se može odnositi na: * [[Den Haag]], grad u Nizozemskoj. * [[Haag (Oberfranken)‎]], grad u Nemačkoj. {{razvrstavanje}} behd8ubxki7obhsq46z9ldh4miloxdp 42680426 42680425 2026-08-21T17:39:08Z SrpskiAnonimac 101643 42680426 wikitext text/x-wiki '''Haag''' se može odnositi na: * [[Den Haag]], grad u Nizozemskoj. * [[Haag (Oberfranken)‎]], grad u Njemačkoj. {{razvrstavanje}} 1u63dauv65m7n49g9w29oh0sr8401wi 42680429 42680426 2026-08-21T17:51:25Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Haag (razvrstavanje)]] na [[Hag (razvrstavanje)]] 42680426 wikitext text/x-wiki '''Haag''' se može odnositi na: * [[Den Haag]], grad u Nizozemskoj. * [[Haag (Oberfranken)‎]], grad u Njemačkoj. {{razvrstavanje}} 1u63dauv65m7n49g9w29oh0sr8401wi 42680433 42680429 2026-08-21T17:52:03Z SrpskiAnonimac 101643 42680433 wikitext text/x-wiki '''Hag''' se može odnositi na: * [[Den Haag]], grad u Nizozemskoj. * [[Haag (Oberfranken)‎]], opština u Njemačkoj. {{razvrstavanje}} 17joasp0ru18gqcmhttaik1sdykmixv Istra 0 7672 42680525 42584738 2026-08-22T08:14:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680525 wikitext text/x-wiki '''Istra''' ([[Italijanski jezik|tal.]] '''''Istria''''', [[Latinski jezik|lat.]] '''''Histria''''') je najveći jadranski poluotok (s otocima 3.737&nbsp;km²). Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu [[Jadran]]a, podijeljena je između [[Slovenija|Slovenije]], [[Italija|Italije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Geografska granica Istre je linija od Milje (tal. Muggia) u [[Tršćanski zaljev|Tršćanskom zalivu]] do uvale Preluka u [[Kvarnerski zaljev|Riječkom zalivu]] (tako su npr. Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Kastav i Matulji u Istri), a sjevernije je [[Kras (regija)|pokrajina Kras]]. Historijska se granica Istre mijenjala pa je tako kao [[Markgrofovija Istra]] obuhvatala i velik dio Krasa. == Geografija == Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela: * Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica) * Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla i * Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla. Važni gradovi i općine u Istri su [[Pula]], [[Pazin]], [[Poreč]], [[Lovran]], [[Mošćenička Draga]], [[Matulji]], [[Rovinj]], [[Umag]], [[Labin]], [[Buzet]], [[Novigrad]], [[Motovun]], [[Kopar]], [[Piran]], [[Izola]], [[Muggia]]. == Historija == Naziv "Istra" prema nekim izvorima potiče od [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Histri]], koje je živjelo u tom području. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177. godine pne. Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] regiju su pljačkali [[Goti]] i [[Langobardi]]. 789. godine Istra je pripala [[Franačko Carstvo|Franačkom Carstvu]] (pod [[Pipin III.|Pipinom III.]]) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i [[Venecijanska Republika]]. Habsburgovci, koji su dotada držali uglavnom unutrašnjost poluotoka, obalu su stavili pod vlast [[Mir u Campo Formiu|mirom u Campo Formiu]] i propašću Mletačke republike [[1797]]. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]], da bi je nakon toga ponovno preuzeli Habsburgovci. [[Datoteka:Ethnographic map of the Austrian Empire 1855 Czoernig - Istra.jpg|mini|200px|Etnografska karta Istre 1855. (po Czoernigu)]] Istra je tradicionalno etnički miješana. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli [[Hrvati]], [[Slovenci]], [[Italijani|Talijani]] i brojne manjine (npr. [[Ćiribirci|Istrorumunji]]). Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Istra je prešla u ruke [[Italija|Italije]]. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, slavenske škole su bile zabranjene i sl. Talijanska vlada je u Istru naselila nekoliko desetaka tisuća Talijana iz južne Italije. Ti potezi su pogoršali tradicionalno dobre odnose između pripadnika naroda koji u Istri žive. Po završetku drugog svjetskog rata Istra je postala dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. U prvih nekoliko godina nakon rata Istru je napustilo nekoliko desetaka tisuća stanovnika (oko broja još uvijek ne postoji suglasnost među povijesničarima) koji se dijele na "esule" i "optante". [[Esuli]] su izbjeglice koji su otišli odmah nakon rata, a "optanti" su oni koji su odabrali (optirali) otići iz Jugoslavije, a Italija se obvezala brinuti se za njih. Velik broj ljudi koji su odlazili iz Istre samo su se privremeno zadržavali u Italiji i kasnije kretali u druge zemlje. U Istri se nakon toga razvio turizam, te je postala jednom od najprosperitetnijih regija tadašnje države. U doba neposredno pred raspad Jugoslavije, Istra je uglavnom bila pošteđena etničkih tenzija, a stanovništvo nesklono ekstremnom nacionalizmu. To je djelomično pridonijelo da Istra bude pošteđena oružanog sukoba koji je izbio u Hrvatskoj nakon proglašenja nezavisnosti. Ti su događaji Istru pogodili posredno - kroz dolazak velikog broja izbjeglica u hotele, isto kao i činjenicom da su Istrani više od svih drugih stanovnika Hrvatske služili u redovima [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]]. Istovremeno se u Istri isprofilirala stranka [[Istarski demokratski sabor]] (IDS) koju mnogi, pogotovo desno orijentirani, krugovi u Hrvatskoj nazivaju separatističkom, a koja od [[1993]]. godine vlada [[Istarska županija|Istarskom županijom]]. == Značajne osobe == *[[Herman Dalmatinski]] (* [[1100]] - † [[1160]]), prevodilac grčkih i arapskih znanstvenih djela s arapskog na latinski. Radio je na prvom evropskom prevodu Kurana na latinski jezik. == Stanovništvo == Većina stanovnika Istre govori [[Čakavsko narječje|čakavskim]] (veći dio) ili [[Kajkavsko narječje|kajkavskim]] narječjem. U gradovima zapadne obale većina ljudi se podjednako dobro služi i [[italijanski jezik|talijanskim]] jezikom. U istim naseljima postoji i stanovništvo koje govori autohtonim romanskim jezikom - [[Istriotski jezik|istriotskim]]. Hrvatski dio Istre je službeno dvojezična [[županija]]. Na istoku Istre, podno Ćićarije, žive [[Ćiribirci|Ćići]], stanovništvo aromunskog podrijetla koje govori mješavinom hrvatskog i aromunskog. == Vanjske veze == {{Commonscat|Istria|Istra}} * [http://www.istra.com/ Turistički portal Istre] * [http://www.istrianet.org/ IstriaNet] * [http://www.istrianet.org/istria/illustri/ Poznati stanovnici Istre] * [http://www.istranews.in/ Istranews.in] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131128041017/http://www.istranews.in/ |date=2013-11-28 }} * [http://www.istra-online.com/ Istra online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404215823/http://www.istra-online.com/vi2/ |date=2005-04-04 }} * [http://www.istra-online.com/vi2/ Virtual Istra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404215823/http://www.istra-online.com/vi2/ |date=2005-04-04 }} * [http://www.histrica.com/hr Istra, regija koju ćete zavoljeti!] * [http://www.istrasport.eu/ IstraSport.eu] * [http://www.sportistra.hr/ Sport Istra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104191800/http://www.sportistra.hr/ |date=2014-01-04 }} * [http://www.istriadalmaziacards.com Cartoline storiche dell'Istria, di Fiume, della Dalmazia (it.)] * [http://www.piemonte-istria.com Piemonte d'Istria-Zavrsje Community (it.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190123065654/http://www.piemonte-istria.com/ |date=2019-01-23 }} {{Slovenske pokrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Istra| ]] [[Kategorija:Poluotoci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Poluotoci u Sloveniji]] [[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]] s9nq0zisno60vdsn2pz40fc1dwbxd9i Mary Rose 0 7683 42680332 42250768 2026-08-21T13:37:53Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680332 wikitext text/x-wiki {|{{Infobox ship begin |display title=ital}} {{Infobox ship image |Ship image=[[File:MaryRose-conservation1.jpg|alt=A diagonal section of a wooden ship seen from the stern inside a moodily lit building while it is being sprayed with water from a sprinkler system|300px|Mary Rose]] |Ship caption=Ostaci ''Mary Rose'' izloženi u [[Portsmouth]]u }} {{Infobox ship career |Ship country=[[Kraljevina Engleska|Engleska]] |Ship flag={{shipboxflag|ENG}} |Ship name=''Mary Rose'' |Ship laid down=1510 |Ship launched=jul 1511. |Ship completed=1512 |Ship homeport=[[Portsmouth]], Engleska |Ship fate=potopljena u bitci 1545, izvađena 1982. |Ship status=[[muzejski brod]] }} {{Infobox ship characteristics |Hide header= |Ship tons burthen=500 (700–800 iza 1536) |Ship length= |Ship beam= |Ship draught= |Ship propulsion=jedra |Ship capacity= |Ship complement=200 mornara, 185 vojnika i 30 artiljeraca |Ship armament=78–91 topova (uključujući streljačko oružje) }} |} '''"Mary Rose"''' je bila [[engleska]] [[karaka]], koja je na sebi imala 78 [[top]]ova (91 nakon 1536. godine), porinuta u engleskoj luci [[Portsmouth]] između 1509. i 1510. godine. == Ime == Pretpostavlja se da je ime [[Mary]] dobila po sestri engleskog kralja [[Henry VIII (Engleska)|Henryja VIII]] te po [[ruža|ruži]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''rose''), [[amblem]]u [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]]. == Tehnički podaci == Smatra se da je bila jedno od prvih plovila sagrađenih kao [[ratni brod]] za englesku mornaricu, što znači da nikada nije služila kao [[teretni brod]]. Imala je [[deplasman]] od 500 tona (700 tona nakon 1536) i bila duga 38,5 m te široka 11,7 m. Njena posada se sastojala od 200 [[mornar]]a, 185 [[vojnik]]a i 30 [[topnik]]a. Godine [[1528]]. i [[1536]]. je dograđivana pa joj je deplasman narastao s 500 na 700 t. == Ratna uloga == "Mary Rose" je uglavnom služila kao [[admiral]]ski brod [[sir (titula)|sir]] Edwarda Howarda u doba [[Talijanski ratovi|Italijanskih ratova]]. Prilično se istakla u tada čestim okršajima s francuskom flotom. Tako je [[10. 8.|10. VIII.]] [[1512]]. teško oštetitla francusku flotu u [[Brest]]u. Potopljena je u zasada još nerazjašnjenim okolnostima u [[Solent, bitka kod|Bici kod Solenta]]. == Vađenje olupine == Nakon toga je nekoliko puta pokušano vađenje njene olupine, ali je to urađeno tek [[1982]]. godine. Njeni ostaci, kao i niz predmeta koji daju vrijedne podatke o životu pomoraca 16. vijeka, izloženi su u portsmutskom muzeju. == Vanjske veze == {{Commonscat|Mary Rose (ship, 1511)}} * [http://college.hmco.com/history/readerscomp/ships/html/sh_059500_maryrose.htm from ''Ships of the World''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060310232147/http://college.hmco.com/history/readerscomp/ships/html/sh_059500_maryrose.htm |date=2006-03-10 }} * [http://www.guardian.co.uk/uk_news/story/0,3604,1021122,00.html Article about 2003 finds] * [http://www.maryrose.org/ Official website] * http://www.abc.se/~m10354/publ/maryrose.htm * [http://www.huntingtonbotanical.org/Rose/Subrosa/44/maryrose.htm Site including some history of ''Mary Rose''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070225194250/http://www.huntingtonbotanical.org/Rose/Subrosa/44/maryrose.htm |date=2007-02-25 }} [[Kategorija:Brodovi 16. vijeka]] [[Kategorija:Karake]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 9xv64emizsm23i9ttamwq1b5undpdej Great Harry 0 7688 42680331 40938791 2026-08-21T13:37:49Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680331 wikitext text/x-wiki {|{{Infobox ship begin |display title=ital}} {{Infobox ship image |Ship image=[[File:AnthonyRoll-1 Great Harry.jpg|300px]] |Ship caption=''Henry Grace à Dieu'' na slici [[Anthony Roll|Anthonyja Rolla]]. }} {{Infobox Ship Career |Hide header= |Ship country=Engleska |Ship flag={{flagcountry|ENG}} |Ship name=''Henry Grace à Dieu'' (od 1547. godine ''Edward'') |Ship ordered= |Ship builder=[[Woolwich Dockyard]] |Ship original cost= |Ship laid down= |Ship launched=1514 |Ship acquired= |Ship commissioned=1514 |Ship decommissioned= |Ship in service= |Ship out of service= |Ship refit=ponovno izgrađen 1536. |Ship struck= |Ship reinstated= |Ship honours=[[Bitka kod Solenta]] |Ship captured= |Ship fate=nepoznata, posljednji put spomenut 1553. |Ship status= |Ship notes= }} {{Infobox ship characteristics |Hide header= |Header caption= |Ship class= |Ship tons burthen= 1000 |Ship length= 50 m |Ship beam= |Ship draught= |Ship draft= |Ship hold depth= |Ship propulsion= |Ship sail plan= |Ship complement= 700 - 1,000 |Ship armament= 43 topa, 141 manja oruđa/puške |Ship notes= }} |} '''''Henri Grâce à Dieu''''', poznatiji pod nadimkom '''''Great Harry''''' je naziv za [[Engleka|englesku]] [[karaka|karaku]] koja je godine [[1514]]. sagrađena po zapovijedi kralja [[Henry VIII od Engleske|Henryja VIII]] kako bi Engleska imala veći i moćniji ratni brod od [[Škotska|škotskog]] ''[[Great Michael]]a''. ''Great Harry'' je bio 50 m dug, i imao 1000-1500 t deplasmana. Bio je u svoje doba ne samo najveći, nego i najmoderniji [[ratni brod]] [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. Predstavljao je prvi ratni brod s dvije palube, kao i prvi koji je imao posebne otvore za [[brodska artiljerija|brodsku artiljeriju]]. Usprkos toga, gotovo da i nije sudjelovao u pomorskim bitkama. Godine [[1545]]. bio je prisutan u [[Solent, bitka kod|bitci kod Solenta]], ali nije jasno da li je sudjelovao u borbi. Henryjev sin [[Edward VI]] ga je nakon dolaska na prijestolje preimenovao po sebi, ali se vrlo brzo gube historijski tragovi o njemu. Neki izvori spominju da je izgorio godine 1553, a drugi da je jednostavno napušten na obalama Temze. {{Commonscat|Henry Grace à Dieu (ship, 1514)}} [[Kategorija:Brodovi 16. vijeka]] [[Kategorija:Karake]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] isp3wbii147lgvrx77maletftwf4wcq Slobodan Milošević 0 8099 42680416 42586290 2026-08-21T17:34:44Z SrpskiAnonimac 101643 42680416 wikitext text/x-wiki {{Infobox President | name = Slobodan Milošević | image = Milosevic in Hague (cropped 4 to 3 ratio).jpg | order = | primeminister = | term_start = | term_end = | predecessor = | successor = | order2 = | primeminister2 = | term_start2 = | term_end2 = | predecessor2 = | successor2 = | birth_date = {{birth date|1941|8|20|df=y}} | birth_place = [[Požarevac]] | death_date = {{death date and age|2006|03|11|1941|08|20|df=y}} | death_place = [[Scheveningen]], [[Den Haag]] | party = [[Savez komunista Srbije]] ([[SKJ]] (1959-1990)<br/> [[Socijalistička partija Srbije]] (1990-2006) | spouse = [[Mirjana Marković]] | nationality = Srbin | religion = ateizam | signature = }} '''Slobodan Milošević''' ([[Požarevac]], [[20. avgust]] [[1941]]. - [[Hag]], [[11. mart]] [[2006]].) je bivši predsjednik [[Srbija|Srbije]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], koji je umro u [[MKSJ|haškom zatvoru]] tokom suđenja za [[genocid]] i [[ratni zločin|ratne zločine]] počinjene na prostorima [[Hrvatska|Hrvatske]],<ref>{{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}</ref> [[BiH]] i [[Kosovo|Kosova]] u [[jugoslavenski ratovi|ratovima]] [[1990e|1990-ih]]. Tijekom vladavine u 1990-ima, Milošević je koristio spoj [[staljinizam|staljinističkih]] metoda<ref>{{cite book|title=Post-Soviet/East European Report, Opseg 6, Izd. 1-25|author=RFE/RL Research Institute|year=1988|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=FgIsAQAAMAAJ&dq=slobodan+milo%C5%A1evi%C4%87+stalinist+methods&focus=searchwithinvolume&q=stalinist+methods}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.hr/books?id=WPhhLfp8huIC&pg=PA111&lpg=PA111&dq=Under+Milosevic%27s+leadership+Serbia+became+an+authoritarian+state+blending+the+elements+of+neo-Stalinism+with&source=bl&ots=mqruzICk-_&sig=3Whd5iSlJSnXzlZXp2dOJqc16DY&hl=hr&sa=X&ved=0CBwQ6AEwAGoVChMI3pn6pu2ZyQIVwvFyCh0C7gdO#v=onepage&q=Under%20Milosevic's%20leadership%20Serbia%20became%20an%20authoritarian%20state%20blending%20the%20elements%20of%20neo-Stalinism%20with&f=false| title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|author=Reneo Lukic, Allen Lynch|publisher=[[SIPRI]]|year= 1996|isbn=9780198292005|page=111}}</ref><ref>{{cite web|title=Yugoslavs Reel Under Weight Of Their Ever-Growing Crisis|author=Henry Kamm|date=8.10. 1988|url=http://www.nytimes.com/1988/10/08/world/yugoslavs-reel-under-weight-of-their-ever-growing-crisis.html?pagewanted=all|publisher=New York Times}}</ref> i radikalnog [[Srpski nacionalizam|nacionalizma]] kako bi ostao na vlasti i obračunao se sa svojim protivnicima. == Biografija == Milošević, po struci pravnik, bavio se privrednim poslovima - bio je generalni direktor beogradskog preduzeća "[[Tehnogas]]" [[1973]] - [[1978]] i direktor [[Beobanka|Beobanke]] [[1978]] - [[1983]]. Politikom počinje da se bavi intenzivnije [[1983]]. godine, kada je izabran za člana Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Godinu kasnije, [[1984]], izabran je za predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista [[Beograd]]a. Maja [[1986]]. godine, uprkos jakim otporima, izabran je za predsjednika Saveza komunista Srbije. Aprila [[1987]]. godine, posjetio je [[Kosovo Polje]] gdje je dao podršku Srbima koji su se žalili na albanski teror i nasilje. Septembra iste godine je na Osmoj sjednici CK SKS njegova frakcija, koristeći srpski nacionalizam, pobijedila njegovog bivšeg mentora i prijatelja [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]]. Miloševićeve pristaše su, kasnije [[Antibirokratska revolucija|antibirokratskim revolucijama]], srušile partijska čelništva u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ti događaji su s vremenom izazvali raspad tadašnjeg [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]], a nakon toga i [[Raspad SFRJ|raspad jugoslavenske federacije]]. {{izdvojeni citat|Ko ‘oće za Alijom da se s nama bije, neka izvoli – izgubiće.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti tajno snimljenih telefonskih razgovora Miloševića]</ref>|Slobodan Milošević [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] 1991. godine.}} U događajima neposredno, i za vrijeme samog [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], Milošević je organizovao prve višestranačke izbore u Srbiji koji su održani decembra [[1990]].godine. Tada je ubjedljivom većinom izabran za predsjednika Srbije,i imao je ključnu ulogu u događajima koji su uslijedili. On je pokušao zavladati čitavo Jugoslavijom, ali kada to nije uspeo, pokušao je iz Jugoslavije stvoriti novi entitet, proširenu Srbiju, kojom će vladati.<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Pod njegovom vlašću je Srbija podržavala [[RSK|Republiku Srpsku Krajinu]], odnosno [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] sve do [[Operacija Oluja|Operacije oluja]], odnosno do [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojima su završeni ratovi na prostoru Hrvatske i BiH. Tom prilikom je poginulo oko 140.000 ljudi, a milijuni ljudi protjerani sa svojih domova. Mnogi u svijetu Miloševića smatraju direktno odgovornim za ta stradanja, isto kao i veliki broj ratnih zločina koji su počinjeni u tom periodu. Dijelom zahvaljujući i toj reputaciji, eskalacija oružanih sukoba na Kosovu je u proljeće [[1999]]. godine rezultirala [[NATO]]-vim bombardiranjem Srbije. U isto vrijeme je Milošević, koji je [[1997]]. izabran za predsjednika SRJ, formalno optužen od Haškog suda. U junu [[1999]], bombardovanje prestaje, a srpske vojne i policijske snage povlače se sa [[Kosovo|Kosova]] i pokrajina postaje protektorat [[NATO|NATO-a]]. Na izborima za predsjednika SRJ, [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine pobijedio je [[Vojislav Koštunica]], ali je Milošević to odbio priznati i izazvao seriju uličnih demonstracija kojim je njegov režim srušen [[5.10.]] [[2000]]. === Suđenje Miloševiću === Maja 1999., [[MKSJ]] je podignuo optužnicu protiv Miloševića za [[Ratni zločini u Kosovskom ratu|ratne zločine počinjene tijekom rata na Kosovu]]. [[Human Rights Watch]] je pozdravio podizanje optužnice.<ref>{{cite web|url=http://reliefweb.int/report/serbia/human-rights-watch-welcomes-milosevic-indictment|title=Human Rights Watch welcomes Milosevic indictment|date=29.5. 1999|publisher=Agence France-Presse}}</ref> Nekoliko mjeseci nakon pada sa vlasti, Milošević je uhapšen, a u [[28. juni|28. juna]] [[2001]]. pod pritiskom zapadnih diplomata izručen haškom sudu. Milošević je bio prvi šef države u istoriji koji je izveden pred međunarodni sud za ratne zločine. Optužen je „za [[genocid]]; saučesništvo u genocidu; deportacije; ubistvo; progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi; nehumana dela/prisilno premeštanje; istrebljenje; zatočenje; mučenje; hotimično lišavanje života; protivpravno zatočenje; hotimično nanošenje velike patnje; protivpravne deportacije ili premeštanja; uništavanje i oduzimanje imovine širokih razmera koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protivpravno i bezobzirno; okrutno postupanje; pljačku javne ili privatne imovine; napade na civile; uništavanje ili hotimično nanošenje štete istorijskim spomenicima i ustanovama namenjenim obrazovanju i religiji; protivpravne napade na civilne objekte; hotimično nanošenje velike patnje”,<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=16213 Haške optužnice protiv predsednika Srbije i SR Jugoslavije za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu]</ref> kao i za tajni plan da se stvori [[velika Srbija]] sačinjena od [[Republika Srpska Krajina|RSK]] i [[Republika Srpska|RS]].<ref>{{cite web|title=Milosevic tried to build Greater Serbia, trial told|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2002/oct/02/warcrimes.milosevictrial|author=Ian Black|date=2.10. 2002}}</ref><ref>{{cite web|title=Carving Out a Greater Serbia|author= Stephen Engelberg|date=1.9. 1991|url=http://www.nytimes.com/1991/09/01/magazine/carving-out-a-greater-serbia.html?pagewanted=all|publisher=New York Times|quote="We must secure unity in Serbia if we wish, as the largest and most populous republic, to dictate the further course of events," Milosevic declaimed. "These are the questions of borders, essential state questions. The borders, as you know, are always dictated by the strong, never by weak ones."}}</ref> Milošević je odbio priznati autoritet suda, što je, uz njegove zdravstvene probleme, proces započet [[12.2.]] [[2002]]. oteglo na nekoliko godina. Tužiteljstvu je trebalo dve godine da iznese optužnicu, a proces je izazvao veliko zanimanje, ali i kontroverze u javnosti bivše Jugoslavije. Milošević nije uzimao propisane lekove, a istovremeno je, na svoju ruku, uzimao tablete koje su poništavale učinak lijekova koje mu je lekar prepisao. Tražio je od Sudskog vijeća da ga pusti na uslovnu slobodu da bi se liječio u Rusiji. Sud je odbio Miloševićev zahtjev za liječenjem u [[Moskva|Moskvi]], zbog bojazni da će se pridružiti njegovoj ženi i sinu, za kojima su srpske vlasti raspisale potjernicu, a koji su bili u Rusiji. Milošević je ubrzo zatim umro u pritvoru u Hagu, 11. marta 2006. [[Richard Holbrooke]] je zapisao sljedeće o suđenju: {{izdvojeni citat|Uskraćena je presuda, ali ne i pravda. Pogledajte činjenice: Milošević je bio prvi poglavar neke države u historiji koji je odveden pred međunarodnim tribunalom radi suđenja za ratne zločine, nešto što su [[Hitler]], [[Staljin]], [[Mao Ze Dong|Mao]], [[Pol Pot]] i mnogi drugi izbjegli. Proveo je posljednjih pet godina u zatvoru te bio primoran slušati tisuće sati svjedočenja žrtava o njegovim nedjelima i posljedicama istih. Suđenje je emitirano uživo, a svjedočanstva i zastrašujuća video snimka [[Masakr u Srebrenici|masakra u Srebrenici]] koja se pojavila tijekom suđenja uništila je njegovu reputaciju i pomogla uspostaviti istinu za sve izuzev par jadnih i ljutitih nacionalista u Srbiji.<ref>{{cite web|author=Richard Holbrooke|title=Rough justice for Milosevic is as fitting as a tribunal verdict|date=14.3. 2006|url=http://www.ft.com/cms/s/0/f47e98ce-b2ff-11da-ab3e-0000779e2340.html#axzz3rqFO11TJ|publisher=Financial Times}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} === O Miloševiću na drugim suđenjima === [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je u presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]] spomenuo i ulogu Miloševića u ratu u Hrvatskoj: {{izdvojeni citat|Pretresno veće je zaključilo da su dokazi pokazali da je predsednik Srbije Slobodan Milošević otvoreno podupirao očuvanje Jugoslavije kao federacije u čijem bi sastavu bila i [[SAO Krajina]]. Međutim, dokazima je utvrđeno da je Slobodan Milošević potajno nameravao da stvori srpsku državu. Tu je državu trebalo stvoriti osnivanjem paravojnih snaga i provociranjem incidenata kako bi se stvorila situacija u kojoj bi [[JNA]] mogla intervenisati. U početku bi JNA intervenisala kako bi razdvojila strane, no kasnije bi to činila radi osiguravanja teritorija koji su bili predviđeni kao dio buduće srpske države.|[[MKSJ]] u svojoj presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]]<ref>{{cite web|title=Milan Martić verdict| url=http://www.icty.org/x/cases/martic/cis/bcs/cis_martic_bcs.pdf| publisher=[[ICTY]]|date = 26. 06. 2009.|accessdate = 15. 01. 2011.}}</ref>}} Na suđenju za ubistvo bivšeg predsednika Srbije [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] je utvrđeno da je njega u augustu [[2000]]. godine kidnapovala i ubila specijalna policija (na čelu sa [[Milorad Ulemek Legija|Miloradom Ulemekom Legijom]]) po Miloševićevom naređenju.<ref name="politika.rs">[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Osma-sednica-dvadeset-godina-kasnije/t41111.lt.html Ivana Stambolića ubila tajna policija]</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Istorija Srbije u jugoslovenskim ratovima]] * [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima]] * [[Udruženi zločinački poduhvat]] * [[Operacija Potkovica]] * [[Ivan Stambolić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Slobodan Milošević}} * [http://www.icty.org/case/slobodan_milosevic/4 Slobodan Milošević] (MKSJ) * [http://www.bhdani.com/arhiva/235/krivicna_odgovornost.shtml Rezime optužnice protiv Miloševića] * [http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti tajno snimljenih telefonskih razgovora Miloševića] {{Lifetime|1941|2006|Miloševicć, Slobodan}} {{PredsedniciSRJ}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Predsednici Srbije]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Slobodan Milošević|*]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] 8735kb3xviw7qlp7hw0i0uelu0sao6u Republika Srbija 0 11044 42680468 41235741 2026-08-21T22:25:48Z SrpskiAnonimac 101643 42680468 wikitext text/x-wiki '''Republika Srbija''' se može odnositi na: * [[Socijalistička Republika Srbija]], ime jedne od šest [[republika]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] do [[1990]]. godine. * [[Republika Srbija (1992–2006)]], ime jedne od šest republika SFR Jugoslavije do 1990. godine. 1992. godine republike SR Srbija i SR Crna Gora su stvorile novu državu [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviju]].SRJ je trajala od 1992. do [[2003]], a potom [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od 2003. do [[2006]]. godine. * [[Srbija]], samostalna država koja je nasljednica Srbije i Crne Gore, nastala 2006. godine. == Povezano == * [[Srbija (razvrstavanje)]] {{razvrstavanje}} sg4kedzja1v7c4fa05qkkemjmnymvfc Indijanci 0 11334 42680518 42656724 2026-08-22T06:13:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680518 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{about|kolektivnom nazivu za starosjedioce Sjeverne i Južne Amerike|zviježđe|Indijanac (zviježđe)}} {{razlikovati|[[Indijci]]}} [[Datoteka:Amerikanska folk, Nordisk familjebok.jpg|mini|220px|Slika različitih etničkih skupina iz obje Amerike, početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]]]] [[Datoteka:Poblamiento de America - Teoría P Tardío.png|mini|Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza.]] '''Indijanci''' je kolektivni naziv za prastanovnike [[Amerika|Amerike]], raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke [[Kanada|Kanade]] i [[Aljaska|Aljaske]] do [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]] (Tierra del Fuego) u [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao ([[Nambikwara]] i [[Gé|Ges]]) iz Brazila i ([[Shoshoni]]) iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci [[Chinook Indijanci|Chinook]] iz države [[Washington (savezna država)|Washington]] ili [[Alacaluf]], [[Yahgan]] i [[Guato]]) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi [[Olmeci|Olmeka]], [[Tolteci|Tolteka]], [[Maya|Maja]] i [[Asteci|Asteka]]) iz Meksika te [[Quechua|Inka]] iz [[Peru]]a. Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u [[Kanada|Kanadi]], [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Brazil]]u. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine ([[Kristofor Kolumbo]]). == Brojnost == Danas na američkom kontinentu živi oko 52 000 000 Indijanaca, oko 125 000 000 [[mestici|mestika]] i oko 801 000 [[zambosi|zambosa]]. * {{flag|MEX}} 14 314 119<ref>[http://www.conapo.gob.mx/work/models/CONAPO/indigenas_2010/Proyindigenas.pdf]</ref> * {{flag|PER}} 13 800 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |access-date=2013-09-29 |archive-date=2016-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161105025708/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|BOL}} 6 000 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bl.html |access-date=2013-09-29 |archive-date=2018-12-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181211183042/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bl.html |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|GUA}} 5 400 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html#People |access-date=2013-09-29 |archive-date=2015-10-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151002082023/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gt.html#People |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|EKV}} 3 400 000 * {{flag|SAD}} 2 900 000<ref>[http://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-10.pdf]</ref> * {{flag|ČIL}} 1 714 677<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://estudios.anda.cl/recursos/censo_2012.pdf |access-date=2013-09-29 |archivedate=2013-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130718000253/http://estudios.anda.cl/recursos/censo_2012.pdf |deadurl=yes }}</ref> * {{flag|KOL}} 1 400 000<ref name="po popisu 2005">po popisu 2005.</ref> * {{flag|KAN}} 1 200 000<ref>po popisu 2006.</ref> * {{flag|BRA}} 700 000<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/4392805.stm news.bbc.co.uk], "Brazil urged to protect Indians", objavljeno 30. ožujka 2005., pristupljeno 16. kolovoza 2013.</ref> * {{flag|ARG}} 600 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.indec.gov.ar/webcenso/ECPI/index_ecpi.asp |access-date=2013-09-29 |archivedate=2008-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611004448/http://www.indec.gov.ar/webcenso/ECPI/index_ecpi.asp |deadurl=yes }}</ref> * {{flag|VEN}} 524 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf |access-date=2005-12-22 |archivedate=2005-12-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051222001740/http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf |deadurl=no }}</ref> * {{flag|HON}} 520 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ho.html |access-date=2013-09-29 |archive-date=2020-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200515044500/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ho.html |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|NIK}} 443 847<ref name="po popisu 2005"/> * {{flag|PAN}} 204 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pm.html |access-date=2013-09-29 |archive-date=2007-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070612204948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pm.html |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|PAR}} 95 235<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://convergencia.uaemex.mx/rev38/38pdf/LIZCANO.pdf |access-date=2013-09-29 |archive-date=2014-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140224061845/http://convergencia.uaemex.mx/rev38/38pdf/LIZCANO.pdf |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|SAL}} oko 70 000<ref>[http://www.soitu.es/soitu/2008/08/09/info/1218307640_720352.html www.soitu.es] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151105004308/http://www.soitu.es/soitu/2008/08/09/info/1218307640_720352.html |date=2015-11-05 }}, "Una comunidad indígena salvadoreña pide su reconocimiento constitucional en el país", objavljeno 9. kolovoza 2008., pristupljeno 16. kolovoza 2013.</ref> * {{flag|CRI}} oko 60 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cs.html |access-date=2013-09-29 |archive-date=2020-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200513101015/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cs.html |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|GUY}} oko 60 000<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:itLprhZOdfkJ:www.nsi-ins.ca/english/pdf/guyana/guyana_exec_sum_spa.pdf+poblaci%C3%B3n+amerindia+en+Guayanas&hl=es&gl=es&pid=bl&srcid=ADGEESgnc8oF9vDDqn0LXQwm_IS0OdP5VLvwneoa4U-psMv3NzFO0x-V7hMYA6H4M7pvMLk5LgpQK-z9bC4HopJ3Yy1G-oC0a0BN1haAUfe3Samr0BDznq6Oj-d9QivhSDNl9stDM1lT&sig=AHIEtbQsGm8v4AMjIJfJsPxfya6efKUSxg]</ref> * {{flag|GRE}} oko 51 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gl.html |access-date=2013-09-29 |archive-date=2020-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200509035824/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gl.html |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|BLZ}} 24 501 Maja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://celade.cepal.org/cgibin/RpWebEngine.exe/PortalAction?&MODE=MAIN&BASE=CPVBLZ2000&MAIN=WebServerMain.inl |access-date=2013-09-29 |archivedate=2017-07-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170712000806/http://celade.cepal.org/cgibin/RpWebEngine.exe/PortalAction?&MODE=MAIN&BASE=CPVBLZ2000&MAIN=WebServerMain.inl |deadurl=yes }}</ref> * {{flagicon|FRA}} [[Francuska Gvajana]] oko 19 000<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.indigene.de/30.html?&L=2 |access-date=2013-09-29 |archive-date=2011-08-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820071429/http://www.indigene.de/30.html?&L=2 |dead-url=yes }}</ref> * {{flag|SUR}} od oko 12 000 do oko 24 000 Suvrremeni Indijanci službeno su kršćani ali se drže i domorodačkih vjerovanja. Govore vlastitim jezicima a uz njih i engleskim, španjolskim, portugalskim, francuskim ili nizozemskim. Najrasprostranjeniji indijanski jezik je [[kečuanski jezik|kečuanski]] (jezik starih Inka) kojim danas govori oko 10 000 000 ljudi. U SAD-u su pod imenom ''Native Americans'', a u Kanadi pod imenom ''First Nations'' zajedno pobrojeni Indijanci i Eskimi. U podacima o Grenlandu misli se na Eskime. Domorodačko stanovništvo posve je izumrlo (radi bolesti, ropstva i ubojstava) na području današnjih karipskih država (Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Kuba, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Portoriko, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago). Domoroci su sasvim iščezli i u [[Urugvaj]]u i u velikim dijelovima Argentine ([[Patagonija]], [[Ognjena zemlja]]). Nepoznato je koliko je Indijanaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbova dolaska. Procjene se kreću od manje od 10 000 000 do više od 100 000 000. === Indijanski jezici === Slijedi pregled broja govornika indijanskih jezika po državama. Indijanskim jezicima govori ukupno otprilike 30 610 387 ljudi. * Kanada - 200 725 (6% od ukupnog stanovništva), najviše cree (120 000) i inuktitut (34 000) * SAD - 373 949, najviše navajo (170 822) * Meksiko - oko 6 000 000, najviše nahuatl (1 376 026) * Gvatemala - 3 186 429 (42.8% od ukupnog stanovništva), najviše k'iche' majanski (1 000 000) * Peru - 3 750 492 (35% od ukupnog stanovništva), najviše kečuanski (3 177 938) i ajmarski (440 380) * Ekvador - oko 2 469 605 (9.4% od ukupnog stanovništva), najviše kečuanski (2 300 000) * Panama - 194 269 (8.3% od ukupnog stanovništva), najviše guaymi (170 000) * Paragvaj - 4 700 000 (više od 90% od ukupnog stanovništva), najviše guarani (4 650 000) * Bolivija - 3 918 526 (43.09%), 2 739 407 (30.12%) su dvojezični (i španjolski i domorodački), ukupno 6 657 933 (73.21%); najviše kečuanski (2 281 198) i ajmarski (1 525 391) * Belize - 44 519 (15.2%), najviše q'eqchi' majanski (17 581) * Kostarika - 38 550, najviše buglere (18 000) * Salvador - 20, najviše pipil (20), nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim * Honduras - 175 400, najviše garifuna (146 000) * Nikaragva - 162 624, najviše miskito (154 400) * Kolumbija - 850 000, najviše guahibo (23 006) * Venezuela - 288 496, najviše wayúu (170 000) * Argentina - 1 165 570, najviše kečuanski (800 000), guarani (200 000) i mapuche (100 000) * Brazil - 71 550, najviše nheengatu (19 000), kaingang (18 000) i terena (16 000) * Čile - 214 556, najviše mapuche (200 000) * Gvajana - 45 700, najviše macushi (18 000), wapishana (13 000) i kapóng (10 000) * Surinam - manje od 15 000, samo jezici iz obitelji carib i arawak * Francuska Gvajana - više od 5 000, najviše iz obitelji carib (manje od 3 000), arawak (par stotina) i iz obitelji tupi-guarani jezici wayampi (manje od 1 200) i emerillon (400) * Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Kuba, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago, Urugvaj - 0 (0%) == Ime == Ime su dobili po [[Indija|Indiji]] jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vrijeme (službeno) više ne nazivaju ''Indians'' nego ''Native Americans'', američkim domorocima. Nazivi ''Redskins'' ili ''Peaux-Rouges'', odnosno ''Crvenokošci'', podrugljivi su. U [[Kanada|Kanadi]] se danas često nazivaju i ''prvim narodom'', odnosno ''prvim narodima'', ili skraćeno FN, od ''First Nation''. == Klasifikacija == Indijanska plemena obično se klasificiraju prema jezičnim porodicama. Osobit doprinos dali su u ovome poslu Alexander F. Chamberlain, [[John Wesley Powell]] (1892; 58 porodica u Sjevernoj Americi) <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.powellmuseum.org/MajorPowell.html |access-date=2006-06-25 |archive-date=2007-08-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070814074932/http://www.powellmuseum.org/MajorPowell.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.powellmuseum.org/Powell_Photo.html |access-date=2006-06-25 |archive-date=2005-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051017080359/http://www.powellmuseum.org/Powell_Photo.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.arlingtoncemetery.net/jwpowell.htm |access-date=2006-06-25 |archive-date=2005-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050826003611/http://www.arlingtoncemetery.net/jwpowell.htm }}</ref>, [[Benjamin Lee Whorf]], Paul Rivet <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mnsu.edu/emuseum/information/biography/pqrst/rivet_paul.html |access-date=2006-06-25 |archivedate=2005-09-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050909085402/http://www.mnsu.edu/emuseum/information/biography/pqrst/rivet_paul.html |deadurl=yes }}</ref>, A. L. Kroeber, [[Edward Sapir]], [[Terrence Kaufman]] (1990). == Gospodarstvo == [[Datoteka:Piegan- At the Waters edge.jpg|mini|lijevo|Tipi šatori, Edward S. Curtis]] Indijanci su, često se kaže, djeca prirode. Ovisni su o njoj i žive u skladu s njezinim zakonima. Na cijelom području od Aljaske do Tierre del Fuego ([[Ognjena Zemlja]]) nema nijednog zabilježenog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata [[mitologija američkih Indijanaca]] uči nas koliko oni poštuju zemlju. Ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama. Ipak da bi čovjek mogao preživjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživio. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštovati. Naseljavanjem bijelog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše djeluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju rijeke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsjedniku legendarni indijanski poglavica [[Seattle (poglavica)|Seattle]]. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma prosvjeduju kod vlade protiv uništavanja [[kišna šuma|kišnih šuma]], a slično i danas sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svijet divljine koji se nemilice uništava. Odjeka od onih koji su u stanju nešto poduzeti nema. Visokocivilizirani narodi izgleda nisu još dostigli stupanj svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivati. === Lov i ribolov === [[Datoteka:American bison k5680-1.jpg|mini|220px|Američki bizon, najpoznatija lovina prerijskih Indijanaca od koje im je ovisio opstanak.]] Lov je jedna od osnovnih djelatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, nalazimo ga od vremena pojave čovjeka. Kamen i toljaga bili su glavno oružje koje se koristilo u lovu. Nekome od naših predaka palo je na pamet da nađeni kamen prilagodi i umjetnom obradom dobije od ivera nož ili da od obla kamena dobije mlat privezavši ga žilama ili kožnim trakama za drveni nastavak. Kroz povijest američkih domorodaca, još od vremena postojanja mamuta, možemo pratiti razvoj oružja američkog domoroca. [[Koplje]], [[luk i strijela]], [[tomahawk]], [[atl-atl]], [[puhaljka]] (serbatana), [[bola]] i [[praćka]] oružja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Većini društava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najvažnijih zanimanja. Nijedno društvo nije bilo isključivo lovačko. Ne smijemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najvažnijih kultura bez kojih danas ne možemo, to su [[krumpir]] (kojega smo dobili od Inka), [[rajčica]], [[grah]], [[kukuruz]] i zloglasni [[duhan]], kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, a lovio se lukom i strijelom i kopljima. [[Bizon]]ovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomoć nekih začina i ovu smjesu čuvati u kožnim vrećicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dužeg odsustva. Meso je ipak u većini slučajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su žene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem . Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljači , to su [[jelen]]i, [[sob]]ovi i [[los]]ovi, [[medvjed]]i, ali i manja divljač, [[rakun]], [[zec]], [[dabar]], [[vidra]] i [[ptice]]. Kože i krzna bile su im potrebne za izradu odjeće, obuće, pokrivače. Neke grupe Indijanaca, osobito u hladnim predjelima živjela su uglavnom od životinjskog mesa, ali ta su plemena uz lovačko zanimanje imala i razvijen ribolov. U Južnoj Americi u područjima kišnih šuma (selvasa), lov je također jedna od važnijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj 'stol' biljnim proizvodima oko kojih se staraju žene. Glavna su lovina ovih Indijanaca, ne računajući i značajno ribarstvo, [[tapir]], [[majmuni]], ptice, kornjače i druga divljač. Luk i strijela i puhaljka glavna su im oružja. Što se strijele tiče ima ih više vrsta, onih koje služe za lov na krupnu divljač, s oštrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti oblik. Otrov, posebno [[kurare]], Indijanci su koristili prilikom lova na veću divljač. Otrov [[timbu]] Indijanci bi bacali u rijeku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili. U pustinjskim i polu-pustinjskim predjelima siromašnih izvorima hrane, Indijanci bi se organizirali po malenim skupinama koje su se lakše mogle prehraniti, ovo osobito vrijedi za sjevernoamerička plemena Zapadnih Šošona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod čileanskih [[Alacaluf]]a koji su živjeli od ribe i sakupljanja priobalnih životinja. === Poljoprivreda i sakupljanje === [[Datoteka:Manihot esculenta dsc07325.jpg|mini|220px|Korijen manioke, 'žitarica' je Indijancima iz tropske Južne Amerike od kojih peku okrugle plosnate lepinje. Njezin se otrov sakupljao i nakon iskuhavanja koristio kao začin.]] Poljoprivreda i sakupljanje također su značajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao što su [[Muskogee]], [[Seminole]], [[Irokezi]], kao i [[Quechua]] i [[Maya]] Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obrađivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke naročitim postupkom pretvoriti u hranu. To je naravno [[manioka]], čak se i njezin otrov ([[cijanovodična kiselina]]) nije bacao nego su od njega kuhanjem pravili začin. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovito opisuju kao veoma čista, bez korova koji bi u europskim njivama rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svugdje gdje je prilika da se ima što sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, sjemenke, ličinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju osobiti prosperitet imala su kalifornijska plemena čija je zemlja obilovala žirom i divljim kestenom, od čega su Indijanci [[Pomo]], [[Miwok]], [[Karok]] i drugi proizvodili pogačice, i prema Evi Lips, bili veoma ugojeni. I [[Chippewa]] i [[Menominee]] Indijanci sakupljali su divlju vodenu rižu, po rižinim jezerima u [[Wisconsin]]u i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljačima nego 'narodima žeteoci', jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera. Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih Šošona gotovo jedini način da prežive. Škrta priroda nudila im je tek ono što pustinja može ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog područja i živjeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate. == Život i običaji == Indijanci se međusobno razlikuju jedni od drugih izgledom i običajima. Zemljopisno-klimatski uvjeti, glavni su čimbenik sličnosti njihovih kultura, odnosno pripadnosti nekom kulturnom pojasu. [[Datoteka:Steinfigur Peru Huari Slg Ebnöther.jpg|mini|Kultura Huari, Peru.]] === Klan, pleme i konfederacija === [[Datoteka:Okaina girls by Thomas Whiffen (1914).jpg|mini|Ocaina.]] [[Datoteka:Peace pipe.jpg|mini|220px|Lula mira plemena [[Sioux]]]] Institucije i obrasce kulture koje nalazimo kod Indijanaca obiju Amerika, nalazimo širom svijeta. Klan i [[pleme]], tajna društva, parnu kupelj, tabu ili matrifokalnost i drugo nalazimo po raznim dijelovima zemlje. Institucije [[klan]]ova nalazimo i u Africi, i u [[Australija|Australiji]], Amerikama, kao i u [[Škotska|Škotskoj]]. Kod [[Planinski Škoti|Planinskih Škota]] što su iz [[Irska|Irske]] emigrirali oko 375. i koji su zamijenili [[Pikti|Pikte]], klan označava obitelj s istim imenom (prezime), u stara vremena on nije bio prisutan u nizinskom području. Nalazimo ga kod snažnih i velikih plemena ([[sept]]ova), nezavisnih i često u ratu jedni protiv drugih. Kod Indijanaca je klan sastavni dio dualnih polovica, obično dvije, koje se najčešće označavaju pojmom fratrija ili [[bratstvo]]. Polutke, ili dualne polovice su suparničke, i one su najčešće egzogamne upravo kao i klanovi od kojih su sačinjene. Od ove uobičajene podjele plemena odudaraju neke grupe kao što su [[Delaware Indijanci]], podijeljeni na nešto što Morgan naziva 'praklanovima', Took-seat ('round paw,' 'wolf' ), Pokekooungo ('crawling,' 'turtle') i Pullaook ('non-chewing,' 'turkey'), što je postalo sinonim za 3 grane Delawara: [[Munsee]], [[Unami]], i [[Unalachtigo]]. One imaju svoje totemske ambleme i za Brintona one nisu klanovi. Morganovi 'praklanovi' Delavaraca podijeljeni su na 12 klanova, od kojih su u njegovo doba ''Kornjačama'' (Turtle) dva klana izumrla. Slična odudaranja od klasičnih dualnih organizacija kod Indijanaca nalazimo i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Kod proslavljene irokeške [[konfederacija|konfederacije]], labavog saveza plemena, labavog jer su u svemu bili neovisni što se nije ticalo općeg dobra, znači konfederacije, 'sachemi' su birani uvijek iz istih klanova, i uvijek jednaki broj, koji stupanjem na dužnost, prima titulu, koja mu automatski postaje i osobno ime. Od svih rangiranih sachema dva su mjesta uvijek ostajala nepopunjavana, ali se ponašalo kao da oni tamo sjede. To su sachemski položaji [[Hiawatha|Hiawathe]] i [[Deganawida|Deganawide]], osnivača saveza 'Duge kuće' koji su ujedinili pet naroda i iskorijenili [[kanibalizam]]. Dualnu polovicu nalazimo kako je rečeno na oba američka kontinenta. Kod [[Boróro]] Indijanaca, postoji osnovna podjela na ove dvije glavne fratrije podijeljenih svaka na po 4 klana. Članovi klanova prema oznakama na ' ''ba'' ' navlakama za ud, napravljenih od lišća palme [[babassu]], odmah znaju kojem klanu pripada, ona je u obliku grba. Bororoi su matrilinearni kao i [[Irokezi]], a kod Boróroa ženidba je zabranjena unutar 4 klana jedne polovice. Dječak nakon obreda inicijacije napuštaju majčinu kuću i postaju muškarci. Tada oni prvi put dobivaju [[labreta|labrete]] (usneni nakit) i spomenuti 'ba', kojega su izgleda proizvodile žene. –Kružni oblik sela još je jedan vid kulture raširen među mnogim Indijancima, kao takvog nalazimo ga i kod [[Kiowa]] i [[Sioux]]a i drugih prerijskih plemena, ali i na mnogim mjestima u južnoj Americi kao što su [[Gé]] Indijanci i kod Boróroa, ali ga nema na nekim mjestima kao na sjeveru kod raznih [[Arawakan|Arawaka]], gdje se selo sastoji od jedne ili dvije velike komunalne kuće, strmih krovova. Boróro selo dijeli se na polovice ''Cera'' (Ečeráe; oblik množine) i ''Tugare'', a što je dobro opisao Lévi-Strauss. Cera je sjeverna polutka, a nasuprot je Tugare. Klanovi Cere raspoređeni su po kućama s istoka na zapad (prema Albisettiju) i teku redom ''badegeba cobugiwu'' ili ''gornje poglavice'', ''bokodori'' (veliki tatu), ''ki'' (ili kíe u Enciklopediji Bororo) odnosno ''tapir'', i ''badegeba cebegiwu'' (''donje poglavice''). Prema mitu polutka tugare prepustila je polutki cera da daju poglavice, što Lévi-Strauss i proučava analizirajući mit o junaku [[Baitigogo]]u. Na drugu stranu kod polovice tugare idu sa zapada na istok i to redom iwaguddu (ptica gralha azul ili plava ptica; [[Uroleuca cristatella]]), arore (gusjenica), apiboré (palma acuri; [[Attalea speciosa]]) i paiwoé ili paiwé (guariba-majmun; Alouatta sp.). [[Datoteka:Urarina shaman B Dean.jpg|mini|220px|Šaman plemena Urarina. Urarine žive u bazenima rijeka Chambira i Urituyacu u Peruu, a sami sebe zovu Kachá i pripadaju izoliranoj jezičnoj porodici Simacu.]] Slične običaje zabrane ženidbe unutar klana nalazimo kod matrilineatnog [[Kamilaroi]] plemena s rijeke [[Darling]] u [[Australija|Australiji]], koji imaju 6 klanova ali i posebnu podjelu na 4 muške i 4 ženske klase, a stanje je sljedeće: Muška ženidbena klasa Ipai može tražiti partnera samo u ženskoj klasi Kapota, dalje imamo Kumbo s Mata, Muri s Buta i Kubi s Ipata. Ovo su ženidbene klase i nisu klanovi, osam klanova Kamilaroa su Duli ([[iguana]]), Murira ili klokan, Nemi ili oposum, Dinoun ili emu, Bilba ili bandikut i Nurai ili crna zmija. I unutar Iroquois konfederacije iz [[New York]]a, pa uključujući i [[Tuscarora]] Indijance, sva plemena osim [[Mohawk]]a i [[Oneida]] bijahu razdijeljena na dvije fratrije. Kod [[Mohawk]]a i [[Oneida]] fratriju ne nalazimo, nego nešto slično što smo vidjeli kod Delawaraca. Kod meksičkih Asteka iz doba [[Tenochtitlan]]a i konkviste grad je bio podijeljen na 4 zasebna dijela. Oni su imali različitu nošnju, posebne zastave i u rat su išli kao odvojene grupacije. Na ovaj su se način [[Asteci]] odmah razlikovali. Kod [[Tlaxcalteca]], njihovih neprijatelja, nalazimo vjerojatno identičnu situaciju. U rat se išlo po 'bratstvima' ili 'plemenima', što nije utvrđeno, a svako je imalo posebnu nošnju i zastavu. Isto su vjerojatno razmišljali i Bororo Indijanci koji su klansku pripadnost obilježavali navlakama za ud, ali i po peruškama za strijele u obliku grba. Ukradena stvar odmah bi bila otkrivena jer je svaki klan imao različite grbove. === Konfederacije === Vječiti ratovi i opasnosti od uvijek mogućih napada, poznatih ili nepoznatih plemena ili pljačkaških bandi, tjerala su ova plemena u saveze. To su bile konfederacije. U Sjevernoj Americi nalazimo konfederacije osobito istočno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]]. Tako imamo da su 'plemena' u stvari konfederacije, to su u Atlantskom primorju i zaleđu (Sjeveroistočne Velike šume): [[Powhatan]], [[Nanticoke]], [[Metoac]], [[Iroquois]], [[Abenaki]], [[Pennacook]], [[Wappinger]], [[Wampanoag]], [[Narragansett]] i još neki. Na Jugoistoku kod ratarskih plemena [[Muskhogean]] nalazimo konfederaciju Creek, zapadno od njih 3 [[Caddo]] konfederacije: [[Kadohadacho]], [[Hasinai]] i [[Natchitoches]]. I njihov izdanak Crni Poni (Black Pawnee ili [[Arikara]]) bili su konfederacija. [[Pawnee]] su bili konfederacija od 4 bande. Na preriji neprijatelji Pawneeja, konfederacija su bili [[Sioux]] Indijanci, i njima zapadni Indijanci [[Blackfoot]]. Na krajnjem zapadu uz Pacifičku obalu nalazimo na 22 plemena [[Nootka]] od kojih je konfederacija bila poznata kao [[Aht]]. Savezna plemena bila su zastupana od svojih poglavica na plemenskim vijećima, a o svemu lokalnom odlučivali su sami. Nelojalnost konfederaciji povlačila je konzekvence. Tako su Oneida Indijanci, iz saveza Irokeza, morali biti preseljeni čak u [[Wisconsin]], što je američka vlada i učinila, kako bi ih spasila osvete veoma zloglasnih irokeških ratnika. Konfederacija [[Iroquois]], nije imala saveznika. Bili su u ratu sa svim ostalim Indijancima njima nesrodnim, ali i u ratu sa svim irokeškim plemenima, koja nisu bila u savezu s njima. Zbog ovoga su i stradali gotovo svi irokeški narodi što su ih okruživali, osim [[Cherokee]]ja koji su živjeli predaleko na jugu, a i previše moćni. Irokeze su na jugu zaustavila tek snažna plemena Čerokija i [[Catawba]], na sjeveru ratoborna plemena saveza Abenaka, a napose borbeni [[Sokoki]], čija je povijest jedan dugački rat, a jedini saveznici njihovi prijatelji [[Francuzi]]. === Kanibalizam === Pripadnost jednoj etno-lingvističkoj skupini ne znači da imaju i sličnu materijalnu kulturu, ona je vjerojatno uvijek uvjetovana prilikama u kojima žive. Na Sjeverozapadnoj obali u zemlji Indijanaca [[Kwakiutl]], [[Nootka]], [[Tlingit]], [[Tsimshian]] [[Bella Coola]], [[Haida]], [[Quileute]], [[Skokomish]], [[Chinook Indijanci|Chinook]] i [[Coast Salish]], pa i južnije, u zemlji što je naseljavaju Indijanci iz Oregona i Kalifornije: [[Coos]], [[Alsea]], [[Yaquina]], [[Tututni]], [[Karok]], [[Wiyot]] i [[Yurok]], govorimo o kulturi Sjeverozapadne obale. Plemena ovih Indijanaca pripadaju u desetak etno-lingvističkih porodica koja su razvila jednu vrst kulture. To je kultura orijentirana moru i kanuima. Riba ima veliku ulogu u njihovoj prehrani, i bili su dovoljno bogati, da si mogu priuštiti bogatiji društveni život, razviti umjetnost u drvorezbarstvu, tkanju, pa i da budu oholi u svojim ceremonijama potlatcha, u kojima se nemilice trošilo, dijelilo i uništavalo bogatstvo, i na taj si način priskrbio ugled. Što je priroda bila darežljivija, ovi su ljudi uspjeli izgraditi bogatije društvo. Haide, Tsimshiani, Kwakiutli i Nootke, spadaju svakako u najbogatije. No, ova društva nisu baš bila toliko romantična, kako bi se pomislilo na prvi pogled. Bila su to i društva koja su prakticirala [[ropstvo]], imali su niz neobičnih običaja, a bilo je i ljudožderstva. McDowell drži da su antropofagiju prakticirala mnoga Sjeverozapadna plemena, tajno društvo hamatsa kod Kwakiutla ostatak je tih običaja. Običaje antropofagije Kwakiutla izučio je [[Jim McDowell]], i opisao u svom djelu ''Hamatsa: The Enigma of Cannibalism on the Pacific Northwest Coast''. [[Heinrich Zimmerman]], njemački mornar što je služio na ' ''Resolution'' 'u kapetana Jamesa Cooka, piše u svom publiciranom žurnalu za Mowachaht Indijance sa zaljeva Nootka na otoku [[Vancouver]] da 'suše ljudsko meso koje su jeli s užitkom i molili ih da probaju i oni'. O brutalnostima nekih običaja Sjeverozapadnih Indijanaca piše i engleski kapetan [[James Strange]], koji [[1778.]] posjećuje [[Nootka Sound]], kojemu je Callicum, zet poznatog poglavice [[Maquinna]], pokušao prodati tri šake i glavu, govoreći mu da je to dobro za jesti. O običajima kanibalizma stizale su vijesti sa sviju strana svijeta. U Americi je, izgleda, bilo kanibalizma u raznim kulturnim područjima. Nalazimo ga i kod [[Irokezi|Irokeza]], gdje se provodilo kod [[Mohawk]] Indijanaca, a možda i drugih plemena, ali prije uspostave saveza Haudenosaunee. Na preriji ga znamo kod [[Pawnee]] Indijanaca, a Dr. [[William Jones]], kaže da su ga poznavali i [[Leech Lake Chippewa]]. Kod [[Skidi]]-Pawnee Indijanaca, običavali su žrtvovati djevojke Jutarnjoj zvijezdi ''Ho-Pir-i-Kuts'' (Morning Star), kasnije je ovo ukinuo poglavica [[Petalesharo]]. Pawnee pripadaju porodici [[Caddoan]] Indijanaca, srodni su [[Caddo]]ima, i za njih se zna da su prakticirali [[kanibalizam]] i žrtvovanja. Pawnee su bili jedino prerijsko pleme koje je prinosilo ljudske žrtve, sjeverno od Meksika. Kanibalizam su Pawnee donesli sa sobom vjerojatno iz zemlje [[Caddo]] Indijanaca. Ratnik koji se u borbi pokazao hrabro Pawnee-neprijatelju biti će najvjerojatnije pojeden. Plemena [[Pawnee]] i njima nesrodni [[Shawnee]] iz grupe [[Algonquian]], upravo su na zlu glasu zbog kanibalizma. Svladanom neprijatelju Pawnee će pojesti i [[srce]] i [[mozak]], hrabrost neprijatelja, vjeruju oni, preći će tako na njih. Mozak se jeo kao bi se stekla inteligencija neprijatelja. Sličnih običaja nalazimo kod raznih plemena širom svijeta. Ovaj obrazac jedenja srca i mozga ubijenog neprijatelja nalazimo kod svih lovaca na glave, i veoma poznatih [[Dajaci|Dajaka]] iz [[Azija|Azije]] i strašnih [[Carib]] Indijanaca iz Malih Antila. –Ništa manje opasni bijahu i veoma civilizirani [[Asteci]], kod kojih se srce žrtvovalo bogovima, a meso bi bilo razrezano i razdijeljeno narodu. Mitove o kanibalizmu nalazimo širom Amerike, sve do [[Ognjena Zemlja|Ognjene Zemlje]] gdje se govori o divu-ljudožderu. [[Endokanibalizam]], jedan je od oblika [[antropofagija|antropofagije]] koje nalazimo kod plemena Južne Amerike, spominje se kod nekih [[Yanomami|Yanomama]] iz [[Roraima|Roraime]], kod njima udaljenih Indijanaca [[Maxubí|Maxubi]] u Rondôniji o kojima piše nesretni Fawcett, pa dalje kod [[Panoan]] plemena [[Amahuaca]], s čime je bila upoznata [[Gertrude Evelyn Dole]] (1915-2001).Maxubí == Kulturna područja == === [[Sjevernoamerički Indijanci]] === Zemljopisno-klimatski uvjeti uvjetovali su nastanku više kulturnih pojaseva na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. * ''[[Subarktički Indijanci]] ([http://www.dkimages.com/discover/previews/744/50016341.JPG vidi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})'' (Subarctic Indians), u [[Kanada|Kanadi]] i [[Alaska|Aljaski]], gdje nalazimo plemena [[Athapaskan|Atapaskana]] i [[Algonquian]] Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su [[Montagnais]], [[Atikamekw]], [[Naskapi]], [[Cree]], [[Chipewyan]], [[Dogrib]], [[Beaver]], [[Carrier]], [[Slavey]], [[Han Indijanci|Han]], [[Tutchone]], plemena [[Kutchin]] ([[Takkuth-kutchin]], [[Vunta-kutchin]], [[Tranjik-kutchin]], [[Kutcha-kutchin]], [[Natsit-kutchin]], [[Tennuth-kutchin]], [[Tatlit-kutchin]], [[Nakotcho-kutchin]], [[Dihai-kutchin]]) i [[Khotana]] ([[Ingalik]], [[Tanaina]], [[Ahtena]], [[Koyukon]]) nadalje [[Tagish]], [[Tahltan]], [[Sekani]], [[Nahane]] (s [[Kaska]]), [[Mountain]], [[Hare]], [[Bear Lake|Satudene]]; izumrli [[Beothuk]]. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njezini česti simboli su [[krplje]], [[kanu]], [[toboggan]], [[snježne naočale]]. Odjeća je krznena. Lov i ribolov glavni je oblik privređivanja ovih Indijanaca. * ''[[Indijanci Sjeverozapadne obale]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5536&rendTypeId=4 vidi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})'' (Northwest Coast Indians). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Sjeverne Amerike. Oni nastavaju područje uz Pacifičku obalu Sjeverne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaljeva [[Yakutat (zaljev)|Yakutat]] u [[Alaska|Aljaski]] na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim skupinama poznatim kao [[Kwakiutl]], [[Tsimshian]], [[Tlingit]], [[Haida]], [[Bella Coola]], Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, [[Oregon]]a i [[Washington]]a. Društva s juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada [[kultura]] gradnje velikih [[totem]]a, gradnji [[cedar|cedrovih]] kuća s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje [[chilkat-ogrtači|chilkat-ogrtača]] (koji su često nevjerojatno skupi), orijentiranost [[more|moru]], izgradnja drvenih velikih kanua, [[ropstvo]], i nadasve veoma poznate rastrošne svečanosti '[[potlač|potlach]]'. * ''[[Indijanci Platoa]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5538&rendTypeId=4 vidi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})'' (Plateau Indians). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području rijeke Columbije. Ovdje je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korijenja [[camas]] i [[shanataque]] (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule) Plemena ovog područja pripadaju grupama [[Shahaptian]] ([[Umatilla]], [[Tygh]], [[Tenino]], [[Yakima]], [[Nez Percé]], [[Palouse]], [[Walla Walla]]), [[Waiilatpuan]] ([[Cayuse]], [[Molala]]), [[Salishan]] ([[Shuswap]], [[Lillooet]], [[Ntlakyapamuk]], [[Spokane]], [[Coeur d’Alêne]], [[Pend d’Oreille|Kalispel]], [[Okanagon|Okanogan]], [[Nespelem]]), [[Kitunahan]] ([[Kutenai]]), [[Chinookan]] ([[Wasco]] [[Wishram]] i [[Watlala|Dog River Indijanci]] ili Cascade), [[Lutuamian]] ([[Modoc]], [[Klamath]]) i [[Athapaskan]] (Nicola ili [[Stuwihamuk]]; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem. [[Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 100.jpg|mini|Pomo Indijanka]] * ''[[Kalifornijski Indijanci]] (http://cache.eb.com/eb/image?id=5537&rendTypeId=4{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} vidi)'' (California Indians). Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljača žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme više-manje su malena, podijeljena po brojnim plemenima i oskudno obučena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca [[Eva Lips]], navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega naročitim postupkom dobivaju brašno i peku pogačice '[[acorn bread]]', odnosno [[kruh]] od žira. Glavna plemena su: [[Maidu]], [[Miwok]], [[Chumash]], [[Yokuts]], [[Shasta]], [[Chimariko]], [[Achomawi]], [[Atsugewi]], [[Yana]], [[Yahi]], [[Wintu]], [[Nomlaki]], [[Patwin]], [[Yuki]], [[Pomo]], [[Wappo]], [[Nisenan]], [[Costanoan]], [[Salinan]], [[Esselen]], [[Kitanemuk]], [[Akwa’ala]], [[Ipai]], [[Tipai]], [[Kamia]], [[Cupeño]], [[Luiseño]], [[Cahuilla]], [[Juaneño]], [[Gabrieleño]], [[Nicoleño]], [[Fernandeño]], [[Serrano]]. * ''[[Indijanci Velikog Bazena]] ([http://www.cabrillo.edu/~crsmith/basin.gif vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060620232205/http://www.cabrillo.edu/~crsmith/basin.gif |date=2006-06-20 }})'' (Great Basin Indians). U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predjelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena [[Shoshoni|Šošona]] koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima [[Utah]]a, [[Wyoming]]a i [[Colorado|Colorada]] Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasificiraju u [[Numic]]-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: [[Sjeverni Pajuti|Northern Paiute]], [[Owens Valley Pajuti]], dvije grupe [[Mono]] Indijanaca i pleme [[Bannock]] iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju [[Western Shoshoni]], Indijanci [[Panamint]] ili Koso, [[Gosiute]], [[Wind River]] (njihov su ogranak Komanči /[[Comanche]]/), i Indijanci [[Weber Ute]] (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: [[Northern Ute]], [[Southern Ute]], [[Tumpanogots]], [[Pahvant]], [[Fish Lake Juti]], [[Red Lake Juti]], [[Kawaiisu]], i bande [[Pajuti|Južnih (Southern) Paiuta]]: [[Las Vegas Pajuti]], [[Shivwits]], [[Uinkarets]], [[Moapa]] i [[Chemehuevi]]. [[Datoteka:Langs N.Amer.png|mini|lijevo|220px|Jezične porodice sjevernoameričkih domorodaca]] * ''[[Jugozapadni Indijanci]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5540&rendTypeId=4 vidi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})'' (Southwest Indians).Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe [[Yuman]]skih i [[Piman]]skih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se [[Zuñi]], šošonsko pleme [[Hopi]] i plemena grupe [[Tanoan]]. [[Apači|Apačka]] plemena kao i [[Papago]] su nomadi. [[Datoteka:Chief_Quanah_Parker_of_the_Kwahadi_Comanche.jpg|mini|Quanah Parker, poglavica Komanča]] * ''[[Prerijski Indijanci]] ([http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312023432/http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif |date=2007-03-12 }})'' (Plains Indians). Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Teksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: [[Plains Cree]], [[Assiniboin]], [[Blackfoot]] (Crna Stopa), [[Gros Ventre]], [[Hidatsa]], Vrane ([[Crow Indijanci|Crow]]), [[Mandan]], [[Cheyenne]], [[Arikara]], [[Teton]], [[Santee Sioux]], [[Arapaho]], [[Omaha Indijanci|Omaha]], [[Pawnee]], [[Kiowa]], [[Comanche]]. * ''[[Indijanci Sjeveroistočnih šuma]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5542&rendTypeId=4 vidi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})'' (Northeast Woodland Indians). Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama [[Iroquoian]] i [[Algonquian]]. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i [[kokice]] 'pop corn' koje su [[Irokezi]] nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su [[Irokezi]] (Iroquois), [[Huron Indijanci]], [[Erie Indijanci|Erie]], [[Susquehanna]], [[Wappinger]], [[Wampanoag]], [[Mahican]] (poznati Mohikanci), [[Metoac]], [[Powhatan]] (kod nas poznati po crtiću o djevojci [[Pocahontas]]), [[Nanticoke]], [[Conoy]], [[Pennacook]] i drugi. * ''[[Jugoistočni Indijanci]] ([http://cache.eb.com/eb/image?id=5543&rendTypeId=4 vidi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})'' (Southeast Indians). Ovo područja [[Datoteka:Rc11016 Timucua trapping fish.jpg|mini|lijevo|Na slici [[Jacquesa Le Moyne]] (1564) Timucua Indijanci love ribu]] obuhvaća jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova svečanost 'Green Corn Dance' ili 'Ples zelenog kukuruza'. Neka od ovih plemena poznavali su i [[hambar]]e u koje, po Evi Lips, 'nije mogao ući ni miš'. Plemena ovog područja pripadaju porodicama [[Muskhogean]] (po novijoj ortografiji Muskogean), [[Natchesan]], [[Caddoan]], [[Siouan]], [[Attacapan]], [[Chitimachan]] i [[Tonikan]]. Glavna plemena su: [[Muskogee|Creek]], [[Seminole]], [[Timucua]], [[Yuchi]], [[Biloxi Indijanci|Biloxi]], [[Chitimacha]], [[Atakapa]], [[Tunica]], [[Natchez]], [[Choctaw]], [[Chickasaw]], [[Akokisa]], [[Hasinai]], [[Adai]], [[Taensa]], [[Kadohadacho]], [[Natchitoches]], [[Chakchiuma]], [[Pascagoula]], [[Bayogoula]], [[Avoyel]], [[Chawasha]], [[Washa]], [[Chatot]], [[Chiaha]], [[Yamasee]], [[Fresh Water Indijanci|Fresh Water]], [[Ais]], [[Calusa]], [[Tequesta]], [[Jeaga]], [[Cusabo]], [[Congaree]], [[Cape Fear Indijanci|Cape Fear]], [[Waxhaw]], [[Winyaw]], [[Cherokee]], [[Woccon]], [[Manahoac]], [[Tutelo]], [[Monacan]], [[Eno Indijanci|Eno]], [[Sugeree]], [[Catawba]], [[Nahyssan]], [[Hitchiti]], [[Koasati]], [[Alabama Indijanci|Alabama]], [[Tohome]], [[Eufaula]], etc. * ''[[Mezoamerički Indijanci]]'' [[Amuzgo]], [[Cakchiquel]], [[Chol|Ch'ol Maya]], [[Matlatzinca]], [[Mixe]], [[Mixtec]], [[nahuatlan|Nahuatl]]/[[Aztec]], [[Itzá|Itza Maya]], [[Tequistlatec|Oaxaca Chontal]], [[Pipil]], [[Popoluca]], [[Chontal|Tabasco Chontal]], [[Tlahuica]], [[Toltec]], [[Yucatec|Yucatan Maya]], [[Zapotec]], [[Zoque]] * ''[[Indijanci karipskog područja]]'' Pripada mu Veliki i Mali Antilijužni diio Srednje Amerike i jug Floride. Plemena: [[Arawak]], [[Boruca]], [[Bribri]], [[Cábecar]], [[Carib]], [[Changuena]], [[Corobici]], [[Cueva]], [[Cuna]], [[Dorasque]], [[Garifuna]], [[Guajiro]], [[Guaymí]], [[Guetar]], [[Igneri|Inyeri]], [[Carib|Island Carib]], [[Guatuso|Maleku]], [[Mískito|Miskito]], [[Move]], [[Murire]], [[Paraujano]], [[Paya|Pech]], [[Rama Indijanci|Rama]], [[Shebayo]], [[Taino]], [[Térraba|Teribe]], [[Voto]]. === [[Srednjoamerički Indijanci|Indijanci Srednje Amerike]] === * ''Središnji Meksiko'' (Central Mexico) Predstavnici: [[Nahuatlan|Nahuatl]], [[Otomí]], [[Chontal]], [[Ixcatec]], [[Tarascan]], [[Mixtec]], [[Zapotec]]. * ''Obala Vera Cruza'' (Vera Cruz Coast) Predstavnici: [[Totonac]], [[Tamaulipec]], [[Huastec]], [[Popoluca]]. * ''Poluotok Yucatan'' (Yucatan Peninsula) Predstavnici: [[Yucatec]], [[Mazatec]], [[Mopán]]. * ''Južne ravnice'' (S: Lowlands) Predstavnici: [[Zoque]], [[Tzeltal]], [[Tzotzil]], [[Lacandon]], [[Quiché]], [[Ixil]], [[Itzá]], [[Misquito]], [[Jicaque]]. * ''Južne planine'' (S. Highlands) Predstavnici: [[Pipil]], [[Xinca]], [[Achi]], [[Lenca]], [[Nicarao]], [[Nicoya]], [[Ulva]], [[Rama Indijanci|Rama]], [[Boruca]], [[Guaymí]], [[Cuna]], [[Talamanca]]. * ''Veliki Antili'' (Greater Antilles) Predstavnici: [[Ciboney]], [[Sub-Taino]], [[Taino]], [[Ciguayo]], [[Guanahatabey]] * ''Mali Antili'' (Lesser Antilles) Predstavnici: Island [[Carib]], [[Igneri]]. === [[Južnoamerički Indijanci]] === * ''Sjever'' (Northern) Predstavnici: [[Choco]], [[Chibcha]], [[Caquetio]], [[Tairona]], [[Guajiro]], [[Mompox]], [[Timote]], [[Achagua]], [[Yaruro]], [[Otomaco]], [[Guamontey]], [[Guahibo]], [[Sáliva|Saliva]], [[Cumanagoto]]. * ''[[Gvajansko gorje]]'' (Guiana Highlands) Predstavnici: [[Arawak]], [[Warrau|Warao]], [[Galibi]], [[Tiriyó|Tirio]], [[Wapishana]], [[Oyana]]. * ''Amazon'' (Amazon) Predstavnici: [[Bora]], [[Cubeo]], [[Yanomami]], [[Wai-Wai]], [[Jívaro]], [[Barauana]], [[Apalaí]], [[Tupinamba]], [[Yagua]], [[Xipibo]], [[Kanamari]], [[Maué|Maue]], [[Munduruku]], [[Kayapo]], [[Amahuaca]], [[Mashco]], [[Tacana]], [[Sirionó|Siriono]], [[Chiquito]], [[Paressí|Paressi]], [[Nambikwara]], [[Bakairi]]. * ''[[Brazilsko visočje]]'' (Brazilian Highlands) Predstavnici: [[Xavante]], [[Boróro]], [[Guato]], [[Guarani]], [[Tupí]], [[Kaingáng|Kaingang]], [[Tupinamba]], [[Botocudo]], [[Caiapós do Sul]], [[Xakriaba]] * ''[[Ande]]'' (Andes) Predstavnici: [[Aconipa]], [[Cayapa]], [[Manta]], [[Tumbes]], [[Huancavilca]], [[Chincha]], [[Huanca]], [[Quechua]], [[Aymara]], [[Atacama]], [[Diaguita]], [[Mapuche]]. * ''[[Gran Chaco]]'' (Gran Chaco) Predstavnici: [[Chiriguano]], [[Zamuco]], [[Chamacoco]], [[Lengua]], [[Toba]], [[Mataco]], [[Chané|Chane]], [[Ashluslay|Chulupi]], [[Mocoví|Mocovi]], [[Tonocoté]], [[Abipón]] * ''[[Pampas]]'' (Pampas) Predstavnici: [[Huarpe]], [[Charrua]], [[Chana-Mbegua]], [[Querandí|Querandi]], [[Minuane]], [[Puelche]], [[Pehuenche]], [[Poya]], [[Tehuelche]]. * ''[[Ognjena zemlja]]'' (Tierra del Fuego) Predstavnici: [[Chono]], [[Alacaluf]], [[Yahgan]], [[Ona]], [[Haush]]. O tajnim obredima, licima, mitovima i figurama južnih patagonskih naroda pisao je čilsko-hrvatski povjesničar [[Sergio Laušić Glasinović]].<ref>[http://www.memoriachilena.cl//temas/documento_detalle2.asp?id=MC0000937 Memoria chilena]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sergio Lausic Glasinovic: Ceremonias secretas - Rostros, mitos y figuras de las etnias patagónicas australes, . Magallanes, 1994., (Punta Arenas : Impresos Horizonte) [http://www.memoriachilena.cl/archivos2/pdfs/MC0000937.pdf pdf]</ref> == Popis plemena == * '''[[Dodatak:Popis etnonima domorodačkih plemena Amerike]]''' * '''[[Dodatak:Popis indijanskih plemena po kulturnim područjima]]''' * [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Aconipa-Caraja]] * [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Carib-Lutuami]] * [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Machacali-Salinan]] * [[Klasifikacija plemena američkih Indijanaca: Salish-Zuñi]] * [[Glavne grupe i porodice Indijanaca]] === Wikipedije na indijanskim jezicima === ==== Sjeverna Amerika ==== * algonkinske ** [[:cr:]] na cree-u/nēhiyaw jeziku ** [[:chy:]] na čejenskom/tsetsêhestâhese jeziku * atabaskanske ** na navaju/diné bizaad jeziku * irokeške ** [[:chr:]] na čirokijskom ==== Srednja Amerika ==== * uto-aztečke ** [[:nah:]] na nahuatlu/nawatlahtoli jeziku ==== Južna Amerika ==== * aymaranske ** [[:ay:]] na aymaranskom/aymar aru jeziku * kečuanske (quechua) ** [[:qu:]] na kečuanskom/runa simi jeziku * tupijske ** [[:gn:]] na guaranskom/avañe'e) jeziku ** [[:gn:]] na tupijskom/abanhe'enga jeziku * muskogeanske ** [[:mus:]] na creek/muskoke jeziku ** [[:cho:]] na choctaw/chahta jeziku == Isprika zbog genocida == Senat SAD-a prihvatio je rezoluciju kojom se službeno ispričavaju američkim Indijancima za sve zločine koje su nad njima počinili. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/amerika-se-ispricala-indijancima |access-date=2013-09-29 |archive-date=2009-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011031816/http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/amerika-se-ispricala-indijancima |dead-url=yes }}</ref> <ref>http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=113728438</ref> To isto je učinila i Kanada. Larry J. Zimmerman procjenjuje pretkolumbovsko pučanstvo Sjeverne Amerike (današnji SAD i Kanada) na oko 20 000 000 ljudi. Europski kolonizatori su se pitali odakle su došli ti domorodački narodi i, kako nisu spomenuti u Bibliji, imaju li uopće dušu i jesu li to uopće ljudi? Katolička crkva naposljetku je 1537. godine Indijance proglasila djecom Božjom, ali to nije spriječilo agresiju prema domorodačkom načinu života. Prvi su bijelci u Americi, poznati po vjerskoj zatucanosti, nagađali kako su Indijanci zapravo potomci izgubljenih plemena izraelskih. Genocidna kampanja protiv domorodaca u SAD-u (Indijanski ratovi) okončana je tek 1924. godine uspostavom sustava rezervata koji je i danas na snazi te davanjem državljanstva i prava glasa. Godine 1990. donesen je Zakon o zaštiti i repatrijaciji grobova sjevernoameričkih domorodaca (Native American Graves Protection and Repatriation Act), koji propisuje ljudske ostatke i grobna dobra, kao i svete objekte u vlasništvu saveznih institucija, vratiti udruženim plemenima. Sijuksi pokušavaju na sudovima vratiti zemlju na svom svetom području Paha Sapa (Black Hills/Crna brda). U Kanadi je 1999. uspostavljena savezna država Nunavut (inuitski: naša zemlja), pod nadležnošću Inuita koji u njoj čine 85% stanovništva. Energetska kriza s početka 1970-ih omogućila je zaposlenje i prihode određenom broju plemena u čijim su rezervatima postojala mineralna bogatstva. Najvažniji gospodarski napredak mnogim plemenima predstavljala je izgradnja kockarnica, koja im je bila dopuštena 1978. godine Zakonom o regulaciji kockanja (Indian Gaming Regulatory Act). Godine 2000. nešto više od 100 priznatih plemena (ukupno ih je 500) imalo je aktivne kockarnice, a podjela njihova prihoda konačno je plemenima omogućila pristojan životni standard omogućen poboljšanjem infrastrukture, kvalitetnijim stanovanjem, cestama, medicinskom skrbi i školstvom. Meskwaki i Ojibwe prihode su iskoristili za ponovni otkup svoje plemenske zemlje, a veliki dio te zemlje vraćen je tradicionalnom načinu uporabe (uzgoj divlje riže). Organizacije poput Indijanske komisije za ribu i divljač Velikih jezera (Great Lakes Indian Fish and Wildlife Commision) rade s ciljem očuvanja resursa i edukacije javnosti o pravima iz sporazuma i domorodačkoj ekologiji. Iako se u posljednje vrijeme nastoji umjesto izraza Indijanac (American Indian) rabiti izraz izvorni Amerikanac (Native American) u SAD-u ili Prvi narodi (First Nations) u Kanadi, mnogi domoroci pojam Indijanac ne smatraju uvrjedljivim (American Indian Movement). To ionako nije jedan narod nego stotine posve različitih naroda koji govore stotinama različitih jezika i nisu imali jedinstveno ime za sebe prije agresije bijelih kolonizatora. === Izvori === {{izvori|2}} == Galerija == <gallery> Datoteka:Abenaki Tribe.jpg|[[Abenaki]], porodica [[Algonquian]] Datoteka:Nana amerindien.jpg|[[Apači|Apač]], (Nana). porodica [[Athapaskan]], Jugozapad SAD-a Datoteka:Chief-59.jpg|[[Apalachee]] (poglavica Gilmer Bennett), porodica [[Muskhogean]] Datoteka:Scabby Bull, Arapaho.gif|[[Arapaho]], porodica Algonquian Datoteka:Chief Yellow Boy.jpg|[[Assiniboin]], porodica [[Siouan]] Datoteka:CurtisIndian.png|[[Atsina]] ili Gros Ventre, porodica [[Algonquian]]. Datoteka:Bolivia aymara praying loc.jpg|[[Aymara]] Datoteka:Bannock.jpg|[[Bannock]] (porodica [[Shoshonean]]), Idaho Datoteka:Shanawdithit portrait.jpg|[[Beothuk]] (žena; [[Shanawdithit]]), porodica [[Beothukan]], [[Kanada]] Datoteka:Lester Skeesuk.jpg|[[Brothertown]], (Lester Skeesuk; [[Narragansett]]-[[Mohegan]]), porodica Algonquian Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 056.jpg|[[Cahuilla]], porodica Shoshonean, Kalifornija Datoteka:Kalina young 1892.jpg|[[galibi|Kali'na]] Datoteka:Catawba 1913.jpg|[[Catawba]], porodica Siouan. Datoteka:Umpine.jpg|[[Cayuse]], porodica [[Waiilatpuan]] Datoteka:Chemehuevi boy.png|[[Chemehuevi]] (dječak), porodica Shoshonean Datoteka:Blowgun demonstration in Oconaluftee Indian Village, Cherokee, North Carolina.jpg|[[Cherokee]] demonstrira sa puhaljkom (selo Ocanaluftee), porodica [[Iroquoian]] Datoteka:Wolf Robe yo.jpg|[[Južni Šajeni|Cheyenne, Southern]], porodica Algonquian Datoteka:Chickasaw.jpg|[[Chickasaw]] (mladi ratnik), porodica Muskhogean. Datoteka:Pisatuntema in Partial Native Dress with Native Hairstyle and with Ornaments 1909.jpg|[[Choctaw]] sa tradicionalnom frizurom, porodica Muskhogean Datoteka:Klallam people near canoe.jpg|[[Clallam]] sa kanuom, porodica Salishan Datoteka:Comanche in winter.jpg|[[Comanche]], Teksas. Porodica Shoshonean Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 094.jpg|[[Cowichan]], porodica Salishan Datoteka:Poundmaker.png|[[Cree]] (skupina Plains Cree), porodica Algonquian Datoteka:Lumbee.jpeg|[[Croatan|Lumbee]] (Croatan; lijevo) sa američkom kongresnicom, porodica Algonquian Datoteka:Curley.jpg|[[Crow Indijanci|Crow]] izviđač, porodica Siouan Datoteka:Lenape01.jpg|[[Lenni Lenape|Delaware]], porodica Algonquian Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 074.jpg|[[Diegueño]], porodica Yuman Datoteka:KickingHorse.jpg|[[Flathead]], porodica [[Salishan]] Datoteka:Tongva woman.jpg|[[Gabrieleño]], porodica Shoshonean Datoteka:Gaviao 2573a.JPG|[[Gavião do Pará‎]] Datoteka:AlteHaba-Indianerin von derKoniginChalotte-Insel inBritisch-Kolumbia mitNasenring undLippenpflock2.jpg|[[Haida]] žena sa nosnim ukrasom. porodica [[Skittagetan]] Datoteka:Noia havasupai.jpg|[[Havasupai]] djevojka, porodica [[Yuman]]. Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 044.jpg|[[Hesquiaht]], porodica Wakashan Datoteka:Long Time Dog Hidatsa.jpg|[[Hidatsa]], porodica Siouan Datoteka:Curtis - Snake priest.JPG|[[Hopi]], Arizona (zmijski svećenik. Porodica Shoshonean. Datoteka:Tathamiche.jpg|[[Hualapai]], porodica Yuman Datoteka:Iowa-indian.jpg|[[Iowa Indijanci|Iowa]], porodica Siouan Datoteka:Hellmuth Straka and Japrerias, 1960.jpg|[[Japreria]] (i Hellmuth Straka) Datoteka:Guipago2.jpg|[[Kiowa]], porodica [[Kiowan]] Datoteka:Kiowa Apache Essa-queta.jpg|[[Kiowa Apache]], porodica Athapaskan. Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 091.jpg|[[Klamath]], porodica [[Lutuamian]] Datoteka:Klickitat Brave 1899-Benjamin Gifford.jpg|[[Klickitat]], porodica [[Shahaptian]] Datoteka:Ktunaxa (Kootenai) crewman aboard sternwheeler Duchess, near Golden BC 1887.JPG|[[Kutenai]], porodica [[Kitunahan]] Datoteka:Kwakwaka'wakw man and copper shield, by Edward Curtis.jpg|[[Kwakiutl]], porodica [[Wakashan]] Datoteka:Laguna Pueblo Indians.jpg|[[Laguna Indijanci|Laguna]], porodica [[Keresan]] Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 078.jpg|[[Lummi]], porodica Salishan Datoteka:Makah Indian Whalers 1910.jpg|[[Makah]] ribari, porodica Wakashan (skupina [[Nootkan]]) Datoteka:Crow s heart, Mandan.JPG|[[Mandan]], porodica Siouan Datoteka:Argentina Mapuche Cacique Pincen.jpg|[[Mapuche]] (poglavica Pincen) Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 092.jpg|[[Maricopa]], porodica Yuman Datoteka:Tunkan Maia Yucatan.jpg|[[Maje|Maya]], porodica [[Mayan]] Datoteka:Mescalero tipis.jpg|[[Mescalero]] Apači, porodica Athapaskan Datoteka:Micmac2.jpg|[[Micmac]], Kanada, porodica Algonquian Datoteka:Modoc women.jpg|[[Modoc]] žene (u društvu dvojice bijelaca), porodica [[Lutuamian]] Datoteka:Mohave Indians.jpg|[[Mohave]], porodica Yuman Datoteka:Murachief.jpg|[[Múra]] (Brazil) Datoteka:Xwmetskwiyam Image 001.png|[[Musqueam]], porodica Salishan Datoteka:Manuelito.jpg|[[Navaho]], porodica Athapaskan Datoteka:Chief.Joseph.1877.jpg|[[Nez Percé]], porodica Shahaptian Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 093.jpg|[[Nootka]] žena (sa nosnim ukrasom), porodica Wakashan. Datoteka:Nlaka'pamux.jpg|[[Ntlakyapamuk]], porodica Salishan Datoteka:Chef Ocaïna.JPG|[[Ocaina]] Datoteka:Guyane 0040.jpg|[[Oyana]] Datoteka:Okanagan Family Portrait.JPg|[[Okanagon]], porodica Salishan Datoteka:Interpret omaha.jpg|[[Omaha Indijanci|Omaha]], porodica Siouan Datoteka:1924 Indian Citizenship Act.jpg|trojica [[Osage]], porodica Siouan Datoteka:Oto delegation.jpg|[[Oto Indijanci|Oto]], porodica Siouan Datoteka:Paiutes1880.jpg|[[Paiute]], porodica Shoshonean Datoteka:Wolf necklace.jpg|[[Palouse]], porodica [[Shahaptian]] Datoteka:Pataxo001.jpg|[[Pataxó]] (Brazil) Datoteka:Petaki-penobscot.jpg|[[Penobscot]], porodica Algonquian Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 028.jpg|[[Pomo]] djevojka, porodica [[Kulanapan]] Datoteka:Moni chaki.jpg|[[Ponca Indijanci|Ponca]], porodica Siouan Datoteka:Chief Kack-Kack.gif|[[Potawatomi]], porodica Algonquuian Datoteka:Qahatika girl 3c12215u.jpg|[[Quahatika]], porodica Piman Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 076.jpg|[[Quinault]], porodica Salishan Datoteka:Assinaitappi.jpg|[[Sarsi]], porodica Athapaskan Datoteka:SarahWhislter.jpg|[[Sauk and Fox]], porodica Algonquian Datoteka:Rabbit-Tail.jpg|[[Shoshoni]], porodica Shoshonean Datoteka:ChiefGall-NARA.jpg|[[Sioux]] (Gall), pleme [[Hunkpapa]], porodica Siouan Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 077.jpg|[[Skokomish]], porodica Salishan Datoteka:Chief George and daughter.jpg|[[Squawmish]], porodica Salishan Datoteka:Kwakwaka'wakw woman with cedar basket.jpg|[[Stalo]], porodica Salishan Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 029.jpg|[[Suquamish]], porodica Salishan Datoteka:Tarascan.jpg|[[Taraski]], porodica [[Tarascan]] Datoteka:Terena.jpg|Terena ili [[Tereno]] (Brazil) Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 090.jpg|[[Tewa]], pleme [[San Ildefonso Indijanci|San Ildefonso]], porodica [[Tanoan]]. Datoteka:Tlingit women and children.jpg|[[Tlingit]], porodica [[Koluschan]] Datoteka:Taku.jpg|[[Tlingit]], pleme [[Taku]], porodica Koluschan Datoteka:Tonkawa chiefs.jpg|[[Tonkawa]], porodica [[Tonkawan]] Datoteka:Berito.jpg|[[Tunebo]] Datoteka:Rattlesnake Pete - Umatilla Indian Reservation - Oregon.jpg|[[Umatilla]], porodica Shahaptian Datoteka:Uros people-Lake Titicaca.jpg|[[Uru]] (jezero Titicaca) Datoteka:ChiefOuray.jpg|[[Ute]], porodica Shoshonean Datoteka:YellowBird.jpg|[[Walla Walla]], porodica Shahaptian Datoteka:Datsolalee2.jpg|[[Washo]], porodica [[Washoan]]. Datoteka:Noies wichita.jpg|[[Wichita]] žene, porodica [[Caddoan]] Datoteka:Henookeku.jpg|[[Winnebago]] djevojka, porodica Siouan Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 012.jpg|[[Wishram]], porodica [[Chinookan]] Datoteka:Xerente 1809a.JPG|[[Xerente]] (Brazil) Datoteka:Yagua Indian.JPG|[[Yagua]] (Peru) Datoteka:Alto orinoco5.jpg|[[Yanomami]] Datoteka:Yaqui indians.jpg|[[Yaqui]], porodica [[Taracahitian]]. Datoteka:Edward S. Curtis Collection People 038.jpg|[[Yuma]], porodica Yuman Datoteka:Yurok basketweaver.jpg|[[Yurok]], porodica [[Weitspekan]] Datoteka:BenitoJuarez.jpg|[[Zapotec]] ([[Benito Juarez]]), porodica [[Zapotecan]], Meksiko Datoteka:Si Wa Wata Wa.jpg|[[Zuñi]], porodica [[Zunian]]. Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| </gallery> == Literatura == * [[Eva Lips]], Knjiga o Indijancima /Das Indianerbuch, Leipzig, 1984/. * Handbook of American Indians (1906) by Frederick W. Hodge. A listing of over 800 Indian Tribes in the United States and Canada. * Steward, Julian. H. (ed.). 1946-59. Handbook of South-American Indians (7 vols). * Loukotka, Chestmír 1968. Classification of South-American Indian Languages. Los Angeles: Latin American Center, University of California. == Povezano == * [[Glavne grupe i porodice Indijanaca A-L]] * [[Glavne grupe i porodice Indijanaca M-Ž]] * [[Jezične porodice indijanaca]] * [[Indijanski rezervati]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Indigenous peoples of the Americas}} * [http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/n4/mode/1up Hodge, Handbook of North American Indians North of Mexico, vol. I] * [http://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/n3/mode/2up Hodge, Handbook of North American Indians North of Mexico, vol. II] * [http://wontolla.homepage.t-online.de/wontolla/16tribes.htm 1000 Indian Nations Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319011425/http://wontolla.homepage.t-online.de/wontolla/16tribes.htm |date=2008-03-19 }} * [https://web.archive.org/web/20120909013744/http://lcweb2.loc.gov/ammem/award98/ienhtml/tribes.html Edward S. Curtis's The North American Indian: Photographic Images] * [http://www.accessgenealogy.com/native/indianlocation.htm North American Indian Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210013730/http://www.accessgenealogy.com/native/indianlocation.htm |date=2008-12-10 }} * [http://www.native-languages.org/languages.htm Native Languages of the Americas: List of Native American Indian Tribes and Languages] * [https://web.archive.org/web/20031003201930/http://hometown.aol.com/bbbenge/page22.html North American Indian - Population Records] * [http://www.indianer-welt.de Indianer Welt] * [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&action=ispis&tekst_id=18392 Hugo Chavez traži da se Papa ispriča Indijancima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610100943/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&action=ispis&tekst_id=18392 |date=2007-06-10 }} * [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,5,9,makedonija_indijanci,73681.jl Makedonskoj policiji došli pomoći američki Indijanci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513023933/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2007,5,9,makedonija_indijanci,73681.jl |date=2007-05-13 }} * [https://web.archive.org/web/20020223094743/http://users.aol.com/donh523/navapage/tribes.htm Flags of the Native American Peoples of the US] * [http://www.texasindians.com/cultanth.htm Organizacije indijanskih zajednicâ] * [http://www.nativecelebs.com/actors8.htm NativeCelebs] * [http://www.potiron.com.br/MuseuDoIndio/pagesp/grupind/grind_A.htm Grupos Indígenas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090226080457/http://www.potiron.com.br/MuseuDoIndio/pagesp/grupind/grind_A.htm |date=2009-02-26 }} {{Indijanci}} {{Authority control}} [[Kategorija:Indijanci| ]] [[Kategorija:Narodi]] 87hdtcpdb9mgvaa8n5xc25u9nww7jsm Bistrica ob Sotli (općina) 0 20719 42680384 42390593 2026-08-21T16:38:03Z SrpskiAnonimac 101643 /* Naselja Općine Bistrica ob Sotli */ 42680384 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Općina Bistrica ob Sotli | ime_genitiv =Općine Bistrica ob Sotli | izvorno_ime =<small>Občina Bistrica ob Sotli</small> | slika_panorama =Karte Bistrica ob Sotli si.png | veličina_slike =280px | opis_slike=Pozicija Općine Bistrica ob Sotli na karti Slovenije | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 03 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-minute = 39 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Slovenija}} | lokacija1_ime =[[Slovenske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Štajerska (Slovenija)|Štajerska]] | lokacija2_ime =[[Statističke regije Slovenije|Statistička regija]] | lokacija2_info =[[Savinjska (regija)|Savinjska regija]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Župan]] | ime_vođe = Franjo Debelak | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =31.1 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_kopna = | stanovništvo_godina =[[2013]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =1.404 <ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =45.1 stan./[[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | web_stranica =[http://www.bistricaobsotli.si/ www.bistricaobsotli] | bilješke = }} '''Općina Bistrica ob Sotli''' ([[slovenski]]: ''Občina Bistrica ob Sotli'') je jedna od '''212''' [[Slovenija|slovenskih]] [[Popis općina u Sloveniji|općina]] od 1.404 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/slovenia-savinjska.php | title =Slovenia: Savinjska | accessdate =21. 05. 2014 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, [[glavni grad|administrativni centar]] općine je [[selo]] [[Bistrica ob Sotli]]. == Geografija == Općina Bistrica ob Sotli prostire se na istoku [[Slovenija|Slovenije]], pored [[Hrvatska|hrvatske]] [[granica|granice]] u [[sliv]]u [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Sutla|Sutle]], na površini od 31.1 [[km²]]<ref name=mam/>, na kojoj leži 11 naselja. == Naselja Općine Bistrica ob Sotli == '''[[Bistrica ob Sotli]]''', [[Dekmanca]], [[Črešnjevec ob Bistrici]], [[Hrastje ob Bistrici]], [[Križan Vrh]], [[Kunšperk]], [[Ples, Bistrica ob Sotli|Ples]], [[Polje pri Bistrici]], [[Srebrnik]], [[Trebče]], [[Zagaj, Bistrica ob Sotli|Zagaj]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bistrica ob Sotli municipality}} * [http://www.bistricaobsotli.si/ Službene stranice Općine Bistrica ob Sotli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121024540/http://bistricaobsotli.si/ |date=2021-01-21 }} {{sl icon}} {{Slovenske općine}} {{Op-Slovenija-začetak}} [[Kategorija:Općine Slovenije]] t9zriy98cnnz5y3d9ziqyuuzi20zqlj 1926. 0 23789 42680529 42680269 2026-08-22T09:39:00Z Alekol 2231 /* Smrti */ 42680529 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15</ref> gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - "Vihor" u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].<ref>"Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi", Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)</ref><ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]</ref> * 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].<ref>"Petak s crnim krugom oko sunca", Politika, 19-21. jun 1926, str. 6</ref> * [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku. * 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS. * ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća "Mira", za cigaret-papir, i "Kandit", za bonbone, jer su oštetili državu za "više desetina miliona dinara".<ref>"Jedna pustolovna trgovačka afera", Politika, 27. jun 1926, str. 6</ref> * [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata). * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. * krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno... * [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca. * 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO). * [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]]. * [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu... * [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.<ref name="Polit19260715">Politika, 15. jul 1926, str. 6-7</ref><ref>Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)</ref> U Štedimu kod Peći je od grada težine "tri do četiri stotine grama" izginula desetočlana porodica.<ref>"Žrtve pećske katastrofe", Politika 16. jul 1926, str. 5</ref> Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.<ref name="Polit19260715" /> * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). * 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog. [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, "Arnauti", pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore<ref>"Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori", Politika, 28. jul 1926, str. 3</ref> (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori). * [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj. * [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.<ref>"Streljanje bez sudske presude", Politika, 6. avg. 1926, str. 1</ref> * [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije. * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.<ref>"Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama", Politika, 5. avg. 1926, str. 4</ref> * [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.). * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * <5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.<ref>Politika, 6. avg. 1926, str. 4</ref> * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu. * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). [[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]] * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, "dobra polovina svih opština" u KSHS<ref>"Značaj opštinskih izbora", Politika, 14. avg. 1926, str. 1</ref>). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.<ref>"Krajnji rezultati opštinskih izbora", Politika, 19. avg. 1926, str. 6</ref> Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.<ref>"Opštinski izbori u Đakovici", Politika, 21. avg. 1926, str. 2</ref> * 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.<ref>"Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici", Politika, 17. avg. 1926, str. 7</ref> * [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).<!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --> * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * < 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.<ref>"Hvatanje morskog čudovišta", Politika, 30. avg. 1926, str. 4</ref> * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. * [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83<ref>"Sukob zagrebačkih studenata sa policijom", Politika, 1. sept. 1926, str. 4</ref> (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.<ref>"Uništena kačačka banda", Politika, 4. sept. 1926, str. 6</ref> * [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji. [[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|"Dalmacija"]] * [[3. 9.]] - Laka krstarica "Dalmacija", bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.<ref>"Naša prva krstarica", Politika, 11. sept. 1926 (foto)</ref> * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933). * 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.<ref>"Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani", Politika, 11. sept. 1926, str. 5</ref> * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu. * 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu. * 12. 9. - "Plebiscit" u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.<ref>"Pogibija naših avijatičara u Pragu", Politika 25. sept. 1926, str. 3</ref> * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]]. * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]]. * [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS. * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS. * 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km. * 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora. Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Milovan Žanić]] kaže "Biti će opet Hrvatski Sabor!". * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Privredna kriza u KSHS.<ref>"Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas", Politika, 21. avg. 1926, str. 5</ref> * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]]) * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[12. 10.]] - [[Paul Puhallo von Brlog]], austrougarski general (* [[1856]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] smpxdukffoxweckwxq8eahmiblq4jd6 42680532 42680529 2026-08-22T10:03:07Z Alekol 2231 /* Oktobar/Listopad */ 42680532 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15</ref> gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - "Vihor" u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].<ref>"Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi", Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)</ref><ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]</ref> * 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].<ref>"Petak s crnim krugom oko sunca", Politika, 19-21. jun 1926, str. 6</ref> * [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku. * 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS. * ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća "Mira", za cigaret-papir, i "Kandit", za bonbone, jer su oštetili državu za "više desetina miliona dinara".<ref>"Jedna pustolovna trgovačka afera", Politika, 27. jun 1926, str. 6</ref> * [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata). * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. * krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno... * [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca. * 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO). * [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]]. * [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu... * [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.<ref name="Polit19260715">Politika, 15. jul 1926, str. 6-7</ref><ref>Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)</ref> U Štedimu kod Peći je od grada težine "tri do četiri stotine grama" izginula desetočlana porodica.<ref>"Žrtve pećske katastrofe", Politika 16. jul 1926, str. 5</ref> Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.<ref name="Polit19260715" /> * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). * 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog. [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, "Arnauti", pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore<ref>"Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori", Politika, 28. jul 1926, str. 3</ref> (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori). * [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj. * [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.<ref>"Streljanje bez sudske presude", Politika, 6. avg. 1926, str. 1</ref> * [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije. * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.<ref>"Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama", Politika, 5. avg. 1926, str. 4</ref> * [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.). * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * <5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.<ref>Politika, 6. avg. 1926, str. 4</ref> * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu. * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). [[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]] * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, "dobra polovina svih opština" u KSHS<ref>"Značaj opštinskih izbora", Politika, 14. avg. 1926, str. 1</ref>). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.<ref>"Krajnji rezultati opštinskih izbora", Politika, 19. avg. 1926, str. 6</ref> Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.<ref>"Opštinski izbori u Đakovici", Politika, 21. avg. 1926, str. 2</ref> * 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.<ref>"Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici", Politika, 17. avg. 1926, str. 7</ref> * [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).<!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --> * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * < 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.<ref>"Hvatanje morskog čudovišta", Politika, 30. avg. 1926, str. 4</ref> * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. * [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83<ref>"Sukob zagrebačkih studenata sa policijom", Politika, 1. sept. 1926, str. 4</ref> (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.<ref>"Uništena kačačka banda", Politika, 4. sept. 1926, str. 6</ref> * [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji. [[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|"Dalmacija"]] * [[3. 9.]] - Laka krstarica "Dalmacija", bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.<ref>"Naša prva krstarica", Politika, 11. sept. 1926 (foto)</ref> * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933). * 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.<ref>"Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani", Politika, 11. sept. 1926, str. 5</ref> * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu. * 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu. * 12. 9. - "Plebiscit" u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.<ref>"Pogibija naših avijatičara u Pragu", Politika 25. sept. 1926, str. 3</ref> * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]]. * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]]. * [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS. * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS. * 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km. * 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora. Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Milovan Žanić]] kaže "Biti će opet Hrvatski Sabor!". * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane. * 11. 10. - [[Grga Anđelinović]] podnosi interpelaciju skupštini: optužuje HSS za promociju "defetističke" literature, povodom izdanja [[Mihovil Pavlek Miškina|Miškinine]] knjige "Za svojom zvijezdom" - doprinos krizi vlade nakon Radićevog incidenta. * [[13. 10.]] - Predsednik vlade [[Nikola Uzunović]] podnosi ostavku, ali povučena je 16-tog nakon novog sporazuma sa HSS. * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Privredna kriza u KSHS.<ref>"Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas", Politika, 21. avg. 1926, str. 5</ref> * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]]) * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[12. 10.]] - [[Paul Puhallo von Brlog]], austrougarski general (* [[1856]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] 5mm6qbv6rgoxiwf081menma4mpe2n2w Lista rijeka Hrvatske 0 24300 42680388 42133265 2026-08-21T16:48:02Z SrpskiAnonimac 101643 42680388 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" |+ '''Rijeke u Hrvatskoj dulje od 50 km''' !width="20" align="right"| !width="100"|Rijeka !width="50"|Duljina u Hrvatskoj !width="50"|Ukupna duljina !width="100"|Utječe u |- | align="right" |1. |[[Sava]] | align="right" |562 km | align="right" |945 km |[[Dunav]] |- | align="right" |2. |[[Drava]] | align="right" |305 km | align="right" |749 km |[[Dunav]] |- | align="right" |3. |[[Kupa]] | align="right" |296 km | align="right" |296 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |4. |[[Dunav]] | align="right" |188 km | align="right" |2860 km |[[Crno more]] |- | align="right" |5. |[[Bosut]] | align="right" |143 km | align="right" |186 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |6. |[[Korana]] | align="right" |134 km | align="right" |134 km |[[Kupa|Kupu]] |- | align="right" |7. |[[Bednja (rijeka)|Bednja]] | align="right" |133 km | align="right" |133 km |[[Drava|Dravu]] |- | align="right" |8. |[[Lonja]] | align="right" |132 km | align="right" |132 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |9. |[[Česma (rijeka)|Česma]] | align="right" |123 km | align="right" |123 km |[[Lonja|Lonju]] |- | align="right" |10. |[[Una]] | align="right" |120 km | align="right" |213 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |11. |[[Vuka]] | align="right" |112 km | align="right" |112 km |[[Dunav]] |- | align="right" |12. |[[Dobra]] | align="right" |104 km | align="right" |104 km |[[Kupa|Kupu]] |- | align="right" |13. |[[Cetina]] | align="right" |100 km | align="right" |100 km |[[Jadransko more]] |- | align="right" |14. |[[Glina]] | align="right" |100 km | align="right" |100 km |[[Kupa|Kupu]] |- | align="right" |15. |[[Karašica (pritok Drave)|Karašica]] | align="right" |91 km | align="right" |91 km |[[Drava|Dravu]] |- | align="right" |16. |[[Sutla]] | align="right" |89 km | align="right" |92 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |17. |[[Orljava]] | align="right" |89 km | align="right" |89 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |18. |[[Ilova (pritoka Lonje)|Ilova]] | align="right" |85 km | align="right" |85 km |[[Lonja|Lonju]] |- | align="right" |19. |[[Odra (Hrvatska)|Odra]] | align="right" |83 km | align="right" |83 km |[[Kupa|Kupu]] |- | align="right" |20. |[[Lika (rijeka)|Lika]] | align="right" |78 km | align="right" |78 km |[[ponornica]] |- | align="right" |21. |[[Krapina (rijeka)|Krapina]] | align="right" |75 km | align="right" |75 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |22. |[[Krka (Jadransko more)|Krka]] | align="right" |73 km | align="right" |73 km |[[Jadransko more]] |- | align="right" |23. |[[Pakra]] | align="right" |72 km | align="right" |72 km |[[Lonja|Lonju]] |- | align="right" |24. |[[Sunja (rijeka)|Sunja]] | align="right" |69 km | align="right" |69 km |[[Sava|Savu]] |- | align="right" |25. |[[Zrmanja]] | align="right" |69 km | align="right" |69 km |[[Jadransko more]] |- | align="right" |26. |[[Mura]] | align="right" |67 km | align="right" |483 km |[[Drava|Dravu]] |- | align="right" |27. |[[Glogovnica]] | align="right" |66 km | align="right" |66 km |[[Česma (rijeka)|Česmu]] |- | align="right" |28. |[[Plitvica]] | align="right" |65 km | align="right" |65 km |[[Drava|Dravu]] |- | align="right" |29. |[[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]] | align="right" |63 km | align="right" |63 km |[[Korana|Koranu]] |- | align="right" |30. |[[Kupčina]] | align="right" |56 km | align="right" |56 km |[[Kupa|Kupu]] |- | align="right" |31. |[[Mirna (Jadransko more)|Mirna]] | align="right" |53 km | align="right" |53 km |[[Jadransko more]] |- | align="right" |32. |[[Neretva]] | align="right" |20 km | align="right" |213 km |[[Jadransko more]] |} '''Izvor''': * ''Zemljopisni atlas Republike Hrvatske,'' Školska knjiga, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1992. [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj|*Popis rijeka u Hrvatskoj]] gf7xcrzpzfbhq3ay7c0yoj864ka5gt3 Nova Srbija (politička stranka) 0 29267 42680348 42543273 2026-08-21T13:56:11Z SrpskiAnonimac 101643 42680348 wikitext text/x-wiki {{ostale upotrebe2|Nova Srbija}} '''Nova Srbija''' ('''NS''') je politička stranka desnice u Srbiji. Osnivač i predsednik Nove Srbije je [[Velimir Ilić]]. Na poslednjim parlamentarnim izborima u Srbiji [[28. decembra]] [[2003]], [[Nova Srbija]] je osvojila 7,7% glasova (22 od 250 poslaničkih mesta) u koaliciji sa Srpskim pokretom obnove. Novoj Srbiji je koalicionim ugovorom pripalo 9 poslaničkih mesta. [[Kategorija:Političke partije u Srbiji]] mmmvkphkj64ust1re5fliabdek8hk7y 42680349 42680348 2026-08-21T13:56:31Z SrpskiAnonimac 101643 42680349 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje2|Nova Srbija}} '''Nova Srbija''' ('''NS''') je politička stranka desnice u Srbiji. Osnivač i predsednik Nove Srbije je [[Velimir Ilić]]. Na poslednjim parlamentarnim izborima u Srbiji [[28. decembra]] [[2003]], [[Nova Srbija]] je osvojila 7,7% glasova (22 od 250 poslaničkih mesta) u koaliciji sa Srpskim pokretom obnove. Novoj Srbiji je koalicionim ugovorom pripalo 9 poslaničkih mesta. [[Kategorija:Političke partije u Srbiji]] jeps8zz229wr9x1natg852bew1kzn39 42680350 42680349 2026-08-21T13:57:21Z SrpskiAnonimac 101643 42680350 wikitext text/x-wiki {{ostale upotrebe|Nova Srbija (razvrstavanje)}} '''Nova Srbija''' ('''NS''') je politička stranka desnice u Srbiji. Osnivač i predsednik Nove Srbije je [[Velimir Ilić]]. Na poslednjim parlamentarnim izborima u Srbiji [[28. decembra]] [[2003]], [[Nova Srbija]] je osvojila 7,7% glasova (22 od 250 poslaničkih mesta) u koaliciji sa Srpskim pokretom obnove. Novoj Srbiji je koalicionim ugovorom pripalo 9 poslaničkih mesta. [[Kategorija:Političke partije u Srbiji]] 1tayrqvp3vsvtoiuwsvpu205tptfsuu Smrt 12 banjalučkih beba 0 41644 42680407 42600892 2026-08-21T17:21:59Z Aca 108187 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-30707-23|~2026-30707-23]] ([[User talk:~2026-30707-23|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42399684 wikitext text/x-wiki {{neutralnost}} '''Smrt 12 banjalučkih beba''' je naziv za događaj koji se za vreme [[Rat u BiH|rata u BiH]] u junu [[1992]]. godine dogodio u [[Banja Luka|Banja Luci]], koji je danas predmet velikih kontroverzi. Prema zvaničnoj verziji, na odeljenju za intezivnu negu u [[Banja Luka|banjalučkom]] porodilištu je usled nedostatka [[kiseonik]]a potrebnog za adekvatan tretman umrlo 12 od 14 tamo smeštenih beba. Srpski mediji su za to optužili međunarodnu zajednica, odnosno blokadu Bosanske krajine od strane [[Hrvatska vojska|hrvatskih]] i [[ARBiH|bosanskih]] snaga. Slučaj "smrti 12 banjalučkih beba" je bio neposredan povod za veliku vojnu [[Operacija Koridor|Operaciju Koridor]] u leto 1992. godine, tokom koje su srpske snage zauzele [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] i uspostavile kopnenu vezu između zapadnog i istočnog dela [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U Banjoj Luci postoji spomenik umrlim bebama, podignut tokom rata. Neki autori smatraju da je čitav događaj izmišljen ili preuveličan i da predstavlja "paradigmatičan slučaj" [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|srpske propagande]] <ref name="Politika falsifikata"/>, dok neki autori pripisuju probijanje koridora kao bitku koja je najslavnije pokazala srpsku vojsku od vremena Prvog svjetskog rata. U prilog prvobitnim tumačenjima se navodi tvrdnja bliskog Miloševićevog saradnika [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] u njegovim memoarima, kao i podatak da su u neposrednoj blizini Banjaluke postojala dva aktivna postrojenja za proizvodnju medicinskog kiseonika.<ref name="Politika falsifikata">{{Cite web |title=Politika falsifikata |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |access-date=2010-03-30 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022100724/http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |dead-url=yes }}</ref> Borisav Jović je otkrio da se radi o "patriotskoj" podmetačini statističkih podataka o smrtnosti dece u normalnim uslovima kao jednokratnom incidentu.<ref name="vreme">{{Cite web |title=Država, crkva i episkop Filaret |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/459/07.html |access-date=2011-08-15 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304081045/http://www.vreme.com/arhiva_html/459/07.html |dead-url=yes }}</ref> U presudi [[Radoslav Brđanin|Radoslavu Brđaninu]] pred Međunarodnim sudom za ratne zločine - koja nije ulazila je li reč o autentičnom slučaju ili ne - se tretman ovog slučaja u srpskim medijima 1992. godine navodi kao jedan od primera propagande koja je bosanske Srbe trebale okrenuti protiv Muslimana i Hrvata.<ref>[http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/00495ea22227849ac12571b6002dfbd7/930e11acbb863387c12571fe004be264?OpenDocument Radoslav Brđanin judgement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110612071234/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/00495ea22227849ac12571b6002dfbd7/930e11acbb863387c12571fe004be264?OpenDocument |date=2011-06-12 }} ''Poznate su glasine poput onih o smrti dvanaest bosanskih srpskih beba u bolnici u Banja Luci, usled nedostatka kiseonika. Odbrana tvrdi da je smrt dvanaest srpskih beba nije bila glasina, već utvrđena činjenica. Pretresno veće pridaje veći značaj tome da je ovu činjenicu, tačnu ili netačnu, iskoristila srpska propagandna mašinerija za huškanje Srba protiv muslimana''.</ref> == Verzija događaja prema srpskim medijima 1992. godine == U to vreme su hrvatske vojne snage pod blokadom držale „posavski koridor“, koji je povezivao Bosansku Krajinu i Srbiju. Ovim je bilo onemogućeno da se potreban kiseonik do Banje Luke dostavi kopnom. Jedni put kojim je kiseonik bilo moguće dostaviti je vazdušni, ali zbog zabrane leta nad teritorijom BiH od strane Saveta bezbednosti, avionu koji je trebao da iz Beograda dostavi kiseonik za Banja Luku nije bio dozvoljen let. Upućeni su mnogi apeli za pomoć putem radija, televizije, Glasa Srpskog i ostalih novina, ali iako su predstavnici UNICEF-a i ostalih međunarodnih humanitarnih organizacijama bili dobro upoznati sa ovim problemom, avion sa bocama kiseonika je nekoliko dana čekao dozvolu za poletanje koju na kraju nije dobio. Nedugo zatim zbog nedostatka kiseonika umire 12 novorođenčadi na Klinici za dečije bolesti u Banjoj Luci. Iako su doktori pokušali da upotrebe „industrijski kiseonik“ kojeg su dobili od VRS i nekoliko privatnih poduzetnika, kao i od nekoliko građana, to je bilo nedovoljno da se bebe spasu. Nakon sedam dana od datuma smrti poslednje umrle bebe, Vojska Republike Srpske uspostavlja koridor sa Srbijom, kojim se od tada kiseonik redovno mogao dostavljati. == Podaci o umrlim bebama == [[Datoteka:Гроб 12 бањалучких беба.jpg|thumb|desno|220px|Grob 12 beba u Banjoj Luci.]] Slijedi pregled podataka<ref name=automatski_generisano1>{{Cite book|title=Шта су скривиле? : Страдање беба у Клиничко-болничком центру Бања Лука, у мају и јуну 1992.|last=Борковић|first=Никола|publisher=Републички центар за истраживање рата, ратних злочина и тражење несталих лица|year=2019|isbn=978-99976-730-6-0|location=Бања Лука|pages=113}}</ref> o umrlim bebama: {| class="wikitable" |- " ! Ime majke!! Pol!!Rođenje!!Smrt!!Ime bebe |- | Dušanka Đukelić || muško || 22. 5. 1992. ||22. 5.1992.|| Nenad |- | Živka Knežević ||muško || 22. 5. 1992. ||23. 5.1992.|| Nikola |- | Fata Dedić || muško || 23. 5. 1992. ||27. 5.1992.|| - |- | Željka Tubić || muško || 19. 5. 1992. ||28. 5.1992.|| Bojan |- | Zilha Murica-Delić || žensko ||1. 6. 1992. ||1. 6.1992.|| - |- | Nađa Puškar || žensko || 29. 5. 1992. ||1. 6.1992.|| Raisa |- | Safeta Medić || žensko || 26. 5. 1992. ||2. 6.1992.|| Emina |- | Dragoslava Marić ||muško|| 3. 6. 1992. ||5. 6.1992.|| Danijel |- | Dragica Komljenović || žensko || 24. 5. 1992. ||7. 6.1992.|| Dušana |- | Milena Sandić || žensko || 15. 6. 1992. ||16. 6.1992.|| Radijana |- | Maida Đuran || muško || 17. 6. 1992. ||17. 6.1992.|| Maid |- | Grozda Rauš || muško||28. 5. 1992. ||19. 6.1992.|| Vladimir |} == Preživele bebe == * '''Slađana Kobas'''; rođena 18. juna 1992. godine i jedina je preživela beba od 22. maja do 19. juna 1992. godine. Zbog nedostatka kiseonika ozbiljno joj je bilo narušeno zdralje, pa joj imala trajno oštećenje vida, mozga i pluća, a kasije se bezuspešno borila i sa rakom kostiju. Slađana Kobas je umrla 9. februara 2006. godine u 13. godini života. Sahranjena je 11. februara 2006. u Prijedoru. * '''Marko Medaković'''; rođen 21. juna 1992. godine, nakon rođenja je bio bez kiseonika oko 10 minuta što je dovelo do toga da diše sa trećinom pluća, cerebralne paralize, hematoma na mozgu i krivljenja kičme. O njemu je Snježana Brezo snimila dokumentarni film koji će biti prikazan na Berlinskom filmskom festivalu. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Operacija Koridor]] * [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima]] [[Kategorija:Propaganda]] [[Kategorija:Banja Luka]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] icgu4wytgwx6rgt1he2yykiamkjk3e0 Iranski nuklearni program 0 50539 42680410 42669922 2026-08-21T17:31:45Z Aca 108187 "mesijanski zanos" 42680410 wikitext text/x-wiki {{POV}} [[Datoteka:Atomprogramm des Iran.png|thumb|thumb|340px|Karta Iranskog nuklearnog programa]] '''[[Iran]]ski nuklearni program''' pokrenut je [[1950-ih]] godina u suradnji s [[SAD]]-om, čija je suradnja trajala sve do [[1979.]] godine odnosno [[Iranska revolucija|iranske revolucije]], kada su Amerikanci zajedno s pojedinim [[Europa|europskim]] državama prekinuli suradnju s [[Iran]]om. Neposredno nakon revolucije i tokom [[Iransko-irački rat|rata protiv Iraka]] program je zaustavljen po naređenju ajatolaha Homeinija koji mu se žestoko protivio, tako da će do ponovnog pokretanja doći tek sredinom [[1990-ih]] kada je s [[Rusija|Rusijom]] potpisan sporazum o završetku gradnje nuklearnog reaktora [[Nuklearna elektrana Bušehr|Bušehr]] nakon čega se počinju graditi postrojenja za [[Teška voda|tešku vodu]], obogaćivanje [[uranij]]a kao i [[Rudnik|rudnici]] uranija na jugu zemlje.<ref>Haidar, J.I., 2015."[http://www.parisschoolofeconomics.eu/docs/haidar-jamal-ibrahim/sanctions.pdf Sanctions and Exports Deflection: Evidence from Iran]," Paris School of Economics, University of Paris 1 Pantheon Sorbonne, Mimeo</ref> Gotovo odmah po potpisivanju tog ugovora [[Iran]] je postao izložen [[propaganda|propagandnim]] napadima kroz veliku većinu zapadnih medija pošto navodno želi razviti [[nuklearno oružje]]. Za razliku od Američke i Izraelske vlade koje su najupornije s tim medijskim napadima njihove obavještajne agencije i vojska se slaže da Iran nema niti ne razvija atomsku bombu. Bez obzira na analize [[CIA]]-e i [[Mossad]]-a još iz 2006. godine <ref>{{Cite web |title=Hersh: CIA Analysis Finds Iran Not Developing Nuclear Weapons |url=http://archive.truthout.org/article/hersh-cia-analysis-finds-iran-not-developing-nuclear-weapons |access-date=2012-05-02 |archivedate=2012-01-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120124071601/http://archive.truthout.org/article/hersh-cia-analysis-finds-iran-not-developing-nuclear-weapons |deadurl=yes }}</ref> koje se ponavljaju 2007 <ref>[http://thinkprogress.org/security/2007/12/03/18019/nie-iran/ NIE: Iran ‘Halted’ Nuclear Weapons Program In 2003, Unlikely To Develop A Weapon In This Decade]</ref> i 2012 <ref>[http://news.antiwar.com/2012/02/25/new-york-times-us-intelligence-says-iran-not-developing-nukes/ New York Times: US Intelligence Says Iran Not Developing Nukes]</ref><ref>[http://europeanphoenix.com/en/component/content/article/39-internazionale/1131-mossad-and-cia-concur-iran-is-not-seeking-nukes.html Mossad and CIA concur: Iran is not seeking nukes]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> da Iran ne razvija nuklearno oružje on je izložen propagandnom ratu i ekonomskim sankcijama zbog njegovog navodnog razvijanja. Strah povodom daljnjeg razvoja situacije po pitanju Iranskog nuklearnog programa to jest mogućnošću Izraelsko-Američkog napada na [[Izrael]] će rezultirati na proljeće 2012 javnom pobunom Mossad-a i vrha Izraelske vojske koji izlaze u javnost s jasnom porukom da Iran ne razvija nuklearnog oružje i osudom vlastite vlade koja vođena [[mesija]]nskim zanosom vodi državu u katastrofalni rat.<ref>{{Cite web |title=Intelligence rupture over Iran eroding Israel apparat |url=http://www.presstv.ir/detail/239043.html |access-date=2012-05-02 |archive-date=2012-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120503234116/http://www.presstv.ir/detail/239043.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://abcnews.go.com/International/wireStory/israeli-intel-chief-slams-pms-iran-stance-16235360 Israeli Ex-Intel Chief Slams PM's Iran Stance]</ref> == Uvod == Iranski nuklearni program započet je još u [[1950]]-ima uz blagoslov i tehničku pomoć zapadnih demokratija kako bi se razvila nuklearna tehnologija. Nakon Islamske revolucije [[1979]]. program je zaustavljen pošto po ajatolahu [[Homeini]]u on predstavlja vražju tehnologiju, ali je ponovno počeo s radom u devedesetim godinama dvadesetog veka nakon Homeinijeve smrti iako je [[Zapadna Nemačka|Zapadna Nemačke]] već 1984. proglasila da će Iran imati atomsku bombu 1991. godine <ref>[http://www.csmonitor.com/World/Middle-East/2011/1108/Imminent-Iran-nuclear-threat-A-timeline-of-warnings-since-1979/Earliest-warnings-1979-84 Imminent Iran nuclear threat? A timeline of warnings since 1979]</ref>. Prema razmišljanju Benjamina Netanyahu šefa Izraelske opozicije iz 1992 godine i potom Shimona Pereza ministra vanjskih poslova iz iste godine, a potom i vlade koja ima nuklearno oružje iz 1996. godine Iran će imati nuklearno oružje 1999. godine <ref>[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-weve-been-here-before--and-it-suits-israel-that-we-never-forget-nuclear-iran-6294111.html Robert Fisk: We've been here before – and it suits Israel that we never forget 'Nuclear Iran']</ref>, a potom je datum pomaknut na 2000. godinu. Iako se to nije dogodilo početkom 21 veka pre svega [[SAD]], a potom i zapadna Evropa će počet neprekidno, [[propaganda|propagandno]] ponavljat Izraelsku tezu o Irankom nuklearnom oružju u neposrednoj budućnosti dok s druge strane Iranska vlada tvrdi da je cilj njenog nuklearnog programa postavljanje nuklearnih generatora koji trebali proizvoditi 6.000 MW električne struje do [[2010]]<ref>[http://www.iran-daily.com/1384/2419/pdf/i3.pdf Iran daily - Nuclear power plant will generate 6.000 MW by 2010]</ref> što bi pomoglo ekonomiji te države. Do 2007., otvorena su nuklearna postrojenja u ovim gradovima: [[Anarak]], [[Arak]], [[Ardakan]], [[Bonab]], Bushehr, [[Chalus]], Darkovin, [[Isfahan]], Karaj, [[Lashkar Abad]], Lavizan, [[Natanz]], Parchin, [[Saghad]], Yazd te nuklearni centar za istraživanje u glavnom gradu [[Teheran]]u. Iran je također još [[1970]]. potpisao sporazum o neširenju nuklearnog oružja.<ref>[http://www.un.org/events/npt2005/npttreaty.html Tekst nuklearnog dogovora o nenaoružanju]</ref> Od [[1992]]., [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA) dobila je dopuštenje da provjerava postrojenja te države.<ref>{{Cite web |url=http://www.fas.org/nuke/guide/iran/nuke/index.html |title=Nuclear weapons - Iran |access-date=2008-10-02 |archive-date=2006-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061027235816/http://www.fas.org/nuke/guide/iran/nuke/index.html |url-status=dead }}</ref> Ipak, neki su skeptični zbog tvrdnje da koristi nuklearni program za opskrbu energijom pošto je četvrta najbogatija država naftom i plinom. == Kontroverzne izjave Ahmadinežada == [[Datoteka:Ahmadinejad Cropped.jpg|thumb|thumb|200px|[[Iran]]ski predsjednik [[Mahmud Ahmedinedžad]] je više puta ponovio da Iran ima pravo na nuklearnu energiju]] {{glavni|Mahmud Ahmadinežad}} Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] pokrenuo je zabrinutost zapadne evrope i SADa svojim oštrim stavovima o državi [[Izrael]] koja posjeduje vlastito nuklearno oružje. Krajem [[2005.]] zapadni mediji su objavili kako je Ahmedinedžad izjavio da je „''[[Holokaust]] [[Židovi|Židova]] u 2. svjetskom ratu samo mit''“<ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ CNN - Iranian leader: Holocaust a 'myth'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081216063330/http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ |date=2008-12-16 }} CNN</ref> te da bi „''Židovima trebalo dati državu u Europi, SAD-u, Kanadi ili Aljasci''“, a još je ranije u listopadu objavljena je njegova izjava kako bi „''Izrael trebalo izbrisati sa karte Svijeta''“, što je izazvalo osude i kritike diljem svijeta, od [[SAD]]-a do [[EU]]-a. [[Bijela kuća]] je potom izrazila zabrinutost oko toga želi li Iran nabaviti nuklearno oružje zbog takvih radikalnih stavova i upotrijebiti ga protiv Izraela. Ipak, Iran je kasnije izjavio da je govor Ahmedinedžada [[Mahmud Ahmadinežad#Odgovor na prozivanja|krivo preveden]], naime da je izjavio da će „''[[cionizam|cionistički]] režim nestati s vremenom''“, a ne sama država Izrael<ref>[http://www.mohammadmossadegh.com/news/rumor-of-the-century/ "Wiped of the Map" - the rumor of the Century]</ref><ref>[http://www.cbc.ca/world/story/2005/12/16/iran_holocaust051216.html Anti-Israel remarks 'misunderstood,' says Iranian official] CBC</ref>. UN-ovo vijeće sigurnosti, sa svih 15 država članica, je [[28. listopada]] 2005. izdalo izjavu kojom osuđuje takve stavove: „Vijeće sigurnosti osuđuje primjedbe o Izraelu izjavljene od gospodina Mahmuda Ahmadinežada, predsjednika Islamske republike Irana“<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm UN raps Iran's anti-Israel rant]</ref>. Uz to Iran je još [[27.7.]] [[2004.]] otvorio pečate agencije [[IAEA]] na centrifuge [[uranij]]a, te obnovio povećanje centrifuga kod [[Natanz]]a, što je izazvalo osude diljem [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], a uz pomoć satelitskih snimaka otkriveni su i tajni pogoni za nuklearnu energiju koji nisu prijavljeni agenciji IAEA<ref>[http://edition.cnn.com/2002/WORLD/meast/12/12/iran.nuclear/ U.S. has photos of secret Iran nuclear sites]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. == Rok Iranu i reakcije na nuklearni program == [[11. travnja]] 2006. Iranski predsjednik Ahmadinežad je izjavio da je njegova zemlja „uspješno obogatila uranij“ i da se „Iran pridružio grupi zemalja sa nuklearnom tehnologijom“. [[Uranij]] je obogaćen na 3.5 % i mogao se iskoristiti za nuklearni reaktor, dok bi za nuklearnu bombu trebalo obogaćenje od 90 %. [[5. lipnja]] [[2006]]. 6 država članica Vijeća sigurnosti UN-a, [[Rusija]], [[Kina]], [[SAD]], [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Njemačka]], su ponudili Iranu niz prijedloga za pomoč u energiji u zamjenu za prestanak obogaćivanja Urana<ref>{{Cite web |title=China, Russia on board in sweetened offer to Iran |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html |access-date=2008-10-02 |archive-date=2012-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121021075716/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html }}</ref> koje je samo po sebi u skladu sa svetskim sporazumima o nuklearnoj energiji. [[31. srpnja]] [[Iran]] je dobio rok od [[UN]]-a zaustaviti svoj program do [[31. kolovoza]] [[2006]]. U protivnom će snositi „diplomatske i ekonomske sankcije“<ref>{{Cite web |title=UN gives Iran until 31 August nuclear deadlines |url=http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline |access-date=2008-10-02 |archivedate=2006-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060619195527/http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline |deadurl=yes }}</ref>. [[Kina]] i [[Rusija]] dugo su se protivile oštrijem djelovanju protiv Irana, ali su na kraju ipak prihvatili rezoluciju. Rok je prošao, a Iran nije zaustavio rad na nuklearnim reaktorima, ponoviviši još jednom da „nije prijetnja nikome, čak ni Izraelu“. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je na to izjavio da „Iran mora snositi posljedice“ i da je vrijeme za sankcije. No Rusija i Kina su se protivli toj odluci, a [[EU]] je još jednom produljio rok Iranu kako bi se našlo diplomatsko rješenje. [[Kofi Annan]] je [[3. rujna]] doputovao u [[Teheran]] kako bi pokušao postići konkretne dogovore, no dobio je samo doznaku da je Iran spreman na pregovore. SAD i Izrael se od početka najviše protive nuklearnom programu tako da je [[14.11.]] [[2006]]. [[Benjamin Netanyahu]], vođa izraelske stranke [[Likud]], upozorio na opasnost od nuklearne bombe u rukama Irana koji planira novi Holokaust: „''Godina je [[1938]]. a Iran je [[Njemačka]]''“ i „''Iran je u utrci za nabavaljanje atomskih bombi. Moramo ga zaustaviti''“<ref>{{Cite web |title=Netanyahu: It's 1938 and Iran is Germany |url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/787766.html |access-date=2008-10-02 |archive-date=2012-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120407122943/http://www.haaretz.com/news/netanyahu-it-s-1938-and-iran-is-germany-ahmadinejad-is-preparing-another-holocaust-1.205137 |dead-url=yes }}</ref>. Sunday Times je [[2007]]. čak objavio članak u kojem piše da Izrael planira bombardirati Iranska nuklearna postrojenja<ref>{{Cite web |title=Sunday Times: Izrael planira bombardirati Iran |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article1290331.ece |access-date=2008-10-02 |archive-date=2009-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091228203853/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/article1290331.ece }}</ref>, slično kao što je to napravio sa [[Operacija Opera|Operacijom Opera]] u [[Irak]]u. [[SAD|Američki]] predsjednik George W. Bush išao je i korak dalje i upozorio na [[Treći svjetski rat]] u slučaju da Iran nabavi nuklearno oružja: „''Imamo jednog iranskog lidera koji je rekao kako želi uništiti Izrael. Zato sam rekao svjetskim liderima: 'Ako želite izbjeći treći svjetski rat, morat ćete ih spriječiti da dođu do neophodnih znanja za proizvodnju nuklearnog oružja''“<ref>[http://www.net.hr/vijesti/page/2007/10/18/0023006.html Bush najavio 'treći svjetski rat']</ref><ref>{{Cite web |title=Bush retorički govorio o Trećem svjetskom ratu |url=http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html |access-date=2008-10-02 |archive-date=2007-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609134812/http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html |dead-url=yes }}</ref>. Ahmadinežad je pak uzvratio da je Iran žrtva nuklearnog 'ugnjetavanja': „''Iranski je narod budan i branit će sva svoja prava do kraja. Veliki iranski narod odupire se ugnjetačima i neće se povući ni za dlaku''“<ref>{{Cite web |title=Iran: mi smo žrtve nuklearnog 'bullyinga' |url=http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 |access-date=2008-10-02 |archivedate=2009-04-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090426102012/http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 |deadurl=yes }}</ref>. Sam iranski nuklearni program čak i u slučaju da su američke i zapadnoevropske kritike istinite da Iran pokušava izgraditi nuklearnu bombu uživaju podršku većine stanovnika bliskog istoka, a u Egiptu čak 80 % stanovnika "navija" za gradnju iranske nuklearne bombe, dok s druge strane [[CIA]] i [[Pentagon]] priznaju da su opći iranski vojni troškovi su minimalni,a vojna strategija je opća defanzivna s ciljem usporavanja napredovanja invazione vojske [http://english.aljazeera.net/indepth/opinion/2011/09/201192514364490977.html]. Samu srž ovog američkog i zapadnoevropskog straha da Iran pokušava izgraditi nuklearnog oružje je najbolje logički prikazao izraelski vojni stručnjak [[Martin van Creveld]] čija knjiga o strategiji je obavezno vojno štivo u [[West Point]]u koji je izjavio: ''Svijet je bio svjedok [[Invazija Iraka 2003.|Američke invazije Iraka]] za koju nije postojao nikakav stvaran razlog. U slučaju da Iranci ne pokušavaju izgraditi nuklearnu bombu oni bi bili ludi pogotovo kada se nalaze pod stalnom pretnjom invazije protivne [[Povelja UN-a|povelji Ujedinjenih Naroda]]'' == Prvi krug sankcija Iranu == Iako su se [[Rusija]] i [[Kina]] dugo protivile, na kraju su ipak postigle dogovor sa SAD-om oko novije verzije rezolucije koja bi trebala kazniti Iran. Rezolucija 1737[[UN]]-ovog vijeća sigurnosti je jednoglasno prihvaćena [[23. prosinca]] [[2006]].<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/2006/sc8928.doc.htm Security council imposes sanctions on Iran for failure to halt Uranium enrichment]</ref><ref>{{Cite web |title=Tekst rezolucije 1737 koja uvodi ograničene sankcije Iranu |url=http://www.iranwatch.org/international/UNSC/unsc-resolution1737-122306.htm |access-date=2008-10-02 |archivedate=2007-01-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070110124159/http://www.iranwatch.org/international/UNSC/unsc-resolution1737-122306.htm |deadurl=yes }}</ref> pod sponzorstvom Francuske, Njemačke i Velike Britanije. U toj rezoluciji nametnute su ograničene sankcije Iranu zbog toga što nije zaustavio nuklearni program nakon rezolucije 1696. Tom rezolucijom zabranjena je dostava nuklearne tehnologije i materijala Iranu te je zamrznula imovinu pojedinaca i poduzeća koja su povezana sa nuklearnim programom. Sankcije će se skinuti kada Iran zaustavi „sumnjive aktivnosti“ na zadovoljstvo agencije [[IAEA]]. Iran je osudio rezoluciju i kritizirao Vijeće Sigurnosti. [[Muhamed Ali Hoseini]], predstavnik Irana, je izjavio da rezolucija „ne može utjecati ili ograničiti iranske mirne nuklearne aktivnosti, ali će diskreditirati odluke vijeća sigurnosti, čija se moć gubi“. Zbog toga što je rezolucija pod člankom 41 od 7. poglavlja zakona UN-a, ona se ne može izvršiti kroz vojnu intervenciju. SAD je zaprijetio Iranu i daljnim sankcijama ako ne zaustavi svoj program. == Drugi krug sankcija Iranu == [[Datoteka:Natanz nuclear.jpg|thumb|thumb|270px|[[Protuzračna obrana]] štiti nuklearni kompleks u Natanzu]] SAD se nakon prve rezolucije dogovorio sa stalnim članicama oko sinopsisa za novu rezoluciju. [[24. ožujka]] [[2007]]. Vijeće Sigurnosti UN-a jednoglasno je izglasalo nove sankcije protiv Irana, ponovno zbog nepoštivanja prethodnog zahtjeva za prekid obogaćivanja [[uranij]]a. Rezolucijom 1747 uvodi se zabrana izvoza oružja iz Irana i zamrzava imovina 28 osoba i organizacija povezanih s iranskim nuklearnim i raketnim programom. Članice UN-a pozivaju se da ne izvoze oružje u Iran i ne daju toj zemlji financijsku pomoč i zajmove. Vojna intervencija je opet isključena. Iranski ministar vanjskih poslova Manoučehr Motaki odbacio je rezoluciju 1747 te je iskoristio svoje pravo glasa u Vijeću: „Ovo je četvrti put u godinu dana da na temelju neopravdane odluke koju su pripremili neki stalni članovi, Vijeće Sigurnosti donosi nezakonitu, neutemeljenu i nepotrebnu odluku protiv mirnodopskog nuklearnog programa Islamske Republike Irana koji nije nikakva prijetnja za međunarodnu sigurnost“. == Američke unilateralne sankcije Iranu 2007. == [[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|left|thumb|thumb|250px|Vanjski ministri SAD-a, Britanije, Francuske, Rusije i Kine u [[Berlin]]u razgovaraju o Iranskom nuklearnom programu u ožujku [[2006]].]] [[26. listopada]] [[2007]]. Sjedinjene Države uvele su nove sankcije protiv Irana, koji su optužile da „podupire teroriste u [[Afganistan]]u, [[Irak]]u i na Bliskom istoku, izvozi balističke projektile i pokušava napraviti nuklearnu bombu“. Riječ je o najoštrijim američkim sankcijama protiv Teherana od [[1979]]. godine, a usmjerene su protiv 22 agencije iranske vlade, više od 20 banaka te više pojedinaca. Glavna su meta sankcija Iranska revolucionarna garda te tvrtke u njezinu vlasništvu, uključujući tvornice [[automobil]]a, građevinske tvrtke, [[novine]] i naftna polja. Iranska vlada oštro je prosvjedovala te je ubrzo uzvratila da je „neprijateljska politika SAD-a protiv iranskog naroda i legalnih organizacija u suprotnosti s međunarodnim pravom“. Te sankcije su uvedene i ostale na snazi bez obzira na izvještaj američke obavještajne službe od [[4.12.]] [[2007]]. koji tvrdi da je Iran zaustavio program razvoja nuklearnog oružja, što je opovrgnulo tvrdnje američke vlade. U izvještaju također stoji da je Iran obogaćivao Uran i da bi ipak mogao razviti nuklearno oružje do [[2015]]<ref>[http://news.sky.com/skynews/article/0,,30200-1295529,00.html?f=rss Sky News: 'Iran Nuke Plans Are Not So Threatening']</ref><ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/12/03/iran.nuclear/index.html?iref=mpstoryview CNN:U.S. report: Iran stopped nuclear weapons work in 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307213948/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/12/03/iran.nuclear/index.html?iref=mpstoryview |date=2016-03-07 }} Edition.com</ref>. Američka državna tajnica [[Condoleezza Rice]] se osvrnula na izvješće američke obavještajne službe i poručila da bi bilo pogrešno olabaviti pritisak na Iran: „''Usprkos najnovijim podacima, bila bi velika greška olabaviti diplomatski pritisak na Iran. I dalje smatram Iran opasnom silom u međunarodnoj politici. Čini se da ovog trena nemaju aktivan program naoružavanja, i to je uistinu dobra vijest, ali mislim da ćemo učiniti veliku pogrešku ako smanjimo pritisak''“<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/2967366/index.do Rice: Iran je opasna sila i ne treba smanjivati pritisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427001736/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/2967366/index.do |date=2009-04-27 }}[[Večernji list]]</ref>. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad je izjavio da izvješće američke obavještajne službe koje opovrgava tvrdnju Bushove administracije da Iran nastoji doći u posjed nuklearnog oružja predstavlja pobjedu Teherana: „''Ovo izvješće predstavlja pobjedu iranskog naroda u sporu s međunarodnim silama oko nuklearnog pitanja''“<ref>[http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/svijet/20071205_32173.php?ar= Ahmadinedžad: Američko izvješće je pobjeda Irana]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Dnevnik.hr</ref>. Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju [[Mohamed El-Baradei]] izjavio je da Američko izvješće u kojem stoji da je Iran obustavio razvoj nuklearnog oružja 2003. dalo Teheranu otvorene mogućnosti da razriješi krizu s međunarodnom zajednicom predvođenom SAD-om: „''Iran sada ima otvorene mogućnosti jer ga se u izvješću, tvrdnjom da ne razvija atomsko oružje barem nekoliko posljednjih godina, na neki način amnestira''“. Dodao je da je izvješće u skladu s procjenom IAEA, zbog čega je s olakšanjem odahnuo<ref>{{Cite web |title=IAEA: Američko izvješće prilika za Iran |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=104137 |access-date=2008-10-02 |archive-date=2021-07-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210701132518/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=104137 |dead-url=yes }}</ref>. == Treći krug sankcija Iranu == [[3. ožujka]] [[2008]]. Vijeće sigurnosti uvelo je treći krug sankcija Iranu: 14 od 15 članica glasovalo je za rezoluciju, dok je samo [[Indonezija]] ostala suzdržana. Iako su [[Libija]], [[Južna Afrika]] i [[Vijetnam]] bili rezervirani prema rezoluciji, ipak su na kraju glasovali za. Pokrovitelji rezolucije bili su Britanija, Francuska i Njemačka. Prvi put, rezolucijom Vijeća sigurnosti zabranjuje se članicama UN-a [[trgovina]] robama koje se mogu koristiti i za civilnu i za vojnu uporabu, te se daju ovlasti za inspekciju brodskog i zrakoplovnog tereta za i iz Irana, u slučaju sumnje da se radi o zabranjenom materijalu. Rezolucijom se uvodi i financijski nadzor nad transakcijama dviju iranskih banaka Melli i Saderat, osumnjičenih za povezanost s proliferacijskim aktivnostima. Također se od zemalja traži oprez kod ulaska u nove trgovinske obveze s Iranom. Rezolucijom se naređuje zemljama da zamrznu imovinu 12 dodatnih iranskih tvrtki i 13 pojedinaca povezanih s nukleranim i raketnim programima zemlje, dok se zabranjuju putovanja za pet osoba povezanih s nuklearnim programom. Većina osoba s popisa su tehnički stručnjaci, a među njima i jedan general, [[Mohamed Neza Nakdi]], visoko rangiran u elitnoj Revolucionarnoj gardi, blizak iranskom vjerskom vođi [[ajatolah]]u Ali Hameneiju. Njemu se stavlja na teret da je bio anagžiran na zaobilaženju dosadašnjih sankcija. Iranski veleposlanik pri UN-u Muhamed Haze ponovno je odbacio rezoluciju: „''Iran ne može i neće prihvatiti zahtjeve koji su pravno manjkavi i predstavljaju političku prisilu''“<ref>{{Cite web |title=Vijeće sigurnosti UN-a uvelo nove sankcije Iranu |url=http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3026069/index.do |access-date=2008-10-02 |archive-date=2009-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090427001745/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3026069/index.do |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vijece-sigurnosti-un-uvelo-nove-sankcije-iranu.html Vijeće sigurnosti UN uvelo nove sankcije Iranu]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/un-uveo-nove-sankcije-iranu |title=UN uveo nove sankcije Iranu |access-date=2008-10-02 |archive-date=2009-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413151434/http://www.ezadar.hr/clanak/un-uveo-nove-sankcije-iranu |url-status=dead }}</ref>. == Izraelske prijetnje == Izraelski predsjednik [[Shimon Peres]] je u komentarima [[6. svibnja]] [[2008]]., povodom 60. godišnjice osnutka države Izrael, iransku nuklearnu prijetnju usporedio s Hitlerom. „''Na neki način, to je puno kompliciranije nego u vrijeme nacista. Naime, Hitler nije imao nuklearnu bombu''“, rekao je Peres i dodao kako ujedinjenje čitavog svijeta u sprječavanju nuklearnih ambicija Irana, može spriječiti eventualnu vojnu akciju. Isto tako, ne vjeruje kako Iran koristi nuklearnu energiju u mirnodopske svrhe<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/shimon-peres-iranska-nuklearna-prijetnja-gora-od-hitlera/385658.aspx Shimon Peres: Iranska nuklearna prijetnja gora od Hitlera] Index.hr</ref>. Izraelski potpremijer i ministar obrane [[Shaul Mofaz]] [[6. lipnja]] [[2008]]. za izraelski list Yediot Acharonot izjavio je da Izrael nema drugog izbora nego napasti Iran kako bi ga spriječio da razvije oružje za masovno uništenje pošto su sankcije protiv te države nedjelotvorne<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/24998146/ Israeli official says attack on Iran 'unavoidable'] MSNBC</ref>. Ta izjava uzrokovala je da cijena [[nafta|nafte]] skoči na rekodnih 139 $ po barelu. Ipak, službenici u izraelskom ministrastvu obrane dodali su da je Mofaz to izjavio možda samo da bi odvratio pozornost sa korupcijsog skandala koji visi nad [[Ehud Olmert|Ehudom Olmertom]]<ref>{{Cite web |title=Israelis round on Mofaz's "political" Iran threat |url=http://news.yahoo.com/s/nm/20080608/ts_nm/israel_iran_mofaz_dc |access-date=2008-06-11 |archivedate=2008-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611053336/http://news.yahoo.com/s/nm/20080608/ts_nm/israel_iran_mofaz_dc |deadurl=no }}</ref>. Iran je odmah osudio izjavu te zatražio od Vijeća sigurnosti UN-a da reagira na najnoviju prijetnju Izraela da će napasti iranska nuklearna postrojenja. „''Ovako opasna prijetnja protiv suverene države i članice UN je očigledno kršenje međunarodnog prava i kosi se sa najosnovnijim načelima Povelje UN''“, navodi pismo koje je [[Muhamed Hazae]] organizaciji glavnom tajniku Ban Ki-moonu<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iran-od-un-trazi-da-reagira-na-izraelske-prijetnje/390141.aspx ran od UN traži da reagira na izraelske prijetnje] Index.hr</ref>. Iran je [[9. lipnja]] [[2008]]. zaprijetio bolnim odgovorom u slučaju izraelskog napada<ref>[http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,6,10,,122714.jl Iran prijeti Izraelu bolnim odgovorom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613013250/http://www.jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,6,10,,122714.jl |date=2008-06-13 }} Jutarnji.hr</ref>. == Rezolucija IAEA == Iako je IAEA isprva bila blaga prema Iranu i tvrdila da surađuje sa njenim stručnjacima, situacija se promijenila u [[studeni|novembru]] [[2009]] samo mesec dana pre instaliranja [[Yukiya Amano|Yukija Amana]] koji razume i podržava strateške ciljeve SAD na položaj generalnog direktora [[IAEA]]-a.<ref>[http://wikileaks.org/cable/2009/10/09UNVIEVIENNA478.html wikileaks:09UNVIEVIENNA478, IAEA: AMANO READY FOR PRIME TIME]</ref> čime počinje nova faza odnosa organizacije i Irana. Tada je naime IAEA donijela rezoluciju u kojoj kritizira Iran zbog odbijanja zaustavljanja obogaćivanja uranija prema uputama Vijeća sigurnosti UN-a te zbog tajne gradnje postrojenja za obogaćivanje uranija u gradu Kom. Ahmadinedžad je osudio takav čin: "''Pod pritiskom nekolicine površno moćnih sila...IAEA je donijela nezakonitu rezoluciju protiv iranskog naroda''." Iranski potpredsjednik [[Ali Akbar Salehi]] je nekoliko dana kasnije odgovorio da Iran namjerava graditi 10 novih nuklearnih postrojenja. Francuska je nazvala takav odgovor Irana "djetinjastim".<ref>[http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2009/12/200912212431849517.html Iran says IAEA resolution 'illegal'], Al Jazeera, [[3. prosinca]] [[2009]]. Preuzeto [[19. 2.]] [[2010]].</ref><ref>Andrew Hammond, [http://www.reuters.com/article/idUSTRE5B02E120091201 Iran says to protest over IAEA nuclear resolution], Reuters, [[1. 12.]] [[2009]]. Preuzeto [[19.2.]] [[2010]]</ref><ref>Ida Alić; [http://www.vjesnik.com/Pdf/2009%5C12%5C03%5C48A48.PDF Iran odbacio rezoluciju, moguće strože sankcije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [[Vjesnik]], [[3. 12.]] [[2009]]. Preuzeto [[19. 12.]] [[2010]].</ref> U studenom iste godine, Iran je odbio poslati svoj uranij za obogaćivanje u inozemstvo za koji bi mu za uzvrat bilo isporučeno gorivo za reaktor u Teheranu, izjavio je predsjednik povjerenstva za inozemne poslove u parlamentu [[Aledin Borudžerdi]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/iran-odbija-slati-obogaceni-uranij-u-inozemstvo.html Iran odbija slati obogaćeni uranij u inozemstvo], Dnevnik.he, [[7. 11.]] [[2009]]. Preuzeto [[19. 2.]] [[2010]].</ref><ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/77838/Default.aspx Iran ne želi poslati obogaćeni uranij u inozemstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315075135/http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/77838/Default.aspx |date=2012-03-15 }}, [[Slobodna Dalmacija]], [[7. studenog]] [[2009]]. Preuzeto [[19. veljače]] [[2010]].</ref> [[18.2.]] [[2010]]. IAEA je objavila da je Iran uspio proizvesti preko 1,000&nbsp;kg obogaćenog uranija, te da bi teoretski mogao proizvesti [[nuklearno oružje]].<ref>Julian Borger, [http://www.guardian.co.uk/world/2009/feb/19/iran-iaea-united-nations-nuclear-weapon Iran has enriched enough uranium to make bomb, IAEA says], Guardian, [[18.2.]] [[2009]]. Preuzeto [[19.2.]] [[2010]].</ref> == Četvrti krug sankcija Iranu == [[9. lipnja]] [[2010]]., Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je rezoluciju 1929 kojom se potvrđuje da se Iran nije odazvao na prijašnje obveze određene prethodnim rezolucijama te se toj državi nameću nove [[sankcije]]. Prihvaćeno je sa 12 glasova za, jednim suzdržanim ([[Libanon]]) te dvoje protiv ([[Brazil]], [[Turska]]).<ref>{{cite news|title=Citing Iran's failure to clarify nuclear ambitions, UN imposes additional sanctions|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=34970&Cr=iran&Cr1=|publisher=United Nations News Centre|date=9 June 2010}}</ref><ref>{{cite news|last=Black|first=Ian|title=UN approves new Iran sanctions|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/09/iran-sanctions-united-nations-nuclear|newspaper=[[The Guardian]]|date=9 June 2010}}</ref> Vijeće je u rezoluciji preporučilo Iranu da prestane obogaćivati uranij, počne surađivati sa inspektorima IAEA te pojasni svoj nuklearni program kako ga ne bi koristio za oružje. U rezoluciji se između ostalog zabranjuje svim zemljama prodavanje bilo kakve vojne opreme Iranu ili pomaganju u obuci oko istog, pojedincima povezanima sa nuklearnim programom se zabranjuje putovanje i zamrzava imovina, inspekcija sve robe koja ulazi ili izlazi iz Irana, zaplijena zabranjenih materijala te čak i presretanje pošiljke za koju se sumnja da je povezana s programom. Ahmadinedžad je rezoluciju nazvao "''prljavim rupčićem kojeg treba baciti u kantu za smeće''".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/middle_east/10280356.stm Ahmadinejad: New UN Iran sanctions 'fit for dustbin'], [[BBC]]</ref> Turska i Brazil su se usprotivile rezoluciji koja po njima poništava njihove napore za diplomatskim rješenjem. Dvije države su Iranu prethodno ponudile obogaćivanje uranija na njihovom teritoriju, što je Teheran službeno prihvatio.<ref>{{cite news|last=Black|first=Ian|title=Iran Says Uranium to Go to Turkey, Brazil for Enrichment|url=http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html|newspaper=VoA news|date=17-05-2010|access-date=2010-11-22|archivedate=2010-05-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100520000635/http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html|deadurl=yes}}</ref> == [[Specijalni rat]] == Od trenutka izbora Baracka Obame za američkog predsednika, slučajno ili ne Iranski nuklearni program je suočen s velikim brojem "nesreća", ubojstava svojih naučnika i kompjuterskih napada koja su započela nakon što je direktor [[MI6|britanske Obavještajne službe]] John Sawers najavio '''početak obavještajnih operacija protiv Irana''' <ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/iran-tvrdi-da-ima-dokaze-kako-je-za-nedavno-ubojstvo-nuklearnog-znanstvenika-odgovoran-sad/593644.aspx Iran tvrdi da ima dokaze kako je za nedavno ubojstvo nuklearnog znanstvenika odgovoran SAD]</ref>. Sveukupno žrtve ovog specijalnog rata ili državnog terorizma što zavisi od interpretacija su postala ubijena 3 iranska nuklearna naučnika, nuklearne centrifuge oštećene kompjuterskim virusom i potom ponovljeni pokušaj sličnog napada, a na kraju i general Hassan Moqqadam šef iranskog balističkog programa koji je imao jedno od najjačih policijsko-vojnih osiguranja u državi koje ga nije moglo spasiti od "slučajne" eksplozije "skladišta oružja" <ref>{{Cite web |title=Was Israel Behind a Deadly Explosion at an Iranian Missile Base? |url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2099376,00.html |access-date=2011-11-16 |archivedate=2013-08-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130824001154/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2099376,00.html |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15741989 Is Iran already under covert attack?]</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nuclear power plants in Iran}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4134614.stm BBC-ova kronologija ključnih događaja od 2002.] * [http://www.commondreams.org/views04/1123-32.htm Abhinav K. Aima - Razumijeti nuklearni Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425162512/http://www.commondreams.org/views04/1123-32.htm |date=2009-04-25 }} * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1535777-2,00.html Časopis Time - intervju sa Mahmoudom Ahmadinežadom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108123217/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C1535777-2%2C00.html |date=2006-11-08 }} * [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/13C06751-5872-4EC2-8AAC-A1E738B11C29.html 118 nesvrstanih država članica UN-a podržava Iranski nuklearni program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060927045153/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/9/13C06751-5872-4EC2-8AAC-A1E738B11C29.html |date=2006-09-27 }} * [http://www.payvand.com/news/03/oct/1015.html Povijest Iranskog nuklearnog programa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190514125548/http://www.payvand.com/news/03/oct/1015.html |date=2019-05-14 }} * [http://www.iranian.com/Clips/2006/December/nuclear.html Iranska TV izvještava o nuklearnom programu zemlje] [[Kategorija:Historija Irana]] plv6cg0ec4xx4fo8eiv2olf4igzmdpd Ruholah Homeini 0 50542 42680419 42586029 2026-08-21T17:36:18Z Aca 108187 42680419 wikitext text/x-wiki {{POV}} {{Infookvir političar |ime = Ruholah Homeini<br />{{fas icon}} موسوی خمینی |datum rođenja = [[22. 9.]] [[1902.]] |mjesto rođenja = [[Homein]], [[Iran]] |datum smrti = [[3. 6.]] [[1989.]] |mjesto smrti = [[Teheran]], [[Iran]] |malaslika = |slika = Portrait of Ruhollah Khomeini By Ali Kaveh.jpg |veličina = |opis slike = |podpredsjednik = |podpredsjednik2 = |podpredsjednik3 = |podpredsjednik4 = |podpredsjednik5 = |podpremijer = |podpremijer2 = |podpremijer3 = |podpremijer4 = |podpremijer5 = |zamjenik = |zamjenik2 = |zamjenik3 = |zamjenik4 = |zamjenik5 = |stranka = |potpis = |supruga = [[Batoul Sakafi Homeini]] |suprug = |položaj = 1. [[rahbar]] (vrhovni vođa) Irana |čin2 = |čin3 = |čin4 = |čin5 = |zanimanje = |fusnote = |nasljednik = [[Ali Hamenei]] |prethodnik = ''nitko, pozicija stvorena'' |nasljednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |nasljednik5 = |prethodnik5 = |predsjednik1 = |predsjednik = |predsjednik3 = |predsjednik4 = |predsjednik5 = |premijer1 = |premijer2 = |premijer3 = |premijer4 = |premijer5 = |mandat_start = [[3. 12.]] [[1979.]] |mandat_kraj = [[3. 6.]] [[1989.]] |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |vjera = [[šijitizam]] }} '''Ruholah Homeini''' ([[Perzijski jezik|perz.]] موسوی خمینی, [[Homein]], [[22. 9.]] [[1902.]] - [[Teheran]], [[3. 6.]] [[1989.]]), [[iran]]ski političar, [[ajatolah]] i [[rahbar]] od [[3. 12.]] [[1979.]] do svoje smrti. Potjecao je iz ugledne [[Perzijanci|perzijske]] obitelji iz [[Nišapur]]a koja se u [[18. vijek]]u odselila u sjevernu [[Indija|Indiju]], a potom se [[1839.]] godine vratila u [[Iran]] odnosno nastalila u [[Homein]]iju (današnja pokrajina [[Markazi]]). Ruholah Musavi Homeini u ovom je gradiću rođen [[22. 9.]] [[1902.]] godine. Već sljedeće godine njegov otac Mostafa Hindi ubijen je u prosvjedima i kroz čitavo djetinjstvo odgajala ga je majka. Od [[1920.]] godine u [[Arak (grad)|Araku]] i [[Kom]]u pohađao je studije [[islam]]skog [[Pravo|prava]] (''[[fikh]]'') i [[zakon]]a (''[[šerijat]]''), te [[Filozofija|filozofije]], [[Pjesništvo|pjesništva]] i [[Misticizam|misticizma]] (''[[irfan]]''). Homeinijevi profesori bili su Ali Akbar Jazdi, Džavad Aga Maleki Tabrizi, Rafi Kazvini i Mirza Muhamed Ali Šahabadi, a [[filozof]]ima i misticima koji su najviše utjecali na njegov opus smatraju se [[Aristotel]], [[Platon]], [[Mula Sadra]], [[Ibn Arabi]], [[Avicena]] i [[Mansur al-Haladž]]. Od [[1930-ih]] godina nadalje radio je kao lektor i predavač u [[Nadžaf]]u i [[Kom]]u. [[Politika|Političko]] djelovanje Homeinija započinje ranih [[1942.]] godine kada objavljuje „Otkrivanje tajni” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Kašf al-Asrar''), svoju prvu knjigu u kojoj iznosi protuargumente [[Sekularizam|sekularnim]] stavovima [[Ahmad Kasravi|Ahmada Kasravija]]. Homeini se nadalje u govorima gorljivo suprostavljao prozapadnjačkim idejama [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reze Pahlavija]], a sukob konzervativnih i režimskih struja osobito je došao do izražaja [[1963.]] godine kada Homeini postaje glavnim [[ajatolah]]om dok Pahlavi istovremeno pokreće društveno-političke reforme poznate kao [[Bijela revolucija]]. Početkom juna navedene godine Homeini je uhićen i stavljen u dvomjesečni kućni pritvor, što ubrzo rezultira općim prosvjedima diljem zemlje i smrću 400 ljudi. Sljedeće godine Homeini u javnom govoru oštro napada [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] kontroverzni prijedlog o usvajanju novog zakona prema kojem se [[SAD|Amerikanci]] stacionirani u [[Iran]]u izuzimaju iz nadležnosti iranskih [[sud]]ova. U novembru [[1964.]] godine određena mu je višemjesečna [[zatvor]]ska kazna, a ubrzo ga osobno posjećuje premijer [[Hasan-Ali Mansur]] i traži javnu ispriku. Nakon Homeinijevog kategoričnog odbijanja, Mansur ga fizički napada što ponovo rezultira otvorenim sukobima iranskih političkih frakcija. Nekoliko dana kasnije Homeini je prognan u [[Turska|Tursku]], a [[Hasan-Ali Mansur|Mansur]] početkom sljedeće godine biva ubijen u atentatu. Homeini u [[egzil]]u provodi 14 godina; prvo 11 mjeseci u [[Turska|turskoj]] [[Bursa|Bursi]], potom 13 godina u [[Irak|iračkom]] [[Nadžaf]]u, te konačno četiri mjeseca u [[Francuska|francuskom]] [[Pariz]]u. Godine [[1970.]] napisao je ''Velajat-e Fakih'', svoje najpoznatije djelo o [[Šijiti|šijitskoj]] doktrini [[vlast]]i u kojoj se isprepliću [[Teokracija|teokratski]] i [[republika]]nski elementi. Masovni [[iran]]ski prosvjedi i [[štrajk]]ovi od januara [[1978.]] godine nagnali su [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavija]] na bijeg iz zemlje u januaru sljedeće godine, a nekoliko dana kasnije Homeini se iz progonstva vratio u [[Teheran]] gdje su ga dočekali milijuni ljudi. [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavijska monarhija]] je službeno okončana [[11. 2.]] [[1979.]] kada je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] (ranije vjerna Pahlaviju) proglasila neutralnost, a sama [[iranska revolucija]] završila je [[1. 4.]] kada je nakon referenduma pobjedom od 98,2% proglašena [[Iran|Islamska Republika Iran]]. Novi [[ustav]] utemeljen uglavnom na ''Velajat-e Fakihu'' usvojen je u decembru iste godine kada Homeini postaje [[rahbar]]om (vrhovnim vođom). Njegova vlast obilježena je oštrim političkim sukobima sa [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] odnosno [[Iransko-irački rat|iračkim napadom na Iran]]. Umro je u [[Teheran]]u [[3. 6.]] [[1989.]] godine i sahranjen je u [[Homeinijev mauzolej|mauzoleju]] na jugu grada. == Povezano == * [[Iranska revolucija]] == Vanjske veze == * {{fas icon}} [http://farsi.rouhollah.ir/ ''Rouhollah.ir'']{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = روح‌الله خمینی |commonssh = Ruholah Homeini |commonscat = Ruhollah Khomeini |commonscatsh = Ruholah Homeini }} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Lifetime|1902|1989|Homeini, Ruholah}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Iranski političari]] [[Kategorija:Iranski pisci]] [[Kategorija:Perzijski filozofi]] [[Kategorija:Iranski teolozi]] [[Kategorija:Ajatolasi]] [[Kategorija:Revolucionari]] ahm0rcy8n0wo6n2pwuojpwr9bfx18i6 Glenn Ford 0 53080 42680364 42242051 2026-08-21T14:48:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |bgcolour = silver |ime = Glenn Ford |slika = Plunder of the Sun6-Glenn Ford.JPG <!---Please note this screen capture is in Wikipedia Commons and therefore may be used in this context--> |opis = Glenn Ford u filmu ''[[Plunder of the Sun]]'' iz 1955. |ime_po_rođenju = Gwyllyn Samuel Newton Ford |datum_rođenja = {{birth date|1916|5|1|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Québec (grad)|Kvebek]], [[Quebec|Kvebek]], [[Kanada]]<ref>[http://www.classichollywoodbios.com/glennford.htm Glenn Ford<!-- Bot generated title -->]</ref> |datum_smrti = [[30. 8.|30. august]] [[2006]]. (starost {{Age at date|1916|5|1|2006|8|30}}) |mjesto_smrti = [[Beverly Hills, California|Beverly Hills]], [[Okrug Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |alias = |period = 1930s-1990s |supružnik = [[Eleanor Powell]] (1943-1959)<br />[[Kathryn Hays]] (1966-1969)<br />Cynthia Hayward (1974-1977)<br />Jeanne Baus (1993-1994) |website = http://www.glennfordonline.com |nagrade = '''[[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Najbolji glumac u mjuziklu ili komediji]]'''<br />1962 ''[[Pocketful of Miracles]]'' }} '''Gwyllyn Samuel Newton "Glenn" Ford''' ([[1. 5.|1. maj]] [[1916]] &ndash; [[30. 8.|30. august]] [[2006]]) bio je [[Kanada|kanadsko]]-[[sjedinjene Američke Države|američki]] [[glumci|glumac]], poznat po dugoj i plodnoj karijeri koja je počela u zlatnoj [[Klasični Hollywood|klasičnog Hollywooda]], a u kojoj je često glumio [[kauboj]]e. == Vanjske veze == {{Commonscat|Glenn Ford}} * {{imdb ime|id=0001229|ime=Glenn Ford}} * {{tcmdb name|id=63871|name=Glenn Ford}} * {{ymovies ime|id=1800011434|name=Glenn Ford}} * [http://www.glennfordsalute.com/ Official family-sanctioned website for fans to send condolences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126031501/https://glennfordsalute.com/ |date=2021-01-26 }} * [http://www.glennfordbio.com/ Official family-run website about upcoming biography] * [http://www.glennford.com/ Glenn Ford Online] * [http://www.northernstars.ca/actorsdef/fordbio.html Glenn Ford biography at Northern Stars] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090310/http://www.northernstars.ca/actorsdef/fordbio.html |date=2007-09-29 }} * {{tvtome person|id=111048|name=Glenn Ford}} * [http://www.glennford.com/penquill.html Interview on Official Glenn Ford Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120211105450/http://www.glennford.com/penquill.html |date=2012-02-11 }} == Референце == <references /> {{Zlatni globus za najboljeg glumca u komediji}} {{Lifetime|1916|2006|Ford, Glenn}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Kanadski filmski glumci]] [[Kategorija:Američki vojnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - komedija ili mjuzikl]] 14ppug3q1sza7ox5bsufiqorfnw5x0n Tizian 0 63680 42680458 42550639 2026-08-21T20:54:19Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Tizian 066.jpg]] → [[File:Karl V.-Carlos I. 1548 (Tiziano Vecellio?) 066.jpg]] → The file was renamed on Commons, but the filename in the language versions was not changed ([[c:c:GR]]) 42680458 wikitext text/x-wiki {{Redirect|Tiziano}} {{Infokutija umjetnik | poz_boja = #6495ED | ime = Tizian | slika = Titian - Self-portrait (Museo del Prado).jpg | opis = Tizijanov [[autoportret]], c. 1567; [[Museo del Prado]], Madrid | ime_po_rođenju = Tiziano Vecelli | datum_rođenja = cca. 1488/1490 | mjesto_rođenja = [[Pieve di Cadore]] | datum_smrti = [[27. 8.|27.8.]] [[1576]]. | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Italijani|italijanska]] | polje = [[slikarstvo|slikanje]] | školovanje = [[Venecija|Venecijanska škola]] | pokret = [[Italijanska renesansa]] | djela = ''Portret Cara [[Karlo V.|Karla V.]]''<br />''Portret pape [[Pavao III.|Pavla III.]]''<br />''[[Madona Pesaro]]'' | uticaj_na = [[Tintoretto]]a, [[El Greco|El Greca]], [[Peter Paul Rubens|Rubensa]], etc. }} {{Otheruses}} ''' Tiziano Vecelli ''' ili '''Tiziano Vecellio''' (''Pieve di Cadore'', kraj ''Belluna'' ([[Veneto]]), [[1490]]. - [[Venecija]], [[27. 8.|27. kolovoza]], [[1576]].), bio je vođa škole [[Venecijanska renesansa|venecijanske renesanse]] u 16. stoljeću. Tizian je bio jedan od najsvestranijih slikara, podjednako vješt u portretima kao u pejzažima (dva motiva koja su ga proslavila), mitološkim i vjerskim temama. Najvažniji i najutjecajniji umjetnik na prijelazu iz [[Renesansa|Renesanse]] u [[Barok]]. == Biografija == [[Datoteka:Titian - Portrait of a man with a quilted sleeve.jpg|thumbnail|left|200px|'''Tizian – autoportret'''; Ovaj rani portret (oko [[1512]].) se krivo smatrao likom ''[[Ariost]]a'', no prije će biti njegovim autoportretom; kompoziciju je kasnije posudio [[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]] za svoj autoportret.]] Nitko nije siguran o datumu njegova rođenja iako je on sam tvrdio, u svom pismu španjolskom kralju [[Filip II., španjolski kralj|Filipu II.]] da je to bilo [[1477]]., no to nije potvrđeno.<ref name="NG">Cecil Gould, Talijanske škole 16. st., Galerija državnih kataloga, London 1975., {{ISBN|0-947645-22-5}}</ref> Bio je najstariji od četvero braće, sinova Gregorija Vecellija, priznatog savjetnika i vojnika, i majke Lucije. Otac mu je bio zapovjednik dvorca [[Pieve di Cadore]] u službi Mletačke Republike. U dobi od deset godina poslali su ga stricu u Veneciju da se obuči za slikara. Osrednji slikar Sebastian Zuccato smjestio ga je u radionicu staroga [[Gentile Bellini|Bellinija]], odakle se premjestio u radionicu njegova sina [[Giovanni Bellini|Giovannija]].<ref>David Jaffé (ed), Titian, The National Gallery Company/Yale, London 2003, {{ISBN|1 857099036}}</ref> S njim su naukovali: Giovanni Palma da Serinalta, [[Lorenzo Lotto]], [[Sebastiano del Piombo]], i Giorgio da Castelfranco, bolje znan kao [[Giorgione]]. [[Datoteka:Tizian 041.jpg|right|thumbnail|225px|Trebalo je Tizianu dvije godine ([[1516]].-[[1518]].) da dovrši ovu veliku oltarnu palu [[Uznesenje Djevice (Tizian)|Uznesenje Djevice]], ali odvažnom kompozicijom i prelijepom shemom boja ustoličio se kao najveći europski slikar.]] Tizian se pridružuje Giorgioneu kao asistent, ali mnogi suvremenici smatraju da je njegov rad upečatljiviji, što je dovelo do svojevrsnog rivalstva između njih dvojice. Njegovo najranije poznato djelo ''[http://www.abcgallery.com/T/titian/titian112.html Ecce Homo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181009162150/http://www.abcgallery.com/T/titian/titian112.html |date=2018-10-09 }}'' u školi [[Scuola di San Rocco|sv. Roka]] dugo se smatralo Giorgioneovim djelom. Ista stvar se događa s više slika s temom ''Svetih razgovora'' (''sacra conversazione''). Godine [[1512]]. Tizian se iz [[Padova|Padove]] vraća u Veneciju gdje [[1513]]. stječe majstorski naslov ''La Sanseria (ili Senseria)'' koji se davao samo slavnim umjetnicima. Iste godine postaje upravitelj dovršenja nedovršenih slika Giovannija Bellinija u velikoj vijećnici duždeve palače i otvara atelje na [[Canal Grande|Canalu Grande]]. Njegovo imenovanje mu je donosilo dobrih 20 dukata i imao je izvjesne porezne olakšice sve dok je slikao portrete svih [[dužd]]eva koji su uslijedili po unaprijed utvrđenoj cijeni od 8 dukata po slici (uradio je pet takvih portreta za svog života). Giorgione je umro [[1510]]., a ostarjeli Bellini [[1516]]., ostavljajući Tiziana kao vodećeg i neprikosnovenog slikara venecijanske škole. Dobivši titulu državnog slikara [[Mletačka Republika|Mletačke republike]], šezdeset godina je uživao taj status. Godine [[1525]]., nakon neurednog života, oženio je Ceciliju i ozakonio svoju djecu s njom (poznati su Pomponio i Orazio). Nakon smrti svoje žene u kolovozu [[1530]]. se seli u Bin Grande (otmjeno predgrađe) i dovodi svoju sestru Orsu da se brine za domaćinstvo. [[Datoteka:Carlos_V_en_Mühlberg,_by_Titian,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|thumbnail|left|250px|Tizianov '''portret Cara Karla V. u bitci za Mühlberg''' ([[1548.]]) ustanovio je novi žanr slikarstva – konjanički [[portret]].]] Nakon što je [[1532]]. naslikao [[Karlo V.|Karla V.]] u [[Bologna|Bologni]], proglašen je [[grof]]om i [[vitez (titula)|vitezom]] zlatne mamuze. Na njegovu veliku čast, i njegova djeca su proglašena plemićima. Nezadovoljna njegovim angažmanom izvan Venecije, mletačka vlada je otpustila Tiziana [[1538]]., da bi ga ponovno angažirali da naslika ''bitku Cadore'', koja je nestala u požaru [[1577]]. g. kada su izgorile sve slike u [[Duždeva palača|duždevoj palači]]. U to vrijeme smatran je ravan [[Rafael]]u, [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelu]], a kasnije i [[Peter Paul Rubens|Rubensu]]. God. [[1540]]. primio je mirovinu ''D'Avalosa'', markiza del Vasta, i godišnju plaću od 200 kruna (koja je uskoro udvostručena) od Karla V. koje je štedio u [[Milano|Milanskoj]] blagajni. Tizian je bio dovoljno bogat da skrbi za grad [[Cadore]], gdje je bio darežljiv i utjecajan, ali i da kupi vilu na susjednom brdu ''Manza'', s kojega je promatrao [[pejzaž]] za svoje slike.<ref name="heathp5">R. F. Heath, ''Life of Titan'', page 5.</ref> Posljednjih dvadeset pet godina svog života ([[1550]].-[[1576]].) radio je za [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] i postao opsjednut [[portret]]ist (samokritičan, neke slike nikada nisu ugledale svjetlo dana iako im se desetljećima vraćao i dorađivao ih). U to vrijeme dovršavao je mnoga djela svojih učenika, te tako zakomplicirao autorizaciju slika koje su više puta kopirane još za njegova života. Primao je narudžbe sve do svoje smrti. Za svoje počivalište odabrao je kapelu Raspela u franjevačkoj crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari u kojoj je besplatno radio svoje posljednje djelo - [[Pietà|Oplakivanje Krista]], danas u Gallerie dell'Accademia u Veneciji, na kojoj je naslikao sebe i svog sina Orazia ispred Krista, ali nije ju dovršio (dovršio je njegov učenik [[Palma Mlađi]]). Bio je veoma slavan i star kada je bubonska [[kuga]] poharala Veneciju i odnijela i njegov život. Umro je [[27. 8.|27. kolovoza]] [[1576]]. Bio je jedina žrtva kuge koja je dobila crkveni pogreb na mjestu koje je sam odabrao, te leži blizu svoje slike - ''Madonna di Ca' Pesaro''. Neposredno nakon njegove smrti umro je i njegov sin, i slikarski asistent, Orazio, od iste epidemije. Njegove bogate vile opljačkane su za vrijeme pošasti. U 19. st. austrijski vladari Venecijom naručili su veliki nadgrobni spomenik koji je napravio slavni kipar [[Antonio Canova]]. == Djela == [[Datoteka:Frari (Venice) nave left - Altar of Madona di Ca'Pesaro.jpg|left|thumbnail|200px|'''Madona Pesaro''', [[1519.]]-26., ulje na platnu, 488 x 269 cm, Santa Maria Gloriosa dei Frari, [[Venecija]].]] [[Datoteka:Titian Bacchus and Ariadne.jpg|thumb|250px|'''Bakho i Arijadna''', ulje na platnu, Nacionalna galerija, London.]] Da je umro u svojim četrdesetima, opet bi bio slavan kao jedan od najutjecajnijih umjetnika svog doba. No, poživio je do svojih devedesetih, strahovito mijenjajući svoj način slikarstva, tako da su neki kritičari tvrdili kako njegova rana djela i njegova kasna djela ne mogu nikako biti djelo istog čovjeka. Ono što ujedinjuje obje krajnosti je njegov interes za boju, a potez kista i suptilna višebojnost modulacije nema presedana u povijesti Zapadne umjetnosti. Od [[1507]]-[[1508]] Giorgione je radio freske u obnovljenoj ''[[Fondaco dei Tedeschi]]''. Tizian i [[Morto da Feltre]] su mu pomagali, i neki fragmenti su i danas vidljivi kao Tizianov rad. Njegov talent u slikanju fresaka se pokazao i [[1511]]. u karmelićanskoj crkvi u [[Padova|Padovi]] i u Scuola del Santo, od kojih su očuvane ''Sastanak kod zlatnih vrata'' i scene iz života [[sv. Antun]]a Padovanskog - ''Ubojstvo mladenke'', ''Dijete svjedoči u korist majke'' i ''Sv. Antun mladiću liječi odsječenu nogu.'' U vrijeme svoje slikarske zrelosti ([[1516]].-[[1530]].) oslobodio se tradicija i upustio se u zahtjevnije teme i prvi put pokušao uspostaviti jedan čvrst, monumentalan stil. Godine [[1518]]. naslikao je oltarnu palu u venecijanskoj franjevačkoj crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari poznatu pod nazivom ''[[w:Pesaro Madonna|Madona Pesaro]]'' koje je još uvijek na istom mjestu. Ovo je njegovo najstudioznije djelo na kojemu je preciznom planiranju suprotstavljen slobodni stil i originalnost. Ovdje se tradicionalni prikaz donatora i svetaca stavlja u službu dubokog prostora različitih planova i stupnjeva arhitektonskog okvira. [[Datoteka:Tizian_012.jpg|thumbnail|right|250px|'''[[Danaja]]''', jedna od nekolicine slika (ili "poema" kako ih je on zvao) koje je naručio [[Filip II]]. [[1554]]. g.]] Umjetnik je vješto istovremeno slikao više malih [[Madonna]] koje se veličaju zbog prekrasnih pejzaža u stilu [[žanr-scena|genre]] slika i poetskih pastorala. ''Djeva sa zecom'' u [[Louvre]]u se smatra vrhuncem ovakvog slikarstva. Iz istog vremena je njegovo ''Polaganje u grob'', također u Louvreu, ali i velike mitološke scene u ''studiolu'' Alfonsa d'Este u [[Ferrara|Ferrari]] kao što su slavne ''Bakanalije'' u muzeju [[Prado]] i ''Bakho i Arijadna'' u [[London]]u. To su možda ponajbolja djela “novo-poganske kulture” ili "Aleksandrizma" renesanse; toliko puta kopirani od [[Peter Paul Rubens|Rubensa]], ali nikada prevaziđen.<ref>http://www.newadvent.org/cathen/14742a.htm</ref> [[Datoteka:Tizian 085.jpg|thumbnail|250px|left|'''Otmica [[Europa|Europe]]''', [[1562]]., ulje na platnu, 185 x 205 cm, Muzej Isabelle Stewart Gardner (Boston). Ova slika ima odvažnu dijagonalnu kompoziciju kojoj se [[Peter Paul Rubens|Rubens]] divio i često ju kopirao. Za razliku od njegovih ranijih radova, ovo djelo je skoro [[barok]]no sa svojim mutnim linijama, vijugavim bojama i živahnim potezima.]] U slijedećem periodu (1530.-[[1550]].), Tizian se posvetio više dramatičnom stilu koji se nažalost ne može vidjeti jer su slike u duždevoj palači uništene u [[1577]]. g., ali njihov stil je očuvan u ''Prikazanju Blažene Djevice u hramu'' (Venecija, [[1539]].), jednom od njegovih najpopularnijih platana, i na ''[[Ecce Homo]]'' ([[Beč]], [[1541]].), njegovom najživotnijem i najosjećajnijem remek-djelu. [[Datoteka:Actaeon.jpg|thumbnail|200px|'''Akteonova smrt''', [[1562]]., ulje na platnu, Nacionalna galerija, [[London]]. U Tizianovim kasnijim radovima oblici gube svoju čvrstoću i tope se u bogatoj teksturi sjenovitih, treperavih boja i atmosferi nestalnih efekata. Kažu da je u zanosu slikanja čak nanosio boju vrhovima prstiju.]] [[Datoteka:Accademia - Pietà by Titian.jpg|thumbnail|200px|'''[[Pietà]]''', [[1576]]., ulje na platnu, 353 × 348 cm, [[Galerija Akademije]], Venecija. Kao mnoge njegove kasne slike, ova njegova posljednja slika, koju je naslikao za svoju grobnu kapelu, je dramatična scena patnje u noćnom ambijentu.]] Nakon posjeta [[Rim]]u, započeo je seriju slika ležećih Venera (''[[Venera od Urbina]]'' i ''Venera i Ljubav'' u galeriji Uffizi, te ''Venera i svirač orgulja'' u Madridu). U njima je otkrio očaranost drevnim skulpturama koje je još Giorgione imao za inspiraciju, ali Tizianove su imale novu dubinu i smisao scene. U kasnim portretima pokazao je nevjerojatnu vještinu prijenosa karaktera osobe na njihovoj fizionomiji (''La Bella'' - Eleanora od Gonzaga, vojvotkinja [[Urbino|Urbina]] u palači Pitti; ili portret [[Pavle III.|Pavla III.]] od [[Napulj]]a; ili serija portreta Karla V.). Svakom novom slikom usavršavao je svoj novi stil koji je ekspresijom tajanstvenog, poeziji herojske snage najočitiji na slikama: ''Krunidba trnovom krunom'' ([[Louvre]]), ''Hodočasnici iz Emausa'', ''Dužd Grimani obožava Sudbu'' (Venecija, [[Duždeva palača]]), ''Sveto trojstvo'' u Madridu, i mitološki: ''Danaja'' iz Napulja, ''[[Antiopa]]'' iz Louvrea, te ''[[Otmica Europe]]'' (Boston, Gardner kolekcija). Okušao se i u noćnom chiaroscuro slikanju (''Mučeništvo sv. Lovre'' u Veneciji i ''Sv. Jeronim'' u Louvreu), i naslikao je više realističnih portreta Filipa II. i svoje kćeri Lavinije. === Grafike === Tizian se nije nikada mislio baviti [[grafika|grafikom]], ali mu je to bilo jedno od bitnih sredstava za jačanje ugleda. U razdoblju od [[1517]]. do [[1520]]. izradio je brojne [[drvorez]]e, uključujući slavne ''Prijelaz preko Crvenog Mora'', a u suradnji s [[Domenico Campagnola|Campagnolom]] napravio je brojne grafike po uzoru na svoje slike. Napravio je i mnoge crteže za grafičara [[Cornelius Cort]]a iz Nizozemske koji ih je pretvorio u sjajne [[bakropis|bakroreze]]. [[Datoteka:Tizian 079.jpg|thumbnail|200px|'''Portret mladića s rukavicama''', [[1523.]], ulje na platnu, 100 × 89 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]] [[Datoteka:Tizian 068.jpg|thumbnail|200px|'''Portret Pavla III. s kardinalom Alessandrom Farnese i vojvodom Ottaviom Farnese''', [[1546.]], ulje na platnu, 210 × 176 cm, [[Napulj]].]] [[Datoteka:Pieve di Cadore 6.JPG|thumbnail|180px|Spomenik Tizianu u ''Pieve di Cadore'' kod ''Belluna''.]] === Značajnija djela: === <gallery> Datoteka:Tizian 050.jpg|Noli me tangere <small>- 1512., ulje na platnu, 109 × 91&nbsp;cm, Nacionalna galerija, [[London]].</small> Datoteka:Tizian 029.jpg|''Profana i tjelesna ljubav'' <small>- 1515., ulje na platnu, 118 × 279&nbsp;cm, [[Galerija Borghese]], [[Rim]].</small> Datoteka:Bacanal de los andrios.jpg|''Bakanalije'' <small>- 1518., ulje na platnu, 175 × 193&nbsp;cm, Muzej [[Prado]], [[Madrid]].</small> Datoteka:Tizian - Venus von Urbino.jpg|''[[Venera od Urbina]]'' <small>- 1538., ulje na platnu, 119 × 165&nbsp;cm, Galerija [[Uffizi]], [[Firenca]].</small> Datoteka:Magdalena penitente, por Tiziano.jpg|''Marija Magdalena'' <small>- Ulje na platnu, 85 x 68&nbsp;cm, Palača [[Pitti]] (Firenca). </small> Datoteka:Tizian 059.jpg|''Portret dužda Andrea Grittia'' <small>- 1540., ulje na platnu, 133 × 103,2&nbsp;cm, Nacionalna galerija, Lonodon. </small> Datoteka:Salome with the head of John the Baptist (Titian).jpg|''[[Saloma]]'' <small>- Ulje na platnu, 87 x 80&nbsp;cm, Muzej Prado (Madrid). </small> Datoteka:Entierro de Cristo (Tiziano).jpg|''Polaganje u grob'' <small>- Ulje na platnu, 137 x 175&nbsp;cm, Muzej Prado (Madrid). </small> Datoteka:Venus and Adonis by Titian.jpg|''Venera i Adonis'' <small>- Ulje na platnu, 186 x 207&nbsp;cm, Muzej Prado (Madrid). </small> Datoteka:Tizian 073.jpg|''Portret žene (La schiavona)'' <small>- Ulje na platnu, 117 x 97&nbsp;cm, Nacionalna galerija, London. </small> Datoteka:Karl V.-Carlos I. 1548 (Tiziano Vecellio?) 066.jpg|''Car Karlo V.'' <small>- Ulje na platnu, 205 x 122&nbsp;cm, Alte Pinakothek (Minhen). </small> Datoteka:Philip II.jpg|''Filip II.'' <small>- Ulje na platnu </small> Datoteka:Venus and organist and little dog.jpg|''Venera i svirač orgulja'' <small>- 1550., ulje na platnu, 136 × 220&nbsp;cm, Muzej Prado, Madrid.</small> Datoteka:Portrait of Pope Paul III Farnese (by Titian) - National Museum of Capodimonte.jpg|''Portret pape Pavla III.'' <small>- Ulje na platnu, Galerija Farnese, Rim. Datoteka:Titian - Allegorie der Zeit.jpg|''Alegorija vremena'' <small>- 1565.-70., ulje na platnu, Nacionalna galerija, London. </small> Datoteka:The Crowning with Thorns by Titian - Alte Pinakothek - Munich - Germany 2017.jpg|''Krunidba trnjem'' <small>- 1570., ulje na platnu, 280 × 182&nbsp;cm, Muzej [[Louvre]] ([[Pariz]]). </small> </gallery> == Izvori i zabilješke == {{izvori}} Sredinom srpnja 2007. g. Tizianov nepoznati portret prodan je za nešto više od £200,000 na provincijalnoj aukciji Leicestershireu, Velika Britanija. Britanski mediji su kasnije procijenili portret na £5,000,000. Više o tome na: [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/visual_arts/article2100048.ece Entertainment.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706184817/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/visual_arts/article2100048.ece |date=2008-07-06 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Titian|Tizian}} * [http://www.artcyclopedia.com/artists/titian.html Tizianove slike.] * [http://www.wga.hu/frames-e.html?/html/t/tiziano/index.html Tiziano Vecellio na Web Gallery of Art.] * [http://www.christies.com/presscenter/pdf/09162005/09162005b.pdf Christies prodaja restaurirane 'Majke s Djetetom'.] * Bell, Malcolm. [http://www.archive.org/details/earlyworkoftitia00belluoft ''Rana Tizianova djela''], na Internet Archive. [[Kategorija:Rođeni 1480-ih]] [[Kategorija:Umrli 1576.]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Renesansni slikari]] hkr365zurtw32avv0d745cftttxe9aw Šablon:Začetak/Jezgra 10 64251 42680398 42439230 2026-08-21T16:56:50Z Aca 108187 + 42680398 wikitext text/x-wiki <div class="boilerplate metadata" id="stub"><table cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin-top:0.5em;"><tr ><td >{{{slika}}}</td><td>''&nbsp;Ovaj članak o {{{govori o}}} je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga <span class=plainlinks>[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} dopuniti]</span>''.</td></tr></table></div><noinclude>{{documentation}} [[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]] </noinclude> 7s6inx8iahj9zfvdsiksgxoq8c43ba5 Srpska napredna stranka 0 65850 42680351 42496601 2026-08-21T13:59:00Z SrpskiAnonimac 101643 42680351 wikitext text/x-wiki {{for|istoimenu stranku u Kraljevini Srbiji|Srpska napredna stranka (istorijska)}} '''Srpska napredna stranka''' ('''SNS''') je [[politička stranka]] [[desni centar|desnog centra]] koja uglavnom okuplje nekadašnje članove [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] koji su stali uz bivšeg zamjenika predsednika [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], nakon njegovog sukoba s [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljom]]. Stranka je nastala u septembru [[2008]]. godine, prvobitno kao poslanički klub [[Narodna Skupština Srbije|Skupštine Srbije]] pod nazivom '''''Napred Srbijo''''', u koji je ušlo (pored Nikolića) 17 poslanika SRS-a koji su posle toga izbačeni iz stranke. == Nastanak == Tomislav Nikolić je od odlaska u [[Hag]] [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], optuženog pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]], bio prvi čovek Srpske radikalne stranke. Dva puta je bio kandidat SRS na predsedničkim izborima 2004. i 2008. koje je oba u drugom krugu gubio od [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. Odnosi između Nikolića i Šešelja su se pogoršali tokom 2008. Sukob između njih dvojice je izašao u javnost nakon Nikolićeve izjave da će radikali u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]] glasati za usvajanje [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], što je naišlo na otpor Šešeljevih pristalica. Nikolić je [[5. septembar|5. septembra]] [[2008]]. podneo ostavku na mesto šefa poslaničke grupe i zamenika predsednika Srpske radikalne stranke i osnovao poslaničku grupu „Napred, Srbijo“. Sa svojim pristalicama, među kojima su bivši generalni sekretar SRS [[Aleksandar Vučić]] i potpredsednik Narodne skupštine Srbije i bivši general Božidar Delić, 10. oktobra Nikolić je registrovao [[Srpska napredna stranka (2008)|Srpsku naprednu stranku]], a 21. oktobra je održana osnovička skupština u Sava centru. Ime [[Srpska napredna stranka (istorijska)|Srpska napredna stranka]] je nosila i jedna od najjačih stranaka iz vremena [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. == Vanjske veze == * [http://www.sns.org.rs Zvanična prezentacija Srpske napredne stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150802160525/http://www.sns.org.rs/ |date=2015-08-02 }} {{Commonscat|Serbian Progressive Party}} [[Kategorija:Političke partije u Srbiji]] [[Kategorija:Konzervativne partije]] 95o9uj1z6oaawcf633c4vjy6966wkq0 Jesse Jackson 0 73867 42680547 42556651 2026-08-22T11:40:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Jesse Jackson | slika = Jesse Jackson, half-length portrait of Jackson seated at a table, July 1, 1983.jpg | širina_slike = 250px | opis = Jesse Jackson (1983.) | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|1941|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Jesse Louis Jackson, Sr.''' ([[8. oktobra]] [[1941.]] – [[17. februara]] [[2026.]]) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[baptisti]]čki [[svećenik]], [[aktivizam|aktivist]] za [[građanska prava]] i [[Demokratska stranka SAD|demokratski]] političar. Poznat je po tome što se [[1984.]] i [[1988.]] godine kandidirao za demokratsku [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjedničku]] nominaciju te dugo figurirao kao nasljednik [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga]] i najpoznatiji [[Afroamerikanci|Afroamerikanac]] na američkoj političkoj sceni. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{IMDb ime|0413666}} * [http://keephopealiveradio.com Jesse Jackson - Keep Hope Alive] * [http://keephopealiveradio.com/affiliates.html affiliates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031110329/http://www.keephopealiveradio.com/affiliates.html |date=2006-10-31 }} * [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/j/jesse_jackson.html quotes] * [http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=13995 Ubben Lecture at DePauw University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100212191522/http://www.depauw.edu/news/index.asp?id=13995 |date=2010-02-12 }} * [http://www.americanrhetoric.com/speeches/jessejackson1988dnc.htm 1988 DNC speech transcript and audio] * [http://www.americanrhetoric.com/speeches/jessejackson1984dnc.htm 1984 DNC speech transcript and audio] {{Lifetime|1941|2026|Jackson, Jesse}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] ouortj8dmii1tgqjjyokcpa8osr6i1z Deen Haag 0 80947 42680418 42504170 2026-08-21T17:36:05Z SrpskiAnonimac 101643 42680418 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Den Haag]] {{Bb|greška u naslovu, ispravno je "[[Den Haag]]"}} jeyot6yp52ud8stlxz5rkmhdfcx0h0i LGBTQ prava u Iranu 0 81010 42680413 42643864 2026-08-21T17:33:28Z Aca 108187 homoaktivistička iranofobija 42680413 wikitext text/x-wiki {{POV}} {{Infobox Položaj LGBT osoba | ime lokativ = Iranu | ime genitiv = Irana | zvanični naziv = [[Iran|جمهوری اسلامی ایران<br />Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān]] | zastava = Flag of Iran.svg | eng_ime = Iran | legalizacija=[[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne<br />'''Kazna''': fizička,<ref name="majlis11122007">{{fas icon}} {{cite book|author=Majlis.ir|title=قانون مجازات اسلامی برای اجرا ابلاغ شد + متن کامل|publisher=مجلس شورای اسلامی|location=Tehran|url=http://rc.majlis.ir/fa/news/show/845002|date=11. 12. 2007.}}</ref><br />novčana,<br />zatvorska,<br />[[Datoteka:Skull and Crossbones.svg|15px]] [[smrtna kazna]]<ref name="majlis11122007"/> | antidiskrim. zakoni = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne | uzrast seks. saglasnosti = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne za LGB | brak = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne<ref name="omani2007">{{eng icon}} {{Cite book|last=Omani Samani|ime=Reza|koautori=Vosough Taghi Dizaj, Ahmad; Rezania Moalem, Mohammad Reza; Merghati, Seyed Taha; Alizadeh, Leila|title=Access to Fertility Treatments for Homosexual and Unmarried Persons, through Iranian Law and Islamic Perspective|series=International Journal of Fertility & Sterility (IJFS)|volume=I. 3|publisher=Royan Institute|location=Tehran|url=http://www.sid.ir/En/VEWSSID/J_pdf/107320070308.pdf|page=127.-130.|date=2007.|issn=2008-076X|oclc=724841822}}</ref><sup>:130</sup> | partnerstvo = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne<ref name="omani2007"/><sup>:129</sup> | usvajanje = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne<ref name="omani2007"/><sup>:129,130</sup> | IVF = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne<ref name="omani2007"/><sup>:130</sup> | vojska = [[Datoteka:X mark.svg|20px]] - Ne | promena pola = [[Datoteka:Yes check.svg|20px]] - Da<ref name="habib2007">{{eng icon}} {{cite book|last=Habib|first=Samar|title=Female Homosexuality in the Middle East: Histories and Representations|series=Routledge research in gender and society|volume=XIII|publisher=Routledge|location=New York|date=2007.|isbn=9780415806039|oclc=76820908}}</ref> | organizacije = | mediji= | događaji= | kvartovi= | lokacije= | klubovi= | osobe= | komentar= }} '''Položaj [[LGBT]] osoba u [[Iran]]u''' nije zakonski reguliran i ne postoji ikakav antidiskriminacijski zakon. U niti jednom periodu milenijumske [[#Historija|iranske historije]] nije evidentiran ikakav stupanj tolerancije ili emancipacije [[Seksualne manjine|seksualnih manjina]] u iranskom društvu i vladao je veliki kontrast kako u odnosu na susjedni historijski [[Antička Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimski]], [[Turkijski narodi|turkijski]] ili [[Historija Indije|indijski]], tako i moderni [[Zapadni svijet]]. Svejedno, u [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] (osobito [[Poezija|poeziji]]) mogu se naći reference na [[homoseksualnost]]<ref name="IranicaHS3">{{eng icon}} {{Cite book|author=EIr|chapter=iii. In Persian Literature|title=Homosexuality|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/homosexuality-iii|orig-date=15. 12. 2004.|date=23. 3. 2012.}}</ref><ref name="afary2005">{{eng icon}} {{Cite book|last=Afary|first=Janet|coauthors=Anderson, Kevin B.|title=Foucault and the Iranian Revolution: Gender and the Seductions of Islamism|url=https://archive.org/details/foucaultiranianr0000afar|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago|date=2005.|isbn=9780226007854|oclc=56825352}}</ref><sup>:156,157</sup>. Homoseksualni odnosi prema zakonskim regulativama u specifičnim okolnostima mogu rezultirati i [[Smrtna kazna|smrtnom kaznom]]<ref name="majlis11122007"/>. S druge strane, Iran je jedna od [[Položaj LGBT osoba u Aziji|šest azijskih država]] koja zakonski odobrava [[Terapija korekcije pola|korekciju spola]] [[Transseksualnost|transseksualnim osobama]] što u potpunosti financira ministarstvo zdravstva<ref name="habib2007"/>. Početkom [[21. vijek]]a status LGBT osoba u Iranu bio je predmetom niza [[#Kontroverze|kontroverzi]]. == Historija == === Stari vijek === [[Historija Irana|Iranska historija]] starog vijeka specifična je po tome da se u njenoj [[Zoroastrizam|zoroastrijskoj]] literaturi javljaju neke od najstarijih ikad zabilježenih referenci na homoseksualnost (oko [[1000. pne.]]), i to primarno u [[Pravo|pravnom]] kontekstu<ref name="IranicaHS1">{{eng icon}} {{Cite book|last=Skjærvø|first=Prods Oktor|chapter=i. In Zoroastrianism|title=Homosexuality|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/homosexuality-i|orig-date=15. 12. 2004.|date=20. 4. 2012.}}</ref>. Homoseksualni odnos detaljno je opisan u [[Vendidad]]u (dio [[Avesta|Aveste]]) i to kao protuprirodni [[grijeh]] za koji je propisana teška kazna<ref name="IranicaHS1"/>. U zoroastrijskom [[Dualizam|dualističkom]] poimanju svijeta odnosno borbe dobra i zla, homoseksualci su izričito stavljeni na potonju stranu<ref name="IranicaHS1"/>. Prema mitovima o stvaranju u [[Avestička geografija|avestičkoj geografiji]], [[Analni seks|analni odnos]] stvoren je od strane zloduha [[Ahriman]]a i zarazio je devetu zemlju tj. drevnu [[Hirkanija|Hirkaniju]] (jugoistočni [[Kaspijsko jezero|kaspijski]] pojas)<ref name="IranicaHS1"/>. [[Iranski jezici|Staroiranski]] [[Avestički jezik|avestički]] termin ''narō-vaēpija'', kojim se opisuje muški homoseksualni odnos, [[Etimologija|etimološki]] se dovodi u kontekst s podrhtavanjem odnosno [[Potresi u Iranu|potresima]]<ref name="IranicaHS1"/>. Drevni iranski tekstovi na više mjesta detaljno spominju i kazne za suglasni ili nesuglasni homoseksualni odnos: počinitelja pod prisilom se kažnjava sa „800 udaraca konjskim bičem“ ili „800 batinanja po tabanima“<ref name="IranicaHS1"/> (jednaka kazna vrijedi i za ubojstvo [[Ovčar|psa ovčara]]), dok za dobrovoljan odnos vrijedi [[smrtna kazna]]<ref name="IranicaHS1"/>. Neki fragmenti [[Avesta|Aveste]] indiciraju da se i pasivni partner smije „ubiti bez kajanja“ odnosno da se takvo ubojstvo smatra „dobrim djelom“<ref name="IranicaHS1"/>. Kazna za dvoje uhvaćenih u takvom odnosu može se provesti od strane bilo koga, bez dozvole [[Zoroastrizam|svećenika]] ili [[Šah (vladar)|šaha]]<ref name="IranicaHS1"/>. Način provođenja smrtne kazne varira ovisno o dijelovima teksta, a spomenute metode su [[dekapitacija]], rezanje [[trbuh]]a, usmrćivanje zmijama i crvima, te provlačenje [[zmije]] kroz rektum i usta<ref name="IranicaHS1"/>. Istovrsne kazne u navedenim tekstovima vrijede i za [[Pedofilija|pedofiliju]]<ref name="IranicaHS1"/>. Historičar [[Herodot]] je u [[5. vijek pne.|5. vijeku pne.]] tvrdio da se praksa [[Pederastija u antičkoj Grčkoj|pederastije]] širila [[Ahemenidska Monarhija|perzijskom]] [[Mala Azija|Malom Azijom]] zbog [[Antička Grčka|grčkoj]] utjecaja<ref name="afary2005"/><sup>:156</sup>. Stručnjaci ističu mogućnost da je tokom [[Seleukidska Monarhija|seleukidskog perioda]] u [[Helenizam|helenističkim]] kolonijama na sjeveru [[Iran]]a homoseksualnost bila društveno prihvaćena, no na jugu koji je važio bastionom [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] situacija je bila dijametralno suprotna<ref name="IranicaHS3"/>. === Srednji vijek === Kroz [[srednji vijek]] nije došlo do ikakvih bitnijih promjena po pitanju [[homoseksualnost]]i u [[iran]]skom društvu s obzirom da [[islam]] također osuđuje istospolne odnose<ref name="IranicaHS2">{{eng icon}} {{Cite book|last=Rowson|first=Everett Keith|chapter=ii. In Islamic Law|title=Homosexuality|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/homosexuality-ii|orig-date=15. 12. 2004.|date=23. 3. 2012.}}</ref>, kao i zbog činjenice da su glavne islamske pravne škole (i lokalne [[Šijitizam|šijitske]] i susjedna [[Suniti|sunitska]] [[Hanefijski mezheb|hanefijska]]) formirane upravo od strane [[Perzijanci|Perzijanaca]]. Među takvima se ističu [[Abu Hanifa]], [[Buharija]] i [[Muslim ibn al-Hadždžadž|Muslim]]<ref name="IranicaHS2"/>. Međutim, u srednjovjekovnoj [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] moderni zapadnjački autori pronalaze niz referenci na homoseksualnost ili homoerotizam, a među istaknutim pjesnicima najčešće se spominju [[Atar Nišapuri|Atar]], [[Dželaludin Rumi|Rumi]], [[Sadi]], [[Muhamed Šemsudin Hafiz|Hafez]], [[Abu Nuvas]] i [[Džami]]<ref name="IranicaHS3"/><ref name="afary2005"/><sup>:156</sup>. Ipak, stručnjaci ističu da je riječ o aluzijama i da se pjesničke figure mogu tumačiti na više načina<ref name="IranicaHS2"/>. === Novi vijek === Prema pisanju nekih novovjekovnih [[Evropa|evropskih]] autora poput [[Jean Chardin|J. Chardina]], u [[Safavidska Monarhija|safavidskom Iranu]] homoseksualnost je bila prihvaćena i na kraljevskom dvoru, u vojnim kampovima, [[hamam]]ima i drugim javnim mjestima. Npr. kavane (''amard hane'') poistovjećivane su s muškim [[bordel]]ima u kojima je [[prostitucija]] bila je legalizirana uz plaćanje [[porez]]a<ref name="afary2005"/><sup>:157</sup>. Ovakva identifikacija je špekulativna jer ih ne potvrđuju safavidski primarni izvori koji spominju isključivo zabavljače, plesače i sluge, a ponekad se smatraju i plodom evropskog romaniziranog orijentalizma<ref name="afary2005"/><sup>:162</sup>. Također, postoji mogućnost poistovjećivanja Safavida sa susjednim [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] u čijoj je državi takva praksa historijski ovjerena. Iz [[Safavidska Monarhija|safavidskog perioda]] datira i niz slika ili minijatura sa zagrljenim muškarcima čija je interpretacija također diskutabilna jer nema eksplicitnih prikaza i ponekad simboliziraju političke saveze (npr. šah [[Abas Veliki]] i [[Mogulsko Carstvo|mogluski]] [[Džahangir]]). Neki autori tvrde da je društvo u ovim je vremenima usvojilo politiku [[DADT|''Ne pitaj, ne govori (i ne progoni)'']], vjekovima prije nego što se pojavila u zapadnim zemljama<ref name="afary2005"/><sup>:156</sup>. Jedan od novovjekovnih [[Perzijska književnost|perzijskih pjesnika]] za čija se djela smatra da sadrže homoerotsku tematiku je [[Iradž Mirza]] iz [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog perioda]]<ref name="afary2005"/><sup>:156</sup> == Moderno doba == === Zakonski status === Moderne zakonske regulative kojima je homoseksualnost kriminalizirana na državnoj razini donešene su [[1930-ih]]<ref name="king2008">{{eng icon}} {{Cite book|last=King|first=Larry|authorlink=Larry King|title=Interview with Iranian President Mahmoud Ahmadinejad|publisher=[[CNN|Cable News Network]]|location=Atlanta|url=http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0809/23/lkl.01.html|date=23. 9. 2008.}}</ref>, u vrijeme vladavine [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha Pahlavija]]. Prema šijitskom [[hudud]]u datiranom [[11. 12.]] [[2007.]] propisuju se sljedeći članci<ref name="majlis11122007"/>: {| style="width:40%" |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;233.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Homoseksualni čin je čin ulaženja muškog spolnog organa do ili preko prepucijuma u analni otvor drugog muškarca.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;234.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Kazna za homoseksualni čin za počinioca u okolnostima silovanja, ucjene ili kada je isti oženjen i konzumirao brak, je smaknuće, a svim ostalim slučajevima je sto udaraca bičem. Kazna za onoga na kojem je čin izvršen (bio oženjen ili ne) za sve navedene okolnosti je smaknuće.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;235.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Tafhiz je čin ulaska muškog spolnog organa među butove ili stražnjicu drugog muškarca. Napomena: ulazak i prije prepucijuma se karakterizira kao tafhiz.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;236.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">U slučaju tafhiza, izvršitelj čina i onaj nad kojem je čin izvršen (bez obzira na bračni status ili bio silovan ili ne) bivaju kažnjeni sa 100 udaraca bičem.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;237.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Istospolni činovi koji ne spadaju u homoseksualni odnos ili tafhiz, u obliku ljubljenja ili milovanja iz strasti, kažnjavaju se sa od 31 do 70 udaraca bičem (6. nivo). Kazna se izvršava i za ženske prijestupnike.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;238.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Lezbijski čin je kada žena stavlja svoj spolni organ na spolni organ svoje homoseksualne partnerice.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;239.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Kazna lezbijstva je sto udaraca bičem.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;240.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">Glede kazne lezbijstva ne postoji razlika između vršioca i one na kojoj je čin izvršen.</p> |- | style="vertical-align:top; width:3em; text-align:right;"| '''<tt>Čl.&nbsp;241.</tt>''' | <p style="font-family: times, serif; font-size:11pt; font-style:italic">U slučaju nedostatka dokaza nedosljednog ponašanja ili poricanja optužbe, policiji se ne dozvoljava nikakva istraga privatnih sfera života pojedinca. Slučajevi u kojima je vjerojatnost silovanja, ucjene, maltretiranja, krađe čovjeka ili obmane moguća, ili slučajevi koji bi prema ovom zakonu mogli uzrokovati čin silovanja su izuzetak.</p> |} Iranski zakoni također propisuju zatvorske kazne ili novčanu protuvrijednost kao alternativu fizičkim kaznama, osim u slučaju težih kaznenih djela ili one propisane smrtnom kaznom. Osim za potonje slučajeve, kazneno djelo utvrđuje se isključivo osobnim priznanjem ili uz najmanje četiri punoljetna svjedoka (čl. 199.)<ref name="majlis11122007"/> čime se referira na javan čin. === Praksa === Situacija u praksi teško je utvrdiva jer i reformistički predsjednik [[Muhamed Hatami]] i konzervativni [[Mahmud Ahmadinežad]] otvoreno potvrđuju da je homoseksualnost kriminalizirana, ali odbacuju prozivke da se homoseksualci kažnjavaju [[Smrtna kazna|smrtnom kaznom]]<ref>{{eng icon}} {{Cite book|author=HM|title=Controversial Visitor|publisher=Harvard Magazine|location=Cambridge, Massachusetts|url=http://harvardmagazine.com/2006/11/controversial-visitor.html|date=Nov./Dec. 2006.|issn=0095-2427}}</ref><ref name="goodman2008">{{eng icon}} {{Cite book|last=Goodman|first=Amy|title=Iranian President Mahmoud Ahmadinejad on Iran-Iraq Relations, Iran’s Persecution of Gays and the Future of Israel-Palestine|publisher=Democracy Now!|location=New York City|url=http://www.democracynow.org/2008/9/26/iranian_president_mahmoud_ahmedinejad_on_iran|date=26. 9. 2008.}}</ref>. Na upit o navodnim pogubljivanjima homoseksualaca u Iranu, [[Mahmud Ahmadinežad|Ahmadinežad]] je [[2008]]. odgovorio<ref name="goodman2008"/>: {{izdvojeni citat|Ne, zakon koji predviđa smaknuće zbog homoseksualnosti ne postoji u Iranu. Između ostalog, nitko ni ne zna tko su homoseksualci da bi se takva kazna uopće provela. Stoga, mi nemamo smaknuća homoseksualaca. Naravno da se kod nas takav čin smatra odvratnim, ali nije reguliran smrtnom kaznom. To je generalno nemoralan čin. Postoji i niz drugih činova koji se smatraju nemoralnim, ali smrtna kazna za iste nije propisana.}} [[Larry King|L. Kingu]] naveo je da postoji razlika između javnog i privatnog morala, te da se „država ne miješa u privatni život pojedinaca odnosno u ono što čine u vlastitom domu“<ref name="king2008"/>. U razgovoru za [[SAD|američki]] [[CNN]] u septembru [[2011]]. godine, [[Mahmud Ahmadinežad]] ponovio je da se homoseksualnost u [[iran]]skom društvu smatra sramotnim i izrazito ružnim, te da neovisno o tome upuštaju li se Iranci u homoseksualne aktivnosti on kao predstavnik vlasti nije u nadležnosti zaustavljati ljude na cesti i upitkivati za njihove [[Seksualna orijentacija|orijentacije]]<ref name="cnn2292011">{{eng icon}} {{Cite book|last=Blitzer|first=Wolf|title=Blitzer presses Ahmadinejad on gay stance|publisher=[[CNN|Cable News Network]]|location=Atlanta|url=http://edition.cnn.com/video/?/video/bestoftv/2011/09/22/blitzer-presses-ahmadinejad-on-gay-stance.cnn|date=22. 9. 2011.}}</ref>. Diskutirajući o istim temama za istu medijsku kuću naredne godine, iranski predsjednik poručio je da „ako jedna grupa smatra homoseksualne aktivnosti legitimnim, nema pravo od druge grupe ili države tražiti isto priznanje“<ref name="cnn2692012">{{eng icon}} {{Cite book|last=Morgan|first=Piers|title=Iran's president ranges far in interview: talks Israel, slams homosexuality|publisher=[[CNN|Cable News Network]]|location=Atlanta|url=http://edition.cnn.com/2012/09/24/world/meast/iran-ahmadinejad-interview|date=26. 9. 2012.}}</ref>. Stavovi u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] glede situacije u praksi se razlikuju – od onih koji tvrde da je „[[Iran]] sigurna zemlja za diskretne homoseksualne odnose“<ref name="verkaik2008">{{eng icon}} {{Cite book|last=Verkaik|first=Robert|title=Iran is safe for 'discreet' gays, says Jacqui Smith|publisher=The Independent|location=London|url=http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/iran-is-safe-for-discreet-gays-says-jacqui-smith-852336.html|date=23. 6. 2008.|issn=0951-9467}}</ref> i da „godinama nije dokumentiran niti jedan slučaj o pogubljivanju homoseksualaca“<ref name="wockner2008">{{eng icon}} {{Cite book|last=Wockner|first=Rex|title=Ahmadinejad: We don't execute homosexuals|publisher=QX|location=Stockholm|url=http://www.qx.se/english/8256/ahmadinejad-we-dont-execute-homosexuals|date=14. 10. 2008.}}</ref>, do onih koji sumnjaju da „Iran ima plan očistiti zemlju od homoseksualne zajednice“<ref name="wockner2008"/> odnosno tvrdnji da je „od kasnih [[1970-ih]] pogubljeno 4000 homoseksualaca“<ref name="verkaik2008"/>. Iran je jedna od [[Položaj LGBT osoba u Aziji|šest azijskih država]] koja zakonski odobrava [[Terapija korekcije pola|korekciju spola]] [[Transseksualnost|transseksualnim osobama]] što u potpunosti financira ministarstvo zdravstva. O korekciji spola kao prihvatljivom činu pisao je [[Ruholah Homeini]] još [[1963]]., a formalno je uveden u zakon [[1983]]. na zahtjev Marjam Molkare<ref name="habib2007"/>. Iranski političari, klerici, intelektualci i znanstvenici složni su da [[homoseksualnost]] velikom većinom nije prihvatljiva u iranskom društvu<ref>{{eng icon}} {{Cite book|last=Asgarkhani|first=Abu Muhammad|editor=Salami, Ismail; Kukabi, Jamilih|title=Islamic Views on Human Rights: Viewpoints of Iranian Scholars|publisher=Alhoda|location=Tehran|date=2001.|isbn=9789644722998|oclc=66696291}}</ref><sup>:321</sup><ref name="omani2007"/><sup>:129</sup>. Određene geste naklonosti poput muškog držanja za ruke u javnosti uobičajene su u iranskom društvu s obzirom da se smatraju isključivo prijateljskom gestom. Svi oblici LGBT aktivizma zabranjeni su drugim zakonima o nemoralu i medijski sadržaji takvog tipa se [[Cenzura|cenzuriraju]]. == Kontroverze == === Homoaktivistička iranofobija === Najveća kontroverza po pitanju [[LGBT]] prava u [[Iran]]u izazvana je u julu [[2005]]. kada je širom svjetskih mainstream medija proširena vijest da su dva [[mašhad]]ska mladića, Mahmud Asgari (16/17) i Ajaz Marhoni (18), „smaknuti zbog [[homoseksualnost]]i“<ref name="rastegar2013">{{eng icon}} {{Cite book|last=Rastegar|first=Mitra|title=Emotional Attachments and Secular Imaginings: Western LGBTQ Activism on Iran|series=GLQ: A Journal of Lesbian and Gay Studies|volume=IXX. 1|publisher=Duke University Press|location=Durham|page=str. 1.-29.|date=1. 1. 2013.|issn=1064-2684|doi=10.1215/10642684-1729527|oclc=822926549}}</ref><sup>:1</sup>. Ovu tvrdnju prvotno je plasirao [[UK|britanski]] homoaktivist [[Peter Tatchell]] iz organizacije ''OutRage!'', nakon čega su uslijedili višestruki prosvjedi diljem gradova [[Evropa|Evrope]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]<ref name="rastegar2013"/><sup>:1</sup><ref name="puar2007">{{eng icon}} {{Cite book|last=Puar|first=Jasbir K.|title=Terrorist Assemblages: Homonationalism in Queer Times|url=https://archive.org/details/terroristassembl0000puar|series=Next Wave|publisher=Duke University Press|location=Durham|date=2007.|isbn=9780822341147|oclc=137324975}}</ref><sup>:ix,x,229</sup>, a [[19. 7.]] kao datum smaknuća neke su organizacije proglasile „Danom borbe protiv homofobije“<ref name="puar2007"/><sup>:x</sup>. Međutim, kroz sljedećih tjedan dana niz internacionalnih organizacija (uključujući [[Amnesty International|AI]], [[HRW]] i [[IGLHRC]]) upozorile su da nije riječ o homoseksualnom slučaju i da je Tatchellov članak iskrivljeni prijevod vijesti iz iranske [[Iranska studentska novinska agencija|ISNA]]-e u kojem se navodi da su dvojica pogubljena zbog [[Silovanje|silovanja]] 13-godišnjeg dječaka<ref name="rastegar2013"/><sup>:1</sup><ref name="puar2007"/><sup>:x</sup><ref name="riche2007">{{fr icon}} {{Cite book|last=Riché|first=Pascal|title=Pour diaboliser l’Iran, « Rue 89 » confond crimes pédophiles et homosexualité|publisher=Voltaire Network International|location=Beirut|url=http://www.voltairenet.org/article149946.html|date=13. 7. 2007.}}</ref>. Dvojica su u medijima redovito oslovljavana i „[[Maloljetnik|maloljetnicima]]“<ref name="rastegar2013"/>, iako je mlađi počinitelj ovisno o izvorima imao 16, 17 ili 18 što ga je po tadašnjem iranskom zakonu činilo punoljetnim (>16). Peter Tatchell je nakon svega stao iza vlastite verzije događaja uz niz agresivnih opaski na račun [[Iran]]a nazvavši ga „abnormalnom, [[Rasizam|rasističkom]], [[Perzijanci|perzijski]] [[Šovinizam|šovinističkom]] i [[Fašizam|fašističkom]] državom“<ref name="puar2007"/><sup>:321</sup>. [[Queer teorija|Queer teoretičarka]] Jasbir K. Puar<ref name="puar2007"/><sup>:xi</sup>, [[sociolog]]inja Mitra Rastegar<ref name="rastegar2013"/><sup>:1,2</sup> i [[Politologija|politolog]] Pascal Riché<ref name="riche2007"/> ističu političku konotaciju takvih dezinformacija s obzirom da su plasirane u vrijeme zaoštravanja [[iran]]sko-[[SAD|američkih]] odnosa. Usprkos svim negiranjima, slučaj dvojice [[Silovanje|silovatelja]] i [[pedofil]]a<ref name="riche2007"/> nastavio se koristiti od strane nekih homoaktivističkih grupa i pojedinaca kao reprezentativni primjer „homofobnog nasilja u Iranu“<ref name="rastegar2013"/>, a imao je velikog odjeka i u [[Zapadni svijet|zapadnjačkoj]] popularnoj kulturi – dvojici je posvećen album ''Fundamental'' [[Pet Shop Boys]]a, opera ''Edalat Square'' R. Timothyja Bradyja, komad ''Haram Iran'' Jayja Paula Deratanyja, a [[2012]]. njujorški režiser [[pakistan]]skog porijekla Wajahat Ali Abbasi najavio je i snimanje filma. Godine [[2007]]., prilikom interaktivnog predavanja na [[SAD|američkom]] [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]], [[Mahmud Ahmadinežad|Ahmadinežad]] je odgovarajući na studentska pitanja izjavio da u [[Iran]]u ne postoji fenomen društvene emancipacije homoseksualaca u društvu kao u [[SAD]]-u. Ova izjava pogrešno je prenešena od strane prevoditelja s [[Perzijski jezik|perzijskog]] kao „U Iranu nema homoseksualaca“. Iako je rečenica ubrzo bila ispravljena od strane prevoditelja, krivi prijevod preuzet je iz konteksta i aktivno ponavljan u mainstream medijima uz oštre kritike. U kasnijim intervjuima iranski predsjednik ponovo je opovrgnuo navode da se njegova rečenica odnosila na nepostojanje homoseksualaca u Iranu<ref name="king2008"/><ref name="wockner2008"/>. Postoje i tvrdnje homoaktivističkih grupa o „4000 pogubljenih homoseksualaca u Iranu kroz 30 godina“, no one se i od strane određenih [[UK|britanskih]] političara smatraju pretjeranim preuveličavanjem<ref name="verkaik2008"/>. [[Mahmud Ahmadinežad|Ahmadinežad]] je upozorio da su pogubljeni osuđenici – na Zapadu predstavljani kao „homoseksualci“ – zapravo [[Droga|narkodileri]], [[Ubojstvo|ubojice]] i [[Silovanje|silovatelji]]<ref name="goodman2008"/>. === Iranska homofobija === Protiv [[homoseksualnost]]i izjasnili su se svi vodeći [[iran]]ski političari, poglavito [[rahbar]]i i [[Predsjednik Irana|predsjednici]]. U svojoj oporuci iz [[1989]]. u kojoj savjetuje buduće generacije oko [[Ekonomija Irana|ekonomskog]] sistema, [[Ruholah Homeini]] se negativno osvrnuo na [[komunizam]] kazavši da ta ideologija „podržava dijeljenje svega – uključujući [[supruga]] i [[homoseksualac]]a“<ref>{{eng icon}} {{Cite book|last=Abrahamian|first=Ervand|title=A History of Modern Iran|url=https://archive.org/details/historyofmoderni0000abra|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, U.K.; New York|page=str. 179.|year=2008.|isbn=9780521821391|oclc=171111098}}</ref><sup>:179</sup>. [[Mahmud Ahmadinežad]], [[iranski predsjednik]] od [[2005]]. do [[2013]]., u intervjuu za [[CNN]] u više je navrata opisao homoseksualnost „vrlo ružnim“ ponašanjem odnosno činom<ref name="cnn2292011"/><ref name="cnn2692012"/>. U martu [[2013]]., na skupu znanstvenika i akademika, iranski [[rahbar]] [[Ali Hamenei]] izjavio je da su „seksualna dekadencija i prevalencija seksualne izopačenosti najvažniji znakovi propadanja [[Zapadni svijet|zapadne civilizacije]]“<ref>{{eng icon}} {{Cite book|author=PressTV|title=Western civilization on path of decadence: Ayatollah Khamenei|publisher=[[Press TV]]|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/2013/03/04/291871/western-civilization-on-path-of-decadence/|date=4. 3. 2013.|access-date=2013-06-28|archive-date=2013-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130707085823/http://www.presstv.ir/detail/2013/03/04/291871/western%2Dcivilization%2Don%2Dpath%2Dof%2Ddecadence/}}</ref>. Među ostalim utjecajnim iranskim političarima je i bivši glasnogovornik palamenta [[Ali Akbar Natek-Nouri]] koji je optužio Zapad za širenje homoseksualnosti<ref>{{eng icon}} {{Cite book|last=Baktiari|first=Bahman|title=Parliamentary Politics in Revolutionary Iran: The Institutionalization of Factional Politics|url=https://archive.org/details/parliamentarypol0000bakt|publisher=University Press of Florida|location=Gainesville|date=1996.|isbn=9780813014616|oclc=469709605}}</ref><sup>:222</sup>. Nimalo drugačiji stavovi javljaju se i kod najpoznatijih [[Sekularizam|sekularnih]] intelektualaca iz [[Pahlavi (dinastija)|pahlavijskog perioda]] poput [[Ahmad Kasravi|Ahmada Kasravija]] koji ima [[Homofobija|homofoban]] pristup u kritiziranju [[Perzijska književnost|perzijskih pjesnika]] u čijim se djelima javljaju aluzije na homoseksualnost<ref name="IranicaHS3"/>. Neposredno uoči [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979]]. među narodom su bile raširene glasine o seksualnom razvratu u korumpiranom političkom vrhu odnosno da je premijer [[Amir-Abas Hovejda]] homoseksualac, a sam vladar [[Muhamed-Reza Pahlavi]] biseksualac<ref name="afary2005"/><sup>:162</sup>. == Povezano == * [[Pinkwashing]] * [[Ljudska prava u Iranu]] * [[Transseksualnost u Iranu]] * [[Politika Irana]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{LGBT portal}} * {{eng icon}} [[Encyclopædia Iranica]] (20. 4. 2012.): [http://www.iranicaonline.org/articles/homosexuality ''Homosexuality (overview)''] {{LGBT prava u Aziji}} [[Kategorija:LGBT u Iranu| ]] [[Kategorija:LGBT prava po državama|Iran]] [[Kategorija:Društvo u Iranu|LGBT]] [[Kategorija:LGBT u Aziji|Iranu]] q8iirikh6p7e8xli5jod16f5v3uqcb5 Gaj Oktavije 0 82301 42680499 1627736 2026-08-22T01:02:58Z SrpskiAnonimac 101643 42680499 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Head Gaius Octavius Glyptothek Munich.jpg|thumb|right|220px|Bista za koju se pretpostavlja da prikazuje lik Gaja Oktavija, cca. 60 BC, [[München|Minhenska]] [[Glyptothek|Gliptoteka]]]] '''Gaj Oktavije''' ({{jez-lat|Gaius Octavius'}}; cca. 100. pne. – 59. pne.) bio je [[Rimska Republika|rimski]] političar iz doba kasne Republike, najpoznatiji po tome što je bio otac prvog [[popis rimskih careva|cara]] [[August (rimski car)|Augusta]]. Oktavije, koji je - prema nekim izvorima bio potomak plebejskog tribuna [[Marko Oktavija|Marka Oktavija]], odnosno u dalekom srodstvu s konzulom [[Gnej Oktavije|Gnejem Oktavijem]] - pripadao je plebejskom ogranku [[equites|viteške]] porodice [[gens Octavia|Oktavijevaca]]. Njegovi preci su bili poznati po izuzetnoj dugovječnosti, pa se tako djed Gaj Oktavije spominje kao vojni tribun na Siciliji u doba [[drugi punski rat|drugog punskog rata]], a otac Gaj Oktavije je bio općinski magistrat. Sam Gaj je odrastao u relativnom siromaštvu, te se kao ''[[novus homo]]'' morao teško boriti da bi bio prihvaćen u [[rimski Senat|Senat]]. Gaj Oktavije je bio oženjen dva puta. Njegova prva supruga je bila izvjesna Anharija iz [[Ancharia|istoimenog plebejskog roda]]. S njom je imao kćer Oktaviju, kasnije historičarima poznatu kao [[Oktavija Starija]]. Kako je brak s Anharijom završio, nije poznato. Drugi put se oženio za [[Acija Balba Cezonija|Aciju Balbu Cezoniju]], koja je rodbinski bila povezana s [[Prvi trijumvirat|trijumvirima]] [[Pompej]]em i [[Gaj Julije Cezar|Julijem Cezarom]]. S njom je imao dvoje djece: [[Oktavija Mlađa|Oktaviju Mlađu]] i Oktavijana, kasnije poznatog kao August. Političku karijeru je otpočeo kao kvestor godine [[70. pne.]] Godine [[61. pne.]] je izabran za pretora, a potom imenovan za propretora u [[Makedonija (rimska provincija)|Makedoniji]]. Tamo se istakao čestitošću i uspješnom obranom od iznenadnog napada [[Trakija|tračkog]] plemena Besa. [[Ciceron]] je u svojim djelima hvalio njegove diplomatske sposobnosti. Po isteku mandata je putovao za Rim kako bi počeo kampanju za konzula. Na putu se razbolio i umro, navodno u istom gradu gdje će sedam decenija kasnije umrijeti i njegov sin. Supruga mu je kasnije preudala za [[Lucije Marcije Filip (konzul 54. pne.)|Lucija Marcija Filipa]]. August, koji je u trenutku njegove smrti bio malo dijete, odao mu je priznanje natpisom na [[Rimski forum|Forumu]]. == Izvori == * [[Svetonije]] - ''Dvanaest Cezara'' * Augustus: The Life of Rome's First Emperor; by Anthony Everitt {{DEFAULTSORT:Octavius Gaius}} {{Commonscat|Gaius Octavius}} [[Kategorija:Rođeni 100. pne.]] [[Kategorija:Umrli 59. pne.]] [[Kategorija:Rimski političari]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Octavii|Gaius Octavius]] mi6fgfyldrz36995vacfvdrz0y4280a 42680500 42680499 2026-08-22T01:03:46Z SrpskiAnonimac 101643 42680500 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Head Gaius Octavius Glyptothek Munich.jpg|thumb|right|220px|Bista za koju se pretpostavlja da prikazuje lik Gaja Oktavija, cca. 60 BC, [[München|Minhenska]] [[Glyptothek|Gliptoteka]]]] '''Gaj Oktavije''' ({{jez-lat|Gaius Octavius}}; cca. 100. pne. – 59. pne.) bio je [[Rimska Republika|rimski]] političar iz doba kasne Republike, najpoznatiji po tome što je bio otac prvog [[popis rimskih careva|cara]] [[August (rimski car)|Augusta]]. Oktavije, koji je - prema nekim izvorima bio potomak plebejskog tribuna [[Marko Oktavija|Marka Oktavija]], odnosno u dalekom srodstvu s konzulom [[Gnej Oktavije|Gnejem Oktavijem]] - pripadao je plebejskom ogranku [[equites|viteške]] porodice [[gens Octavia|Oktavijevaca]]. Njegovi preci su bili poznati po izuzetnoj dugovječnosti, pa se tako djed Gaj Oktavije spominje kao vojni tribun na Siciliji u doba [[drugi punski rat|drugog punskog rata]], a otac Gaj Oktavije je bio općinski magistrat. Sam Gaj je odrastao u relativnom siromaštvu, te se kao ''[[novus homo]]'' morao teško boriti da bi bio prihvaćen u [[rimski Senat|Senat]]. Gaj Oktavije je bio oženjen dva puta. Njegova prva supruga je bila izvjesna Anharija iz [[Ancharia|istoimenog plebejskog roda]]. S njom je imao kćer Oktaviju, kasnije historičarima poznatu kao [[Oktavija Starija]]. Kako je brak s Anharijom završio, nije poznato. Drugi put se oženio za [[Acija Balba Cezonija|Aciju Balbu Cezoniju]], koja je rodbinski bila povezana s [[Prvi trijumvirat|trijumvirima]] [[Pompej]]em i [[Gaj Julije Cezar|Julijem Cezarom]]. S njom je imao dvoje djece: [[Oktavija Mlađa|Oktaviju Mlađu]] i Oktavijana, kasnije poznatog kao August. Političku karijeru je otpočeo kao kvestor godine [[70. pne.]] Godine [[61. pne.]] je izabran za pretora, a potom imenovan za propretora u [[Makedonija (rimska provincija)|Makedoniji]]. Tamo se istakao čestitošću i uspješnom obranom od iznenadnog napada [[Trakija|tračkog]] plemena Besa. [[Ciceron]] je u svojim djelima hvalio njegove diplomatske sposobnosti. Po isteku mandata je putovao za Rim kako bi počeo kampanju za konzula. Na putu se razbolio i umro, navodno u istom gradu gdje će sedam decenija kasnije umrijeti i njegov sin. Supruga mu je kasnije preudala za [[Lucije Marcije Filip (konzul 54. pne.)|Lucija Marcija Filipa]]. August, koji je u trenutku njegove smrti bio malo dijete, odao mu je priznanje natpisom na [[Rimski forum|Forumu]]. == Izvori == * [[Svetonije]] - ''Dvanaest Cezara'' * Augustus: The Life of Rome's First Emperor; by Anthony Everitt {{DEFAULTSORT:Octavius Gaius}} {{Commonscat|Gaius Octavius}} [[Kategorija:Rođeni 100. pne.]] [[Kategorija:Umrli 59. pne.]] [[Kategorija:Rimski političari]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Octavii|Gaius Octavius]] 2jmgn83o8wkiqpu1jz1qzhbahh7ey7m CNN 0 84588 42680408 42606760 2026-08-21T17:23:59Z Aca 108187 42680408 wikitext text/x-wiki {{POV}} {{TV | Ime = CNN | logo = CNN.svg | width = 120 px | Vrsta emitiranja = | Zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Vlasnik = Turner Broadcasting System, Inc. | Razina = | Početak emitiranja = 1. lipnja 1980. | Osnutak = | Raniji nazivi = | Slogan = "The Worldwide Leader in News"<br /> "CNN = Politics"<br /> "The Best Political Team on Television"<br /> "CNN = Money" | Website = [http://www.cnn.com/ CNN.com] }} [[Datoteka:Cnncenter.jpg|lijevo|thumb|250 px|thumb|Sjedište CNN-a u Atlanti]] '''CNN''', što je skraćenica za '''Cable News Network''', međunarodni je celodnevni informativni kanal koji se emitira putem [[satelit]]a i [[kabelska televizija|kabelske televizije]]. Osnovao ga je [[Ted Turner]] [[1980]]. godine. Sjedište mreže je u [[Atlanta|Atlanti]]. Najveći CNN-ov medijski poduhvat bio je način na koji je ta televizijska mreža pratila [[Zaljevski rat]] nakon čega se i formalno televizijska stanica uzela oblik "nevjerovatno moćnog uređanja za oblikovanje percepcije gledalaca" <ref>Osprey:Collapse of Yugoslavia 1991-99 str.70</ref> Mnoge televizijske mreže, poput [[Sky News]]a, [[Euronews]]a,[[Al Jazeera|Al Jazzere]] i [[Press TV]], kasnije su slijedile izvornu ideju CNN-a. == Gledanost u svetu == Po podacima kompanije Time Warner stanicu CNN International na engleskoj jeziku je moguće gledati u 212 država i teritorija <ref>{{cite web |url=http://www.timewarner.com/corp/newsroom/pr/0,20812,667801,00.html |title=CNN is Viewers Cable Network of Choice for Democratic and Republican National Convention Coverage |publisher=Timewarner.com |date=18. 08. 2000. |accessdate=20. 02. 2010. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Kako bi se dodatno povećala gledanost kompanija je osnovala i informativne televizijske stanice na drugim jezicima. Te stanice su: * [[CNN en Español]] - CNN na španjolskom jeziku za [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] * [[CNN+]] - također na [[španija|španjolskom jeziku]], ali u partnerstvu s kompanijom Sogecable. * [[CNN TÜRK]] - CNN na [[Turska|turskom jeziku]] * [[CNN-IBN]] - CNN na [[Indija|indijskom jeziku]] * [[CNNj]] - CNN na [[Japan|japanskom jeziku]] * [[CNN Chile]] - CNN [[Čile]]. == Međunarodne kritike == CNN je gotovo redovno od stranih vlada i organizacija bio optuživan kao [[propaganda|propagandno]] sredstvo u promoviranju američkih političkih ciljeva. Najčešće CNN je optuživan za zauzimanje projevrejskih to jest antiarapskih stajališta o događajima na bliskom istoku, ali je također žestoku optužen od [[Narodna Republika Kina|Kine]] zbog antikineskih stajališta tako da je tamo nastala poslovica "Nemoj biti kao CNN" što u prevodu znači "Nemoj biti pristran" <ref>{{Cite web |title=From CNN to open source: the redesign of China |url=http://www.designcouncil.org.uk/publications/Design-Council-Magazine-issue-7/Shanghai-surprise/ |access-date=2010-07-08 |archivedate=2010-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101225032500/http://www.designcouncil.org.uk/publications/Design-Council-Magazine-issue-7/Shanghai-surprise/ |deadurl=yes }}</ref> <ref>{{Cite web |title=CNN, now a four-letter word in China |url=http://www.thomascrampton.com/media/cnn-now-a-four-letter-word-in-china/ |access-date=2010-07-08 |archivedate=2014-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141113091224/http://www.thomascrampton.com/media/cnn-now-a-four-letter-word-in-china/ |deadurl=yes }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Souvenir of nationalism 2008 |url=http://www.danwei.org/fashion/too_cnn_tshirts.php |access-date=2010-07-08 |archivedate=2015-09-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923212702/http://www.danwei.org/fashion/too_cnn_tshirts.php |deadurl=yes }}</ref>. Osim redovnog informativnog programa koji je po mišljenju kritičara pristran CNN povremeno ima problema s "tehničkim pogreškama". Dvije od najpoznatijih "pogrešaka" u razdoblju 2005 - 2010 koje su dovele do međunarodnih osuda su one iz doba [[Rat u Južnoj Osetiji 2008|Rata u Južnoj Osetiji]] kada je CNN prikazao slike grada [[Chinvali]] kojega je uništila [[Gruzija|Gruzijska]] vojska (koju podržava [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) dok se čitao tekst o napadima Ruske vojske tako da ispada kao da ga je ona uništila <ref>{{cite web | title=CNN use footage of Tskhinvali ruins to cover Georgian report | url=http://www.youtube.com/watch?v=NVNblG9PJMk | accessdate = 14. 08. 2008. }}</ref> i "greška" u prevodu govora iranskog predsjednika koji je 2006. godine izjavio:"[[Iran]] ima pravo na nuklearnu energiju, a cilizirane nacije nemaju potrebe za nuklearnim oružjem" dok je to CNN preveo:"Korištenje nuklearnog oružja spada u Iranska prava" <ref>[https://web.archive.org/web/20060308151230/http://www.forbes.com/business/feeds/afx/2006/01/16/afx2453094.html "CNN 'very disappointed' at being banned from Iran"], AFX News Limited, January 16, 2006</ref> (u skladu s SAD politikom). Na prostoru bivše Jugoslavije je jedna od najpoznatijih takvih pogrešaka vezana uz reportažu o demonstracijama srpskih nacionalista povodom hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] ilustriranih snimkama daleko spektakularnijih i nasilnijih demonstracija mađarske desnice u [[Budimpešta|Budimpešti]]. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pestiside.hu/20080730/news-flash-cnn-reporting-serb-riot-in-budapest/ |access-date=2010-07-08 |archivedate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171022032739/http://www.pestiside.hu/20080730/news-flash-cnn-reporting-serb-riot-in-budapest/ |deadurl=yes }}</ref> == Izvori == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|CNN}} * [http://www.cnn.com/ Službena stranica] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:CNN| ]] [[Kategorija:Nastanci 1980.]] [[Kategorija:Američke televizijske mreže]] [[Kategorija:Kompanije u Atlanti]] [[Kategorija:Mediji u Atlanti]] mfrtva5037tiz2p65pqkc9ondfq5mic Augustus Caesar 0 84800 42680509 533042 2026-08-22T01:42:04Z SrpskiAnonimac 101643 42680509 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] {{Bb|suvišno, ispravno je "[[Caesar Augustus]]"}} plzlg6acrd2t13c1ntp8m70axatnyqw Gaj Cezar 0 85960 42680497 42396958 2026-08-22T01:02:17Z SrpskiAnonimac 101643 42680497 wikitext text/x-wiki '''Gaj Julije Cezar''' ({{jez-lat|Gaius Iulius Caesar}}; 20. pne. – 4. ne.), poznatiji kao '''Gaj Julije Cezar Vipsanijan''' (''Gaius Iulius Caesar Vipsanianus'') bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] aristokrat i velikodostojnik iz vremena ranog Carstva, poznat kao unuk prvog cara [[August (rimski car)|Augusta]]. Bio je sin [[Marko Vipsanije Agripa|Marka Agripe]] i [[Julija Starija|Julije]], Augustove kćeri, a brat mu je bio [[Lucije Cezar]]. Pri rođenju je imao ime '''Gaj Julije Vipsanijan''' (''Gaius Iulius Vipsanianus''), koje je poslije očeve smrti i usvajanja od strane Augusta promijenjeno u '''Gaj Julije Cezar'''. Mladi Gaj je još kao adolescent uživao ogromnu popularnost te je rimska javnost očekivala da će upravo on postati Augustovim nasljednikom. Poginuo je u Armeniji prilikom jedne čarke, dvije godine nakon svog brata [[Lucije Cezar|Lucija]]. Te su pogibije otvorile put da novi nasljednici postanu [[Tiberije]] i [[Agripa Postum|Postum Agripa]]. == Reference == {{reflist}} {{start box}} {{succession box|title=[[Spisak konzula ranog Rimskog Carstva|Konzul]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] zajedno sa [[Lucije Emilije Paul (konzul 1)|Lucijem Emilijem Paulom]]|before=[[Cossus Cornelius Lentulus]] i [[Lucius Calpurnius Piso (konzul 1. pne.)|Lucius Calpurnius Piso]]||after=[[Publius Vinicius]] i [[Alfen Var|Publius Alfenus Varus]] |years=1}} {{end box}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Gaius Caesar}} {{Lifetime|20. pne.|4|Cezar, Gaj}} [[Kategorija:Konzuli Rimskog Carstva]] [[Kategorija:Julijevsko-Klaudijevska dinastija]] [[Kategorija:Iulii]] [[Kategorija:Oktavijan August]] m4m4il8nbj1ujfs3pow2c1wg43nsnbq Bakir Izetbegović 0 92035 42680449 42443320 2026-08-21T19:59:27Z ~2026-45718-10 385606 /* */ Bolji i jasniji portret Bakira Izetbegovića iz augusta 2025 42680449 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Bakir Izetbegović |image = Bakir Izetbegović's Portrait.jpg |office = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] |term_start = 10. novembar 2010. |term_end = 20. novembar 2018. |predecessor = [[Haris Silajdžić]] |successor = [[Šefik Džaferović]] |birth_date = {{birth date and age|1956|6|28|df=y}} |birth_place = |death_date = |death_place = |spouse = Sebija Izetbegović<ref name="cin">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://database.cin.ba/prikaz.php?subjekt=17 |access-date=2010-10-07 |archive-date=2010-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100925120000/http://database.cin.ba/prikaz.php?subjekt=17 }}</ref> |children = Jasmina Izetbegović<ref name="cin"/> |religion = [[Islam]] |party = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] |nationality = [[Bošnjaci|Bošnjak]] }} '''Bakir Izetbegović''' je [[bošnjaci|bošnjački]] političar, predsjednik [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), te sin prvog Predsjedavajućeg [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. == Predsjednički mandat == Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|Općim izborima 2010. godine]], Izetbegović se izabran za bošnjačkog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/izbori2010/clanak/101003118 |access-date=2010-10-07 |archivedate=2010-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101112155241/http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/izbori2010/clanak/101003118 |deadurl=yes }}</ref>. Četiri godine kasnije, na općim izborima 2014. godine ponovo je izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva, osvojivši 247.235 glasova. == Izvori == {{Refspisak}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Haris Silajdžić]]}} {{s-ttl|title=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]|years=2010–2018}} {{s-aft|after=[[Šefik Džaferović]]}} {{s-end}} {{Commonscat|Bakir Izetbegović}} {{stub-biog}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1956||Izetbegović, Bakir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] r4djbl2pz4o3dea939rkab2pe0rw2tv Jasmina Ilić (košarkašica) 0 97495 42680537 42637904 2026-08-22T10:38:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680537 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Jasmina Ilić}} '''Jasmina Ilić - Aleksandrov''' ([[Bečej]], [[11. 4.|11. april]] [[1985]]. – ) je [[Srbija|srpska]] košarkašića. Rodila se u sportskoj porodici - otac Predrag joj je bio profesionalni fudbaler, a majka verica profesionalna rukometašica. Pažnju je izazvala serijom fotografija za grčko izdanje časopisa ''[[Maxim (magazin)|Maxim]]''. == Vanjske veze == * [http://www.cubuffs.com/ViewArticle.dbml?DB_OEM_ID=600&ATCLID=30759 Jasmina Ilic profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120316064719/http://www.cubuffs.com/ViewArticle.dbml?DB_OEM_ID=600&ATCLID=30759 |date=2012-03-16 }} * [http://www.vesti-online.com/Sport/Kosarka/55106/Jasmina-Ilic-u-Maximu Fotografije u Maximu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727204040/http://www.vesti-online.com/Sport/Kosarka/55106/Jasmina-Ilic-u-Maximu |date=2011-07-27 }} {{Lifetime|1985||Ilić, Jasmina}} [[Kategorija:Srpske košarkašice]] [[Kategorija:Biografije, Bečej]] 9xhn2722lqdw1wlq4ih1ybamv97xs7w Jenisej 0 103856 42680543 42556227 2026-08-22T11:21:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680543 wikitext text/x-wiki {{rijeka| | ime = Jenisej<br />Енисе́й | | slika = Divnogorsk, Yenisei River, Russia.jpg | | opis_slike = | mapa =Yeniseirivermap.png | opis_m =Karta sliva rijeke Jenisej | Duljina = 4092 km | | Nadmorska visina izvora = 631 | | Nadmorska visina ušća = 0 | | Prosječni istjek = 9 600 | | Površina porječja = 2 580 000 | | Izvor = [[Kizil]], [[Tuva]], [[Rusija]]<br />Izvor Selenge - rijeka Delgermörön, planine Ulaan Taiga, [[Mongolija]], rijeka Ider, planine Khangai, [[Mongolija]] | | Ušće = sjeverno od [[Dudinka|Dudinke]], Jenisejski zaljev, [[Karsko more]], [[Arktički ocean]] | | Pritoke = '''desne'''<br />[[Angara]], Podkamenaja Tunguska, Donja Tunguska<br />'''lijeve'''<br />Abakan | | Države kroz koje protječe = {{flag|Rusija}}, {{flag|Mongolija}}| | Gradovi kroz koje protječe = [[Kizil]], Šagonar, [[Sajanogorsk]], [[Abakan (Hakasija, Rusija)|Abakan]], Divnogorsk, [[Krasnojarsk]], [[Jenisejsk]], Lesosibirsk, Igarka, [[Dudinka]] | | Sliv = [[Arktički ocean|Sjeverno ledeno more]]| | Ulijeva se u = [[Karsko more]]| | Plovna od - do =do [[Abakan (grad)|Abakana]], kanalima do Divnogorska | }} '''Jenisej''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Енисе́й''), je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Rusije]]. Jenisej je najveća rijeka koja se ulijeva u [[Arktički ocean|Sjeverno ledeno more]], zajedno s rijekama [[Angara]] i [[Selenga]] formira sistem pete najdužu rijeke na svijetu i druga rijeke Rusije. Izvire u [[Mongolija|Mongoliji]], te nakon toga gotovo ravnocrtno teče u pravcu sjevera do Jenisejskog zaljeva u [[Karsko more|Karskom moru]]. Sliv Jeniseja pokriva veliki dio središnjeg [[Sibir]]a, unutar njega su slivovi rijeka; Angara, Selenga i Ider. == Geografija == [[Datoteka:Кран для гидротехнического строительства.jpg|thumb|left|240px|6000 MW hidroelektrana u Krasnojarsku]] Gornji dio Jeniseja, pun je brzaka i često plavi, to je slabo naseljenen kraj. U srednjem dijelu izgrađen je niz ogromnih hidroelektričnih brana koje opskrbljuju energijom veliku rusku baznu industriju, izgrađenu za sovjetskih vremena. U svom donjem dijelu Jenisej teče kroz rijetko naseljenu [[Tajga|tajgu]], tu Jenisej prihvaća mnoge pritoke i konačno nakon [[Tundra|tundre]] doseže Karsko more, koje je zaleđeno više od polovine godine. Najveća dubina Jeniseja je 24 m, dok je prosječna 14 m. === Gornji Jenisej === Jenisej se formira od dviju rijeka koje se spajaju kod [[Kizil]]a, to su: '''Veliki Jenisej''' ([[Ruski jezik|ruski]]:''Большой Енисей'', [[Tuvanski jezik|tuvanski]]: ''Bii-Hem'') koji izvire u regiji [[Tuva]], na južnoj strani planina Istočni Sajan i sjeverno od lanca Tannu-Ola, na koordinatama {{coord|52|20|N|97|30|E|}}; i '''Mali Jenisej''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Малый Енисей'', [[Tuvanski jezik|tuvanski]]: ''Ka-Hem'', [[Mongolski jezik|mongolski]]: ''Šišhid-Gol''), koji izvire u dolini Darkhad u Mongoliji. Novija istraživanja utvrdila su da je uzak izlaz iz doline u davna vremena bio redovno blokiran ledom, što je stvarilo jezero veličine susjednog jezera [[Hubsugul]]. Kada su ledenjaci se povukli (posljednji put prije 9300 godina) isteklo je oko 500&nbsp;km³ vode, vjerojatno s katastrofalnim posljedicama. === Donji Jenisej === Rijeka Kas, koja utječe u Jenisej 300&nbsp;km nizvodno od Strelke, značajna je radi veze sa rijekom [[Ob]] preko kanala Ob-Jenisej i rijeke Ket. U tim predjelima Jenisej se širi primajući mnoge pritoke, posebno Podkamenaja Tunguska i Donja Tunguska u [[Turukhansk]]u, iz smjera puste Srednjosibirske zaravni na istoku. Udaljena Tunguska (''Тунгуска'') regija u historiji je ostala zapamćena po [[Tunguska eksplozija|Velikoj Sibirskoj eksploziji]] 1908., dok je danas poznata po istraživanju nafte. Nakon Turukhanska, rijeka ulazi u područje [[Tundra|Tundre]]. Jenisej je zaleđen više od pola godina, nakupine leda često zaustave tok i uzrokuju velike poplave, zbog tog se ledene brane ruše eksplozivom. Posljednji grad je [[Dudinka]], koji je s Krasnojarskom povezan redovnom brodskom linijom. Rijeka se u estuariju širi na 50&nbsp;km, te utječe u Jenisejski zaljev, gdje slobodnu plovidnu omogućavaju ledolomci. Za vrijeme [[Ledeno doba|ledenog doba]], artička ruta bila je blokirana ledom. Premda su pojedinosti nejasne, pretpostavlja se da je Jenisej uticao u ogromno jezero koje je pokrivalo veći dio zapadnog Sibira, te eventualno u [[Crno more]]. === Sistem Jenisej-Angara-Selenga === ==== Bajkalsko jezero ==== {{glavni|Bajkalsko jezero}} Veliku količinu voda Jenisej dobija iz [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]] kojemu najveće količine donose rijeka [[Selenga]], [[Gornja Angara]] i [[Barguzin]]. Rijeka [[Selenga]] donosi najviše voda u Bajkalsko jezero, ona na svom uviru u jezero, na jugoistoku stvara veliku deltu. Njene najduže pritoke izviru na istočnim obroncima planina Khangain nuruu u [[Mongolija|Mongoliji]], njena pritoka, rijeka [[Tul]], prolazi kroz glavni grad Mongolije [[Ulan Bator]], dok rijeka Egiin Gol istječe iz jezera Hubsugul. [[Gornja Angara]] utječe u sjeverni dio Bajkalskog jezera i plovna je uzvodno gotovo 320&nbsp;km. Iz Bajkalskog jezera istječe samo jedna rijeka [[Angara]] na jugozapadnom kraju jezera kod grada [[Irkutsk]]a. ==== Angara ==== {{glavni|Angara}} Rijeka Angara ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Ангара'') najveća je desna pritoka Jeniseja, ona od [[Irkutsk]]a teče u smjeru sjeverozapada 1840&nbsp;km do ušća u Jenisej kod Strelke ({{coord|58.101|N|92.998|E|}}). Na svom toku pregrađena je s četiri brane velikih [[hidroelektrana]]. Brana u Irkutsku (''Иркутская ГЭС'') visoka je 44 metra a hidroelektrana ima snagu od 650 MW, dok je 500&nbsp;km nizvodno, podignuta [[1960-e|1960e]] još veća 124 metarska brana u [[Bratsk]]u, sa [[Hidroelektrana|hidroelektranom]] (''Братская ГЭС'') snage 4500 MW. U njeno akomulaciono jezero ''Bratskoe vodohranilišće'' ulijevaju se pored Angara i pritoke Oka i Ija, koje izviru na sjevernim obroncima masiva Istočni Sajan. Ispod Bratska, 250&nbsp;km nizvodno kod [[Ust-Ilimsk]]a, podignuta je hidroelektrana (''Усть-Илимская ГЭС'') koja također pregrađuje i pritoku Ilim snage 3840 MW, i nakon 367&nbsp;km, Bogučanskaja hidroelektrana (''Богучанская ГЭС''), koja će biti puštena u pogon od [[2011]]. do [[2014]]. Planira se izgraditi još hidroelektrana, ali kao što je to sad in po svijetu, tako i u Sibiru postoje ekološke grupe koje se tome protive. Grad [[Angarsk]] koji leži 50&nbsp;km nizvodno od [[Irkutsk]]a na Angari, danas je centar naglo rastuće istočno sibirske [[nafta|naftne]] industrije, sa velikim [[rafinerija nafte|rafinerijama]], povezan je naftovodom sa zapadom Rusijom, a u izgradnji je [[naftovod]] za luku [[Nahodka|Nahodku]] kod [[Vladivostok]]a, preko koje bi išla nafta za [[Japan]]. [[Datoteka:Bank of Yenisei River.jpg|thumb|left|240px|Pogled na Jenisej iz Transsibirske željeznice kod Krasnojarska]] == Priroda == Dolina rijeke Jenisej je stanište brojnih vrsta flore i faune, među kojima su sibirski bor (''Pinus Sibirica'') i sibirski ariš (''Larix sibirica'') istaknute vrste stabala. U [[prahistorija|prapovijesno]] doba, dolina Jeniseja bila je bogata [[Bor (biljka)|običnim borom]], (''Pinus sylvestris'').<ref>Stein Ruediger and K. Fahl. 2003. ''Siberian river run-off in the Kara Sea'', str. 488</ref> U slivu Jeniseja žive i brojne vrste ptica, uključujući [[Siva vrana|sivu vranu]] (''Corvus cornix'').<ref>C. Michael Hogan. 2009. [http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 ''Hooded Crow: Corvus cornix'', GlobalTwitcher.com, ed, N. Stromberg]</ref> == Historija == Drevni nomadski narodi, [[Keti]] i [[Jugi]], bili su drevni stanovnici porječja Jeniseja. Keti su jedini preostali autohtoni stanovnici središnjeg Sibira, iako i nih ima samo još oko 1000. Ostala sibirska plemena; Koti, Asani, Arini i Pumpokoli koja su živjela više uzvodno prema jugu, popuno su izumrla. Keti su živjeli u na istočnim obalama srednjeg toka Jeniseja prije pripajanja tog dijela Sibira Rusiji tokom 17. i 19. vijeka.<ref>{{cite web |last=Vajda |first=Edward G. |url=http://pandora.cii.wwu.edu/vajda/ea210/ket.htm |title=The Ket and Other Yeniseian Peoples |publisher= |accessdate=27. 10. 2006. |archivedate=2019-04-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190406214043/http://pandora.cii.wwu.edu/vajda/ea210/ket.htm |deadurl=yes }}</ref> Ruski istraživači su prvi put došli do Gornjeg Jeniseja [[1605]]., putujući od rijeke [[Ob]] prema rijeci [[Ket]], te zatim niz Jenisej do rijeke Sim. Angaru na istoku dosegli su [[1607]]., a [[1608]]. dospjeli do današnjeg [[Krasnojarsk]]a. [[Jenisejsk]], na ušću rijeka Ket i Angara, osnovan je [[1619]]., dok je Krasnojarsk osnovan [[1628]]. Donji Jenisej istražen je iz [[Mangazeja|Mangazeje]] [[1607]]., nakon osnivanja Turuhanska na ušću [[Donja Tunguska|Donje Tunguske]]. Do ušća Jeniseja prvi istraživači probili su se [[1610]]., dok je Podkamenska Tunguska istražena nešto ranije [[1626]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], postojao je plan [[Treći rajh|Nacističke Njemačke]] i [[Japansko Carstvo]] o podjeli interesnih sfera u Aziji. Granica je trebala biti rijeka Jeniseja do [[narodna Republika Kina|kineske]] granice, te potom duž [[Sovjetski Savez|sovjetsko]] - [[narodna Republika Kina|kineske]] granice, sjevernih i zapadnih granica [[Afganistan]]a i granice [[Iran]]a i [[Britanska Indija|Britanske Indije]]<ref>Weinberg, Gerhard L. ''Visions of Victory: The Hopes of Eight World War II Leaders'' Cambridge, England, United Kingdom:2005--Cambridge University Press [http://assets.cambridge.org/97805218/52548/frontmatter/9780521852548_frontmatter.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110917022806/http://assets.cambridge.org/97805218/52548/frontmatter/9780521852548_frontmatter.pdf |date=2011-09-17 }}</ref> == Galerija == <center><gallery> datoteka:Yenisey from the Railway Bridge.JPG|Pogleda na Jenisej sa željezničkog mosta kraj Krasnojarska. datoteka:Vantovyjj most, the bridge in Krasnoyarsk, Russia, view from the left bank.jpg|Most Vantovij u Krasnojarsku. datoteka:Divnogorsk pier.JPG|Jenisej u Divnogorsku. datoteka:BiyHemTooraHem.JPG|Skela na Velikom Jeniseju. </gallery></center> == Povezano == * [[Lista najdužih rijeka na svijetu]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Yenisei River}} * [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=377&theme=2 Informacije i karta slijeva Jeniseja ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120129024240/http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=377&theme=2 |date=2012-01-29 }} * [http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00025/73900.htm ''Большая советская энциклопедия'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{ru icon}} * [http://www.e-river.ru/gallery/Yenisei/ Foto galerija - e-river.ru ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504034438/http://www.e-river.ru/gallery/Yenisei |date=2013-05-04 }} [[Kategorija:Rijeke u Rusiji]] <!--interwiki--> hwkzyrvs4ud1huybklq4hd1wxnav9x6 Wikipedija:Ne ujedajte novajlije 4 109822 42680541 42677636 2026-08-22T11:16:23Z Aca 108187 /* Kako izbeći "ujedanje" */ slika 42680541 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih "novajlija". Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući "urednici" i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem – '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica "diše". == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto – kao i pozivnica novajlijama – jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled "pogrešno" zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto "pogrešno" ili "ispodstandardno". * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova "sramežljivost". * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. "dok ne steknu više iskustva". Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa "Hanlonove britve", koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == [[Datoteka:WYiR Puzzle 6.png|thumb|alt=Veći djelić Wikipedijine slagalice podupire manji|Wikipedija napreduje kada iskusni urednici pomažu novajlijama.]] Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da "ujeda" novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip "Ignorantia juris non excusat" ("Neznanje zakona ne opravdava") je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko "ujeo", ili se osećate "ujedenim", postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je "ujela" mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog "ujedanja" ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad "ujedom". {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 7bu8ddnfyf1ywk0cxdg5o4z0e19adrz 42680544 42680541 2026-08-22T11:22:49Z Aca 108187 slika 42680544 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} [[Datoteka:Playing with the ball 3.jpg|thumb|alt=Tigar grize fudbalsku loptu|Lopta ne osjeća ujed, ali ga novajlija osjeća.]] Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih "novajlija". Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući "urednici" i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem – '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica "diše". == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto – kao i pozivnica novajlijama – jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled "pogrešno" zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto "pogrešno" ili "ispodstandardno". * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova "sramežljivost". * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. "dok ne steknu više iskustva". Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa "Hanlonove britve", koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == [[Datoteka:WYiR Puzzle 6.png|thumb|alt=Veći djelić Wikipedijine slagalice podupire manji|Wikipedija napreduje kada iskusni urednici pomažu novajlijama.]] Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da "ujeda" novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip "Ignorantia juris non excusat" ("Neznanje zakona ne opravdava") je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko "ujeo", ili se osećate "ujedenim", postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je "ujela" mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog "ujedanja" ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad "ujedom". {{Pravila i smjernice Wikipedije}} a9adsba1minpo8ktmvpf62imtxwiw32 Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42680358 42679856 2026-08-21T14:17:12Z Duma 16555 /* Gljive */ 42680358 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} 36gdu4g9o0da7n7fruyec9fydu3dbdg Turkijski narodi 0 116571 42680376 42680266 2026-08-21T16:27:12Z Aca 108187 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-45654-56|~2026-45654-56]] ([[User talk:~2026-45654-56|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:~2025-64810|~2025-64810]] 42470009 wikitext text/x-wiki {{Dablink|"Turski narodi" preusmjerava ovdje. Ne poistovećivati sa [[Turci|Turski narod]].}} [[Datoteka:Map-TurkicLanguages.png|thumb|250px|Države i pokrajine u kojima je jedan od [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]] [[Službeni jezik|služben]]]] [[Datoteka:Khotan-melikawat-chicas-d03.jpg|thumb|250px|[[Ujguri|Ujgurka]]]] '''Turkijski narodi''', ili samo '''Turkijci''', su oni narodi koji govore jezicima [[Turkijski jezici|turkijske grane]] [[Altajski jezici|altajske jezične porodice]]. Povijesno i jezično povezuje ih se sa starim narodima što su ih [[Kinezi]] nazivali [[T'u-chüeh]], koji su u 6. stoljeću utvrdili carstvo što se od [[Mongolija|Mongolije]] i i sjeverne granice Kine prostiralo do [[Crno more|Crnog mora]]. Turkijske narode danas povezuje [[islam]], isključujući otuda jedino sibirske Jakute i Čuvaše u području Volge. Turkijske narode geografski danas dijele na dvije glavne grane, zapadne i istočne. Zapadne Turkijce zastupaju turkijski narodi jugoistočne Europe i područja jugozapadne Azije, u Anatoliji i sjeverozapadnom Iranu. Istočna grupa Turkijaca naseljena je u središnjoj Aziji, u [[Kazahstan]]u i Ujgurskoj Autonomnoj Regiji. == Historija == O samom porijeklu Turkijaca malo je poznato. Kineski dokumenti iz 6 stoljeća spominju carstvo T'u-chüeh koje se sastoji od dva dijela, a dijele ih na Sjeverne i Zapadne Turkijce. Carstvo dolazi u 7 stoljeću pod vlast dinastije [[T'ang]], ali su se sjeverni Turkijci oslobodili Kineza i očuvali samostalnost do 744. Najstariji turkijski zapisi ([[orhon]]) iz 8. stoljeća opisuju ovo carstvo kao konfederaciju turkijskih plemena, i to [[Oguzi|Oguze]]; Ujgure duž [[Selenga|Selenge]] u sadašnjoj [[Mongolija|Mongoliji]]; Kirgize duž Jeniseja u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Oguzi uskoro počinju migraciju na zapad, u [[Iran]] i [[Afganistan]]. U [[Iran]]u oguska plemena poznata kao [[Seldžuci]] (Seljuks) stvaraju u kasnom 11. stoljeću carstvo, što se prostire od Amu Darye do Perzijskog zaljeva, i Inda na zapad do Mediterana. Godine 1071. seldžučki sultan [[Alp-Arslan]] potuće bizantsko carstvo u bici na [[Manzikert]]u, i oslobodi tako prolaz za nekoliko milijuna Oguza u Anatoliju. Tu se uskoro jedan poglavica osamostali i osnuje u ranom 14. stoljeću otomasko carstvo, njegovo ime bilo je Osman. Turkijci što naseliše Anatoliju, i kasnije se raširiše i na Balkan, postadoše poznati po Osmanu, Osmanlijama. Danas ove Osmanlije, kao utemeljitelje turske države, nazivamo imenom [[Turci]]. Na Dalekom istoku, u Središnjoj Aziji, [[Ujguri]] su istjerani iz Mongolije. Prije se tu vodila borba među turkijskim plemenima, za kontrolu nad Mongolijom. Ujguri se tada u 9. stoljeću naseliše u sadašnji [[Xinjiang]] u sjeverozapadnoj Kini. Dio Ujgura odlazi na zapad u sadašnji [[Uzbekistan]], gdje su nomadsko stočarstvo zamijenili za sjedilački život. Ovi ljudi postadoše ovdje poznati kao [[Uzbeci]]. Mongolsko osvajanje koje počinje u ranom 13. stoljeću prouzročilo je niz pokreta turkijskih naroda što se nastavilo više stoljeća. [[Kipčaki]] (Kipchaks) iz područja [[Irtiš]]a polaze na jugozapad kroz Kazahstan i nastaniše se u sadašnjoj jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Mongolska najezda uništi ih, a pade i posljednji ostatak nekad moćnog seldžučkog carstva na tlu [[Iran]]a. Ipak, [[Džingis Kan]] umire (1227), a njegovo carstvo se podijeli, što rezultira procesom islamizacije i turkifikacije Mongola van mongolskog područja. Njihov utjecaj slabi, a raste moć Turkijaca u Središnjoj Aziji. Jedan od turkijskih vođa, Timur, bio je sposoban da u kasnom 14. stoljeću proširi svoju vlast preko većine jugozapadne Azije. Tek u 15 stoljeću, ruska ekspanzija prema Kaspijskom jezeru tjera Turkijce istočno, u sadašnji Kazahstan. Danas ih poznajemo kao Kazahe. Zbog procesa migracija, osvajanja, mješovitih brakova i asimilacija, mnogi su turkijski narodi sadašnje Središnje i Jugozapadne Azije miješanog porijekla. Nakon Ruske revolucije 1917. turkijski narodi počinju stvarati začetke budućih nacionalnih zajednica, to su Kazahstan, Uzbekistan, Kirgizija i Turkmenija. == Turkijski narodi danas == Najbrojniji turkijski narodi nakon Turaka iz Turske su Uzbeci, danas nastanjeni u Uzbekistanu i Afganistanu. Njihovo ime došlo je po [[Öz Beg]]u, najvećem kanu [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Druga velika grupa su Kazahi (Kazakhs), što nastadoše od Kipčaka, dijela Zlatne Horde. Većina živi u Kazahstanu, a ima ih i u Xinjiangu i [[Gansu]]u u Kini. Kirgizi, čije je porijeklo nejasno, žive u Kirgiziji, ima ih i u Afganistanu i zapadnoj Kini. [[Turkmeni]] ili Turkomani bijahu do [[1924]]. nomadska plemena bez političkog jedinstva. Danas žive u Turkmenistanu, a također ih ima i u Afganistanu, [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Turska|Turskoj]]. Azeri su iz Azerbajdžana i Irana, porijeklom su od Oguza. Karakalpaci, srodni Kazahima, žive u Uzbekistanu. Tatari su podijeljeni na cijeli niz lokalnih grupa, a državno između [[Rusija|Rusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Porijeklom su od Kipčaka, a imaju moguće i prabugarskog elementa. [[Baškiri]] su rasipani istočnom europskom Rusijom, danas imaju vlastitu republiku u Rusiji. Jezik im je čisto turkijski. Karačajci i Balkari sa Kavkaza nepoznatog su porijekla. Jakuti iz [[Saha|Sahe]] su nepoznatog porijekla, zbog jezika svrstavani su u Turkijce. Ujguri čine prevladavajuću većinu u Xinjiangu ali ih ima i u srednjoazijskim republikama. == Osnovna podjela == : (4 glavne grane); A) Sjeveroistočni; B) Sjeverozapadni ([[Kipčaci]]); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi). * 1. [[Afšari]] (Afshars).- najraštrkanija grupa Turkijaca u [[Iran]]u, oko 100,000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera [[Urmijsko jezero|Urmije]] kod Zandžana; duž granice [[Kurdistan]]a; južno od [[Kirman]]a i u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turkijaca ili ne-Turkijaca. * 2. [[Altajci]] (Ojroti). [[Rusija]], u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti * 3. [[Aynu]] (Ainu, Abdal).- [[Narodna Republika Kina|Kina]]. 5,000. Ne smiju se pobrkati s narodom Ainu na [[Sahalin]]u i [[Hokkaidō|Hokaidu]]. * 4. Azeri ([[Azeri|Azerbajdžanci]], Azerbejdžanci). – [[Azerbejdžan|Azerbajdžan]], Iran (šijiti). * 5. [[Balkari]] (Balkars). Rusija. ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. [[1944]]. deportirani u Sibir zbog kolaboracije s nacistima. [[1957]]. vraćaju se konačno kući. U 15. stolčjeću oni i [[Kabardinci]] (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Otomanskih Turaka. * 6. [[Baškiri]] (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija. * 7. [[Čagatajci]].- Turkmenistan * 8. [[Čulimski Tatari]]. Rusija * 9. [[Čuvaši]].- govore poseban turkijski, vjeruje se da potječu od Prabugara. U Čuvaškoj republici, Rusija * 10. [[Dolgani]]. Rusija * 11. [[Gagauzi]]. –[[Moldavija|Moldova]] (153,000; 1989.), Ukrajina, Rumunjska, Bugarska. Potomci Seldžuka. * 12. [[Hakasi]] (Abakanski Tatari; Khakass).- Rusija, u Autonomnoj oblasti [[Hakasija|Hakasiji]]. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci. * 13. [[Horasanski Turkijci]] (Khorasan Turks). Iran. * 14. [[Ilsavan]] (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbajdžanu, Iran. Oko 100,000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana. * 15. [[Jakuti]]. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena * 16. [[Juruci]].- [[Balkan]] ([[Severna Makedonija]]), Turska. * 17. [[Kadžari]], Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno-naseljenih, ostali su nomadski stočari. * 18. [[Karačajci]] . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata. * 19. [[Karakalpaci]]. [[Uzbekistan]]. * 20. [[Karagasi]] (Tofalari, Sajanski [[Samojedi]]). –turcizirani Samojedi, Rusija. * 21. [[Karaim]] (Karaite).- Turkijska jezična grupa u Litvi. Njihovo porijeklo je možda židovsko. * 22. [[Karapahi]] (Karapakhs). Manje turkijsko pleme nastanjeno u Iranu u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] i duž južne obale jezera [[Urmijsko jezero|Urmije]]. * 23. [[Kašgai]] (Qashqais).- [[Iran]], konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turaka u provinciji Fars; 250,000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima. * 24. [[Kazahi]] (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazahi formirali su se sredinom 15. stoljeća. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (rvladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena. * 25. [[Khalaj Turkijci]]. –Iran, 17,000 <!-- nema hrvatskog naziva--> * 26. [[Kirgizi]]. Kirgistan; 3,000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u [[Wakhan]]. Žive u jurtama. * 27. [[Krimski Tatari]]. * 28. [[Kumici]] (Kumiki).-sjeverni Dagestan , Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka . * 29. [[Nogajci]]. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama [[Dagestan]]a (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike . * 30. [[Salar Ujguri]].- Kina. * 31. [[Šori]] (Shor).- Rusija. * 32. [[Tatari]]. U Tatarstanu (3,8 milijuna), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini. * 33. [[Turci]].- [[Turska]]. * 34. [[Turki]]. –[[Narodna Republika Kina|Kina]]. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava. * 35. [[Turkmeni]] (Turkomani). Tukmenistan; u Afganistanu 12 plemena, 200,000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250,000 ([[1986]]). -Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u [[Mongolija|Mongoliji]] i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguz ('Nine Oguz'). Od 10. stoljeća oni se već nalaze u [[Kazahstan]]u sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi put spominje u izvorima iz 10.tog stoljeća. Klanski vođa [[Seljuk]] osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbajdžan i Anatoliju. * 36. [[Tuvanci|Tuvinci]] ili Tuva. Rusija, 314,000 (1995), u Tuvi. * 37. [[Ujguri]]. [[Žuti Ujguri|Žuti (Zapadni)]], [[istočni Ujguri|Istočni]]. ** [[Taranči]] * 38. [[Urumi]].- [[Ukrajina]]. * 39. [[Uzbeci]]. [[Afganistan]], 1.3 milijuna; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu ([[Horasan (pokrajina)|Horasan]]), u susjedstvu plemena Karapaha. == Vanjske veze == {{Commonscat|Turkic peoples}} * [http://www.britannica.com/eb/article-9073847 Turkic peoples] * [http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=90010 Language Family Trees: Altaic, Turkic] * [http://www.wec-international.org/centralasia/turkicpeoples.htm The Turkic Peoples Of Central Asia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009033605/http://www.wec-international.org/centralasia/turkicpeoples.htm |date=2007-10-09 }} [[Kategorija:Turkijski narodi| ]] [[Kategorija:Etničke grupe]] gm1ke3ezjg3fm3of5u9q8z8dtmr1w6j Christina Ricci 0 137436 42680465 42320251 2026-08-21T22:21:34Z PaulLim11 347219 Image 42680465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Kristina Riči | ime_po_rođenju = Kristina Riči | slika = Christina Ricci at Los Angeles Comic Con 2024-2.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = [[12. 2.|12. februar]] [[1980]]. | mjesto_rođenja = [[Santa Monika]] | država_rođenja = [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] <br /> {{ZD|SAD}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nagrade = '''[[Florida Film Critics Circle Award for Best Supporting Actress|FFCC Award for Best Supporting Actress]]'''<br /> 1998 ''[[Buffalo '66]]'', ''[[The Opposite of Sex]]'' and ''[[Pecker (film)|Pecker]]''<br />'''[[Nagrada NBR za najbolju sporednu glumicu|NBR Award for Best Supporting Actress]]'''<br />1998 ''[[The Opposite of Sex]]'' <br /> '''[[Nagrada Saturn za najbolju glumicu]]'''<br />1999 ''[[Sleepy Hollow (film)|Sleepy Hollow]]''<br /> '''[[Nagrada Saturn za najboljeg mladog glumca/glumicu|Nagrada Saturn za najbolju mladu glumicu]]'''<br />1995 ''[[Casper (film)|Casper]]'' | period = 1990– | supružnik = {{marriage|James Heerdegen|2013}} | djeca = 1 }} '''Kristina Riči''' ({{Jez-eng|Christina Ricci}}) je američka glumica, rođena [[12. 2.|12. februara]] [[1980]]. godine u [[Santa Monika|Santa Moniki]] ([[Kalifornija]]). Slavna je postala još kao dete u filmovima kao što je [[Porodica Adams (film)|Porodica Adams]], da bi 1990-ih imala uspešne nastupe u nezavisnim filmovima. Kasnije je nastupala i na televiziji. == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga |- |[[1990]] |[[Sirene (film)|Sirene]] |''[[Mermaids (film)|Mermaids]]'' |Kate Flax |- |rowspan="2"|[[1991]] | |''The Hard Way'' |Bonnie |- |[[Porodica Adams (film)|Porodica Adams]] |''[[The Addams Family (film)|The Addams Family]]'' |[[Sreda Adams]] |- |rowspan="2"|[[1993]] | |''The Cemetery Club'' |Jessica |- | |''[[Addams Family Values]]'' |[[Wednesday Addams]] |- |rowspan="3"|[[1995]] |''[[Kasper (film)|Kasper]]'' |''Casper'' |Kathleen 'Kat' Harvey |- | |''[[Now and Then (1995 film)|Now and Then]]'' |Young Roberta Martin |- | |''[[Golddiggers: The Secret of Bear Mountain]]'' |Beth Easton |- |rowspan="2"|[[1996]] | |''[[Bastard Out of Carolina (film)|Bastard Out of Carolina]]'' |Dee Dee |- | |''[[The Last of the High Kings]]'' |Erin |- |rowspan="3"|1997 | |''[[Little Red Riding Hood (film)|Little Red Riding Hood]]'' |[[Little Red Riding Hood]] |- |[[Mačka na tajnom zadatku]] |''[[That Darn Cat (film, 1997)|That Darn Cat]]'' |Patti Randall |- | |''[[The Ice Storm (film)|The Ice Storm]]'' |Wendy Hood |- |rowspan="8"|1998 | |''Souvenir'' |Young Orlando (voice) |- | |''[[Buffalo '66]]'' |Layla |- | |''[[Fear and Loathing in Las Vegas (film)|Fear and Loathing in Las Vegas]]'' |Lucy |- | |''[[The Opposite of Sex]]'' |Dede Truitt |- | |''[[Small Soldiers]]'' |Gwendy Doll (voice) |- | |''[[Pecker (film)|Pecker]]'' |Shelley |- | |''[[Desert Blue]]'' |Ely Jackson |- | |''I Woke Up Early the Day I Died'' |Teenage Hooker |- |rowspan="3"|1999 | |''[[200 Cigarettes]]'' |Val |- | |''[[No Vacancy (film)|No Vacancy]]'' |Lillian |- |[[Uspavana dolina (film)|Uspavana dolina]] |''Sleepy Hollow'' |[[Katrina Van Tassel]] |- |rowspan="2"|2000 | |''[[Bless the Child]]'' |Cheri Post |- |[[The Man Who Cried|Čovek koji je plakao]] |''The Man Who Cried'' |Suzie |- |rowspan="2"|2001 | |''[[All Over the Guy]]'' |Rayna Wyckoff |- | |''[[Prozac Nation (film)|Prozac Nation]]'' |[[Elizabeth Wurtzel]] |- |rowspan="4"|2002 | |''[[The Gathering (film)|The Gathering]]'' |Cassie Grant |- | |''[[The Laramie Project (film)|The Laramie Project]]'' |[[Romaine Patterson]] |- | |''[[Pumpkin (film)|Pumpkin]]'' |Carolyn McDuffy |- | |''[[Miranda (2002 film)|Miranda]]'' |Miranda (Alice) |- |rowspan="2"|2003 |[[Monster (2003 film)|Monstrum]] |''[[Monster (film)|Monster]]'' |Selby |- | |''[[Anything Else]]'' |Amanda |- | 2005 | |''[[Cursed (film)|Cursed]]'' |Ellie |- |rowspan="2"|2006 | |''[[Home of the Brave (2006 film)|Home of the Brave]]'' |Sarah Schivino |- | |''The White Rose'' |[[Sophie Scholl]] |- |rowspan="2"|2007 | |''[[Black Snake Moan (film)|Black Snake Moan]]'' |Rae |- |[[Penelopa (film iz 2006)|Penelopa]] |''Penelope'' |[[Penelopa]] |- | 2008 | |''[[Speed Racer (film)|Speed Racer]]'' |Trixie |} == Vanjske veze == {{Commonscat|Christina Ricci}} * {{IMDb ime|id=0000207|name=Kristina Riči}} * [http://www.christina-ricci.biz Christina Ricci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305165235/http://www.christina-ricci.biz/ |date=2016-03-05 }} News {{Satellite za najbolju glumicu}} {{Lifetime|1980||Ricci, Christina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] t6iap4ke6rxdg62selsaot8gvkrxl6h Press TV 0 147022 42680405 42463717 2026-08-21T17:21:00Z Aca 108187 42680405 wikitext text/x-wiki {{POV}} '''Press TV''' je međunarodni je celodnevni informativni kanal na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] koji se emitira putem [[satelit]]a,a svoje emitiranje je počeo 2007. godine. Javno proglašeni cilj ovog [[iran]]skog informativnog kanala je davanje različitog pogleda na događaje na pre svega [[Bliski istok|bliskom istoku]] od onog koji se prikazuje na zapadnim ili prozapadnim informativnim kanalima kao što su [[CNN]], [[BBC]], [[Al Jazeera]] itd... to jest prikazivati događaje s [[Palestinci|proPalestinskog]],protiv [[Iranski nuklearni program|Iranskih sankcija]] gledišta u kojem se često kritizira američka i britanska politika u tom delu sveta == Vlasništvo == Vlasnik Press TV je iranska država koja ga financira s oko 20 miliona dolara zbog čega je kanal na zapadu proglašen iranskim propagandnim oružjem <ref>[http://www.foreignpolicyjournal.com/2009/10/21/why-i-appreciate-press-tv/ Why I appreciate Press TV]</ref>, dok se za prikazane vijesti vrlo rijetko kaže da su netočne. Najbolji primer te činjenice je Google početkom 2012 dava 56.200.000 rezultata za upit Press TV u vlasništvu države, dok za [[France 24]] daruje "samo" 16.600.000 rezultata, a [[Al Jazeera|Al Jazeeru]] "samo" 4.510.000. U sličnom stilu su upućene kritike na račun činjenice da su iranski ministri i razni stručnjaci često na televiziji što po kritičarima dokazuje pristranost koje na primer "nema" na [[CNN]] i drugim sličnim kanalima koje pozivaju svoje stručnjake na televiziju. == Kontroverze == Nakon prolaska početnih grešaka 2007. godine Press TV se nije našao u kontroverzama sve do 2009. godine kada britanska regulatorna agencija osuđuje emisiju o [[Rat u Gazi 2008.-2009.|Rat u Gazi]] jer u njoj nije bilo dovoljno pokazano izraelsko stajalište, odbivši pri tome obranu kanala da su oni prikazali stajalište, pozive gledalaca po tome kako su oni zvali <ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/politics/8182361.stm Galloway TV shows "broke rules"]</ref>. Druge mnogo ozbiljnije kontroverze su izazvali wikileaks otkrićem dokumenata u kojima [[SAD|američka]] i [[Velika Britanija|britanska]] vlada raspravljaju o tome što učiniti s Press TV početkom 2010. godine, kao i odluka kanala da izvrši intervju s novinarem Maziarijem Baharijem dok se nalazio u zatvoru <ref>[http://www.guardian.co.uk/media/2011/nov/30/ofcom-iran-press-tv Ofcom reverses decision to revoke licence of Iran's Press TV]</ref>. Služeći se tim razlogom kanalu je bila dana kazna zabrane rada, emitiranja u Velikoj Britaniji koja je potom smanjena na financijsku kaznu plus dodatni uveti tako da je Press TV još uvek pred zabranom emitiranja u Velikoj Britaniji, njegovi signali su redovno, ali ilegalno blokirani po nekoliko dana od početka [[arapsko proljeće|arapskog proljeća]] <ref>[http://www.digitalproductionme.com/article-4103-press-tv-signal-jammed-from-bahrain/ Press TV signal jammed from Bahrain]</ref><ref>{{Cite web |title=Signals keep jamming IRIB channels |url=http://presstv.com/detail/224074.html |access-date=2012-02-06 |archive-date=2012-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120202214153/http://presstv.com/detail/224074.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Press TV signal jammed on Nilesat |url=http://www.presstv.ir/detail/177569.html |access-date=2012-02-06 |archive-date=2011-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110803234734/http://www.presstv.ir/detail/177569.html |dead-url=yes }}</ref>, dok istovremeno kanal ne može ući na američko informativno tržište. == Cenzura == Osim u [[SAD]] koji je de facto zabranio distribuciju ovog televizijskog kanala na svom području 2011 godine u doba takozvanog arapskog proljeća evropske države su počele zabranjivati rad, emitiranje Press TV-a na svom području. Početak te cenzure pada u maj 2011 kada [[Velika Britanija]] pokreće proceduru protiv Press TVa. Tokom sledećih 8 meseci Press TV je biti kažnjen ili novčano ili zabranom rada tokom procesa koji traje do 20.1.2012.<ref>[http://www.guardian.co.uk/media/2012/jan/20/iran-press-tv-loses-uk-licence "Iran's Press TV loses UK licence"]</ref> kada se stanici zabranjuje emitiranje na britanskom području, a kao formalni razlog se uzela činjenica da Press TV-om koji je u vlasništvu [[Iran|Islamske Republike Iran]] se upravlja iz [[Teheran]]a, a ne [[London]]a. Nakon takve britanske odluke [[Nemačka]] donosi 3.4.2012. iznenadnu odluku o zabrani satelitskog emitiranja Press TV u Evropi pošto "nema dozvolu za emitiranje u [[Evropa|Evropi]]". U skladu s tom odlukom naređeno je da se prestane emitirati Press TV putem telekomunikacijskih satelita ASTRA.<ref>{{Cite web |title=Taking Press TV off air lacks legal justification: CEO |url=http://www.presstv.ir/detail/234910.html |access-date=2012-04-06 |archive-date=2012-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406182708/http://www.presstv.ir/detail/234910.html |dead-url=yes }}</ref>, a zabrana će postati službena u oktobru 2012 za celo područje Evrope po naređenju evropske komisije koja će to nakon protesta negirati.<ref>{{Cite web |title=Ban on Iranian channels exposes EU duplicity toward Iran |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/10/18/267420/iran-channels-ban-exposes-eu-duplicity/ |access-date=2012-10-19 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022000442/http://www.presstv.ir/detail/2012/10/18/267420/iran-channels-ban-exposes-eu-duplicity/ |dead-url=yes }}</ref> == Izvori == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Press TV}} * [http://www.presstv.ir/ Službene stranice] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2007.]] [[Kategorija:TV-stanice u Iranu]] [[Kategorija:Mediji u Teheranu]] [[Kategorija:Cenzura]] jcmlfkwy6ywlcu2mrncydglcr8y0s9a Montgomery, Alabama 0 161506 42680514 42617712 2026-08-22T03:53:46Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Montgomery,_Alabama.svg datotekom [[:File:Flag_of_Montgomery,_Alabama_(1952–2026).svg|Flag_of_Montgomery,_Alabama_(1952–2026).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: Hi 42680514 wikitext text/x-wiki {{Grad u SAD | naziv = Montgomery | izvorni_naziv = | slika = Montgomery Alabama panorama.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = Flag of Montgomery, Alabama (1952–2026).svg | grb = | savezna_država = {{flag|Alabama}} | okrug = | osnivanje = | stanovništvo = 205.764 | godina_stanovništvo = 2010. | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | nadmorska_visina = | gšir = 32.361667 | gduž = -86.279167 | vremenska_zona = | dan_grada = | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 51000 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Montgomery''' je [[glavni grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američke]] savezne države [[Alabama]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu su živela 205.764 stanovnika.<ref>{{Cite web|url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Alabama_stplace2.html|title= Alabama Trend Report 2: State and Complete Places|accessdate= 2. 7. 2012.|work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-09-18|archiveurl= https://web.archive.org/web/20120918043144/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Alabama_stplace2.html|deadurl= yes}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Alabama River flood downtown 1886.jpg|mini|left|Poplavljeni Montgomery 1886, ulica u downtownu nakon što se izlila rijeka Alabama.]] Prije dolaska Europljana je prostor grada bio naseljen [[Alabama Indijanci]]ma. Na prostoru današnjeg Montgomerya su postojala indijanska naselja Ikanatchati i Towassa. Prvi Europljanin koji je došao na taj prostor je bio španjolski istraživač [[Hernando de Soto (istraživač)|Hernando de Soto]] koji je 1540. posjetio Towassu. Prvi Europljanin koji se naselio na tom prostoru je bio [[Škoti|škotski]] trgovac James McQueen koji je stigao 1716. godine. 1717. su [[Francuzi]] sagradili trgovačku postaju Fort Toulouse sjeveroistočno od današnjeg Montgomerya. Britanci su taj teritorij stekli nakon rata protiv Francuza i Indijanaca 1764. Europljani su se na taj prostor vrlo sporo doseljavali. Okrug Montgomery je osnovan 1816. godine. Prvu grupu naseljenika je vodio general John Scott. On je osnovao grad Alabama Town u blizini današnjeg Montgomerya. Kasnije je Andrew Dexter osnovao grad New Philadelphia. Ta dva grada su ujedinjena 1819. i tako je stvoren grad Montgomery. Grad je nazvan po generalu [[Richard Montgomery|Richardu Montgomeryu]] koji je poginuo u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za neovisnost]]. U njemu se razvila trgovina pamukom, te je brzo rastao. Od 1821. je počeo voziti parobrod Harriet po rijeci Alabami. 1832. je sagrađena željeznička pruga do države [[Georgia|Georgije]]. Montgomery je brzo rastao i postao najznačajniji u Alabami. Zbog toga je 1846. glavni grad Alabame premješten iz Tuscaloose u Montgomery. Montgomery je bio jedan od najznačajnijih gradova na jugu SAD-a, te je u njemu 1861. održan sastanak na kojem su se Alabama, [[Georgia]], [[Florida]], [[Louisiana]], [[Mississippi]] i [[Južna Karolina]] odvojile od SAD-a i formirale [[Konfederativne Države Amerike]]. Time je počeo [[Američki građanski rat]]. Montgomery je postao glavni grad Konfederativnih Država Amerike i u njemu je inauguriran njihov predsjednik [[Jefferson Davis]]. Kasnije je glavni grad premješten u grad [[Richmond, Virginia|Richmond]] u [[Virginia|Virginiji]] koji je bio bliže liniji fronte. Montgomery nije pretjerano stradao u građanskom ratu. Montgomery je 1886. bio prvi grad u SAD-u koji je uveo električni tramvaj. Nakon toga se stanovništvo počinje više naseljavati u predgrađima, a manje u centru. 1910. su [[braća Wright]] osnovala letačku školu. Nakon 2. svj. rata je na jugu SAD-a ojačao pokret američkih crnaca za veća prava, a Montgomery je bio jedan od centara tog pokreta. Negov vođa, [[Martin Luther King, Jr.|Martin Luther King]], je bio pastor u jednoj crkvi u Montgomeryu i tamo počeo svoje djelovanje. Jedan od značajnih simbola tog pokreta je bila crna krojačica [[Rosa Parks]] koja je 1955. odbila u autobusu u Montgomeryu ustupiti mjesto bijelcu, te je zbog toga uhićena, što je izazvalo masovne prosvjede crnaca koji su doveli do ukidanja segregacije u autobusima, što je bila prva veća pobjeda crnaca. 1965. je Martin Luther King organizirao Marš u Montgomery s ciljem postizanja glasačkih prava crnaca. [[Datoteka:Alabama State Capitol.jpg|lijevo|250px|thumb|Sjedište vlade Alabame]] == Demografija == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Grupa''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2000.''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2010.''' |- | style="background:#f3fff3;" | Belci | align="right" | 94.868 (47,1%) | align="right" | 74.227 (36,1%) |- | style="background:#f3fff3;" | Crnci | align="right" | 100.048 (49,6%) | align="right" | 116.524 (56,6%) |- | style="background:#f3fff3;" | Azijati | align="right" | 2.146 (1,1%) | align="right" | 4.609 (2,2%) |- | style="background:#f3fff3;" | Hispanoamerikanci | align="right" | 2.484 (1,2%) | align="right" | 7.998 (3,9%) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 201.568 | align="right" | 205.764 |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{Montgomery County, Alabama-lat}} {{Okruzi Alabame-lat}} {{Podjela SAD}} {{klica-grad-SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Alabami]] [[Kategorija:Glavni gradovi američkih saveznih država]] 5lp9dlq97fgrqc9fe1aauppjlzk4fe4 Jasenica (Zvornik) 0 166639 42680536 42670896 2026-08-22T10:33:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680536 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Jasenica}} {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Jasenica |slika= Jasenica_lat.jpg |opis_slike= Srednji jasenički grb, autor herald prof. Ljubodrag Grujić, usvojen dana: 13-07-2014. |grb= |entitet= [[Republika Srpska]] |kanton = |opština = [[Zvornik]] |nadm visina= |populacija= 950 |poštanski kod= |pozivni broj= |gšir= 44.5325 |gduž= 19.0769 }} '''Jasenica''' je naseljeno mjesto u opštini [[Zvornik]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo {{formatnum:950}} stanovnika<ref name="prvi">{{Cite web| format = pdf| url = http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/PreliminarniRezultati_Popis2013.pdf| title = Census of population - Preliminary results| work = http://www2.rzs.rs.ba| publisher = Institut de statistiques de la [[République serbe de Bosnie]]| access-date = 15. jula 2014| archive-date = 2014-01-24| archive-url = https://web.archive.org/web/20140124074931/http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/PreliminarniRezultati_Popis2013.pdf| url-status = dead}}</ref>. == Geografija == == Historija == Jasenica se prvi put pominje kao naseljeno mjesto u prvoj polovini XVI° vijeka u popisu Zvorničkog Sandžaka, koji datira iz 1533. godine. Tada je ovo mjesto pripadalo Nahiji Zvornik. U nešto starijem popisu ove administrativne jedinice, koji datira iz 1519. godine, zvornička Jasenica se ne pominje. Godine 1533 u Jasenici je bilo: 1 muslimansko domaćinstvo, 8 hrišćanskih kuća, 2 neoženjena odrasla muškarca, 8 baština, 1 udovica i 1 primićur. Ukupni mjesečni prihod ovog mjesta iznosio je 1134 akči (sitnog srebrnog novca). Naselje Jasenica je tada bilo u posjedu zvorničkog sandžak – bega, kao dio njegovog hasa (velikog zemljišnog kompleksa). == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, mjesto je imalo 950 stanovnika. {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 928 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 22 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 950 |} == Prezimena == U Jasenici se javljaju sledeće porodice: * Bogićević * Vasić * Vidović * Gajić * Đokić * Jovanović * Jović * Jokić * Joksić * Krstić * Lazarević * Milošević * Mihajlović * Mitrović * Mićić * Nikolić * Perić * Petrović * Radovanović * Rakanović * Ristanović * Savić * Simić * Spasojević * Stojanović * Tešić * Tešmanović * Filipović * Filipović/Rikić * Čubrić Dvije najzastupljenije krsne slave među jaseničanima su [[Avramije Zatvornik|Avramijevdan]] i [[Jovanjdan]], a zatim slede [[Lazarevdan]], [[Đurđevdan]], [[Nikoljdan]], [[Aranđelovdan]], [https://sr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Alimpije_Stolpnik Alempijevdan] sv.Joakim i Ana. == Reference == {{reflist}} {{Zvornik}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Zvornik]] fhsgiiperszjbogu1i0v7ne5qr1di4x Vera Nešić 0 172964 42680375 42677411 2026-08-21T16:24:03Z ~2026-45738-13 385563 42680375 wikitext text/x-wiki {{Muzičar (SR) |ime = Vera Nešić |slika = |opis_slike = |širina_slike = |pejzažno = |boja_pozadine = solista |ime_po_rođenju = Vera Nešić |alijas = |datum_rođenja = [[15. maj ]][[1959]]. |mesto_rođenja = [[Kragujevac]], [[Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] |država_rođenja = |datum_smrti = [[10.1.|10. januar]] [[2011]]. |mesto_smrti = Finiks, Arizona |država_smrti = [[Sjedinjene Američke Države]] |instrument = |žanr = [[Folk]], [[Turbofolk|turbo-folk]] |zanimanje = [[Pjevač|Pevačica]] |aktivni_period = [[1987]] – [[2011]] |izdavačka_kuća = |vezani_članci = |vebsajt = }} '''Vera Nešić''' (15. maj [[1959]] – [[10. 1.|10. januar]] [[2011]]) je bila srpska [[folk]] pevačica. Pevačku karijeru je počela 1987. u Kragujevcu. Vrhunac popularnosti doživela je između 1988. i 1992. godine, kada je otpevala svoje najveće hitove: „A gde smo ja i ti (Vremena se menjaju, uspomene ostaju)“, „Potražićeš opet mene“, „Kome noćas dajem sne“ i „Proleće je, a ja sama“. Pesma „U srcu mome živiš samo ti“ iz 1998. postala je evergrin narodne muzike. Poslednji album – ''Bolujem'', izdala je 2006. godine, za ''Gold produkciju''.<ref name="urlVera Nesic - Diskografija ***">{{cite web |url=http://www.dobojcaffe.com/forum/diskografije-narodne-muzike/vera-nesic-diskografija-***/ |title=Vera Nesic - Diskografija *** |author= |authorlink= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110209113219/http://www.dobojcaffe.com/forum/diskografije-narodne-muzike/vera-nesic-diskografija-***/ |archivedate=2011-02-09 |quote= |accessdate=25. 9. 2011. |dead-url=yes }}</ref> Bila je veoma popularna u [[Šumadija|Šumadiji]] i srpskoj dijaspori. ==Smrt== Umrla je od raka 10. januara 2011. godine u Finiksu, Arizona, Sjedinjene Američke Države. Iza sebe je ostavila supruga i dve kćerke.<ref>[https://nova.rs/zabava/sudbine/borila-se-do-poslednjeg-casa-svi-su-se-divili-lepoti-nase-pevacice-a-zbog-opake-bolesti-napustila-nas-je-u-51-godini-zivota "Vera Nešić se borila do poslednjeg daha"]. Nova.rs, 3.7.2023./</ref> == Diskografija == Vera Nešić je snimala prvenstveno folk muziku. Turbo-folk je u njenim pesmama bio malo prisutan, dok pop-folk nikada nije pevala. * '''Potražićeš opet mene''' ''(1987)'' * '''A gde smo ja i ti''' ''(1988)'' * '''Planula je ljubav nova''' ''(1989)'' * '''Vera Nešić 1991''' * '''Vera Nešić 1993''' * '''Vera Nešić i Zlaja bend''' ''(1994)'' * '''Tražim put ka sreći''' ''(1996)'' * '''Kažite mu zore bele''' ''(1998)'' * '''Hajde idi''' ''(2001)'' * '''Bolujem''' ''(2006)'' == Reference == {{izvori}} {{Lifetime|1960|2011|Nešić, Vera}} [[Kategorija:Srpske pevačice]] [[Kategorija:Biografije, Kragujevac]] 7rwdxs41xi68936d2a5j67kwcprotmv Henri Cartier-Bresson 0 176145 42680474 42445896 2026-08-21T22:29:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime=Henri Cartier-Bresson |datum_rođenja={{Birth date|1908|8|22|df=y}} |mjesto_rođenja=[[Chanteloup-en-Brie]], [[Francuska]] |datum_smrti={{death date and age|2004|8|3|1908|8|22|df=y}} |mjesto_smrti=[[Montjustin]], [[Francuska]] |alma_mater=[[Lycée Condorcet]], [[Pariz]] |influences=[[André Lhote]] |influenced=[[Stanko Abadžić]] |supružnik=[[Ratna Mohini]] (vjh.1937-1967)<br />[[Martine Franck]] (vj.1970-2004) |djeca=Mélanie Cartier-Bresson |nagrade=1981 '''[[Grand Prix National de la Photographie]]''' |polje=fotografija, slikarstvo }} '''Henri Cartier-Bresson''' (22. august 1908 &ndash; 3. august 2004) bio je [[Francuska|francuski]] fotograf koji se smatra ocem modernog [[fotonovinarstvo|fotonovinarstva]]. Bio je jedan od pionira formata [[135 film|35&nbsp;mm]] i majstor [[iskrena fotografija|iskrene fotografije]]. Razvio je stilove "[[ulična fotografija|ulične fotografije]]" ili "[[životna reportaža|životne reportaže]]" koji su uticali na generacije kasnijih fotografa. == Znamenite ličnosti koje je portretirao == {{columns-list| * [[Avigdor Arikha]] * [[Balthus]] * [[Simone de Beauvoir]] * [[Samuel Beckett]] * [[Leonard Bernstein]] * [[Alexander Calder]] * [[Albert Camus]] * [[Truman Capote]] * [[Coco Chanel]] * [[Colette]] * [[Marcel Duchamp]] * [[William Faulkner]] * [[Martine Franck]] * [[Mahatma Gandhi]] * [[Jean Genet]] * [[Alberto Giacometti]] * [[Julie Harris]] * [[Langston Hughes]] * [[Isabelle Huppert]] * [[John Huston]] * [[Jean-Marie Gustave Le Clézio]] * [[Martin Luther King, Jr]] * [[Henri Matisse]] * [[Carson McCullers]] * [[Arthur Miller]] * [[Marilyn Monroe]] * [[Pablo Neruda]] * [[Richard Nixon]] * [[Robert Oppenheimer]] * [[Pablo Picasso]] * [[Katherine Anne Porter]] * [[Ezra Pound]] * [[Jean Renoir]] * [[Jean-Paul Sartre]] * [[Alfred Stieglitz]] * [[Igor Stravinsky]] * [[Kenzo Tange]] * [[Elsa Triolet]] * [[Harry S. Truman]] * [[Malcolm X]]}} == Nagrade == Cartier-Bresson je primio niz nagrada. Ovdje je djelomični popis: * 1948: Overseas Press Club of America Award * 1953: The A.S.M.P. Award * 1954: Overseas Press Club of America Award * 1959: The Prix de la [[Société française de photographie]] * 1960: Overseas Press Club of America Award * 1964: Overseas Press Club of America Award * 1974: The Culture Prize, Deutsche Gesellschaft für Photographie * 1981: Grand Prix National de la Photographie * 1982 Hasselblad Award * 2006: Prix Nadar za fotoknjigu ''Henri Cartier-Bresson: Scrapbook'' == Izvori == {{Reflist}} == Literatura == * Assouline, P. (2005). ''Henri Cartier-Bresson: A Biography''. London: Thames & Hudson. * Galassi, Peter (2010). ''Henri Cartier-Bresson: the Modern Century''. London: [[Thames & Hudson]]. * Montier, J. (1996). ''Portrait: First Sketch. Henri Cartier-Bresson and the Artless Art'' (p.&nbsp;12). New York: Bulfinch Press. * Warren, J (2005), ''Encyclopedia of Twentieth-Century Photography''. Routledge == Vanjske veze == {{Commonscat|Henri Cartier-Bresson}} * [http://www.henricartierbresson.org/index_en.htm Fondation Henri Cartier-Bresson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060714215526/http://www.henricartierbresson.org/index_en.htm |date=2006-07-14 }} * [http://www.magnumphotos.com/Archive/C.aspx?VP=XSpecific_MAG.PhotographerDetail_VPage&l1=0&pid=2K7O3R14T1LX&nm=Henri%20Cartier%20%2D%20Bresson His portfolio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081211033347/http://www.magnumphotos.com/Archive/C.aspx?VP=XSpecific_MAG.PhotographerDetail_VPage&l1=0&pid=2K7O3R14T1LX&nm=Henri%20Cartier%20-%20Bresson |date=2008-12-11 }} at Magnum Photos * [http://www.magnumphotos.com Magnum Photos] * [http://arts.guardian.co.uk/cartierbresson/0,,1276080,00.html Special Report: Henri Cartier-Bresson (1908–2004)] – Archived content by ''[[The Guardian]]'' * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=9268330 Henri Cartier-Bresson's biographic sketch] at [[Find A Grave]] * [http://www.npg.si.edu/exh/cb/ Tête à Tête: Portraits by Henri Cartier-Bresson at the National Portrait Gallery, Washington DC] * [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/museums/photogallery/bresson/ Tête à Tête: Special Feature by Washington Post of the Exhibition by Henri Cartier-Bresson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150210000309/http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/museums/photogallery/bresson/ |date=2015-02-10 }} * [http://www.metmuseum.org/toah/hi/hi_cartierbressonhenri.htm Henri Cartier-Bresson at the Metropolitan Museum of Art, New York City] * [http://www.nppa.org/news_and_events/news/2004/08/cartier-bressons_impact_on_journalism.html Cartier-Bresson's Impact on Photojournalism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051107022822/http://www.nppa.org/news_and_events/news/2004/08/cartier-bressons_impact_on_journalism.html |date=2005-11-07 }} * [http://www.lecouperet.net/ Henri Cartier-Bresson / When Photography Becomes Art] * [http://www.artcyclopedia.com/artists/cartier-bresson_henri.html List of links concerning HCB] on [[ArtCyclopedia]] * [http://video.google.com/videoplay?docid=-4074157481455007235 Video interview with Charlie Rose, July 6, 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915095410/http://video.google.com/videoplay?docid=-4074157481455007235 |date=2012-09-15 }} * [http://photography-now.net/listings/index.php?option=com_alphacontent&section=29&cat=127&Itemid=293 Cartier-Bresson's portfolio at Photography-now] * "[http://arts.guardian.co.uk/cartierbresson/story/0,14921,1278477,00.html John Berger pays tribute to his good friend]", ''The Observer,'' 8 August 2004. {{Lifetime|1908|2004|Cartier-Bresson, Henri}} [[Kategorija:Francuski fotografi]] [[Kategorija:Fotoreporteri]] gpjaffmx1ukkwlo9n6tz3pdj3vrfibe Hair (mjuzikl) 0 178327 42680452 41825139 2026-08-21T20:14:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680452 wikitext text/x-wiki {{About||filmsku verziju|Hair (film)}} {{Infobox musical | name = Hair | subtitle = The American Tribal Love-Rock Musical | image = Hairposter.jpg | caption = originalni brodvejski poster | music = [[Galt MacDermot]] | lyrics = [[James Rado]] <br /> [[Gerome Ragni]] | book = [[James Rado]] <br /> [[Gerome Ragni]] | basis = |productions = [[Off-Broadway]] 1967<br /> Broadway 1968<br /> West End 1968<br /> Beograd 1968 <br /> Broadway 1977 <br /> [[Hair (film)|filmska verzija]] 1979<br /> London 1993<br /> Broadway 2009 <br /> West End 2010 <!-- PLEASE DO NOT INCLUDE FUTURE PRODS. IN INFOBOX --> | awards = <!-- Please do not include production-specific (acting, directing, etc.) awards --> }} '''''Hair: The American Tribal Love-Rock Musical''''', poznatiji pod skraćenim naslovom '''''Hair''''' (ili u prijevodu '''''Kosa''''') je američki kazališni [[rock and Roll|rock]] [[mjuzikl]] premijerno prikazan 1967. u [[New York]]u ([[off-Broadway]]). Dijalog i stihove su napisali glumci [[James Rado]] i [[Gerome Ragni]], a glazbu je skladao [[Galt MacDermot]]. Radnja prikazuje "pleme" dugokosih [[hipici|hipika]] i [[boem]]a koji žive na njujorškim ulicama i nastoje izbjeći regrutaciju i sudjelovanje u [[vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]], a protagonist je mladić po imenu Claude koji razmišlja o tome da li da im se pridruži ili posluša svoje roditelje i ode u rat. Nastao kao proizvod [[kontrakultura|kontrakulture]] i antiratnog bunda 1960-ih, ''Hair'' je izazvao određene kontroverze time što je koristio [[psovka|psovke]], prikazivao i slavio korištenje [[droga]], te [[golotinja|golotinju]] na pozornici. Usprkos toga je "pogodio" [[duh vremena]], te je već sljedeće godine dobio službenu [[broadway]]sku premijeru i doživio ogroman uspjeh. Mnoge od njegovih pjesama su postale hitovi. Također je postavljen u nizu drugih zemalja, uključujući i [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšu Jugoslaviju]], odnosno [[Beograd]], gdje ju je postavila [[Mira Trailović]], a predstavu, između ostalih, gledao i [[Josip Broz Tito|Tito]]. Scene iz predstave prikazani u filmu ''[[Ubistvo na svirep i podmukao način iz niskih pobuda (film)|Ubistvo na svirep i podmukao način iz niskih pobuda]]'' 1969. godine. Kasnijim je generacijama mjuzikl ipak najpoznatiji po izuzetno popularnoj [[Hair (film)|filmskoj verziji]] iz 1979. koju je režirao [[Miloš Forman]]. == Vanjske veze == * {{ibdb show|4153|title=Hair}} * {{Official website|http://www.hairthemusical.com}} * [http://www.michaelbutler.com/hair/ The HAIR Archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150907094759/http://www.michaelbutler.com/hair/ |date=2015-09-07 }} at Michael Butler.com, curator Nina Machlin Dayton, containing numerous historical documents about the musical * [http://www.michaelbutler.com/blog/hair/ Official HAIR blog from Michael Butler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150907094732/http://www.michaelbutler.com/blog/hair/ |date=2015-09-07 }}, the musical's original producer * [http://www.mindspring.com/~holleman1/index.html Links to discographies and listings of original cast albums and recordings of songs in ''Hair'' compiled by John Holleman] * [http://www.hairbroadway.com Official 2009 Broadway production site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210127082121/http://www.hairbroadway.com/ |date=2021-01-27 }} * [http://www.hairthemusical.co.uk Official 2010 London production site] * [http://www.galtmacdermot.com/ Official Galt MacDermot website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150516073108/http://www.galtmacdermot.com/ |date=2015-05-16 }}, ''Hair'' composer * [http://www.reocities.com/hairpages/index.html Reocities' "Hair pages"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114131625/http://www.reocities.com/hairpages/index.html |date=2012-01-14 }}, curator Tracy Harris {{Najduže prikazivane broadwayske predstave}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mjuzikli 1967.]] g74tpyca1y3etdy338tpb1k9bughmkp Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi 2 205351 42680340 42677957 2026-08-21T13:39:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Općenito */ 42680340 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} p3rzn84nk2atbieuyolsso11pz1j669 Bitka kod Nikopolja 0 207774 42680330 42588520 2026-08-21T13:37:45Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680330 wikitext text/x-wiki {{Bitka| bitka = Bitka kod Nikopolja| slika = Nicopol final battle 1398.jpg| opis_slike=<small>Sukob sultanovih oklopnika i krstaša u bici kod Nikopolja, slika Žana Fruasarta iz 1398. godine</small>| deo=<small>[[Osmanskih ratova u Evropi]]</small>| datum=<small>[[25. 9.|25. septembar]] [[1396]]</small>| mesto=<small>[[Nikopolj (Bugarska)|Nikopolj]]</small>| rezultat=<small>Odlučujuća [[Otomansko Carstvo|Osmanska]] pobeda</small>| strana1=<small>[[Otomansko Carstvo|Osmansko carstvo]]<br />[[Moravska Srbija]]</small>| strana2=<small>[[Ugarska|Kraljevina Ugarska]],<br /> [[Sveto Rimsko Carstvo|Sveto rimsko carstvo]],<br /> [[Francuska]],<br /> [[Vlaška]],<br /> [[Poljska]],<br /> [[Engleska]],<br /> [[Kraljevina Škotska]],<br /> [[Stara švajcarska konfederacija]],<br /> [[Mletačka Republika|Republika Venecija]],<br /> [[Republika Đenova]],<br /> [[Vitezovi Jovanovci]]</small>| zapovednik1=<small>[[Bajazid I|Bajazit I]],<br /> [[Stefan Lazarević]]</small>| zapovednik2=<small>[[Sigismund, car svetog rismog carstva|Sigismund od Ugarske]],<br /> [[Žan Le Mangr]] (''zarobljen''),<br /> [[Džon Neustrašivi]](''zarobljen''),<br /> [[Ingelram de Kusi]](''zarobljen''),<br /> [[Žan de Viene]] †,<br /> [[Žan de Karuz]] †,<br /> [[Mirče Stariji]]</small>| jačina1 = ~ <small>20-25.000<ref name=autogenerated3>Grant, R G. Battle a Visual Journey Through 5000 Years of Combat. London: Dorling Kindersley, 2005</ref>; moguće do 60.000 iz mnogih izvora, uključujući i Otomanskog istoričara iz XV veka Sukurlu, koji navodi cifru od 60.000 Otomanskih vojnika'<ref name=autogenerated4>[http://www.theottomans.org/turkce/osmanli_ordu/savaslar2.asp The Ottomans: Battle of Nicopolis (Turkish)]</ref>, otprilike polovina Krstaške armije<ref name=autogenerated5>{{Cite web |title=Türk Tarihi: Battle of Nicopolis (Turkish) |url=http://www.dallog.com/savaslar/nigbolu.htm |access-date=2013-02-11 |archive-date=2007-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071113110551/http://www.dallog.com/savaslar/nigbolu.htm |dead-url=yes }}</ref></small>| jačina2 = ~ <small>6-8.000 Mađara<ref name=autogenerated3 /><ref name=autogenerated2>Madden, Thomas F. Crusades the Illustrated History. 1st ed. Ann Arbor: University of Michigan P, 2005</ref>,<br /> ~ 10.000 Francuza, Engleza i Burgunda<ref name=autogenerated2 /><br /> ~ 10.000 Vlaha<ref name=autogenerated1>{{Cite web |title=I Turchi e l'Europa: Dalla battaglia di Manzikert alla caduta di Costantinopoli |url=http://www.maat.it/livello2/turchia-europa.htm#bayazedI |access-date=2013-02-11 |archive-date=2009-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090325213526/http://www.maat.it/livello2/turchia-europa.htm#bayazedI |dead-url=yes }}</ref>,<br /> ~ 6.000 Nemaca<ref name=autogenerated1 /><br /> oko 15.000<ref name=autogenerated1 /> pešaka - Holanđana, Čeha, Španaca, Italijana, Poljaka, Škota i Švajcaraca, i podrška sa mora od strane Venecije, Đenove i vitezova Jovanovaca; ukupno oko 47.000 - 49.000 vojnika; cifra raste do 130.000 po otomanskim izvorima<ref name=autogenerated4 /><ref name=autogenerated5 /></small>| gubici1=<small>Teški gubici naročito tokom početne faze bitke</small>| gubici2=<small>Veći deo Krstaške armije je uništen.<ref name="britannica.com">[http://www.britannica.com/eb/article-9055762/Battle-of-Nicopolis Encyclopædia Britannica: Battle of Nicopolis]</ref><br /> ~ 3.000<ref name="Grant, R G pg 122">Grant, R G. Battle a Visual Journey Through 5000 Years of Combat. London: Dorling Kindersley, 2005 pg 122</ref> do ~10.000<ref name=autogenerated1 /> zarobljenika pogubljeno</small>| }} '''Bitka kod Nikopolja''' je bila velika bitka između [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]] i [[Moravska Srbija|srpskih]] [[vazal]]a sa jedne i evropskog saveza koji su činile [[Ugarska]], [[Sveto Rimsko Carstvo|Sveto rimsko carstvo]], [[Francuska]], [[Vlaška]], [[Poljska]], [[Engleska]], [[Škotska]], [[Švajcarska]], [[Mletačka Republika|Republika Venecija]], [[Republika Đenova]] i [[vitez]]ovi [[krstaši]] sa druge strane. Glavninu evropskih snaga činile su trupe iz Francuske i Mađarske.<ref name="John V. A 2009">John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans'', (str. 424), 2009.</ref> Bitka se odigrala se [[25. 9.|25. septembra]] [[1396]]. godine, nedaleko od [[Nikopolj (Bugarska)|Nikopolja]], tvrđave na [[Dunav]]u u današnjoj [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nakon bitke je veći deo Balkana definitivno pao pod tursku vlast. U bici su odlučujuću ulogu imali sultanovi vazalni oklopnici, pod vodstvom [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]]. '''Nikopoljski krstaški pohod''' predstavlja poslednji veći [[srednji vijek|srednjovekovni]] [[križarski ratovi|krstaški pohod]]. Ponekad se navodi da se bitka odigrala 28. septembra. == Pozadina == U [[XIV vek]]u vođeni su manji [[križarski ratovi|krstaški pohodi]] koji su preduzimale uglavnom male grupe [[vitez]]ova. Najpoznatiji među njima bio je neuspešni krstaški pohod na [[Tunis]] [[1390]]. godine a zatim borbe u severnoj Evropi duž [[Baltičko more|baltičke obale]]. Nakon [[bitka na Kosovu|pobede na Kosovu]] [[1389]]. [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]] postaju odlučujući faktor na [[Balkan]]u i sukobljavaju se sve češće sa [[Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]]. [[Византијско царство|Vizantija]] je svedene na okolinu Carigrada koji je bio često opsedan ([[Opsada Konstantinopolja (1390)|1390]], [[Opsada Konstantinopolja (1395)|1395]], [[Opsada Konstantinopolja (1397)|1397]], [[Opsada Konstantinopolja (1400)|1400]], [[Opsada Konstantinopolja (1422)|1422]]. sve do [[Pad Konstantinopolja (1453)|pada 1453.]] godine). Godine [[1393]]. bugarski car [[Ivan Šišman]] je izgubio [[Nikopolj (Bugarska)|Nikopolje]], svoju privremenu prestonicu. Grad su zauleli Turci Osmanlije a njegov brat [[Ivan Stracimir]] koji je držao [[Vidin]] postao je njihov vazal. Naglo osmansko širenje na Balkanu pokrenulo je poslednji veliki [[krstaški ratovi|krstaški pohod]], kojim su udružene snage evropskih država pokušale da zaustave Otomansko carstvo. Snage evropskog saveza su činile [[Sveto Rimsko Carstvo|Sveto rimsko carstvo]], [[Ugarska]], [[Francuska]], [[Vlaška]], [[Poljska]], [[Engleska]], [[Škotska]], [[Švajcarska]], [[Mletačka Republika|Venecija]], [[Republika Đenova|Đenova]] i [[vitez]]ovi drugih evropskih zemalja. Njih je podržala mletačka flota, koja je, preko Crnog mora trebala da uplovi u Dunav i pruži podršku vojsci na kopnu. Jedna nemačka pesma savremenika Petra iz Geca kazuje, da se ekspedicija, prolazeći pored srpskog zemljišta i stupajući u putu na nj, osećala kao u neprijateljskoj zemlji, jer ih Srbi, očevidno, prema naredbi, a i zbog njihove nedisciplinovanosti i pljačke, nisu predusretali prijateljski.<ref name="rastko.rs">http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/4_1.html</ref> == Tok bitke == Krstaške snage su se okupile u Ugarskoj, posle čega su prešle Dunav i zauzele [[Vidin]]. Nakon toga, pohod je nastavljen niz Dunav i opsednut je Nikopolj, u kome se nalazio otomanski garnizom. Bajazit je zbog prodora krstaša, prekinuo [[Blokada Carigrada (1394—1402)|blokadu Carigrada]] i uputio se ka Dunavu, a njegovim snagama su se kod [[Plovdiv]]a, priključili i srpska vazalna vojska sa Stefanom Lazarevićem na čelu.<ref name="Nikol">David Nicolle, ''„Nicopolis 1396: the last Crusade“'', [[Oksford|Oxford]], [[1996]]. {{ISBN|978-1-85532-918-8}} {{en}} ([http://books.google.com/books?id=_hUst0z-oEQC&printsec=frontcover&dq=nicopolis&cd=1#v=onepage&q=Lazarevic&f=false str. 40 i 64.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924131400/http://books.google.com/books?id=_hUst0z-oEQC&printsec=frontcover&dq=nicopolis&cd=1#v=onepage&q=Lazarevic&f=false |date=2014-09-24 }})</ref> [[25. 9.|25. septembra]] [[1396]]. godine u severnoj Bugarskoj došlo je do presudne bitke kod Nikopolja u kojoj su evropske snage potpuno razbijene. Iako brojčano veoma velika, krstaška vojska je bila raznolika, što se odrazilo na odsustvo zajedničke komande i slabu koordinaciju na bojnom polju.<ref name="GO">{{GO-IV}}</ref> Francuski vitezovi su odbili da prate plan koji je predložio mađarski kralj Žigmund, koji je od ranije poznavao tursku ratnu strategiju.<ref name="John V. A 2009"/> Učesnik u borbi, Hans Šiltberger, u svojoj hronici kazuje da je Bajazitu, u odlučni čas, kad je već pomišljao na povlačenje, priskočio u pomoć [[Stefan Lazarević]] jurnuvši pravo tamo, gde se nalazila Žigmundova zastava. On je rastrojio Mađare i naterao ih u beg. Vlasi, videći obrt sreće, napustiše bojno polje. Sam kralj Sigismund spasao se na jednoj lađi i otplovio niz Dunav, gde ga je prihvatila mletačka flota. Poraz krstaša bio je potpun i Šilteberger donosi o njemu jezive scene.<ref name="rastko.rs"/> Prema nekim mišljenjima, sultanovi vazalni srpski oklopnici, predvođeni Stefanom Lazarevićem, su imali odlučujuću ulogu u ovoj neočekivanoj turskoj pobedi.<ref name="Nikol" /><ref>[[Momčilo Spremić]], ''„[http://www.srpsko-nasledje.rs/sr-l/1998/11/article-5.html Treba li rehabilitovati najvećeg izdajnika? Vuk nije bio Branković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304124808/http://www.srpsko-nasledje.rs/sr-l/1998/11/article-5.html|date=2016-03-04}}“'' (''„Srpsko nasleđe“'', broj 11)</ref> Navodno, Lazarevićeve snage su bile sakrivene u jednom [[šuma]]rku, na levom krilu Bajazitovih snaga, zbog čega je njihov udar na Mađare usledio iznenada, najverovatnije sa boka ili čak, sa leđa<ref name="Nikol" />. Fajfrić ocenjuje da je intervencija Stefana Lazarevića "izgleda već izgubljenu bitku za Turke preokrenula u njihovu korist."<ref name="Fajfrić-Brankovići">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/zfajfric-brankovici.html Željko Fajfrić: Sveta loza Brankovića, elektronsko izdanje knjige iz 1999.]</ref> Na hiljade evropskih vojnika je zarobljeno. Kralj Žigmund, umalo i sam zarobljen, uspeo je da pobegne brodom.<ref name="John V. A 2009"/> == Gubici == [[Datoteka:Battle of Nicopol aftermath Thr masacreofthecristians revenge for rahova massacre.jpg|mini|Masakr zarobljenika nakon bitke.]] Krstaši su imali izraziti teške gubitke. Veći deo Krstaške armije je uništen, dok je preostala vojska potisnuta do Dunava. Manji deo vojske, uključujući Sigismunda, uspeva da pobegne.<ref name="britannica.com">[http://www.britannica.com/eb/article-9055762/Battle-of-Nicopolis Encyclopædia Britannica: Battle of Nicopolis]</ref> Nakon bitke je usledio veliki pokolj krstaša - oko 3.000<ref name="Grant, R G pg 122">Grant, R G. Battle a Visual Journey Through 5000 Years of Combat. London: Dorling Kindersley, 2005 pg 122</ref> do 10.000<ref name=autogenerated1 /> zarobljenika je pogubljeno posle bitke, kao deo odmazde za masakr nad zarobljenim Otomanskim vojnicima u Rahovu od strane Francuske vojske. == Posledice == Posledice poraza kod Nikopolja za hrišćanske države na Balkanu su bile katastrofalne. Posle nje je uništena ''[[Vidinska Bugarska]]'', zauzeta je oblast Brankovića, [[Morejska despotovina]] je ponovo opustošena, naredne godine je zauzeta [[Atina]] (1397),<ref name="ISN">{{ISN II}}</ref>, a [[Istanbul|Carigrad]] je ostao u okruženju.<ref name="GO" /> Nakon pobede kod Nikopolja, Stefan Lazarević, koji se istakao na turskoj strani, je iste godine kao nagradu dobio veći deo [[Kosovska oblast|zemalja]] [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]], koji se do samog kraja odupirao Turcima.<ref>Enciklopedija leksikografskog zavoda. Zagreb 1950.</ref><ref>{{Cite web |title=Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine |url=http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |access-date=2013-02-11 |archivedate=2012-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121214071328/http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |deadurl=yes }}</ref> Za to vreme kralj Žigmund pravio je veliki zaobilazni put Crnim, Belim, Egejskim, Sredozemnim i Jadranskim Morem, da bi se vratio u svoju obezglavljenu kraljevinu. Preko Vlaške nije smeo da se vraća, jer je i ono malo krstaša, što se spaslo na levu obalu Dunava, bilo opljačkano i mučeno. Tek u decembru stigo je u Dubrovnik.<ref name="rastko.rs"/> == Povezano == * [[Duga vojna]] * [[Bitka na Kosovu]] * [[Bitka na Rovinama]] * [[Stefan Lazarević]] * [[Oblast Brankovića]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commonscat|Battle of Nicopolis}} * [http://www.istorijskabiblioteka.com/art2:bitka-kod-nikopolja-u-delu-konstantina-filozofa Istorijska biblioteka: Konstantin Filozof o bici kod Nikopolja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130216052842/http://www.istorijskabiblioteka.com/art2:bitka-kod-nikopolja-u-delu-konstantina-filozofa |date=2013-02-16 }} * [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:bajazit-i Istorijska biblioteka: Bajazit I] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409163358/http://www.istorijskabiblioteka.com/art:bajazit-i |date=2014-04-09 }} [[Kategorija:1396.]] [[Kategorija:Križarski ratovi]] [[Kategorija:Osmanske bitke|Nikopolj]] [[Kategorija:Srpske bitke|Nikopolj]] [[Kategorija:Vojna historija Bugarske]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] [[Kategorija:Vojna historija Francuske]] [[Kategorija:Mađarske bitke]] [[Kategorija:Vojna historija Mletačke Republike]] [[Kategorija:Vojna historija Poljske]] [[Kategorija:Vlaška]] [[Kategorija:Srednjovjekovne bitke|Nikopolj]] bux4ujowtux8brd3izuc3utnaaocpuw Henning Mankell 0 210046 42680472 42449438 2026-08-21T22:28:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Henning Mankell | slika = Henning Mankell 3 2011 Shankbone.jpg | opis_slike = Henning Mankell u New Yorku, 2011. godine | puno_ime = | datum_rođenja = {{birth date|1948|2|3|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Stockholm]], [[Švedska]] | datum_smrti = {{dda|2015|10|5|1948|2|3|df=y}} | mjesto_smrti = | zanimanje = [[pisac]] | jezik = švedski | nacionalnost = Šveđanin | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = Eva Bergman | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = www.henningmankell.se/ }} '''Henning Mankell''' rođen [[3. februar]]a [[1948]], u [[Stockholm]]u, umro [[5. oktobra]] [[2015]]. je bio [[Švedska|švedski]] književnik i pozorišni režiser. Poznat je po svojim krimi romanima sa glavnim junakom kommesarom [[Kurt Wallander|Kurtom Wallanderom]], kao i po knjigama za djecu, te svom političkom angažmanu, posebno u Africi. Prodao je preko 40 miliona knjiga širom svijeta.<ref>[http://henningmankell.se/F%C3%B6rfattare/Biografi Biografija na službenoj web stranici Henninga Mankella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128094248/http://henningmankell.se/F%C3%B6rfattare/Biografi |date=2012-11-28 }} {{en icon}} {{sv icon}}</ref> == Biografija == Henning Mankell rodio se 1948. godine u [[Stockholm]]u kao sin Ivara Henningssona Mankella i Ingrid Birgitte Mankell ''(rođ. Bergström)''. Njegov djed [[Henning Mankell (kompozitor)|Ivar Henning Mankell]] bio je poznati švedski [[kompozitor]]. Mankellovi roditelji se razvode, kada je Henningu bila godina dana, a nakon toga živi sa ocem i starijom sestrom u [[Sveg]]u u [[Härjedalen]]u, gdje je njegov otac radio kao sudija, a zatim u [[Borås]]u u [[Västergötland]]u. Njegova je majka počinila samoubistvo kad je Henning imao dvadeset godina. Još kao dječak Mankell je želio postati pisac, bio zainteresiran za za pozorište, te se u [[Skara|Skari]] upisuje na studij glume. Svoju prvu dramu Henning je režirao 1966. godine, kao pomoćnik redatelja u [[Pozorište Riks|pozorištu Riks]] u [[Stockholm]]u. S ciljem ''socijalnog razgolićavanja društvo'', napisao je i režirao kao dvadesetogodišnjak pozorišni komade u kolaž-obliku. Od 1968. radio je kao pozorišni redatelj i pisac. Nakon što je upoznao svoju prvu ženu, koja je bila iz [[Norveška|Norveške]], preselio se u Norvešku, gdje je tada uglavnom radio i živio. Ovdje je počeo u ranim 1970-im pisati prozu. Godine 1972 odlučio se za putovanje u [[Afrika|Afriku]], koje se pokazalo presudna za njegov kasniji život. Godine 1973. je objavio svoj prvi roman ''[[Bergsprängaren]]'', (1977.) ''[[Sandmålaren]]'', te 1979. godine ''[[Fångvårdskolonin som försvann]]''. Sve ove knjige su napisane sa jakom socijalno-kritičkom pozadinom. Slijedećih deset godina, Mankell je radio kao pozorišni režiser i [[intendant]] u [[Pozorište Västerbotten|pozorištu Västerbotten]] u [[Skellefteå]]u i [[Pozorište Kronborg|pozorištu Kronborg]] u [[Växjö]]u. Tada počinju njegova česta putovanja u Afriku, gdje 1986. godine u [[Maputo|Maputu]] osniva pozorišnu grupu [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatra Avenida]]. 1996. godine postaje intendant tog pozorišta. Teme iz [[Mozambik]]a i Afrike obrađuje u svojim romanima ''[[Comédia infantil]],'' priču o djeci koja žive na ulici, te ''[[Vindens son]]'', priču o [[Bušmani|bušmanskom]] mladiću. Osim ovih romana, Mankell piše i djela za djecu, kao ''[[Eldens hemlighet]]'' (1995.), te roman ''[[Hunden som sprang mot en stjärna]],'' sa glavnim junakom dječakom Joelom, koji kasnije nastavlja sa nekoliko romana. Zajedno sa glumcima [[Schauspielhaus Graz]] iz [[Graz]]a i [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatra Avenida]], 2003. godine režira predstavu ''[[Butterfly Blues]]''. Predstava je napisana od Mankella i izvodila se na više jezika. Teme u djelima Mankell su često obojena političkim i društvenim pitanjima. Svoja iskustva je obrađivao u svojim djelima, kao npr. u romanu iz 2008. godine ''[[Kinesen]]'', po kojem je 2011. godine snimljen njemačko-švedsko-austrijski film [[Der Chinese]] u režiji [[Peter Keglevic|Petra Keglevica]]. Ekranizacije njegovih djela je česta po motivima njegovih krimi-romana sa komesarom [[Kurt Wallander|Wallanderom]]. Mankell ima porijeklo iz Njemačke. On je prapraunuk Johanna Hermanna Mankela, rođenog u Niederaspheu, predgrađu [[Münchhausen]]u. Oženjen je u trećem braku sa Evom Bergman, pozorišnom režiserkom, kćerkom [[Ingmar Bergman|Ingmara Bergmana]]. [[Datoteka:Henning Mankell01.jpg|mini|Henning Mankell bei einer Signierstunde anlässlich der Verleihung des [[Ripper Award]]s in [[Unna]] am 2. März 2009]] == Politička djelovanja == Političko angažman Mankella počeo je 1968. godine sudjelovanjem u protestima protiv [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]], [[Portugalski kolonijalni ratovi|portugalskog kolonijalnog rata]] u Africi i borbe protiv [[aparthead]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]].<ref name=dsm1>De svenska maoisterna, Lars Åke Augustsson, Stig Hansén, 2001. Lindelöw, Göteborg ISBN=91-88144-48-8</ref> Bio je suradnik kulturno-političkih saveza [[Vereinigung Folket]] i [[Bild/Kulturfront]].<ref name=dsm1/> Za vrijeme boravka u Norveškoj, dolazi u kontakt sa maoizmom i aktivno surađuje sa komunistički orijentiranom partijom [[Arbeidernes kommunistparti]] (AKP), mada nikada nije bio njen član.<ref name=dsm1/> 2009. godine bio je gost na palestinskoj literarnoj konferenciji, te je obišao [[palestinska autonomna područja]]. Po njegovim tvrdnjama osnivanje [[Izrael]]a 1948. godine nije bilo pravno zasnovano, te je dovelo do ponavljanja aparthaidsistema, gdje afrikanci i crnci žive kao građani druge klase u vlastitoj zemlji. Zid izgrađen od strane Izraela u [[Zapadna Obala|Zapadnoj Obali]] uporedio je sa [[Berlinski zid|Berlinskim zidom]]. Po njegovom mišljenju, ako se uzmu u obzir uslovi života Palestinaca, nije nimalo čudno da se odlučuju na samoubilačke atentate, nego to, da ne čine i više o toga. Samim tim ne vidi budućnost Izraela kao države sa rješenjem ''Dvije države''. Zbog ove kritike, Mankell je doživio mnogobrojne negativne kritike, kao od [[Henryk M. Broder|Henryka M. Brodera]], koji je njegove izjave o Palestini poistovjetio sa protuizraelskim izjavama [[Jostein Gaarder|Josteina Gaardera]] 2006. godine i optužio ga da palestinski problem promatra jednostrano.<ref>[http://www.welt.de/die-welt/kultur/literatur/article4568676/Es-geht-um-Israel.html Članak u Die Welt '''Es geht um Israel''' 19. septembra 2009. {{|de icon}}]</ref> [[Andreas Breitenstein]] piše u [[Neue Zürcher Zeitung]] da Mankellovo historijsko poluznanje dovodi do ovakvog ljevičarskom moralizma.<ref>[http://www.nzz.ch/nachrichten/kultur/aktuell/ein_blinder_passagier_1.5999804.html Članak '''Ein blinder Passagier''' u Neue Zürcher Zeitungu 9. juna 2010. {{de icon}}]</ref> U maju 2010. godine učestvovao je u akciji [[Ship to Gaza 2010]], organiziranu od strane [[Free Gaza Movement]], u kojoj je u vojnoj operaciji blokade i zauzimanja brodova, od strane izraelske vojske poginilo nekoliko aktivista.<ref>[http://bazonline.ch/ausland/naher-osten-und-afrika/Starautor-Mankell-in-israelischen-Haenden/story/11585311 Članak '''Starautor Mankell in israelischen Händen''' u Bassler Zeitungu 1. juna 2010.{{de icon}}]</ref> Mankell biva uhapšen i ubrzo pušten na slobodu<ref name=srekot>[http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=83&artikel=3742030 Prilog na Švedskom radiju 31. maja 2010. '''Israeliska armén: Nio människor dog''' o puštanju na slobodu Mankella {{sv icon}}]</ref> nakon čega poziva na globalne sankcije protiv Izraela.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/02/gaza-flotilla-raid-gunfire-ship-blood Članak '''Gaza flotilla raid: We heard gunfire – then our ship turned into lake of blood''' u The Guardianu {{en icon}}]</ref>, te čak razmišlja o zabrani prevođenja svojih knjiga na hebrejski jezik. == Afrika == Mankell odlazi 1972. godine na putovanje u [[Zambija|Zambiju]] i ostaje dvije godine. Po njegovim riječima osjećao se ''"kao da je došao kući"''. Danas Mankell živi, naizmjenično ljeti u Švedskoj, a većinu ostalog vremena provodi u [[Mozambik]]u, kog shvaća kao svoju novu domovinu. Nakon što je 1985. godine pomogao u stvaranju teatra [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenida]] u [[Maputo|Maputu]], kome je 1986. godine bio i intendant, danas ponekad i u njemu režira. 2009. godine u produkciji njemačke televizije [[ZDF]], sa režiserom [[Jens Monath|Jensom Monathom]] snima film ''Mein Herz schlägt in Afrika''. Film je snimljen po motivima njegovog romana ''[[Comédia infantil]]'', u kom se radi o sudbini napuštene djece siročadi i njihovom životu na ulici, zatim u Africi čestog diskriminiranja albinosa, te o mladima, koji su djetinjstvo proveli kao djeca-vojnici u ratovima u Africi. Njegove pozorišne predstave [[Butterfly Blues]] (2003.) i [[The Doors (drama)|The Doors]] (2011.) govore o sudbinima afričkih emigranata u Evropi. 2009. godine Mankell dobija [[Nagrada Erich-Maria Remarque|mirovnu nagradu Erich-Maria Remarque]] grada [[Osnabrück]]a za svoje djela o Africi. Laudacio je održao tadašnji predsjednik Njemačke [[Horst Köhler]]<ref>[{{Cite web |title=Članak '''Friedenspreis für Henning Mankell''' u njemačkim novinama ''Neue Osnabrücker Zeitung'', 18. septembra 2009. {{de icon}} |url=http://www.noz.de/lokales/30814923/friedenspreis-fuer-henning-mankell |access-date=2013-03-02 |archivedate=2012-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121120004703/http://www.noz.de/lokales/30814923/friedenspreis-fuer-henning-mankell |deadurl=yes }} Članak '''Friedenspreis für Henning Mankell''' u njemačkim novinama ''Neue Osnabrücker Zeitung'', 18. septembra 2009. {{de icon}}]</ref> pod naslovom ''Afrika je puna leptirova'' ''(Afrika ist voller Schmetterlinge)'' Jednim dijelom nagrade podržava projekte [[Christoph Schlingensief|Christopha Schlingensiefa]] u Africi.<ref>[http://www.bz-berlin.de/kultur/buehne/mankell-spendet-fuer-schlingensiefs-oper-article589397.html Članak '''Fürs Afrika-Projekt - Mankell spendet für Schlingensiefs Oper''' u njemačkim novinama Berliner Zeitung, 21. septembra 2009.{{de icon}}]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Djela == === Romani o Wallanderu === {{Glavni|Kurt Wallander}} [[Kurt Wallander]] je izmišljeni lik policijskog komesara iz krimi romana Henninga Mankella. Po motivima većine romana snimljeni su filmovi u njemačko-švedskoj koprodukciji. {| class="prettytable" style="width: 80%;" |- style="background:#e3e3e3;" ! colspan="2" | Godina izdavanja ! rowspan="2" | Originalni naslov ! rowspan="2" | Naslov ! rowspan="2" | Izdavač ! rowspan="2" | Broj iz serije <br /> o Wallanderu ! rowspan="2" | [[ISBN]] |- style="background:#e3e3e3;" ! Švedska ! Bosna i Hercegovina,<br /> Hrvatska, Srbija |- | 1991. | 2004. | Mördare utan ansikte | [[Ubice bez lica]] | Narodna knjiga, [[Beograd]] | '''Tom 1''' | {{ISBN|978-86-331-1669-5}} |- | 1992. | | Hundarna i Riga | | | '''Tom 2''' | |- | 1993. | | Den vita lejoninnan | | | '''Tom 3''' | |- | 1994. | | Mannen som log | | | '''Tom 4''' | |- | 1995. | 2003. <br /> 2010. | Villospår | [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} <br /> [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} | Mozaik knjiga d.o.o., [[Zagreb]] <br /> Čarobna knjiga, [[Beograd]] | '''Tom 5''' | {{ISBN|953-196-210-3}} |- | 1996. | 2011. | Den femte kvinnan | [[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} | Čarobna knjiga, [[Beograd]] | '''Tom 6''' | |- | 1997. | 2004. | Steget efter | [[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | Mozaik knjiga d.o.o., [[Zagreb]] | '''Tom 7''' | {{ISBN|953-196-370-3}} |- | 1998. | | Brandvägg | [[Firewall (roman)|Firewall]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | '''Tom 8''' | |- | 1999. | | Pyramiden | [[Piramida (roman)|Piramida]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | '''Tom 9''' | |- | 1999. | | (Pyramiden) | [[Piramida (roman)|Piramida]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | iz '''Toma 9''' | |- | 1999. | | (Fotografens död) | [[Fotografova smrt]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | iz '''Toma 9''' | |- | 2002. | | Innan frosten | [[Prije mraza]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | '''Tom 1 Linda Wallander''' | |- | 2009. | | Den orolige mannen | [[Zabrinuti čovjek]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | |'''Tom 10''' | |} === Ostala djela === {| class="prettytable" style="width: 80%;" |- style="background:#e3e3e3;" ! colspan="2" | Godina izdavanja ! rowspan="2" | Originalni naslov ! rowspan="2" | Naslov ! rowspan="2" | Izdavač ! rowspan="2" | [[ISBN]] |- style="background:#e3e3e3;" ! Švedska ! Bosna i Hercegovina,<br /> Hrvatska, Srbija |- | 1973. | | Bergsprängaren | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1974. | &nbsp; | Sandmålaren | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1977. | &nbsp; | Vettvillingen | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1979. | | Fångvårdskolonin som försvann | | &nbsp; | |- | 1980. | &nbsp; | Dödsbrickan | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1981. | &nbsp; | En seglares död | [[Jedriličareva smrt]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1982. | | Daisy Sisters | | &nbsp; | |- | 1983. | &nbsp; | Apelsinträdet | [[Narančino drvo]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1983. | &nbsp; | Älskade syster | [[Voljena sestra]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1984. | | Sagan om Isidor | [[Priča o Isidoru]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1990. | | Leopardens öga | [[Leopardovo oko]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 1992. | | Katten som älskade regn | [[Priča o Isidoru]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 1995. | | Comédia infantil | [[Mačka koja je voljela kišu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 1995. | | Eldens hemlighet | | | &nbsp; |- | 1998. | | Berättelse på tidens strand | | &nbsp; | |- | 1999. | &nbsp; | I sand och i lera | [[U pijesku i blatu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 2000. | &nbsp; | Labyrinten | [[Lavirint]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 2000. | | Danslärarens återkomst | [[Povratak učitelja plesa]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | &nbsp; |- | 2000. | | Vindens son | [[Sin vjetra]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | &nbsp; |- | 2001. | | Eldens gata | | &nbsp; | |- | 2001. | | Tea-Bag | | &nbsp; | |- | 2003. | | Jag dör, men minnet lever | [[Umirem, ali sjećanje živi]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2004. | | Djup | [[Dubina]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2005. | | Kennedys hjärna | [[Kennedyjev mozak]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2006. | | Italienska skor | [[Talijanske cipele]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2007. | | Eldens Vrede | &nbsp; | | |- | 2008. | | Kinesen | [[Kinez]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2012. | | Minnet av en smutsig ängel | | &nbsp; | |- |} === Filmovi === U produkciji švedske televizije [[SVT]] ukupno je snimljeno devet filmova sa glavnim junakom Kurtom Wallanderom, kog igra švedski glumac [[Rolf Lassgård]]. Filmovi se u nekim dijelovima razlikuju od Mankellovih romana, a britanska televizija BBC snimila je još šest igranih filmova sa [[Kenneth Branagh|Kennethom Branaghom]] po motivima njegovih knjiga. Pored toga snimljena su i dva televizijska serijala sa ukupno 26 epizoda u kojima se pojavljuije komeras Wallander. ==== Filmovi sa Rolfom Lassgårdom ==== {| class="prettytable" style="width: 100%;" |- style="background:#e3e3e3;" ! ! Bosanski naziv (prvo emitovanje) ! Švedski naslov (prvo emitovanje) ! Režija ! Scenario ! Naslov romana |- style="background:#e3e3e3;" |- |1 | |''Mördare utan ansikte''<br />(03.09.1995, SVT) |Pelle Berglund |Lars Björkman |[[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} |- |2 | |''Hundarna i Riga''<br />(10.11.1995, Kino) |Pelle Berglund |Lars Björkman |Hundarna i Riga |- |3 | |''Den vita lejoninnan''<br />(01.11.1996, Kino) |Pelle Berglund |Lars Björkman & Henning Mankell |Den vita lejoninnan |- |4 | |''Villospår''<br />(19.10.2001, SVT) |Leif Magnusson |Leif Magnusson & Henning Mankell | [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} <br /> [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} |- |5 | |''Den femte kvinnan''<br />(08.03.2002, SVT) |Birger Larsen |Birger Larsen & Klas Abrahamsson |[[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} |- |6 | |''Mannen som log''<br />(26.12.2003, SVT) |Leif Lindblom |Tomas Tivemark, Michael Hjorth & Klas Abrahamsson |Mannen som log |- |7 | |''Steget efter''<br />(26.06.2005, Kino) |Birger Larsen |Birger Larsen, Klas Abrahamsson, Tomas Tivemark & Michael Hjorth |[[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} |- |8 | |''Brandvägg''<br />(26.11.2006, DVD; 19.01.2007, SVT) |Lisa Siwe |Michael Hjorth |Brandvägg |- |9 | |''Pyramiden''<br />(28.11.2007, DVD) |Daniel Lind Lagerlöf |Michael Hjorth, Hans Rosenfeldt & Henning Mankell |Pyramiden |} === Filmovi sa Kenneth Branagh === * ''Sidetracked'' (po motivima knjige [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} / [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2008) * ''Firewall'' (po motivima knjige Brandvägg) (2008) * ''One Step Behind'' (po motivima knjige [[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}) (2008) * ''Faceless Killers'' (po motivima knjige [[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2010) * ''The Man Who Smiled'' (po motivima knjige Mannen som log) (2010) * ''The Fifth Woman'' (po motivima knjige [[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2010) === Ostali filmovi === Osim filmova iz ''Wallander serije'' u koprodukciji njemačke televizije [[ARD (preduzeće)|ARD]]/[[Degeto]], austrijske [[ORF]] i švedske firma Firma Yellow Bird snimljeno je još nekoliko filmova sa motivima Mankellovih djela. # [[Die Rückkehr des Tanzlehrers (Film)|Die Rückkehr des Tanzlehrers]], u produkciji [[Lisa Film]], iz [[Beč]]a, režija [[Urs Egger]], sa [[Tobias Moretti|Tobiasom Morettijem]], [[Veronica Ferres|Veronicom Ferres]] i [[Maximilian Schell|Maximilianom Schellom]], 2004. godine # [[Kennedys Hirn]], u produkciji Bavaria Pictures GmbH, [[München]], režija [[Urs Egger]], sa [[Iris Berben]], [[Heino Ferch|Heinom Ferch]], 2009. # [[Der Chinese]], u produkciji Yellow Bird Pictures GmbH, režija [[Peter Keglevic]], sa [[Suzanne von Borsody]], [[Michael Nyqvist|Michaelom Nyqvistom]], [[Claudia Michelsen|Claudiom Michelsenom]], 2011. # [[Das Rätsel des Feuers]] # [[Der Zorn des Feuers]] === Drame === * ''[[Butterfly Blues]]'' * ''[[Zeit im Dunkeln]]'' * ''[[Antilopen]]'' * Der gewissenlose Mörder Hasse Karlsson enthüllt die entsetzliche Wahrheit, wie die Frau über der Eisenbahnbrücke zu Tode gekommen ist * ''Der Chronist der Winde'' * ''Okamenjeni princ''; Predstava u izvedbi Malog pozorišta "Duško Radović" iz [[Beograd]]a, izvedena je na pozorišnom festivalu [[Joakiminterfest]] 2006. godine.<ref>[{{Cite web |title=Stranica festivala Joakiminterfest {{Simboli jezika|sr|srpski}} |url=http://joakimvujic.com/inter_archive_cir.php#inter06_cir |access-date=2013-03-02 |archivedate=2014-01-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140118091006/http://joakimvujic.com/inter_archive_cir.php#inter06_cir |deadurl=yes }} Stranica festivala Joakiminterfest {{Simboli jezika|sr|srpski}}]</ref> * ''[[The Doors (drama)|The Doors]]'', pozorišni komad napisan za firmu [[Gaulhofer]] sa glumcima [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenido]] iz [[Maputo|Maputa]], 2011.<ref>[http://www.facebook.com/Mankells.Doors Facebook stranica o pozorišnoj predstavi The Doors]</ref> === Knjige za djecu === * ''Katten som älskade regn'', 1992. ==== Sofija ==== * ''Eldens hemlighet'', 1995. * ''Eldens gåta'', 2001. * ''Eldens vrede'', 2005 ==== Joel Gustafsson (Tetralogija) ==== * ''Hunden som sprang mot en stjärna'' – 1990. * ''Skuggorna växer i skymningen'' – 1991. * ''Pojken som sov med snö i sin säng'' – 1996. * ''Resan till världens ände'' – 1998. == Nagrade == * 1991: [[Švedska nacionalna nagrada za krimi roman]] za ''Mördare utan ansikte'' ; * 1992: Skandinavska nagrada [[Glasnyckel]] za ''Mördare utan ansikte''; * 1993: [[Njemačka nagrada za dječiju literaturu]] za dječiju knjigu ''Hunden som sprang mot en stjärna ''; * 1995: [[Švedska nacionalna nagrada za krimi roman]] za roman ''Villospår''; * 1996: Švedska [[Nagrada Astrid Lindgren (Švedska)|nagrada Astrid Lindgren]]; * 1996: Nagrada [[Expressens Heffaklump]] za ''Pojken som sov med snö i sin säng''; * 1998: [[Švedska međunarodna nagrada za krimi roman]] za serijal o kommesaru Wallanderu; * 2000: Nagrada [[Prix Mystère de la critique]] za ''Villospår''; * 2001: Nagrada [[Gold Dagger]] za ''Sidetracked''; * 2001: Književna nagrada [[Corine (književna nagrada)|Corine]] za ''Steget efter''; * 2005: Nagrada [[Gumshoe Awards]] za najbolju evropsku krimi novelu za ''The Return of the Dancing Master''; * 2008: Nagrada [[Goldene Feder]] za literarno djelo; * 2008: Nagrada Corine za knjigu ''Kinesen'' * 2008: Evropska agrada [[Ripper Award]] za krimi literaturu; * 2009: Mirovna [[nagrada Erich-Maria-Remarque]] (Glavna nagrada) za djela o Africi; == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Henning Mankell}} * [http://www.henningmankell.se Službena web stranica Henninga Mankella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008015157/http://henningmankell.se/ |date=2015-10-08 }} {{en icon}} {{sv icon}} * [http://www.mankell.de Biogragija na dtv-Special] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151009025708/http://www.mankell.de/ |date=2015-10-09 }} {{de icon}} * Ystads Kommun, Touristenbüro: [http://www.ystad.se/Ystadweb.nsf/wwwpages/B7F00B21BB303F8DC12573670043DFA3/$File/wallander_pdf_deutsch.pdf ''Auf Wallanders Spuren. Ein Wegweiser über Ystad und Umgebung für alle Fans der Romanfigur Kurt Wallander.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208091354/http://www.ystad.se/Ystadweb.nsf/wwwpages/B7F00B21BB303F8DC12573670043DFA3/$File/wallander_pdf_deutsch.pdf |date=2015-12-08 }} (PDF, 3 MB) {{de icon}} * [http://www.ystadsallehanda.se/wallandersystad ''Wallanders Ystad.'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Flash-prezentacija Ystads Allehanda {{sv icon}} * [[Tobias Gohlis]]: [http://pdf.zeit.de/online/2008/06/henning-mankell.pdf ''Ein anständiger Mensch.''] Članak u ZEIT-Online od 31. januara 2008. {{de icon}} * [http://www.kleinezeitung.at/steiermark/grazumgebung/uebelbach/2745188/steirisches-theaterprojekt-hennig-mankell.story Steirisches Theaterprojekt mit Hennig Mankell (Članak u austrijskom dnevniku [[Kleine Zeitung]] o predstavi ''The Doors'' u firmi [[Gaulhofer]] u [[Übelbach]]u) 17. maja 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420140726/http://www.kleinezeitung.at/steiermark/grazumgebung/uebelbach/2745188/steirisches-theaterprojekt-hennig-mankell.story |date=2014-04-20 }} {{Simboli jezika|de}} * [http://diepresse.com/home/kultur/literatur/668463/Mankell_Europas-Zentrum-ist-Lampedusa Mankell: „Europas Zentrum ist Lampedusa; (Članak u austrijskom dnevniku [[Die Presse]] o predstavi ''The Doors'' u firmi [[Gaulhofer]] u [[Übelbach]]u) 7. juna 2011.] {{de icon}} * [http://www.jutarnji.hr/tariq-ali--vode-izraela-moraju-biti-kaznjeni/810326/?pageNumber=2 Tariq Ali: Vođe Izraela moraju biti kažnjeni; (Članak u hrvatskom dnevniku [[Jutarnji list]] o Floti slobode i hapšenju u Izraelu 1. juna 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100607100354/http://www.jutarnji.hr/tariq-ali--vode-izraela-moraju-biti-kaznjeni/810326/?pageNumber=2 |date=2010-06-07 }} ;Recenzije * [http://www.krimi-couch.de/krimis/henning-mankell.html krimi-couch.de] Recenzija krimi romana {{de icon}} * [http://www.literaturnetz.com/content/view/1607/79/ literature.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211020926/http://www.literaturnetz.com/content/view/1607/79/ |date=2009-02-11 }} Prilog o krimi i romanima o Africi {{de icon}} * [http://www.perlentaucher.de/autoren/314.html perlentaucher.de] Prilog o krimi i romanima o Africi {{de icon}} * [http://www.schwedenkrimi.de/mankell_rez.htm schwedenkrimi.de] Recenzije krimi romana {{de icon}} ;Intervjui * [http://www.faz.net/s/Rub1DA1FB848C1E44858CB87A0FE6AD1B68/Doc~E2F2973B9E120489384B81B65C2B4B28E~ATpl~Ecommon~Scontent.html Henning Mankell: „Ich hatte einen Traum vom Ende der Menschheit“] (Članak u FAZ, 20. oktobar 2006.) * [http://www.kaindlstorfer.at/interviews/mankell.html Henning Mankell: „Ich mag keine Serienkiller“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090502170755/http://www.kaindlstorfer.at/interviews/mankell.html |date=2009-05-02 }} (Članak u Tagesanzeiger, Zürich 15. marta 2000.) {{de icon}} * [http://www.zenithonline.de/kultur/interview/?article=11&cHash=80829c3eab Henning Mankell: „Afrika hat mich zu einem besseren Europäer gemacht“ ]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (www.zenithonline.de, 13. april 2008.) {{de icon}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1948|2015|Mankell, Henning}} [[Kategorija:Švedski pisci]] [[Kategorija:Švedski romanopisci]] [[Kategorija:Švedski esejisti]] [[Kategorija:Švedski dramski pisci‎]] [[Kategorija:Švedski teatarski režiseri]] [[Kategorija:Kriminalistički žanr]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Biografije, Stockholm]] 8bqc3vi7bzd1ea54j0m7dt9ojq9lqbv Iranska revolucija 0 214750 42680520 42377075 2026-08-22T07:13:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680520 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mass demonstration in Iran, date unknown.jpg|mini|thumb|400px|Masovni prosvjedi u [[Teheran]]u ([[1979.]])]] '''Iranska revolucija''' (takođe poznata kao '''Islamska revolucija''',<ref name = "Chamber">[http://www.iranchamber.com/history/islamic_revolution/islamic_revolution.php Islamic Revolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629064154/http://www.iranchamber.com/history/islamic_revolution/islamic_revolution.php |date=2011-06-29 }}, Iran Chamber.</ref><ref name = "Encarta">[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761588431/Islamic_Revolution_of_Iran.html Islamic Revolution of Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091028082940/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761588431/Islamic_Revolution_of_Iran.html |date=2009-10-28 }}, MS Encarta.</ref><ref>[http://www.internews.org/visavis/BTVPagesTXT/Theislamicrevolution.html The Islamic Revolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090227000031/http://internews.org/visavis/BTVPagesTXT/Theislamicrevolution.html |date=2009-02-27 }}, Internews.</ref> '''[[persijski jezik|persijski]]: انقلاب اسلامی''') je bila [[revolucija]] koja je transformisala [[Iran]] iz kraljevine pod vođstvom [[šah (titula)|šaha]] [[Mohamed Reza Pahlavi|Mohameda Reze Pahlavija]], u [[islamska republika|islamsku republiku]] pod [[ajatolah]]om [[Ruholah Homeini|Homeinijem]], vođom revolucije i osnivačem islamske republike.<ref name = "Britannica">[http://www.britannica.com/eb/article-32981 Encyclopædia Britannica].</ref> Mada neki smatraju da revolucija još traje, može se reći da je otpočela januara 1978. sa prvim velikim protestima,<ref>[http://www.fsmitha.com/h2/ch29ir.html The Iranian Revolution].</ref> a završila se usvajanjem novog [[teokratija|teokratskog]] ustava - čime je Homeini postao vrhovni vođa zemlje - decembra 1979. U međuvremenu, [[Muhamed Reza Pahlavi]] je pobegao iz zemlje januara 1979. nakon što su štrajkovi i protesti paralisali zemlju, i 1. februara 1979, ajatolah Homeini se vratio u Teheran da pozdravi nekoliko miliona Iranaca.<ref name = "Britannica Khomeini">[http://www.britanniaca.com/eb/article-9045329 Ruhollah Khomeini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008024623/http://www.britanniaca.com/eb/article-9045329 |date=2007-10-08 }}, Encyclopedia Britannica.</ref> Konačni kraj [[dinastija Pahlavi|dinastije Pahlavi]] se dogodio ubrzo zatim ([[11. februar]]a) kada je iranska vojska proglasila „neutralnost“ nakon što su gerilske i pobunjeničke snage nadjačale snage verne šahu. Iran je zvanično postao islamska republika [[1. april]]a, [[1979]]. kada su Iranci u velikoj većini podržali tu odluku na referendumu.<ref>[http://www.britannica.com/ebi/article-202892 Iran Islamic Republic], Encyclopedia Britannica.</ref> Revolucija je bila jedinstvena po iznenađenju koje je proizvela u svetu:<ref>Suni pres, Amuzegar, „Dinamika Iranske revolucije“, (1991), str. 4, 9-12</ref> nedostajala je većina uobičajenih uzroka revolucije - poraz u ratu, ekonomska kriza, pobuna seljaka, nezadovoljna vojska;<ref>Arjomand, ''Turban'' (1988), p. 191.</ref> došlo je do velikih promena velikom brzinom;<ref>Suni pres, Amuzegar, Jahangir, „Dinamika Iranske revolucije“, str. 10</ref> zbačen je režim za koji se smatralo da ga čvrsto čuva izdašno finansirana vojska i bezbednosne službe;<ref>Harni, „Sveštenik“ ({{jez-eng|Harney, „Priest“}}) (1998), str. 2</ref><ref>Abrahamski Iran (1982), str. 496</ref> i stara monarhija je zamenjena islamskom teokratijom. Ishod, islamska republika „pod vođstvom osamdesetogodišnjeg religioznog učenjaka u izgnanstvu“, je bio, kako je to jedan naučnik rekao „ishod koji tek treba objasniti“.<ref name="Benard 1984 18">Benard, „Božija vlada“ ({{jez-eng|Benard, „The Government of God“}}) (1984), str. 18.</ref> Ne tako jedinstvena, ali snažnija je rasprava oko rezultata revolucije. Nazivana je „trećom velikom revolucijom u istoriji“, nakon [[Francuska revolucija|Francuske]] i [[Ruska revolucija 1917.|Boljševičke revolucije]].<ref>Marvin Zonis quoted in Wright, ''Sacred Rage'' 1996, p.61</ref> Za neke ona predstavlja eru heroizma i žrtvovanja, koja je donela ništa manje nego zametak svetske islamske države, „savršeni model blistavog, humanog i božanskog života... za sve ljude na svetu“.<ref>Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad, [http://www.memritv.org/Transcript.asp?P1=1288 „Čim Iran postigne naprednu tehnologiju, imaće kapacitet da postane nepobediva svetska sila“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061020034235/http://www.memritv.org/Transcript.asp?P1=1288 |date=2006-10-20 }}, 28. septembar 2006 klip br. 1288.</ref>. Sa druge strane, neki Iranci vide revoluciju kao vreme kada „smo svi na par godina izgubili razum“<ref>Širli, „Znaj svog neprijatelja“ (1997), str. 98, 104, 195.</ref> i naneta je šteta ekonomiji i svetskom ugledu Irana, od koga zemlja tek treba da se oporavi.<ref>Njujork dejli njuz, 3. januar 2007, „Kako 2007. godinu učiniti Ahmadinedžadovom poslednjom na vlasti“, Majkl Rubin ({{jez-eng|Michael Rubin, „How to make ’07 Ahmadinejad’s last year in power“}}).</ref><ref name="Roy 1994 193">Roj, „Pad političkog islama“ ({{jez-eng|Roy, „Failure of Political Islam“}}) (1994), str. 193.</ref> == Uzroci revolucije == Razlozi zbog kojih je došlo do revolucije, i zbog kojih je ona uzela oblik koji je uzela uključuu šahove akcije, i greške i uspehe različitih političkih struja: === Šahove greške === [[Datoteka:Shah of iran.png|thumb|Šah Reza Pahlavi]] * Njegova snažna politika [[vesternizacija|vesternizacije]] i bliska identifikacija sa Sjedinjenim Američkim Državama, uprkos tome što je to dovelo do sukoba sa [[šiiti|šiitskim]] muslimanskim identitetom.<ref>Makej, „Iranci“ ({{jez-eng|Mackay, „Iranians“}}) (1998), str. 259, 261.</ref> * Ekstravagancija, korupcija i elitizam (delom stvarni, delom prividni) šahove politike;<ref>Mackay, ''Iranians'' (1998), pp. 236, 260.</ref><ref name="Harney 1998">Harney, ''The Priest'' (1998), pp. 37, 47, 67, 128, 155, 167.</ref> * Šahov neuspeh da kultiviše pobornike u šiitskom religijskom vođstvu da se usprotive Homeinijevoj kampanji protiv njega;<ref name = "Arjomand 1998 192">Arjomand ''Turban'' (1998), p. 192.</ref> * Fokus vlade na praćenje i suzbijanje [[Narodni mudžahedini Irana|Narodnih mudžahedina Irana]], komunističke [[Tuedh partija Irana|Tudeh partije Irana]], i drugih levičarskih grupa, dok je popularnija religiozna opozicija rasla, organizovala se, i postepeno podrivala autoritet režima;<ref>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 178.</ref><ref name = "Hoveyda 2003 22">Hoveyda ''Shah'' (2003) p. 22.</ref><ref name = "Abrahamian 1982 533-4">Abrahamian, ''Iran'' (1982), pp. 533–4.</ref> * Autokratske tendencije koje su kršile [[Ustav Irana iz 1906.|Ustav Irana iz 1906]],<ref>Mackay, ''Iranians'' (1998), p. 219.</ref><ref name = "Katouzian 1981">Katouzian (1981), [http://www.amazon.com/dp/0814745784 The Political Economy of Modern Iran]: Despotism and Pseudo-Modernism, 1926–1979.</ref> uključujući suzbijanje razlika u mišljenju od strane bezbednosnih službi kao što je [[SAVAK]],<ref>Kapuscinski, ''Shah of Shahs'' (1985).</ref> i naknadnim umirivanjem koje je odavalo utisak slabosti kada je revolucija dobijala na snazi;<ref name = "Harney 1998 65">Harney, ''The Priest'' (1998), p. 65.</ref> * Neuspeh da preterano ambiciozni ekonomski program iz 1974. opravda očekivanja; * Antagonizovanje ranije apolitičnih Iranaca, posebno trgovaca i prodavaca, stvaranjem jedinstvene partije (''[[Rastakiz]]'' partija) sa obaveznim članstvom, i agresivnim mešanjem u politička ekonomska i religiozna pitanja u životima građana;<ref>Abrahamian, ''Iran Between Two Revolutions'' (1982) pp. 442–6.</ref> * Samouvereno zanemarivanje unutrašnjih pitanja, i koncentrisanje na izigravanje svetskog državnika tokom ''naftnog buma'', praćeno gubitkom samopouzdanja i odlučnosti i and a slabljenjem zdravlja od kancera<ref>Moin, ''Khomeini'' (2000), p. 188.</ref> kad je revolucija dobila na snazi; * Podcenjivanje snage opozicije - posebno religiozne opozicije - i nesposobnost da se iskoristi bilo ''politika štapa'' bilo ''politika šargarepe''. Napori da se zadovolji opozicija su ''bili premali, i došli prekasno''<ref>Graham, ''Iran'' (1980) p. 231.</ref> ali nije sproveden ni koncentrisan protivudar protiv revolucionara. * Neuspeh da se pripreme i obuče bezbednosne snage da se izbore sa protestantima i ruljom bez preteranog pribegavanja nasilju<ref>Graham, ''Iran'' (1980) p. 228.</ref> (korišćena je bojeva municija umesto sredstava za suzbijanje demonstracija),<ref>Harney, ''The Priest'' (1998).</ref>; * Personalizovana priroda šahove vlasti, gde je sprečavanje svakog potencijalnog takmaca za presto onemogućavala efikasnu vladu i dovela do razlaza između krune i vojske i političke elite,<ref>Arjomand, ''Turban'' (1998), pp. 189–90.</ref> i konačno do nedostatka podrške režimu od strane prirodnih saveznika kada je ta podrška bila najpotrebnija (hiljade Iranaca iz srednje i više klase su sa svojim novcem napustili Iran kad je revolucija počela). == Ideologija Iranske revolucije == [[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|thumb|Dolazak Homeinija u Iran 1979. godine]] Ideologija Iranske revolucije se može okarakteristai kao [[populizam|populistička]], [[nacionalizam|nacionalistička]] i nadasve šiitsko islamistička. {{izdvojeni citat|Iranska revolucija se izražava u jeziku islama, to je, kao religiozni pokret sa religioznim vođstvom, religiozno formulisana kritika starog poretka, i religiozno izraženi planovi za novi. Muslimanski revolucionari gledaju na rođenje islama kao na svoj model, i vide sebe umešane u borbu protiv paganizma, tlačenja i carstva.|[[Bernard Luis]]|<ref>[http://www.nybooks.com/articles/4557 Islamska revolucija], Bernard Luis.</ref>}} Ako se ostavi po strani tradicionalno klerikalno spokojstvo, ostaje obilje različitih ideoloških interpretacija islama unutar velikog saveza koji je doveo do revolucije 1979. Prve tri islamske struje su bile Homeinijeva, [[Ali Šarijati]]jeva islamsko-levičarska ideologija i [[Mehdi Bazargan]]ov liberalno-demokratski islam. Četvrtu struju su predstavljale socijalističke gerilske grupe u svojim islamističkim i sekularnim varijantama, a petu je predstavljao sekularni konstitucionalizam u socijalističkom i nacionalističkom obliku.<ref>[http://web.mit.edu/ISG/iaqfall04mahdavi.htm Iran Analysis Quarterly Volume 1 No] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210914113149/http://web.mit.edu/ISG/iaqfall04mahdavi.htm |date=2021-09-14 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.</ref> Revolucionari su se okupili protiv korupcije, ekstravagancije i autokratske prirode Pahlavijeve vladavine;<ref>Abrahamian ''Iran'', (1982) p.478-9</ref> politike koje su pogodovale bogatima a štetile siromašnima; ekonomska i kulturna dominacija nad Iranom, i njegova eksploatacija od strane nemuslimana - posebno Amerikanaca..<ref>Graham, ''Iran'' (1980), p.233-4</ref> Demonstranti su uzvikivali parole kao što je ''Nezavisnost, sloboda i islamska republika''<ref>[http://redalyc.uaemex.mx/redalyc/pdf/111/11101106.pdf Islamism and education in modern Iran, with special reference to gendered social interactions and relationships], H Godazgar:498.</ref>. [[Datoteka:Shariati hospital tehran.jpg|mini|desno|Jedna od glavnih bolnica u [[Teheran]]u je dobila ime po poznatom iranskom sociologu, [[Ali Šarijati]]ju.]] Ideologiji je doprineo i Džala Al-e Ahmad, koji je formulisao ideju ''Garbzadedži<!-- Gharbzadegi-->''—da zapadna kultura mora biti odbačena i da se protiv nje mora boriti kao protiv kuge ili opijata koji je otuđio muslimane od njihovih korena i identiteta.<ref name="Mackay 1996 215,64-5">Mackay, ''Iranians'' (1996) pp. 215, 264–5.</ref> [[Ali Šarijati]] je uticao na mnoge mlade Irance svojom interpretacijom islama kao pravog načina za buđenje potlačenih i oslobođenje [[treći svet|trećeg sveta]] od [[kolonijalizam|kolonijalizma]] i [[neokolonijalizam|neokolonijalizma]].<ref>Keddie, ''Modern Iran'', (2003) p.201-7</ref> Međutim, autor koji je u najvećoj meri formulisao ideologiju revolucije je sam njen vođa - Ajatolah Homeini. On je propovedao da je ustanak, a posebno mučeništvo protiv nepravde i tiranije deo šiitskog islama<ref>[http://www.nytimes.com/books/first/w/wright-revolution.html?_r=1 The Last Great Revolution Turmoil and Transformation in Iran], by Robin WRIGHT.</ref>, da klerici treba da mobilišu i povedu svoje vernike u akciju, a ne da ih samo savetuju. Uveo je kuranske izraze -- ''mustazafin'' ('slab')<ref>from Q4:75</ref> i ''mustakbirin'' ('ponosan i moćan')<ref>Q16:22-23</ref>—umesto marksističkih izraza ''potlačen'' i ''tlačitelj''<ref>Dabashi, ''Theology of Discontent'' (1993)</ref>. Odbacio je uticaj supersila (Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država) na Iran sloganom ''ni istočnjak, ni zapadnjak - islamski republikanac'' ([[persijski jezik|persijski]]: نہ شرقی نہ غربی جمہوری اسلامی) Ali još bitnije je da je on razvio ideologiju pitanja ko bi treblo da rukovodi islamskom republikom, i u kom obliku vladavine. Homeini je čvrsto verovao da islam zahteva da se princip ''velajat-e fakih'' primeni na vladu, to jest da su muslimanima, i svakom drugom, potrebni ''čuvari'', u obliku vladavine ili nadzora od strane vodećih islamskih sudija - poput Homeinija.<ref>Dabashi, ''Theology of Discontent'' (1993), p.419, 443</ref> Ovo je navodno bilo potrebno zato što islam zahteva pokornost samo tradicionalnom islamskom [[šerijat|šerijatskom zakonu]]. Poštovanje ovog zakona navodno ne bi bilo samo verski ispravno, već bi sprečilo siromaštvo, nepravdu i ''pljačkanje'' muslimanske zemlje od stranen stranih nevernika. Ali da bi do ovih blagodeti došlo, šerijatski zakon se navodno mora zaštititi od inovacija i devijacija, a zbog ovoga je neophodno da islamski pravnici imaju kontrolu nad vladom.<ref>Khomeini; Algar, ''Islam and Revolution,'' p.52, 54, 80</ref> Uspostavljanje i pokoravanje ovakvoj islamskoj vladi je bilo toliiko važno da je to bio ''u stvari izraz pokornosti bogu'' i čak ''neophodnije od molitve i posta'' za islam, jer bez toga pravi islam ne bi preživeo. Ovo je bio univerzalni princip, koji se nije odnosio samo na Iran. Celom svetu je bila potrebna, i zasluživao je pravednu vladavinu, to jest islamsku vladavinu, i Homeini je ''smatrao izvoz islamske revolucije za imperativ''<ref>[http://almashriq.hiof.no/lebanon/300/320/324/324.2/hizballah/warn2/shiism.html#khomeinism Staying the Course: the "Lebanonization" of Hizbullah - Lebanon - Al Mashriq], Pristupljeno 31. 3. 2013.</ref>. Međutim, kada je u pitanju ''izvoz revolucije'', on je rekao: to ''ne znači mešanje u pitanja drugih zemalja''<ref>''صدور انقلاب به معناي دخالت در شئون مردم كشورهاي ديگر نيست.''</ref>, već ''odgovaranje na njihova pitanja o poznavanju boga''<ref>''بلكه به معناي پاسخ دادن به سؤالهاي فكري بشر تشنه معارف الهي است''.</ref><ref>[http://www2.irna.ir/occasion/13day84/index.htm پيام امام (ره) به گورباچف] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415032638/http://www2.irna.ir/occasion/13day84/index.htm |date=2012-04-15 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.</ref>. Ova revolucionarna vizija teokratske vladavine je bila u oštroj suprotnosti sa tihim šiitizmom koji je pozivao na povlačenje iz političkog života, ili barem vlasti, do povratka [[Mahdi]]ja<ref>Abrahamian, ''Iran'', (1983), p.15,16</ref>. Nije potrebno ni istaći da je ovakva vizija bila u suprotnosti i sa planovima i nadanjima iranskih demokratskih sekularista i levičara. U isto vreme, Homeini je znao da je široka revolucionarna baza neophodna i ohrabrivao je ove snage da se ujedine sa njegovim pristalicama kako bi zbacili šaha.<ref>Abrahamian, ''Iran'', (1983), p.478,479, 524</ref> == Izvori == {{reflist|2}} {{Iranska historija}} {{Američko-iranski odnosi}} [[Kategorija:1979.]] [[Kategorija:Historija Irana|Revolucija]] [[Kategorija:Revolucije]] [[Kategorija:Američko-iranski odnosi|Revolucija]] 9yro6mntaaj6cmwmu5eeear1h1rp212 Jakov Protazanov 0 217821 42680531 41750548 2026-08-22T09:49:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Jakov Aleksandrovič Protazanov<br /><small>{{lang-ru|Яков Александрович Протазанов}}</small> | datum_rođenja = {{Birth date|1881|01|23|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Moskva]], [[Rusko Carstvo]]<br />(danas [[Rusija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|1945|08|8|1881|01|23|df=y}} | mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]<br />(now [[Rusija]]) | zanimanje = [[filmski reditelj|filmski režiser]], [[scenarist]] | period = 1909-1943 | znameniti_filmovi = ''[[Otac Sergije (film, 1918)|Otac Sergije]]''<br />''[[Aelita (film, 1924)|Aelita]]'' }} '''Jakov Aleksandrovič Protazanov''' ({{lang-ru|Я́ков Алекса́ндрович Протаза́нов}}; 4. februar 1881 - 8. august 1945) bio je [[Rusija|ruski]] i [[sovjetski Savez|sovjetski]] filmski režiser, koji se smatra jednim od osnivača [[ruska kinematografija|ruske kinematografije]]. Pažnju je na sebe privukao 1911. kratkim filmom ''[[Odlazak velikog starca]]'', kao i kontroverzama koje je izazvao njegov prikaz nedavno umrlog [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]]. Već dvije godine kasnije je snimio epsku melodramu [[Ključevi sreće (film)|''Ključevi sreće'']], koja se smatra komercijalno najuspješnijim filmom [[Rusko Carstvo|carske Rusije]]; kasnije su zapaženi bili i filmovi [[Pikova dama (film, 1916)|''Pikova dama'']] i [[otac Sergije (film, 1918)|''Otac Sergije'']] zahvaljujući kojima je [[Ivan Mozžuhin]] postao velika zvijezda. Kao i mnogi njegovi kolege je nakon [[oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] izbjegao na [[Krim]] kod [[Bijeli Rusi (građanski rat)|Bijelih Rusa]], a potom emigrirao u [[Francuska|Francusku]] i [[Nemačka|Njemačku]] gdje je snimio nekoliko filmova. [[Nova ekonomska politika]] ga je, pak, potakla da se 1923. vrati u [[Sovjetski Savez|SSSR]] gdje je sljedeće godine snimio ''[[Aelita (film, 1924)|Aelitu]]'', prvi sovjetski [[SF]]-film. == Vanjske veze == * {{IMDb name|0698839|Yakov Protazanov}} * [http://www.kinokultura.com/articles/jul05-christie.html English biography - Ian Christie in KinoKultura] * [http://www.novayagazeta.ru/data/2007/color48/17.html Малюкова Л. Протазанов: Великий «немой» // Новая газета. 14.12.2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110824020455/http://www.novayagazeta.ru/data/2007/color48/17.html |date=2011-08-24 }} * [http://www.edu.of.ru/attach/17/42911.doc Федоров А. В. Яков Протазанов: искушение было опасным // Pro КИNO. 2003. N 3. C.18-19,31] * [http://www.cinematheque.ru/post/143943 [[Jevgenij Margolit|Е. Я. Марголит]] ''Другой (к 130-летию со дня рождения Якова Протазанова)'' // Синематека] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110819203723/http://www.cinematheque.ru/post/143943 |date=2011-08-19 }} * [http://www.unikino.ru/sk-news/item/1242-воспоминания-о-дяде-яше.html Интервью родственников. Воспоминания о Дяде Яше // Газета СК Новости, 2011. № 12. С.17] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413075207/http://unikino.ru/sk-news/item/1242-%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BD%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BE-%D0%B4%D1%8F%D0%B4%D0%B5-%D1%8F%D1%88%D0%B5.html |date=2012-04-13 }} {{Jakov Protazanov}} {{Lifetime|1881|1945|Protazanov, Jakov}} [[Kategorija:Jakov Protazanov| ]] [[Kategorija:Ruski filmski režiseri]] [[Kategorija:Sovjetski filmski režiseri]] hi1psgs1wff0rkzi2edciwnezebon2s Hakaru Hashimoto 0 220769 42680453 42673591 2026-08-21T20:19:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680453 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Hakaru Hashimoto<br /><small>橋本 策</small> | slika = Hashimoto Hakaru.JPG | slika_širina = 220px | naslov = | datum_rođenja = [[5. 5.|5. svibnja]] [[1881]]. | mjesto_rođenja = {{flagicon|JAP}} [[Midau]], [[Japan]] | datum_smrti = [[9. 1.|9. siječnja]] [[1934]]. | mjesto_smrti = {{flagicon|JAP}} [[Igamachi]], [[Japan]] | prebivalište = | državljanstvo = {{flagicon|JAP}} [[japan]]sko | narodnost = [[Japanci|Japanac]] | etnicitet = | polje = [[medicina]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Sveučilište Kjūshū]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Hashimotov tireoiditis]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Hakaru Hashimoto''' ([[japanski jezik|japanski]]: 橋本 策; [[Midau]], [[5. 5.|5. svibnja]] [[1881]]. - [[Igamachi]], [[9. 1.|9. siječnja]] [[1934]].),<ref name="iga">{{cite web|url=http://www.city.iga.lg.jp/ctg/22114/22114.html|title={{lang|ja|橋本策生誕地碑}}|work=Iga|language=ja|access-date=2011-05-29|archive-date=2007-01-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20070110185504/http://www.city.iga.lg.jp/ctg/22114/22114.html|url-status=dead}} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.city.iga.lg.jp/ctg/22114/22114.html |access-date=2013-05-18 |archive-date=2007-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070110185504/http://www.city.iga.lg.jp/ctg/22114/22114.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://kotobank.jp/word/橋本策|title={{lang|ja|橋本策 はしもと-はかる}}|periodical={{lang|ja|デジタル版 日本人名大辞典+Plus}}/kotobank.jp|work=Kodansha|date=2009|language=ja|access-date=2011-05-29}}</ref> [[japan]]ski liječnik i naučnik iz [[Meiji period|Meiji]] i [[Taishō period]]a, najpoznatiji po tome što je [[1912]]. opisao bolest koja je, u njegovu čast, nazvana [[Hashimotov tireoiditis]]. == Biografija == Hakaru Hashimoto je rođen [[5. 5.|5. svibnja]] [[1881]]. u selu [[Midau]], [[prefektura Mie]].<ref>{{cite journal | author = Sawin CT | title = The heritage of Dr. Hakaru Hashimoto (1881-1934) | journal = [[Endocr J]] | volume = 49 | issue = 4 | pages = 399–403 |date=August 2002 | pmid = 12402970 | doi = 10.1507/endocrj.49.399| url = http://joi.jlc.jst.go.jp/JST.JSTAGE/endocrj/49.399?from=PubMed| format = }}</ref> Godine [[1907]]. diplomirao je na Medicinskom fakultetu [[Sveučilište Kjūshū|Sveučilišta Kjūshū]]. Nakon diplomiranja je počeo raditi u Kirurškom uredu, gdje mu je mentor bio profesor [[Hayari Miyake]], prvi japanski [[neurokirurgija|neurokirurg]].<ref>{{cite journal | author = Amino N | title = [Centennial Memorial Lecture. Hakaru Hashimoto] | language = Japanese | journal = [[Nippon Naika Gakkai Zasshi]] | volume = 92 | issue = 9 | pages = 1741–50 |date=September 2003 | pmid = 14560612 | doi = | url = }}</ref> Nekoliko godina kasnije, Hashimoto odlazi u [[Evropa|Europu]] gdje, pod profesorom [[Eduard Kaufmann|Eduardom Kaufmannom]] na [[Sveučilište Georga Augusta u Göttingenu|Sveučilištu Georga Augusta u Göttingenu]], studira [[patologija|patologiju]]. Jedno vrijeme, studirao je i u [[Engleska|Engleskoj]]. Po izbivanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Hashimoto je bio prisiljen vratiti se u Japan. Godine [[1916]]., odlazi u [[Igamachi]], gdje postaje gradski doktor. Kasnije je obolio od [[trbušni tifus|trbušnog tifusa]] te umro u svom domu, [[9. 1.|9. siječnja]] [[1934]]. == Znanstveni rad == Okosnicu Hashimotova rada čini znanstveni rad iz [[1912]]. godine, objavljen u ''Arhivu za kliničku kirurgiju'' (''Archiv für klinische Chirurgie'') u [[Berlin]]u pod brojem 1912:97:219-248, naslovljen ''Zur Kenntnis der lymphomatösen Veränderung der Schilddrüse (Struma lymphomatosa)'' ([[nemački jezik|nje.]] ''Izvještaj o limfomatoznim promjenama štitnjače''). Godinama kasnije, članak su evaluirali američki i britanski znanstvenici, a stanje opisano u članku je priznato kao samostalna bolest. U anglofonoj literaturi, bolest je nazvana [[Hashimotov tireoiditis]].<ref>{{cite journal | author = Amino N, Tada H, Hidaka Y, Hashimoto K | title = Hashimoto's disease and Dr. Hakaru Hashimoto | journal = [[Endocr. J.]] | volume = 49 | issue = 4 | pages = 393–7 |date=August 2002 | pmid = 12402969 | doi = 10.1507/endocrj.49.393| url = http://joi.jlc.jst.go.jp/JST.JSTAGE/endocrj/49.393?from=PubMed| format = }}</ref> Radilo se o prvoj bolesti koja je priznata kao [[autoimune bolesti|autoimuna bolest]], a karakterizira je postepeno razaranje tkiva [[štitnjača|štitnjače]] zbog sintetiziranih autoprotutijela i reaktivnosti vlastitih stanica. Napredovanje bolesti dovodi do stanja [[hipotireoza|hipotireoze]], uz napadaje [[hipertireoza|hipertireoze]]. == Reference == {{reflist}} {{Životni vijek|1881|1934|}} {{DEFAULTSORT:Hashimoto, Hakaru}} [[Kategorija:Japanski liječnici]] 2zz9nuivgoxpcygxwzpnpy1q7c82g70 1206. 0 223610 42680374 42680025 2026-08-21T16:15:22Z Alekol 2231 42680374 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1206}} {{commonscat|1206}} == Događaji == * 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. U januaru ponovo napada [[Latinsko Carstvo|latinsku]] Trakiju. Uništava više tvrđava, preseljava stanovništvo. Grci u Trakiji i Makedoniji se zbog njegove brutalnosti okreću Latinima u Carigradu. * [[31. 1.]] - Bitka kod Rusiona/[[Keşan]]a u Trakiji: Kalojan je potukao Latine. * januar - februar - [[Almohadi|Almohadski]] kalif Muhammad an-Nasir osvaja od Banu Ghaniye, ogranka Almoravida, Tunis, zajedno sa Abu Muhammad Abd al-Wahid ibn Abi Hafsom ([[Mahdija]] 9. 1., grad [[Tunis (grad)|Tunis]] 11. 2.). Abu Muhammad postaje guverner Tunisa, što je početak [[Hafsidi|Hafsidskog]] perioda te zemlje. * januar/februar - Suđenje [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] pred biskupom: vraća odeću ocu, koji ga je tužio zbog prevelike darežljivosti, svu nadu predaje "nebeskom Ocu". * februar - Bitka kod Rodosta/[[Tekirdağ]]a: većina krstaša i Mlečana je pobegla ispred Kalojana, mnogi su se udavili, grad je opljačkan. * [[19. 2.]] (ili 1207) - Ove, ili sledeće godine (ili 1208?), telo [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], monaha Simeona, preneto je iz [[Hilandar]]a u [[Studenica|Studenicu]], nakon što su [[Stefan Nemanjić|Stefan]] i [[Vukan Nemanjić|Vukan]] zamolili brata [[Sava Nemanjić|Savu]]. Dočekali su ga u [[Hvosno|Hvosnu]].<ref>''Istorija s. n. I'', 270-1</ref> ** Sava nakon ovog prenosa ostaje u Studenici kao arhimandrit (do 2017).<ref>''Istorija s. n. I'', 317</ref> Monaštvo u Srbiji kreće "odlučnije putem svetogorskih uzora".<ref>''Istorija s. n. I'', 326</ref> U manastiru Žiča se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].<ref>''Istorija s. n. I'', 390</ref> * februar-mart - Bitka na [[Jhelum (rijeka)|Jhelumu]]: [[Guridska Monarhija|guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je porazio ustanak, tada hinduističkih, [[Khokhar]] u severnom Pendžabu. * [[15. 3.]] - [[Guridska Monarhija|Guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je ubijen na povratku sa ratnog pohoda. Nema naslednika, dolazi do borbe za nasledstvo i pada guridske moći. ** General [[Qutb ud-Din Aibak]] će ovladati severom Indije, proglašava se u [[Lahore|Lahoru]] 25. 6., što je početak [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]] (Qutb do 1210, a sultanat do 1526). ** [[Horezmijska Monarhija|Horezmijski]] vladar 'Alā' al-Din Muhammad II preuzima [[Herat]], zauzima [[Balh]]. * [[31. 3.]] - Prvi put se pominje [[Dresden]] - Dietrich, markgrof [[Markgrofovija Meissen|Meissena]], uzima ga za privremeno sedište. * [[14. 6.]] - Nakon par godina sukoba, južna kineska [[dinastija Sung]] formalno objavljuje rat severnoj [[Džurdži]] [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastija Jin]], tvrdeći da su izgubili [[Mandat neba]] (suše, poplave, skakavci...). Sungovska invazija je odbijena, Han Kinezi nisu prebegli, jinovski kontranapad je do jeseni osvojio više gradova. ** [[Džingis-kan]] započinje pripreme za napad na Jin ([[Mongolsko osvajanje dinastije Jin]] 1211-34). * jun - Bugarski car Kalojan opseda [[Didimotika|Didimotiku]] ali gradu su pomogli krstaši iz Carigrada (Didimotika i Jedrene, pod pod vođstvom [[Teodor Vrana|Teodora Vrane]], ranije su se potčinili latinskom caru). * [[20. 8.]] - Pošto je stigla vest o smrti [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina I]] u bugarskom zarobljeništvu, njegov brat i regent [[Henrik Flandrijski]] je krunisan za [[Latinsko Carstvo|latinskog]] cara (do 1216). * septembar-oktobar - Kalojan je uništio Didimotiku, opseo je Jedrene dok ga nije oterao car Henrik, koji je upao u Bugarsku i oslobodio 20.000 zarobljenika. U ovo vreme, [[Kraljevina Solun|solunski]] kralj [[Bonifacije Monferatski]] je povratio [[Ser]]. * krajem godine - Diego de Acebo, biskup Osme, i [[Sveti Dominik|Dominik de Guzman]] su se nastanili u manastiru Prouille na jugu Francuske, gde je osnovan ženski samostan. Cilj im je preobraćenje katara, kojih ima dosta u ovoj oblasti. === Kroz godinu === * Prvi put se spominju [[Hrastovica]] i [[Dugo Selo]]. * Dubrovčani su dobili trgovačke povlastice od epirskog vladara Mihajla Duke.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs</ref> * Kralj [[John od Engleske]] je prelazio u Francusku, gde je ratovao sa [[Philippe II od Francuske|Philippom II od Francuske]] (pat pozicija, dvogodišnje primirje) i [[Alfonso VIII od Kastilje|Alfonsom VIII od Kastilje]] koji je invadirao [[Gaskonja|Gaskonju]] ([[Montauban]] se predao 1. 8., Alfonso je neuspešno opsedao [[Bordeaux]], pa se povlači). * Temudžin drži [[kurultaj]] na izvoru reke Onon, uzima titulu [[Džingis-kan]]. Preoblikuje mongolsko društvo tako da je lojalno kanu a ne plemenu, deli se u vojni decimalni sistem. * Puč u državi [[Zapadna Xia]]: zbačen je Huanzong, dolazi njegov rođak Li Anquan, poznat kao Xiangzong (do 1211). Džingis-kan je prošle godine prvi put upao u ovu državu, opet će dogodine (→ [[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia]]). * [[Al-Džazari]]jeva "Knjiga znanja inžinjerskih trikova" ili "Automati" opisuje 50 mehaničkih sprava zbog čega ga nazivaju "ocem robotike". * 1206-07 - Mletačka flota zauzima [[Metoni|Modon]] i [[Koroni]]: veći deo Peloponeza je na papiru bio dodeljen Mlečanima, ali Vilim od Champlittea i Geoffroi I de Villehardouin su napravili [[Ahajska kneževina|Ahajsku kneževinu]]. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1206.}} * ca. 19. 3. - [[Güyük Khan]], Džingis-kanov unuk i veliki kan († [[1248]]) * [[Béla IV, kralj Ugarske]] († [[1270]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1206.}} * [[15. 3.]] - [[Muhamed od Ghora]], guridski sultan (* 1144) * [[4. 6.]] - [[Adela Šampanjska]], francuska kraljica majka (* ca. 1140) * [[Al-Džazari]], polihistor (* 1136) [[Kategorija:1206.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] tc8ik3n3347y5rj1z7ez5w92n7djc84 42680464 42680374 2026-08-21T22:04:46Z Alekol 2231 /* Kroz godinu */ 42680464 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1206}} {{commonscat|1206}} == Događaji == * 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. U januaru ponovo napada [[Latinsko Carstvo|latinsku]] Trakiju. Uništava više tvrđava, preseljava stanovništvo. Grci u Trakiji i Makedoniji se zbog njegove brutalnosti okreću Latinima u Carigradu. * [[31. 1.]] - Bitka kod Rusiona/[[Keşan]]a u Trakiji: Kalojan je potukao Latine. * januar - februar - [[Almohadi|Almohadski]] kalif Muhammad an-Nasir osvaja od Banu Ghaniye, ogranka Almoravida, Tunis, zajedno sa Abu Muhammad Abd al-Wahid ibn Abi Hafsom ([[Mahdija]] 9. 1., grad [[Tunis (grad)|Tunis]] 11. 2.). Abu Muhammad postaje guverner Tunisa, što je početak [[Hafsidi|Hafsidskog]] perioda te zemlje. * januar/februar - Suđenje [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]] pred biskupom: vraća odeću ocu, koji ga je tužio zbog prevelike darežljivosti, svu nadu predaje "nebeskom Ocu". * februar - Bitka kod Rodosta/[[Tekirdağ]]a: većina krstaša i Mlečana je pobegla ispred Kalojana, mnogi su se udavili, grad je opljačkan. * [[19. 2.]] (ili 1207) - Ove, ili sledeće godine (ili 1208?), telo [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], monaha Simeona, preneto je iz [[Hilandar]]a u [[Studenica|Studenicu]], nakon što su [[Stefan Nemanjić|Stefan]] i [[Vukan Nemanjić|Vukan]] zamolili brata [[Sava Nemanjić|Savu]]. Dočekali su ga u [[Hvosno|Hvosnu]].<ref>''Istorija s. n. I'', 270-1</ref> ** Sava nakon ovog prenosa ostaje u Studenici kao arhimandrit (do 2017).<ref>''Istorija s. n. I'', 317</ref> Monaštvo u Srbiji kreće "odlučnije putem svetogorskih uzora".<ref>''Istorija s. n. I'', 326</ref> U manastiru Žiča se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].<ref>''Istorija s. n. I'', 390</ref> * februar-mart - Bitka na [[Jhelum (rijeka)|Jhelumu]]: [[Guridska Monarhija|guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je porazio ustanak, tada hinduističkih, [[Khokhar]] u severnom Pendžabu. * [[15. 3.]] - [[Guridska Monarhija|Guridski]] sultan [[Muhamed od Ghora]] je ubijen na povratku sa ratnog pohoda. Nema naslednika, dolazi do borbe za nasledstvo i pada guridske moći. ** General [[Qutb ud-Din Aibak]] će ovladati severom Indije, proglašava se u [[Lahore|Lahoru]] 25. 6., što je početak [[Delhijski sultanat|Delhijskog sultanata]] (Qutb do 1210, a sultanat do 1526). ** [[Horezmijska Monarhija|Horezmijski]] vladar 'Alā' al-Din Muhammad II preuzima [[Herat]], zauzima [[Balh]]. * [[31. 3.]] - Prvi put se pominje [[Dresden]] - Dietrich, markgrof [[Markgrofovija Meissen|Meissena]], uzima ga za privremeno sedište. * [[14. 6.]] - Nakon par godina sukoba, južna kineska [[dinastija Sung]] formalno objavljuje rat severnoj [[Džurdži]] [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastija Jin]], tvrdeći da su izgubili [[Mandat neba]] (suše, poplave, skakavci...). Sungovska invazija je odbijena, Han Kinezi nisu prebegli, jinovski kontranapad je do jeseni osvojio više gradova. ** [[Džingis-kan]] započinje pripreme za napad na Jin ([[Mongolsko osvajanje dinastije Jin]] 1211-34). * jun - Bugarski car Kalojan opseda [[Didimotika|Didimotiku]] ali gradu su pomogli krstaši iz Carigrada (Didimotika i Jedrene, pod pod vođstvom [[Teodor Vrana|Teodora Vrane]], ranije su se potčinili latinskom caru). * [[20. 8.]] - Pošto je stigla vest o smrti [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina I]] u bugarskom zarobljeništvu, njegov brat i regent [[Henrik Flandrijski]] je krunisan za [[Latinsko Carstvo|latinskog]] cara (do 1216). * septembar-oktobar - Kalojan je uništio Didimotiku, opseo je Jedrene dok ga nije oterao car Henrik, koji je upao u Bugarsku i oslobodio 20.000 zarobljenika. U ovo vreme, [[Kraljevina Solun|solunski]] kralj [[Bonifacije Monferatski]] je povratio [[Ser]]. * krajem godine - Diego de Acebo, biskup Osme, i [[Sveti Dominik|Dominik de Guzman]] su se nastanili u manastiru Prouille na jugu Francuske, gde je osnovan ženski samostan. Cilj im je preobraćenje katara, kojih ima dosta u ovoj oblasti. === Kroz godinu === * Prvi put se spominju [[Hrastovica]] i [[Dugo Selo]]. * Dubrovčani su dobili trgovačke povlastice od epirskog vladara Mihajla Duke.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs</ref> * Kralj [[John od Engleske]] je prelazio u Francusku, gde je ratovao sa [[Philippe II od Francuske|Philippom II od Francuske]] (pat pozicija, dvogodišnje primirje) i [[Alfonso VIII od Kastilje|Alfonsom VIII od Kastilje]] koji je invadirao [[Gaskonja|Gaskonju]] ([[Montauban]] se predao 1. 8., Alfonso je neuspešno opsedao [[Bordeaux]], pa se povlači). * Temudžin drži [[kurultaj]] na izvoru reke Onon, uzima titulu [[Džingis-kan]]. Preoblikuje mongolsko društvo tako da je lojalno kanu a ne plemenu, deli se u vojni decimalni sistem. ** Najstariji sin [[Džuči]] dobija najveće snage, 9000 ratnika, i zemlje najudaljenije od centra, na zapadu Mongolije oko gornjeg toka [[Irtiš]]a. Ostali sinovi su [[Čagataj]] (8000 ratnika), [[Ogataj-kan|Ogataj]] i [[Tolui]] (po 5000). * Puč u državi [[Zapadna Xia]]: zbačen je Huanzong, dolazi njegov rođak Li Anquan, poznat kao Xiangzong (do 1211). Džingis-kan je prošle godine prvi put upao u ovu državu, opet će dogodine (→ [[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia]]). * [[Al-Džazari]]jeva "Knjiga znanja inžinjerskih trikova" ili "Automati" opisuje 50 mehaničkih sprava zbog čega ga nazivaju "ocem robotike". * 1206-07 - Mletačka flota zauzima [[Metoni|Modon]] i [[Koroni]]: veći deo Peloponeza je na papiru bio dodeljen Mlečanima, ali Vilim od Champlittea i Geoffroi I de Villehardouin su napravili [[Ahajska kneževina|Ahajsku kneževinu]]. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1206.}} * ca. 19. 3. - [[Güyük Khan]], Džingis-kanov unuk i veliki kan († [[1248]]) * [[Béla IV, kralj Ugarske]] († [[1270]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1206.}} * [[15. 3.]] - [[Muhamed od Ghora]], guridski sultan (* 1144) * [[4. 6.]] - [[Adela Šampanjska]], francuska kraljica majka (* ca. 1140) * [[Al-Džazari]], polihistor (* 1136) [[Kategorija:1206.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] af5yyxbh7ch3i8qf2ksw3bnuj9rwjfv 1207. 0 223611 42680476 42373925 2026-08-21T22:30:55Z Alekol 2231 dop. iz proleksis 42680476 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1207}} {{commonscat|1207}} == Događaji == * april-maj - Bugarski vladar [[Kalojan]] neuspešno opseda Jedrene. * [[17. 6.]] - Papa je u Viterbu posvetio Stephena Langtona za [[canterburyjski nadbiskup|canterburyjskog nadbiskupa]], međutim kralj [[John od Engleske]] će proglasiti za državnog neprijatelja svakoga ko ga podržava. Langton stiže u Englesku tek 1213. * [[4. 9.]] - Bitko kod Mosinopolisa u Trakiji: solunski kralj [[Bonifacije Monferatski]] je ubijen u zasedi. Nasleđuje ga mali sin [[Dimitrije Monferatski|Dimitrije]] (do 1224), regent je majka [[Margareta Ugarska]] (do 1216). * oktobar - Bugarski vladar [[Kalojan]] je umro tokom opsade Soluna. Ubrzo se proširila priča da ga je oborio Sveti [[Sveti Dimitrij]]e Solunski. Nasleđuje ga sestrić [[Boril]] (do 1218). Njegovi rođaci [[Strez]] i [[Aleksije Sloven]] se odmeću === Kroz godinu === * Prvi siguran spomen plemićkog roda [[Lačničići]], u okolici Biograda. * [[Domald]] je knez Splita (do 1221). * 1206-07 - [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Sanudo.svg|30px|Grb porodice Sanudo]] Mlečanin [[Marco I Sanudo]] je dobio odobrenje od Venecije i latinskog cara za osvajanje [[Naksos]]a. Sa rođacima i prijateljima je ovladao [[Kikladi]]ma. [[Naksosko vojvodstvo]] (Vojvodstvo Arhipelaga ili Egeja) će potrajati do 1579. * [[John od Engleske]] osniva [[Liverpool]] (''Liuerpul''). * Najstariji [[Džingis-kan]]ov sin [[Džuči]] je poslat protiv "šumskih naroda", ''Hoi-yin Irgen'', u Sibiru severno od Mongolije. Jedan od prvih koji se potčinjava je Qutuqa Beki, poglavar [[Ojrati|Ojrata]]. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1207.}} * [[7. 7.]] - [[Elizabeta Ugarska]], princeza, landgrofica Tiringije, svetica († [[1231]]) * [[30. 9.]] - [[Dželaludin Rumi]], sufijski mistik, pjesnik († [[1273]]) * [[1. 10.]] - [[Henry III od Engleske]] († [[1272]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1207.}} * [[4. 9.]] - [[Bonifacije Monferatski]], solunski kralj (* ca. 1150) * okt. - [[Kalojan]], bugarski vladar (* ca. 1170) * {{circa}} [[Amalrik od Bene]], francuski teolog, lider sekte [[Kategorija:1207.| ]] [[Kategorija:1200-e]] [[Kategorija:Godine]] b8uiw1c97g2bnf7qfolx0b7lod68h3q Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42680326 42679965 2026-08-21T12:47:38Z Duma 16555 /* Gljive */ 42680326 wikitext text/x-wiki [[File:Sciurus carolinensis (veverka popelavá) eating mushroom.jpg|thumb|right|250px|Vjeverica (''[[Sciurus carolinensis]]'') se hrani gljivom]] '''Fungivorija''' ili '''mikofagija''' je proces u kojem organizmi konzumiraju [[gljive]]. To je zabilježeno kod mnogih organizama, uključujući ptice, sisare, insekte, biljke, amebe, puževe, valjkaste crve, bakterije i druge gljive. Neki od njih, koji se hrane isključivo gljivama, nazivaju se '''fungivori''' (ili '''mikofagi'''), dok drugi jedu gljive samo kao dio svoje prehrane, budući da su [[svejed]]i. == Životinje == === Sisari === Mnogi sisari jedu gljive, ali ih se samo nekolicina hrani njima isključivo; većina ih konzumira oportunistički, što znači da gljive čine samo jedan dio njihove prehrane.<ref name="Stephenson2010">{{cite book|author=Steven L. Stephenson|title=The Kingdom Fungi: The Biology of Mushrooms, Molds, and Lichens|url=https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step|url-access=registration|access-date=10 February 2011|date=21 April 2010|publisher=Timber Press|isbn=9780881928914|pages=[https://archive.org/details/kingdomfungibiol0000step/page/200 200]–}}</ref> Poznato je da se najmanje 22 vrste [[primat]]a, uključujući [[ljudi|ljude]], [[bonobo|bonobe]], [[Vitkostasi i sakati majmuni|vitkosase majmune]], [[gorila|gorile]], [[polumajmuni|lemur]]e, [[makakiji|makaki]]je, [[mangabej]]e, [[marmozet]]e i [[Chlorocebus pygerythrus|vervet majmune]], hrane gljivama. Većina tih vrsta provodi manje od 5% vremena tokom hranjenja konzumirajući gljive, te one stoga čine samo mali dio njihove prehrane. Neke vrste provode više vremena tražeći gljive, pri čemu one čine veći dio njihove prehrane; [[Callithrix aurita|bjelouhi marmozeti]] provode do 12% svog vremena konzumirajući sporokarpe, [[Callimico goeldii|Goeldijevi marmozeti]] provode do 63% svog vremena na isti način, a ''[[Rhinopithecus bieti]]'' provodi do 95% svog vremena tokom hranjenja jedući [[lišaj]]eve. Gljive su vrlo rijetke u tropskim kišnim šumama u poređenju s drugim izvorima hrane poput voća i lišća, a također su raštrkanije i pojavljuju se nepredvidivo, što ih čini izazovnim izvorom hrane za Goeldijeve marmozete.<ref name=hanson>{{Cite journal| last1 = Hanson | first1 = A. M.| last2 = Hodge | first2 = K. T.| last3 = Porter | first3 = L. M.| title = Mycophagy among Primates| journal = Mycologist| volume = 17| pages = 6–10| year = 2003| doi = 10.1017/S0269915X0300106X}}</ref> Gljive su poznate po svojim [[otrov]]ima kojima odvraćaju životinje od toga da ih pojedu: čak i danas kod ljudi svake godine dođe do nekoliko smrtnih slučajeva usljed trovanja gljivama. Prirodna posljedica toga je praktično odsustvo [[kičmenjak]]a koji su obligatni fungivori, s tim da je porodica [[Diprotodontia|diprotodonata]] [[Potoridae]] glavni izuzetak. Jedan od rijetkih živućih kičmenjaka-fungivora je ''[[Glaucomys sabrinus]]'',<ref>{{Cite web |url=http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |title=An Experiment for Assessing Vertebrate Response to Varying Levels and Patterns of Green-tree Retention |access-date=2008-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110525163349/http://www.cfr.washington.edu/research.demo/publications/Lehmkuhl_et_al._1999.pdf |archive-date=2011-05-25 |url-status=dead }}</ref> ali se smatra da je u prošlosti bilo mnogo takvih kičmenjaka i da je razvoj toksina znatno smanjio njihov broj i prisilio ih da napuste gljive kao izvor hrane ili se diverzificiraju.<ref>Bain, Roderick S.; Wilkinson, David M.; and Sherratt, Thomas N.; "Explaining Dioscorides' "Double Difference": Why Are Some Mushrooms Poisonous, and Do They Signal Their Unprofitability?" in ''The American Naturalist''; vol. 166, pp. 767–775; 2005.</ref> === Mekušci === [[File:Amanita amerimuscaria 126174.jpg|thumb|Puž (''[[Ariolimax]]'') se hrani gljivom (''[[Amanita]]'')]] Poznato je da se mnogi kopneni [[puževi|gastropodni]] [[mekušci]] hrane gljivama. To je slučaj kod nekoliko [[vrsta]] puževa iz različitih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Među njima su [[Philomycidae]] (npr. ''[[Philomycus carolinianus]]'' i ''[[Phylomicus flexuolaris]]'') i [[Ariolimacidae]] (''[[Ariolimax californianus]]''), koji se redom hrane sluzavim plijesnima ([[Mycetozoa|miksomicete]]) i gljivama ([[Basidiomycota|bazidiomicete]]).<ref name=Mycologia2002>{{cite journal|last=Keller|first=H. W.|author2=Snell, K. L.|title=Feeding activities of slugs on Myxomycetes and macrofungi|journal=Mycologia|year=2002|volume=94|issue=5|pages=757–760|url=http://www.mycologia.org/content/94/5/757.full|doi=10.2307/3761690|pmid=21156549|jstor=3761690|url-access=subscription}}</ref> Vrste gljiva koje stvaraju plodna tijela, a koje puževi koriste kao izvor hrane, uključuju mliječnice (''[[Lactarius]] spp.''), bukovače (''[[Pleurotus ostreatus]]'') i vrganj (''[[Boletus edulis]]''). Druge vrste koje pripadaju različitim rodovima, kao što su ''[[Agaricus]]'', ''[[Pleurocybella]]'' i ''[[Russula]]'', također se jedu od strane puževa. Među sluzave plijesni koje puževi koriste kao izvor hrane spadaju ''[[Stemonitis axifera]]'' i ''[[Symphytocarpus flaccidus]]''.<ref name=Mycologia2002/> Neki puževi su selektivni prema određenim dijelovima ili razvojnim fazama gljiva koje jedu, iako se ovo ponašanje uveliko razlikuje, a kod drugih puževa ili drugih gljiva, cijele gljive se mogu jesti neselektivno.<ref name=Mycologia2002/> === Insekti === [[File:Euprenolepis procera feeding.jpg|thumb|''[[Euprenolepis procera]]'', jedina vrsta mrava koja uzgaja gljive, hrani se gljivama roda ''[[Pleurotus]]'']] 2008. je otkriveno da ''[[Euprenolepis procera]]'', vrsta mrava iz prašuma jugoistočne Azije, prikuplja gljive iz prašume. Witte i Maschwitz su otkrili da se njihova prehrana gotovo u potpunosti sastoji od gljiva, što predstavlja prethodno neotkrivenu strategiju hranjenja kod mrava.<ref>{{Cite journal| last1 = Witte | first1 = V.| last2 = Maschwitz | first2 = U.| title = Mushroom harvesting ants in the tropical rain forest| journal = [[Naturwissenschaften]]| url = http://www.bio-nica.info/biblioteca/Witte2008MushroomHarvesting.pdf| volume = 95| issue = 11| pages = 1049–1054| year = 2008| pmid = 18633583| doi = 10.1007/s00114-008-0421-9|bibcode = 2008NW.....95.1049W | s2cid = 19228479}}</ref> Nekoliko porodica [[tvrdokrilac]]a, uključujući [[Erotylidae]], [[Endomychidae]] i određene pripadnike [[Tenebrionidae]],<ref>{{cite web | url=http://bugguide.net/node/view/375576 | title=Tribe Bolitophagini - BugGuide.Net}}</ref> također su specijalisti za gljive, iako povremeno mogu jesti i druge izvore hrane. Drugi insekti, poput [[Mycetophilidae|gljivičnih komaraca]] i [[Phoridae|muha]],<ref>{{cite journal | last1 = Disney | first1 = R.H.L. | last2 = Kurina | first2 = O. | last3 = Tedersoo | first3 = L. | last4 = Cakpo | first4 = Y. | year = 2013 | title = Scuttle flies (Diptera: Phoridae) reared from fungi in Benin | url = http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131113235551/http://africaninvertebrates.org/ojs/index.php/AI/article/view/283 | url-status = usurped | archive-date = November 13, 2013 | journal = [[African Invertebrates]] | volume = 54 | issue = 2| pages = 357–371 | doi=10.5733/afin.054.0204| doi-access = free | bibcode = 2013AfrIn..54..357D }}</ref> konzumiraju gljive u svojoj larvalnoj fazi. Ishrana gljivama je ključno za one organizme koji se hrane mrtvim drvetom jer je to jedini način da prikupe hranjive tvari koje nisu dostupne u nutritivno oskudnom mrtvom drvetu.<ref>{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Sobczyk|first2=Łukasz|last3=Weiner|first3=January|date=2016-04-09|title=Fungal Transformation of Tree Stumps into a Suitable Resource for Xylophagous Beetles via Changes in Elemental Ratios|journal=Insects|language=en|volume=7|issue=2|pages=13|doi=10.3390/insects7020013|pmc=4931425|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Filipiak|first1=Michał|last2=Weiner|first2=January|date=2016-09-01|title=Nutritional dynamics during the development of xylophagous beetles related to changes in the stoichiometry of 11 elements|journal=Physiological Entomology|volume=42|language=en|pages=73–84|doi=10.1111/phen.12168|issn=1365-3032|doi-access=free}}</ref> === Ptice === Smatra se da su šojke (''[[Perisoreus]]'') prve ptice kod kojih je zabilježena mikofagija. Primijećeno je da kanadske šojke (''[[Perisoreus canadensis|P. canadensis]]''), sibirske šojke (''[[Perisoreus infaustus|P. infaustus]]'') i oregonske šojke (''[[Perisoreus obscurus|P. obscurus]]'') jedu gljive, a želuci sibirskih šojki u ranu zimu većinom sadrže gljive. Ptice selice se zimi i u rano proljeće hrane askomicetom ''[[Phaeangium lefebvrei]]''; to su većinom razne vrste ševa ([[Alaudidae]]). Zabilježeno je da [[beduini|beduinski]] lovci koriste ''P. lefebvrei'' kao mamac u zamkama kako bi privukli ptice.<ref name=simpson2000>{{cite web|author=J. A. Simpson|title=More on mycophagous birds|url=http://australasianmycology.com/pages/pdf/19/2/49.pdf|publisher=Australasian Mycologist|year=2000|access-date=2010-09-23}}{{Dead link|date=December 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Utvrđeno je i da se rajska ptica ''[[Menura novaehollandiae]]'', koja traži hranu na tlu, oportunistički hrani gljivama.<ref>{{cite journal | author1= Elliott, T.F. |author2= Vernes, K. | year=2019| title= Superb Lyrebird ''Menura novaehollandiae'' mycophagy, truffles and soil disturbance | journal=Ibis| volume=161| pages = 198–204| doi= 10.1111/ibi.12644| issue=2| doi-access= free}}</ref> Poznato je da gljive čine važan dio prehrane južnog kazuara (''[[Casuarius casuarius]]'') u Australiji. [[polipore|Poliporne gljive]] su pronađene u njihovom izmetu tokom cijele godine, a Simpson je u časopisu ''Australasian Mycological Newsletteru'' predložio da vjerojatno da jedu i vrste iz skupina [[Agaricales]] i [[Pezizales]], ali one nisu pronađene u njihovom izmetu usljed raspadanja nakon konzumiranja. Emui (''[[Dromaius novaehollandiae]]'') će jesti nezrele gljive iz rodova ''[[Lycoperdon]]'' i ''[[Bovista]]'' ako su dostupne, a to važi i za ćurke (''[[Alectura lathami]]'') što se tiče gljiva ''[[Mycena]]'', što ukazuje na to da se vrste iz porodice [[Megapodiidae]] mogu oportunistički hraniti gljivama.<ref name=simpson1998>{{cite web|author=J. A. Simpson|title=Why don't birds eat more fungi?|url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|date=September 1998|publisher=Australasian Mycological Newsletter|access-date=2010-09-23|archive-date=2011-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706120752/http://bugs.bio.usyd.edu.au/AustMycolSoc/Journal/1998/ISS17(3)_Sept98.pdf|url-status=dead}}</ref> == Mikrobi == === Gljive === '''[[Mikoparazitizam]]''' se javlja kada se bilo koja gljiva hrani drugim gljivama, što je oblik [[parazitizam|parazitizma]], a naše znanje o tome u prirodnim okruženjima je vrlo ograničeno.<ref name=kiss>{{Cite book| last1 = Kiss | first1 = L.| title = Stress in Yeast and Filamentous Fungi| chapter = Chapter 3 Intracellular mycoparasites in action: Interactions between powdery mildew fungi and Ampelomyces| volume = 27| pages = 37–52| year = 2008| doi = 10.1016/S0275-0287(08)80045-8| journal=British Mycological Society Symposia Series| isbn = 9780123741844}} [http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf Free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003122631/http://www.mtakpa.hu/kpa/download/1157825.pdf |date=2011-10-03 }}</ref> Gljive roda ''[[Collybia]]'' rastu na mrtvim gljivama. Gljivice iz roda ''[[Trichoderma]]'' stvaraju [[enzim]]e poput [[hitinaza]] koje razgrađuju [[ćelijski zid|ćelijske zidove]] drugih gljiva.<ref name=Steyaert>{{Cite journal| last1 = Steyaert | first1 = J. M.| last2 = Ridgway | first2 = H. J.| last3 = Elad | first3 = Y.| last4 = Stewart | first4 = A.| title = Genetic basis of mycoparasitism: A mechanism of biological control by species of Trichoderma| journal = New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science| volume = 31| issue = 4| pages = 281–291| year = 2003| doi = 10.1080/01140671.2003.9514263| bibcode = 2003NZJCH..31..281S| s2cid = 84872444| doi-access = free}} [http://www.royalsociety.org.nz/media/publications-journals-nzjc-2003-036-lo.pdf Free version]{{Dead link|date=October 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Sposobne su detektovati druge gljive i rasti prema njima, nakon čega se vežu za hife drugih gljiva koristeći [[lektin]]e na gljivama-domaćinima kao receptor, formirajući [[apresorij]]. Nakon njegovog nastanka, ''Trichoderma'' ubrizgava toksične enzime u domaćina i vjerojatno [[peptaibol]] [[antibiotik]]e, koji stvaraju rupe u ćelijskom zidu, omogućavajući ''Trichodermi'' da raste unutar domaćina i hrani se njime.<ref name=harman>{{Cite journal| last1 = Harman| first1 = G.| last2 = Howell| first2 = C.| last3 = Viterbo| first3 = A.| last4 = Chet| first4 = I.| last5 = Lorito| first5 = M.| title = Trichoderma species--opportunistic, avirulent plant symbionts| journal = Nature Reviews. Microbiology| volume = 2| issue = 1| pages = 43–56| year = 2004| pmid = 15035008| doi = 10.1038/nrmicro797| s2cid = 17404703| url = https://naldc-legacy.nal.usda.gov/naldc/download.xhtml?id=25508&content=PDF| url-access = subscription}}{{dead link|date=June 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} [http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf free version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120312090636/http://ddr.nal.usda.gov/bitstream/10113/25508/1/IND44168159.pdf |date=2012-03-12 }}</ref> ''Trichoderme'' su sposobne da probave [[Sklerocija|sklerocije]], trajne strukture koje sadrže rezerve hrane, što je važno ako žele dugoročno kontrolisati patogene gljivice.<ref name=Steyaert/> Zabilježeno je da vrste ''Trichoderma'' štite usjeve od gljivica vrsta ''[[Botrytis cinerea]]'', ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Alternaria solani]]'', ''[[Glomerella graminicola]]'', ''[[Phytophthora capsici]]'', ''[[Magnaporthe grisea]]'' i ''[[Colletotrichum lindemuthianum]]''; iako ova zaštita možda nije u potpunosti posljedica probavljanja ovih gljiva od strane ''Trichoderme'', već zbog toga što one indirektno poboljšavaju otpornost biljaka na bolesti.<ref name=harman/> === Bakterije === '''Bacterial mycophagy''' was a term coined in 2005, to describe the ability of some bacteria to "grow at the expense of living fungal hyphae". In a 2007 review in the ''[[New Phytologist]]'' this definition was adapted to only include bacteria which play an active role in gaining nutrition from fungi, excluding those that feed off passive secretions by fungi, or off dead or damaged hyphae.<ref name=Leveau>{{Cite journal| last1 = Leveau | first1 = J.| last2 = Preston | first2 = G.| title = Bacterial mycophagy: definition and diagnosis of a unique bacterial-fungal interaction| journal = The New Phytologist| volume = 177| issue = 4| pages = 859–876| year = 2008| pmid = 18086226| doi = 10.1111/j.1469-8137.2007.02325.x| doi-access = free| bibcode = 2008NewPh.177..859L}}</ref> The majority of our knowledge in this area relates to interactions between bacteria and fungi in the soil and in or around plants, little is known about interactions in marine and freshwater habitats, or those occurring on or inside animals. It is not known what effects bacterial mycophagy has on the fungal [[community (ecology)|communities]] in nature.<ref name=Leveau/> There are three mechanisms by which bacteria feed on fungi; they either kill fungal cells, cause them to secrete more material out of their cells or enter into the cells to feed internally and they are categorised according to these habits. Those that kill fungal cells are called necrotrophs, the molecular mechanisms of this feeding are thought to overlap considerably with bacteria that feed on fungi after they have died naturally. Necrotrophs may kill the fungi through digesting their cell wall or by producing toxins which kill fungi, such as [[tolaasin]] produced by ''[[Pseudomonas tolaasii]]''. Both of these mechanisms may be required since fungal cell walls are highly complex, so require many different enzymes to degrade them, and because experiments demonstrate that bacteria that produce toxins cannot always infect fungi. It is likely that these two systems act [[synergy|synergistically]], with the toxins killing or inhibiting the fungi and [[exoenzyme]]s degrading the cell wall and digesting the fungus. Examples of necrotrophs include ''[[Staphylococcus aureus]]'' which feed on ''[[Cryptococcus neoformans]]'', ''[[Aeromonas]] [[Aeromonas caviae|caviae]]'' which feed on ''[[Rhizoctonia solani]]'', ''[[Sclerotium rolfsii]]'' and ''[[Fusarium oxysporum]]'', and some [[myxobacteria]] which feed on ''[[Cochliobolus miyabeanus]]'' and ''[[Rhizoctonia solani]]''.<ref name=Leveau/> Bacteria which manipulate fungi to produce more secretions which they in turn feed off are called [[extracellular]] biotrophs; many bacteria feed on fungal secretions, but do not interact directly with the fungi and these are called [[saprotroph]]s, rather than biotrophs. Extracellular biotrophs could alter fungal [[physiology]] in three ways; they alter their [[fungal development|development]], the [[membrane permeability|permeability of their membranes]] (including the [[efflux (microbiology)|efflux]] of nutrients) and their [[metabolism]]. The precise signalling molecules that are used to achieve these changes are unknown, but it has been suggested that [[auxin]]s (better known for their role as a [[plant hormone]]) and [[quorum sensing]] molecules may be involved. Bacteria have been identified that manipulate fungi in these ways, for example [[mycorrhiza helper bacteria]] (MHBs) and ''[[Pseudomonas putida]]'', but it remains to be demonstrated whether the changes they cause are directly beneficial to the bacteria. In the case of MHBs, which increase infection of plant roots by [[mycorrhizal]] fungi, they may benefit, because the fungi gain nutrition from the plant and in turn the fungi will secrete more sugars.<ref name=Leveau/> The third group, that enter into living fungal cells are called [[intracellular parasite|endocellular]] biotrophs. Some of these are [[vertical transmission|transmitted vertically]] whereas others are able to actively invade and subvert fungal cells. The molecular interactions involved in these interactions are mostly unknown. Many endocellular biotrophs, for example some ''[[Burkholderia]]'' species, belong to the [[β-proteobacteria]] which also contains species which live inside the cells of [[mammal]]s and amoeba. Some of them, for example ''[[Candidatus]]'' [[Candidatus Glomeribacter gigasporarum|Glomeribacter gigasporarum]], which colonises the spores of ''[[Gigaspora margarita]]'', have reduced [[genome]] sizes indicating that they have become entirely dependent on the metabolic functions of the fungal cells in which they live. When all the endocellular bacteria inside ''G.&nbsp;margarita'' were removed, the fungus grew differently and was less [[fitness (biology)|fit]], suggesting that some bacteria may also provide services to the fungi they live in.<ref name=Leveau/> === Trepljari === Pripadnici porodice [[trepljari|trepljara]] [[Grossglockneridae]], uključujući vrstu ''[[Grossglockneria acuta]]'', hrane se isključivo gljivama. ''G. acuta'' se prvo pričvršćava za hife ili sporangij putem cijevi za hranjenje, a zatim se na gljivici uočava prstenasta struktura, promjera oko 2 μm, koja se vjerojatno sastoji od degradiranog materijala ćelijskog zida. ''G. acuta'' se zatim hrani kroz otvor u ćelijskom zidu, u prosjeku u trajanju od 10 minuta, prije nego što se odvoji i udalji. Precizan mehanizam hranjenja nije poznat, ali je moguće da uključuje [[enzim]]e, među njima [[kiselinska fosfataza|kiselinske fosfataze]], [[celulaza|celulaze]] i [[hitinaza|hitinaze]]. [[mikrotubula|Mikrotubule]] su vidljive u cijevi za hranjenje, kao i moguće rezerve [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], koje se putem [[endocitoza|endocitoze]] mogu koristiti za formiranje [[vakuola]] za hranu ispunjenih citoplazmom gljive, a koje se zatim prenose nazad u ''G. acuta''. Otvore koje pravi ''G. acuta'' imaju određene sličnosti s onima koje pravi ameba; međutim, za razliku od amebe, ''G. acuta'' nikada ne proguta gljivicu.<ref>{{Cite journal| last1 = Petz | first1 = W.| last2 = Foissner | first2 = W.| last3 = Wirnsberger | first3 = E.| last4 = Krautgartner | first4 = W. D.| last5 = Adam | first5 = H.| title = Mycophagy, a new feeding strategy in autochthonous soil ciliates| journal = Naturwissenschaften| volume = 73| issue = 9| pages = 560–562| year = 1986| doi = 10.1007/BF00368169|bibcode = 1986NW.....73..560P | s2cid = 11054032}}</ref> == Biljke == [[Image:Monotropastrum humile.jpg|thumb|''[[Monotropastrum humile]]'', mikoheterotrof koji ovisi o gljivama za vrijeme svog životnog ciklusa]] {{Further|Mikoheterotrofija}} Around 90% of land plants live in [[symbiosis]] with [[mycorrhizal]] fungi,<ref name=Selosse>{{Cite journal| last1 = Selosse | first1 = M.| last2 = Roy | first2 = M.| title = Green plants that feed on fungi: facts and questions about mixotrophy| journal = Trends in Plant Science| volume = 14| issue = 2| pages = 64–70| year = 2009| pmid = 19162524| doi = 10.1016/j.tplants.2008.11.004| bibcode = 2009TPS....14...64S}}</ref> where fungi gain sugars from plants and plants gain [[plant nutrition|nutrients]] from the soil via the fungi. Some species of plant have evolved to manipulate this symbiosis, so that they no longer give fungi sugars that they produce and instead gain sugars from the fungi, a process called myco-heterotrophy. Some plants are only dependent on fungi as a source of sugars during the early stages of their [[plant development|development]], these include most of the [[orchid]]s as well as many [[fern]]s and [[lycopod]]s. Others are dependent on this food source for their entire lifetime, including some orchids and [[Gentianaceae]], and all species of [[Monotropaceae]] and [[Triuridaceae]].<ref name=Bidartondo>{{Cite journal| last1 = Bidartondo | first1 = M. I.| title = The evolutionary ecology of myco-heterotrophy| journal = The New Phytologist| volume = 167| issue = 2| pages = 335–352| year = 2005| pmid = 15998389| doi = 10.1111/j.1469-8137.2005.01429.x| doi-access = free| bibcode = 2005NewPh.167..335B}}</ref> Those that are dependent on fungi, but still [[photosynthesis]]e are called [[mixotroph]]s since they gain nutrition in more than one way, by gaining a significant amount of sugars from fungi, they are able to grow in the deep shade of forests. Examples include the orchids ''[[Epipactis]]'', ''[[Cephalanthera]]'' and ''[[Plantanthera]]'' and the tribe [[Pyroleae]] of the family [[Ericaceae]].<ref name=Selosse/> Others, such as ''[[Monotropastrum humile]]'', no longer photosynthesise and are totally dependent on fungi for nutrients.<ref name=Bidartondo/> Around 230 such species exist, and this trait is thought to have [[Convergent evolution|evolved independently]] on five occasions outside of the orchid family. Some individuals of the orchid species ''[[Cephalanthera damasonium]]'' are mixotrophs, but others do not photosynthesise.<ref name=Rasmussen>{{Cite journal| last1 = Rasmussen | first1 = H. N.| last2 = Rasmussen | first2 = F. N.| title = Orchid mycorrhiza: implications of a mycophagous life style| journal = Oikos| volume = 118| issue = 3| pages = 334–345| year = 2009| doi = 10.1111/j.1600-0706.2008.17116.x| bibcode = 2009Oikos.118..334R}}</ref> Because the fungi that myco-heterotrophic plants gain sugars from in turn gain them from plants that do photosynthesise, they are considered indirect [[parasite]]s of other plants.<ref name=Bidartondo/> The relationship between orchids and [[orchid mycorrhizae]] has been suggested to be somewhere between [[predation]] and parasitism.<ref name=Rasmussen/> The precise mechanisms by which these plants gain sugars from fungi are not known and has not been demonstrated scientifically. Two pathways have been proposed; they may either degrade fungal biomass, particularly the fungal hyphae which penetrate plant cells in a similar manner to in [[arbuscular mycorrhiza]]e, or absorb sugars from the fungi by disrupting their [[cell membrane]]s, through [[Mass flow (life sciences)|mass flow]]. To prevent the sugars returning to the fungi, they must compartmentalise the sugars or convert them into forms which the fungi cannot use.<ref name=Bidartondo/> == Uzgoj gljiva == === Insekti === Tri loze insekata - tvrdokrilci, mravi i termiti - nezavisno su razvile sposobnost uzgajanja gljiva prije 40 do 60 miliona godina. Slično tome kako su ljudska društva postala složenija nakon razvoja poljoprivrede zasnovane na biljkama, isto se desilo i u tim lozama insekata nakon što su one razvile tu sposobnost; ti insekti sada od imaju velik značaj za ekosistemime.<ref name=Mueller2002>{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U.| last2 = Gerardo | first2 = N.| title = Fungus-farming insects: multiple origins and diverse evolutionary histories| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 99| issue = 24| pages = 15247–15249| year = 2002| pmid = 12438688| pmc = 137700| doi = 10.1073/pnas.242594799|bibcode = 2002PNAS...9915247M | doi-access = free}}</ref> Metode koje insekti koriste za uzgoj gljiva dijele fundamentalne sličnosti s ljudskom poljoprivredom. Insekti prvo inokuliraju određeno stanište ili supstrat gljivama, slično tome kada ljudi sade sjeme na poljima. Nakon toga, insekti uzgajaju gljive održavajući prostor na kojem ih drže kako bi im poboljšali rast i štite ih od štetočina i bolesti. Kada gljiva sazrije, oni ju beru i hrane se njom. Insekti koji uzgajaju gljive zavise od njih na isti način na koji ljudi zavise od usjeva.<ref name=Mueller2005>{{Cite journal| last1 = Mueller | first1 = U. G.| last2 = Gerardo | first2 = N. M.| last3 = Aanen | first3 = D. K.| last4 = Six | first4 = D. L.| last5 = Schultz | first5 = T. R.| title = The Evolution of Agriculture in Insects| journal = Annual Review of Ecology, Evolution, and Systematics| volume = 36| pages = 563–595| year = 2005| doi = 10.1146/annurev.ecolsys.36.102003.152626}}</ref> ==== Tvrdokrilci ==== [[Image:Xylosandrus crassiusculus galleryR.jpg|thumb|right|Galerija vrste ''[[Xylosandrus crassiusculus]]'', sa larvama i crnom plijesni]] [[Ambrozijini kornjaši]], na primjer ''[[Austroplatypus incompertus]]'', uzgajaju [[ambrozijine gljive]] unutar drveća i hrane se njima. [[Mikangij]]i (organi koji nose gljivične spore) ambrozijinih kornjaša sadrže različite vrste gljivica, uključujući vrste iz rodova ''[[Ambrosiomyces]]'', ''[[Ambrosiella]]'', ''[[Ascoidea]]'', ''[[Ceratocystis]]'', ''[[Dipodascus]]'', ''[[Diplodia]]'', ''[[Endomycopsis]]'', ''[[Monacrosporium]]'' i ''[[Tuberculariella]]''.<ref>{{Cite journal| last1 = Batra | first1 = L. R.| title = Ambrosia fungi: extent of specificity to ambrosia beetles| journal = Science| volume = 153| issue = 3732| pages = 193–195| year = 1966| pmid = 17831508| doi = 10.1126/science.153.3732.193|bibcode = 1966Sci...153..193B | s2cid = 25612420}}</ref> Ambrozijine gljive se mogu pronaći samo u kornjašima i njihovim galerijama, što ukazuje na to da one i kornjaši ispoljavaju [[obligatna simbioza|obligatnu]] [[simbioza|simbiozu]].<ref name=Mueller2002/> ==== Termiti ==== [[File:Termitomyces reticulatus 37340.jpg|thumb|Gljive roda ''[[Termitomyces]]'' rastu iz termitnjaka]] Oko 330 vrsta termita u dvanaest rodova potporodice [[Macrotermitinae]] uzgaja specijaliziranu gljivicu iz roda ''[[Termitomyces]]''. Gljiva se drži u specijaliziranom dijelu gnijezda u gljivičnim konusima. Termiti-radnici se hrane biljnom materijom i stvaraju fekalne kuglice koje kontinuirano postavljaju na vrh konusa.<ref>{{Cite journal| last1 = Aanen | first1 = D.| last2 = Ros | first2 = V.| last3 = De Fine Licht | first3 = H.| last4 = Mitchell | first4 = J.| last5 = De Beer | first5 = Z.| last6 = Slippers | first6 = B.| last7 = Rouland-Lefèvre | first7 = C.| last8 = Boomsma | first8 = J.| title = Patterns of interaction specificity of fungus-growing termites and Termitomyces symbionts in South Africa| journal = BMC Evolutionary Biology| volume = 7| pages = 115| year = 2007| issue = 1| pmid = 17629911| pmc = 1963455| doi = 10.1186/1471-2148-7-115| doi-access = free| bibcode = 2007BMCEE...7..115A}}</ref> Gljiva raste u tom materijalu i ubrzo proizvodi nezrele gljive, bogat izvor proteina, šećera i enzima, koje termiti-radnici jedu. Kvržice također sadrže [[konidij|neprobavljive aseksualne spore]], što znači da fekalne kuglice koje radnici proizvode uvijek sadrže spore te gljivice; one koloniziraju biljni materijal koji termiti izbacuju iz sebe u formi fekalne materije. ''Termitomyces'' također plodi, formirajući gljive iznad površine zemlje, koje sazrijevaju u isto vrijeme kada prvi radnici izlaze iz novoformiranih gnijezda. Gljive stvaraju spore koje se šire vjetrom i nove kolonije na taj način dobijaju gljivični soj.<ref name=Mueller2005/> Kod nekih vrsta, genetska varijacija gljivica je vrlo niska, što ukazuje na to da se spore gljive prenose vertikalno iz jednog gnijezda u drugo, a ne iz spora koje širi vjetar.<ref>{{Cite journal | last1 = De Fine Licht | first1 = H. | last2 = Boomsma | first2 = J. | last3 = Aanen | first3 = D. | title = Presumptive horizontal symbiont transmission in the fungus-growing termite Macrotermes natalensis | journal = Molecular Ecology | volume = 15 | issue = 11 | pages = 3131–3138 | year = 2006 | pmid = 16968259 | doi = 10.1111/j.1365-294X.2006.03008.x | bibcode = 2006MolEc..15.3131D | s2cid = 23566883 }}</ref> ==== Mravi ==== {{main|Mutualizam mrava i gljiva}} Oko 220 [[opis vrste|opisanih]] i još više neopisanih vrsta mrava iz [[Pleme (biologija)|tribusa]] [[Attini]] uzgaja gljive. Oni nastanjuju samo [[Novi svijet]] i smatra se da su evoluirali u [[Amazonska prašuma|amazonskoj prašumi]], gdje su danas [[biodiverzitet|najraznolikiji]]. Za te mrave, gljive koje uzgajaju su jedini izvor hrane za njihove [[larve]], a ujedno su i važne kao izvor hranjivih tvari za odrasle jedinke. Kada napuste gnijezdo radi parenja, [[kraljica mrava|kraljice]] ponesu mali dio gljive u vrećicama u svojim ustima, što im omogućava da uspostave novi vrt sa gljivama kada osnuju novo gnijezdo. Različite loze uzgajaju gljive na različitim podlogama: one koje su evoluirale ranije to čine na širokom spektru biljnih tvari, dok su mravi koji režu lišće selektivniji i većinom koriste samo svježe lišće i cvijeće. Gljive koje oni koriste su pripadnici porodica [[Lepiotaceae]] i [[Pterulaceae]]. Druge gljive iz roda ''[[Escovopsis]]'' [[parazit|parazitiraju]] u vrtovima, a vrtove nastanjuju i [[bakterije]] koje stvaraju [[antibiotik]]e.<ref name=Mueller2005/><ref>{{Cite journal| last1 = Schultz | first1 = T.| last2 = Brady | first2 = S.| title = Major evolutionary transitions in ant agriculture| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 105| issue = 14| pages = 5435–5440| year = 2008| pmid = 18362345| pmc = 2291119| doi = 10.1073/pnas.0711024105|bibcode = 2008PNAS..105.5435S | doi-access = free}}</ref> === Ljudi === {{main|Fungikultura}} === Puževi === Morski [[Gastropoda|puž]] ''[[Littoraria irrorata]]'', koji živi u slanim močvarama jugoistočnog dijela Sjedinjenih Država, hrani se gljivicama koje također potiče da na rast. On stvara i održava rane na travi vrste ''[[Spartina alterniflora]]'' koje se zatim zaraze gljivicama, najvjerojatnije iz rodova ''[[Phaeosphaeria]]'' i ''[[Mycosphaerella]]'', koje su preferiran izvor hrane puža. Oni također talože izmet na rane koje stvore, što dodatno potiče rast gljiva, budući da je njihov izmet bogat azotom i gljivičnim [[hifa]]ma. Mladi puževi uzgojeni na nezaraženom lišću ne rastu i obično ugibaju, što ukazuje na značaj gljiva u ishrani ''L. irrorata''.<ref>{{Cite journal| last1 = Silliman | first1 = B.| last2 = Newell | first2 = S.| title = Fungal farming in a snail| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 100| issue = 26| pages = 15643–15648| year = 2003| pmid = 14657360| pmc = 307621| doi = 10.1073/pnas.2535227100|bibcode = 2003PNAS..10015643S | doi-access = free}}</ref> == Povezano == * [[Jestiva gljiva]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} 98oo9blcmbcpjua1k80dfmph88yryc7 Šablon:Hidrografija Hrvatske 10 242576 42680391 41874466 2026-08-21T16:49:37Z SrpskiAnonimac 101643 42680391 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Hidrografija Hrvatske | title = Hidrografija Hrvatske | image = | group1 = [[Popis rijeka u Hrvatskoj|Rijeke]] | list1 = <div> [[Bednja (rijeka)|Bednja]]{{·}} [[Boljunčica]]{{·}} [[Bosut]]{{·}} [[Cetina]]{{·}} [[Česma (rijeka)|Česma]]{{·}} [[Dobra]]{{·}} [[Drava]]{{·}} [[Dunav]]{{·}} [[Gacka (rijeka)|Gacka]]{{·}} [[Glina (rijeka)|Glina]]{{·}} [[Glogovnica]]{{·}} [[Ilova (pritoka Lonje)|Ilova]]{{·}} [[Jadro]]{{·}} [[Jesenica (rijeka)|Jesenica]]{{·}} [[Karašica (pritoka Drave)|Karašica (Drava)]]{{·}} [[Karašica (pritoka Dunava)|Karašica (Dunav)]]{{·}} [[Korana]]{{·}} [[Krapina (rijeka)|Krapina]]{{·}} [[Krka]]{{·}} [[Kupa]]{{·}} [[Kupčina]]{{·}} [[Lika (rijeka)|Lika]]{{·}} [[Lonja]]{{·}} [[Mirna (rijeka)|Mirna]]{{·}} [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]]{{·}} [[Mura]]{{·}} [[Neretva]]{{·}} [[Odra (Hrvatska)|Odra]]{{·}} [[Ombla]]{{·}} [[Orljava]]{{·}} [[Pakra]]{{·}} [[Plitvica]]{{·}} [[Raša (rijeka)|Raša]]{{·}} [[Rječina]]{{·}} [[Sava]]{{·}} [[Slunjčica]]{{·}} [[Spačva]]{{·}} [[Studva]]{{·}} [[Sunja (rijeka)|Sunja]]{{·}} [[Sutla]]{{·}} [[Tounjčica]]{{·}} [[Una]]{{·}} [[Vuka]]{{·}} [[Zrmanja]] </div> | group2 = [[Popis jezera u Hrvatskoj|Jezera]] | list2 = <div> [[Baćinska jezera|Baćina]]{{·}} <!-- 1,9 --> [[Banova Jaruga, jezero|Banova Jaruga]]{{·}} <!-- 2,7 --> [[Jezero Blaćansko|Blaćansko]] {{·}} <!-- 3,5 --> [[Borovik (jezero)|Borovik]] {{·}} <!-- 1,8 --> [[Butoniga (jezero)|Butoniga]]{{·}} <!-- 2,45 --> [[Dubravsko jezero|Dubrava]]{{·}} <!-- 17,1 --> [[Kruščica (jezero)|Kruščica]]{{·}} <!-- 3,9 --> [[Lokvarsko jezero|Lokve]]{{·}} <!-- 2,1 --> [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvice]]{{·}} <!-- 1,98 --> [[Perućko jezero|Peruća]]{{·}} <!-- 13 --> [[Prukljansko jezero|Prukljan]]{{·}} <!-- 11,1 --> [[Varaždinsko jezero|Varaždin]]{{·}} <!-- 10,1 --> [[Vransko jezero (Cres)|Vransko (Cres)]]{{·}} <!-- 5,8 --> [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko (Dalmacija)]] <!-- 30,7 km2--> </div> | group3 = Zaljevi | list3 = <div> [[Bakarski zaljev]]{{·}} [[Budava]]{{·}} [[Karinsko more]]{{·}} [[Kaštelanski zaljev]]{{·}} [[Kvarnerski zaljev]]{{·}} [[Limski kanal]]{{·}} [[Malostonski zaljev]]{{·}} [[Novigradsko more]]{{·}} [[Pulski zaljev]]{{·}} [[Puntarska draga]]{{·}} [[Tršćanski zaljev]]{{·}} [[Venecijanski zaljev]] </div> | group4 = Kanjoni i ritovi | list4 = <div> [[Nacionalni park Paklenica|Paklenica]]{{·}} [[Park prirode Kopački rit|Kopački rit]]{{·}} [[Lonjsko polje]] </div> | group5 = Vodopadi | list5 = <div> [[Miljacka (slap)|Miljacka]]{{·}} [[Roški slap]]{{·}} [[Skradinski buk]]{{·}} [[Slap Krčić]]{{·}} [[Štrbački buk]]{{·}} [[Zarečki krov]] </div> | below = '''[[Popis rijeka u Hrvatskoj]]''' • '''[[Popis rijeka u Hrvatskoj prema dužini]]''' • '''[[Popis zagrebačkih potoka]]''' • '''[[Popis jezera u Hrvatskoj]]''' }}<noinclude> [[Kategorija:Hrvatski geografski šabloni‎]] [[Kategorija:Šabloni za rijeke]] [[Kategorija:Šabloni za jezera]] </noinclude> g16yb4v5kdy56576gjro7490ma8balw Ilova (pritoka Lonje) 0 242581 42680387 42546672 2026-08-21T16:46:16Z SrpskiAnonimac 101643 42680387 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|naselje u [[Kutina|Kutini]]|Ilova (Kutina)}} {{Infookvir rijeka | ime = Ilova | slika = Ilova.jpg | slika_opis = Rijeka Ilova protječe kroz šumu Ilovski lug kraj sela<br />[[Veliko Vukovje]] u okolici [[Garešnica|Garešnice]]. | Duljina = 85 | Nadmorska visina izvora = | Prosječni istjek = | Površina porječja = 1600 | Izvor = [[Bilogora]], [[Hrvatska]] | Ušće = | Tip ušća = | Pritoke = [[Toplica (rijeka u Hrvatskoj)|Toplica]] | Države kroz koje protječe = [[Hrvatska]] | Gradovi kroz koje protječe = [[Kutina]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]] | Sliv = [[Crnomorski slijev|crnomorski]] | Ulijeva se u = [[Lonja|Lonju]] | Plovna od - do = }} '''Ilova''' je rijeka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja|Lonje]]. Vrlo je važna za [[Moslavina|Moslavinu]], zbog opskrbljivanja pitkom [[voda|vodom]] visoke kvalitete. Tijekom [[ljeto|ljeta]] vrlo je dobra za [[plivanje]] i [[ribolov]], što tamošnje stanovništvo i koristi. Iz rijeke Ilove vodom se crpi i Ina Petrokemija u [[Kutina|Kutini]]. Selo Ilova, koje spada u jedno od naselja grada Kutine, dobilo je ime po ovoj rijeci. Uz rijeku, nalazi se nekoliko većih [[ribnjak]]a i [[šuma|šume]] [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] visoke kvalitete (Ilovski lug, Ilovski dol i dr.). Ulijeva se u Lonju u [[Lonjsko polje|Lonjskom polju]]. Površina pod ribnjacima sliva rijeke iznosi Ilove 1835 ha. == Poveznice == * [[Lonjsko-ilovska zavala]] {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Porječje Save]] mgx883jijvu6edvwe20q6ayitwb2mjs 42680389 42680387 2026-08-21T16:48:40Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Ilova]] na [[Ilova (pritoka Lonje)]] 42680387 wikitext text/x-wiki {{Druga upotreba|naselje u [[Kutina|Kutini]]|Ilova (Kutina)}} {{Infookvir rijeka | ime = Ilova | slika = Ilova.jpg | slika_opis = Rijeka Ilova protječe kroz šumu Ilovski lug kraj sela<br />[[Veliko Vukovje]] u okolici [[Garešnica|Garešnice]]. | Duljina = 85 | Nadmorska visina izvora = | Prosječni istjek = | Površina porječja = 1600 | Izvor = [[Bilogora]], [[Hrvatska]] | Ušće = | Tip ušća = | Pritoke = [[Toplica (rijeka u Hrvatskoj)|Toplica]] | Države kroz koje protječe = [[Hrvatska]] | Gradovi kroz koje protječe = [[Kutina]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]] | Sliv = [[Crnomorski slijev|crnomorski]] | Ulijeva se u = [[Lonja|Lonju]] | Plovna od - do = }} '''Ilova''' je rijeka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja|Lonje]]. Vrlo je važna za [[Moslavina|Moslavinu]], zbog opskrbljivanja pitkom [[voda|vodom]] visoke kvalitete. Tijekom [[ljeto|ljeta]] vrlo je dobra za [[plivanje]] i [[ribolov]], što tamošnje stanovništvo i koristi. Iz rijeke Ilove vodom se crpi i Ina Petrokemija u [[Kutina|Kutini]]. Selo Ilova, koje spada u jedno od naselja grada Kutine, dobilo je ime po ovoj rijeci. Uz rijeku, nalazi se nekoliko većih [[ribnjak]]a i [[šuma|šume]] [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] visoke kvalitete (Ilovski lug, Ilovski dol i dr.). Ulijeva se u Lonju u [[Lonjsko polje|Lonjskom polju]]. Površina pod ribnjacima sliva rijeke iznosi Ilove 1835 ha. == Poveznice == * [[Lonjsko-ilovska zavala]] {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Porječje Save]] mgx883jijvu6edvwe20q6ayitwb2mjs 42680397 42680389 2026-08-21T16:52:31Z SrpskiAnonimac 101643 42680397 wikitext text/x-wiki {{For|rijeku u Bosni i Hercegovini|Ilova (pritoka Ukrine)}} {{For|naseljeno mesto u Hrvatskoj|Ilova (Kutina)}} {{Infookvir rijeka | ime = Ilova | slika = Ilova.jpg | slika_opis = Rijeka Ilova protječe kroz šumu Ilovski lug kraj sela<br />[[Veliko Vukovje]] u okolici [[Garešnica|Garešnice]]. | Duljina = 85 | Nadmorska visina izvora = | Prosječni istjek = | Površina porječja = 1600 | Izvor = [[Bilogora]], [[Hrvatska]] | Ušće = | Tip ušća = | Pritoke = [[Toplica (rijeka u Hrvatskoj)|Toplica]] | Države kroz koje protječe = [[Hrvatska]] | Gradovi kroz koje protječe = [[Kutina]], [[Garešnica]], [[Grubišno Polje]] | Sliv = [[Crnomorski slijev|crnomorski]] | Ulijeva se u = [[Lonja|Lonju]] | Plovna od - do = }} '''Ilova''' je rijeka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja|Lonje]]. Vrlo je važna za [[Moslavina|Moslavinu]], zbog opskrbljivanja pitkom [[voda|vodom]] visoke kvalitete. Tijekom [[ljeto|ljeta]] vrlo je dobra za [[plivanje]] i [[ribolov]], što tamošnje stanovništvo i koristi. Iz rijeke Ilove vodom se crpi i Ina Petrokemija u [[Kutina|Kutini]]. Selo Ilova, koje spada u jedno od naselja grada Kutine, dobilo je ime po ovoj rijeci. Uz rijeku, nalazi se nekoliko većih [[ribnjak]]a i [[šuma|šume]] [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] visoke kvalitete (Ilovski lug, Ilovski dol i dr.). Ulijeva se u Lonju u [[Lonjsko polje|Lonjskom polju]]. Površina pod ribnjacima sliva rijeke iznosi Ilove 1835 ha. == Poveznice == * [[Lonjsko-ilovska zavala]] {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Porječje Save]] go73drqqcaynm1mjhxoknxvw11umzqn Han Indijanci 0 244156 42680456 12397373 2026-08-21T20:40:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680456 wikitext text/x-wiki '''Han''' (Hankutchin) /u značenju "oni koji žive pored rijeke", engleski: ''those who dwell along the river''/ su jedno od plemena [[Athapaskan]]a, možda srodni [[Kutchin]] Indijancima. Često ih nazivaju i ''Han-kutchin''. Pleme obitava u području istočne središnje [[Aljaska|Aljaske]] i susjednog dijela [[Yukon]]a u [[Kanada|Kanadi]], odnosno između šezdeset-četvrte i šezdeset-šeste širine sjeverno. Mooney je procijenio da ih je [[1740]]. bilo oko 200. Hani se dijele na nekoliko grupa, to su [[Katshikotin]] ili Eagle Han, na rijeci [[Yukon]]. Druga grupa [[Takon]] (selo Nuklako) smještena je u području gdje se sastaju [[Klondike]] i Yukon. Njima možda treba priključiti i grupu [[Fetutlin]] kod ušća [[Fort Mile Creek]]a, nazivani i Tsitoklinotin. Kulturno pripadaju sub-arktičkim plemenima. Han ekonomija temelji se na [[losos]]u. Tijekom ljeta Han Indijanci se okupljaju u velikim grupama duž rijeka da bi pripremili losos kojega suše i spremaju za zimu. Tijekom zimskih perioda dijele se na manje obiteljske grupe koje se bave lovom. Od korijena [[crnogorica|crnogoričnog]] drveta tamarack ([[Larix laricina]]) sa utkanim bodljikama i [[dlaka|dlakom]] [[dikobraz]]a izrađuju [[košare]] koje služe za [[kuhanje|kuhanju]], a u kojima se [[voda]] zagrijava ubacivanjem usijanog kamenja<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/531/mode/1up Hodge]</ref>. Dolaskom bijelaca život im se iz temelja promijenio. Danas većina živi u [[Dawson City]]ju gdje se i dalje bave lovom na lososa ali i drugim biznisom. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_alaska_indian_towns.htm H Alaska Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706050850/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_alaska_indian_towns.htm |date=2008-07-06 }} [[Kategorija:Athapaskan]] [[Kategorija:Indijanci, Aljaska]] [[Kategorija:Indijanci, Yukon]] [[Kategorija:Subarktički Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 4ooe9avjfoizppb6bvswocni2mpwmh5 Jedini sin (film) 0 247343 42680540 41825836 2026-08-22T11:03:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = c/b | naslov = Jedini sin | slika = The Only Son-1 1936.jpeg | opis = scena iz filma | režija = [[Yasujirō Ozu]] | producent = [[Den Takayama]] | sinopsis: = Yasujirō Ozu (kao James Maki) | scenario = [[Tadao Ikeda]] <br />[[Masao Arata]] | uloge = [[Chouko Iida]]<br /> [[Shinichi Himori]]<br /> [[Chishu Ryu]] | muzika = [[Senji Itô]] | fotografija = [[Shojiro Sugimoto]] | distributer = [[Shochiku]] | premijera = {{Film date|1936}} | trajanje = 87 min. | zemlja = {{flag|Japan}} | jezik = japanski }} {{nihongo|'''''Jedini sin'''''|ひとり息子|Hitori musuko}} je [[japan]]ski crno-bijeli snimljen 1936. u režiji [[Yasujiro Ozu|Yasujiroa Ozua]], poznat kao prvo [[zvučni film|zvučno]] ostvarenje u njegovoj filmografiji. Protagonistica, koju tumači [[Chouko Iida]], je udovica iz provincijskog gradića Shinsu koja je prije trinaest godina na nagovor seoskog učitelja pristaje da joj se sin Ryosukea nastavi školovati u [[Tokio|Tokiju]]. Radnja prikazuje kako posjećuje Ryosukea (koga glumi [[Shinichi Himori]]) koji radi kao učitelj, ali koji sa svojom skromnom plaćom jedva uzdržava ženu i sina, te predbacuje majci koja ga je poslala u Tokio. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0027752|title=The Only Son}} * [http://sensesofcinema.com/2004/cteq/the_only_son/ Senses of cinema article by James Leahy on the film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220525075600/https://www.sensesofcinema.com/2004/cteq/the_only_son/ |date=2022-05-25 }} {{Yasujirō Ozu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jedini sin}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 2cy4yfwugwryfz2g7vxgc1ts1x15r2q Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42680352 42679949 2026-08-21T14:03:03Z Duma 16555 42680352 wikitext text/x-wiki [[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]] U biologiji, '''heterokarion''' je [[višejedarna ćelija|višejedarna]] [[Ćelija (biologija)|ćelija]] koja sadrži genetski različita [[Ćelijsko jedro|jedra]]. To je posebna vrsta [[sincicij]]a. Može nastati prirodno, kao kod [[micelij]]a [[gljiva]] tokom spolnog razmnožavanja, ili vještački, eksperimentalnim spajanjem dvije genetski različite ćelije, npr. u [[tehnologija hibridoma|tehnologiji hibridoma]]. == Etimologija == Termin '''''heterokarioza''''', koji se koristi za opisivanje posjedovanja genetski različitih jedara, posuđen je iz njemačkog termina ''Heterokaryosis'', kojeg je skovao njemački botaničar Hans Burgeff u svom radu iz 1912. u kojem je opisao svoja istraživanja gljivice ''[[Phycomyces nitens]]''.<ref name=Strom2016>{{cite journal |last1=Strom |first1=Noah B. |last2=Bushley |first2=Kathryn E. |date=2016 |title=Two genomes are better than one: History, genetics, and biotechnological applications of fungal heterokaryons |journal=Fungal Biology and Biotechnology |volume=3 |pages=4 |doi=10.1186/s40694-016-0022-x |issn=2054-3085 |pmc=5611628 |pmid=28955463 |doi-access=free }}</ref> Zasnovan je na [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''hetero'', što znači "različit", i ''karyon'', što znači "jezgra" ili u ovom slučaju "jedro".<ref>{{cite web |title=heterokaryon |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/heterokaryon |publisher=[[Merriam-Webster]] |access-date=14 February 2025 }}</ref> == Prisustvo == Heterokarioni se susreću u životnom ciklusu kvasaca, na primjer ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', [[modelni organizam|modelnog organizma]] u genetici. Stadij heterokariona nastaje fuzijom dvije [[ploidija|haploidne]] ćelije. Taj prolazni heterokarion može proizvesti daljnje haploidne pupoljke ili se ćelijska jedra mogu spojiti i stvoriti diploidnu ćeliju, koja zatim može proći kroz [[mitoza|mitozu]]. === Trepljari === Termin heterokarion je prvi put korišten za [[trepljari|cilijatne]] [[protozoa|protozoe]] poput ''[[Tetrahymena]]''. Ta vrsta ima dvije vrste ćelijskih jedara - veliki, [[somatski]] [[makronukleus]] i mali, [[zametna linija|germinativni]] [[mikronukleus]]. Oba postoje u jednoj ćeliji istovremeno i obavljaju različite funkcije, s različitim [[citologija|citološkim]] i [[biohemija|biohemijskim]] svojstvima. === Prave gljive === Many fungi (notably the [[mycorrhiza|arbuscular mycorrhizal fungi]]) exhibit heterokaryosis. The [[haploid]] nuclei within a mycelium may differ from one another not merely by accumulating [[mutation]]s, but by the non-sexual fusion of genetically distinct fungal [[hyphae]], although a self / non-self recognition system exists in Fungi and usually prevents fusions with non-self.<ref>Glass, N. L. and I. Kaneko. 2003. Fatal attraction: Nonself recognition and heterokaryon incompatibility in filamentous fungi. ''Eukaryotic Cell'', 2:1-8</ref><ref name=Strom2016/> Heterokaryosis is also common upon mating, as in Dikarya ([[Ascomycota]] and [[Basidiomycota]]). Mating requires the encounter of two haploid nuclei of compatible mating types. These nuclei do not immediately fuse, and remain haploid in a n+n state until the very onset of meiosis: this phenomenon is called delayed karyogamy. Heterokaryosis can lead to individuals that have different nuclei in different parts of their mycelium, although in ascomycetes, particularly in "[[Neurospora]]", nuclei have been shown to flow and mix throughout the mycelium.<ref>Roper, M., C. Ellison, J. W. Taylor, and N. L. Glass. 2011. Nuclear and Genome Dynamics in Multinucleate Ascomycete Fungi. ''Current Biology'' 21:R786-R793</ref> In heterokaryons, the notion of ''individual'' itself becomes vague since the rule of “one genome = one individual” does not apply any more.<ref>King R.C., Stansfield W.D. & Mulligan P.K. 2006. ''A dictionary of genetics''. 7th ed, Oxford. p.204</ref> Genetic heterogeneity within an individual is indeed usually considered to be detrimental, as selfish variants may be selected for and disrupt the integrity of the individual level.<ref>Maynard-Smith, J. and E. Szathmary. 1995. The major transitions in evolution. Oxford University Press</ref> === Sluzave plijesni === Heterokarioza je najčešća kod gljiva, ali se javlja i kod [[sluzave plijesni|sluzavih plijesni]]. To se dešava zato što su jedra u "plazmodijskom" obliku proizvod mnogih parnih fuzija između [[ameba|ameboidnih]] [[ploidija|haploidnih]] jedinki. Kada se genetski divergentna jedra spoje u plazmodijskom obliku, pokazalo se da se pojavljuju "varalice". To znači da, kada se spoje genetski različite jedinke, neka od njihovih jedara mogu imati mutacije/[[genotip]]ove koji im daju prednost u odnosu na druga jedra. Takva jedra mogu, na primjer, uzimati više resursa ili ostvarivati veću vlastitu reproduktivnu korist, a manje pridonositi zajedničkoj strukturi. Zato se nazivaju varalicama – jer „varaju” sistem saradnje. To znači da je za stabilno funkcioniranje tog višestaničnog/plazmodijalnog organizma korisno da se spajaju genetski slične ameboidne stanice. Ako su genetski jako različite, povećava se mogućnost da će se pojaviti „varalački” genotipovi koji iskorištavaju ostale. Ako su genetski slične, njihovi interesi su više usklađeni, pa je lakše održati zajednički plazmodij. Prema tome, genetska homogenost među ameboidima koji se spajaju služi za održavanje višećelijskog plazmodija.<ref>Kuzdzal-Fick, J. J., S. A. Fox, J. E. Strassmann, and D. C. Queller. 2011. High Relatedness is Necessary and Sufficient to Maintain Multicellularity in Dictyostelium. ''Science'' 334:1548-1551</ref> == Umjetni heterokarion == Medicinski primjer je heterokarion sastavljen od jedara kod [[Hurlerov sindrom|Hurlerovog sindroma]] i [[Hunterov sindrom|Hunterovog sindroma]]. Obje bolesti rezultiraju problemima u metabolizmu mukopolisaharida. Međutim, heterokarion jedara kod obiju bolesti pokazuje normalan metabolizam mukopolisaharida, što dokazuje da ta dva sindroma utiču na različite proteine ​​i stoga se mogu međusobno korigovati u heterokarionu. == Povezano == * [[Dikarion]] * [[Heterohronija]] == Reference == {{reflist|25em}} == Vanjske poveznice == {{wiktionary}} * [http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 MedicineNet.com] nlyapnlvtw4cvn1bs3sl7n5k0ehcbsy 42680354 42680352 2026-08-21T14:14:15Z Duma 16555 /* Prave gljive */ 42680354 wikitext text/x-wiki [[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]] U biologiji, '''heterokarion''' je [[višejedarna ćelija|višejedarna]] [[Ćelija (biologija)|ćelija]] koja sadrži genetski različita [[Ćelijsko jedro|jedra]]. To je posebna vrsta [[sincicij]]a. Može nastati prirodno, kao kod [[micelij]]a [[gljiva]] tokom spolnog razmnožavanja, ili vještački, eksperimentalnim spajanjem dvije genetski različite ćelije, npr. u [[tehnologija hibridoma|tehnologiji hibridoma]]. == Etimologija == Termin '''''heterokarioza''''', koji se koristi za opisivanje posjedovanja genetski različitih jedara, posuđen je iz njemačkog termina ''Heterokaryosis'', kojeg je skovao njemački botaničar Hans Burgeff u svom radu iz 1912. u kojem je opisao svoja istraživanja gljivice ''[[Phycomyces nitens]]''.<ref name=Strom2016>{{cite journal |last1=Strom |first1=Noah B. |last2=Bushley |first2=Kathryn E. |date=2016 |title=Two genomes are better than one: History, genetics, and biotechnological applications of fungal heterokaryons |journal=Fungal Biology and Biotechnology |volume=3 |pages=4 |doi=10.1186/s40694-016-0022-x |issn=2054-3085 |pmc=5611628 |pmid=28955463 |doi-access=free }}</ref> Zasnovan je na [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''hetero'', što znači "različit", i ''karyon'', što znači "jezgra" ili u ovom slučaju "jedro".<ref>{{cite web |title=heterokaryon |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/heterokaryon |publisher=[[Merriam-Webster]] |access-date=14 February 2025 }}</ref> == Prisustvo == Heterokarioni se susreću u životnom ciklusu kvasaca, na primjer ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', [[modelni organizam|modelnog organizma]] u genetici. Stadij heterokariona nastaje fuzijom dvije [[ploidija|haploidne]] ćelije. Taj prolazni heterokarion može proizvesti daljnje haploidne pupoljke ili se ćelijska jedra mogu spojiti i stvoriti diploidnu ćeliju, koja zatim može proći kroz [[mitoza|mitozu]]. === Trepljari === Termin heterokarion je prvi put korišten za [[trepljari|cilijatne]] [[protozoa|protozoe]] poput ''[[Tetrahymena]]''. Ta vrsta ima dvije vrste ćelijskih jedara - veliki, [[somatski]] [[makronukleus]] i mali, [[zametna linija|germinativni]] [[mikronukleus]]. Oba postoje u jednoj ćeliji istovremeno i obavljaju različite funkcije, s različitim [[citologija|citološkim]] i [[biohemija|biohemijskim]] svojstvima. === Prave gljive === Mnoge gljive (naročito one koje žive u [[mikoriza|mikorizi]] sa drvećem) ispoljavaju heterokariozu. Haploidna jedra unutar micelija mogu se međusobno razlikovati ne samo akumuliranjem [[mutacija]], već i nespolnim spajanjem genetski različitih gljivičnih [[hifa]], iako kod gljiva postoji sistem prepoznavanja "ja/nije ja" i obično sprječava spajanje sa gljivom koja "nije ja".<ref>Glass, N. L. and I. Kaneko. 2003. Fatal attraction: Nonself recognition and heterokaryon incompatibility in filamentous fungi. ''Eukaryotic Cell'', 2:1-8</ref><ref name=Strom2016/> Heterokarioza je također česta pri parenju, kao kod Dikarya ([[Ascomycota]] i [[Basidiomycota]]). Parenje zahtijeva susret dva haploidna jedra kompatibilnih tipova parenja. Ova jedra se ne spajaju odmah i ostaju haploidna u n+n stanju do samog početka [[mejoza|mejoze]]: taj fenomen se naziva odgođena [[kariogamija]]. Heterokarioza može dovesti do jedinki koje imaju različita jedra u različitim dijelovima svog micelija, iako je kod askomiceta, posebno kod "[[Neurospora]]", dokazano da jedra prolaze kroz micelij i miješaju se u njemu.<ref>Roper, M., C. Ellison, J. W. Taylor, and N. L. Glass. 2011. Nuclear and Genome Dynamics in Multinucleate Ascomycete Fungi. ''Current Biology'' 21:R786-R793</ref> U heterokarionima, sam pojam ''jedinke'' postaje nejasan jer pravilo "jedan genom = jedna jedinka" više ne vrijedi.<ref>King R.C., Stansfield W.D. & Mulligan P.K. 2006. ''A dictionary of genetics''. 7th ed, Oxford. p.204</ref> Genetska heterogenost unutar jedinke se obično smatra štetnom, jer se sebične varijante ("varalice") mogu [[prirodni odabir|odabrati]] i poremetiti integritet na nivou jedinke.<ref>Maynard-Smith, J. and E. Szathmary. 1995. The major transitions in evolution. Oxford University Press</ref> === Sluzave plijesni === Heterokarioza je najčešća kod gljiva, ali se javlja i kod [[sluzave plijesni|sluzavih plijesni]]. To se dešava zato što su jedra u "plazmodijskom" obliku proizvod mnogih parnih fuzija između [[ameba|ameboidnih]] [[ploidija|haploidnih]] jedinki. Kada se genetski divergentna jedra spoje u plazmodijskom obliku, pokazalo se da se pojavljuju "varalice". To znači da, kada se spoje genetski različite jedinke, neka od njihovih jedara mogu imati mutacije/[[genotip]]ove koji im daju prednost u odnosu na druga jedra. Takva jedra mogu, na primjer, uzimati više resursa ili ostvarivati veću vlastitu reproduktivnu korist, a manje pridonositi zajedničkoj strukturi. Zato se nazivaju varalicama – jer „varaju” sistem saradnje. To znači da je za stabilno funkcioniranje tog višestaničnog/plazmodijalnog organizma korisno da se spajaju genetski slične ameboidne stanice. Ako su genetski jako različite, povećava se mogućnost da će se pojaviti „varalački” genotipovi koji iskorištavaju ostale. Ako su genetski slične, njihovi interesi su više usklađeni, pa je lakše održati zajednički plazmodij. Prema tome, genetska homogenost među ameboidima koji se spajaju služi za održavanje višećelijskog plazmodija.<ref>Kuzdzal-Fick, J. J., S. A. Fox, J. E. Strassmann, and D. C. Queller. 2011. High Relatedness is Necessary and Sufficient to Maintain Multicellularity in Dictyostelium. ''Science'' 334:1548-1551</ref> == Umjetni heterokarion == Medicinski primjer je heterokarion sastavljen od jedara kod [[Hurlerov sindrom|Hurlerovog sindroma]] i [[Hunterov sindrom|Hunterovog sindroma]]. Obje bolesti rezultiraju problemima u metabolizmu mukopolisaharida. Međutim, heterokarion jedara kod obiju bolesti pokazuje normalan metabolizam mukopolisaharida, što dokazuje da ta dva sindroma utiču na različite proteine ​​i stoga se mogu međusobno korigovati u heterokarionu. == Povezano == * [[Dikarion]] * [[Heterohronija]] == Reference == {{reflist|25em}} == Vanjske poveznice == {{wiktionary}} * [http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 MedicineNet.com] cba74sr50tqnv49kk5qfrbfom1cujb2 RT (TV mreža) 0 257066 42680420 41392360 2026-08-21T17:36:51Z Aca 108187 puno toga izostavljenog 42680420 wikitext text/x-wiki {{POV}} {{Infookvir TV postaja | Ime = RT | logo = Russia-today-logo.svg | Vrsta emitiranja = [[Televizija]] | Zemlja = [[Rusija]] | Jezik = [[engleski]], [[ruski]], [[arapski]], [[španjolski]] | Vlasnik = [[RIA Novosti]] | Razina = Međunarodna<br />(kabelska, satelitska i internetska) | Početak emitiranja = [[10. 12.]] [[2005.]] | Raniji nazivi = ''Russia Today'' | Slogan = {{en icon}} ''Question More'' | Website = {{en icon}} [http://rt.com www.rt.com] }} '''RT''' (ranije [[Engleski jezik|engl.]] '''Russia Today''') je globalna višejezična [[televizijska postaja]] čije se sjedište nalazi u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]. Televizija je počela emitirati program [[10. 12.]] [[2005.]] godine i za potrebe održavanja programa zaposlila je 100 novinara govornika [[Engleski jezik|engleskoga jezika]] iz cijeloga [[svijet]]a. Uz središnja studija koja se nalaze u [[Moskva|Moskvi]], RT ima lokalni studio smješten u gradu [[Washington, DC|Washingtonu]], kao i dopisništva u [[Miami]]ju, [[Los Angeles]]u, [[London]]u, [[Pariz]]u, [[Delhi]]ju i [[Tel Aviv]]u. Televizija prenosi program na [[engleski|engleskom]], [[španjolski|španjolskom]] i [[arapski|arapskom jeziku]]. Iako je RT [[2005.]] godine službeno osnovana kao autonomna neprofitna organizacija, u njenom je radu značajnu potporu dala i središnja vlast koja je u nju do sada investirala značajna sredstva. Cilj je televizije na međunarodnoj pozornici prenositi ruska stajališta o zbivanjima u svijetu kao i upoznati svijet sa zbivanjima u Rusiji. Programi RT-a su ''RT International'', ''RT America'', ''RT Arabic'' i ''Actualidad RT''. == Galerija == <gallery> Datoteka:Medvedev - Russia Today 3.jpg|RT-ov studio u [[Washington]]u Datoteka:Medvedev - Russia Today.jpg|[[Dmitrij Medvedev]] i [[Margarita Simonjan]] Datoteka:Lauren Lyster on RT.png|Lauren Lyster na RT Datoteka:Mobiles TV-Übertragungsfahrzeug in Moskau.jpg|Vozilo RT-a u Moskvi </gallery> == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://rt.com Službene stranice] * {{en icon}} [http://rt.com/On_Air.html Program uživo] ; Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Russia Today |commonscatsh = RT }} [[Kategorija:Nastanci 2005.]] [[Kategorija:Ruske TV-mreže]] [[Kategorija:Mediji u Moskvi]] ocffa99yl1s7cz3gief8e6erft9259e Germanofobija 0 274406 42680327 42675984 2026-08-21T13:27:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680327 wikitext text/x-wiki '''Germanofobija''' (ili '''antigermanizam''') je naziv za strah ili mržnju prema svemu što je [[Nijemci|njemačko]]. Germanofobija je česta pojava među [[Evropa|evropskim]] narodima čiji je jedan od uzroka uloga [[Njemačka|Njemačke]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. == 19. vijek == Tokom [[1860-ih]] Rusija je iskusila uspon germanofobije, uglavnom ograničenog u krugovima [[Sankt Peterburg|petrogradskih]] pisaca koji su se okupili oko desničarskih novina. Počelo je [[1864]]. s objavljivanjem članka pisca pod pseudonimom „Šedoferoti“, koji je predložio da bi [[Poljska]] trebala dobiti [[autonomija|autonomiju]] i da bi trebalo sačuvati privilegije njemačkim [[barun]]ima u [[Baltičke države|Baltiku]] i [[Finska|Finskoj]]. Mihail Katkov je objavio oštru kritiku ovog članka u ''Moskovkim novostima'' što je prouzrokovalo bujicu oštrih napada na Evropljane u novinskim člancima, gde su [[Rusi|ruski]] pisci iskazali kako ih iritiraju. U dotičnim člancima je i bilo direktinih napada ne Nijemce. Iduće [[1865]]. godine, stogodišnjica od smrti [[Mihail Lomonosov|Mihaila Lomonosova]] se obilježavala širom [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Krenulo je sa objavljivanjem članaka o Lomonosovim poteškoćama, koje su mu stvarali strani članovi Ruske akademiije nauka od kojih su većinu činilu [[Nijemci]] ili ljudi njemačkog porijekla. Autori su kritizirali tadašnje njemačke (u [[Rusija|Rusiji]]) naučnike zbog njihovog zanemarivanja [[Ruski jezik|ruskog jezika]] i zato što su štampali članke na stranim jezicima, a istoremeno primali novac od ruskog naroda. Neki pisci su predlagali da ruske građane njemačkog porijekla, koji nisu govorili [[ruski jezik]] i nisu bili vjernici [[pravoslavlje|pravoslavne crkve]], treba smatrati strancima. Također je predloženo da Nijemcima treba zabraniti da se bave [[diplomacija|diplomacijom]] jer, kako je rečeno, nije sigurno da imaju „solidarnost i poštovanje prema Rusiji“. Uprkos novinskoj kampanji protiv Nijemaca, germanofobski osjećaji nisu uhvatili korijena u Rusiji u nekoj široj mjeri i ubrzo su nestali. Jedan od razloga je i to što je carska porodica imala njemačke krvi i jer je puno ruskih javnih ličnosti bilo njemačkog porijekla.<ref>{{Cite book |last=Forest|first=Benjamin | authorlink = |title=Religion and Identity in Modern Russia |publisher=[[Ashgate Publishing]] |date=2005 |location=|pages= 45-47 |url=| doi = |isbn=978-0754642725}}</ref> === Prvi svjetski rat === Godine [[1914.]], kada je njemačka vojska napala neutralnu [[Belgija|Belgiju]] i sjever [[Francuska|Francuske]], hiljade nedužnih belgijskih i [[francuzi|francuskih]] civila su streljani pod optužbom da su francuski gerilci.<ref>{{Cite book |last=Wieland|first=Lothar | authorlink = |title=Die Frage des belgischen «Franktireurkrieges» und die deutsche öffentliche Meinung 1914-1936 |publisher=Peter Lang |date=1984 |location=Frankfurt am Main|pages= 1-38 |url=| doi = |isbn=978-0754642725}}</ref> Ova nedjela, koja su doduše u savezničkoj štampi preuveličavana, korištena su da bi se uvećalo stvaranje antinjemačkog osjećaja. [[Propaganda]] [[Antanta|Saveznika]] je upoređivala Nijemce sa [[Huni]]ma i opisivala ih kao ljude sposobne da urade divljački okrutne i nasilne zločine. === Ujedinjeno Kraljevstvo === [[Datoteka:British Empire Union WWI poster.jpg|mini|desno|225px|[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanska]] antinjemački propagandni poster koji poziva na bojkot njemačkih proizvoda nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pod geslom „Jednom Nijemac – uvijek Nijemac!“]] U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], antinjemačko raspoloženje dovelo je do rijetkih nereda, napada na one za koje se sumnjalo da su [[Nijemci]], pljačkanja prodavnica čiji su vlasnici bili ljudi sa prezimenom koje je zvučalo njemački, itd. Ponekad bi ovo antinjemačko raspoloženje dobio i elemente [[antisemitizam|antisemitizma]].<ref>{{cite journal |last=Panayi |first=P. | authorlink = |title=Anti-German Riots in London during the First World War | journal = German History | volume = 7 | issue = 2 |pages= 184-203 |publisher=|location=|date=1989 |url=https://archive.org/details/sim_german-history_1989-08_7_2/page/184| doi = |id=|accessdate=}}</ref> Ova sve veća pojava u britanskom društvu je dostigla te razmjere da je bacila sumnju i na [[Popis engleskih i britanskih vladara|kralja]] [[George V|Georgea V]]. On je primoran da promjeni svoje njemačko prezime ''Sachsen-Coburg-Gotha'' u [[Dinastija Windsor|Windsor]] i da se oslobodi svih njemačkih titula u korist svojih rođaka koji su bili britanski podanici.{{sfn|Baldick|2006|pp=303-304}} [[Njemački ovčar|Njemačkom ovčaru]] je dato „uljepšano“ ime „Alsatian“ ({{jez-sh|alzaški}}), porijeklom iz [[Alzas]]a). Engleski [[Kenel Klub]] je ponovo ozvaničio izraz „njemački ovčar“ tek [[1977]]. U [[Kanada|Kanadi]], grad Berlin u [[Ontario|Ontariju]] je promjenio ime u [[Kitchener]], nazvan po [[lord Kitchener|lordu Kitcheneru]] koji se nalazio na slavnom ratnom posteru „Ja (lord Kitchener) hoću TEBE!“ ({{jez-engl|I want YOU!}}), pozivajući na regrutaciju. Ipak, nisu svi britanski vojnici imali negativan stav prema njemačkim trupama na [[Zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]]. Britanski pisac [[Nicholas Shakespeare]] citirao je izjavu iz pisma svoga djeda koji je bio učesnik u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]:<ref name="shakespeare">{{Citation |last=Nicholas |first=Shakespeare | author-link = Nicholas Shakespeare | author2-link = |title=The first casualty of war | newspaper = The Guardian |pages=|year=|date = 3. 12. 2005. |url=http://books.guardian.co.uk/bookclub/story/0,,1656271,00.html}}</ref> {{izdvojeni citat|Moje lično mišljenje je da se naši momci mnogo bolje slažu sa Nijemcima i da bi se mnogo radije borili protiv Francuza.|Nicholas Shakespeare}} Također, Shakespeareov djeda se i divi Nijemcima na njihovoj hrabrosti i disciplini:<ref name="shakespeare"/> {{izdvojeni citat|Bio je to lijep prizor, gledati Nijemce kako nam prilaze u čvrstoj formaciji, krećući se pravo prema našim mitraljezima... Ispred njih je bio oficir, koji ih je vodio, i koji je hladno gledao smrti u oči, sa svojom uspravljenom sabljom ispred sebe, pozdravljajući.|Nicholas Shakespeare}} === Australija === [[Datoteka:World War I-era Australian 'Anti-German League' badge circa 1915.jpg|mini|lijevo|225px|[[Australija|Australska]] značka iz [[1915]]. koja prikazuje antinjemačko raspoloženje u Australiji u to vrijeme; na znački piše „Antinjemačka Liga“]] U [[Australija|Australiji]], službena proklamacija donijeta [[10. 8.]] [[1914]]., zahtijevala je od svih njemačkih državljana da prijave svoje stalno mjesto boravka u najbližoj [[policija|policijskoj]] stanici i da jave vlastima svaku promjenu adrese. Dana [[27. 5.]] [[1915]]. je donešeno „Naređenje o ograničavanjima strancima“ ({{jez-engl|Aliens Restriction Order}}) po kojem su se stranci iz neprijateljskih zemalja, koji nisu stažirali, trebali javljati u policijsku stanicu svake nedjelje i nisu smjeli mijenjati mjesto boravka, samo sa službenim odobrenjem. Amandman ovom dokumentu, koji je donet u julu [[1915]]. zabranio je „neprijateljskim strancima“ i naturaliziranim (onima koji su porijeklom iz neprijateljske zemlje) građanima da mijenjaju svoja imena ili imena radnji i firmi koje vode. Godine 1914. je također donesen jedan akt koji je zabranio objavljivanje materijala na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] i škole koje su bile u sastavu [[Martin Luter|Luteranske crkve]] su primorane da drže predavanja na nekom drugom jeziku, a one škole koje to nisu prihvatile su zatvarane. Svi njemački klubovi i udruženja su zatvoreni.{{sfn|Jupp|2001|pp=371-372}} Mijenjani su i originalni nazivi mjesta ukoliko su bili njemačkog porijekla. U [[Južna Australija|Južnoj Australiji]] Grunthal je postaoVerdun, a Krichauff je postao Beatty. U [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]] grad Germantown je postao Holbrook, imenovan po podmorničkom komandantu [[Norman Douglas Holbrook|Normanu Douglasu Holbrooku]].{{sfn|Jupp|2001|pp=371-372}} Najzaslužnija za ovakvo antinjemačko raspoloženje u narodu bila je [[štampa]] koja je pokušavala stvoriti sliku da svi Australci njemačkog porijekla podržavaju [[Njemačko Carstvo|Njemačku]] i njenu politiku. Godine [[1915]]. Australijom je kružila brošura koja je tvrdila da se u njoj nalazi preko 3000 njemačih [[špijunaža|špijuna]]. Ovu propagandu su podržavale lokalne, ali i britanske kompanije, koje su željele eliminirati njemačku robu s australskog tržišta. Nijemci u Australiji su prikazivani kao „zli po prirodi“.{{sfn|Jupp|2001|pp=371-372}} === Sjedinjene Države === Kada su [[Sjedinjene Američke Države]] ušle u rat [[1917]]. godine, neki njemački emigranti, a ponekad i pripadnici nacija koje nisu njemačke, ali jesu [[Germani|germanske]] ([[Nizozemci]], [[Skandinavija|Skandinavci]], [[Švicarska|Švicarci]]...), gledani su sa sumnjom i napadani bez obzira na njihovu lojalnost. Neki njemački emigranti u SAD su osuđeni i zatvoreni, optuženi za pozivanje na pobunu, samo zbog toga što su odbijali da polože zakletvu „[[Oružane snage SAD|Američkom ratnom naporu]]“.<ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F50C17FC355B0C708CDDAC0894DE404482 Silence Broken, Pardons Granted 88 Years After Crimes of Sedition - New York Times]</ref> U [[New Orleans]]u, Berlinska ulica je promijenila naziv u Ulica generala [[John J. Pershing|Pershinga]] (američki i saveznički general, po porijeklu Nijemac), [[Kiseli kupus|''sauerkraut'']] ({{jez-sh|kiseli kupus}}, ''kraut'' je žargonski naziv na engleskom za Nijemca, kao što je npr. u [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] ''Švabo'', na njemačkom ''kraut'' znači kupus) su neki prozvali "Liberty Cabbage" (''slobodarski kupus''), ''"Njemačke boginje" (''Rubela'') postaju "liberty measles" ("slobodarske boginje"), [[hamburger]] postaje "liberty steak" ("slobodarska šnicla"), a dachshund ({{jez-sh|[[Jazavičar]]}}) postaje "liberty pup" ("slobodarsko kuče“ ili „kuče slobode").<ref name=ford>{{Cite book |last=Ford |first=Nancy Gentile | authorlink = |title=Issues of War and Peace |publisher=Greenwood Publishing Group |date=2002 |location=|pages=|url=https://archive.org/details/issuesofwarpeace0000ford| doi = |isbn=978-0313311963}}</ref> Između [[1917]]. i [[1918]]. godine, njemačko-američke škole i novine su zatvarane. U gradovima širom zemlje, biblioteke su javno palile knjige na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Gradovima koji su imali njemačke nazive, koje su im dali njihovi njemački osnivači, nasilno su [[Geografsko preimenovanje|mijenjana imena]] kako bi dobila [[engleski]] naziv. Također je uništavan svaki trag o njemačkom nasljedstvu takvih mjesta. U gradovima širom Amerike, nazivi ulica sa njemačkim prizvukom su zabranjeni. Čak su i mnoge porodice mijenjale svoja prezimena, kako bi izbjegla diskriminaciju zbog svog njemačkog porijekla. Ipak, dosta Nijemaca je bilo lojalno [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], a brojni su i ratovali protiv zemlje svog porijekla. Kako se atmosfera sve više zakuhtavala, spaljivanja „pronjemačkih knjiga“, špijuniranja u susjedstvu i traženje špijuna, pa i napadi na emigrante, postali su česta pojava. Tenzije su kulminirale [[4. 4.]] [[1918]]. kada je brutalno [[Linčovanje|linčovan]] njemački rudar Robert Prager u [[Collinsville (Illinois)|Collinsvilleu]] ([[Ilinois]]) jer je navodno bio „nelojalan“.<ref>{{cite news |last= |first= |title=GERMAN ENEMY OF U.S. HANGED BY MOB |work=[[St. Louis Globe-Democrat]] |pages= |language= |publisher= |date=5. 4. 1918. |url=http://web.mala.bc.ca/davies/H324War/Prager.lynching.1918.htm |accessdate=28. 6. 2008. |archive-date=2012-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722013306/http://web.viu.ca/davies/h324war/prager.lynching.1918.htm |dead-url=yes }}Contemporary newspaper account</ref><ref>{{cite journal |last=Schwartz |first=E.A. |authorlink= |title=The lynching of Robert Prager, the United Mine Workers, and the problems of patriotism in 1918 |journal=Journal of the Illinois State Historical Society |volume= |issue= |pages= |publisher= |location= |date=Winter 2003 |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3945/is_200301/ai_n9170046 |doi= |id= |accessdate=2008-07-08 |archive-date=2008-02-22 |access-date=2014-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080222161509/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3945/is_200301/ai_n9170046/print |url-status=dead }}</ref> Ovom raspoloženju među [[Amerikanci]]ma je doprinijelo i bombardiranje američkog otoka Black Tom [[1916]]. koje su financirali njemački obavještajci maskirani kao diplomati.<ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F50E10FD355B17738DDDA80B94DF405B868DF1D3 HOW EYEWITNESSES SURVIVED EXPLOSION - The New York Times]</ref> == Drugi svjetski rat == {{glavni|Drugi svjetski rat|Istočni front (Drugi svjetski rat)}} Tokom Drugog svjetskog rata antinjemačko raspoloženje je bilo izuzetno jako, naročito u onim zemljama koje su neposredno osjetile zlo koje je nanosio [[Treći Rajh]], kao što su [[Engleska]], [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]], [[Poljska]], [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslavija]], [[Francuska]] i druge. Mržnja prema Nijemcima je u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] bila tolika da su [[Wehrmacht|njemački vojnici]] ubijani skoro uvijek pri predaji. Sovjetska vojska je počinila i mnoga zlodjela nad civilnim stanovništvom, njemačka sela su spaljivana, gradovi rušeni, žene silovane, a civili nerijetko ubijani. Ovi zločini dijelom su bili osveta za njemačku ulogu na Istočnom frontu gdje su razoreni mnogi sovjetski gradovi ([[Volgograd|Staljingrad]], [[Harkov]]...), ubijani svi za koga bi posumnjali da radi protiv njemačkih snaga, itd. Najokrutniji su bili pripadnici jedinica [[SS]]-a. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Godine [[1940]]. Ministarstvo informacija Ujedinjenog Kraljevstva je lansiralo „kampanju bijesa“ {{jez-engl|Anger Campaign}} kako bi usadili „ljutnju svakom pojedincu prema Nijemcima i Njemačkoj“, jer je prosečan Britanac „gajio malo pravog osjećaja mržnje prema prosječnom Nijemcu“.{{sfn|McLaine|1979|pp=143}} [[Sir (titula)|Sir]] Robert Vansittart, diplomatski savjetnik pri kancelariji inostranih poslova do [[1941]], napravio je seriju radio programa u kojima kaže da je njemačka nacija zasnovana na „zavisti, samosažaljenju i okrutnosti“ i da je historijsko razvijanje ove nacije, sa ovakvim osobinama, „stvorilo tle za stvaranje [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacizma]]“, te da je baš [[nacizam]] „izraz prave tame njemačke duše“.{{sfn|Lawson|2006|pp=97}} Britanski institut za javno mišljenje (BIPO) je pratio razvijanje antinjemačkog i antinacističkog raspoloženja u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]], pitajući javnost putem nekoliko upitnika napravljenih u periodu od [[1939]]. do [[1943]]. je li „glavni neprijatelj Britanije njemački narod, ili nacistička vlast“. Godine [[1939]]. samo 6% ispitanika je odgovorilo da je glavni krivac njemački narod, ali nakon [[Blitz]]a i „Kampanje bijesa“ [[1940]]. broj sa ovakvim odgovorom se povećao na 50%. Ovaj postotak se [[1943]]. spustio na 41%. Obavještajna služba je prijavila da je u [[1942]]. godini bilo kritike prema zvaničnom stavu britanske vlade; govorilo se da bi „Engleska trebala biti civilizacijski uzor“ i da bi mržnja samo smetala smirivanju stvari nakon rata.{{sfn|Fox|2007|pp=139-140}} Iste godine organizacija Mass Observation je zatražila od svojih analitičara da provedu ispitivanje u kojem će pitati Britance za mišljenje o njemačkom narodu. Njih 54% bilo je mišljenja da [[Nijemci]] „nisu krivi za rat već nacistička vlada“. Kako je rat napredovao, tako je i ova „simpatija“ prema njemačkom narodu rasla. Mass Observation je 1943. ustanovio da je 60% ispitanih naglasilo jasnu razliku između Nijemaca i njihove vlade, dok je samo 20% izjavilo da mrzi Nijemce i podržava revanšizam. Britanski propagandni filmovi u to vrijeme su pospješili ovakvo mišljenje većine Britanaca, jer je u njima jasno stavljana crta između nacista i ostalih Nijemaca.{{sfn|Fox|2007|pp=139-140}} === Sjedinjene Države === [[Datoteka:PropagandaNaziJapaneseMonster.gif|mini|desno|225px|[[SAD|Američki]] propagandni poster iz Drugog svjetskog rata]] Kada je njemački [[džepni bojni brod]] „Dojčland“ ({{jez-njem|Deutschland}}) zaplijenio američki [[teretni brod]] „SS City of Flint“, u [[oktobar|oktobru]] [[1939]]. godine, to je uzrokovalo veliko antinjemačko raspoloženje u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]]. Prilikom ulaska u rat, vlada SAD je zatvorila (između ostalih) najmanje 10.000 Amerikanaca njemačkog porijekla. Posljednji Amerikanac njemačkog porijekla je ostao zatvoren sve do [[1948]]. na otoku Elis,<ref>{{Cite web |title=German American Internee Coalition |url=http://www.gaic.info/history.html |access-date=2014-02-20 |archive-date=2010-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301123425/http://www.gaic.info/history.html |dead-url=yes }}</ref> čak tri i po godine nakon završetka rata. Godine [[1944]], Henry Morgenthau mlađi, američki sekretar državne kase, na [[Druga kvebeška konferencija|Drugoj kvebeškoj konferenciji]] je iznio prijedlog kako da se [[Njemačka]] kazni. Ovaj plan je postao poznat kao „Morgenthauov plan“, a ideja je bila da se uništi njemačka [[teška industrija]], čime bi Njemačka postala isključivo poljoprivredna zemlja. === Brazil === Nakon objave rata [[1942.]], antinjemački neredi su otpočeli u skoro svakom [[brazil]]skom gradu u kome [[Nijemci]] nisu bili većinski narod. Demonstranti su uništavali njemačke fabrike, uključujući i fabriku za preradu duhana „Suerdik“ (''Suerdick'') u [[Baija|Baiji]], prodavnice i hotele. Najveće demonstracije su se zbile u [[Porto Alegre|Porto Alegru]] i [[Rio Grandi do Sul|Rio Grande do Sulu]]. Brazilska policija je krivično gonila i zatvorila podanike Sila osovine u zatvoreničkim kampovima sličnim onim u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] koji su se koristili za [[Japanci|Japance]]. Nekoliko Nijemaca i Brazilaca njemačkog porijekla je ubijeno. Nakon završetka rata, njemačke škole nisu ponovo otvarane, novine na njemačkom jeziku su nestale, a upotreba njemačkog jezika je zabranjena.{{sfn|Adam|2005|pp=184}} == Povezano == * [[Germanofilija]] * [[Fobija]] == Reference == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last=Forest|first=Benjamin | authorlink = |title=Religion and Identity in Modern Russia |publisher=[[Ashgate Publishing]] |year=2005|location=|pages= 45-47 |url=| doi = |isbn=978-0754642725}} * {{Cite book |ref= harv|last=Wieland|first=Lothar | authorlink = |title=Die Frage des belgischen «Franktireurkrieges» und die deutsche öffentliche Meinung 1914-1936 |publisher=Peter Lang |year=1984|location=Frankfurt am Main|pages= 1-38 |url=| doi = |isbn=978-0754642725}} * {{Cite book |ref= harv|last=Baldick |first=Chris | authorlink = | coauthors = Jonathan Bate|title=The Oxford English Literary History: 1910-1940 |publisher=Oxford University Press |year=2006|location=|pages= [https://archive.org/details/oxfordenglishlit0013unse/page/303 303]-304 |url=https://archive.org/details/oxfordenglishlit0013unse| doi = |isbn=978-0198183105}} * {{Cite book |ref= harv|last=Jupp |first=James | authorlink = |title=The Australian People |publisher=Cambridge University Press |year=2001|location=|pages= 371-372 |url=| doi = |isbn=978-0521807890}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ford |first=Nancy Gentile | authorlink = |title=Issues of War and Peace |publisher=Greenwood Publishing Group |year=2002|location=|url=https://archive.org/details/issuesofwarpeace0000ford| doi = |isbn=978-0313311963}} * {{Cite book |ref= harv|last=McLaine |first=Ian | authorlink = |title=Ministry of Morale: Home Front Morale and the Ministry of Information in World War II |publisher=Alan & Unwin |year=1979|location=|pages=p. 143|url=https://archive.org/details/ministryofmorale0000unse_f9h0| doi = |isbn=978-0049400559}} * {{Cite book |ref= harv|last=Lawson |first=Tom | authorlink = |title=The Church of England and the Holocaust |publisher=Boydell Press |year=2006|location=|pages=p. 97 |url=| doi = |isbn=978-1843832195}} * {{Cite book |ref= harv|last=Fox |first=Jo | authorlink = |title=Film Propaganda in Britain and Nazi Germany: World War II Cinema |publisher=Berg Publishers |year=2007|location=|pages= [https://archive.org/details/filmpropagandain0000foxj/page/139 139]-140 |url=https://archive.org/details/filmpropagandain0000foxj| doi = |isbn=978-1859738962}} * {{Cite book |ref= harv|last=Adam |first=Thomas | authorlink = | coauthors = Will Kaufman |title=Germany and the Americas |publisher=ABC-CLIO |year=2005|location=|pages=p. 184 |url=https://archive.org/details/germanyamericasc0003unse| doi = |isbn=978-1851096282}} {{refend}} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Anti-German propaganda |commonscatsh = Germanofobija |wječnik = germanofobija }} {{Ksenofobije}} [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Njemačka]] tg5jrug3kl2dz1eybak6r3d3u3twvjb Razgovor:Benedikt 1 513418 42680380 2377567 2026-08-21T16:36:13Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Benedikt]] na [[Razgovor:Benedikt (razvrstavanje)]] 2377567 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 42680394 42680380 2026-08-21T16:50:20Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Razgovor:Benedikt (razvrstavanje)]] na [[Razgovor:Benedikt]] preko preusmjerenja: nazad, ne radimo preusmerenje do višeznačnica 2377567 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Benedikt 0 1232016 42680378 40671084 2026-08-21T16:36:12Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Benedikt]] na [[Benedikt (razvrstavanje)]] 40671084 wikitext text/x-wiki '''Benedikt''' se može odnositi na * [[Benedict, Kansas]] * [[Benedict, Nebraska]] * [[Benedict, North Dakota]] * [[Benedict, Maryland]] {{Razvrstavanje}} k1s7ekpjdotg0qyioht8jupe5b8w1er 42680382 42680378 2026-08-21T16:36:48Z SrpskiAnonimac 101643 42680382 wikitext text/x-wiki '''Benedikt''' se može odnositi na * [[Benedikt (općina)]] * [[Benedict, Kansas]] * [[Benedict, Nebraska]] * [[Benedict, North Dakota]] * [[Benedict, Maryland]] {{Razvrstavanje}} rgor8n8upgbugwniim2i6scsjrq4mpm 42680383 42680382 2026-08-21T16:37:29Z SrpskiAnonimac 101643 42680383 wikitext text/x-wiki '''Benedikt''' se može odnositi na * [[Benedikt v Slovenskih goricah]] * [[Benedikt (općina)]] * [[Benedict, Kansas]] * [[Benedict, Nebraska]] * [[Benedict, North Dakota]] * [[Benedict, Maryland]] {{Razvrstavanje}} mt3cci09jdruqnejpabrd75ghtwfndy 42680392 42680383 2026-08-21T16:50:20Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Benedikt (razvrstavanje)]] na [[Benedikt]] preko preusmjerenja: nazad, ne radimo preusmerenje do višeznačnica 42680383 wikitext text/x-wiki '''Benedikt''' se može odnositi na * [[Benedikt v Slovenskih goricah]] * [[Benedikt (općina)]] * [[Benedict, Kansas]] * [[Benedict, Nebraska]] * [[Benedict, North Dakota]] * [[Benedict, Maryland]] {{Razvrstavanje}} mt3cci09jdruqnejpabrd75ghtwfndy Žitomir (Ukrajina) 0 1258072 42680366 42511232 2026-08-21T15:32:54Z Vlad5250 131203 /* Geografija */ 42680366 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Žitomir | ime_genitiv =Žitomira | izvorno_ime =<small>Жито́мир</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama =Житомир, Михайловская улица.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike =Mihajlovska ullica | slika_zastava=Flag of Zhytomyr.svg | slika_zastava_veličina=60px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of arms of Zhytomyr.svg | slika_grb_veličina =40px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Ukrajina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =15 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 28 | dužina-minute = 40 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Ukrajina}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info = [[Žitomirska oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe =Vladimir Deboj | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =65 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 221 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2013]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =271 303 <ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EEST | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =[[UTC+2]] | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj = 10000 - 10036 | pozivni_broj =+380 412 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://zt-rada.gov.ua/index.php www.zt-rada.gov] | bilješke = }} '''Žitomir''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Ruski jezik|ruski]]: ''Жито́мир'', [[poljski jezik|poljski]]: ''Żytomierz'') je [[glavni grad]] i najveći [[grad]] [[Žitomirska oblast|Žitomirske oblasti]] od 271 303 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-zytomyr.php | title =Ukaraine: Žytomyr / Житомир | accessdate = 05. 04. 2014 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> U vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]] Žitomir je bio poznat kao mjesto strategijske [[avion|avio]] baze Ozerna, smještene 11 [[km]] jugoistočno od centra grada. == Geografija == Žitomir leži na zapadu [[Ukrajina|Ukrajine]], u gornjem toku [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Teteriv]], u kraju u kom se ona probija preko stjenovitih brda<ref name=brit/>, udaljen oko 130 [[km]] zapadno od [[Kijev]]a. [[Datoteka:Zhytomyr University.JPG|thumb|left|260px|Zgrada [[univerzitet]]a]] == Historija == Iako postoji vjerovanje da je grad osnovan još u [[9. vijek]]u, prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz [[1240]]. kad su ga opljačkali. [[Tatari]].<ref name=brit/> Žitomir je zarana postao [[državna uprava|administrativni]] i [[trgovina|trgovački]] centar, čiji se značaj povećao dolaskom [[Željeznica|željeznice]], jer je tad postao najveći transportni centar zapodno od [[Kijev]]a, mjesto gdje su se ukrštali prometni pravci između sjevera i juga.<ref name=brit/> == Obrazovanje i kultura i znamenitosti == Žitomir ima agronomski i pedagoški [[univerzitet]]<ref name=brit/> (nekadašnje [[fakultet]]e), i brojne kulturne institucije, tri [[teatar|teatra]], 8 [[muzej]]a i [[Orkestar|filharmoniju]]. == Privreda i transport == Današnji Žitomir je [[industrija|industrijski]] grad: [[Pilana|pilane]], [[namještaj]], [[tekstil]] ([[lan]]ena platna, sintetička vlakna) i muzički instrumenti, naročito harmonike.<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/657053/Zhytomyr |title = ''Zhytomyr'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 05. 04. 2014}}</ref> == Poznati sugrađani == * [[Sergej Koroljov]] [[SSSR|sovjetski]] konstruktor [[raketa]] * [[Svjatoslav Richter]] veliki [[SSSR|sovjetski]] [[pijanist]] == Gradovi prijatelji == * {{flag|Gruzija}}, [[Kutaisi]] * {{flag|Bugarska}}, [[Montana]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Zhytomyr}} * [http://zt-rada.gov.ua/index.php Službene stranice grada] {{uk icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/657053/Zhytomyr ''Zhytomyr'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Administrativni centri u Ukrajini}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] gvedbq9jrs17g1g7si8q8tzfxo9t506 Nova Srbija (razvrstavanje) 0 1315527 42680469 41346957 2026-08-21T22:27:40Z SrpskiAnonimac 101643 42680469 wikitext text/x-wiki '''Nova Srbija''' se može odnositi na: * [[Nova Srbija (oblast)]], istorijsku oblast. * [[Nova Srbija (politička stranka)]], srpska politička stranka. == Povezano == * [[Srbija (razvrstavanje)]] {{razvrstavanje}} i1irbbjaep0aagka038x5qer629iaz3 42680471 42680469 2026-08-21T22:28:27Z SrpskiAnonimac 101643 42680471 wikitext text/x-wiki '''Nova Srbija''' se može odnositi na: * [[Nova Srbija (oblast)]], istorijska oblast u Ruskoj Imperiji. * [[Nova Srbija (politička stranka)]], politička stranka u Srbiji. == Povezano == * [[Srbija (razvrstavanje)]] {{razvrstavanje}} d950oe637mrypx0mul392bsr5o8chzk Gössenheim 0 1362027 42680445 42531177 2026-08-21T19:39:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680445 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Gesenhajm | izvorni_naziv = ''Gössenheim'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = Wappen goessenheim.jpg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.288<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 112 | aglomeracija = | površina = 11,5 | gšir = 50.01917 | gduž = 9.78278 | nadmorska_visina = 160–305 | registarska_oznaka = MSP | pozivni_broj = 09358 | poštanski_kod = 97780 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.goessenheim.de www.goessenheim.de] | gradonačelnik = ''Theodor Gärtner'' | stranka = UGB | ije = da }} '''Gesenhajm''' ({{jez-nem|Gössenheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 40 opštinskih središta okruga [[Okrug Majna-Špesart|Majna-Špesart]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.288 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9677132. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Gössenheim in MSP.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majna-Špesart]] Gesenhajm se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Majna-Špesart. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 160–305 metara. Površina opštine iznosi 11,5&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.288 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 112 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Gössenheim}} * [http://www.goessenheim.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812000140/http://goessenheim.de/ |date=2020-08-12 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majn-Špesart}} 5u5mc1hiunuq5i0bk491dphv13olj0o Gräfendorf 0 1362041 42680437 42531045 2026-08-21T18:23:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680437 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Grefendorf | izvorni_naziv = ''Gräfendorf'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Gräfendorf COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.406<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 31 | aglomeracija = | površina = 45,3 | gšir = 50.12139 | gduž = 9.73806 | nadmorska_visina = 167–231 | registarska_oznaka = MSP | pozivni_broj = 09357 | poštanski_kod = 97782 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.graefendorf.de/ www.graefendorf.de] | gradonačelnik = ''Alfred Frank'' | stranka = [[Christlich-Soziale Union in Bayern|CSU]]/Dorfgemeinschaft | ije = da }} '''Grefendorf''' ({{jez-nem|Gräfendorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 40 opštinskih središta okruga [[Okrug Majna-Špesart|Majna-Špesart]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.406 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9677133. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Gräfendorf in MSP.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Majna-Špesart]] Grefendorf se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Majna-Špesart. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 167–231 metra. Površina opštine iznosi 45,3&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.406 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 31 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Gräfendorf}} * [http://www.graefendorf.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109174035/http://graefendorf.de/ |date=2016-01-09 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Majn-Špesart}} igwno1i362cnyhbfh7o1ybr3yakw45q Würzweiler 0 1365805 42680359 42526575 2026-08-21T14:17:20Z -wuppertaler 176393 photo added 42680359 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Vircvajler | izvorni_naziv = ''Würzweiler'' | slika = Würzweiler- Bürgerhaus 8.7.2007.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Würzweiler COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 209<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 90 | aglomeracija = | površina = 2,3 | gšir = 49.65417 | gduž = 7.86278 | nadmorska_visina = 282 | registarska_oznaka = KIB | pozivni_broj = 06361 | poštanski_kod = 67808 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.rockenhausen.de/haupt/menue/wir_in_der_nordpfalz/ortsgemeinden/wuerzweiler/index.phtml rockenhausen.de] | gradonačelnik = ''Uwe Pfeiffer'' | stranka = | ije = da }} '''Vircvajler''' ({{jez-nem|Würzweiler}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 81 opštinskog središta okruga [[Okrug Donersberg|Donersberg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 209 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7333084. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Würzweiler_in_KIB.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Donersberg]] Vircvajler se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Donersberg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 282 metra. Površina opštine iznosi 2,3&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 209 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 90 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Würzweiler}} * [http://www.rockenhausen.de/haupt/menue/wir_in_der_nordpfalz/ortsgemeinden/wuerzweiler/index.phtml Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Donersberg}} 6imsxdbc2wbyx6afcxwdttv2el2msi2 Groß Quenstedt 0 1367698 42680436 42530927 2026-08-21T18:13:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680436 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Gros Kvenštet | izvorni_naziv = ''Groß Quenstedt'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DE-ST 15-0-85-125 Gross Quenstedt COA.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Saksonija-Anhalt]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.014<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 65 | aglomeracija = | površina = 15,6 | gšir = 51.92806 | gduž = 11.10806 | nadmorska_visina = 95 | registarska_oznaka = HZ | pozivni_broj = 039424 | poštanski_kod = 38822 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bode-holtemme.de/ www.bode-holtemme.de] | gradonačelnik = ''Arno Bartels'' | stranka = | ije = da }} '''Gros Kvenštet''' ({{jez-nem|Groß Quenstedt}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]]. Jedno je od 20 opštinskih središta okruga [[Okrug Harc|Harc]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.014 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 15085125. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Groß Quenstedt in HZ.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Harc]] Gros Kvenštet se nalazi u saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]] u okrugu Harc. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 95 metara. Površina opštine iznosi 15,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.014 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 65 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Groß Quenstedt}} * [http://www.bode-holtemme.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211195802/http://www.bode-holtemme.de/ |date=2009-12-11 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Harc}} s2skb1esk8k9evp7fywwoby0ezn5ppr Harsleben 0 1367778 42680459 42531364 2026-08-21T21:20:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680459 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Harsleben | izvorni_naziv = ''Harsleben'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = Wappen Harsleben.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Saksonija-Anhalt]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.253<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 81 | aglomeracija = | površina = 27,9 | gšir = 51.86667 | gduž = 11.09306 | nadmorska_visina = 123 | registarska_oznaka = HZ | pozivni_broj = 03941 | poštanski_kod = 38829 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bode-holtemme.de/ www.bode-holtemme.de] | gradonačelnik = ''Holger Bauermeister'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Harsleben''' ({{jez-nem|Harsleben}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]]. Jedno je od 20 opštinskih središta okruga [[Okrug Harc|Harc]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.253 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 15085140, ''[[NUTS]]'' (DEE09) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE HSE) kod. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Harsleben in HZ.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Harc]] Harsleben se nalazi u saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]] u okrugu Harc. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 123 metra. Površina opštine iznosi 27,9&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.253 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 81 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Harsleben}} * [http://www.bode-holtemme.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211195802/http://www.bode-holtemme.de/ |date=2009-12-11 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Harc}} 1vbh46vhhbjsmsj27xz60se9tqf8lod Razgovor:Hag (razvrstavanje) 1 1373444 42680423 4440683 2026-08-21T17:37:59Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Haag]] na [[Razgovor:Haag (razvrstavanje)]] 4440683 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 42680431 42680423 2026-08-21T17:51:25Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Haag (razvrstavanje)]] na [[Razgovor:Hag (razvrstavanje)]] 4440683 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Bistrica (pritoka Sutle) 0 1406212 42680385 42401116 2026-08-21T16:38:42Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Bistrica (Sutla)]] na [[Bistrica (pritoka Sutle)]] 42401116 wikitext text/x-wiki {{Rijeka | ime= Bistrica | slika =Postcard of Bistrica ob Sotli (4).jpg | opis_slike = | mapa = | opis_m = | Duljina= 32<ref name=brit/> | Nadmorska visina izvora =480 | Nadmorska visina ušća=180<ref name=brit/> | Prosječni istjek = | Površina porječja=108 | Izvor=[[selo]] Loke pri Planini ([[Šentjur (općina)|Općina Šentjur]]) | Ušće=[[Bistrica ob Sotli (općina)|Bistrica ob Sotli]] | Tip ušća = | Pritoke= | Države kroz koje protječe = {{flag|Slovenija}} | Gradovi kroz koje protječe= | Sliv= [[Crno more|crnomorski]] | Ulijeva se u= [[Sutla|Sutlu]] | Plovna od - do= }} '''Bistrica''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na istoku [[Slovenija|Slovenije]] duga 32 [[km]]<ref name=brit/>, desna [[pritoka]] rijeke [[Sutla|Sutle]]. == Geografija == Bistrica [[izvor]]e kod [[selo|sela]] Loke pri Planini u [[Šentjur (općina)|Općini Šentjur]] na [[Kozjansko]]m, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 480 [[metar]]a.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.stat.si/letopis/1998/01_98/01-10-98.asp?jezik=en | title =''Reke dolge'' | accessdate =20. 05. 2014 | language =slovenski | publisher =Statistički Ured Republike Slovenije | archive-date =2007-10-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20071020155040/http://www.stat.si/letopis/1998/01_98/01-10-98.asp?jezik=en }}</ref> Od izvora Bistrica teče prema jugoistoku preko centra kozjanskog kraja - [[Kozje|Kozja]], prema selu Podsreda gdje pravi veliki zavoj i okreće smjer prema [[sjeveroistok]]u do svog [[ušće|ušća]] u [[Sutla|Sutlu]] kod sela Polje pri Bistrici ([[Bistrica ob Sotli (općina)|Općina Bistrica ob Sotli]]), koje leži preko puta [[Hrvatska|hrvatskog]] [[Kumrovec|Kumrovca]]. U donjem dijelu svoga toka, nakon Podsrede između sela Trebče i Zagaj, rijeka je urezala [[kanjon]] dug oko 3&nbsp;km, koji je toliko uzak da je gotovo neprohodan. [[Sliv]] Bistrice velik je oko 108 [[km²]], i proteže se po [[Kozjansko]]m. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.posavje.com/reka-bistrica.aspx ''Reka Bistrica'' na portalu Posavje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161026153308/http://www.posavje.com/reka-bistrica.aspx |date=2016-10-26 }} {{sl icon}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Porječje Save]] 104jkaupv5k01jncb7nw1wi6awedc1v Toska (Struga) 0 1454223 42680360 42598738 2026-08-21T14:27:32Z Ehrlich91 31090 42680360 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Toska (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Toska |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Тоска}}</small> |grb = |slika = Место на Тоска.jpg |opis_slike = |opština = Struga |populacija = 0 |nadm visina = 890 |gšir = 41.2781 |gduž = 20.6753 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6334 |registarska oznaka =SU }} '''Toska''' ({{jez-mak|Тоска}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Toska pripada [[Opština Struga|opštini Struga]]. == Prirodni uslovi == Naselje Toska je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Struga|Struge]], naselje je udaljeno 15&nbsp;km severno. Toska se nalazi u istorijskoj oblasti [[Srednji Drimkol]], koja obuhvata [[klisura]]st deo [[Crni Drim|Crnog Drima]] nizvodno od [[Struga|Struge]]. Naselje se obrazovalo na zapadnim padinama planine [[Karaorman]]. Nadmorska visina naselja je približno 890 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Toska je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine bila bez stanovnika. == Povezano == * [[Opština Struga]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.struga.gov.mk www.struga.gov.mk Zvanična stranica opštine Struga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719094449/http://www.struga.gov.mk/ |date=2011-07-19 }} {{Opština Struga}} [[Kategorija:Opština Struga]] lmrmskx7vbvid6qcmnnr8cb2nzbrh3d Janko Jovanović 0 1458208 42680534 42658666 2026-08-22T10:19:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680534 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Janko Jovanović | slika = Janko_jovanović_drenovski.png | opis_slike= | datum_rođenja = [[21. maja]] [[1901]]. | mesto_rođenja = [[Ravnje (Sremska Mitrovica)|Ravnje]] | država_rođenja = {{zastava|Kraljevina Srbija}} | datum_smrti = [[19. aprila]] [[1939]]. ('''37''' god.) | mesto_smrti = [[Moskva]] | država_smrti = {{zas|Sovjetski Savez}} [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] |supruga= |KPJ=[[1919]]. |rat=[[Španski građanski rat]] |služba=[[Internacionalne brigade]] }} '''Janko Jovanović''' (pseudonimi ''Drenovski'' i ''Daskal''; [[21. maja]] [[1901]] – [[19. aprila]] [[1939]]) je bio srpski [[komunista]] i poručnik u [[španski borac|španskom građanskom ratu]], streljan tokom Staljinove [[Velika čistka|čistke]] u Moskvi. == Biografija == Rođen je 1901. godine u [[Ravnje (Sremska Mitrovica)|Ravnju]], kod [[Bogatić]]a u [[Mačva|Mačvi]], u porodici zanatlije - kovača.{{sfn|Chase|2001|p=353}} Po zanimanju je bio učitelj. Bio je član [[SKOJ]]-a od njegovog osnivanja [[1919]]. godine, a [[1922]]. postao je član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Cela porodica učestvovala je u radničkom pokretu, te je on postao komunista pod uticajem oca i starijeg brata. Završio je učiteljsku školu u Šapcu 1922. godine, a potom je dobio službu u selu [[Drenovo]] kraj [[Veles|Velesa]]. [[1923]]. i [[1924]]. godinu proveo je na redovnom služenju vojnog roka. Prvo je obučavan za oficira, ali je potom zbog vršenja komunističke propagande degradiran na položaj običnog redova.{{sfn|Chase|2001|p=353}} Posle vojske je radio kao učitelj po manjim mestima u Makedoniji i Srbiji.<ref name="ubavka">{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |title=Ubavka Vujošević, ''Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2019.), 123-124. |access-date=2025-07-31 |archive-date=2025-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250505223112/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1927]]. godine je otpušten jer je delio komunističku literaturu učenicima, seljacima i drugim nastavnicima. Optužen je za uvredu [[Kralj Aleksandar Karađorđević|kralja Aleksandra]] i komunističku propagandu, ali mu nije suđeno usled nedostatka dokaza.{{sfn|Chase|2001|p=354}} Za vreme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], Jovanović dobija premeštaj u Bogatić, gde radi kao seoski učitelj. Povezuje se sa partijskom organizacijom i počinje da organizuje seljaštvo Mačve u okviru Komunističke partije. U leto [[1932]]. godine, kada je formiran Sreski komitet KPJ za Mačvu, Jovanović je izabran za njegovog sekretara. U isto vreme organizuje oblasnu konferenciju KPJ.{{sfn|Josić|1984|pp=350–351}} Partijska organizacija bila je povezana prvenstveno sa [[Sima Marković|Simom Markovićem]], što je, prema tvrdnjama Jovanovića, bila praktična, a ne ideološka odluka, jer je Marković bio jedini kontakt u uslovima diktature.{{sfn|Josić|1981|pp=228–229}} U leto [[1934]]. godine došlo je do partijske provale jer je Jovanović, tada član Okružnog komiteta, pokušavao da organizuje radničke demonstracije povodom dolaska kralja Aleksandra u Šabac. U septembru iste godine prisustvuje Pokrajinskoj konferenciji KPJ za Srbiju, na kojoj kritikuje rad Sime Markovića.{{sfn|Josić|1981|p=234}} Nedugo potom, napušta sve funkcije u Sreskom komitetu, pošto se seli u Beograd radi školovanja u Višoj pedagoškoj školi.{{sfn|Josić|1984|pp=352–353}} [[1935]]. godine, nakon završene Visoke pedagoške škole i usled policijskih provala u Beogradu, upućen je od strane KPJ na školovanje u Moskvu. U Moskvi živi pod imenima '''Dušan Drenovskij''' i '''Ivan Daskal'''. Upisao je aspiranturu na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada|Komunističkom univerzitetu nacionalnih manjina Zapada]]. Kada je on rasformiran, upućen je u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnu lenjinsku školu]].<ref name="ubavka"/> [[1936]]. godine, iz SSSR-a je među prvima otišao kao [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|dobrovoljac u Španski građanski rat]], da se bori protiv Frankovih nacionalističkih snaga. Bio je komandant mitraljeskog voda XI [[Internacionalne brigade]]. Tokom Bitke za Madrid, [[27. decembra]] 1936. godine, izgubio je desnu ruku u borbi.{{sfn|Vukliš|2024|p=434}} Jovanovićev gubitak desne ruke opisao je detaljno očevidac, njegov saborac Mate Blažević: {{citat|Uputili smo se zatim prema Madridu. U Fuensaralesu, kraj Madrida, napale su nas fašistička artiljerija i avijacija, pa smo skrenuli u malo selo Paeblo Iglesija gde smo posle kratke obuke dobili municiju i 27. decembra na oko dva kilometra pred gradom Brunetom stupili u borbu. Poseli smo položaj i otvorili usredsređenu vatru na neprijatelja. Fašističke snage su bile primorane na povlačenje iz grada. Na samom ulazu u grad nalazilo se naše mitraljesko odeljenje koje je otvaralo vatru na neprijateljsku zaštitnicu. Odjednom nas neprijatelj poče gađati bacačima. Politički komesar bataljona, drug Pena, sruši se mrtav, pogođen u stomak. Pogibe oko nas još drugova, ali naš mitraljez nije prestajao da tuče. U jednom trenutku, poručnik Drenovski pade pored mene. "Pogodiše me..." izusti grčeći se od bola. Granata mu je presekla desnu ruku i teško je krvario. Ljubo Blažević priskoči, te ga prenesosmo do tenkova, gde ga preuzeše bolničari, a mi se vratismo našem mitraljezu i produžismo borbu.<ref name="mate">{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(276)/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |title=Mate Blažević, “Madridski front”, u Čedo Kapor, ur. ''Španija 1936-1939: Zbornik sećanja jugoslovenskih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu'', Tom 2 (Beograd: Vojnoizdavaĉki zavod, 1971), 197. |access-date=2025-07-31 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203061201/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(276)/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |url-status=dead }}</ref>}} U maju [[1937]]. godine, teško ranjeni Jovanović vraćen je u Sovjetski Savez i radi kao šef Balkanskog odseka Kadrovskog odeljenja [[Komunistička internacionala|Kominterne]].<ref name="ubavka"/>{{sfn|Gužvica|2020|pp=47, 120}} Njegovi izveštaji Kadrovskom odseku Kominterne predstavljaju značajan izvor za razumevanje dinamike represije unutar KPJ tokom Velike čistke.{{sfn|Gužvica|2020|pp=55, 89}} Blisko je sarađivao sa [[Kamilo Horvatin|Kamilom Horvatinom]], koji je od hapšenja [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]] u avgustu 1937. pa do sopstvenog hapšenja u februaru [[1938]]. godine bio najozbiljniji kandidat za preuzimanje pozicije generalnog sekretara KPJ.<ref>[https://hrcak.srce.hr/236077 Stefan Gužvica, "Kamilo Horvatin: Zaboravljeni kandidat za generalnog sekretara Komunističke partije Jugoslavije", ''Historijski zbornik'' 72/1 (2019), 139–164.]</ref> U jesen 1938, Janko Jovanović je, zajedno sa [[Vladimir Ćopić|Vladimirom Ćopićem]] i [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] radio na prevodu [[Staljin|Staljinove]] knjige ''Kratak kurs istorije [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|VKP(b)]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=434}}{{sfn|Gužvica|2020|p=120}} Uhapšen je u moskovskom hotelu "Luks", u kom je živeo, 3. novembra 1938. Istog dana su uhapšeni i Vladimir Ćopić i [[Vilim Horvaj]]. Nakon višemesečnog isleđivanja, oni su odlukom Vojnog kolegijuma Vrhovnog suda SSSR osuđeni na smrt i skupa streljani u Moskvi [[19. april]]a [[1939]]. godine.{{sfn|Gužvica|2020|p=125–128}} [[Georgi Dimitrov]] obratio se NKVD-u u februaru [[1941]]. godine sa pismenom molbom da se slučaj Jovanovića revidira i da se Jovanović pusti na slobodu, ne znajući da je bio mrtav već skoro dve godine.{{sfn|Chase|2001|p=350}} Janko Jovanović je rehabilitovan u SSSR-u 10. juna [[1958]]. godine.<ref name="ubavka"/> Osnovna škola u Ravnju nosila je ime "Janko Jovanović Španac". == Izvori == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Chase|first1=William J.|title=Enemies Within the Gates?: The Comintern and the Stalinist Repression, 1934-1939|date=2001|publisher=Yale University Press|location=New Haven, CT|url=https://slowrotation.memoryoftheworld.org/William%20J.%20Chase/Enemies%20Within%20the%20Gates__%20The%20Comi%20(255)/Enemies%20Within%20the%20Gates__%20The%20-%20William%20J.%20Chase.pdf|ref=harv|access-date=2025-10-30|archive-date=2025-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20251108094915/https://slowrotation.memoryoftheworld.org/William%20J.%20Chase/Enemies%20Within%20the%20Gates__%20The%20Comi%20(255)/Enemies%20Within%20the%20Gates__%20The%20-%20William%20J.%20Chase.pdf|url-status=dead}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book|last1=Josić|first1=Pavle M.|title=Šabac 1918-1941.|date=1981|publisher=Međuopštinski istorijski arhiv Šabac|location=Šabac|url=http://sabac.digitalna.biblioteka.rs/PDF-MIN/306.pdf|ref=harv|access-date=2025-07-31|archive-date=2025-12-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20251225123404/http://sabac.digitalna.biblioteka.rs/PDF-MIN/306.pdf|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Josić|first1=Pavle M.|title=Šabac u prošlosti, knjiga IV|chapter=Šabac i okolina između dva svetska rata|editor=Stanoje Filipović|date=1984|publisher=Glas Podrinja|location=Šabac|pages=215–435|url=http://sabac.digitalna.biblioteka.rs/PDF-MIN/72.pdf|ref=harv}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} == Povezano == * [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu]] * [[KPJ tokom Velike čistke]] {{lifetime|1901|1939}} [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Rana historija Komunističke partije Jugoslavije]] [[Kategorija:Žrtve Velike čistke iz Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] sws5zcprpp5esz5kjvnuuvmue5okkw3 Jemez 0 1503028 42680542 42338468 2026-08-22T11:18:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680542 wikitext text/x-wiki '''Jemez''' (ponekad i kao Towa) /od Ha'-mish ili Hae'-mish, [[Keres]] ime za pueblo/, pleme [[Tanoan]] Indijanaca iz grupe [[Towa]] sa sjeverne obale rijeke [[Jemez (rijeka)|Jemez]], srodni [[Pecos]]ima, a danas nastanjeni na pueblo rezervatu Jemez u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]. Od nekadašnjih 3,000 (1650) broj im je [[2005]]. narastao na 3,400 (Whatley). == Jezik == Jezik jemeza pripada poodici Tanoan a [[1990]]. ima 1,437 govornika, od kojih je tek šestorica bilo monolingualno. == Sela == Jemezi su imali nekih 10 sela, dok ostali nazivi nisu identificirani, viz.: [[Amushungkwa]], [[Anyukwinu]], [[Astialakwa]], Bulitzequa (lokacija nepoznata), [[Gyusiwa]], [[Kiashita]], [[Patoqua]], [[Setokwa]] i [[Wabakwa]]. == Historija == Jemezi prvi kontakt sa Europljanima imaju 1541., dolaskom [[Francisco Vázquez de Coronado|Coronada]] (c. 1510 – 1554), a u drugoj polovici istog stoljeća posjećuju ih i Espejo (1583) i [[Juan de Oñate|Oñate]] (1598). Utemeljenjem misija u ranom 17. stoljeću koncentrirani su oko dva naselja, Gyusiwa (San Diego de Jemez) i Astialakwa. Godine [[1680]]. dolazi do Pueblo ustanka kojega je poveo San Juan Tewa [[Pope]]. Ustanak će biti ugušen tek 1694. Vargasovim napadom, u kojem će ih 84 biti ubijeno a 361 odveden u zarobljeništvo. Dvije godine kasnije opet se pobune i pobiju meisionare, pobjegavši nakon toga u zemlju Navaha. Nakon nekoliko godina u egzilu, vrate se u staru domovinu i sagradiše sebi pueblo koji su prozvali Walatoa, "Village of the Bear" na kojemu žive i danas. Godine [[1838]]. pridruže im se i ostaci nadvladanih Pecosa sa gornjeg toka Pecosa, a brojno stanje uključujući obje grupe [[1904]]. iznosilo je 498. današnji Jemezi == Tekst naslova == [[Kultura]] Jemeza je sjedilačka i agrikulturna, tipična je ostalim pueblo grupama. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/keresan/jemezindianhist.htm Jemez Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080122032830/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/keresan/jemezindianhist.htm |date=2008-01-22 }} * [http://www.newadvent.org/cathen/08332b.htm Jemez Pueblo] * [http://www.oldtreasurecove.com/jemezclaypottery.php Jemez Clay Pottery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218105945/http://www.oldtreasurecove.com/jemezclaypottery.php |date=2007-12-18 }} [[Kategorija:Towa]] [[Kategorija:Indijanci, Novi Meksiko]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] [[Kategorija:Pueblo Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] aowjiv6d4e2na0cqo1gf74j1wmlcjqk Hio 0 1503085 42680488 42263945 2026-08-21T23:43:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680488 wikitext text/x-wiki '''Hio''' (pl. Hios; Huvaguere), pleme [[Piman]] Indijanaca nastanjeni u doba španjolskog osvajanja na području [[Meksiko|meksičke]] države [[Sonora]], 8 liga (1 liga= 5,5&nbsp;km) ustočno od puebla Tepahue. [[Frederick Webb Hodge|Hodge]] ih smatra za ogranak [[Nevome]] Indijanaca. [[Manuel Orozco y Berra]] sa [[Nures]] Indijancima vodi ih kao [[Piman]] govornike. Ne smiju se pobrkati sa [[Nio]] Indijancima sa rijeke [[Río Sinaloa]] u [[Sinaloa|Sinaloi]]. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.cervantesvirtual.com/servlet/SirveObras/12048175338089301865624/p0000006.htm Geografía de las lenguas y carta etnográfica de México] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527234615/http://www.cervantesvirtual.com/servlet/SirveObras/12048175338089301865624/p0000006.htm |date=2010-05-27 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_mexican_indian_towns.htm H Mexican Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517050811/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_mexican_indian_towns.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Piman]] [[Kategorija:Meksički Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] cl6yl3xgonzx5x1h97s3s1s2nf8bfps Hadsapoke's Band 0 1503127 42680450 42263874 2026-08-21T20:02:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680450 wikitext text/x-wiki '''Hadsapoke's Band''' /ime dolazi prema njihovom poglavici/, jedna od bandi [[Sjeverni Pajuti|Sjevernih Pajuta]] (Paviotsa) što su nekada živjeli nu [[Gold Canyon]]u na rijeci [[Carson (rijeka)|Carson]] u zapadnoj [[Nevada|Nevadi]]. Populacija im je [[1859]]. iznosila 110. U Ind. Aff. Rep. (1859) spominju se kao Had-sa-poke's band. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/shoshoni/monopaviotsoindianhist.htm Mono-Paviotso Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927122300/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/shoshoni/monopaviotsoindianhist.htm |date=2013-09-27 }} [[Kategorija:Indijanci, Nevada]] [[Kategorija:Sjeverni Pajuti]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] mk4jkvn80k3piwapousunhcmhvwg7q7 Iruaitsu 0 1503591 42680521 42269029 2026-08-22T07:28:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680521 wikitext text/x-wiki '''Iruaitsu''' (Iruwaitsu) /Iruai′tsu, =Scott valley people/, jedna od 4 skupine pravih [[Shasta]] Indijanaca što je živjela u dolini [[Scott Valley]], u okrugu [[okrug Siskiyou, Kalifornija|Siskiyou]], [[Kalifornija]]. Cjelokupna populacija doline Scott Valleya u sedam sela iznosila je [[1851]]. prema Gibbsu (Schoolcraft Ind. Tribes iii, 171, 1853) 420. Jedno od tih sela bilo je Watsaghika. Bande: Eeh. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/i_california_indian_towns.htm I- California Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709025622/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/i_california_indian_towns.htm |date=2008-07-09 }} [[Kategorija:Shasta]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] ezycjjlruv3hcig49qm82bkx40l3v1f Gueymura 0 1503668 42680442 5820129 2026-08-21T18:54:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680442 wikitext text/x-wiki '''Gueymura''', jedno od malenih slabo poznatih plemena porodice [[Yuman]] koje je obitavalo na sjeveru poluotoka [[California (poluotok)|California]] oko misije Santa Catalina. Govorili su dijalektom jezika [[diegueño]] <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/g_california_indian_towns.htm |title=G- California Indian Villages, Towns and Settlements |access-date=2014-08-06 |archive-date=2008-07-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080705145020/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/g_california_indian_towns.htm |url-status=dead }}</ref>. Pod ovim imenom spominje ih ([[1844]]) francuski istraživač i diplomat [[Eugène Duflot de Mofras]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Meksički Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] k6ey86rcnzngwu12ilrwrxch0ax80ij Halchidhoma 0 1503671 42680454 42463302 2026-08-21T20:20:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680454 wikitext text/x-wiki '''Halchidhoma''' (Alchedoma), pleme [[Yuman]] Indijanaca locirano kroz povijest na raznim mjestima uz rijeku [[Colorado]], osobito blizu ušća [[Gila|Gile]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i [[Arizona|Arizoni]]. Halchidhoma su imali kulturu tipičnu za kraj uz rijeku Colorado, bili su sjedilački ratari i lovci. Rana populacija iznosila je oko 3,000 ([[1680.]]). Prvi put otkrio ih je Alarcón ([[1540.]]). Ońate ih 1604./5. nalazi u osam sela kod ušća Gile u Colorado. Otac Eusibio Kino posjetio ih je 1701./2. isto u blizini rijeke Gile. U to vrijeme ima ih oko 1,500 u Arizoni i isto toliko u Kaliforniji. U drugoj polovici 18. stoljeća njihova sela (1776) nalaze se na obje obale Colorada, no broj im je već, prema Kroeberu (1770), spao na oko 1,000. Nakon svega negdje u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] oni se zajedno sa srodnim [[Kohuana]]ma, udružuju sa mnogo brojnijim [[Maricopa]]ma, ali stradavaju u ratovima sa drugim plemenima Yuma. Vjeruje se da ih je [[1800.]] bilo oko 1,000, no nakon sjedinjavanja sa Maricopama i Kohuanama više se ne broje zasebno. Od njihovih sela Swanton navodi Asumpción, kolektivni naziv za nekoliko sela na ili blizu Colorado Rivera; Lagrimas de San Pedro; San Antonio; i Santa Coleta. Ovaj posljednji naziv također označava grupu sela u istoj regiji. Potomci Kamia i Halchidhoma danas žive pod kolektivnim imenom Maricopa u Arizoni na rezervatima Gila River i Salt River. Halchidhoma obitelji danas sa Maricopama žive u [[Lehi, Arizona|Lehiju]] na rezervatu Salt River, a ostali u [[Laveen, Arizona|Laveenu]]<ref>[http://books.google.hr/books?id=64gP6rcP_TIC&amp;pg=PA74&amp;lpg=PA74&amp;dq=halchidhoma+indians&amp;source=bl&amp;ots=gXzIgSnFoe&amp;sig=a3Ajd8rOz21DEPNSa3qjQV9uucU&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=JJ9IUuegJuSE4gS64YDwBw&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=halchidhoma%20indians&amp;f=false Handbook of North American Indians]</ref>. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.fourdir.com/halchidhoma.htm Halchidhoma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060616003708/http://www.fourdir.com/halchidhoma.htm |date=2006-06-16 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/alchedoma_indian_history.htm Alchedoma Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080906205130/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/alchedoma_indian_history.htm |date=2008-09-06 }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Indijanci, Arizona]] [[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] jma9bnydew3fg6657vf1p15wc4kbowv Havasupai 0 1503672 42680463 42263904 2026-08-21T21:40:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Noia havasupai.jpg|mini|Havasupai djevojka. Photo: Henry Peabody, ca. 1900.]] '''Havasupai''' (Havasu 'Baaja) je pleme američkih Indijanaca porodice [[Yuman]] nastanjeno u uskoj dolini Cataract Canyona u sjeverozapadnoj [[Arizona|Arizoni]]. Prema Mooneyu (1928) Havasupai su [[1689.]] brojali oko 300 duša. -Godine 1880. utemeljen je za njih rezervat i otada žive na njemu. Danas njih oko 600 živi u istom kraju uz rječicu [[Havasu]] po kojoj su i dobili ime. Glavno središte im je mjestašce [[Supai]] na rezervatu Havasupai (u kojemu ih živi oko 400). Godine [[1974.]] na području rezervata otkriven je [[uranij]]. Pleme je pokušalo zaustaviti rudarska iskapanja na svome svetom mjestu Red Butte, što im je vrhovni sud odbio. Indijanci od svega nisu dobili nikakvu korist, pa danas plemenska ekonomija ovisi jedino od turizma. == Ime == U značenju " ''blue'' (or ''green'') ''water people'' " ili ' ''People-Of-The-Blue-Green-Waters'' ',Ha (znači ' ''water'' ') vasu ('blue' ili ' ''green'' ') isto značenje ima i [[Hualapai]] ime ''Ak'-ba-su'-pai'', što je samo njihova varijanta imena. Drugo poznato, ali rjeđe ime, dali su im [[Zuñi]] a glasi ''Ka'nína'', ''Coconino'', ''Cosnino'' ili ''Kokonino'', odnosi se na njihov običaj sakupljanja piñona, koji su koristili u prehrani, značenje mu je 'piñonojedi' ili 'narod piñonovog-oraha (" ''pińon nut people'' "). Sufiks –''pai'' u jezicima [[Yuman]] Indijanaca, kojima pripadaju i Havasupai, označava ''narod''. Ovaj -sufiks Javlja se u većine plemena kao što su: [[Hualapai]], [[Akwa’ala|Paipai]], [[Yavapai]], [[Tipai]], [[Ipai]], etc. == Kultura == Havasupai, vjeruje se, porijeklom su od drevnih [[Hohokam]]a. Svojevremeno su obitavali i na sjevernom rubu bazena Tonto u središnjoj Arizoni i bijahu u dobrim vezama sa ' Miroljubivima', [[Hopi]]ma. Havasupai bijahu [[poligamija|poligamisti]], a mogli su imati žena koliko god bi bili u stanju da ih izdržavaju. Patrijarhat, što je neobično za američki Jugozapad, također je vladao među njima. Havasupai 19. stoljeća tijekom ljeta bavili su se agrikulturom ([[kukuruz]] i [[grah]]), da bi se zimi pretvarali u lovce. Dom im bijaše štitnik od granja poznat kao [[wickiup]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Havasupai}} * [http://www.havasupaitribe.com/aboutus.html Havasupai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114154504/http://www.havasupaitribe.com/aboutus.html |date=2007-11-14 }} * [http://www.kaibab.org/supai/gc_supai.htm Supai and the Havasupai Reservation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060519100124/http://www.kaibab.org/supai/gc_supai.htm |date=2006-05-19 }} * [http://www.itcaonline.com/tribes_havasupai.html Havasupai Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060526020845/http://www.itcaonline.com/tribes_havasupai.html |date=2006-05-26 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/havasupaiindianhist.htm Havasupai Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060522064148/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/havasupaiindianhist.htm |date=2006-05-22 }} * [http://www.cpluhna.nau.edu/People/pais.htm The Havasupai and the Hualapai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061205191818/http://cpluhna.nau.edu/People/pais.htm |date=2006-12-05 }} * [http://www.fourdir.com/havasupai.htm Havasupai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926220728/http://www.fourdir.com/havasupai.htm |date=2007-09-26 }} * [http://images.google.hr/images?svnum=10&amp;hl=hr&amp;lr=&amp;q=havasupai+indians&amp;btnG=Tra%C5%BEi Foto galerija] [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Indijanci, Arizona]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] nkkljfqmewaxqhz1s1a010ic9os1xbp Hasinai 0 1504139 42680460 42338286 2026-08-21T21:27:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680460 wikitext text/x-wiki '''Hasinai''' (Aseney, Asinai, Asinay, Assinais, Cenis), konfederacija (labavi savez) plemena američkih Indijanaca grupe [[Caddoan]] u povijesno vrijeme nastanjena duž srednjeg toka rijeke Neches i gornje Angeline u [[Teksas]]u. Savezu pripadaju plemena: [[Anadarko]], [[Hainai]], [[Nabedache]], [[Nacogdoche]], [[Nacono]] (Nacao, Naconish), [[Namidish]] (Nabiti, Nawidish), [[Lower Nasoni]], [[Nechaui]], [[Neche]]. Spominje se i pleme [[Guasco]], no njihov status u konfederaciji nije poznat. Središte Hasinai konfederacije bilo je u selu Hainai. == Historija == === Pred povijesno doba === Arheologija je utvrdila da Hasinai nastanjuju područje George Davisa negdje od [[780.]] pa do [[1260.]] Nagli porast stanovništva zbiva se od 1300. do 1400., oni se tada bave agrikulturom i uzgojem [[kukuruz]]a, [[grah]]a i 'squash'-tikava. Nastambe ovih Indijanaca bijahu tada ovalnog do kružnog oblika, moguće prekrivene rogožinom ili travom, kao kod kasnijih Hasinaija. Naselje u George Davisu u Teksasu (okrug Cherokee), bilo je političko-religiozno središte u kojemu je evidentno vladala [[teokracija]]. === Novija povijest === Hasinai Indijance prvi susreću [[1542.]] ljudi Hernanda De Sotoa, nakon njegove smrti na putu za Meksiko. La Salle ovdje dolazi [[1687.]] ali ga 6 milja od jednog Hasinai sela ubije jedan od njegovih ljudi (Pierre Duhaut). Tri godine poslije ([[1690.]]) misionari su utemeljili misiju u selu Nabedache Indijanaca. Misionarskim radom za Hasinaije počinnu nevolje, već [[1691.]] pogađaju ih boginje. Misije koje su kasnije utemeljene napuštene su do [[1719.]] i preseljene u San Antonio u Teksasu. Godine [[1855.]] oni se pridružuju ostalim Caddo plemenima iz Louisiane, i svi su zajedno preseljeni na rezervat Brazos, tu ostaju do [[1859.]], nakon čega odlaze u Oklahomu . == Običaji == Chenesi (xinesi), religiozni vođa smatra se i za glavnog vođu ili civilnog poglavicu konfederacije. Njemu podređeni su: poglavice (caddis) pojedinih plemena i administrativni funkcionari ''canahas'' (ili cayahas), ''chayas'' i ''tammas''. Postojale su i vrhovne ratne poglavice čiji je autoritet ograničen tek na period ratnog stanja. Hasinai bijahu organizirani po klanovima ali su pojedinosti o tome izgubljene. Domaćinstvo je osnovna jedinica Hasinai-sela, u jednoj komunalnoj nastambi živi 8 do 10 obitelji. Vjera Hasinaija je u vrhovnog stvaraoca [[Caddi Ayo]] ili 'Great Chief' kojemu u svakodnevnim poslovima pomažu drugi niži bogovi i božanstva. Religiozni život odvija se oko svetišta o kojemu skrbi vrhovni svećenik chenesi. Posrednici između njega i Caddi Ayoa su Coninisi (two boys). == Populacija == Populacija Haisinaia iznosila je 4,500 (1680 ) u Texasu, prema Mooneyevoj procjeni, takva je i ostala do 1716. (Don Diego Ramon). NAHDB kalkulira da ih je 1800. preostalo oko 1,000; 350 (1851.; prema Stemu u Texasu); 150 (1876.; US Indian Office). Tokom 20. stoljeća Hasinai i ostala Caddo plemena ne popisuju se posebno. == Literatura == * Herbert Eugene Bolton, The Hasinais: Southern Caddoans as Seen by the Earliest Europeans, ed. Russell M. Magnaghi (Norman: University of Oklahoma Press, 1987). * Hiram F. Gregory, ed., The Southern Caddo: An Anthology (New York: Garland, 1986). * Elizabeth A. H. John, Storms Brewed in Other Men's Worlds: The Confrontation of Indians, Spanish, and French in the Southwest, 1540-1795 (College Station: Texas A&amp;M University Press, 1975). * Russell M. Magnaghi, "Changing Material Culture and the Hasinai of East Texas," Southern Studies 20 (Winter 1981). * William W. Newcomb, The Indians of Texas (Austin: University of Texas Press, 1961). * John R. Swanton, Source Material on the History and Ethnology of the Caddo Indians (Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology Bulletin 132, Washington: GPO, 1942). == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/texas/hasinaiconfederacy.htm Hasinai Confederacy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213190808/http://www.accessgenealogy.com/native/texas/hasinaiconfederacy.htm |date=2009-02-13 }} * [http://www.texancultures.utsa.edu/publications/sntexas/images/70_559_large.gif Mapa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060117081948/http://www.texancultures.utsa.edu/publications/sntexas/images/70_559_large.gif |date=2006-01-17 }} * [http://www.caddonation-nsn.gov/News.htm The Official Website of The Caddo Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060505225351/http://www.caddonation-nsn.gov/News.htm |date=2006-05-05 }} * [http://www.fourdir.com/hasinai.htm Hasinai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719221220/http://www.fourdir.com/hasinai.htm |date=2006-07-19 }} * [http://www.caddonation-nsn.gov/Hasinai.htm Hasinai Society of the Caddo Nation of Oklahoma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060517105040/http://www.caddonation-nsn.gov/Hasinai.htm |date=2006-05-17 }} [[Kategorija:Hasinai| ]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Teksas]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] sm7p3tmwxef6p54gvpm0h0ko111lqja Guasco 0 1504141 42680441 41126815 2026-08-21T18:46:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680441 wikitext text/x-wiki '''Guasco''', ime za skupinu Indijanaca koja je živjela u provinciji Guasco, čija točna lokacija nije poznata, nalazila se u zemlji nastanjenoj [[Caddoan|Caddo]] plemenima. Ovaj kraj posječuje [[Moscoso]] [[1542]]. Hodge smatra da se Guasco nalazio u jugozapadnom [[Arkansas]]u ili sjeverozapanoj [[Louisiana|Louisiani]] <ref>[http://books.google.com/books?id=WmQgh7i-LdQC&amp;pg=PA510&amp;lpg=PA510&amp;dq=guasco+hodge&amp;source=bl&amp;ots=qMdz2za0XM&amp;sig=ce50EtFa2vXzumgtcbOdk4Lmm-A&amp;hl=en&amp;ei=ABTRSeY9io-wBofn0JQI&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=4&amp;ct=result Hodge]</ref>. Selo Guasco moglo bi biti današnji [[Austin, Teksas|Austin]] na rijeci [[Colorado, rijeka (Teksas)|Colorado]] <ref>{{Cite web |title=Donald E. Sheppard |url=http://floridahistory.com/texas.html |access-date=2014-08-06 |archivedate=2009-04-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090409232853/http://www.floridahistory.com/texas.html |deadurl=yes }}</ref>. Prema ranim izvještajima uzgajali su [[kukuruz]] uz obalu Colorada, što nije tipično susjednim [[Tonkawan]] plemenima. Swanton ih navodi kao pleme konfederacije [[Hasinai]] <ref>{{Cite web |url=http://www.accessgenealogy.com/native/texas/hasinaiconfederacy.htm |title=Swanton |access-date=2014-08-06 |archive-date=2009-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213190808/http://www.accessgenealogy.com/native/texas/hasinaiconfederacy.htm |url-status=dead }}</ref>. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hasinai]] [[Kategorija:Indijanci, Teksas]] [[Kategorija:indijanska plemena]] p56ho5yllhb4d1wczs0j2mhr57ww2lg Jatonabine 0 1504201 42680538 42264235 2026-08-22T10:44:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680538 wikitext text/x-wiki '''Jatonabine''', "''Les gens des roches''" =Stone people ili "''People of the Rocks''"); jedna od bandi [[Assiniboin]] Indijanaca, po svoj prilici vodeća <ref>{{Cite web |title=The Siouan Indians / McGee, W. J. (William John), 1853-1912 |url=http://infomotions.com/etexts/gutenberg/dirs/1/9/6/2/19628/19628.htm |access-date=2014-08-06 |archivedate=2014-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141210213508/http://infomotions.com/etexts/gutenberg/dirs/1/9/6/2/19628/19628.htm |deadurl=yes }}</ref>, i koji su 1808. živjeli na području sjeverozapadne [[Manitoba|Manitobe]] u [[Kanada|Kanadi]] i imali 40 [[tepee]]ja. Ostalli nazivi pod kojima su bili poznati su: Jatonabinè, I΄-aŋ-to΄-an, E-an-to-ah, Eascab, Gens des Roches. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/assiniboin_plains_indian_history.htm Assiniboin of the Plains Indian Tribe History]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Assiniboin]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] f3rsekt5ek91a4bahbe2wrwyg9c6nui Hickory Indijanci 0 1504443 42680485 42268970 2026-08-21T23:11:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680485 wikitext text/x-wiki '''Hickory Indijanci''', jedna od manjih bandi il tribeleta [[Delaware Indijanci|Delaware Indijanaca]] koji su nekada živjeli u selu blizu [[Lancaster, Pennsylvania|Lancastera]] u današnjoj [[Pennsylvania|Pennslvaniji]]<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/547/mode/1up Hodge]</ref>. Spominje ih Day (u Penn., 397, 1843). Sultzman ih navodi na popisu [[Unalachtigo|Unalachtiga]]. Selo sličnog imena, [[Hickorytown]], također u Pennsylvaniji, nije pripadalo njima nego [[Munsee]]ma. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/delawareclans.htm Delaware Indian Tribe Clans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513090946/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/delawareclans.htm |date=2008-05-13 }} [[Kategorija:Unalachtigo]] [[Kategorija:Indijanci, Pennsylvania]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] h1bbwxi47jnj83gnooe5qcomooilq3t Guale 0 1504643 42680440 42445838 2026-08-21T18:39:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680440 wikitext text/x-wiki '''Guale''' (Yupaha) /značenje nije poznato/, pleme američkih Indijanaca porodice [[Muskhogean]] sa obale [[Georgia|Georgije]] između [[St. Andrews Sound]]a i rijeke [[Savannah]]. == Jezik == Guale se jezično klasificiraju u porodicu Muskhogean govornika na temelju naziva njihovih sela i tituli "[[mico]]" (poglavica kod Creeka). Njihovi prvi susjednici srodnici bili su [[Cusabo]] Indijanci. == Sela i lokalne skupine == Floridski guverner Ibarra spominje tri geografske Guale-skupine: Sjevernu, Središnju i Južnu od kojih je svaka imala nekoliko sela, to su: * Sjeverni, sa selima: Asopo, Chatufo, Couexis (blizu St. Catherines), Culapala, Guale, Otapalas, Otaxe (Otashe), Posache, Tolomato, Uchilape, Uculegue, Unallapa, Yfusinique i Yoa. * Središnji su imali sela: Aleguifa, Chucalagaite, Espogache, Espogue, Fasquiche, Sapala (na ili blizu Sapello Islanda), Sotequa, Tapala, Tulufina, Tupiqui i Utine. * Južni Guale: Aluque, Asao (St. Simons Island), Cascangue (možda od Timucua i moguće blizu Timucua granice), Falquiche, Fuloplata, Hinafasque, Hocaesle, Talaxe (možda na otoku St. Simons ili na rijeci Altamaha), Tufulo, Tuque i Yfulo. == Povijest i etnografija == Povijest Guale Indijanaca na obali Georgije, kaže (Larson 1978), datira negdje od 2200. pr. Kr. pa do 1680.-tih godina kada su zbog napada sjevernijih plemena morali otići iz svog kraja na otoke San Pedro, Santa Maria i San Juan sjeverno od [[St. Augustine, Florida|St. Augustine]] a dio i u [[Sjeverna Karolina|Sjevernu Karolinu]]. Godine 1702. oni se priključuju [[Yamasee]]ma u Yamasee Waru, nakon čega 1715. ulaze u konfederaciju Creek. O njima se čuje posljednji puta [[1726]]. da žive na dvije misije blizu St. Augustine pod imenom "Iguaja nation." [[John Reed Swanton|Swanton]] procjenjuje da je njihov broj [[1650]]. iznosio oko 4,000, od čega ih je 1700. preostalo svega 500. Njihovoh potomaka danas možda ima među Creek Indijancima u [[Alabama|Alabami]] i [[Oklahoma|Oklahomi]]. Na obali Georgije, domovini Guale Indijanaca, sve do [[1150]]. nove ere, kaže američki arheolog ([[Chester DePratter|DePratter]] 1979), njezini su stanovnici živjweli od ribolova, lova i uzgajanih biljaka. Profesorica [[Elizabeth J. Reitz|Reitz]] (1983) sa '' 'University of Georgia' '' navodi da je obala Georgije jedan od najbogatijih resursa hrane morskog porijekla na svijetu, a riba je kod njih, [[C. Margaret Scarry|Scarry]] (1985), veoma česta u prehrani, a jeli su je zajedno uz [[školjke]] i divlje i uzgajano bilje (kukuruz). Dolaskom [[Španjolci|Španjolaca]] način života Indijanaca uveliko će se izmjeniti. Misionari će Indijancima nametati sjedilački način života i intemnzivnu agrikulturu i promicati [[kršćanstvo]]. Sve ove promjene, kao i gubitak populacije u ratovima, dovest će do propadanja kulture Guale Indijanaca i njihovog konačnog nestanka. == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/georgia/gualeindianhist.htm Guale Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820061101/http://accessgenealogy.com/native/georgia/gualeindianhist.htm |date=2008-08-20 }} * [http://www.storesonline.com/site/539680/page/123253 History - St. Simons Island] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012141537/http://www.storesonline.com/site/539680/page/123253 |date=2008-10-12 }} [[Kategorija:Muskhogean]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Georgia]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 9341zq8x5milfc3zw0qfc0zi5kxzaag Hullooetell 0 1504711 42680511 42269006 2026-08-22T02:38:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680511 wikitext text/x-wiki '''Hullooetell''' (Hulllooellell), jedno od slabo poznatih plemena američkih Indijanaca koje je prema Lewisu i Clarku bilo veoma brojno, a živjeli su u to vrijeme (prve godine 19. stoljeća) uz rijeke [[Cowlitz (rijeka)|Cowlitz]] (''Coweliskee'') i Lewis (Chahwahnahiooks), sjeverno od [[Columbia (rijeka)|Columbie]] u [[Washington]]u<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/577/mode/1up Hodge]</ref>. Swanton misli da su bili dio [[Skilloot]] Indijanaca (porodica [[Chinookan]]), a dopušta i mogućnost da pripadaju [[Salishan]]ima<ref>[http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/Wash1.htm#Skilloot Swanton]</ref>. Lewis i Clark nazivaju ih Hulllooellell. Ostali oblici njihovog imena kojim su nazivani: Hull-loo-el-lell, Hul-loo-et-tell, Hul-lu-et-tell. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_unknown_location_indian_towns.htm H Unknown Location Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080808115731/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_unknown_location_indian_towns.htm |date=2008-08-08 }} [[Kategorija:Chinookan]] [[Kategorija:Indijanci, Washington]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 5mpwpfz8k1hv738oxj36r9m4b2hjdba Hamilton Creek 0 1504934 42680455 42268949 2026-08-21T20:33:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680455 wikitext text/x-wiki '''Hamilton Creek''', naziv za malenu lokalnu skupinu [[Salishan]] Indijanaca sa Kamloops-Okanagan agencije u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], [[Kanada]]. Njihovo brojno stanje iznosilo je [[1901]]. 38. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_canadian_indian_towns.htm H Canadian Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517051111/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/h_canadian_indian_towns.htm |date=2008-05-17 }} [[Kategorija:Salishan]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] aff2lqiyd0ewgenepopqln1h915eydg Arezzola, Perugia 0 2314453 42680446 42043421 2026-08-21T19:42:21Z LigaDue 34119 fx commonscat, slika 42680446 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Arezzola | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = ArezzolaSpoleto1.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 44 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.73939 | gduž = 12.76254 | nadmorska_visina = 525 | geonameid = 8964292 }} '''Arezzola''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 44 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 525 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arezzola (Spoleto)}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] 1308z8ycy20dggaaf24b9nen7hktzwu Olmeto, Perugia 0 2316806 42680451 42073759 2026-08-21T20:05:24Z LigaDue 34119 fx commonscat, slika 42680451 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Olmeto | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = OlmetoMarsciano2.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 227 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.9855 | gduž = 12.32598 | nadmorska_visina = 284 | geonameid = 3172040 }} '''Olmeto''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 227 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 284 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Olmeto (Marsciano)}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] t64wqabipmosk23pkhsmk1sex64tnub Picciche, Perugia 0 2317203 42680457 42076789 2026-08-21T20:42:49Z LigaDue 34119 fx commonscat, slika 42680457 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Picciche | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Umbria]] | okrug = [[Perugia (provincija)|Perugia]] | slika = PiccicheTrevi1.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 263 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.84743 | gduž = 12.70139 | nadmorska_visina = 222 | geonameid = 3170880 }} '''Picciche''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 263 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 222 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Picciche (Trevi, comune, Italy)}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Perugia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]] 9zfzfin72vtwmkoyvl3tk63yuqo4f9a Stranka Rusa Srbije 0 2889053 42680528 42315820 2026-08-22T09:14:19Z ~2026-45858-10 385732 /* */ 42680528 wikitext text/x-wiki {{Politička partija 4 (SR) | ime = Stranka Rusa Srbije | izvorno_ime = RUS | logo = | bojakod = red | veličina = 250p | logo_opis = | predsednik = | lider = [[Ljubomir Plavšić (političar)|Ljubomir Plavšić]] | vođa1_titula = Prvi Podpredsednik | vođa1_ime = [[Filip Savić]] | vođa2_titula = Predsednica Pokrajinskog Odbora | vođa2_ime = [[Maja Stogov Damjanović]] | sekretar = | portparol = | osnivač = [[Dragan Cvetković (političar)|Dragan Cvetković]] | koalicija = | slogan = | osnovana = [[10. april]] [[2012]]. | raspuštena = | prethodne stranke = [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] | naslednik = | sedište = Varvarinska 7, [[Beograd]] | država = {{zastava|Srbija}} | novine = | mladi ogranak = [[Omladina Rusa Srbije]] | studentsko krilo = | broj_članova = 5.000 | broj_članova_godina = [[februar]] [[2014]] | ideologija = [[Rusofilstvo]], <br />[[Socijaldemokratija]], <br />[[Evropeizam]], <br /> [[Socijalni liberalizam]], <br /> [[Regionalizam]], <br />[[Socijalizam]] | pozicija = [[Levi centar]] | skupština1 =[[Narodna skupština Republike Srbije]] | broj_mandata ={{Politička partija/mandati|0|250|#ff0000}} | skupština2 =[[Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupština AP Vojvodine]] | broj_mandata2 ={{Politička partija/mandati|0|120|#ff0000}}<br /> | skupština3 =[[Lokalna samouprava|Lokalne skupštine]] | broj_mandata3 = {{Politička partija/mandati|5|6612}} | međunarodno_članstvo = | evropsko_članstvo = | boje = [[Crvena boja|crvena]], [[Plava boja|plava]], [[Bela boja|bela]] | internet_stranica = http://strankarusasrbije.rs/ | napomena = }} '''Stranka Rusa Srbije''' (skraćeno '''RUS''') osnovana je [[10. april]]a [[2012]]. godine u [[Beograd]]u pod nazivom ''Stranka Rusa Srbije''. Ruska stranka je registrovana [[Politička partija|manjinska partija]] [[Rusi|ruske]] [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]], [[Srbi|Srba]] takozvanih [[Rusofilstvo|rusofila]] i svih drugih građana [[Republika Srbija|Republike Srbije]] ona je vanparlamentara [[Politička partija|manjinska partija]]. Njen prvi predsednik i osnivač i sadašnji predsednik stranke je [[Dragan Cvetković (političar)|Dragan Cvetković]] koji je ranije bio član [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]], koji je po majci [[Rusi|rus]] i [[Rusi|ruskog]] porekla, izabran na izbornoj Skupštini [[2012]]. godine. Na vandrednim parlamentarnim izborima u [[Srbija|Republici Srbiji]] [[2014]]. godine najvila je učestvovanje i predaju liste na [[Beograd]]skim lokalnim izborima zakazanih kad i parlamentarni, za [[16. mart]] [[2014]]. godine. Njeni politički stavovi zasnivaju na punopravno članstvo [[Republika Srbija|Republike Srbije]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] kao i jačanje saradnje sa [[Ruska Federacija|Ruskom Federacijom]] i [[Rusofilstvo|rusofilstvu]], [[Evropeizam|evropeizmu]], [[antiglobalizam|antiglobalizmu]] i [[Socijalizam|srpskom socijalizmu]], [[Politička partija|partija]] se zalaže za očuvanje [[Srbi|srpske]] i [[Rusi|ruske]] nacionale kulturne baštine i nacionalnih interesa u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]], [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Politička partija|Stranka]] je protiv ulaska [[Republika Srbija|Republike Srbije]] u [[NATO]] pakt ali je za saradnju sa istim kroz [[Partnerstvo za mir]]. Mnogi Stranku Rusa Srbije od građana i medija mešaju sa [[Ruska stranka|Ruskom strankom]] čije je sedište u [[Šabac|Šabcu]], obadve [[Politička partija|stranke]] su [[Politička partija|stranke]] [[Rusi|ruske]] [[nacionalna manjina|nacionalne manjine]] ali imaju različite političke stavove i različitu političku [[Ideologija|ideologiju]]. == Kontroverze == [[Aleksandra Bukvić]] odbornica u skupštini grada [[Subotica|Subotice]] koja je [[Rusi|ruskog]] porekla i bivša članica i predsednica opštinskog odbora Stranke Rusa Srbije u [[Subotica|Subotici]], kako je izjavila za medije smenjena je od strane predsednika Stranke Rusa Srbije [[Dragan Cvetković (političar)|Dragana Cvetkovića]], zbog njenog iniciranja u javnosti za ponovno uvođenje [[Rusi|ruskog]] jezika u [[Subotica|Subotičke]] škole i škole u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]]. Predsednika Strabnke Rusa Srbije [[Dragan Cvetković (političar)|Dragana Cvetkovića]], [[Aleksandra Bukvić]] je optužila preko medija za nelegitimno smenjivanje sa dužnosti predsednika opštinskog odbora Stranke Rusa Srbije i da on nezastupa nacionalne interese [[Rusi|ruske]] [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]] u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]], kao da je i nelegitimni izabrani predsednik Stranke Rusa Srbije. == Vanjske veze == * [http://strankarusasrbije.rs/ Stranka Rusa Srbije (zvanični sajt)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140306192942/http://www.strankarusasrbije.rs/o-nama |date=2014-03-06 }} * [http://www.strankarusasrbije.rs/o-nama Kraći izvod programa sa zvaničnog sajta Stranke Rusa Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140306192942/http://www.strankarusasrbije.rs/o-nama |date=2014-03-06 }} * [http://www.mduls.gov.rs/latinica/dokumenta-izvod-iz-registra-politickih-stranaka.php Izvod iz registra političkih stranaka nakome se nalazi i Stranka Rusa Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140911141210/http://www.mduls.gov.rs/latinica/dokumenta-izvod-iz-registra-politickih-stranaka.php |date=2014-09-11 }} * [http://www.gradsubotica.co.rs/smenjena-poverenica-stranke-rusa-u-subotici/ Sajt: www.gradsubotica.co.rs Izjava za medije Aleksandre Bukvić povodom njene smene sa funkcije predsednika odbora Stranke Rusa Srbije u Subotici] * [http://www.subotica.com/vesti/inicijativa-za-uvodjenje-ruskog-u-skole-nece-stati-id16516.html%20 Sajt: www.subotica.com Izjava za medije Aleksandre Bukvić povodom njene smene sa funkcije predsednika odbora Stranke Rusa Srbije u Subotici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305214819/http://www.subotica.com/vesti/inicijativa-za-uvodjenje-ruskog-u-skole-nece-stati-id16516.html%20 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Socijaldemokratske partije]] [[Kategorija:Političke partije nacionalnih manjina u Srbiji]] 38t2lruyppnw33g9pxdqvyzqq0mr98c Kategorija:Engleski ratovi 14 2891455 42680337 8100051 2026-08-21T13:38:11Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680337 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Wars involving England}} [[Kategorija:Britanski ratovi| ]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske|Ratovi]] h7dswxqs6dyd531nscmlt6wren9jhjq Kategorija:Vojna historija Engleske 14 2891456 42680329 42588259 2026-08-21T13:37:44Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Kategorija:Engleska vojna historija]] na [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] bez ostavljanja preusmjerenja: (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]]) 42588259 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Military history of England}} [[Kategorija:Vojna historija Ujedinjenog Kraljevstva| ]] [[Kategorija:Historija Engleske|Vojna]] rm0prn6ks28kf8ueqixvycgch93r9en Srbija (razvrstavanje) 0 3000940 42680477 42483206 2026-08-21T22:31:34Z SrpskiAnonimac 101643 /* Povezano */ 42680477 wikitext text/x-wiki '''Srbija''' se može odnositi na: ==Geografija== *[[Srbija]] - država u jugoistočnoj Evropi == Historija == *[[Bela Srbija]] (6-7. vek) *[[Dervanova Srbija]] (7-10. vek) *[[Kneževina Srbija (srednji vek)|Kneževina Srbija]] (626-969) *[[Duklja]] (854-1189), nazivana i ''Srbija'' *[[Raška]] (1083-1217), nazivana i ''Srbija'' *[[Srpsko kraljevstvo|Kraljevina Srbija]] (1217-1346) *[[Sremska zemlja]] (1282-1325), nazivana i ''Kraljevina Srbija'' *[[Srpsko carstvo]] (1345-1371) *[[Moravska Srbija]] (1365-1402) *[[Srpska despotovina|Despotovina Srbija]] (1402-1459) *[[Kraljevina Srbija (1718—1739)|Kraljevina Srbija]] (1718-1739) *[[Nova Srbija (oblast)|Nova Srbija]] (1752-1764) *[[Slavenosrbija]] (1753-1764) *[[Karađorđeva Srbija]] (1804-1813) *[[Kneževina Srbija]] (1815-1882) *[[Srpska Vojvodina|Vojvodovina Srbija]] (1848-1849) *[[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]] (1849-1860) *[[Kraljevina Srbija]] (1882-1918) *[[Srbija pod nemačkom okupacijom|Nedićeva Srbija]] (1941-1944) *[[Socijalistička Republika Srbija|Federalna Država Srbija]] (1945-1946) *[[Socijalistička Republika Srbija|Narodna Republika Srbija]] (1946-1963) *[[Socijalistička Republika Srbija]] (1963-1990) *[[Republika Srbija (1990—2006)|Republika Srbija]] (1990-2006) *[[Savezna Republika Jugoslavija]] (1992-2003), nazivana i ''Srbija i Crna Gora'' *[[Srbija i Crna Gora]] (2003-2006) ==Politika== *[[Velika Srbija]], politički projekat *[[Banovina Srbija]], politički projekat iz 1939-1941. *[[SveSrbija]], politički projekat iz 1943. ==Nauka== *[[1564 Srbija]], asteroid ==Ostalo== *[[Srbija (zatvor)]], nekadašnji zatvor u Varšavi (Poljska) ==Povezano== *[[Šumadija i zapadna Srbija]] *[[Južna i istočna Srbija]] *[[Centralna Srbija]] *[[Republika Srbija (razvrstavanje)]] *[[Stara Srbija]] *[[Nova Srbija (razvrstavanje)]] *[[Serbija]] {{razvrstavanje}} rgb88ecd38c8s63d4p37fx6ktz1ua6l Nova Srbija (višeznačna odrednica) 0 3000969 42680467 8435208 2026-08-21T22:23:19Z SrpskiAnonimac 101643 42680467 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Nova Srbija (razvrstavanje)]] {{Bb|suvišno}} m4ps558c0ma3f3rfh3ple0svw9bn6l4 Jean-Pierre Melville 0 3025207 42680539 42415682 2026-08-22T10:56:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Jean-Pierre Melville | slika= | opis= | datum_rođenja = {{Birth date|1917|10|20|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]] {{flagcountry|FRA}} | datum_smrti = {{dda|1973|8|2|1917|10|20|df=y}} | mjesto_smrti = Pariz, {{flagcountry|FRA}} | ime_po_rođenju = Jean-Pierre Grumbach | zanimanje = filmski režiser, scenarist, glumac | period = 1945.-1972. | supružnik = | djeca = | znameniti_filmovi = | uticaj_na= | uticaj_od= }} '''Jean-Pierre Melville''' ([[Pariz]], [[Francuska]]; 20.10. 1917., - Pariz; 2.8. 1973.) bio je [[Francuzi|francuski]] [[filmski režiser]], scenarist i glumac. Pravo prezime mu je bilo Grumbach, ali je uzeo nadimak "Melville" prema najdražem američkom autoru, [[Herman Melville|Hermanu Melvillu]], dok je sudjelovao u francuskom otporu u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Poznat je po tragičnim, [[Minimalizam|minimalističkim]] [[Film noir|filmovima noira]], kao što su ''[[Le Doulos|Čovjek prst]]'' (1962), ''[[Le Samouraï|Samuraj]]'' (1967) i ''[[Le Cercle rouge|Crveni krug]]'' (1969), u kojima su glumili [[Alain Delon]], [[Jean-Paul Belmondo]] i [[Lino Ventura]]. Na njega su utjecali američki gangsterski filmovi 1930-ih, 1940-ih i 1950-ih,<ref>{{cite web| title=Jean-Pierre Melville's 'Doulos' Is Scheduled in Nuart Series| author=Michael Wilmington| url=http://articles.latimes.com/1987-12-16/entertainment/ca-19583_1_jean-pierre-melville| date=16.12. 1987| publisher=[[Los Angeles Times]]}}</ref> a koristio je i njihove motive kao što su oružja, detektivske kapute i šešire. Melville je bio poznat po [[Nezavisni film|nezavisnom snimanju]] filmova, te je bio jedan od prvih francuskih režisera koji su koristili prave lokacije, te je time utjecao na [[Francuski novi val]]. [[Jean-Luc Godard]] ga je iskoristio kao sporednog lika u svojem prvom filmu ''[[À bout de souffle|Bez daha]]''. == Filmografija == ===Kao režiser=== {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Godina !! Naslov !! Engleski naslov !! Bilješke |- | style=background:#efefef; | 1945 | ''[[Vingt-quatre heures de la vie d'un clown]]'' | ''Twenty-four hours in the life of a clown'' | [[Kratki film]] |- style=background:#efefef; | 1949 | ''[[Le Silence de la mer (film)|Le Silence de la mer]]'' | ''The Silence of the Sea'' | |- | style=background:#efefef; | 1950 | ''[[Les Enfants terribles (1950 film)|Les Enfants terribles]]'' | ''The Terrible Children'' | |- style=background:#efefef; | 1953 | ''[[Quand tu liras cette lettre]]'' | ''When You Read This Letter'' | |- | style=background:#efefef; | 1956 | ''[[Bob le flambeur]]'' | ''Bob the Gambler'' | |- style=background:#efefef; | 1959 | ''[[Deux hommes dans Manhattan]]'' | ''Two Men in Manhattan'' | |- | style=background:#efefef; | 1961 | ''[[Léon Morin, prêtre]]'' | ''Leon Morin, Priest'' | |- style=background:#efefef; | style=background:#efefef; | 1962 | ''[[Le Doulos]]'' | ''Doulos: The Finger Man'' | |- | style=background:#efefef; | 1963 | ''[[L’Aîné des Ferchaux]]'' | ''Magnet of Doom'' | |- style=background:#efefef; | 1966 | ''[[Le deuxième souffle (1966 film)|Le Deuxième Souffle]]'' | ''Second Breath'' | |- | style=background:#efefef; | 1967 | ''[[Le Samouraï]]'' | ''The Samurai'' | |- style=background:#efefef; | 1969 | ''[[Army of Shadows|L' Armée des ombres]]'' | ''Army of Shadows'' | |- | style=background:#efefef; | 1970 | ''[[Le Cercle rouge]]'' | ''The Red Circle'' | |- style=background:#efefef; | 1972 | ''[[Un flic]]'' | ''Dirty Money'' | |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb name|id=0578483}} * [http://sensesofcinema.com/2002/great-directors/melville/ Članak na Senses of Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822084108/http://sensesofcinema.com/2002/great-directors/melville/ |date=2013-08-22 }} {{Jean-Pierre Melville}} {{Lifetime|1917|1973|Melville}} [[Kategorija:Francuski filmski režiseri]] [[Kategorija:Francuski filmski glumci]] [[Kategorija:Francuski Jevreji]] i18hu2ec2ow30fs0r6byjc7u3uzb6lg Gnuovi 0 3549289 42680365 41461708 2026-08-21T15:12:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680365 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Gnu | status = LR/lc | slika = Gnous.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Ženka i telad plavog gnua u Nacionalnom parku [[Serengeti]] ([[Tanzanija]]) | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]] | familia = [[Šupljorošci|Bovidae]] | subfamilia = ''[[Alcelaphinae]]'' | genus = '''''Connochaetes''''' | genus_autorstvo = [[Martin Lichtenstein|Lichtenstein]], [[1812]]. | karta_raspon = Leefgebied gnoe.JPG | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Područje rasprostranjenosti gnuova | razdioba_stupanj = [[vrste]] | razdioba = <center>crni gnu, ''[[Connochaetes gnou]]''<br>plavi gnu, ''[[Connochaetes taurinus]]'' }} '''Gnuovi''' ([[latinski|lat]]. ''Connochaetes''; [[afrikaans]]: ''wildebeest'', tj. „divlja stoka”) su [[rod]] velikih [[antilopa]] koji uključuje dvije vrste koje obje žive u Africi: [[crni gnu]] (''Connochaetes gnou'') i [[plavi gnu]] (''Connochaetes taurinus''). Gnu je visok od 1,15 do 1,4 metra u visini ramena i može težiti od 150 do 250 kilograma. Naseljavaju ravnice i rijetke šume u jugozapadnoj Africi, sjeverno do zapadne [[Tanzanija|Tanzanije]]. Gnuovi su najbrojnije velike životinje, i po broju jedinki i biomasi, u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]]<ref>Staffan Ulfstrand, ''Savannah Lives: Animal Life and Human Evolution in Africa'', OXford: Oxford University Press, 2002.</ref>. Gnu može da živi i više od 20 godina. [[Datoteka:Wbeest_Mara.jpg|lijevo|mini|Krdo gnuova iz zraka u Nacionalnom parku [[Maasai Mara]] ([[Kenija]])]] [[Image:Streifengnus im Ngorongoro.jpg|lijevo|mini|Krdo gnuova u Nacionalnom parku [[Ngorongoro]] ([[Tanzanija]])]] Ime mu je nastalo [[onomatopeja|onomatopejom]] glasanja gnua, kojeg su [[Hotentoti]] izgovarali ''gnou'', a latinski naziv dolazi od grčkih riječi ''konnos'' („brada”) i ''khaite'' („lepršave dlake”). Pretežito se hrane travom, a sezonska osobitost afričkih [[savana]] ih prisiljava da se sele tijekom godine. Glavna seoba je u svibnju kada više od milijun životinja napušta livade i odlazi u šume. Svake godine u svibnju i lipnju velika krda [[gnu]]ova i [[zebra]] se uputi od središnjih ravnica [[Serengeti]]ja prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najveća seoba [[sisavci|sisavaca]] na svijetu, koju često zovu „Deseto svjetsko čudo prirode”<ref>Frank Partridge, ''[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20060520/ai_n16416123 The fast show] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219104115/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20060520/ai_n16416123 |date=2007-12-19 }}'', The Independent, London, 20. svibnja 2006. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. studenog 2011.</ref>. U studenom, s prvim kišama, vraćaju se u ravnice. Ženke gnua se tele ljeti u ravnicama. Tele može da hoda odmah nekoliko minuta poslije rođenja, a poslije nekoliko dana može da prati krdo. Poslije telenja počinje sezona parenja. Dominantni mužjaci brane teritoriju koju su obilježili balegom i feromonima proizvedenima u mirisnim žlijezdama u kopitima. Podčinjeni mužjaci formiraju krda samaca. Gnu je važan deo [[ekosustav]]a savana. Njihova balega đubri zemljište, a njihova ispaša i gaženje kopitama potiče novi rast trave. Također su i važan plijen za mnoge grabežljivce kao što su [[lavovi]], [[hijene]] i [[krokodili]]. U [[Zimbabve]]u se gnu nalazi u nižim predjelima, na sjeveroistoku, jugu i jugozapadu središnje visoravni. Nisu prisutni u dolini [[Zambezi]]ja, najverovatnije zbog [[Ce-ce muha]]. Spaktakularne koncentracije gnuova se mogu vidjeti u nacionalnom parku [[Hwange]] na stepama Ngamo tijekom kišnog razdoblja. == Podvrste == [[Datoteka:Gnou_Thoiry_19803.jpg|lijevo|mini|Crni ili bjelorepi gnu]] Postoje dvije vrste gnua koje su se prije oko milijuna godina razdvojile u sjevernu i južnu vrstu: * '''Plavi gnu''' (lat. ''C. taurinus'') je rasprotranjenija sjeverna vrsta koja ima pet podvrsta. Ova vrsta se jako malo promijenila od zajedničkog predaka, dok se crni gnu morfološki prilagodio južnim otvorenim pašnjacima. * '''Crni''' ili '''bjelorepi gnu''' (lat. ''C. gnou'') je južna vrsta koja se odlikuje većim rogovima i izrazito bijelim repom zbog kojega njegovo tijelo izgleda crnje. ==Izvori== {{izvori}} * Mammal Species of the World, A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd edition, 2005. {{ISBN|0801882214}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Connochaetes |commonssh = Gnu |commonscat = |commonscatsh = |wikivrste = Connochaetes |wikivrstesh = Connochaetes |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Gnuovi| ]] [[Kategorija:Šupljoroga goveda]] 4oan5pvlkr2q3oa4gb14jkt74bi6we5 Illinois Indijanci 0 3553132 42680517 41134871 2026-08-22T05:47:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680517 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kaskaskia_Illinois.jpg|okvir|Kaskaskia Illinois. Rezbarija: Georges-Henri-Victor Collot (1796.)]] '''Illinois''' je konfederacija američkih Indijanaca, sastavljena od plemena [[Cahokia]], [[Kaskaskia]], [[Michigamea]], [[Moingwena]], [[Peoria]] i [[Tamaroa]]. Illinoisi su pripadali jezičnoj porodici Algonquian, i prvi su rođaci [[Miami Indijanci|Miami Indijanaca]], i vjerojatno su nekada činili jedan narod. Teritorij Illinoisa nalazio se sredinom 17. stoljeća u južnom [[Wisconsin]]u, sjevernom [[Illinois]]u i dijelovima [[Iowa|Iowe]] i [[Missouri]]ja, Tada su oni brojali nekih 6,500 tisuća, moguće i više kako tvrde neki autori. [[Jacques Marquette]] i [[Louis Jolliet]] vjerojatno su prvi Europljani što su prolazili (1673) njihovim teritorijem. Otac [[Claude Jean Allouez]], jezuitski misionar, posjećuje ih 1676. i ostaje godinama s njima. Godine 1750. upadaju u rat s Indijancima [[Sioux]], [[Fox Indijanci|Fox]] i [[Iroquois]] koji im je smanjio populaciju na svega 2,000. Godine 1769. ubojstvo slavnog poglavice Pontiaca, što ga je ubio neki Kaskaskia Indijanac u selu plemena Cahokia, izazvao je jezerska plemena ([[Chippewa]], [[Ottawa Indijanci|Ottawa]], [[Potawatomi]], [[Kickapoo]], i [[Sac & Fox]]) na rat do istrebljenja Illinoisa. Ovaj rat potraja nekoliko godina, a tek nešto preživjelih Illinoisa našlo je zaštitu (azil) kod svojih franciskih prijatelja u naseljuz Kaskaskia. Do 1800. godine preostalo ih je tek 150. Godine 1833. preostali pripadnici, zastupljeni od plemena Kaskaskia i Peoria, prodaje plemenska zemljišta u sjevernom Illinoisu i kreće na put zapadno od Mississippija. Potomci ova dva plemena danas žive u sjeveroistočnoj [[Oklahoma|Oklahomi]] s plemenima [[Wea]] i [[Piankashaw]] (iz grupe Miami). Cijela grupa postaje poznata kao Peoria, i 1908. ima ih 204. Peorie 1959. godine gube federalni status ali je 1978 Kongres opet izglasao priznanje. Godine 1990. broj im se u SAD povisio na 1,300. == Ime == Sami sebe zovu ''Iliniwek'', što je došlo od ''ilini'' =' ''man'' ', ''iw'' znači ''is'' + ''ek'' pluralni završetak, što su [[Francuzi]] pretvorili u -''ois''. [[Irokezi]] su ih nazivali i ''Chicktaghicks'', ''Geghdageghroano'', ili ''Kighetawkigh Roanu''. [[Huron Indijanci]] zvali su ih ''Witishaxtánu'', što je došlo od ''Ushaxtáno'', njihova riječ za rijeku Illinois. == Lokalne bande == Spominju se i sljedeća manja Illinois plemena: *''' ''[[Albivi]]'' ''', sumnjiva pripadnost, spominje ih samo jedan autor. *''' ''[[Amonokoa]]'' ''', kod Hennepina, 1680. *''' ''[[Chepoussa]]'' ''', možda banda s Kaskaskia River udružena sa Michigamea Indijancima. *''' ''[[Chinko]]'' ''', spominju ih Allouez i La Salle. *''' ''[[Coiracoentanon]]'' ''', ibidem. *''' ''[[Espeminkia]]'' ''', ib. *''' ''[[Tapouaro]]'' ''', ib. ''Sela'' *Cahokia, kod sadašnje Cahokia. *Immaculate Conception, misija među Kaskaskiama, blizu Rockforda. *Kaskaskia, kao i Immaculate Conception. *Matchinkoa, blizu sadašnje Peoria. *Moingwena, blizu sadašnje Peoria. *Peoria, blizu sadašnje Peoria. *Pimitoui, na Illinois River blizu ušća Fox Rivera u Salle County, Illinois. == Etnografija == Od ranih pisaca Illinoisi su opisani kao visoki i snažni ljudi, lijepog lica. Bijahu vješti u gađanju strijelom, a u ratu su se služili i ratnim kijačama i [[koplje]]m. Poligamija je bila uobičajena. Muškarac bi ponekad uzimao nekoliko sestara za žene. Prema Hodgeu, nevjerstvo u braku kažnjavalo se sječenjem nosa, ako je muž bio jako ljubomoran , čak i na osnovu sumnje. Prema njemu ovo vrijedi i za njihove rođake Miami, pa i plemena [[Sioux]] i [[Apache]]. -Nastambe Illinoisa bijahu komunalne, prekrivene duplim rogožinama, tako dobro sašivenim da nije mogao prodrijeti vjetar, [[snijeg]] ili [[kiša]]. Svaka ova nastamba imala je i do pet obitelji, prema Hodgeu (koji navodi Hennepina i do 10), no u njegovo doba Illinoisi su bili daleko brojniji, 400 kuća, 6,500 duša s 1,800 ratnika ([[1680.]]), svaka obitelj ložila je u ovakvoj nastambi po dvije vatre. Šamanizam je imao veliku ulogu, što se vidi i po njihovim šamanima-transvestitima, s kojima se vodila sprdnja, ali su se i u drugu ruku smatrali veoma moćnima, i poštovalo ih se. Šaman-berdaš, mogao je u rat ići samo s ratnom kijačom. Slično je postojalo i kod Siouxa. == Vanjske veze == * [http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/illinois.html Illinois (Written by: Virginia Haase)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100427015726/http://www.mnsu.edu/emuseum/cultural/northamerica/illinois.html |date=2010-04-27 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/illinoishist.htm Illinois Indian Tribe History (Hodge)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614222903/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/illinoishist.htm |date=2006-06-14 }} * [http://www.newadvent.org/cathen/07660a.htm Illinois Indians (by James Mooney)] * [http://www.accessgenealogy.com/scripts/data/database.cgi?file=Data&report=SingleArticle&ArticleID=0017312 Illinois] [[Kategorija:Illinois Indijanci| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Illinois]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] hkbagrzdk2y2k8dfc6047ccrfzpegl0 Kategorija:Invazije na Englesku 14 3558750 42680335 9072083 2026-08-21T13:38:05Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680335 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] [[Kategorija:Invazije|Engleska]] dd202rrunqseb8sp4cftrk6wsym93mx Šablon:Izvlaka 10 3601587 42680483 9118167 2026-08-21T22:48:53Z Aca 108187 update 42680483 wikitext text/x-wiki {{#invoke:outdent|outdent}}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> om4l7r501djd3qzuneqnsvxr7fzemga San José del Pajarito, Durango 0 3757053 42680377 42680236 2026-08-21T16:31:53Z Aca 108187 per GeoNames 42680377 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Meksiku | naziv = San José del Pajarito | izvorni_naziv = | država = {{MEK}} | savezna_država = [[Durango]] | opština = [[Opština Durango, Durango|Durango]] | slika = | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 158<ref name="GeoNames" /> | godina_stanovništvo = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | gšir = 23.99057 | gduž = -104.87307 | nadmorska_visina = 2329<ref name="GeoNames" /> | vremenska_zona = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]] | površina = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | geonameid = 3986130 }} '''San José del Pajarito''' je naselje u [[Meksiko|Meksiku]], u [[Administrativna podjela Meksika|saveznoj državi]] [[Durango]], u [[Opštine Meksika|opštini]] [[Opština Durango, Durango|Durango]]. Prema [[Nacionalni institut za statistiku i geografiju (Meksiko)|proceni]] iz [[2013]]. godine u naselju je živelo 1 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Inegi">{{Inegi}}</ref> Naselje se nalazi na [[Apsolutna visina|nadmorskoj visini]] od 2329 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BurtonHistoryOfMexico}} * {{KrauzeMexicoBiographyOfPower}} * {{MeyerTheOxfordHistoryOfMexico}} * {{SantiagoMexico}} * {{MeyerTheCourseOfMexicanHistory}} * {{RussellTheHistoryOfMexico}} * {{WernerEncyclopediaOfMexico}} * {{WernerConciseEncyclopediaOfMexico}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|San José del Pajarito}} {{refbegin|2}} * {{CIA World Factbook link|mx|Mexico}} * {{UCB Libraries Mexico}} * {{Dmoz|Regional/North_America/Mexico}} * {{BBC Mexico}} * {{Britannica Mexico}} * {{Wikiatlas|Mexico}} {{refend}} {{-}} {{Meksička opština Durango, Durango}} {{Opštine meksičke savezne države Durango}} {{Savezne države Meksika}} {{Naselje-Meksiko-začetak}} [[Kategorija:Naselja u opštini Durango, Durango]] bojyo30mqrolybqgk5wh5kcdc52ppfy Kategorija:Engleske bitke 14 4029041 42680334 11321304 2026-08-21T13:38:01Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680334 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Battles involving England}} [[Kategorija:Britanske bitke| ]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske|Bitke]] [[Kategorija:Bitke po državama]] 4shskltd004fky6kh4uuynobfrdflnl Dalibor Matanić 0 4476733 42680524 42554322 2026-08-22T08:03:45Z KiranBOT 245670 removed AMP tracking from URLs ([[:m:User:KiranBOT/AMP|details]]) ([[User talk:Usernamekiran|report error]]) v3.1.1s tf_sq 42680524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Dalibor Matanić | slika= OIFF 2015-07-15 123333 - Dalibor Matanić.jpg | opis= | datum_rođenja = {{Birth date|1975|01|21|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[SR Hrvatska]], {{flag|SFR Jugoslavija}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | ime_po_rođenju = | zanimanje = filmski režiser, glumac, scenarist | period = [[2000.]] – ''danas'' | supružnik =[[Helena Minić]] ([[2014.]] –) | djeca = | znameniti_filmovi = | uticaj_na= | uticaj_od= }} '''Dalibor Matanić''' ([[Zagreb]], [[21. siječnja]] [[1975.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski [[redatelj]] i [[scenarist]]. U svom prvom cjelovečernjem filmu, ''[[Blagajnica hoće ići na more]]'', Matanić se bavi tematikom iskorištavanja radnika. Drugi Matanićev film, ''[[Fine mrtve djevojke]]'', drama je o dvjema [[Lezbijka|lezbijkama]] koje zbog svoje seksualne orijentacije ulaze u probleme s drugim stanarima zgrade u kojoj žive. Film je osvojio sedam nagrada na [[Festival igranog filma u Puli|Pulskom festivalu]] [[2002.]] godine, uključujući i [[Velika zlatna arena za najbolji film|Veliku zlatnu arenu za najbolji film]].<ref>{{cite web|url=http://factum.com.hr/hr/filmovi_i_autori/autori/dalibor_matanic|title=Dalibor Matanić|language=|publisher=factum.com.hr|date=|accessdate=30. prosinca 2013}}</ref> Godine [[2004.]] snima film o slikarici [[Slava Raškaj|Slavi Raškaj]], pod naslovom ''[[Sto minuta Slave (2004.)|100 minuta slave]]''. Filmom ''[[Volim te]]'' Matanić se vraća suvremenim temama, prateći priču glavnog lika koji je zaražen virusom [[HIV]]-a. Njegov kratkometražni film ''[[Tulum (2009.)|Tulum]]'' (2009.) osvojio je dvije hrvatske i dvanaest međunarodnih nagrada.<ref>{{cite web|url=https://www.moj-film.hr/novosti/pregled/nagrade-i-dogadjanja/tulum-dalibora-matanica-nagraden-u-spanjolskoj-i-italiji/|title="Tulum" Dalibora Matanića nagrađen u Španjolskoj i Italiji|language=|publisher=moj-film.hr|date=11. listopada 2010|accessdate=30. prosinca 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.art-kino.org/hr/film/mezanin-svecana-premijera|title=Mezanin|language=|publisher=Art-kino Croatia|date=11. listopada 2010|accessdate=30. prosinca 2013}}</ref> Međunarodno je priznanje stekao i ''[[Zvizdan]]'' (2015.), film prikazan na 68. [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]], gdje je u natjecateljskom programu "Izvjestan pogled" ([[Francuski|fr.]] ''Un Certain Regard'') osvojio i nagradu stručnoga žirija.<ref>[http://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/grand-prix-zirija-dobio-je-film-zvizdan-dalibora-matanica---386336.html Dnevnik.hr – Mataniću prestižna nagrada u Cannesu], pristupljeno 24. svibnja 2015.</ref> U travnju [[2024.]] godine Matanić se našao u središtu velike afere kada je ''[[Večernji list]]'' objavio tekst u kojem niz Matanićevih bivših i sadašnjih suradnica iznosi teške optužbe za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje na račun Matanića. Matanić je priznao krivnju za svoje postupke i javno se ispričao na svome profilu na [[Facebook]]u, koji je kasnije obrisao, te je okrivio alkohol i droge za svoje ponašanje, napisavši kako se prijavio na odvikavanje. Njegova isprika u hrvatskoj javnosti nije dočekana s oduševljenjem te je smatrana neiskrenom, a sam Matanić naišao je na osude i kritike velikog broja javnih ličnosti, a otkazani su mu i svi poslovni projekti na kojima je radio ili trebao raditi.<ref>{{Cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/oglasio-se-dalibor-matanic-osvijestio-sam-da-sam-na-neprimjeren-nacin-uznemiravao-kolegice-1759547 |access-date=2024-04-06 |website=www.vecernji.hr}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-04-06 |title=Jutarnji list - Dalibor Matanić nakon priznanja i isprike obrisao profil na Facebooku. Otkazani mu i svi poslovi |url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/dalibor-matanic-nakon-priznanja-i-isprike-obrisao-profil-na-facebooku-otkazani-mu-i-svi-poslovi-15447138 |access-date=2024-04-06 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> == Filmografija == ;Dugometražni film * ''[[Blagajnica hoće ići na more]]'' (2000.) * ''[[Fine mrtve djevojke]]'' (2002.) * ''[[Sto minuta Slave (2004.)|100 minuta slave]]'' (2004.) * ''[[Volim te]]'' (2005.) * ''[[Kino Lika]]'' (2008.) * ''[[Majka asfalta]]'' (2010.) * ''[[Ćaća]]'' (2011.) * ''[[Majstori (2013.)|Majstori]]'' (2013.) * ''[[Zvizdan]]'' (2015.) ;Kratkometražni film * ''Sretno'' (1998.) * ''Bag'' (1999.) * ''Tišina'' (2001.) * ''[[Suša (2002.)|Suša]]'' (2002.) * ''Djevojčica s olovkama'' (2004.) * ''[[Tulum (2009.)|Tulum]]'' (2009.) * ''[[Mezanin (2011.)|Mezanin]]'' (2011.) == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dalibor Matanić}} * [http://www.dalibormatanic.com/ Dalibor Matanić – službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905220841/http://www.dalibormatanic.com/ |date=2008-09-05 }} {{hrv oznaka}} {{engl}} * {{imdb ime|id=0558094|ime=Dalibor Matanić}} {{Dalibor Matanić}} {{Zlatna arena za režiju}} {{Authority control}} {{Lifetime|1975||Matanić}} [[Kategorija:Hrvatski filmski režiseri]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] bn8lkoj39heq9bb8gbvjjncqfsg1vu2 Hässleholm 0 4476880 42680512 42402478 2026-08-22T03:06:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680512 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Hässleholm | ime_genitiv =Hässleholma | izvorno_ime = | slika_panorama =Hässleholm_Center.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=Centar grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =56 | širina-minute =10 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =13 | dužina-minute =46 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Skanija]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Skåne (grofovija)|Skåne]] | lokacija3_ime =[[Švedske općine|Općina]] | lokacija3_info =[[Hässleholm (općina)|Hässleholm]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža =12.03 [[km²]] | površina_šira =1,276.52 [[km²]] | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =18,500<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =1,537.8 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =50,107<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =39.3 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.hassleholm.se/ www.hässleholm] | bilješke = }} '''Hässleholm''' je [[grad]] od 18,500 stanovnika<ref name=mam/> na jugu [[Švedska|Švedske]], on je i [[državna uprava|administrativni centar]] [[Hässleholm (općina)|Općine Hässleholm]] od 50,107 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-skane.php | title =Sweden: Skåne | accessdate = 28. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Hässleholm leži u [[Skåne (grofovija)|Grofoviji Skåne]], pored malog [[Finjasjön|Jezera Finjasjön]], udaljen oko 33 [[km]] [[zapad]]no od [[Kristianstad]]a. ==Historija== Hässleholm nastao kao [[željeznica|željezničko]] čvorište za gradnje Južne pruge (Södra stambanan) između [[1860]]. - [[1870]].<ref name=his/> Izgradnja krakova [[željeznička pruga|pruge]] prema [[Kristianstad]]u [[1865]]. i [[Helsingborg]]u [[1875]]. dodatno je povećala značaj Hässleholma.<ref name=his/> Pa je već od [[1888]]. naselje dobilo satus općine. Hässleholm je brzo rastao tako da je prijelazu [[vijek]]ova imao više od 2000 stanovnika.<ref name=his/> Nakon tog je [[1901]]. Hässleholm dobio status [[trgovište|trgovišta]], a [[1914]]. i [[Gradska prava|status grada]], kad je imao oko 3000 stanovnika. Čak i nakon tog, ostao je relativno mali sa usporenim prirastom stanovništva.<ref name=his/> [[Željeznica]] je i danas od vitalnog značaja za razvoj grada, i njegov status kao centra bogatog zaleđe, ali i [[vojska]] jer su u njemu stacionirane dvije [[regimenta|regimente]] - T4 i P2. Tako da je Hässleholm veliki [[garnizon]], što je gradu omogućilo da razvije čitav niz uslužnih djelatnosti, pored tog razvilo se i nešto [[industrija|industrije]].<ref name=his>{{cite web | url =http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/hassleholm/historia.htm | title =''Hässleholms historia'' | accessdate =28. 05. 2015 | language =švedski | publisher =Urbanhistory | archivedate =2013-12-10 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20131210005359/http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/hassleholm/historia.htm | deadurl =yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Hässleholm}} * [http://www.hassleholm.se/ ''Službene stranice općine Hässleholm''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219082340/http://www.hassleholm.se/ |date=2021-02-19 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] 2esfqne5c8fk9uxkswm9tf9gx39g5dq Hässleholm (općina) 0 4476882 42680513 42406689 2026-08-22T03:06:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680513 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Općina Hässleholm | ime_genitiv =Općine Hässleholma | izvorno_ime =<small>Hässleholm kommun</small> | slika_panorama =Hässleholm_Municipality_in_Scania_County.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Karta]] [[Skåne (grofovija)|Grofovije Skåne]] sa pozicijom Općine Hässleholm | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = | širina-stupnjevi =56 | širina-minute =10 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =13 | dužina-minute =46 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Skanija]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Skåne (grofovija)|Skåne]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira =1,276.52 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =50,10<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =39.3 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.hassleholm.se/ www.hässleholm.se] | bilješke = }} '''Općina Hässleholm''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Hässleholm kommun'') je jedna od [[Švedske općine|švedskih općina]] od 50,10 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-varmland.php | title =Sweden: Värmland | accessdate = 26. 05. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Švedska|Švedske]]. [[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Hässleholm]] od 18,500 stanovnika.<ref name=mam/> == Geografija == Općina Hässleholm prostire se u [[Skåne (grofovija)|Grofoviji Skåne]], na površini od 1,276.52 [[km²]].<ref name=mam/> ==Historija== Općina je oformljena - [[1974]]., spajanjem grada [[Hässleholm]]a sa sedam okolnih [[selo|ruralnih]] [[općina]]. == Općine prijatelji == * {{flag|Poljska}}, [[Darłowo]] * {{flag|Njemačka}}, [[Eckernförde]] * {{flag|Danska}}, [[Nykøbing-Rørvig]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Hässleholm Municipality}} * [http://www.hassleholm.se/ ''Službene stranice Općine Hässleholm''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219082340/http://www.hassleholm.se/ |date=2021-02-19 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Općine Švedske]] {{geog-stub}} 14yll0wh1sw75mvxi5svnqvx9j47b0v Pinkwashing 0 4496613 42680414 42659420 2026-08-21T17:34:06Z Aca 108187 + 42680414 wikitext text/x-wiki {{POV}} [[Datoteka:Pink triangle.svg|mini|desno|175px|[[Ružičasta boja]] ({{jez-en|pink}}) kao jedan od [[LGBT]] [[LGBT simboli|simbola]] predstavlja [[Etimologija|etimološki]] temelj ''pinkwashinga'']] '''Pinkwashing''' ([[portmanteau]] složenica [[Engleski jezik|engleskih]] riječi ''pink'' → "[[Ružičasta boja|ružičasto]]" i ''washing'' → "pranje") je termin koji se u kontekstu [[LGBT prava]] koristi za opisivanje raznih [[marketing]]a i političkih strategija usmjerenih na promoviranje [[proizvod]]a odnosno [[entitet]]a s pozivom na iznimnu naklonjenost prema [[LGBT]] zajednici, uglavnom od strane političkih i društvenih [[Aktivizam|aktivista]].<ref name="Schulman2012">{{en icon}} {{cite book|last=Schulman|first=Sarah|title=Israel/Palestine and the Queer International|url=https://archive.org/details/israelpalestineq0000schu|publisher=[[Duke University Press]]|location=Durham|pages=[https://archive.org/details/israelpalestineq0000schu/page/135 135]-136, 141-143, 176. i 181-183|year=2012|isbn=9780822353584|oclc=783520886}}</ref> [[Neologizam]] se isprva rabio od strane organizacija za borbu protiv [[Rak dojke|raka dojke]] poput ''[[Breast Cancer Action]]a'', i to za identificiranje [[kompanija]] koje su tvrdile da pomažu oboljele žene dok su u stvarnosti [[profit]]irale od njihove bolesti.<ref name="Schulman2012"/> U logičkom smislu ''pinkwashing'' često obuhvaća više [[Logička greška|grešaka]] dvostruke generalizacije uz intenzivno korištenje jednostranih argumenata, naposljetku sintetiziranih u [[Lažna dilema|lažnu dilemu]]. Uz ''pinkwashing'' se vezuju i neki drugi suvremeni fenomeni poput [[Heteronormativnost#Homonormativnost|homonormativnosti]]<ref name="DhawanEngelHolzheyWoltersdorff2015">{{en icon}} {{cite book|last1=Dhawan|first1=Nikita|last2=Engel|first2=Antke|last3=Holzhey|first3=Christoph H. E.|last4=Woltersdorff|first4=Volker|title=Global Justice and Desire: Queering Economy|series=Social justice|publisher=[[Routledge]]|location=Abingdon, Oxon; New York|pages=102-103|year=2015|isbn=9780415712255|oclc=894183604}}</ref> ili [[Homonacionalizam|homonacionalizma]]<ref name="Schulman2012"/> odnosno ideje da je [[LGBT]] identitet poput [[Nacionalizam|nacionalnog]] ili [[pleme]]nskog.<ref name="Michaelson28122014">{{en icon}} {{cite web|last=Michaelson|first=Jay|title=How Canadian Oilmen Pinkwash the Keystone Pipeline|publisher=[[The Daily Beast]]|location=New York|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2014/12/28/how-canadian-oilmen-pinkwash-the-keystone-pipeline.html|date=28. 12. 2014}}</ref> ''Pinkwashing'' se ponajviše koristio u vidu [[#Islamofobni aktivizam|islamofobije]] (kasnije i [[#Rusofobni aktivizam|rusofobije]]), i to primarno od strane [[#Proizraelski aktivizam|proizraelskih]] odnosno [[Ekstremna desnica|radikalnih desničarskih]] aktivista po [[Evropa|Evropi]].<ref name="Schulman2012"/> == Politički primjeri == === Proizraelski aktivizam === ==== Pozadina ==== [[Datoteka:Sarah schulman.jpg|mini|200px|[[Sarah Schulman|S. Schulman]], [[SAD|američko]]-[[Jevreji|jevrejska]] [[historičar]]ka, [[lezbijka]] i LGBT aktivistica s [[City University of New York|Njujorškog gradskog univerziteta]] koja je člankom objavljenim u ''[[The New York Times]]u'' [[22. 11.]] [[2011]]. popularizirala termin ''pinkwashing'']] ''Pinkwashing'' se u kontekstu politizacije [[LGBT prava]] prvi put počeo koristiti ranih [[2010-ih]] pri kritiziranju politike [[Izrael]]a, za što su ga redom prozvali razni eminentni autori poput [[Sarah Schulman|S. Schulman]],<ref name="Schulman22112011">{{en icon}} {{cite web|last=Schulman|first=Sarah|title=Israel and ‘Pinkwashing’|publisher=[[The New York Times]]|location=New York|url=http://www.nytimes.com/2011/11/23/opinion/pinkwashing-and-israels-use-of-gays-as-a-messaging-tool.html?_r=3|date=22. 11. 2011}}</ref> [[Jasbir Puar|J. K. Puar]],<ref name="Puar172010">{{en icon}} {{cite web|last=Puar|first=Jasbir K.|title=Israel's gay propaganda war|publisher=[[Ynetnews]]|location=Tel Aviv|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2010/jul/01/israels-gay-propaganda-war|date=1. 7. 2010}}</ref> [[Joseph Andoni Massad|J. A. Massada]],<ref name=Kaufman1352011>{{en icon}} {{cite web|last=Kaufman|first=David|title=Is Israel Using Gay Rights to Excuse Its Policy on Palestine?|url=http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2070415,00.html|publisher=[[Time (časopis)|Time]]|location=New York|date=13. 5. 2011|access-date=2015-06-22|archive-date=2019-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20190518024759/http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2070415,00.html}}</ref> [[Max Blumenthal|M. Blumenthala]],<ref name="Blumenthal2013">{{en icon}} {{cite book|last=Blumenthal|first=Max|title=Goliath: Life and Loathing in Greater Israel|url=https://archive.org/details/goliathlifeloath0000blum_k9f8|publisher=Nation Books; [[Perseus Books Group]]|location=New York|pages=[https://archive.org/details/goliathlifeloath0000blum_k9f8/page/214 215]-216|year=2013|isbn=9781568586342|oclc=851754583}}</ref> [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]],<ref name="Bohrer982014">{{en icon}} {{cite web|last=Bohrer|first=Ashley|title=Against the pinkwashing of Israel|publisher=[[Al Jazeera]]|location=Doha|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/08/against-pinkwashing-israel-201489104543430313.html|date=9. 8. 2014}}</ref>, [[Basuli Deb|B. Deb]],<ref name="Deb2015">{{en icon}} {{cite book|last=Deb|first=Basuli|title=Transnational Feminist Perspectives on Terror in Literature and Culture|series=Routledge interdisciplinary perspectives on literature|volume=36|publisher=[[Routledge]]|location=New York; London|pages=68-69|year=2015|isbn=9781138797512|oclc=881664607}}</ref> [[Scott Lauria Morgensen|S. L. Morgensena]],<ref name="Morgensen12012">{{en icon}} {{cite book|last=Morgensen|first=Scott Lauria|title=Queer Settler Colonialism in Canada and Israel: Articulating Two-Spirit and Palestinian Queer Critiques|series=Settler Colonial Studies|volume=2. (2)|publisher=[[Taylor & Francis]]|location=Abingdon, Oxon|pages=167-190|date=januar 2012|issn=2201-473X|doi=10.1080/2201473X.2012.10648848|oclc=5136116899}}</ref> [[Simona Šaroni|S. Šaroni]],<ref name="Sharoni92012">{{en icon}} {{cite book|last=Sharoni|first=Simona|title=Gender and Conflict Transformation in Israel/Palestine|series=Journal of International Women's Studies|volume=13. (4)|publisher=[[Bridgewater State College]]|location=Bridgewater, Massachusetts|pages=113-128|url=http://vc.bridgew.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&context=jiws|date=septembar 2012|issn=1539-8706|oclc=832422759}}</ref> [[Nada Elia|N. Elia]]<ref name="Lim2012">{{en icon}} {{cite book|last1=Elia|first1=Nada|last2=Maikey|first2=Haneen|editor-last=Lim|editor-first=Audrea|chapter=7. The Brain of the Monster" i "13. The History and Contemporary State of the Palestinian Sexual Liberation Struggles|title=The Case for Sanctions Against Israel|url=https://archive.org/details/caseforsanctions0000unse|publisher=[[Verso Books]]|location=London; Brooklyn, New York|pages=[https://archive.org/details/caseforsanctions0000unse/page/57 57], 127-129. i 230|year=2012|isbn=9781844674503|oclc=668194057}}</ref> i [[Haneen Maikey|H. Maikey]],<ref name="Berthelsen1102009">{{en icon}} {{cite web|last=Berthelsen|first=Morten|title='Stop using Palestinian gays to whitewash Israel's image'|publisher=[[Haaretz]]|location=Tel Aviv|url=http://www.haaretz.com/news/stop-using-palestinian-gays-to-whitewash-israel-s-image-1.6887|date=1. 10. 2009|access-date=2015-06-22|archive-date=2017-08-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20170831023036/http://www.haaretz.com/news/stop-using-palestinian-gays-to-whitewash-israel-s-image-1.6887|url-status=dead}}</ref> te niz [[Jevreji|jevrejskih]], [[Palestinci|palestinskih]] i [[LGBT]] aktivista. Još [[1998]]. odnosno godinama prije nego što je ''pinkwashing'' postao dijelom službene izraelske politike,<ref name="ValmanRoth2015">{{en icon}} {{cite book|last1=Valman|first1=Nadia|last2=Roth|first2=Laurence|title=The Routledge Handbook of Contemporary Jewish Cultures|url=https://archive.org/details/isbn_9780415473781|series=Routledge handbooks|publisher=[[Routledge]]|location=Abingdon, Oxon|pages=[https://archive.org/details/isbn_9780415473781/page/242 242]|year=2015|isbn=9780415473781|oclc=861120111}}</ref> [[izrael]]ski naučnik [[Jael Ben-Zvi|J. Ben-Zvi]] s [[Stanford University|Univerziteta Stanford]] je ustvrdio da je poboljšan [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|LGBT status]] postao državni diskurs tj. alat za izraelski [[Propaganda|propagandni]] rat kojim se marginaliziraju drugi oblici [[Diskriminacija|diskriminacije]] i kršenje [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]],<ref name="ValmanRoth2015"/> opisavši fenomen riječima: {{citat|Queer pokret predstavlja manju prijetnju za aškenaski cionizam negoli nepomirljivi rasni i nacionalni identiteti. Inklinacijom hegemonskim nacionalnim interesima, on omogućuje cionističkom establišmentu da ovjekovječi mit o Izraelu kao "jedinoj demokraciji na Bliskom Istoku", iako on brutalno ugnjetava okupirane Palestince kao i druge 'manjine' uključujući jevrejske Mizrahe, palestinske građane Izraela, etiopske imigrante, te strane radnike.|J. Ben-Zvi<ref name="ValmanRoth2015"/>}} Među drugim ranim stručnjacima koji su skrenuli pozornost na slučaj je i [[Alisa Solomon|A. Solomon]], [[SAD|američko]]-[[Jevreji|jevrejska]] profesorica s [[Columbia University|Univerziteta Columbia]], koja [[2003]]. navodi da je [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|afirmacijom LGBT pokreta]] ostvarena nova retorička dimenzija na [[Cionizam|cionističkoj]] aktivističkoj sceni i to u vidu suprostavljanja [[Fundamentalizam|vjerskom fundamentalizmu]] odnosno zalaganju za [[Socijalni liberalizam|liberalizam]].<ref name="ValmanRoth2015"/> Sam termin ''pinkwashing'' prvi je upotrijebio [[SAD|američko]]-[[Palestinci|palestinski]] novinar i autor [[Ali Abunima|A. Abunima]] na skupu [[Queers Undermining Israeli Terrorism|QUIT]]-a ({{jez-en|Queers Undermining Israeli Terrorism}}, [[Prijevod|prevedeno]] "Queer za potkopavanje izraelskog terorizma") u aprilu [[2010]]. godine, riječima – "nećemo trpjeti izraelski ''whitewashing'' [zataškavanje], ''greenwashing'' [ekomanipulaciju] ili ''pinkwashing''".<ref name="Schulman2012"/> Engleski [[neologizam]] terminološki je direktno inspiriran [[Ekomanipulacija|ekomanipulacijom]] ({{jez-en|greenwashing}}) kao [[Manipulacija|manipulativnim]] korištenjem percepcije o [[Ekologija|ekološkoj]] odgovornosti s ciljem stjecanja [[profit]]a, s tim da se sam ''pinkwashing'' ranije koristio za istovrsno manipuliranje borbom protiv [[Rak dojke|raka dojke]].<ref name="Schulman2012"/> Time je terminu pridruženo novo značenje, te se može govoriti o [[Arhaizam|semantičkom arhaizmu]]. Konačno, ''pinkwashing'' kao [[LGBT]] pojam je u široku upotrebu ušao u krajem [[2011]]. kada ga je popularizirala [[Sarah Schulman|S. Schulman]], [[SAD|američko]]-[[Jevreji|jevrejska]] [[historičar]]ka i LGBT aktivistica s [[City University of New York|Njujorškog gradskog univerziteta]], plasiranjem članka "Izrael i pinkwashing"<ref name="Schulman22112011"/> ({{jez-en|Israel and Pinkwashing}}) u ''[[The New York Times]]u''.<ref name="Schulman2012"/> [[Istraživačko novinarstvo|Istraživački novinski članak]] je objavljen [[22. 11.]] nakon tri mjeseca pregovaranja i podnošenja 190 stranica dokumentacije,<ref name="Schulman2012"/> a naišao je na izuzetan odjek – podijeljen je 4555 puta na [[Facebook]]u kroz tri dana, odabran je od strane ''[[The Atlantic]]a'' kao jedna od pet najboljih [[Kolumna|kolumni]] dana, preštampan je u [[Francuska|francuskom]] ''[[International Herald Tribune|Herald Tribuneu]]'' i [[izrael]]skom ''[[Haaretz]]u'', te je široko distribuiran po svjetskoj [[blog]]osferi.<ref name="Schulman2012"/> Reakcije na članak bile su miješane – od desetina privatnih [[e-mail]]ova u kojima je [[Sarah Schulman|Schulman]] napadnuta kao "[[Zlo|zla]]", "[[Rasizam|rasistkinja]]" i "[[Antisemitizam|mrziteljica Jevreja]]", preko uglednih [[Jevreji|jevrejskih]] [[LGBT]] aktivista koji su izrazili zabrinutost zbog vlastitog iskorištavanja od strane [[izrael]]ske vlade, do stotina poruka zahvalnosti i podrške među kojima su brojni bili pozitivno iznenađeni što je ''[[The New York Times]]'' uopće objavio članak takve tematike.<ref name="Schulman2012"/> O snažnom političkom utisku članka svjedoči i podatak da je izraelski premijer [[Benjamin Netanjahu|B. Netanjahu]] mjesec dana kasnije javno odbio objaviti vlastiti članak u [[The New York Times|istom časopisu]] s izgovorom da je suviše kritičan i zbog "jedne profesorice s [[City University of New York|CUNY]]-a", što [[Sarah Schulman|S. Schulman]] smatra jednim od najvećih dostignuća u svom životu.<ref name="Schulman2012"/> ==== Politički diskurs ==== [[Izrael]]ski ''pinkwashing'' ishodišno funkcionira u dva pravca – s jedne strane idealizira se [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|položaj LGBT osoba]] u [[Izrael]]u, dok se s druge demonizira [[Položaj LGBT osoba u Palestini|njihov status]] na [[Palestina (država)|palestinskim teritorijima]].<ref name="Puar172010"/> Potonje se u maksimalističkom obliku nerijetko proširuje na čitav [[Arapski svijet|arapski]]<ref name="Schulman22112011"/> ili [[islam]]ski svijet<ref name="Puar82011">{{en icon}} {{cite book|last=Puar|first=Jasbir K.|title=Citation and Censorship: The Politics of Talking About the Sexual Politics of Israel|series=Feminist Legal Studies|volume=19. (2)|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|location=Dordrecht|pages=133-142|date=august 2011|issn=0966-3622|doi=10.1007/s10691-011-9176-3|oclc=746763048}}</ref> (v. odlomak ''[[#Islamofobni aktivizam|Islamofobni aktivizam]]''). Nadalje, dvije izvitoperene slike [[LGBT prava]] potom se pokušavaju preslikati na [[ljudska prava]] općenito,<ref name="Lim2012"/> pritom oblikujući iluziju [[Sukob civilizacija|civilizacijskog polariteta]], koja se naposljetku u vidu komparativne politike nudi [[Socijalni liberalizam|liberalnoj]] [[Zapadni svijet|zapadnoj publici]] kao binarni izbor.<ref name="Schulman2012"/> Prezentiran na ovaj način, [[Izrael]] djeluje kao [[gej]] [[utopija]]<ref name="Schulman2012"/> i [[utočište]] za sve [[LGBT]] osobe u [[Levant|regiji]],<ref name="Berthelsen1102009"/> te kao lučonoša [[Sloboda|slobode]] i [[Napredak|napretka]],<ref name="Puar82011"/> često u sprezi s [[Politička mitologija|mitovima]] o "jedinoj [[Demokracija|demokraciji]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]"<ref name="ValmanRoth2015"/> i "[[Mit o bedemu|bedemu civilizacije]]".<ref name="Lim2012"/> Prividnim približavanjem [[izrael]]skog imidža [[Evropa|evropskim]] i [[Zapadni svijet|zapadnjačkim]] vrijednostima,<ref name="Gluhovic2013">{{en icon}} {{cite book|last=Gluhovic|first=Milija|editor-last=Fricker|editor-first=Karen|editor2-last=Gluhovic|editor2-first=Milija|chapter=10. Sing for Democracy: Human Rights and Sexuality Discourse in the Eurovision Song Contest|title=Performing the 'New' Europe: Identities, Feelings and Politics in the Eurovision Song Contest|url=https://archive.org/details/performingneweur0000unse|series=Studies in international performance|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire; New York|pages=[https://archive.org/details/performingneweur0000unse/page/201 201]-203|year=2013|isbn=9780230299924|oclc=847140452}}</ref> navedeni kvaziargumenti često se primjenjuju u javnim diskusijama o [[Arapsko-izraelski sukob|izraelsko-palestinskom sukobu]] s ciljem skupljanja političkih bodova kod [[Socijalni liberalizam|liberalne]] [[Politička ljevica|ljevice]],<ref name="Schulman30112011">{{en icon}} {{cite web|last=Schulman|first=Sarah|title=A documentary guide to 'Brand Israel' and the art of pinkwashing|publisher=[[Mondoweiss]]|location=Chicago, Illinois|url=http://mondoweiss.net/2011/11/a-documentary-guide-to-brand-israel-and-the-art-of-pinkwashing.html|date=30. 11. 2011}}</ref> te za distrakciju od unutrašnjih problema u Izraelu.<ref name="Long19112011">{{en icon}} {{cite web|last=Long|first=Scott|title=Pinkwashing Lieberman, whitewashing fascism|publisher=[[Mondoweiss]]|location=Chicago, Illinois|url=http://mondoweiss.net/2011/11/pinkwashing-lieberman-whitewashing-fascism|date=19. 11. 2011}}</ref> Također, istovremeno se zataškava [[homofobija]] u Izraelu<ref name="Puar172010"/> odnosno postojanje aktivnog LGBT pokreta u [[Palestina (država)|Palestini]],<ref name="Schulman22112011"/> a ignoriraju se i izraelska ugnjetavanja LGBT Palestinaca<ref name="Lim2012"/> kao i raznolike [[Seksualna orijentacija|orijentacije]] [[Izraelske obrambene snage|vojnika]] koji ih zlostavljaju.<ref name="Schulman2012"/> Taktikom ''pinkwashinga'' služi se ne samo izraelska vlada nego i razne nezavisne grupe koje gaje snažnu [[Cionizam|cionističku ideologiju]],<ref name="Lim2012"/> iako [[Sarah Schulman|S. Schulman]] tvrdi da nije nužna korelacija s cionizmom.<ref name="Schulman2012"/> Ovjereni su i paradoksalni primjeri kada su se taktikom služili izraelski [[Krajnja desnica|radikalni desničari]]<ref name="Long19112011"/> i [[Konzervativizam|ultrakonzervativne]] [[Jevreji|jevrejske]] grupe koje su načelno izrazito [[Homofobija|homofobne]].<ref name="Lim2012"/> Sociolozi ističu da ''pinkwashing'' reproducira [[Orijentalizam|orijentalističke]] [[stereotip]]ove o [[Ljudska seksualnost|seksualnoj]] nazadnosti,<ref name="Puar172010"/> poput historijskog diskursa [[Historija Evrope|evropskih]] [[Kolonijalizam|kolonijalnih sila]] koje su koristile likove "[[Mizoginija|potlačenih]] orijentalnih [[žena]]" kako bi prikrili nasilje nad autohtonom populacijom, pri čemu se u ''pinkwashingu'' [[Feminizam|žensko pitanje]] zamjenjuje [[LGBT prava|pravima LGBT populacije]].<ref name="Morgensen12012"/> [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]] pak navodi da se [[Izrael]] služi i identičnim metodama za utjecaj na internacionalni [[ženski pokret]], tražeći od njega podršku za agresivne vojne operacije pod izgovorom jednakosti [[Ženska prava|ženskih prava]] u Izraelu.<ref name="Bohrer982014"/> Iste paralele ističe i [[Haneen Maikey|H. Maikey]], koja uz ''pinkwashing'' i žensko pitanje kao treći primjer izdvaja i retoriku o "[[moral]]noj [[Izraelske obrambene snage|vojsci]]".<ref name="Berthelsen1102009"/> Drugi suvremeni [[LGBT]] trendovi koji se vezuju uz ''pinkwashing'' su [[homonacionalizam]]<ref name="Schulman2012"/> i [[Heteronormativnost#Homonormativnost|homonormativnost]].<ref name="DhawanEngelHolzheyWoltersdorff2015"/> [[Izrael]]ski ''pinkwashing'' se tako smatra direktnim marketinškim produktom lokalnog homonacionalizma,<ref name="Lim2012"/> pojave proizišle u [[Bijelci|bijeloj kulturi]]<ref name="Schulman2012"/> koja na temelju ostvarene inkluzije ima tendenciju stavljanja u fokus nacionalne [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]] odnosno privilegiranja vlastitih [[Rasa|rasnih]], [[Nacija|nacionalnih]] i [[Religija|vjerskih]] [[Identitet (psihologija)|identiteta]],<ref name="Schulman22112011"/> te koju prate i retroaktivni učinci poput povećavanja broja pripadnika [[gej]] populacije koji izražavaju [[Ekstremizam|ekstremističke]] i [[Šovinizam|šovinističke]] stavove prema zajednicama koje smatraju [[Diskriminacija|netolerantnim]].<ref name="Puar82011"/> [[Heteronormativnost#Homonormativnost|Homonormativnost]] kao srodan fenomen podrazumijeva perspektivu po kojoj status [[LGBT prava]] postaje referentna točka položaja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] općenito, i smatra se [[Emocije|emocionalnim]] nasljeđem [[Homofobija|homofobije]] budući da je velika većina LGBT osoba na [[Zapadni svijet|Zapadu]] doživjela duboka diskriminacijska iskustva u obliku [[Porodica|porodičnog]] odbijanja, manjka [[Zakon|legalne]] zaštite i negativne predodžbe u [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]], zbog čega su posljedično podložni navedenom iskrivljenom prosuđivanju a time i ''pinkwashingu''.<ref name="Schulman22112011"/> Homonormativnost [[Jay Michaelson|J. Michaelson]] simplificira riječima: "Ono što je dobro za LGBT je dobro za sve ostalo, točka".<ref name="Michaelson28122014"/> [[Sarah Schulman|S. Schulman]] navodi da je [[homonacionalizam]] široko rasprostranjena pojava u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] i da nastaje nesvjesno svaki put kada se [[Bijelci|bijele]] [[LGBT]] osobe (i njihovi štovatelji) asimiliraju u [[Rasizam|rasističke]] strukture [[vlast]]i,<ref name="Schulman2012"/> no takvi specifični primjeri ipak ne predstavljaju smišljenu vladinu politiku kao što je to slučaj s [[Izrael]]om gdje je svjesno upregnuti homonacionalizam dobio novu dimenziju [[Marketing|marketinškog]] impulsa sa svrhom potpore rasističkim programima i [[Ratna okupacija|okupaciji]].<ref name="Schulman2012"/> Schulman takvu političku praksu naziva ''pinkwashingom''<ref name="Schulman2012"/> i sažima je na ovaj način: {{citat|Smišljena strategija prikrivanja kontinuiranih povreda palestinskih ljudskih prava pod krinkom modernosti izraelskog gej života, nazvana je "pinkwashingom" od strane rastućeg svjetskog LGBT pokreta protiv izraelske okupacije.|S. Schulman<ref name="Schulman22112011"/>}} Uz [[Sarah Schulman|Schulman]], više drugih stručnjaka i autora ponudilo je svoje viđenje ''pinkwashinga''. [[Haneen Maikey|H. Maikey]], čelnica palestinske [[queer]] organizacije [[al-Kavs]], kaže:<ref name="Lim2012"/> {{citat|Dok je izraelski homonacionalizam djelovao kao jedan od načina odstranjivanja palestinskih queer osoba, direktno je prouzročio još jedan oblik iskorištavanja – pinkwashing. Uspon izraelskog homonacionalizma i posljedično otuđenje LGBT Palestinaca otvorilo je vrata izraelskim skupinama, LGBT i ostalima, da koriste stereotip ugroženog palestinskoj geja i njegove implicirane bespomoćnosti, kojeg potom podređuju integriranom i oslobođenom izraelskom geju, s ciljem predstavljanja Izraela u ulozi spasitelja odnosno demoniziranja palestinskog društva kao zaostalog i homofobnog, i sve to zamagljujući izraelski brutalni tretman svih Palestinaca. U demoniziranju palestinskog društva u cjelini, pinkwashing također služi kako bi se opravdali tekući izraelski kolonijalizam, apartheid i ugnjetavanje Palestinaca.|H. Maikey<ref name="Lim2012"/>}} [[Nada Elia|N. Elia]], [[SAD|američko]]-[[libanon]]ska profesorica rodnih studija s [[Antioch University|Univerziteta Antioch]], dijeli srodno mišljenje i objašnjava:<ref name="Lim2012"/> {{citat|LGBT prava bivaju izrabljivana, a LGBT aktivisti kooptirani u aktivne napore brendiranja odnosno pinkwashinga izraelskih zločina. Nasjedanje na imidž Izraela kao šarolike demokracije kakvom se sam predstavlja podrazumijeva nasjedanje na propagandu koja služi za distrakciju od ubitačne stvarnosti poput rušenja domova, ekspanzije ilegalnih naselja, napada na Gazu, zatvaranja disidenata i vojnog suzbijanja nenasilnih prosvjeda protiv sporne ograde na Zapadnoj obali.|N. Elia<ref name="Lim2012"/>}} [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]], [[Jevreji|jevrejska]] [[queer]] i [[Feminizam|feministička]] akademičarka s [[DePaul University|Univerziteta DePaul]], obrazlaže kontradiktorne elemente ''pinkwashinga'' pri čemu navodno zastupanje jednih prava predstavlja apologiju za kršenje istih u nekoj drugoj domeni:<ref name="Bohrer982014"/> {{citat|Pinkwashing je obmanjujuć jer poziva se na zaštitu prava žena i LGBT prava koja bivaju kršena preko rasnih, etničkih i vjerskih linija. Kao što su feministice i LGBT aktivisti dužni demontirati rasne hijerarhije u vlastitim zajednicama, tako ih moramo odbaciti u Izraelu i Palestini. Moramo nedvojbeno isticati da je bilo što osim slobode za sve neprihvatljivo, jer u protivnom podilazimo općepoznatoj neoliberalnoj strategiji "podijeli pa vladaj". Ideja da moramo braniti Izrael bez obzira na njegova kršenja ljudskih prava ili rasističko nasilje, razdvaja LGBT oslobođenje od većih socijalnih i strukturalnih fenomena.|A. Bohrer<ref name="Bohrer982014"/>}} [[Jasbir Puar|J. K. Puar]], [[Queer teorija|queer teoretičarka]] i profesorica ženskih i rodnih studija s [[Rutgers University|Univerziteta Rutgers]], ukazuje da se [[Izrael]] manipulativno odnosi prema [[Svijet|svjetskoj]] [[LGBT zajednica|LGBT zajednici]] jer ih vrbuje i iskorištava njihovo nepoznavanje političkih prilika:<ref name="Puar172010"/> {{citat|Izraelski pinkwashing je moćna metoda kojom se uvjeti izraelske okupacije Palestine revidiraju – Izrael tako postaje civiliziran, a Palestinci barbari, homofobi, necivilizirani i samoubilački fanatici. Pinkwashing reproducira orijentalističke stereotipove o palestinskoj seksualnoj nazadnosti, a usto i negira utjecaj kolonijalne okupacije na degradaciju i ograničavanje palestinskih kulturnih normi i vrijednosti. Pinkwashing također upreže globalnu LGBT zajednicu kao novi izvor afilijacije, regrutirajući liberalne homoseksualce u prljavu i često nesvjesnu kampanju izraelskog nasilja nad Palestincima.|J. K. Puar<ref name="Puar172010"/>}} [[SAD|Američki]] LGBT [[novinar]] i aktivist [[Scott Long|S. Long]] veli da ''pinkwashing'' služi ne samo za obmanjivanje globalnog [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] već i internog [[izrael]]skog:<ref name="Long19112011"/> {{citat|Pinkwashing kvari ideju i praksu ljudskih prava, odbacujući načelo univerzalnosti i pretvarajući ga u instrumente podjela i isključivosti. Ne predstavlja samo obmanu u smislu vanjskih odnosa već i manipulaciju unutrašnjom politikom.|S. Long<ref name="Long19112011"/>}} ==== Kronologija aktivizma ==== Analitičari navode da je [[izrael]]sko LGBT reklamiranje započelo neposredno nakon pobjede na [[Eurosong]]u [[Eurosong 1998|1998]]. godine.<ref name="Gluhovic2013"/> Naime, [[Dana International]] kao najslavnija izraelska [[LGBT simboli|LGBT ikona]] stavljena je krajem [[1990-ih]] u fokus državnog projekta popravljanja imidža i trebala je prezentirati lice "novog Izraela",<ref name="ValmanRoth2015"/> no [[Transseksualnost|transseksualna]] muzičarka uspješno se oduprijela takvim pokušajima i opetovano je u intervjuima ponavljala da ne želi diskutirati o [[Politika|politici]].<ref name="ValmanRoth2015"/> Godine [[2005]]., uz pomoć [[SAD|američkih]] [[Odnosi s javnošću|PR]] stručnjaka, [[izrael]]ska vlada počela je novu [[Marketing|marketinšku]] kampanju pod nazivom "[[Brend]] Izrael" ({{jez-en|Brand Israel}}) kojom su ciljani [[Muškarac|muškarci]] starosti od 18 do 34 godine i koja je nastojala prikazati Izrael kao "relevantan i moderan".<ref name="Schulman22112011"/> Nedugo kasnije, vlada je prionula proširivanju kampanje i na iskorištavanje [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]] za promjenu svoje globalne reputacije.<ref name="Schulman22112011"/> Iste godine ''Brand Israel'' je uz pomoć izraelskog [[konzulat]]a u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] zakupio termine na lokalnim [[LGBT]] festivalima, što je naišlo na trenutačan otpor američkih grupa za [[ljudska prava]] koji su pozdravili prikazivanje izraelskih filmova, ali nisu željeli da ih se iskorištava u političke svrhe tj. promociju [[Iluzija|iluzije]] o [[Izrael]]u kao [[gej]] [[Utopija|utopiji]] ili za skretanje pozornosti od ozbiljnih tema poput [[Palestinci|palestinskog]] pitanja.<ref name="Schulman2012"/> Kampanja je također uključivala ulične postere, plakate po [[Autobus|bus]] stanicama, medijske [[Reklama|reklame]] i javne [[Prezentacija|prezentacije]] sa spornim sadržajem.<ref name="Schulman2012"/> [[Sarah Schulman|S. Schulman]] kao takav primjer izdvaja [[slogan]] "Ljubav bez granica" ({{jez-en|Love Without Borders}}) s [[Parada ponosa|parade ponosa]] u [[Jeruzalem]]u što naziva apsolutnim nepoštenjem prema neupućenoj publici jer se 56% grada nalazi pod [[Okupacija|okupacijom]].<ref name="Schulman2012"/> Srodne kritike na račun slogana odnosno prezentacije također su uputili i [[Palestina (država)|palestinski]] LGBT aktivisti.<ref name="Pouzol2015">{{en icon}} {{cite book|last=Pouzol|first=Valérie|editor-last=Parizot|editor-first=Cédric|editor2-last=Latte Abdallah|editor2-first=Stéphanie|chapter=11. From a "Gay Paradise" to a Pioneer Frontier: Constructs of the "Frontier" in the Activist Struggle and Activist Discourse of LGBTQs in Israel and Palestine, 1988-2012|title=Israelis and Palestinians in the Shadows of the Wall: Spaces of Separation and Occupation|publisher=[[Ashgate Publishing]]|location=Farnham, Surrey; Burlington, Vermont|pages=196-198|year=2015|isbn=9781472448880|oclc=892514305}}</ref> Usto, na prezentacijama su rabljeni i kolaži [[Konzervativizam|konzervativne]] organizacije [[StandWithUs]] s tvrdnjama da Izrael predstavlja "[[raj]] za palestinske gejeve" i da "poštuje [[život]]", sve uz izraziti kontrast prikazivanja [[Palestinci|Palestinaca]] kao "primitivnih" odnosno [[Izrael]]aca kao "modernih", te uz intenzivno korištenje falsificiranih citata palestinskih [[LGBT]] aktivista.<ref name="Schulman2012"/> {{Dvostruka slika|right|Benjamin Netanyahu 2012.jpg|165|Avigdor Lieberman on September 15, 2010.jpg|151|<center>Za ''pinkwashing'' prozvani su i najviši [[izrael]]ski državni dužnosnici poput premijera [[Benjamin Netanjahu|B. Netanjahua]] (lijevo)<ref name="Schulman22112011"/> i ministra vanjskih poslova [[Avigdor Lieberman|A. Liebermana]] (desno)<ref name="Long19112011"/>}} Godine [[2007]]., zbog srozane reputacije u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] prouzročene [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|izraelsko-libanonskim ratom]], [[izrael]]sko ministarstvo vanjskih poslova organiziralo je konferenciju ''Brand Israela'' u [[Tel Aviv]]u što se smatra početkom službene adaptacije kampanje na najvišoj razini.<ref name="Schulman30112011"/> [[Cipi Livni|C. Livni]], tadašnja ministrica vanjskih poslova, postavila je [[Ido Aharoni|I. Aharonija]] na čelo ureda za [[menadžment]] [[brend]]iranja i povjerila mu [[budžet]] od 4,000.000 [[USD]].<ref name="Schulman30112011"/> Dodatnih 3,000.000 USD godišnje dobila je [[hasbara]] tj. izraelski odjel za [[Propaganda|propagandu]], a 11,000.000 [[USD]] otišlo je i za ured ministarstva [[Turizam|turizma]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name="Schulman30112011"/> Projekt je imao za cilj srušiti [[Militarizam|militarističku]] reputaciju odnosno kreiranje novog imidža [[Izrael]]a kao "moderne [[Demokracija|demokracije]]", "[[Nacionalna sigurnost|sigurnog]] i [[mir]]nog mjesta za [[Investicija|investiranje]]", te "turističke destinacije [[Sunce|Sunca]] i [[Plaža|pijeska]]".<ref>{{en icon}} {{cite book|last=Avraham|first=Eli|title=Marketing and managing nation branding during prolonged crisis: The case of Israel|series=Place Branding and Public Diplomacy|volume=5. (3)|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|location=London|pages=202-212|date=17. 6. 2009|issn=1751-8040|doi=10.1057/pb.2009.15|oclc=443244495}}</ref> Jedan od prvih programa ''Brand Israela'' bio je orijentiran na [[Heteroseksualnost|heteroseksualnu]] [[Muškarac|mušku]] publiku – tokom ljeta [[2007]]. u časopisu ''[[Maxim (časopis)|Maxim]]'' lansiran je serijal [[fotografija]] pod naslovom "Žene [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]]" ({{jez-en|Women of the Israeli Defense Forces}}) s manekenkama u vojnim [[uniforma]]ma i kupaćim kostimima.<ref name="Schulman30112011"/> Nakon što je provedena studija pokazala da je taj potez polučio uspjeh u smislu poboljšane percepcije [[Izrael]]a na [[Zapadni svijet|Zapadu]], pokrenuti su srodni promidžbeni programi za [[Inovacija|inovacije]], [[umjetnost]], te [[LGBT]].<ref name="Schulman30112011"/> [[StandWithUs]], [[Cionizam|cionistička]] organizacija sa sjedištem u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], godine [[2009]]. otvoreno je obznanila da provode intenzivnu kampanju popravljanja izraelskog imidža uz pomoć [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|LGBT zajednice u Izraelu]].<ref name="Schulman30112011"/> Iste godine Međunarodno turističko društvo gejeva i lezbijki ([[International Gay and Lesbian Travel Association|IGLTA]]) sazvalo je konferenciju u [[Tel Aviv]]u za oktobar [[2009]]. s ciljem promoviranja [[Izrael]]a kao "svjetske [[LGBT]] destinacije", što je rezultiralo osudama i pozivom na bojkot od strane [[libanon]]ske LGBT organizacije [[Helem]].<ref name="Schulman30112011"/> Među najagresivnijim propagatorima navodne izraelske ''queer-friendly'' kulture bio je [[Michael Lucas (režiser)|M. Lucas]],<ref name="Blumenthal2013"/> jedan od najbogatijih svjetskih producenata [[gej]] [[Pornografski film|pornografskih filmova]] koji je uložio velika sredstva u osnivanje kompanije za promociju izraelskog LGBT [[Turizam|turizma]] i [[Tolerancija|tolerantnog]] imidža.<ref name="Blumenthal2013"/> Na njegovu inicijativu [[2009]]. napravljen je promotorski gej pornofilm "[[Men of Israel|Muškarci Izraela]]" ({{jez-en|Men of Israel}}), što je naišlo na oštre kritike od [[Sarah Schulman|S. Schulman]]<ref name="Schulman22112011"/>, [[Brett Remkus Britt|B. Remkusa Britta]]<ref>{{en icon}} {{cite book|last=Remkus Britt|first=Brett|title=Pinkwashed: Gay Rights, Colonial Cartographies and Racial Categories in the Pornographic Film Men of Israel|series=International Feminist Journal of Politics|volume=72|publisher=[[Taylor & Francis]]|location=Abingdon, Oxon|pages=1-18|date=25. 7. 2014|issn=1461-6742|doi=10.1080/14616742.2014.929370|oclc=5712510886}}</ref> i [[Max Blumenthal|M. Blumenthala]] s obzirom da je sniman u [[Palestinci|palestinskom]] [[Grad duhova|pustom naselju]] koje je [[Etničko čišćenje|etnički očišćeno]] od strane [[Cionizam|cionističkih]] milicija [[1948]]. godine.<ref name="Blumenthal2013"/> Lucas i njegova glumačka postava popraćeni su na [[Odnosi s javnošću|PR programu]] izraelske državne televizije i sporno mjesto snimanja [[laž]]no je opisano kao "drevno naselje napušteno vjekovima ranije".<ref name="Blumenthal2013"/> [[Basuli Deb|B. Deb]], profesorica s [[University of Nebraska–Lincoln|Univerziteta Nebraska–Lincoln]], navodi da je komemoracija smrtonosnom napadu na [[Tel Aviv|telavivski]] LGBT centar [[2009]]. preoteta za promoviranje [[Izrael]]a kao "zemlje [[Tolerancija|tolerancije]]" i to od strane najviših državnih dužnosnika poput premijera [[Benjamin Netanjahu|B. Netanjahua]] i predsjednika [[Šimon Peres|Š. Peresa]].<ref name="Deb2015"/> [[Homofobija|Homofobni]] napad tako je službeno opisan "anti-izraelskim", a [[Palestinci|palestinskom]] zastupniku [[Kneset]]a uskraćeno je sudjelovanje na mimohodu s paradoksalnim izgovorom "straha od potencijalne politizacije slučaja".<ref name="Deb2015"/> Prema izvještaju lokalnih medija, tokom [[2000-ih]] [[izrael]]sko ministarstvo vanjskih poslova utrošilo je 100,000.000 [[Izraelski novi šekel|ILS]] (preko 26,260.000 [[USD]]) za [[brend]]iranje, pri čemu je poseban naglasak stavljen je na [[internet]]ski aktivizam i [[Socijalna mreža|društvene mreže]].<ref name="Schulman30112011"/> Također, ministarstvo je provelo istraživanje s konkluzijom da će korisnici interneta pokazati afinitete prema sadržaju koji ih zanima neovisno o [[Politički spektar|političkoj orijentaciji]] izdavača.<ref name="Schulman30112011"/> Godine [[2010]]. [[Tel Aviv|telavivska]] turistička zajednica započela je 90,000.000 [[USD]] vrijednu kampanju s ciljem brendiranja grada kao "međunarodne LGBT destinacije"<ref name="Schulman22112011"/> i "raja za [[gej]]eve".<ref name="Blumenthal2013"/> Uz [[Novac|financijsku]] podršku izraelskih [[konzulat]]a, kampanja je uključivala [[Reklama|reklamiranje]] izraelskih [[Istopolna zajednica|istospolnih parova]], snimanje proizraelskih [[LGBT]] filmova, aktivno sudjelovanje na LGBT festivalima po [[SAD]],<ref name="Schulman22112011"/> besplatna putovanja izraelskih [[gej]]eva spremnih na obavljanje javne [[Diplomacija|diplomacije]] u inozemstvu, [[govor]]e izraelskih gej [[Izraelske obrambene snage|vojnika]] na američkim [[univerzitet]]ima,<ref name="Blumenthal2013"/> te angažman kulturnih [[gej ikona]].<ref name="Puar172010"/> Fokus [[Aktivizam|aktivizma]] stavljen je na [[Sjedinjene Države]] budući da se radi o najvećem novčanom sponzoru Izraela, ali također i na [[Evropa|evropsku]] [[LGBT zajednica|LGBT zajednicu]].<ref>{{en icon}} {{cite book|last=Puar|first=Jasbir K.|title=Rethinking Homonationalism|series=International Journal of Middle East Studies|volume=45. (2)|publisher=[[Columbia University Press]]|location=New York|pages=336-339|date=maj 2013|issn=0020-7438|doi=10.1017/S002074381300007X|oclc=5127895396}}</ref> Promociji se putem medijskog priopćenja priključila i najveća [[izrael]]ska LGBT organizacija [[Aguda]], što je izazvalo oštre opaske i [[Homofobija|homofobne]] ispade [[Jevreji|jevrejskih]] konzervativaca po [[mediji]]ma.<ref name="Schulman30112011"/> U aprilu [[2010]]. ''Brand Israel'' pokrenuo je "Mjesec izraelskog ponosa" ({{jez-en|Israeli Pride Month}}) u [[San Francisco|San Franciscu]], naišavši pritom na kritike [[Sarah Schulman|S. Schulman]] koja tvrdi da manifestacija nije plodom aspiracija izraelskih LGBT osoba već je u potpunosti inicirana, financirana i organizirana od strane [[izrael]]ske vlade.<ref name="Schulman30112011"/> Istovremeno, kritike na račun [[Hipokrizija|licemjerja]] ''Brand Israela'' uputila je i [[Jasbir Puar|J. K. Puar]] navodeći da su s jedne strane reklamirali izraelsku [[LGBT]] modernost, dok su se s druge strane aktivno angažirali na [[Cenzura|cenzuri]] queer grupa odnosno na otkazivanju uglednih LGBT manifestacija kritičkih prema izraelskoj [[Vojna okupacija|okupaciji]].<ref name="Puar172010"/> Kulminacija ''pinkwashinga'' na najvišoj državnoj razini nastupila je u maju [[2011]]. kada je izraelski premijer [[Benjamin Netanjahu|B. Netanjahu]] održao govor u [[Kongres SAD|Kongresu Sjedinjenih Država]] prilikom kojeg je [[Izrael]] izdvojio kao "jedinu svijetlu točku na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] po pitanju [[LGBT prava]]".<ref name="Schulman22112011"/> U junu [[2011]]. kada su se [[Humanitarna pomoć|humanitarci]] iz svih krajeva [[svijet]]a okupili u [[Grčka|Grčkoj]] s ciljem pokretanja druge [[Flotila|flotile]] "sloboda za [[Pojas Gaze|Gazu]]", izraelska vlada objavila je [[YouTube]] video kojim je pokušano prezentirati organizatore flotile kao [[Homofobija|homofobe]].<ref name="Blumenthal2013"/> Snimka prikazuje navodnog [[LGBT]] aktivista koji tvrdi da mu nije dozvoljeno sudjelovati u akciji zbog tobožnje zabrinutosti njihovih partnera iz [[Hamas]]a, a završava upozorenjem LGBT gledaocima da priključenje pokretu za [[solidarnost]] s [[Palestina (država)|Palestinom]] podrazumijeva "odlazak u krevet" s bradatim [[Džihadizam|džihadistima]] koji mrze [[Homoseksualnost|homoseksualce]].<ref name="Blumenthal2013"/> [[SAD|Američki]] novinari [[Ali Abunima|A. Abunima]] i [[Benjamin Doherty|B. Doherty]] prvi su razotkrili da je video [[masovna obmana]] i lažni LGBT aktivist brzo je identificiran kao izraelski [[glumac]] Omer Geršon,<ref name="Blumenthal2013"/> a daljnjom istragom [[Max Blumenthal|M. Blumenthal]] je ustvrdio da je snimka prvotno plasirana od strane nižerangiranog [[Likud]]ovog člana iz ureda premijera [[Benjamin Netanjahu|B. Netanjahua]].<ref name="Blumenthal2013"/> U julu iste godine, američka [[Antidifamacijska liga]] ({{jez-en|Anti-Defamation League}}; ADL) s članovima organizacije [[StandWithUS]] održala je zajedničko predavanje na temu [[LGBT prava]], promovirajući pritom [[Izraelske obrambene snage|izraelske oružane snage]].<ref name="Schulman30112011"/> Tokom [[2011]]. telavivska [[Turizam|turistička]] zajednica podnijela je zahtjev [[International Gay and Lesbian Travel Association|IGLTA]]-i za održavanje [[WorldPride]]a u [[Tel Aviv]]u naredne godine,<ref name="Schulman30112011"/> no manifestacija je naposljetku održana u [[London]]u. U augustu [[2011]]. izraelski mediji prenijeli su izjave zaposlenika izraelskog konzulata u [[New York]]u koji je ustvrdio da [[Izrael]] treba "više poraditi na [[Socijalni liberalizam|liberalnom]] imidžu" kako bi [[Amerikanci (nacija)|Amerikancima]] pokazao da "predstavlja više od mjesta kojim je nekad koračao [[Isus]]", te da će se dobra slika o [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|LGBT statusu]] odraziti i na ukupnu percepciju o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]].<ref name="Schulman30112011"/> Prema izvješću iz [[2013]]. godine, kritike Izraela za ''pinkwashing'' od strane [[Politička ljevica|lijevog spektra]] predstavljale su jedan od najvećih izazova za [[SAD|američko]]-[[Jevreji|jevrejsku]] zajednicu i stoga je angažirano više [[Lobiranje|lobističkih]] organizacija ([[American Israel Public Affairs Committee|AIPAC]], [[Jewish Federations of North America|JFNA]], [[Jewish Council for Public Affairs|JCPA]] i [[Israel Action Network|IAN]]) sa zadatkom opstrukcije ili neutralizacije.<ref name="Grossman2014">{{en icon}} {{cite book|last=Grossman|first=Lawrence|editor-last=Dashefsky|editor-first=Arnold|editor2-last=Sheskin|editor2-first=Ira|chapter=4. Jewish Communal Affairs|title=American Jewish Year Book 2013: The Annual Record of the North American Jewish Communities|url=https://archive.org/details/americanjewishye0000arno_b1v1|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|location=Cham; New York|pages=[https://archive.org/details/americanjewishye0000arno_b1v1/page/171 171]-172|year=2014|isbn=9783319016580|doi=10.1007/978-3-319-01658-0|oclc=868921074}}</ref> Njihove aktivnosti dovele su do otkazivanja više LGBT konferencija na kojima je zakazana rasprava o ''pinkwashingu'', dok je korišten i umjereniji pristup u smislu podizanja svijesti o zajedničkom historijskom stradavanju [[Antisemitizam|Jevreja]] i [[LGBT historija|gejeva]].<ref name="Grossman2014"/> [[Jasbir Puar|J. K. Puar]] navodi da je zbog rasprava o ''pinkwashingu'' niz [[akademik]]a i [[Aktivizam|aktivista]], uključujući [[Jevreji|jevrejske]] i [[LGBT]], doživjelo [[Difamacija|difamacijske]] prozivke za "[[antisemitizam]]".<ref name="Puar82011"/> ==== Reakcije ==== [[Datoteka:משפריצות פעולה ורודה 2.jpg|mini|desno|250px|[[Anarhizam|Anarho]]-[[queer]] prosvjed protiv [[izrael]]skog ''pinkwashinga'' u [[Tel Aviv]]u [[2013]].]] [[Datoteka:משפריצות פעולה ורודה 1.jpg |mini|desno|250px|Performans "Mašpritzot" protiv ''pinkwashinga'' i [[Heteronormativnost#Homonormativnost|homonormativnih]] prioriteta na gore navedenom prosvjedu]] Među temeljne kritike na račun [[izrael]]skog ''pinkwashinga'', koju ističu [[Sarah Schulman|S. Schulman]],<ref name="Schulman22112011"/> [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]]<ref name="Bohrer982014"/> i [[Jasbir Puar|J. K. Puar]],<ref name="Puar172010"/> spada svjesno prešućivanje postojanja [[Palestinci|palestinskog]] [[LGBT]] pokreta odnosno organizacija kao što su [[al-Kavs]], [[Asvat]]<ref name="Schulman22112011"/> i [[Kajan (organizacija)|Kajan]].<ref name="Bohrer982014"/> Schulman navodi da [[Izrael]] pokušava predočiti kontrast između sebe kao "LGBT oaze" i palestinskog društva kao monolitnog i statičnog, duboko prožetog [[nasilje]]m i [[Homofobija|homofobijom]].<ref name="Schulman30112011"/> Privid izraelske [[Rasizam|rasne supremacije]] isto se tako pokušava realizirati ignoriranjem drugih oblika palestinskog [[Pluralizam|pluralizma]] poput aktivnih [[Feminizam|feminističkih]] i [[Intelektualac|intelektualnih]] pokreta.<ref name="Schulman30112011"/> Schulman kao kontraargument spominje i podatak da je [[homoseksualnost]] na palestinskoj [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] (i u [[Jordan]]u) dekriminalizirana [[1950-ih]] kada su ukinuti [[zakon]]i protiv [[Analni seks|sodomije]], te da oni sami po sebi predstavljaju nasljeđe [[Britanski mandat nad Palestinom|britanske kolonijalne vlasti]].<ref name="Schulman22112011"/> [[Jasbir Puar|J. K. Puar]] također tvrdi da je [[Palestina (država)|Palestina]] nasilno brendirana kao "[[Homofobija|homofobna]]", te navodi da izraelski odnos prema Palestincima i palestinski odnos prema LGBT osobama nisu međusobno usporedivi.<ref name="Puar172010"/> [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]] pak upozorava LGBT aktiviste i [[ženski pokret]] na [[Zapadni svijet|Zapadu]] da ne smiju podilaziti Izraelu u ''pinkwashingu'' i da svoje univerzalne ciljeve mogu ostvariti jedino direktnom podrškom palestinskim [[LGBT]] i [[Feminizam|feminističkim]] grupama: {{citat|Baš kao u Sjedinjenim Državama i Zapadnoj Evropi, ugnjetavanje je multidimenzionalan fenomen. Ukoliko ne uspijemo sa simultanom mobilizacijom rasa, spola, seksualnih orijentacija i klasa, podilazimo sistemu koji štiti Izrael i njegove oružane snage u prikrivanju zločina. Stoga, obaveza zapadnih feministica i LGBT aktivista jest podržati palestinske žene i LGBT osobe u borbi za slobodu. Moramo poduprijeti pokret za bojkot, lišavanje i sankcioniranje Izraela (BDS). Moramo podržati Palestince u zahtjevima za ravnopravnost u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, te u zajednicama njihove dijaspore. Trebamo dati podršku njihovim feminističkim i LGBT organizacijama kao što su Asvat, Kajan, al-Kavs i Queer Palestinci za BDS. Na njihovu feminističku i LGBT borbu moramo početi gledati ne kao na nešto jednodimenzijalno, već kao na ključnu dimenziju projekta globalne i univerzalne emancipacije za sve. Bilo što manje od tog je neprihvatljivo.|A. Bohrer<ref name="Bohrer982014"/>}} ''Pinkwashing'' je prouzročio i žestok odgovor [[Palestinci|palestinske]] [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]] čije su organizacije svoju borbu za [[Emancipacija|emancipaciju]] stavile u jasno definirane političke granice, izjednačavajući pritom borbu protiv [[Homofobija|homofobije]] s [[Palestina (država)|nacionalnom]] borbom.<ref name="Pouzol2015"/> Distancirajući se od [[izrael]]ske javne diplomacije i njihove kampanje promicanja Izraela kao "LGBT raja", oni inzistiraju da bivaju iskorištavani i da takva [[iluzija]] ignorira realnost ugnjetavanja njihove nacije.<ref name="Pouzol2015"/> Iz ovih razloga palestinske LGBT osobe i aktivisti na ''pinkwashing'' su odgovorili masovnim odbijanjem sudjelovanja na izraelskim [[Parada ponosa|paradama ponosa]] i drugim okupljanjima.<ref name="Pouzol2015"/> Prve kritike od strane navedenih organizacija zabilježene su sredinom [[2000-ih]] i to na račun [[slogan]]a "Ljubav bez granica", korištenom na paradi ponosa u [[Jeruzalem]]u. Palestinski LGBT aktivisti odgovorili su ovim riječima:<ref name="Pouzol2015"/> {{citat|Jako smo razočarani manifestacijom i upotrebom naziva "ljubav bez granica". Mi želimo ljubav bez granica. Mi želimo ljubav. Mi želimo vlastite granice kao palestinska zajednica, mi želimo vlastite granice kao žene, mi želimo vlastite granice kao homoseksualci.}} Kasnije, [[solidarnost]] su izrazile i [[Arapski svijet|arapske]] LGBT organizacije poput [[libanon]]skog [[Helem]]a koji je [[2009]]. odbio sudjelovati na međunarodnoj konferenciji u [[Tel Aviv]]u i pozvao na njen bojkot.<ref name="Schulman30112011"/> Sama [[Sarah Schulman|S. Schulman]] navodi da se aktivnije angažirala protiv ''pinkwashinga'' nakon konzultacija s palestinskim LGBT grupama od kojih je čula nešto dijametralno suprotno od lažnih citata korištenih na [[SAD|američkim]] [[prezentacija]]ma od strane izraelske nacionalističke [[Propaganda|propagande]].<ref name="Schulman2012"/> Prema [[izrael]]skom ''pinkwashingu'' izrazito kritična bila je [[Haneen Maikey|H. Maikey]], čelnica palestinske [[queer]] organizacije [[al-Kavs]], opisavši njihove pokušaje stvaranja [[Socijalni liberalizam|liberalnog]] imidža "patetičnim, ridikuloznim i smiješnim",<ref name="Berthelsen1102009"/> te upozorivši pritom na manjkavost LGBT prava u Izraelu.<ref name="Berthelsen1102009"/> Kao odgovor na tvrdnje izraelskih dužnosnika da je [[Izrael]] "jedino sigurno mjesto za LGBT osobe u regiji", Maikey kaže: {{citat|Odbijam biti dijelom vaše kampanje. Prestanite govoriti u moje ime i koristiti me za stvari koje nikad niste ni podržavali. Ako mi želite učiniti uslugu, onda prestanite bombardirati moje prijatelje, završite s okupacijom i pustite me da izgradim svoju zajednicu. Svjesna sam da moje društvo čeka dug put u pogledu ljudskih prava i socijalnih pitanja, no to je moja odgovornost, a ne vaša.|H. Maikey<ref name="Berthelsen1102009"/>}} [[Haneen Maikey|H. Maikey]]<ref name="Lim2012"/> i [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]]<ref name="Bohrer982014"/> navode da je izraelsko samoreklamiranje kao spasitelja i branika LGBT prava ne samo netočno nego i paradoksalno, s obzirom da se pod tom izlikom ugnjetava čitavo palestinsko društvo čije žrtve uključuju i samu palestinsku [[LGBT zajednica|LGBT zajednicu]].<ref name="Lim2012"/> Maikey argumentira na ovaj način: {{citat|Ukratko, pinkwashing je cinična upotreba palestinske queer borbe za klevetanje palestinskog društva kao barbarskog i homofobnog, odnosno uzdizanja Izraela kao bedema LGBT prava a time i ljudskih prava općenito, sve s ciljem ignoriranja i zamračivanja izraelske represije nad Palestincima, bilo kao cjelinom ili nad njihovom queer zajednicom.|H. Maikey<ref name="Lim2012"/>}} [[Ashley Bohrer|Bohrer]] isto objašnjava ovim riječima:<ref name="Bohrer982014"/> {{citat|Pinkwashing odbija priznati da su palestinske LGBT osobe među maltretiranima, brutaliziranima, raseljenima, bombardiranima i zatvorenima. Bez obzira na slobode jevrejskih LGBT osoba u Izraelu, biti queer za Palestince ne predstavlja nikakav spas od redovitih i brutalnih napada koji oblikuju uvjete njihovih života. Izraelska vojska ne štedi i ne daje slobodan prolaz za LGBT Palestince, naprotiv, njihovi vojnici ih ciljaju.|A. Bohrer<ref name="Bohrer982014"/>}} Uz argument da izraelsko ugnjetavanje nadilazi granice [[Seksualna orijentacija|seksualnosti]], palestinske LGBT organizacije tvrde i da vrijedi reciprocitet jer seksualna orijentacija [[Izraelske obrambene snage|izraelskog vojnika]] na kontrolnoj točki nije relevantna za njihov tretman.<ref name="Schulman2012"/> Nadovezujući se na problem ograničene slobode kretanja, Maikey dodaje da se on negativno odražava na kooperaciju palestinske [[LGBT zajednica|LGBT zajednice]] koja je raspršena po [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]], [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], istočnom [[Jeruzalem]]u, te unutar [[Izrael]]a.<ref name="Schulman30112011"/> ''Pinkwashing'' prema njenom gledištu predstavlja isključivo alat za pranje lošeg imidža na [[Zapadni svijet|Zapadu]]<ref name="Berthelsen1102009"/> i za izvlačenje ekonomske koristi od LGBT [[Turizam|turizma]].<ref name="Lim2012"/> Konačno, [[Haneen Maikey|Maikey]] ističe da su se navedeni izraelski potezi odrazili kontraefektivno odnosno rezultirali porastom [[Homofobija|homofobije]] u palestinskom društvu i to u vidu percipiranja LGBT Palestinaca kao izraelskih [[kolaborator]]a,<ref name="Lim2012"/> što je s druge strane potaklo palestinske LGBT organizacije da se aktivnije suprostave izraelskom ''pinkwashingu''.<ref name="Lim2012"/> Jedan od takvih primjera je grupa [[Palestinian Queers for BDS|Queer Palestinci za BDS]] ({{jez-en|Palestinian Queers for BDS}}) koja se zalaže za bojkot, lišavanje i sankcioniranje [[Izrael]]a.<ref name="Lim2012"/> Usto, sa svrhom razotkrivanja i dokumentiranja izraelskih akcija, pokrenuti su i [[web-sajt]]ovi poput [[Arapski svijet|arapskog]] ''Pinkwatching Israel'', [[Kanada|kanadskog]] ''Queers Against Israeli Apartheid'' (QuAIA) i [[UK|britanskog]] ''No Pinkwashing''.<ref name="Sharoni92012"/> Palestinskim LGBT organizacijama u borbi protiv ''pinkwashinga'' priključili su se i određeni [[izrael]]ski LGBT aktivisti.<ref name="Morgensen12012"/> Jedan od ključnih argumenata protiv ''pinkwashinga'' usmjeren je kritici idealiziranja [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|izraelskog LGBT statusa]].<ref name="Schulman22112011"/> [[Joseph Andoni Massad|J. A. Massad]], profesor moderne [[Arapski svijet|arapske]] politike i intelektualne historije s [[Columbia University|Univerziteta Columbia]], veli da su [[izrael]]ska vlada i njeni [[Propaganda|propagandni]] organi skloni preuveličavanju pozitivne slike [[LGBT prava]],<ref name=Kaufman1352011/> dok [[Jasbir Puar|J. K. Puar]] navodi i da sistematski zataškavaju [[Homofobija|homofobno]] nasilje nad vlastitim LGBT osobama.<ref name="Puar172010"/> Prema anketi ''[[Haaretz]]a'' provedenoj neposredno nakon smrtonosnog napada na [[Tel Aviv|telavivski]] LGBT centar [[2009]]. godine, gotovo polovina izraelske populacije izjasnila se da smatra [[homoseksualnost]] "perverzijom".<ref name="Berthelsen1102009"/> [[Sarah Schulman|S. Schulman]] ističe da se specifični elementi [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|izraelskog LGBT života]] poput [[Izraelske obrambene snage|služenja vojnog roka]], državnog financiranja queer festivala ili LGBT enklava u [[Tel Aviv]]u iz [[SAD|američke]] perspektive mogu doimati "[[progres]]ivnima", no da je [[Izrael]] generalno izrazito [[Homofobija|homofobno]] društvo kojim dominiraju [[Fundamentalizam|vjerski fundamentalisti]] i [[Seksizam|seksisti]].<ref name="Schulman30112011"/> [[Nada Elia|N. Elia]] kao ironiju izdvaja izraelsku samohvalu služenjem LGBT osoba u vojsci jer smatra da bi se disproporcionalan broj Izraelaca deklarirao [[homoseksualci]]ma u slučaju da je to preduvjet za izbjegavanje vojnog roka.<ref name="Lim2012"/> Identičan stav Schulmanovoj dijeli i [[Aejal Gros|A. Gros]], izraelski profesor [[Pravo|prava]] s [[Univerzitet Tel Aviv|Telavivskog univerziteta]], navodeći da su [[LGBT prava]] postala instrumentom za [[Odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] iako su [[Konzervativizam|konzervativni]] odnosno [[Judaizam|religiozni]] političari i dalje ostali strogo homofobni.<ref name="Schulman22112011"/> [[Nada Elia|Elia]] isto tako ističe da je ''pinkwashing'' postao alatom čak i izraelske [[Ekstremna desnica|krajnje desnice]] s obzirom da su se [[Konzervativizam|ultrakonzervativne]] cionističke organizacije poput [[StandWithUS]], koje nikad ranije nisu zastupale [[LGBT prava]], najednom okrenule promoviranju Izraela kao ''gay-friendly'' zemlje.<ref name="Lim2012"/> Također, [[Scott Long|S. Long]] je za ''pinkwashing'' prozvao tadašnjeg izraelskog ministra vanjskih poslova [[Avigdor Lieberman|A. Liebermana]], čelnika radikalne [[Cionizam|nacionalističke]] i [[Ksenofobija|ksenofobne]] stranke [[Jisrael Bejtenu]].<ref name="Long19112011"/> [[Sarah Schulman|S. Schulman]] i [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]] osuđuju i tendenciju ''pinkwashinga'' da se uljepšana slika [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|LGBT prava]] projicira na [[ljudska prava]] općenito, nazivajući [[Izrael]] "selektivnom [[Demokracija|demokracijom]]".<ref name="Schulman30112011"/> Schulman tako povlači paralele sa Sjedinjenim Državama i argumentira da poboljšan [[Položaj LGBT osoba u Sjedinjenim Američkim Državama|položaj LGBT prava]] u određenim [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznim državama]] ne može biti mjerodavan pokazatelj za [[Sjedinjene Američke Države|čitavu zemlju]], te da isto ne negira ni fenomen [[Rasizam|rasizma]] u Americi ili [[Evropa|Evropi]].<ref name="Schulman22112011"/> Bohrer pak navodi konkretne primjere izuzimanja [[Palestinci|Palestinaca]] iz selektivne demokracije:<ref name="Bohrer982014"/> {{citat|Pinkwashing opetovano koristi istu retoriku u diskusijama o bliskoistočnom sukobu – da je Izrael demokracija predana ljudskim pravima. Ono što takve rasprave neprestano izostavljaju jest da se navedena ljudska prava primjenjuju samo na Jevreje, pritom flagrantno zanemarujući Palestince koji žive pod izraelskim apartheidom. Milijuni Palestinaca koji žive u Gazi i na Zapadnoj obali nisu obuhvaćeni tom takozvanom demokracijom. Milijuni Palestinaca u egzilu ili u izbjegličkim logorima nisu obuhvaćeni tom takozvanom demokracijom. Hiljade Palestinaca u izraelskim zatvorima nisu obuhvaćeni tom takozvanom demokracijom. Niti su zaštićeni zakonima koji navodno podržavaju i štite žene ili LGBT osobe.|A. Bohrer<ref name="Bohrer982014"/>}} [[Haneen Maikey|H. Maikey]] tvrdi da je još najveći problem izraelsko [[laž]]no predstavljanje kao "[[gej]] [[utočište]]" za sve LGBT osobe u [[Bliski Istok|regiji]].<ref name="Berthelsen1102009"/> [[Anat Ben-Dor|A. Ben-Dor]] i [[Juval Livnat|J. Livnat]], izraelski stručnjaci s [[Univerzitet Tel Aviv|Telavivskog univerziteta]] specijalizirani za prava [[izbjeglica]], negiraju mit o [[Izrael]]u kao "sigurnom utočištu" za [[Palestinci|palestinske]] LGBT osobe navodeći da oni doživljavaju gorka iskustva i na [[Palestina (država)|palestinskim teritorijima]] i unutar samog [[Izrael]]a.<ref name="Luongo862012">{{en icon}} {{cite web|last=Luongo|first=Michael|title=Gay Palestinians caught in the middle of the conflict|publisher=[[Global Post]]|location=Boston|url=http://www.globalpost.com/dispatch/news/regions/middle-east/israel-and-palestine/120607/gay-palestinians-lgbt-israel-conflict|date=8. 6. 2012}}</ref> Dvoje pravnika ističu da je Izrael načelno bolje mjesto za izraelske homoseksualce od [[SAD|Sjedinjenih Država]], međutim, da se isto ne odnosi i na [[Palestinci|palestinske]] ili susjedne [[Arapi|arapske]] homoseksualce s obzirom da "Izrael ne želi arapsku djecu", zbog čega takvim [[azil]]antima savjetuju da utočište potraže u drugim državama.<ref name="Luongo862012"/> Članovi izraelske LGBT organizacije [[Aguda]] ističu i loš [[socijalni status]] palestinskih homoseksualaca u Izraelu jer sačinjavaju gotovo polovinu žrtava [[Muška prostitucija|muške gej prostitucije]].<ref name="Luongo862012"/> Pozivajući se na istu udrugu, [[Ashley Bohrer|A. Bohrer]] navodi da su većina od 2000 [[queer]] Palestinaca privremeno nastanjenih u [[Tel Aviv]]u zapravo ilegalni useljenici odnosno ekonomski migranti, bez ikakve [[Zakon|legalne]] zaštite od [[Nasilje|zlostavljanja]], [[Silovanje|silovanja]], zastrašivanja i diskriminacije na [[Ljudski rad|poslu]], te da su slučajevi njihove [[Emancipacija|emancipacije]] izuzetna rijetkost.<ref name="Bohrer982014"/> Usto, Bohrer ističe i primjere [[izrael]]skog iskorištavanja [[Homofobija|homofobije]] u [[Palestina (država)|Palestini]] odnosno vrbovanja LGBT [[Palestinci|Palestinaca]] kao [[doušnik]]a, pod prijetnjom da će javno obznaniti njihove [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref name="Bohrer982014"/> ==== Druga gledišta ==== S druge strane, opaske na račun [[Izrael]]a zbog ''pinkwashinga'' rezultirale su i oprečnim mišljenjima odnosno blažim tumačenjima kod niza autora ili aktivista. [[Jasbir Puar|J. K. Puar]] i [[Maja Mikdaši|M. Mikdaši]] s [[Rutgers University|Univerziteta Rutgers]] tako navode da do ''pinkwashinga'' može doći i sasvim nehotično tj. da svaka pohvala na račun [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|izraelskih LGBT prava]] ne spada u tu domenu, osim kad diskurs skrene k [[Homonacionalizam|homonacionalizmu]] i komparativnoj politici.<ref name="DhawanEngelHolzheyWoltersdorff2015"/> [[Francuska]] historičarka [[Valérie Pouzol|V. Pouzol]] ukazuje na negativne posljedice prouzročene kako izraelskim ''pinkwashingom'', tako i palestinskim odgovorom na isti, jer smatra da su oba fenomena zajedno dovela do polarizacije globalne LGBT borbe na lokalni, [[Nacionalizam|nacionalistički]] nivo.<ref name="Pouzol2015"/> [[Ido Aharoni|I. Aharoni]], bivši čelnik projekta ''Brand Israel'', odgovarajući na kritike izjavio je da "njihova namjera nije prikrivanje [[Arapsko-izraelski sukob|oružanog sukoba]] već proširivanje dijaloga i razvoja [[Empatija|empatije]] prema [[Manjina|drugim zajednicama]]".<ref name=Kaufman1352011/> [[Jair Kedar|J. Kedar]], izraelski [[gej]] filmaš i aktivist za ljudska prava, tvrdi da takve opaske "više doprinose [[Homofobija|homofobiji]] nego [[dijalog]]u i [[mir]]u". Kedar istovremeno hvali izraelsku LGBT politiku i kudi okupaciju [[Zapadna obala|Zapadne obale]], te proziva izraelske LGBT grupe zbog mlake reakcije na kritike o ''pinkwashingu''.<ref name=Kaufman1352011/> [[SAD|Američko]]-[[Jevreji|jevrejski]] LGBT aktivist [[Jay Michaelson|J. Michaelson]] ukazuje na potrebu distinkcije između izraelskog LGBT promoviranja [[Turizam|turističkog]] tipa i [[Propaganda|propagande]] političkog karaktera poput široko distribuirane fotografije dvaju [[Izraelske obrambene snage|izraelskih vojnika]] koji se drže za ruke, što po njegovom gledištu definitivno predstavlja oblik ''pinkwashinga''.<ref name="Michaelson28122014"/> [[Šaul Ganon|Š. Ganon]], aktivist iz izraelske LGBT organizacije [[Aguda]], nudi kompromisno gledište i navodi: {{citat|Obje strane pokušavaju prikupiti bodove. Istina glasi da su jedini gubitnici u svemu tome palestinski homoseksualci.|Š. Ganon<ref name="Luongo862012"/>}} Također, [[SAD|američko]]-[[Jevreji|jevrejski]] gej novinar [[David Kaufman (novinar)|D. Kaufman]] navodi i primjere kada su same izraelske LGBT osobe postale žrtvama politike vlastite vlade, izdvajajući pritom zabranu njihovog sudjelovanja na [[Parada ponosa|paradi ponosa]] u [[Madrid]]u [[2010]]. zbog napada izraelske mornarice na propalestinsku [[Humanitarna pomoć|humanitarnu]] flotilu nekoliko sedmica ranije.<ref name=Kaufman1352011/> === Islamofobni aktivizam === ''Pinkwashing'' se kao sredstvo [[Manipulacija|manipulacije]] koristi i za raspačavanje [[Islamofobija|islamofobije]] u čemu podjednako i često zajednički sudjeluju [[Cionizam|proizraelski]] aktivisti i evropska [[krajnja desnica]],<ref name="Schulman22112011"/> što se osobito intenziviralo nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001.]] godine.<ref name="Deb2015"/> Prvi funkcionira na način da se [[difamacija]] [[Palestinci|Palestinaca]] po etničkim ili vjerskim osnovama preslikava na čitav [[Arapski svijet|arapski]] ili čak [[Islam|muslimanski]] svijet,<ref name="Bohrer982014"/> prezentirajući pritom [[Izrael]] kao "jedini pozitivan primjer u homofobnoj [[Bliski Istok|regiji]]"<ref name="Puar172010"/> i to sa svrhom skupljanja političkih bodova u višedecenijskom [[Arapsko-izraelski sukob|izraelsko-palestinskom sukobu]]<ref name="Schulman22112011"/> ili geopolitičkim tenzijama s regionalnim suparnicima.<ref name="Blumenthal2013"/> S druge strane, [[Islamofobija|islamofobni]] ''pinkwashing'' u [[Evropa|Evropi]] plodom je [[Zapadna Evropa|zapadnoevropskog]] [[Homonacionalizam|homonacionalizma]]<ref name="Schulman2012"/> i koristi se za [[Imigracija|imigracijske]] i dnevno-političke polemike, pri čemu je [[ksenofobija]] usmjerena protiv [[Muslimani (vjernici)|muslimanskih]] manjina poput [[Arapi|Arapa]], [[Turci|Turaka]], [[Južna Azija|Južnoazijaca]] i [[Afrika]]naca koje se demonizira kao "[[Homofobija|homofobne]] fanatike".<ref name="Schulman22112011"/> Istovremeno, rabe se i [[Etnocentrizam|etnocentrični]] i [[Rasizam|rasistički]] [[stereotip]]ovi o inferiornosti [[islam]]skog svijeta u odnosu na [[Kršćanstvo|kršćanski]] i [[Zapadni svijet|zapadni]], nerijetko sintetizirani u teoriju [[Sukob civilizacija|civilizacijskog konflikta]].<ref name="Schulman2012"/> Pritom se [[Oportunizam|oportunistički]] ignorira postojanje [[Muslimani (vjernici)|muslimanskih]] [[LGBT zajednica]] i njihovih sociopolitičkih saveznika,<ref name="Schulman22112011"/> zatim dekriminalizirana [[homoseksualnost]] u Izraelu susjednim državama poput [[Palestina (država)|Palestine]], [[Jordan]]a<ref name="Schulman22112011"/> i [[Libanon]]a odnosno vrlo definiranog kulturnog LGBT centra u [[Bejrut]]u,<ref name="Berthelsen1102009"/> zajedno s aktivnim LGBT pokretima od [[Indonezija|Indonezije]] do [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] i [[Turska|Turske]], te naposljetku i historijska [[emancipacija]] homoseksualaca u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Kalifatu]].<ref name="Drucker2015">{{en icon}} {{cite book|last=Drucker|first=Peter|title=Warped: Gay Normality and Queer Anti-Capitalism|series=Historical materialism book series|volume=92|publisher=[[Brill]]|location=Leiden; Boston|pages=47. i 132|year=2015|isbn=9789004223912|oclc=893452246}}</ref> Suvremeni homonacionalizam tako predstavlja dijametralno suprotan diskurs od onog iz vremena evropskog [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] [[19. vijek|19.]] i ranog [[20. vijek]]a kada se široko rasprostranjena [[tolerancija]] [[homoseksualnost]]i uzimala kao dokaz dekadencije [[islam]]skog svijeta.<ref name="Drucker2015"/> Pri selektivnim [[Islamofobija|napadima na islam]], homonacionalisti također zanemaruju druge religijske uloge poput [[Kršćanski fundamentalizam|kršćanskih fundamentalista]], [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] i [[Konzervativizam|konzervativnih]] [[Jevreji|Jevreja]] koji u jednakoj mjeri izražavaju [[Antipatija|netrpeljivost]] prema [[Homoseksualac|homoseksualcima]].<ref name="Schulman22112011"/> Direktne kritike upućene su [[izrael]]skom državnom projektu ''Brand Israelu'' jer dok je s jedne strane po [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Evropa|Evropi]] sebe prezentirao kao [[Kozmopolitizam|kozmopolitsku]], [[progres]]ivnu, [[Zapadna kultura|zapadnjačku]] i [[Demokracija|demokratsku]] zemlju, s druge strane je [[Difamacija|blatio]] islamske nacije kao zaostale, represivne i homofobne, s ciljem da se učvrsti predodžba o Izraelu kao "[[Mit o bedemu|bedemu]] demokracije i [[Sloboda|slobode]]" odnosno da se opravda njegova agresivna politika.<ref name="Puar82011"/> Na meti kritika našle su se i druge [[Jevreji|jevrejske]] organizacije,<ref name=Kaufman1352011/> osobito [[Antidifamacijska liga]] ({{jez-en|Anti-Defamation League}}; ADL) iz [[New York]]a jer je na svom [[web-sajt]]u nudila poster s reklamiranjem Izraela kao "jedine bliskoistočne zemlje koja štiti prava, sigurnost i slobodu LGBT osoba",<ref name="Luongo862012"/> dok je s druge strane prešutno ignorirala [[lobi]]stičke napade protiv [[Palestina (država)|propalestinskih]] manifestacija<ref name=Kaufman1352011/> i zajedno s [[Konzervativizam|konzervativnim]] grupama promovirala [[Izraelske obrambene snage|izraelske oružane snage]].<ref name="Schulman30112011"/> [[Jasbir Puar|J. K. Puar]] navodi da se proizraelske grupe za obranu služile sistemom ''[[Tu quoque]]'' tj. da su za svaku kritiku na račun [[Izrael]]a tražile dodatnu osudu raznoraznog nasilja u cjelokupnom [[islam]]skom svijetu.<ref name="Puar172010"/> Najekstremnijim primjerom ''pinkwashinga'' u regionalnom kontekstu smatra se [[govor]] izraelskog premijera [[Benjamin Netanjahu|B. Netanjahua]] u [[Kongres SAD|američkom Kongresu]] iz [[2011]]. kada je [[Bliski Istok]] nazvao "regijom u kojoj se [[homoseksualci]] [[Vješanje|vješaju]]".<ref name="Schulman22112011"/> [[Max Blumenthal|M. Blumenthal]]<ref name="Blumenthal2013"/> i [[Ali Abunima|A. Abunima]]<ref name="Abunimah2014">{{en icon}} {{cite book|last=Abunimah|first=Ali|title=The Battle for Justice in Palestine|url=https://archive.org/details/battleforjustice0000abun|publisher=[[Haymarket Books]]|location=Chicago, Illinois|year=2014|isbn=9781608463244|oclc=864789666}}</ref> dovode ''pinkwashing'' u izravnu vezu s [[Iranofobija|iranofobijom]] odnosno [[izrael]]sko-[[iran]]skim tenzijama zbog [[Teheran]]ovog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]] krajem [[2000-ih]] i početkom [[2010-ih]] godina.<ref name="Blumenthal2013"/> Blumenthal tako navodi da je retorika o "muslimanskom vješanju homoseksualaca" učestalo korištena od strane [[Michael Lucas (režiser)|M. Lucasa]], filmaša i promotora izraelskog LGBT turizma poznatog po agresivnim [[Islamofobija|islamofobnim]] ispadima (npr. "apsolutno mrzim sve muslimane"), uskoj kooperaciji s [[Američki neokonzervativizam|američkim neokonzervativnim]] [[masmediji]]ma, te zagovaranju izraelskog vojnog napada na [[Iran]].<ref name="Blumenthal2013"/> Navedena retorika temelji se na incidentu iz jula [[2005]]. kada je u svjetske masmedije plasirana [[dezinformacija]] o iranskom vješanju dvaju mladića zbog "[[homoseksualnost]]i",<ref name="Abunimah2014"/> iako se nedugo kasnije ustvrdilo da je riječ o [[Smrtna kazna|kazni]] za [[Pedofilija|pedofiliju]] i [[silovanje]] 13-godišnjeg dječaka.<ref name="Long32009">{{en icon}} {{cite book|last=Long|first=Scott|title=Unbearable Witness: How Western Activists (Mis)recognize Sexuality in Iran|series=Contemporary Politics|volume=15. (1)|publisher=[[Routledge]]; [[Taylor & Francis]]|location=London|pages=119-136|date=mart 2009|issn=1356-9775|doi=10.1080/13569770802698054|oclc=362957073}}</ref> Brojni analitičari, uključujući [[Scott Long|S. Longa]],<ref name="Long32009"/> [[Jasbir Puar|J. K. Puar]],<ref>{{en icon}} {{cite book|last=Puar|first=Jasbir K.|title=Terrorist Assemblages: Homonationalism in Queer Times|url=https://archive.org/details/terroristassembl0000puar|series=Next Wave|publisher=[[Duke University Press]]|location=Durham|pages=ix-xi, 229. i 321|year=2007|isbn=9780822341147|oclc=137324975}}</ref>, [[Mitra Rastegar|M. Rastegar]],<ref name="Rastegar112013">{{en icon}} {{cite book|last=Rastegar|first=Mitra|title=Emotional Attachments and Secular Imaginings: Western LGBTQ Activism on Iran|series=GLQ: A Journal of Lesbian and Gay Studies|volume=19. (1)|publisher=[[Duke University Press]]|location=Durham|pages=1-29|date=1. 1. 2013|issn=1064-2684|doi=10.1215/10642684-1729527|oclc=822926549}}</ref> [[Joseph Andoni Massad|J. A. Massada]]<ref>{{en icon}} {{cite book|last=Massad|first=Joseph Andoni|title=Islam in Liberalism|publisher=[[University of Chicago Press]]|location=Chicago; London|pages=245-258|year=2015|isbn=9780226206226|oclc=871670666}}</ref> i [[Pascal Riché|P. Richéa]],<ref>{{fr icon}} {{cite web|last=Riché|first=Pascal|title=Pour diaboliser l’Iran, « Rue 89 » confond crimes pédophiles et homosexualité|publisher=Voltaire Network International|location=Beirut|url=http://www.voltairenet.org/article149946.html|date=13. 7. 2007}}</ref> osudili su [[Masovna obmana|masovnu obmanu]] i nazvali je plodom podizanja političkih tenzija između [[Iran]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Usprkos tome, [[:en:File:Hanging of Mahmoud Asgari and Ayaz Marhoni.jpg|fotografija]] pogubljenja iz [[mašhad]]skog zatvora nastavila se koristiti kao reprezentativni primjer "homofobnog nasilja u Iranu",<ref name="Rastegar112013"/> a proizraelski aktivisti redovito su je koristili i za obmanjivanje o "[[Palestina (država)|palestinskom]] vješanju homoseksualaca".<ref name="Abunimah2014"/> Također, [[Nizozemska|nizozemski]] desničar [[Geert Wilders|G. Wilders]] upotrijebio ju je za [[propagandni film]] ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' kao "dokaz" [[Distopija|distopijske]] sudbine koja čeka [[Položaj LGBT osoba u Nizozemskoj|lokalne LGBT osobe]] u slučaju muslimanskog dolaska na vlast.<ref name="Long32009"/> [[Max Blumenthal|Blumenthal]] izdvaja i druge iranofobne primjere poput proizraelske kampanje na [[Parada ponosa|paradi ponosa]] u [[San Francisco|San Franciscu]] [[2011]]. koja je uključivala bizarnu lutku tadašnjeg [[iran]]skog predsjednika [[Mahmud Ahmadinežad|M. Ahmadinežada]] sodomiziranog [[Nuklearno oružje|nuklearnim projektilom]],<ref name="Blumenthal2013"/> a [[Jay Michaelson|J. Michaelson]] navodi i ridikuloznu sliku navodnog homoseksualca iz [[2014]]. s porukom "[[Hamas]] i [[Iran]] ubijaju gejeve poput mene – u [[Izrael]]u sam slobodan".<ref name="Michaelson28122014"/> Usto, Michaelson ističe i cinične opaske [[Američki neokonzervativizam|američkih neokona]] na račun [[Položaj LGBT osoba u Iranu|LGBT statusa]] u Iranu s obzirom da se odupiru priznavanju [[Položaj LGBT osoba u Sjedinjenim Američkim Državama|istih prava]] u [[Sjedinjene Američke Države|vlastitoj zemlji]].<ref name="Michaelson28122014"/> Slične opaske od strane LGBT aktivista upućene su [[2012]]. i na račun [[Kanada|kanadske]] konzervativne vlade i ministra vanjskih poslova [[John Baird (kanadski političar)|J. Bairda]], s obrazloženjem da se koriste ''pinkwashingom'' za manipuliranje imigrantskim pitanjima i za poticanje rata protiv [[Iran]]a.<ref>{{en icon}} {{cite web|author=CTV News|title=Critics accuse Kenney of 'pinkwashing' in targeted emails|publisher=[[CTV Television Network]]|location=Toronto|url=http://www.ctvnews.ca/politics/critics-accuse-kenney-of-pinkwashing-in-targeted-emails-1.970259|date=25. 9. 2012}}</ref> Promatrajući ''pinkwashing'' kroz prizmu [[Homonacionalizam|homonacionalizma]], [[Sarah Schulman|S. Schulman]] navodi niz primjera iz [[Evropa|Evrope]] u kojima je ostvarena simbioza između [[Ekstremna desnica|radikalne desnice]] i određenih struktura [[LGBT]] pokreta.<ref name="Schulman22112011"/> U [[Nizozemska|Nizozemskoj]], brojni poklonici ubijenog LGBT političara [[Pim Fortuyn|P. Fortuyna]] vremenom su se priklonili [[Geert Wilders|G. Wildersu]], ekstremnom desničaru čija je [[Stranka za slobodu]] početkom [[2010-ih]] kotirala kotirala kao treća najjača u državi.<ref name="Schulman22112011"/> U [[Norveška|Norveškoj]], [[Napadi u Norveškoj 2011.|masovni ubojica]] [[Anders Behring Breivik|A. B. Breivik]] inspiraciju za svoja pisanja crpio je iz djela [[Bruce Bawer|B. Bawera]], američko-norveškog pisca kritičnog prema [[Muslimani (vjernici)|muslimanskoj]] [[Imigracija|imigraciji]].<ref name="Schulman22112011"/> Godine [[2010]]., [[UK|britanski]] ''[[The Guardian]]'' izvijestio je da domaća [[Rasizam|rasistička]] organizacija [[English Defence League|EDL]] broji 115 članova u svom [[gej]] krilu.<ref name="Schulman22112011"/> [[Njemačka]] LGBT organizacija [[Lesben- und Schwulenverband in Deutschland|LSVD]] u više je navrata objavljivala priopćenja navodeći muslimanske imigrante kao neprijatelje [[Homoseksualnost|homoseksualnih osoba]].<ref name="Schulman22112011"/> U julu i augustu [[2012]]. godine, koalicija [[Populizam|populističkih]] grupa [[Ekstremna desnica|radikalne desnice]] (uključujući [[English Defence League|Englesku ligu obrane]] ili EDL) u [[Finska|finskom]] [[Helsinki]]ju i [[Švedska|švedskom]] [[Stockholm]]u pokušala je organizirati [[Islamofobija|anti-islamski]] prosvjed paralelno s održavanjem LGBT sedmice ponosa, što je od strane stručnjaka opisano ''pinkwashingom'' njihove [[Islamofobija|islamofobne ideologije]].<ref>{{en icon}} {{cite book|last1=Deland|first1=Mats|last2=Minkenberg|first2=Michael|last3=Mays|first3=Christin|title=In the Tracks of Breivik: Far Right Networks in Northern and Eastern Europe|publisher=[[LIT Verlag]]|location=Berlin; Wien|pages=12|year=2014|isbn=9783643905420|oclc=881140905}}</ref><ref name="sverigesradio">{{en icon}} {{cite web|title=Queers against Pinkwashing reject Counter Jihad|publisher=[[Sveriges Radio International|Radio Sweden]]|location=Stockholm|url=http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=2054&artikel=5217586|date=3. 8. 2012}}</ref> [[Lisa Bjurwald|L. Bjurwald]], spisateljica i istraživač evropske [[Ekstremna desnica|radikalne desnice]], navodi da [[English Defence League|EDL]] iskorištava LGBT manifestacije u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] prikazujući [[Muslimani (vjernici)|muslimane]] kao "[[Homofobija|homofobnog]] i nedemokratskog neprijatelja", te da se pritom koriste taktikom "zavadi pa vladaj" ({{jez-lat|Divide et impera}}) tj. stvaranjem razdora među [[Evropa|evropskim]] [[manjina]]ma.<ref name="sverigesradio"/> Kao odgovor na navedene aktivnosti ekstremnih desničara nastale su i LGBT organizacije koje su angažiranje u borbi protiv ''pinkwashinga'', npr. [[Queers against Pinkwashing]].<ref name="sverigesradio"/> === Rusofobni aktivizam === [[Stephan Lefebvre|S. Lefebvre]] iz [[Center for Economic and Policy Research|Centra za ekonomska i politička istraživanja]] ({{jez-en|Center for Economic and Policy Research}}; CEPR) ističe dvostruka mjerila u tome što [[Barack Obama|Obamina]] administracija zajedno s vodećim [[SAD|američkim]] medijima često kritizira [[Rusija|Rusiju]] zbog neuspjeha pružanja osnovnih sloboda LGBT populaciji, dok istovremeno zatvara oči pred lošim stanjem [[LGBT prava]] u savezničkim zemljama poput [[Položaj LGBT osoba u Hondurasu|Hondurasa]], [[Položaj LGBT osoba u Saudijskoj Arabiji|Saudijske Arabije]] i [[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenim Arapskim Emiratima|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], te zanemaruje napredak LGBT prava na [[Kuba|Kubi]]. Lefebvre u analizi izričito navodi i fenomen ''pinkwashinga'' kojeg definira kao "namjerno isticanje podrške LGBT pravima uz sistematsko ignoriranje ili umanjivanje drugih relevantnih pitanja [[Ljudska prava|ljudskih prava]]".<ref>{{en icon}} {{cite web|last=Lefebvre|first=Stephan|title=Foreign Policy Pinkwashing: Russia's New Law and Continuing Violence in Honduras|url=http://www.cepr.net/index.php/blogs/the-americas-blog/foreign-policy-pinkwashing-russias-new-law-and-continuing-violence-in-honduras|publisher=[[Center for Economic and Policy Research]]|location=Washington, DC|date=16. 8. 2013|access-date=2015-06-22|archive-date=2015-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20150420140150/http://www.cepr.net/index.php/blogs/the-americas-blog/foreign-policy-pinkwashing-russias-new-law-and-continuing-violence-in-honduras|dead-url=yes}}</ref> [[Laurie Penny|L. Penny]], spisateljica i [[Feminizam|feministička]] aktivistica, suprostavila se onima koji su kritizirali [[Položaj LGBT osoba u Rusiji|rusku LGBT politiku]] tokom [[Zimska Olimpijada 2014|zimske olimpijade]] u [[Soči]]ju argumentom o njihovoj šutnji prema [[Homofobija|homofobnom]] tretmanu u vlastitim državama, navodeći<ref name=Guardian1>{{en icon}} {{cite web|last=Penny|first=Laurie|title=Less homophobic than Russia? It's not something to give yourself a medal for|url=http://www.theguardian.com/commentisfree/2014/feb/13/less-homophobic-russia-sochi-medal-lgbt|publisher=[[The Guardian]]|location=London|date=13. 2. 2014}}</ref>: {{citat|Dok zapadne nacije prkosno mašu zastavama duginih boja pred ruskim licem, LGBT zajednica u istim tim državama biva maltretirana i zlostavljana. Potpora pravima LGBT osoba u svijetu je za pohvalu, no kada je riječ o nečem više od pinkwashinga onda treba poduzeti nešto u vlastitom domu.|L. Penny<ref name=Guardian1/>}} == Ekonomski primjeri == [[Jay Michaelson|J. Michaelson]] tvrdi da je ''pinkwashing'' korišten u kampanji s ciljem pridobivanja simpatija [[Javno mnijenje|javnog mnijenja]] za izgradnju [[naftovod]]a [[Naftovod Keystone|Keystone]] kojim bi se kanadska [[nafta]] transportirala u [[Sjedinjene Države]], budući da su njegovi zagovornici argumentirali da [[Kanada]] zaslužuje takav projekt zbog "[[Položaj LGBT osoba u Kanadi|boljeg stanja LGBT prava]] od ostalih svjetskih proizvođača nafte".<ref name="Michaelson28122014"/> Neki od korištenih slogana kampanje bili su "[[OPEC]] mrzi [[gej]]eve" ({{jez-en|OPEC hates gays}}) i "kanadska etička nafta protiv OPEC-ove konfliktne nafte" ({{jez-en|Canadian Ethical Oil vs. OPEC conflict oil}}).<ref name="Michaelson28122014"/> Michaelson kritizira takav pristup i ističe da se temeljem iste induktivne pogreške može opravdati [[Etika|etički]] sporan tretman kanadskih etničkih manjina poput [[Crnci|crnaca]] ili [[Američki Indijanci|Indijanaca]], te [[Ekologija|ekološki]] upitna obrada katranskog pijeska.<ref name="Michaelson28122014"/> Zbog ''pinkwashinga'' kritizirana je i [[UK|britanska]] naftna kompanija [[BP]] jer je neposredno nakon [[Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010.|izljeva nafte u Meksičkom zaljevu]] pokušala popraviti imidž pokretanjem kampanje zapošljavanja LGBT osoba ({{jez-en|LGBT Careers Event}}).<ref>{{en icon}} {{cite web|last=Wilkins|first=Naomi|title=BP reach for the pinkwash with 'LGBT Careers Event'|publisher=[[Bright Green]]|location=Edinburgh|url=http://brightgreenscotland.org/index.php/2014/11/news-bp-pinkwash/|date=11. 11. 2014}}</ref> == Umjetnički primjeri == [[Uroš Čvoro|U. Čvoro]], istraživač suvremene kulture s [[Australija|australskog]] [[National Institute for Experimental Arts|Nacionalnog instituta za eksperimentalne umjetnosti (NIEA)]], u svojoj knjizi o [[turbofolk]]u navodi prezentaciju "životopisnih zlikovaca" iz filma ''[[Parada (film, 2011)|Parada]]'' [[Srđan Dragojević|S. Dragojevića]] kao primjer ''pinkwashinga'' s obzirom da se [[Homofobija|homofobi]], [[Nacionalizam|ultranacionalisti]] i [[kriminal]]ci iz regije [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|nedavno pogođene ratovima]] predstavljaju u pozitivnom svjetlu.<ref>{{en icon}} {{cite book|last=Čvoro|first=Uroš|title=Turbo-folk Music and Cultural Representations of National Identity in Former Yugoslavia|publisher=[[Ashgate Publishing]]|location=Farnham, Surrey; Burlington, Vermont|pages=171-175|year=2014|isbn=9781472420367|oclc=868038305}}</ref> == Povezano == * [[Ekomanipulacija]] (greenwashing) == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{portal|LGBT}} * {{en icon}} [http://www.nopinkwashing.org.uk/ No to Pinkwashing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525044823/http://www.nopinkwashing.org.uk/ |date=2017-05-25 }} * {{en icon}} [http://www.pinkwatchingisrael.com/ Pinkwatching Israel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220124033125/http://www.pinkwatchingisrael.com/ |date=2022-01-24 }} * {{en icon}} [http://www.pqbds.com/ Palestinian Queers for BDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150618153346/http://www.pqbds.com/ |date=2015-06-18 }} [[Kategorija:LGBT i ekonomija]] [[Kategorija:Politika Izraela]] [[Kategorija:Propaganda]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Islamofobija]] [[Kategorija:Rusofobija]] g2l7bf18ff1vn8vv8fuvmvk5muya1n2 Historija Njemačke 0 4497520 42680489 42484105 2026-08-22T00:09:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680489 wikitext text/x-wiki [[Nemački jezik]] i „germanizam“ postoje više od hiljadu godina, ali je država po imenu Nemačka kao moderna [[nacionalna država]] formirana tek [[1871]]. godine, kada je [[Prusko kraljevstvo|Pruska]] predvodila nemačke države do pobede nad Francuskom. Tada je nastao drugi [[treći rajh|nemački Rajh]] ({{jez-nem|Reich}}), obično prepoznatljiv kao [[Carstvo]]. Prvi rajh, poznatiji kao [[Sveto rimsko carstvo]] Nemačke nacije, je nastao podelom [[Karolinško carstvo|Karolinškog carstva]] ([[843]]), koga je ranije osnovao [[Karlo Veliki]]. Carstvo je trajalo sve do [[1806]]. Tokom ovih hiljadu godina, [[Nemci]] su uspešno proširili svoj uticaj na istok uz pomoć [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], [[Tevtonski red|Tevtonskog viteškog reda]] i [[Hanza|Hanzeatske lige]]. Godine [[1530]], pokušaj [[protestantizam|protestantske reformacije]] Katoličke crkve je propao, što je dovelo do formiranja nove, Protestantske crkve, koja je postala nova zvanična religija u mnogim nemačkim državama. Ova događanja su dovela do [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] ([[1618]]), koji je, kada se završio [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] ([[1648]]), učinio da Nemačka postane [[Ekonomija|ekonomski]] iscrpljena i politički nestabilna. Ovakva situacija je onemogućila da Nemačka ponudi efikasan otpor [[Napoleon I Bonaparta|Napoleonu]] i Sveto rimsko carstvo je bilo ukinuto 1806. Posle pada Napoleona sklopljena je Nemačka [[konfederacija]] ''(-{Deutscher Bund)}-'', gde je glavnu reč imala [[Austrija]]. Konfederacija se sastojala od 39 malih država. Ambiciozni premijer [[Prusko kraljevstvo|Pruske]], [[Oto fon Bizmark]], je iskoristio težnje za nacionalnim ujedinjenjem da veštom unutrašnjom i spoljnom politikom nametne dominaciju Pruske monarhije. Bizmark je bio poznat kao „kulturni borac“ protiv katoličanstva i borac za socijalne reforme. Posle francuskog poraza u [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskom ratu]] ([[1870]].), Drugi rajh je proglašen u [[Versaj]]u, [[18. januar]]a 1871. [[Datoteka:A v Werner - Kaiserproklamation am 18 Januar 1871 (3. Fassung 1885).jpg|mini|desno|300px|Osnivanje moderne Nemačke, Versaj, 1871.]] Međutim, u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]] (1914—1918), kada je [[invazija]] na Francusku bila glavni cilj, na kraju je pobedila Francuska. Time je okončan Drugi nemački rajh, kada je nemački car [[Vilhelm II Nemački|Viljem II]] bio prinuđen da abdicira. Posle [[revolucija|revolucije]] i odbacivanja [[monarhija|monarhije]], konstituisana je demokratska [[Vajmarska republika|Vajmarska Republika]]. Veliki ekonomski problemi Nemačke izazvani [[Velika kriza|Velikom depresijom]] i diktatima [[Versajski sporazum|Versajskog mira]], doveli su do odbacivanja demokratije od strane i levo i desno orijentisanih nemačkih građana. === Nacistička Nemačka === {{Poseban članak|Nacistička Nemačka}} Na dvaput održanim izborima [[1932]], [[Nacizam|Nacisti]] su dobili 37,2% glasova u julu, a 33% u novembru. 30. januara [[1933]], [[Adolf Hitler]] je imenovan za [[kancelar (NJemačka)|kancelara]] Nemačke, a [[23. mart]]a 1933. godine nemački parlament je ukinuo ustav Vajmarske Republike. Treći rajh je trajao od 1933. do [[1945]]. i bio je utemeljen na [[nacizam|nacional-socijalizmu]], odnosno nacizmu. [[1934]]. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je de fakto postao i predsednik Nemačke. Nakon [[anšlus|aneksije Austije]] ([[1938]]), politika anektiranja susednih teritorija, dovela je do [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], koji je u Evropi otpočeo [[1. septembar|1. septembra]] [[1939]]. kada je Nemačka okupirala [[Poljska|Poljsku]]. Nemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontrolisanu vojsku koja preuzela kontrolu nad gotovo celom teritorijom Evrope. Posle [[Operacija Barbarosa|operacije Barbarosa]] (napada na [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]]) [[22. jun]]a [[1941]]. otvoren je drugi front na [[istočni front (Drugi svetski rat)|istoku]], kao i napada na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], kada je prekršen dogovor o nenapadanju Nemačke na SAD, od strane Hitlera ([[11. decembar]] 1941). Od 1941. do 1945. nacistička Nemačka, uz pomoć susednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 miliona [[Jevreji|Jevreja]] u [[Holokaust]]u. Režim je isto tako ubijao [[Sloveni|Slovene]], [[Romi|Rome]], [[homoseksualnost|homoseksualce]] i mentalno zaostale osobe i druge nesposobne ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito [[komunizam|komuniste]] i [[socijalizam|socijaliste]], ali i [[Religija|religiozne]] vođe). [[8. maj]]a 1945. godine Nemačka je kapitulirala posle okupacije [[Berlin]]a od strane sovjetske [[Crvena armija|Crvene armije]]. Pre ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvršio samoubistvo. === Posleratna Nemačka === Rat je rezultovao velikim gubitkom teritorije, etnički je očišćeno 15 miliona Nemaca sa tih prostora, 45-godišnju okupaciju tokom koje je nekadašnja teritorija Rajha podeljena u Austriju, [[Zapadna Nemačka|Zapadnu Nemačku]] i [[Istočna Nemačka|Istočnu Nemačku]]. 1948. i 1949. tokom [[Blokada Berlina|Berlinske blokade]], saveznička vojska dopremala je hranu i sirovine u [[Zapadni Berlin]], koji je tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] posao enklava okružena sovjetskom gvozdenom zavesom. Građani Zapadnog Berlina su postali proamerički orijentisani. To je bio rezultat mnogih činjenica, uključujući i jak nemački antikomunizam, američki [[Maršalov plan]] za rekonstrukciju Evrope posle rata, osnivanje Evropske unije, i generalno podržavanje prisustva zapadne vojske u Zapadnom Berlinu. Rekonstruisana Zapadna Nemačka je ponovo postala svetska najveća ekonomska sila. Sovjeti su kontrolisali [[Istočna Nemačka|Nemačku Demokratsku Republiku]], koja je bila jedna u nizu socijalističkih satelita Sovjetskog Saveza i članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno, [[13. avgust|13. avgusta 1961]]. godine, Istočna Nemačka je postavila [[Berlinski zid]] između Istočnog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Nemačkoj što je onemogućilo normalno cirkulisanje ljudi. [[Vili Brant]], zapadnoberlinski gradonačelnik i potonji zapadnonemački kancelar, su pokušali da smire tenzije, ali njegovo praktično priznavanje gubitka istorijske Istočne Nemačke je dovelo do kontroverzi, neki Nemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naročito mladi ljudi) mislili da je [[heroj]]. Posle pada komunizma u Evropi, Nemačka se ponovo ujedinila ([[1990]]), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao deo postkomunističkog procesa, otvoreni su dosijei tajne policije. Zajedno sa Francuskom, nova Nemačka igra glavnu ulogu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Nemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se konstantno poziva na sastanke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. == Literatura == ===Pregledi=== * Biesinger, Joseph A. ''Germany: a reference guide from the Renaissance to the present'' (2006) * Bithell, Jethro, ed. ''Germany: A Companion to German Studies'' (5th ed. 1955), 578pp; essays on German literature, music, philosophy, art and, especially, history. [http://www.questia.com/library/book/germany-a-companion-to-german-studies-by-jethro-bithell.jsp online edition] * Buse, Dieter K. ed. ''Modern Germany: An Encyclopedia of History, People, and Culture 1871–1990'' (2 vol 1998) * Clark, Christopher. ''Iron Kingdom: The Rise and Downfall of Prussia, 1600–1947'' (2006) * Detwiler, Donald S. ''Germany: A Short History'' (3rd ed. 1999) 341pp; [http://www.questia.com/library/book/germany-a-short-history-by-donald-s-detwiler.jsp online edition] * {{cite book |last=Fulbrook |first=Mary | title=A Concise History of Germany |url=https://archive.org/details/concisehistoryof00mary |isbn=0521-36836-7 |format=paperback |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |series=Cambridge concise histories}} This text has updated editions. *Gall, Lothar. ''Milestones - Setbacks - Sidetracks: The Path to Parliamentary Democracy in Germany, Historical Exhibition in the Deutscher Dom in Berlin'' (2003), exhibit catalog; heavily illustrated, 420pp; political history since 1800 * Holborn, Hajo. ''A History of Modern Germany'' (1959–64); vol 1: The Reformation; vol 2: 1648–1840; vol 3: 1840–1945; standard scholarly survey * Maehl, William Harvey. ''Germany in Western Civilization'' (1979), 833pp; focus on politics and diplomacy * Ozment, Steven. ''A Mighty Fortress: A New History of the German People'' (2005), focus on cultural history * Raff, Diether. ''History of Germany from the Medieval Empire to the Present'' (1988) 507pp * Reinhardt, Kurt F. ''Germany: 2000 Years'' (2 vols., 1961), stress on cultural topics * Richie, Alexandra. Faust's Metropolis: A History of Berlin (1998), 1168 pp by scholar; excerpt and text search; emphasis on 20th century * Sagarra, Eda. ''A Social History of Germany 1648–1914'' (1977, 2002 edition) * Hagen Schulze, and Deborah Lucas Schneider. ''Germany: A New History'' (2001) * Taylor, A.J.P. ''The Course of German History: A Survey of the Development of German History since 1815.'' (2001). 280pp; [http://www.questia.com/read/107459655 online edition] * Watson, Peter. ''The German Genius'' (2010). 992 pp covers many thinkers, writers, scientists etc. since 1750; {{ISBN|978-0-7432-8553-7}} * Winkler, Heinrich August. ''Germany: The Long Road West'' (2 vol, 2006), since 1789; [http://www.amazon.com/Germany-Long-Road-West-v/dp/0199265976/ excerpt and text search vol 1] === Srednji vek === * Arnold, Benjamin. ''Medieval Germany, 500–1300: A Political Interpretation'' (1998) * Arnold, Benjamin. ''Power and Property in Medieval Germany: Economic and Social Change, c. 900–1300'' (Oxford University Press, 2004) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=115303118 online edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100929143507/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=115303118 |date=2010-09-29 }} * Barraclough, Geoffrey. ''The Origins of Modern Germany'' (2d ed., 1947) * Fuhrmann, Horst. ''Germany in the High Middle Ages: c. 1050–1200'' (1986) * Haverkamp, Alfred, Helga Braun, and Richard Mortimer. ''Medieval Germany 1056–1273'' (1992) * Innes; Matthew. ''State and Society in the Early Middle Ages: The Middle Rhine Valley, 400–1000'' (Cambridge U.P. 2000) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=105278941 online edition] * Jeep, John M. ''Medieval Germany: An Encyclopedia'' (2001), 928pp, 650 articles by 200 scholars cover AD 500 to 1500 * Nicholas, David. ''The Northern Lands: Germanic Europe, c. 1270–c. 1500'' (Wiley-Blackwell, 2009). 410 pages. * Reuter, Timothy. ''Germany in the Early Middle Ages, c. 800–1056'' (1991) === Reformacija === * Bainton, Roland H. ''Here I Stand: A Life of Martin Luther'' (1978; reprinted 1995) * Dickens, A. G. ''Martin Luther and the Reformation'' (1969), basic introduction * Holborn, Hajo. ''A History of Modern Germany: vol 1: The Reformation'' (1959) * Junghans, Helmar. ''Martin Luther: Exploring His Life and Times, 1483–1546.'' (book plus CD ROM) (1998) *MacCulloch, Diarmaid. ''The Reformation'' (2005), influential recent survey * Ranke, Leopold von. ''History of the Reformation in Germany'' (1905) 792 pp; by Germany's foremost scholar [http://books.google.com/books?id=KPdBAAAAIAAJ&dq=intitle:history+intitle:reformation&lr=lang_en&num=30&as_brr=1&ei=GsaVR5S0OIXy6gK5z9CeBw complete text online free] * Smith, Preserved. ''The Age of the Reformation'' (1920) 861 pages; [http://books.google.com/books?id=LKJlR_YqqcsC&dq=intitle:reformation&lr=&num=30&as_brr=1&ei=Zs6dR-SmO4KAsgP_-rSYCg complete text online free] === Period do 1815=== * Asprey, Robert B. ''Frederick the Great: The Magnificent Enigma'' (2007) * Atkinson, C.T. ''A history of Germany, 1715–1815'' (1908) old; focus on political-military-diplomatic history of Germany and Austria [http://books.google.com/books?id=SfUOAAAAYAAJ online edition] * Clark, Christopher. ''Iron Kingdom: The Rise and Downfall of Prussia, 1600–1947'' (2006) * Gagliardo, John G. ''Germany under the Old Regime, 1600–1790'' (1991) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=54794651 online edition] * Heal, Bridget. ''The Cult of the Virgin Mary in Early Modern Germany: Protestant and Catholic Piety, 1500–1648'' (2007) * Holborn, Hajo. ''A History of Modern Germany.'' Vol 2: ''1648–1840'' (1962) * Hughes, Michael. ''Early Modern Germany, 1477–1806'' (1992) * Ogilvie, Sheilagh. ''Germany: A New Social and Economic History, Vol. 1: 1450–1630'' (1995) 416pp; ''Germany: A New Social and Economic History, Vol. 2: 1630–1800'' (1996), 448pp * Ozment, Steven. ''Flesh and Spirit: Private Life in Early Modern Germany'' (2001) ===1815–1890=== * Blackbourn, David. ''The Long Nineteenth Century: A History of Germany, 1780–1918'' (1998) [http://www.amazon.com/dp/063123196X/ excerpt and text search] * Blackbourn, David, and Geoff Eley. ''The Peculiarities of German History: Bourgeois Society and Politics in Nineteenth-Century Germany'' (1984) [http://www.questia.com/read/27706474 online edition] * Brose, Eric Dorn. ''German History, 1789–1871: From the Holy Roman Empire to the Bismarckian Reich.'' (1997) [http://www.questia.com/read/10401562 online edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101201220843/http://www.questia.com/read/10401562 |date=2010-12-01 }} * Hamerow, Theodore S. ed. '' Age of Bismarck: Documents and Interpretations'' (1974), 358pp; 133 excerpts from primary sources put in historical context by Professor Hamerow * Hamerow, Theodore S. ed. ''Otto Von Bismarck and Imperial Germany: A Historical Assessment'' (1993), excerpts from historians and primary sources * Nipperdey, Thomas. ''Germany from Napoleon to Bismarck'' (1996), very dense coverage of every aspect of German society, economy and government * Ogilvie, Sheilagh, and Richard Overy. ''Germany: A New Social and Economic History Volume 3: Since 1800'' (2004) * Pflanze Otto, ed. ''The Unification of Germany, 1848–1871'' (1979), essays by historians * Sheehan, James J. ''German History, 1770–1866'' (1993), the major survey in English * Steinberg, Jonathan. ''Bismarck: A Life'' (2011), a major scholarly biography * Stern, Fritz. ''Gold and Iron: Bismark, Bleichroder, and the Building of the German Empire'' (1979) Bismark worked closely with this leading banker and financier [http://www.amazon.com/Gold-Iron-Bismark-Bleichroder-Building/dp/0394740343/ excerpt and text search] * Taylor, A.J.P. ''Bismarck: The Man and the Statesman'' (1967) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=14683010 online edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110624020231/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=14683010 |date=2011-06-24 }} * Wehler, Hans-Ulrich. ''The German Empire 1871–1918'' (1984) ===1890–1933=== *Berghahn, Volker Rolf. ''Modern Germany: society, economy, and politics in the twentieth century'' (1987) [http://hdl.handle.net/2027/heb.01673 ACLS E-book] *Berghahn, Volker Rolf. ''Imperial Germany, 1871–1914: Economy, Society, Culture, and Politics'' (2nd ed. 2005) * Cecil, Lamar. ''Wilhelm II: Prince and Emperor, 1859–1900'' (1989) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=23057779 online edition]; vol2: ''Wilhelm II: Emperor and Exile, 1900–1941'' (1996) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=105767371 online edition] * Craig, Gordon A. ''Germany, 1866–1945'' (1978) [http://www.questia.com/library/book/germany-1866-1945-by-gordon-a-craig.jsp online edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110812021226/http://www.questia.com/library/book/germany-1866-1945-by-gordon-a-craig.jsp |date=2011-08-12 }} * Gordon, Peter E., and John P. McCormick, eds. ''Weimar Thought: A Contested Legacy'' (Princeton U.P. 2013) 451 pages; scholarly essays on law, culture, politics, philosophy, science, art and architecture * Herwig, Holger H. ''The First World War: Germany and Austria–Hungary 1914–1918'' (1996), {{ISBN|0-340-57348-1}} * Kolb, Eberhard. ''The Weimar Republic'' (2005) * Mommsen, Wolfgang J. ''Imperial Germany 1867–1918: Politics, Culture and Society in an Authoritarian State'' (1995) * Peukert, Detlev. ''The Weimar Republic'' (1993) * Retallack, James. ''Imperial Germany, 1871–1918'' (Oxford University Press, 2008) * Scheck, Raffael. "Lecture Notes, Germany and Europe, 1871–1945" (2008) [http://www.colby.edu/personal/r/rmscheck/Contents.html full text online], a brief textbook by a leading scholar * Watson, Alexander. ''Ring of Steel: Germany and Austria-Hungary in World War I'' (2014), [http://www.amazon.com/Ring-Steel-Germany-Austria-Hungary-World-ebook/dp/B00JZBA9MO/ excerpt] ===Naci era=== * Burleigh, Michael. ''The Third Reich: A New History.'' (2000). 864 pp. Stress on antisemitism; * Evans, Richard J. ''The Coming of the Third Reich: A History.'' 2004. 622 pp., a major scholarly survey; ''The Third Reich in Power: 1933–1939.'' (2005). 800 pp.; ''The Third Reich at war 1939–1945'' (2009) * Overy, Richard. ''The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia'' (2004). comparative history * Roderick, Stacke. ''Hitler's Germany: Origins, Interpretations, Legacies'' (1999) * Spielvogel, Jackson J. and David Redles. ''Hitler and Nazi Germany'' (6th ed. 2009) [http://www.amazon.com/Hitler-Nazi-Germany-History-5th/dp/0131898779/ excerpt and text search, 5th ed. 2004] * Zentner, Christian and Bedürftig, Friedemann, eds. ''The Encyclopedia of the Third Reich.'' (2 vol. 1991). 1120 pp.; see Encyclopedia of the Third Reich * Bullock, Alan. ''Hitler: A Study in Tyranny, '' (1962) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=55427796 online edition] * Friedlander, Saul. ''Nazi Germany and the Jews, 1933–1945'' (2009) abridged version of the standard two volume history * Kershaw, Ian. ''Hitler, 1889–1936: Hubris.'' vol. 1. 1999. 700 pp. ; vol 2: ''Hitler, 1936–1945: Nemesis.'' 2000. 832 pp.; the leading scholarly biography. * Koonz, Claudia. ''Mothers in the Fatherland: Women, Family Life, and Nazi Ideology, 1919–1945.'' (1986). 640 pp. The major study * Speer, Albert. ''Inside the Third Reich: Memoirs'' 1970. * Stibbe, Matthew. ''Women in the Third Reich,'' 2003, 208 pp. * Tooze, Adam. ''The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy'' (2007), highly influential new study; [http://www.hbs.edu/bhr/archives/bookreviews/82/rtilly.pdf online review by Richard Tilly] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111171648/http://www.hbs.edu/bhr/archives/bookreviews/82/rtilly.pdf |date=2012-01-11 }}; [http://www.complete-review.com/reviews/economic/toozea.htm summary of reviews] * Thomsett, Michael C. ''The German Opposition to Hitler: The Resistance, the Underground, and Assassination Plots, 1938–1945'' (2nd ed 2007) 278 pages === Nakon 1945=== * Bark, Dennis L., and David R. Gress. ''A History of West Germany Vol 1: From Shadow to Substance, 1945–1963'' (1992); {{ISBN|978-0-631-16787-7}}; vol 2: ''Democracy and Its Discontents 1963–1988'' (1992) {{ISBN|978-0-631-16788-4}} * Berghahn, Volker Rolf. ''Modern Germany: society, economy, and politics in the twentieth century'' (1987) [http://hdl.handle.net/2027/heb.01673 ACLS E-book online] * Hanrieder, Wolfram F. ''Germany, America, Europe: Forty Years of German Foreign Policy'' (1989) {{ISBN|0-300-04022-9}} * Jarausch, Konrad H.''After Hitler: Recivilizing Germans, 1945–1995'' (2008) * Junker, Detlef, ed. ''The United States and Germany in the Era of the Cold War'' (2 vol 2004), 150 short essays by scholars covering 1945–1990 [http://www.amazon.com/dp/0521168643/ excerpt and text search vol 1]; [http://www.amazon.com/dp/0521168651/ excerpt and text search vol 2] * Main, Steven J. "The Soviet Occupation of Germany. Hunger, Mass Violence and the Struggle for Peace, 1945–1947." ''Europe-Asia Studies'' (2014) 66#8 pp: 1380-1382. * Schwarz, Hans-Peter. ''Konrad Adenauer: A German Politician and Statesman in a Period of War, Revolution and Reconstruction'' (2 vol 1995) [http://books.google.com/books?id=T4vQw1RNkQ8C excerpt and text search vol 2]; also [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=11134689 full text vol 1]; and [http://www.questia.com/read/98804131 full text vol 2] * Smith, Gordon, ed, '' Developments in German Politics'' (1992) {{ISBN|0-8223-1266-2}}, broad survey of reunified nation * Weber, Jurgen. ''Germany, 1945–1990'' (Central European University Press, 2004) [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=115015309 online edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210024250/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=115015309 |date=2012-02-10 }} ==== Primarni izvori ==== * Beate Ruhm Von Oppen, ed. ''Documents on Germany under Occupation, 1945-1954'' (Oxford University Press, 1955) [https://www.questia.com/library/407620/documents-on-germany-under-occupation-1945-1954 online] ===GDR=== * Fulbrook, Mary. ''Anatomy of a Dictatorship: Inside the GDR, 1949–1989'' (1998) * Fulbrook, Mary. ''The People's State: East German Society from Hitler to Honecker'' (2008) [http://www.amazon.com/The-Peoples-State-Society-Honecker/dp/0300144245/ excerpt and text search] * Harsch, Donna. ''Revenge of the Domestic: Women, the Family, and Communism in the German Democratic Republic'' (2008) * Jarausch, Konrad H.. and Eve Duffy. ''Dictatorship As Experience: Towards a Socio-Cultural History of the GDR'' (1999) * Jarausch, Konrad H., and Volker Gransow, eds. ''Uniting Germany: Documents and Debates, 1944–1993'' (1994), primary sources on reunification * Pence, Katherine, and Paul Betts, eds. ''Socialist Modern: East German Everyday Culture and Politics'' (2008) [http://www.amazon.com/dp/0472069748/ excerpt and text search] * Pritchard, Gareth. ''The Making of the GDR, 1945–53'' (2004) * Ross, Corey. ''The East German Dictatorship: Problems and Perspectives in the Interpretation of the GDR'' (2002) * Steiner, André. ''The Plans That Failed: An Economic History of East Germany, 1945–1989'' (2010) ===Istoriografija=== * Berghahn, Volker R., and Simone Lassig, eds. '' Biography between Structure and Agency: Central European Lives in International Historiography'' (2008) * Chickering, Roger, ed. ''Imperial Germany: A Historiographical Companion'' (1996), 552pp; 18 essays by specialists; * Evans, Richard J. ''Rereading German History: From Unification to Reunification, 1800–1996'' (1997) [http://www.questia.com/library/book/rereading-german-history-from-unification-to-reunification-1800-1996-by-richard-j-evans.jsp online edition] * Hagemann, Karen, and Jean H. Quataert, eds. ''Gendering Modern German History: Rewriting Historiography'' (2008) * Hagemann, Karen. "From the Margins to the Mainstream? Women's and Gender History in Germany," ''Journal of Women's History,'' (2007) 19#1 pp 193–199 * Jarausch, Konrad H., and Michael Geyer, eds. ''Shattered Past: Reconstructing German Histories'' (2003) * Klessmann, Christoph. ''The Divided Past: Rewriting Post-War German History'' (2001) [http://www.questia.com/read/102311940 online edition] * Lehmann, Hartmut, and James Van Horn Melton, eds. ''Paths of Continuity: Central European Historiography from the 1930s to the 1950s'' (2003) * Perkins, J. A. "Dualism in German Agrarian Historiography, ''Comparative Studies in Society and History,'' Apr 1986, Vol. 28 Issue 2, pp 287–330, * Stuchtey, Benedikt, and Peter Wende, eds. ''British and German Historiography, 1750–1950: Traditions, Perceptions, and Transfers'' (2000) == Vanjske veze == {{Commonscat|History of Germany}} * [https://web.archive.org/web/20071029041340/http://www.phil.uni-erlangen.de/~p1ges/vl-dtld.html Virtual Library Geschichte] * [http://www.dhm.de/lemo/home.html ''Lebendiges Virtuelles Museum Online'', Projekt des Deutschen Historischen Museums, des Hauses der Geschichte der Bundesrepublik Deutschland sowie des Fraunhofer-Instituts für Software- und Systemtechnik.] * [https://web.archive.org/web/20051216015318/http://www.wsgn.euv-frankfurt-o.de/vc/pageD.html Index zur deutschen Geschichte] * [http://geschichtsverein-koengen.de/DtGesch.htm Geschichts- und Kulturverein Köngen e.V.] * [http://www.documentarchiv.de/ Historische Quellensammlung zur deutschen Geschichte seit der napoleonischen Epoche mit Gesetzes- und Verfassungstexten sowie völkerrechtlichen Verträgen] * [http://www.diedeutschen.zdf.de/ ZDF-Geschichtsdokumentation „Die Deutschen“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216115919/http://diedeutschen.zdf.de/ |date=2015-02-16 }} * [http://www.bundestag.de/geschichte/ausstellungen/verfassung/index.html Deutscher Bundestag: ''Parlaments- und verfassungsgeschichtliche Ausstellung''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090614063250/http://www.bundestag.de/geschichte/ausstellungen/verfassung/index.html |date=2009-06-14 }} * [http://www.gedaechtnis-der-nation.de/ Gedächtnis der Nation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160721143410/http://www.gedaechtnis-der-nation.de/ |date=2016-07-21 }} – Augenzeugenberichte in Videos {{Teme Evrope|Istorija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Njemačke| ]] [[Kategorija:Njemačka]] [[Kategorija:Historija Evrope|Njemačka]] [[Kategorija:Historija po državama|Njemačka]] pyo3c2hb4r0v3eoklel8bm4g5p4ngqj Il grido 0 4498346 42680516 42532197 2026-08-22T05:33:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680516 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Il grido | slika = Il_Grido_Poster.jpg | opis = kino/poster | border = yes | director = [[Michelangelo Antonioni]] | producer = Franco Cancellieri | screenplay = {{ubl|Michelangelo Antonioni|[[Elio Bartolini]]|[[Ennio De Concini]]}} | story = Michelangelo Antonioni | starring = {{ubl|[[Steve Cochran]]|[[Alida Valli]]|[[Betsy Blair]]|[[Dorian Gray (actress)|Dorian Gray]]}} | music = [[Giovanni Fusco]] | cinematography = [[Gianni di Venanzo]] | editing = [[Eraldo Da Roma]] | distributor = CEIAD | released = {{Film date|1957|6|22|Italy|df=y}} | runtime = 116 min. | country = {{flag|Italija}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}} | language = italijanski | budget = }} '''''Il grido''''' ({{jez-sh|''Krik'}}) je [[italija]]nsko-[[SAD|američki]] crno-bijeli igrani film snimljen 1957. u režiji [[Michelangelo Antonioni|Michelangela Antonionija]]. Po žanru je [[dramski film|drama]], a protagonist, čiji lik tumači američki glumac [[Steve Cochran]] je Aldo, radnik u šećerani koji doznaje da ga nevjenčana supruga (čiji lik tumači [[Alida Valli]]) nakon višegodišnje veze tokom koje je dobio kćer, namjerava ostaviti radi drugog muškarca. Radnja prikazuje kako na to reagira počevši besciljno lutanje gradom i okolicom koje će završiti njegovom smrću. Il grido je po temi otuđenja čovjeka u modernom društvu, kao i neobičnom završnicom koja daje podlogu za različita tumačenja, bio sličan ostvarenjima koja će Antonioniju donijeti međunarodnu slavu [[1960-e na filmu|1960-im]]. Sa druge strane, [[radnička klasa|radnički]] milje i socijalni tonovi su dio kritičara potakli da ''Il grido'' proglase jednim od ostvarenja bliskim [[italijanski neorealizam|neorealističkom pokretu]]. Il grido je prikazan na [[Filmski festival u Locarnu|festivalu u Locarnu]] gdje je osvojio [[Zlatni leopard]]. ==Uloge== * [[Steve Cochran]] ... Aldo * [[Alida Valli]] ... Irma * [[Betsy Blair]] ... Elvia * Gabriella Pallotta ... Edera, njena sestra * [[Dorian Gray (glumica)|Dorian Gray]] ... Virginia{{#tag:ref|Buduća Antonionijeva zvijezda [[Monica Vitti]] posuđuje glas Virginiji.|group=N}} * Lynn Shaw ... Andreina * Mirna Girardi ... Rosina * Pina Boldrini ... Lina * Guerrino Campanilli ... Virginijin otac * Pietro Corvelatti ... Ribar * Lilia Landi * Gaetano Matteucci ... Edein zaručnik * Elli Parvo ... Donna Matilda ==Izvori== ;Napomene {{reflist|group=N}} ;Fusnote {{reflist}} ;Literatura {{refbegin}} * {{cite book|last=Arrowsmith |first=William |editor=Ted Perry |title=Antonioni: The Poet of Images |url=https://archive.org/details/antonionipoetofi0000arro |publisher=Oxford University Press |location=New York |year=1995 |isbn=978-0-19-509270-7}} * {{cite book|last=Brunette |first=Peter |title=The Films of Michelangelo Antonioni |url=https://archive.org/details/filmsofmichelang0000brun |publisher=Cambridge University Press |location=New York |year=1998 |isbn=978-0-521-38992-1}} * {{cite book|last=Chatman |first=Seymour |title=Antonioni, or, The Surface of the World |url=https://archive.org/details/antonioniorsurfa0000chat |publisher=University of California Press |location=Berkeley |year=1985 |isbn=978-0-520-05341-0}} {{refend}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0050458}} * [http://www.sensesofcinema.com/2003/cteq/il_grido/ ''Il grido'': Modernising the Po] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151029024437/http://sensesofcinema.com/2003/cteq/il_grido/ |date=2015-10-29 }}. ''Senses of Cinema'' 3. * [http://www.sover.net/~ozus/ilgrido.htm ''Il grido''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704192408/http://www.sover.net/~ozus/ilgrido.htm |date=2008-07-04 }} – Review by Dennis Schwartz (2004) {{Michelangelo Antonioni}} {{Zlatni leopard}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Grido, Il}} [[Kategorija:Italijanski filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi ceste]] b128wkw2gohxstr1qlyr9shxtq5tme2 Gumica za brisanje 0 4537811 42680443 42354280 2026-08-21T19:06:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680443 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Office-pink-erasers.jpg|mini|200px|Gumice za brisanje]] '''Gumica za brisanje''' je predmet koji služi za brisanje otiska [[Mina (olovka)|mine]] na papiru. Deo je školskog pribora. Većina [[olovka|grafitnih olovaka]] ima na svom kraju, suprotnom od onog kojim se piše i gumicu za brisanje. Najčešće se izrađuju od sintetičke gume, jeftiniji modeli od sintetičke soja gume, ali skuplji modeli se prave od vinila i kaučuka. Budući da se vremenom troši, spada u potrošni materijal kao i naprave za pisanje. == Historija == [[Datoteka:Pencil Eraser.jpg|mini|180px|Gumica na olovci]] [[Datoteka:Faber_Castell_Erasers.jpg|mini|180px|Gumice]] U dalekoj prošlosti se ugalj najviše koristio za pisanje, a za brisanje napisanog komadi gume od kaučuka ili vosak. Parčići grubog kamena ili peska su korišćeni za uklanjanje manjih grešaka sa papirusa napisanih mastilom. Godine 1770. DŽozef Prezli je iskoristio prirodnu gumu za brisanje tragova [[penkalo|penkale]]. On je tu gumu nazvao ''rubber'', što je i današnji engleski naziv za gumicu za brisanje.<ref>{{cite web | url = http://inventors.about.com/library/inventors/blJosephPriestley.htm | title = Joseph Priestley (1733-1804) | accessdate = 30. 6. 2009. | archive-date = 2020-03-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200328055514/https://www.thoughtco.com/joseph-priestley-profile-1992342 | dead-url = yes }}</ref><ref>{{Cite book | title = A Familiar Introduction to the Theory and Practice of Perspective |last=Priestley|first=Joseph|year=1770| publisher = J. John and J. Payne | location = London |url=http://books.google.com/?id=yh4PAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=A+Familiar+Introduction+to+the+Theory+and+Practice+of+Perspective}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * Petroski, Henry (1989). ''The Pencil: A History of Design and Circumstance''.. {{refend}} == Vanjske veze == {{commons|Eraser}} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_gx5205/is_1997/ai_n19124842 Eraser: How Products are Made, Volume 5 (1997)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071122212226/http://findarticles.com/p/articles/mi_gx5205/is_1997/ai_n19124842/print |date=2007-11-22 }} by Rose Secrest * {{cite journal | author = Pearlstein, E. J. | author2 = Cabelli, D. | author3 = King, A. | author4 = Indictor, N. | title = Effects of Eraser Treatment on Paper | journal = Journal of the American Institute for Conservation | year = 1982 | volume = 22 | pages = 1&ndash;2 | url = http://aic.stanford.edu/jaic/articles/jaic22-01-001_indx.html | doi = 10.2307/3179714 | issue = 1 | jstor = 3179714 | access-date = 2015-07-21 | archive-date = 2009-05-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090513051533/http://aic.stanford.edu/jaic/articles/jaic22-01-001_indx.html | dead-url = yes }} * [http://www.goodyear.com/corporate/history/history_story.html Goodyear Rubber History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509075421/http://www.goodyear.com/corporate/history/history_story.html |date=2008-05-09 }} * [http://www.wdrmaus.de/sachgeschichten/sachgeschichten/radiergummi.php5 Herstellung von Radiergummi (Video)] * [http://www.test.de/Schulbeginn-Schadstoffe-in-Stiften-Farben-und-Radierern-1707740-1707735/ Schadstoffe in Radiergummis] [[Kategorija:Kancelarijska oprema]] 939sggemf6ynnzgezcntyka91ok6zlt Tomoaki Makino 0 4541456 42680361 41815635 2026-08-21T14:31:59Z Explicit 117145 +[[File:槙野智章選手（浦和レッズ）.jpg]] 42680361 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša={{PAGENAME}} |slika=槙野智章選手（浦和レッズ）.jpg |punoime={{PAGENAME}} |datumrođenja={{birth date and age|1987|5|11|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Hiroshima|Hiroshima]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Branič |trenutniklub={{flagicon|JPN}}[[Urawa Reds]] |brojnadresu= |godine1=2006-2010 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Sanfrecce Hiroshima]] |nastupi(golovi)1= |godine2=2011 |klubovi2={{flagicon|GER}}[[1. FC Köln|Köln]] |nastupi(golovi)2= |godine3=2012- |klubovi3={{flagicon|JPN}}[[Urawa Reds]] |nastupi(golovi)3= |nacionalnegodine1=2010- |nacionalneekipe1={{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |nacionalninastupi(golovi)1=14 (1) }} '''{{PAGENAME}}''' ([[11. maj]] [[1987]].) je [[japan]]ski nogometaš. ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center" !colspan=3|{{flagicon|JPN}}[[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] |- !Godine!!Uta.!!Gol. |- |2010||4||0 |- |2011||4||0 |- |2012||3||1 |- |2013||3||0 |- |2014||0||0 |- |2015|||| |- !Ukupno||14||1 |} ==Vanjske veze== *[http://www.national-football-teams.com/player/31564/Tomoaki_Makino.html National Football Teams] *[http://www.japannationalfootballteam.com/en/players/makino_tomoaki.html Japan National Football Team Database] {{Sastav Japan 2018 SP}} {{Životni vijek|1987||Makino, Tomoaki}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] kiv55z0fosxw8d2s4u1am3f17jkc4sf Hold Me While I'm Naked 0 4542870 42680493 41825334 2026-08-22T00:39:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | tip = kratki | naslov = Hold Me While I'm Naked | slika =Hold Me While I'm Naked.png | režija = [[George Kuchar]] | scenario =George Kuchar | uloge = George Kuchar<br>[[Donna Kerness]]<br>[[Stella Kuchar]]<br>[[Andrea Lunin]] | released = {{Film date|1966}} | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | runtime = 15<ref name="GeverParmar2013"/>–17<ref name="Schneider2012"/> minutes | language = engleski | budget = }} '''''Hold Me While I'm Naked''''' ({{jez-sh|Drži me golu}}) je [[SAD|američki]] [[kratki film|kratki]] igrani film snimljen 1966. godine u režiji [[George Kuchar|Georgea Kuchara]]. Protagonist, koga tumači sam Kuchar, je filmski režiser duboko frustriran privatnim životom, ali i opsjednut nastojanjem da glavnu glumicu u svom filmu nagovori da se [[filmska golotinja|skine pred kamerama]]. ''Hold Me While I'm Naked'' je snimljen s niskim budžetom, ali je izazvao veliku pažnju kritičara zbog korištenja nekonvencionalnih tehnika filmske naracije, i namjernog inzistiranja na [[kič]]u, a zbog čega se smatra jednim od najvažnijih i najuticajnijih američkih [[underground kinematografija|underground]] filmova 1960-ih. Također se smatra najpoznatijim ostvarenjem u Kucharovoj filmografiji. ==Izvori== {{reflist|30em|refs= <ref name="GeverParmar2013">{{cite book|last1=Gever|first1=Martha|last2=Parmar|first2=Pratibha|last3=Greyson|first3=John|title=Queer Looks|url=http://books.google.com/books?id=IzAE-nyXTikC&pg=PA77|date=17 June 2013|publisher=[[Routledge]], [[Taylor & Francis]]|isbn=978-1-136-64825-0|page=77}}</ref> <ref name="Schneider2012">{{cite book|last=Schneider|first=Steven Jay|title=1001 Movies You Must See Before You Die 2012|url=http://books.google.com/books?id=lKeKMwEACAAJ|date=1 October 2012|location=London, England |publisher=Octopus Publishing Group, Cassell Illustrated|isbn=978-1-84403-733-9|page=449}}</ref> }} ==Vanjske veze== *{{IMDb title|id=0060511|title=Hold Me While I'm Naked}} * [http://networkawesome.com/show/art-hold-me-while-im-naked-1966/ ''Art - Hold Me While I'm Naked (George Kuchar,1966). A frustrated independent filmmaker makes a film that pretends to artistic merit''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919081013/http://networkawesome.com/show/art-hold-me-while-im-naked-1966/ |date=2015-09-19 }} * [http://sensesofcinema.com/2004/cteq/hold_me_while_im_naked/ ''Hold Me While I’m Naked: Notes on a Camp Classic''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151017044131/http://sensesofcinema.com/2004/cteq/hold_me_while_im_naked/ |date=2015-10-17 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Kratki filmovi]] [[Kategorija:Eksperimentalni filmovi]] [[Kategorija:Art filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Erotski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o snimanju filmova]] t1fbokufpliamai25clupq49bczvlli Hasbara Fellowships 0 4567930 42680417 42564172 2026-08-21T17:35:41Z Aca 108187 42680417 wikitext text/x-wiki {{POV}} {{distinguish|Javna diplomacija (Izrael)}} {{Infokutija organizacija | naziv = Hasbara Fellowships | slika = Hasbara Fellowships logo.png | širina_slike = 250px | opis = [[Logo]] organizacije | karta = | mcaption = | osnivanje = [[2001]]. | tip = | svrha = | sjedište = 313 West 83rd Street<br />{{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] | coords = | regija_djelovanja = | glavni_organ = | matična_organizacija = [[Aish HaTorah|Aiš HaTora]] | članstvo = | vođa_titula = Osnivač | vođa_ime = [[Raphael Shore]] | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | website = <div class="plainlinksneverexpand">[http://www.hasbarafellowships.org/ www.hasbarafellowships.org]</div> }} '''Hasbara Fellowships''' (dosl. drugarstvo za [[Propaganda|propagandu]]) je [[SAD|američko]]-[[izrael]]ska organizacija utemeljena [[2001]]. godine<ref name="Lean2012"/><ref name="Sasson2014"/> od strane [[Raphael Shore|Raphaela Shorea]] iz [[Aish HaTorah|Aiš HaTore]].<ref name="Lean2012"/><ref name="Swaim2012"/> Uspostavljena je u suradnji s izraelskim [[Ministarstvo vanjskih poslova Izraela|ministarstvom vanjskih poslova]]<ref name="Lean2012"/> i svrha joj je dovođenje [[Jevreji|jevrejskih]] [[Student|studenata]] u Izrael odnosno obučavanje za proizraelski [[aktivizam]].<ref name="Lean2012"/><ref name="Sasson2014"/><ref name="Swaim2012"/> Organizacija je kritizirana zbog promoviranja ekstremističkog [[Cionizam|cionizma]]<ref name="AliKhan2010"/> tj. [[Neocionizam|neocionizma]],<ref name="Lean2012"/> širenja [[Likud|prolikudske]] propagande,<ref name="Swaim2012"/> podrške [[Izraelska naselja|naseljeničkom pokretu]]<ref name="Lean2012"/> i propagiranja [[Islamofobija|islamofobije]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref name="AliKhan2010"/> == Povezano == * [[Palestinian Media Watch|Palestinian Media Watch (PMW)]] * [[Middle East Media Research Institute|Middle East Media Research Institute (MEMRI)]] * [[HonestReporting]] == Izvori == {{reflist|2|refs= <ref name="AliKhan2010">{{en icon}} {{cite book|last=Ali-Khan|first=Carolyne|editor1-last=Kincheloe|editor1-first=Joe L.|editor2-last=Steinberg|editor2-first=Shirley R.|editor3-last=Stonebanks|editor3-first=Christopher Darius|chapter=15. Common Sense, Uncommon Knowledge and Fighting Words|title=Teaching Against Islamophobia|series=Counterpoints|volume=346|publisher=[[Peter Lang (izdavač)|Peter Lang]]|location=New York|page=265, ref. 22|year=2010|isbn=9781433103360|oclc=595738838}}</ref> <ref name="Lean2012">{{en icon}} {{cite book|last=Lean|first=Nathan|authorlink=Nathan Lean|title=The Islamophobia Industry: How the Right Manufactures Fear of Muslims|url=https://archive.org/details/islamophobiaindu0000lean|publisher=[[Pluto Press]]; [[Palgrave Macmillan]]|location=London; New York|pages=[https://archive.org/details/islamophobiaindu0000lean/page/128 129]|year=2012|isbn=9780745332536|oclc=809781135}}</ref> <ref name="Sasson2014">{{en icon}} {{cite book|last=Sasson|first=Theodore|title=The New American Zionism|url=https://archive.org/details/newamericanzioni0000sass_i5p5|publisher=[[New York University Press]]|location=New York|page=52. i 167|year=2014|isbn=9780814760864|oclc=847985973}}</ref> <ref name="Swaim2012">{{en icon}} {{cite book|last=Swaim|first=Lawrence|title=The Death of Judeo-Christianity: Religious Aggression and Systemic Evil in the Modern World|publisher=Circle Books; [[John Hunt Publishing]]|location=Winchester; Washington, D.C.|page=145|year=2012|isbn=9781780992990|oclc=824171796}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{en icon}} [http://www.hasbarafellowships.org/ Službene stranice Hasbare] [[Kategorija:Nastanci 2001.]] [[Kategorija:Američke organizacije]] [[Kategorija:Izraelske organizacije]] [[Kategorija:Propaganda]] [[Kategorija:Neocionizam]] [[Kategorija:Islamofobija]] cj9r9d9o1zfrzifqnfe2a0sfjxu6q6j Igor Marojević 0 4569702 42680515 42589566 2026-08-22T05:10:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Igor Marojević | slika = IGOR MAROJEVIĆ U BUDIMPEŠTI.jpg | širina_slike = | opis = Kao gost festivala Pesttext'21. | datum_rođenja = {{Birth date and age|1968|07|12|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Vrbas]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Šnit'' * ''Beograđanke'' * ''Ostaci sveta'' * ''Sve za lepotu'' </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} '''Igor Marojević''' ([[Vrbas]], [[1968]]), srpski književnik. == Biografija == Igor Marojević je rođen 12. 7. 1968. godine u vojvođanskom gradu [[Vrbas]]u. Studirao je [[srpskohrvatski jezik]] i [[jugoslavenska književnost|jugoslavensku književnost]] na Filoškom fakultetu u [[Beograd]]u, i tako stekao zvanje profesora srpskog jezika i književnosti. U [[Barcelona|Barceloni]] je upisao master iz Teorije svjetske književnosti ali ga nije dovršio. Takođe je preveo mnoge knjige sa [[španski jezik|španskog]] i [[katalonski jezik|katalonskoga]]{{efn|Knjige [[Ana María Matute|Ane Maríe Matute]], [[Max Aub|Maxa Auba]], četiri knjige [[Roberto Bolaño|Roberta Bolaña]], [[Josep Pla|Josepa Pla]], [[Quim Monzó|Quima Monzóa]], itd}}. Sada živi između [[Beograd]]a i Barcelone. Član je [[Srpski PEN centar|srpskog]] (od 2001) i katalonskog PEN centra (od 2002) i jedan od osnivača Srpskog književnog društva (2001). Dobitnik je brojnih književnih nagrada i priznanja, među kojima [[Andrićeva nagrada|Andrićeva]] i [[Nagrada Meša Selimović (Srbija)|Nagrada Meše Selimović]]. == Zanimljivosti == Od početka ratova devedesetih zastupa pomirbene stavove a od oslobađanja Srbije od Miloševićeve vlasti inzistira na izgradnji mostova između ex jugoslavenskih republika. Godine 2000. uzima učešća u prvom Međunarodnom književnom festivalu u Sarajevu, gdje je nastupio i 2004, a 2011. na književnoj koloniji Fra Grgo Martić. Tu prigodu rabi da kao i drugi učesnici održi književne večeri u Kreševu, Sarajevu i Tešnju a samostalno - uz sudjelovanje književnih kritičara Željka Grahovca i Elisa Bektaša - u Zenici. U BiH je nastupao i na Tjentištu, https://www.hocu.ba/indexphp/hocupriliku/promocije-knjiga-u-ok-book-zoni-nektar-ok-festa/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231212130151/https://www.hocu.ba/indexphp/hocupriliku/promocije-knjiga-u-ok-book-zoni-nektar-ok-festa/ |date=2023-12-12 }} Surađivao je sa časopisima "Diwan" i "Sarajevske sveske". Od 2001. surađuje sa zagrebačkim "Quorumom" i drugim hrvatskim časopisima ("Libra libera", "Zarez", http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/443/104.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231205001730/http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/443/104.pdf |date=2023-12-05 }}, str. 20-21), te uzima učešća na Festivalu europske kratke priče 2003. U Zagrebu nastupa još nekoliko puta http://www.monitor.hr/vijesti/igor-marojevic-je-jedan-od-najznacajnijih-pisaca-u-regiji/270487/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722053742/http://www.monitor.hr/vijesti/igor-marojevic-je-jedan-od-najznacajnijih-pisaca-u-regiji/270487/ |date=2014-07-22 }}, http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/festival-knjizevnost-uzivo-literature-live-2007.-141{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Nastupao je i u Osijeku, te na festivalu u Bolu na Braču. Godine 2003, dok je živio u Barceloni u koju se iz Beograda odselio 2001, a u koji se vratio 2006, objavljuje antologiju mlađih suvremenih srpskih pisaca, antoramu kako ju je sam nazvao kao smjesu antologije i panorame, "Oslobađanje lektire", za zagrebački "MD". Suradnik je i ljubljanske "Apokalipse" a 2015. je u Novom Mestu boravio skupnom potporom "Tradukija" i izdavača "Goga", gdje je, kao i u ljubljani 2003, imao zapažen nastup. U Novom Mestu je s njim govorio pjesnik, kritičar, prevoditelj i prozaik Jurij Hudolin koji je preveo njegov roman "Majčina ruka" a u Ljubljani filozof [[Tomo B. Ravbar]]. U Crnoj Gori je u XXI stoljeću nastupao u [[Bar, Crna Gora|Baru]], [[Budva|Budvi]], [[Petrovac|Petrovcu]], [[Nikšić]]u, [[Herceg Novi|Herceg Novom]], [[Kotor]]u i [[Podgorica|Podgorici]]. Čileanski pisac [[Roberto Bolaño]] i on željeli su osnovati fanklub porno-glumice [[Moana Pozzi|Moane Pozzi]] o kojoj je Bolaño pisao kao o Gianni Silvestri u romanu "Estrella distante" i knjizi priča "Llamadas telefónicas" a Marojević, dok nije znao Bolaña niti literarno niti osobno, pod punim imenom i prezimenom u pripovijestima "Vaš. Osvald" i "Rat za čast Moane Pozzi" u "Tragačima". Modificirana verzija "Rata za čast Moane Pozzi" svršila je i u "Mediteranima". Projekt osnivanja fankluba Moane Pozzi kao i mnoge druge, bitnije projekte dala je prekinuti smrt Roberta Bolaña. Marojević je jedan od ljudi čiji je osobni utjecaj na roman "Zona" francuski dobitnik Gonkurove nagrade [[Mathias Énard]] priznao na posljednjim stranicama "Zone". Igor Marojević je i jedan od bitnijih likova Enardovog ilustriranog romana "Tout sera oublié" ("Sve će biti zaboravljeno"). Marojevićevi javni istupi znadu biti relativno oštri, kritički i ironizirajući, osobito u doba kada je bio kolumnist u mnogim glasilima u Srbiji, regiji i inozemstvu (do 2014). U Srbiji je poznat kao polemičan i kontroverzan. U svakom je slučaju izdavaču i bivšemu funkcioneru Ministarstva za kulturu Republike Srbije Zoranu Hamoviću na TV StudioB više puta argumentirano rekao da laže https://www.youtube.com/watch?v=rO7wFBOSRU4 i napustio emisiju "Ćirilica" na "TV Happy" https://rutube.ru/video/40e3fb0541dac754092c5280c4968554/ i bio je jedan od najistaknutijih sudionika Bojkota NIN-ove nagrade, https://bljesak.info/kultura/knjige/igor-marojevic-bucan-spin-i-ignoriranje-sustine/301939 == Djelo == === Proza i poetika === U noveli „Obmana Boga“ pisao je o [[samoubojstvo|samoubojstvu]] iz [[paranoja|paranoidnog]] motrišta. Tiskana je u prijevodu na [[španjolski jezik|španjolskom]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.laie.es/libro/el-engano-de-dios/199477/978-84-932554-3-5 |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160921114344/http://www.laie.es/libro/el-engano-de-dios/199477/978-84-932554-3-5 |dead-url=yes }}</ref> i [[portugalski jezik|portugalskom]], a njegovo kazališno djelo „Nomadi“ na katalonskom. Nova izdanja novele pretrpjela su izvjesne autorske izmjene teksta, kojima će Marojević podvrgnuti, u njihovim drugim odnosno trećim izdanjima, i romane „Dvadeset četiri zida“, "Žega" i "Šnit" ("Schnitt"), preveden na španjolski, https://trampaediciones.com/catalogo/corte/. U svome prvom romanu "Dvadeset četiri zida" govori o [[Sida|sidi]], odnosno manjinama ugroženim osobito u srpskom društvu devedesetih godina XX stoljeća. Bavljenje individualcem ugroženim agresivnim kolektivom u biti jest glavna tema Marojevićeve proze, bilo da ga od kolektiva dijeli pripadnost zdravstvenoj ili manjini drugačijeg spolnog opredjeljenja kao u njegovu prvom romanu, ili ugroženost manjinskog ukusa za način života (roman "Parter", također preveden na španjolski,https://www.h2o.es/#/es/coleccion/121/platea) ili povlačenje u ratnim uslovima kao u romanu „Žega“ (kroz motrenje bolesnog i senilnog naratora koji pripovijeda o ratu zelenaša i bjelaša u Crnoj Gori) i „Šnit“, možda i njegovo najautentičnije djelo u kojem kroz simuliranje raznih novinskih formi piše o Zemunu u NDH, dok je jedan od glavnih junaka Hugo Boss, povijesno poznat po tomu što je izmislio i šio [[Waffen-SS]] i druge nacističke uniforme) pa i "Majčina ruka" (treće djelo iz predviđenog petoknjižja "Etnofikcija" u kojemu kroz motrište dječaka zaljubljenog istodobno u dvije Njemice pripovijeda o stradanju podunavskih Nijemaca u Vojvodini između 1944. i 1948. Knjiga je prevedena na slovenski i makedonski jezik). Zanimljivo je da je autoru, kao u priloženome tekstu,<ref>http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/nevidljiva-ideologija</ref> zamjeran utjecaj filma ''[[Inglorious Basterds]]'' na Schnitt, premda je "Šnit" prvotno objavljen dvije godine prije Tarantinova remekdjela. Po općem mišljenju kritike i mnoštvu nagrada koje je polučilo, njegovo najzrelije djelo jest roman "Ostaci sveta" u kojemu unosi posve novi postupak ulančanoga skaza kroz koji nudi postideološki road movie svoje vrsti kroz XX stoljeće i njegove krvave epizode poput [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], [[Logor Jasenovac|Jasenovca]], [[Blajburška predaja|Bleiburga]], [[Genocid u Srebrenici|Srebrenice]] i [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije|NATO bombardiranja SR Jugoslavije]]. Junaci su opet individualizirane žrtve tih događaja, među kojima ima Španjolaca, Srba, Bošnjaka i Hrvata. U suvremenijim narativima Marojević piše o individualističkim junacima koji se u XXI stoljeću ne snalaze u međuljudskim, pretežno muško-ženskim odnosima. U takve narative potpadaju spomenuti roman „Parter“, knjiga priča "Tragači", a od kojih se najuspjelima doimaju knjige priča "Mediterani" i "Beograđanke" u kojoj Marojević govori iz motrišta osam junakinja. Knjiga je nagrađena sa dva priznanja ali, premda pisana u manje komercijalnom žanru pričozbirke, u samo pet mjeseci objavljena je kod "Lagune" u šest izdanja, drugim riječima u deset tisuća primjeraka. Opaženo je da "Odavno jedna zbirka pripovedaka nije privukla toliko pažnje kao što je pošlo za rukom Beograđankama Igora Marojevića".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://citymagazine.rs/clanak/igor-marojevic-knjizevnost-ne-sme-doslovno-da-prepisuje-zivot |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160829033421/http://citymagazine.rs/clanak/igor-marojevic-knjizevnost-ne-sme-doslovno-da-prepisuje-zivot |dead-url=yes }}</ref> Prevedena na [[madžarski jezik|madžarski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[slovenski jezik|slovenski]] i [[makedonski jezik]], to je naprevođenija Marojevićeva knjiga uopće. Marojevićeve pripovijesti uvrštene su u antologije srpske/bivše jugoslavenske/europske proze ili književnosti na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], španjolskom, [[talijanski jezik|talijanskom]], [[češki jezik|češkom]], [[poljski jezik|poljskom]] i makedonskom i izborima na slovenskom, [[bugarski jezik|bugarskom]], [[grčki jezik|grčkom]], [[rumunjski jezik|rumunjskom]], ukrajinskom i madžarskom. Priče i eseji objavljivani su mu i na engleskome i [[danski jezik|danskom jeziku]]. Zbirka "Sve za lepotu" je izbor njegovih pripovijesti, dopisanih, po autorovoj tvrdnji, gdje je trebalo, za pojam ljepote, pa je tako u pitanju neformalni roman o savremenosti čiji je glavni junak ljepota. Knjiga se ipak zatvara ciklusom istoriografskih pripoveijestia "Smrti poznatih", u kojoj se nalazi i "Slikopisanje", za koju je autor dobio "Andrićevu nagradu". Njegova poslkednja knjiga, "Granična stanja" se odvija dobrim dijelom na granicama, uglavnom država bivše Jugoslavije, i kroz junake kojim dijelom pate od psihijatrijskih stanja koja su na rubu psihoze i neuroze. I pored njene usmjerenosti na suvremenost, ima autora koja doživljavaju "Granična stanja" kao svojevrsno objašnjenje patologije i zla opisanih u dijelovima prethodne dvije knjige: "Sve za lepotu" i, prije svega, romanu "Ostaci sveta" te da sa ova dva naslova "Granična stanja" u tom smislu čine svojevrsnu trilogiju[2]. Osim toga, autor je svojom knjigom novela stvorio svojevrstan luk do svojih proznih početaka, objavljenih novelom "Obmana boga". Marojević je po nekim kritičarima začetnik krtog realizma a svakako jest etnofikcije, poetike nazvane po njegovu nastajućemu petoknjižju, čiji su pojedini dijelovi već utjecali na neke mlađe srpske autore. U svom najznačajnijemu romanu, "[[Konstantinovo raskršće]]", [[Dejan Stojiljković]] nudi sličan, a-historijski tretman povijesti koja po etnofikciji mora biti tek građa za prozne igrarije s poviješću koja u tome smislu mora služiti literaturi, bez da je vice versa. Stojiljkovićev roman donosi hommage Marojevićevu "Šnitu".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.konstantinovoraskrsce.com/index.php/trivia.html |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-08-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827181744/http://www.konstantinovoraskrsce.com/index.php/trivia.html |dead-url=yes }}</ref> Marojević je svakako jedan od začetnika digitalnoga realizma čije prvo djelo po trenutku objavljivanja jesu knjiga priča "Beograđanke" a drugo "PR" Aleksandra Ilića, koji je konačni tvorac pojma digitalni realizam. Uz Marojevićevu prozu se spominju i odrednice neorealizam, trans, snajperska proza i generacija mix. === Kazalište === Po njegovu prvome romanu igrana je istoimena kazališna adaptacija u [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskom dramskom pozorištu]] 2003. godine. Njegov prvi komad „Nomadi“, napisan izvorno na španjolskom kao Los nómadas izvođen je u [[Španjolska|Španjolskoj]] u produkciji barcelonskog Instituta za [[Kazalište|teatar]] 2004. na katalonskom a njegova srpska verzija, autorski prijevod komada, izvođena je pod naslovom „Tvrđava Evropa“ u produkciji BELEF - a 2008. Drugi autorov komad "Bar sam svoj čovek" (produkcija BDP, 2009-2011) doživio je uspjeh kod publike a redateljica dobila nagradu "Tatjana Lukanov". === Objavljena djela === ==== Romani ==== * ''Dvadeset četiri zida'' (1998, 2010<sup>2</sup>) * ''Žega'' (2004, 2008<sup>2</sup>) * ''Šnit'' (2007, 2008<sup>2</sup>, 2014<sup>3</sup>) * ''Parter'' (2009) * ''Majčina ruka'' (2011) * ''Prave Beograđanke'' (2017) * ''Tuđine'' (2018) * ''Roman o pijanstvima'' (2019) * ''Ostaci sveta'' (2020, 2022) ==== Priče, pripovjetke, novele ==== * ''Obmana boga'' (1997) * ''Tragači'' (2001) * ''Mediterani'' (2006, 2008) * ''Beograđanke'' (2014{{efn|''Beograđanke'' (2014) je imala šest izdanja.}}) * ''Sve za lepotu''{{efn|''Sve za lepotu'', konačne verzije izabranih priča, među kojima i prije neobjavljivanih}} (2021) * ''Granična stanja'' (2023) ==== Eseji ==== * ''Kroz glavu'' (sociokulturni, 2012) * ''Preteče: pohvala pretencioznosti'' (književni, 2023) ==== Drame ==== * ''Nomadi'' (2023) ==== Izvođene drame ==== * ''Dvadeset četiri zida''{{efn|Adaptacija romana}} (2003-2004) * ''Els nòmades''{{efn|Katalonski prijevod drame sa španjolskog (u originalu ''Los nómadas''), premijera izvedena u Terrassi, kazališnom gradu u blizini Barcelone.}} (2004) * ''Tvrđava Evropa''{{efn|Autorski prijevod španjolske drame}} (2008) * ''Bar sam svoj čovek'' (2019-2011) == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} <ref>[http://www.laguna.rs/index.php?m=pisci&id=191 Biografija pisca na sajtu izdavačke kuće Laguna]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> <ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/98347-Beogradske-igrice.html Priča iz knjige "Beograđanke"]</ref> <ref>[http://www.lupiga.com/vijesti/igigor-marojevic-razgovor-povodom-hrvatskog-izdanja-romana-schnitt-pisem-o-najgorem-od-svih-stoljecaor-marojevic-razgovor-povodom-hrvatskog-izdanja-romana-schnitt-pisem-o-najgorem-od-svih-stoljeca Razgovor za zagrebačku "Lupigu"]</ref> <ref>[http://www.goga.si/sl/rezidencne-stipendije/igor-marojevic-znotraj-kratka-zgodba/ Prijevod priče "Unutra" na slovenski]</ref> <ref>[http://www.knjizevnost.org/?p=1238 Interview sa Dejanom Stojiljkovićem]</ref> <ref>{{Cite web |title=Interview sa Mićom Vujičićem |url=http://www.plastelin.com/content/view/167/89/ |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161011162453/http://www.plastelin.com/content/view/167/89/ }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Interview za "Popbox" |url=http://www.popboks.com/article/9049 |access-date=2016-08-28 |archive-date=2016-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828135157/http://www.popboks.com/article/9049 |dead-url=yes }}</ref> <ref>[http://www.blic.rs/intervju/igor-marojevic-u-barseloni-sumiram-nase-gluposti/4n7gpdx Interview za "Blic"]</ref> <ref>[http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2011&mm=11&dd=24&nav_id=560406 Interview za B92]</ref> <ref>[http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=555702&datum=2016-07-15&naslov=Kritika%20se%20izopa%E8ila%20u%20impresionisti%E8ko%20pisanje Interview za podgorički "Dan"]</ref> {{Životni vijek|1968||Marojević, Igor}} [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Srpski pisci]] n213i70yq2mbg37hlvp850iizhfxq5d Hidroelektrana Višegrad 0 4581487 42680486 41841849 2026-08-21T23:16:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680486 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Visegrad hydro power station.JPG|mini|desno]] '''Hidroelektrana Višegrad''' izgrađena je na rijeci [[Drina|Drini]], 2,5 km. uzvodno od [[Višegrad]]a, [[Bosna i Hercegovina]] <ref>{{Cite web |title=ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград, Projektovanje |url=http://www.henadrini.com/istrazni-radovi-i-projektovanje/ |access-date=2017-04-19 |archivedate=2015-02-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150202011936/http://www.henadrini.com/istrazni-radovi-i-projektovanje/ |deadurl=yes }}</ref> Puštena je u rad 25. novembra 1989. godine. <ref name="HE Drina Izgradnja">{{Cite web |url=http://www.henadrini.com/izgradnja-objekta/ |title=ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград, Izgradnja objekta |access-date=2017-04-19 |archive-date=2015-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202011932/http://www.henadrini.com/izgradnja-objekta/ |url-status=dead }}</ref> == Karakteristike == Instalisana snaga je 315&nbsp;MW koja se dobiva iz tri generatora od po 105&nbsp;MW, koje pogone [[Kaplanova turbina|Kaplanove turbine]]. Isporuka energije na mrežu ostvaruje se preko tri monofazna [[transformator]]а od po 115MVA, prenosnog odnosa 15,75/420 &nbsp;kV. Četrvrti [[transformator]] je rezerva. Godišnja proizvodnja električne energije iznosi prosječno 1010&nbsp;GWh. Rekord je ostvaren u [[2010]]. godini sa 1.283,048GWh. <ref name="HE Drina Info">{{Cite web |url=http://www.henadrini.com/osnovne-informacije/ |title=ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград, Osnovne informacije |access-date=2017-04-19 |archive-date=2015-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202034927/http://www.henadrini.com/osnovne-informacije/ |url-status=dead }}</ref> === Brana i agregat === Zapremina [[Višegradsko jezero|akumulacionog jezera]] iznosi 161&nbsp;hm³, a dužina je oko 40&nbsp;km.<ref name="HE Drina Info"/> Dužina brane je 280m, maksimalna visina 79,5&nbsp;m. Nazivna kota gornje vode akumulacije je 336mnm, a kota donje vode iznosi 290,20mnm. Višegodišnji prosjek protoka je 342&nbsp;m³/s. Proticaj vode kroz turbine je Qi=800m³/s, Agregat se sastoji od tri vertikalne Kaaplan turbine, sa betonskim spiralnim kućištem. Prečnik rotora turbine је 6,015&nbsp;m, konstruktivni pad iznosi 43&nbsp;m, stepen iskorištenja je η=0,94, uz nazivni broj okretaja n=136o/min. Na [[agregat]]ima su tri trofazna [[generator|sinhrona generatora]], svaki snage 115&nbsp;MVA, nazivnog napona 15,75KV. <ref name="HE Drina Info"/> ==== Ostali dijelovi elektrane ==== * Sopstvena potrošnja * Automatika, upravljanje, signalizacija, zaštita i mjerenje i obrada podataka * Pomoćni pogoni * Telekomunikacija i telemehanika * Besprekidno napajanja elektrane * Dalekovod 400 kV, dužine cca 4,5 km. * Dizel agregat * Kablovske polica i prateća oprema * Protivpožarna zaštita i zaštita od trećih lica. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.henadrini.com ЗП „Хидроелектране на Дрини“, а.д. Вишеград] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517052458/http://www.henadrini.com/ |date=2017-05-17 }} [[Kategorija:Hidroelektrane u Bosni i Hercegovini|V]] [[Kategorija:Višegrad]] [[Kategorija:Drina]] t8j0qb03yxmon97wzdpdi444dm39zj6 Giallo 0 4609573 42680346 42510421 2026-08-21T13:52:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680346 wikitext text/x-wiki '''Giallo''' (fonetski: ''đalo'') je izraz kojim se opisuje [[filmski žanr]], odnosno specifičan stil [[kriminalistički film|kriminalističkih filmova]] i [[triler]]a karakterističan za [[italijanska kinematografija|italijansku kinematografiju]] na kraju [[1960-e na filmu|1960-ih]] i [[1970-e na filmu|1970-ih]]. Specifičnost mu je bilo korištenje značajnih žanrovskih primjesa [[horor film|horora]] te, ponekad [[fantastika|fantastike]], odnosno izuzetna eksplicitnost u prikazu nasilja, prije svega kroz razne maštovite i bizarne metode ubijanja, pri čemu su žrtve često bile oskudno odjevene ili [[filmska golotinja|gole]] privlačne žene. Giallo je svoj nastanak velikim dijelom dugovao kolapsu dotadašnjih [[filmska cenzura|cenzorskih]] standarda 1960-ih, te je zbog inzistiranja ne eksplicitnosti nasilja i seksa često prozivan kao [[eksploatacijski film|eksploatacijski]] žanr. Uaprkos toga, u takvim filmovima su nastupale neke od najuglednijih glumačkih imena, a režiseri kao [[Mario Bava]] i [[Dario Argento]] su zahvaljujući njima stekli ugled širom svijeta. Giallo filmovi su stekli široku popularnost, te su, između ostalog, uticali i na američku kinematografiju gdje se krajem 1970-ih razvio podžanr [[slasher film]]a. Naziv "giallo" dolazi od [[italijanski jezik|italijanske]] riječi za [[žuto|žutu]] boju, odnosno ''[[Il Giallo Mondadori]]'', serije jeftinih ''[[pulp magazin|pulp]]'' kriminalističkih romana koju od 1929. u Italiji objavljuje izdavačka kuća [[Arnoldo Mondadori Editore]]. == Vanjske veze == * [http://www.kinoeye.org/02/11/needham11.php KinoEye: "An introduction to the Italian 'giallo'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241017174951/http://www.kinoeye.org/02/11/needham11.php |date=2024-10-17 }} * [http://www.allmovie.com/subgenre/giallo-d935 Giallo] at [[AllMovie]] * [http://film-fish.com/movies/index/movies-by-genre-or-moodlist/moodList/1916/type/1: FilmFish: 'The Best of Giallo Horror'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304081520/http://film-fish.com/movies/index/movies-by-genre-or-moodlist/moodList/1916/type/1: |date=2016-03-04 }} [[Kategorija:Giallo filmovi| ]] [[Kategorija:Filmski žanrovi]] [[Kategorija:Horor filmovi]] [[Kategorija:1960-e na filmu]] [[Kategorija:1970-e na filmu]] t27clakpy6jhz6t8uhdshm6ognvz264 Huelva 0 4619868 42680510 42397279 2026-08-22T02:32:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680510 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Huelva | ime_genitiv =Huelve | izvorno_ime = | slika_panorama =Pablo_Rada_Huelva.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Centar [[grad]]a, [[ulica]] Pablo Rada | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Španjolska | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Huelve u Španjolskoj | nadimak = | širina-stupnjevi =37 | širina-minute =15 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =6 | dužina-minute =57 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Španjolska}} | lokacija1_ime = [[Španske autonomne pokrajine|Autonomna zajednica]] | lokacija1_info = [[Andaluzija]] | lokacija2_ime =[[Španjolske provincije|Provincija]] | lokacija2_info = [[Huelva (provincija)|Huelva]] | lokacija3_ime =Comarca | lokacija3_info =Comarca metropolitana de Huelva | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Gabriel Cruz Santana | površina_bilješke = | površina_ukupna =151 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 54 [[metar]]a<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2017]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =145,115 <ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=958.9 stan / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 21001 | pozivni_broj =95 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Huelva''' je [[luka|lučki]] [[grad]] od 145,115 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Spain-Andalucia.html | title =''Spain: Andalucía'' | accessdate =12. 06. 2018 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jugozapad]]u [[španjolska|Španjolske]] u [[Huelva (provincija)|Provinciji Huelva]]. Huelva je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Huelva (provincija)|istoimene provincije]].<ref name=brit/> == Geografija == Huelva leži na [[zapad]]noj [[obala|obali]] [[poluotok]]a kog formiraju [[estuarij]]i [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Odiel]] i [[Tinto (rijeka)|Tinto]], koje tu uviru u [[Kadiški zaljev]] u [[Atlanski ocean|Atlantik]].<ref name=brit/> Grad je udaljen pedesetak [[km]] [[istok|istočno]] od [[portugal]]ske [[granica|granice]]. == Historija == Huelva je izrasla kao [[naselje]] oko [[Antička Kartagina|kartažanske]] [[trgovina|trgovačke]] stanice. Za [[Antički Rim|Rimljana]] postala je [[Rimska kolonija]] pod [[ime]]nom ''Onuba''. Iz tih vremena gradu je ostao [[Rimski akvadukt|akvadukt]], koji je obnovljen i još služi svrsi.<ref name=brit/> Nakon [[Antički Rim|Rimljana]] Huelvom su zavladali [[Mauri]], [[Kršćani]] su je zauzeli tek [[1257]]. za vladavine [[Alfonso X Mudri|Alfonso X od Kastilje]].<ref name=brit/> == Znamenitosti == Najveća znamenitost grada je monumentalni [[spomenik]] [[visina|visok]] 34 [[metar|metra]] podignut [[1892]]. u spomen na 400 godišnjicu putovanja [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]], koji je za [[Amerike|Ameriku]] otplovio iz obližnjeg [[Palos de la Frontera]].<ref name=brit/> Kolumbo je živio u susjednom [[franjevci|franjevačkom]] [[samostan]]u La Rábida (danas je to [[ljeto|ljetni]] [[univerzitet]]) nakon što mu je [[1484]]. [[portugal]]ski [[kralj]] [[João II od Portugala|João II]] odbio financirati plovidbu preko [[Atlanski ocean|Atlantika]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Huelva-Spain |title= ''Huelva'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 14. 6. 2018}}</ref> == Gradovi pobratimi == {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flagicon|Italija}} [[Genova]], [[Italija]] * {{flagicon|Italija}} [[Viganella, Verbano-Cusio-Ossola|Viganella]], [[Italija]] * {{flagicon|SAD}} [[New Orleans]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|Španjolska}} [[Cádiz]], [[Španjolska]] || * {{flagicon|Maroko}} [[Tanger]], [[Maroko]] * {{flagicon|Portugal}} [[Faro]], [[Portugal]] * {{flagicon|Rumunjska}} [[Pitești]], [[Rumunjska]] * {{flagicon|Mađarska}} [[Győr]], [[Mađarska]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Huelva}} * [http://www.huelva.es/portal/ ''Ayuntamiento de Huelva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180603050425/http://www.huelva.es/portal/ |date=2018-06-03 }} {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] [[Kategorija:Andaluzija]] {{geog-stub}} ord8t8e2b8snw7ntx76oos6w90fud66 Ghézo 0 4639512 42680345 42510419 2026-08-21T13:46:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680345 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Ghézo | slika = [[File:Gezo (2).jpg|220px]] | opis = | titula = {{flagicon image|Dahomey kingdom flag.png}} 8. [[kralj Dahomeja]] | vladavina = [[1818.]] – [[1858.]] | krunidba = | prethodnik = [[Adandozan]] | nasljednik = [[Glélé]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = - | supruga = | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = [[Glélé]] | puno ime = | posthumno ime = | dinastija = [[Aladaxonou]] | vladarska himna = | otac = [[Agonglo]] | majka = [[Agontimé]] | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = [[1858.]] | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = }} '''Ghézo''' ili '''Gezo''' je bio, prema predaji, osmi (ili deveti) [[kralj Dahomeja]], vladajući od [[1818.]] do [[1858.]] godine. Ghézo je bio veliki reformator i jedan od najmoćnijih i najuglednijih [[Kraljevstvo Dahomej|dahomejskih]] vladara. Proveo je reorganizaciju monarhije, ponovo uspostavio civilni mir te formirao moćnu i dobro uvježbanu vojsku, dio koje su bile i slavne [[Dahomejske Amazonke]] (iako su neki izvori navodili da su Amazonke nastale za ranijih vladara, izvori uglavnom navode Ghéza kao njihova osnivača).<ref name=Alpern>{{cite journal|last=Alpern|first=Stanley B.|title=On the Origins of the Amazons of Dahomey|journal=History in Africa|year=1998|volume=25|pages=9–25|doi=10.2307/3172178}}</ref> Upravo je s tom vojskom [[1823.]] godine odnio važnu pobjedu protiv [[Joruba (narod)|Joruba]] i dokinuo vazalni status svoje monarhije prema [[Carstvo Oyo|Oyju]].<ref name=Law-1986>{{cite journal|last=Law|first=Robin|title=Dahomey and the Slave Trade: Reflections on the Historiography of the Rise of Dahomey|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-african-history_1986_27_2/page/237|journal=The Journal of African History|year=1986|volume=27|issue=2|pages=237–267|doi=10.1017/s0021853700036665}}</ref> Ghézo je na vlast došao [[1818.]] godine nakon što je svrgnuo svog starijeg brata, [[Adandozan]]a, u puču, u kojemu mu je pomogao [[Francisco Félix de Sousa]]. Sousa je bio [[brazil]]ski trgovac koji se obogatio trgovinom robovima u [[Afrika|Africi]], a nakon što je pomogao Ghézu, postao je jedna od najmoćnijih osoba u Dahomeju. Prema jednoj verziji događaja, njihov otac, [[Agonglo]], zapravo je imenovao Ghéza nasljednikom, dok je [[Adandozan]] samo bio regent, međutim historičari sumnjaju u ovu verziju, tvrdeći da ju je Ghézo vjerojatno kasnije izmislio kako bi opravdao svoj puč.<ref name=Bay>{{cite book|title=Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey|url=https://archive.org/details/wivesofleopardge0000baye|first=Edna G.|last= Bay|publisher= University of Virginia Press|year= 1998|isbn=0-8139-1792-1}}</ref><ref name=Akinjogbin>{{cite book|last=Akinjogbin|first=I.A.|title=Dahomey and Its Neighbors: 1708-1818|url=https://archive.org/details/dahomeyitsneighb00akin|year=1967|publisher=Cambridge University Press}}</ref> Jedan od velikih problema tokom njegove vladavine bilo je pitanje ropstva. Iako je to bila najunosnija gospodarska djelatnost u tamošnjem Dahomeju, Ghézo se suočio s velikim pritiskom od strane [[UK|Britanije]], koja je [[1807.]] godine zabranila trgovinu robljem, da prekine s tom praksom. Ghézo je trgovinu robljem prekinuo [[1852.]] godine,<ref name=Law-1997>{{cite journal|last=Law|first=Robin|title=The Politics of Commercial Transition: Factional Conflict in Dahomey in the Context of the Ending of the Atlantic Slave Trade|journal=The Journal of African History|year=1997|volume=38|issue=2|pages=213–233|doi=10.1017/s0021853796006846|url=http://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/280/1/politics-of-commercial-transition.pdf|archive-date=2017-09-21|access-date=2019-07-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20170921202013/http://dspace.stir.ac.uk/bitstream/1893/280/1/politics-of-commercial-transition.pdf|url-status=dead}}</ref> a kada se tome pridoda i činjenica da je zabranio ljudske žrtve tokom [[Dahomejski godišnji običaji|godišnjih običaja]], postaje jasno zašto su konzervativne frakcije i, posebice, svećenstvo bili bijesni na Ghéza. Iako je [[1857.]] ili [[1858.]] godine nastavio s trgovinom robljem, konzervativci su i dalje bili nezadovoljni. U to je doba navodno kružilo proročanstvo da će Ghézo umrijeti ako napadne nigerijski grad Ekpo, koji je bio dio [[Abeokouta|Abekoute]], što je objašnjavalo vladarevu nevoljkost da se odluči na invaziju sve do [[1858.]] godine; kako se ispostavilo, Ghézo je stvarno umro nedugo nakon napada. Različite teorije postoje oko uzroka njegove smrti, od smrti u borbi<ref name=Bay /> ili [[boginje|boginja]],<ref name=Law-1997 /> preko vjerojatnijih teza o [[atentat]]u, bilo da je otrovan od strane nezadovoljnih dahomejskih svećenika,<ref name=Law-1997 /> bilo da ga je ubio [[Abekouta|abekutski]] plaćeni ubojica.<ref name=Yoder>{{cite journal|last=Yoder|first=John C.|title=Fly and Elephant Parties: Political Polarization in Dahomey, 1840-1870|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-african-history_1974_15_3/page/417|journal=The Journal of African History|year=1974|volume=15|issue=3|pages=417–432|doi=10.1017/s0021853700013566}}</ref> Naslijedio ga je njegov sin, [[Glélé]], izraziti konzervativac, koji je proizašao kao pobjednik iz borbe za prijestolje.<ref name=Bay /> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[Ana Lucia Araujo]], « History, Memory and Imagination : Na Agontimé, a Dahomean Queen in Brazil », dans ''Beyond Tradition : African Women and their Cultural Spaces'', sous la dir. de Toyin Falola et Sati U. Fwatshak, Trenton, 2011, str. 45-68 ([https://www.academia.edu/2409077/History_Memory_and_Imagination_Na_Agontim%C3%A9_a_Dahomean_Queen_in_Brazil online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190712101249/https://www.academia.edu/2409077/History_Memory_and_Imagination_Na_Agontim%C3%A9_a_Dahomean_Queen_in_Brazil |date=2019-07-12 }}). * [[Ana Lucia Araujo]], « La correspondance du Roi Adandozan avec la couronne portugaise: petite histoire d’une grande amitié », dans ''Africains et Européens dans le monde atlantique XVe-XIXe siècle'', sous la dir. de Guy Saupin, Rennes, 2014, str. 137 ([https://www.academia.edu/16321463/_La_correspondance_du_Roi_Adandozan_avec_la_couronne_portugaise_petite_histoire_d_une_grande_amiti%C3%A9._In_Africains_et_Europ%C3%A9ens_dans_le_monde_atlantique_XVe-XIXe_si%C3%A8cle_edited_by_Guy_Saupin_129_151._Rennes_Presses_Universitaires_de_Rennes_2014 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190712101300/https://www.academia.edu/16321463/_La_correspondance_du_Roi_Adandozan_avec_la_couronne_portugaise_petite_histoire_d_une_grande_amiti%C3%A9._In_Africains_et_Europ%C3%A9ens_dans_le_monde_atlantique_XVe-XIXe_si%C3%A8cle_edited_by_Guy_Saupin_129_151._Rennes_Presses_Universitaires_de_Rennes_2014 |date=2019-07-12 }}). * {{en}} Tim Coates, ''King Guezo of Dahomey, 1850-52 : the abolition of the slave trade on the west coast of Africa'', The Stationery Office, Londres, 2001, 232 str. {{ISBN|0-11-702460-0}} * Adrien Djivo, ''Guezo : la rénovation du Dahomey'', ABC, Paris ; Les Nouvelles Editions Africaines, Dakar, Abidjan, 1978, 108 str. * Honorat Aguessy, ''Du mode d'existence de l'État sous Ghezo, Danhomê, 1818-1859'', EPHE, Paris, 1970, 451 str. (thèse de {{3e|cycle}} d'Histoire) {{s-start}} {{s-hou|dinastija Aladaxonou|''nepoznato''|&nbsp;|[[1858.]]|&nbsp;}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Adandozan]]}} {{s-ttl|title=[[Kralj Dahomeja]]|years=[[1818.]] – [[1858.]] }} {{s-aft|after= [[Glélé]]}} {{s-end}} {{Kraljevi Dahomeja}} {{Authority control}} {{Životni vijek|NEPOZNATO|1858|Ghezo}} [[Kategorija:Vladari Dahomeja]] [[Kategorija:Pučisti]] sy2bs52nqejlbctaavbspnxv9aa1pup Jerte (rijeka) 0 4643251 42680546 42406789 2026-08-22T11:37:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680546 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Jerte | drugo_ime = | slika =Río_Jerte_en_Plasencia.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis =[[Most]] preko rijeke kod mjesta [[Plasencia|Plasencie]] | kontinenti = [[Evropa]] | regije =[[Iberijski poluotok]] | države = {{flag|Španjolska}} | pokrajine =[[Ekstremadura]]<br/>[[Cáceres (provincija)|Provincija Cáceres]] | gradovi =[[Plasencia]] | izvor =Planina Tornavacas ([[Kastiljsko gorje]]) | izvor_visina =2000<ref name=brit/> | izvor_koord = | ušće =Galisteo ([[Alagón (rijeka)|Alagón]]) | ušće_visina =300 | ušće_koord = | ušće_vrsta = | dužina =70<ref name=brit/> | pritoke= | prot_jezera =Embalse de Plasencia | vodopadi = | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Atlantik|atlanski]] | površina =637<ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Alagón (rijeka)|Alagón]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta = | karta_širina = | karta_opis = }} '''Jerte''' je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Španija|Španjolskoj]] duga 70 [[km]], [[pritoka]] rijeke [[Alagón (rijeka)|Alagón]].<ref name=brit/> == Karakteristike == Jerte [[izvor|izvire]] na obroncima [[planina|planine]] Tornavacas u [[Kastiljsko gorje|Kastiljskom gorju]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 2000 [[metar]]a, na [[granica|granici]] [[Autonomne pokrajine Španije|pokrajina]] [[Ekstremadura]] - [[Kastilja i Leon]]. Od tamo teče u pravcu [[jugozapad]]a do [[ušće|ušća]] u [[Alagón (rijeka)|Alagón]] (pritoka [[Tajo|Taja]]) nešto [[jug|južnije]] od [[naselje|naselja]] Galisteo ([[Cáceres (provincija)|Provincija Cáceres]]).<ref name=brit/> Jerte je tipični [[planina|planinski]] brzak koji se probija preko [[granit]]nih [[stijena]] pa tako formira velike [[klisura|klisure]] kao što su; San Martín i Becadas. Njegov [[sliv]] velik je 637 [[km²]], a prostire se po [[španjolske provincije|provincijama]] [[Cáceres (provincija)|Cáceres]] i [[Ávila (provincija)|Ávila]].<ref name=brit/> Kod [[grad]]a [[Plasencia]] je [[1985]]. podignuto je [[Akumulacijsko jezero|jezero]] na [[Površina|površini]] od 667 [[hektar]].<ref name=brana>{{cite web |url =https://www.iagua.es/data/infraestructuras/embalses/jerte-plasencia |title =''Embalse de Jerte-Plasencia'' |publisher =Iagua |language =španjolski |accessdate =2. 9. 2019 |archive-date =2019-09-02 |archive-url =https://web.archive.org/web/20190902212720/https://www.iagua.es/data/infraestructuras/embalses/jerte-plasencia |url-status =dead }}</ref> Prosječna [[godina|godišnja]] količina [[padavine|padavina]] je solidnih 669 [[Milimetar|mm]], jer su [[kiša|kiše]] obilne ali sezonske.<ref name=brit>{{cite web |url=https://riosdelplaneta.com/rio-jerte/ |title = ''Río Jerte: Mapa, y todo lo que necesita conocer'' |publisher =Rios del Planeta |language =španjolski |accessdate =2. 9. 2019}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Jerte River}} * [https://riosdelplaneta.com/rio-jerte/ ''Río Jerte'' (na portalu Rios del Planeta)] {{es icon}} [[Kategorija:Rijeke u Španiji]] [[Kategorija:Ekstremadura]] 6q4oothh2cxoh5xaigfejn03bdclgzm Francisco Silvela 0 4645704 42680533 40929814 2026-08-22T10:16:44Z HombreDHojalata 13326 42680533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija05 političar |name = Francisco Silvela |honorific-suffix = |image = Francisco Silvela por Kaulak.jpg |imagesize = |alt = |caption = |order = |office = [[premijer Španije]] |monarch = [[Alfonso XIII od Španije|Alfonso XIII]] |term_start = 6. decembar 1902 |term_end = 20. jul 1903 |succeeding = <!--For President-elect or equivalent--> |predecessor = [[Praxedes Sagasta]] |successor = [[Raimundo Fernández-Villaverde, markiz od Pozo Rubija|Raimundo Fernández-Villaverde]] |birth_date = |birth_place = |death_date = |death_place = |restingplace = |restingplacecoordinates = |birthname = Francisco Silvela y Vielleuze |nationality = [[Španija|špansko]] |party = |otherparty = <!--For additional political affiliations--> |spouse = |relations = |children = |residence = |alma_mater = |occupation = |profession = |cabinet = |committees = |portfolio = |signature = |signature_alt= |website = |footnotes = |honorific_prefix=[[Najodličniji]] }} '''Francisco Silvela y Le Vielleuze''' (15. decembar 1843 – 29. maj 1905) bio je [[Španija|španski]] političar koji je bio vođa [[Konzervativna stranka (Španija)|Konzervativne stranke]] te u dva navrata pod vladavinom kralja [[Alfonso XIII od Španije|Alfonsa XIII]] služio kao [[premijer Španije]] - od 1899. do 1900. te od 1902. do 1903. godine - služio kao [[premijer Španije]]. Silvela je na čelo stranke došao nakon što je njegov prethodnik, premijer [[Antonio Cánovas del Castillo]] ubijen u atentatu. Njegov prvi mandat je obilježio [[Njemačko-španski sporazum (1899)|Njemačko-španski sporazum]] kojim je Španija prodala posljednje ostatke [[Španska Istočna Indija|Španske Istočne Indije]], odnosno preostale kolonijalne posjede u [[Oceanija|Oceaniji]]. Za vrijeme svog drugog mandata se 1903. godine odlučio povući iz politike te je imenovao [[Antonio Maura|Antonija Mauru]] za svoga nasljednika. {{Premijeri Španije}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1843|1905|Silvela, Francisco}} [[Kategorija:Španski političari]] [[Kategorija:Premijeri Španije]] ggz3uu1as3rja5pml2b7izlm8jpj75v Kategorija:Vojni muzeji u Engleskoj 14 4649208 42680336 40952801 2026-08-21T13:38:08Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680336 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Military museums in England}} [[Kategorija:Muzeji u Engleskoj]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske|Muzeji]] [[Kategorija:Vojni muzeji u Ujedinjenom Kraljevstvu|+]] f6wyipjdpo8q2ogsfbbur1mvb5h2xof Demet Özdemir 0 4653097 42680526 41814833 2026-08-22T08:58:06Z KiranBOT 245670 removed AMP tracking from URLs ([[:m:User:KiranBOT/AMP|details]]) ([[User talk:Usernamekiran|report error]]) v3.1.1s tf_sq 42680526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Demet Özdemir | slika = Demet Özdemir on Tolgshow.jpg | alt = | opis = Demet Özdemir | datum_rođenja = {{Birth date|1992|2|26}} | mjesto_rođenja = [[İzmit]], [[Turska]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = | ostala_imena = | poznat_po = | zanimanje = glumica, model, plesač | nacionalnost = turska | godine_aktivnosti = 2013–danas }} '''Demet Özdemir''' (rođena 26. veljače 1992) turska je glumica, model i plesačica. Najpoznatija je po ulozi Sanem u romantičnoj komičnoj seriji ''Erkenci kuş''.<ref>https://onedio.com/haber/bir-donem-efes-kizi-olan-demet-ozdemir-in-oyunculuk-kariyerindeki-buyuk-yukselisi-741985</ref> == Život i karijera == Özdemir je rođena 26. veljače 1992. kao najmlađe od troje djece. U [[Istanbul]] se iz rodnog [[İzmit]]a preselila s majkom i bratom i sestrom nakon razvoda roditelja, kad je imala sedam godina.<ref>http://www.milliyet.com.tr/demet-ozdemir-kimdir--gundem-2082249/</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.elmaelma.com/unluler/demet-ozdemir-kimdir-annesi-ve-ablasiyla-aci-dolu-hayati-babasinin-onunde-5b3ca37ff50d3d145c2fdd02 |access-date=2020-03-13 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429195407/https://www.elmaelma.com/unluler/demet-ozdemir-kimdir-annesi-ve-ablasiyla-aci-dolu-hayati-babasinin-onunde-5b3ca37ff50d3d145c2fdd02 |dead-url=yes }}</ref> Njena baka je bugarska Turkinja. Ona je iz Bugarske imigrirala u Tursku. Njezina baka i brat kasnije su se doselili u Njemačku.<ref>https://www.hurriyet.com.tr/kelebek/sohret-ailemizi-dagitti-26108043</ref><ref>https://www.ntv.com.tr/galeri/yasam/sen-anlat-karadenizin-yildizlari-oyku-gurmen-ve-irem-helvacioglu-nereli-unluler,YtSHL_ezXEeOSTPY17eooQ</ref> U početku je bila pomoćna plesačica za Bengü, a kasnije se pridružila plesnoj skupini Efes kızları.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.heygirl.com.tr/roportaj/10288-efes-kizlari-sadece-heygirlde.html?start=3 |access-date=2020-03-13 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304142140/http://www.heygirl.com.tr/roportaj/10288-efes-kizlari-sadece-heygirlde.html?start=3 |dead-url=yes }}</ref> Özdemir se zatim pojavila u glazbenom spotu [[Mustafa Sandal|Mustafe Sandala]] "Ateş Et ve Unut"<ref>https://www.youtube.com/watch?v=jqDnsKLSrnM</ref> i uskoro glumila u [[Foks televizija|Foxovoj]] novoj seriji ''Sana bir sır vereceğim'', zajedno s Esrom Ronabar, Muratom Hanom i Ekinom Koçom, portretirajući lik Aylin s električni moćima. Kasnije je portretirala lik Ayle na u djelu ''Kurtu seyit ve şura'', a ulogu Demet dobila je u filmu ''Tut sözünü''. Potom je glumila Aslı u seriji Star TV-a ''Çilek kokusu''. Özdemir se pojavila i u Bengüevom glazbenom spotu "Hodri Meydan".<ref>https://web.archive.org/web/20160506181201/http://www.mynet.com/magazin/detay/kultur-sanat/bengunun-klibinde-demet-ozdemir-surprizi/73869</ref> Od 2018. do 2019. godine igrala je glavnu ulogu Sanem u turskoj romantičnoj komičnoj seriji ''[[Erkenci kuş]]'' (Ptica ranoranilica{{\}}Prevrtljivo srce) kao par sa Canom Yamanuom.<ref>https://www.startv.com.tr/dizi/erkenci-kus</ref> Nagradu za najbolju glumicu dobila je na Murex d'Or-u 2019. u Libanonu za ulogu u ovoj seriji.<ref>http://www.ranini.tv/haber/36101/1/demet-ozdemir-ve-can-yaman-murex-dor-odul-torenine-gidiyor</ref> U studenom 2019. postala je robna ambasadorica za [[Pantene]] u Turskoj.<ref>https://www.instagram.com/p/B47f4IYpzH_/</ref> Özdemir igra glavnu ulogu Zeynep u ''Doğduğun ev kaderindir'' kao par sa İbrahimom Çelikkolom. Seriju producira OG Medya, a režira Çağrı Bayrak; premijerno je emitirana na TV8 25. prosinca 2019. Scenarij je inspiriran romanom dr. Gülseren Budayıcıoğlu, ''Camdaki kız'' (Djevojka na prozoru). == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" |- ! colspan="4" style="background:LightSteelBlue"| Film |- ! God. ! Naslov ! Uloga ! Napomena |- | 2015 || ''[[Tut sözünü]]'' || Demet || |- | 2017 || ''Sen kiminle dans ediyorsun'' || Aysel || |- ! colspan="4" style="background:LightSteelBlue"| TV |- ! God. ! Naslov ! Uloga ! Napomena |- | 2013 || ''[[Sana bir sır vereceğim]]'' || Aylin Gündoğdu || glavna uloga |- | 2014 || ''[[Kurt seyit ve şura (serija)|Kurt seyit ve şura]]'' || Alya || sporedna uloga |- | 2015 || ''[[Çilek kokusu (serija)|Çilek kokusu]]'' || Aslı Koçer || glavna uloga |- | 2016 || ''[[Room Number: 309]]'' || Lale Yenilmez || glavna uloga |- | 2018||''Tolgshow '' || improvizacija || gost |- | 2018–2019 ||''[[Erkenci kuş]]'' || Sanem Aydın || glavna uloga |- | 2019– ||''Doğduğun ev kaderindir'' || Zeynep || glavna uloga |- ! colspan="4" style="background:LightSteelBlue"| Reklame |- ! God. ! Reklama ! Uloga ! Napomena |- | 2012 || ''[[Pegasus Hava Yolları]]'' || – || <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=z9J9sCVD5Mw Pegasus Havayolları Uçuş Güvenliği Eğitim Videosu], ''Youtube'', 25 Ekim 2015</ref> |- | 2015 ||''Fresh Company Markasının Reklam Yüzü''|| – || <ref>[http://www.freshcompany.com.tr/announcement/fresh-company-magazalarinda-renkli-bir-imza-gunu-demet-ozdemir/ ''Fresh Caompany''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161117212949/http://www.freshcompany.com.tr/announcement/fresh-company-magazalarinda-renkli-bir-imza-gunu-demet-ozdemir/ |date=2016-11-17 }}'', Erişim tarihi: 23 Haziran 2016''</ref> |- | 2017 || ''[[Garnier]]'' || – || |- |2019 |[[Nike, Inc.|''Nike'']] | – |<ref>{{Cite web|url=https://www.instagram.com/p/B3zkrLJgyL-/|title=Demet Özdemir on Instagram: “Dans... Müzik... Hayatın ta kendisi... Kendimi bildim bileli hayatımın parçası... Dans... Coşkulu bir gelenek, ruhumu doyuran bir sanat…”|website=Instagram|language=en|access-date=2019-12-17}}</ref> |- |2019 |''[[Pantene]]'' |ambasadorica brenda | |- |} == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Özdemir, Demet}} [[Category:Rođeni 1992.]] [[Category:Turske glumice]] [[Kategorija:Žive osobe]] n034uxyniw03f6iaikc2fkjzhvilgin Propaganda tokom jugoslavenskih ratova 0 4668480 42680409 42652496 2026-08-21T17:25:04Z Aca 108187 UNDUE 42680409 wikitext text/x-wiki {{POV}} Tokom [[Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije|ratova na prostoru bivše Jugoslavije]] (1991–2001) [[propaganda]] je bila znatno primenjivana u medijima [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], Hrvatske i donekle u medijima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Tokom sukobâ sve strane koristile su se medijima kao propagandnim oruđem. Oni su bili podijeljeni prema etničkim linijama, a bilo je malo nezavisnih glasila koji su se suprotstavljali nacionalističkoj retorici. Propagandom se naročito služio [[Slobodan Milošević]] i njegov režim u Srbiji. Milošević je počeo raditi na kontroli medija krajem osamdesetih godina 20. stoleća, a do 1991. uspešno je učvrstio kontrolu nad [[Radio-televizija Srbije|Radio-televizijom Srbije]] i drugim medijima. Mediji u Srbiji uveliko su postali glasnik njegovog režima. Deo optužnice [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) protiv Miloševića teretio ga je za upotrebu medija radi širenja propagande. U Hrvatskoj su mediji, među kojima je bio i glavni državni javni emiter [[Hrvatska radiotelevizija]], uveliko bili pod kontrolom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i njegove [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). Hrvatski mediji sudelovali su u širenju propagande tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]]. Pojedini analitičari tvrde da su se i [[zapadni mediji]] koristili propagandnim taktikama pri izveštavanju o ratovima, naročito pri prikazivanju srpske strane. == Srpski mediji == === „Masakr u Pakracu” === {{main|Okršaj u Pakracu}} 1.3. 1991. milicija [[Republika Srpska Krajina|SAO Krajine]] zauzela je policijsku postaju u [[Pakrac]]u i razoružala hrvatske policajce. Nakon toga, specijalna policija Hrvatske upala je u postaju i vratila je pod hrvatski ustroj, a pri tom je nekoliko pobunjenih Srba uhićeno. Iako se radilo o oružanom okršaju, nije bilo žrtava. Međutim, idući dan izvanredni broj [[Večernje novosti|Večernjih novosti]] pisao je o "pokolju Srba i genocidu", izmišljajući vest o "40 ubijenih srpskih civila".<ref name="Politika falsifikata">{{Cite web |title=Politika falsifikata |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |access-date=2021-07-28 |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022100724/http://www.vreme.com/arhiva_html/431/8.html |dead-url=yes }}</ref> === „40 zaklanih beba u Vukovaru” === {{main|Pokolj dece u Vukovaru|Masakr na Ovčari}} Propagandna izmišljotina koja je ostavila najdublji trag bila je ona o "40 zaklanih beba iz Vukovara".<ref name="Politika falsifikata"/> Ova laž je puštena u javnost tokom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]]. Dan uoči [[Masakr na Ovčari|pokolja 264 hrvatskih zarobljenika i civila na Ovčari]], srpski mediji su objavili da je u jednom podrumu nađeno 40 ubijene i „iskasapljene“ srpske dece.<ref name="Estetika">{{Cite web |title=Estetika ratne propagande |url=http://www.e-novine.com/feljton/32262-Estetika-ratne-propagande.html |access-date=2021-07-28 |archivedate=2010-03-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100325134134/http://www.e-novine.com/feljton/32262-Estetika-ratne-propagande.html |deadurl=yes }}</ref> Udarni naslov Večernjih novosti, 21. novembra 1991, „Pokolj pre predaje”, doneo je svedočenje o navodnom masakru 41 deteta u obdaništu u vukovarskom predgrađu Borovo naselje, prema kom su članovi hrvatske nacionalne garde „sekli grkljane deci između pet i sedam godina i bacali ih u podrum”.<ref name="Vukovar">{{Cite web |title=“Večernje novosti” o zauzeću Vukovara |url=http://www.e-novine.com/feljton/32294-Krvavi-medijski-pir-nad-izmiljenim-zloinima.html |access-date=2021-07-28 |archivedate=2010-03-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100324142131/http://www.e-novine.com/feljton/32294-Krvavi-medijski-pir-nad-izmiljenim-zloinima.html |deadurl=yes }}</ref> Dr Vesna Bosanac, direktorka vukovarske bolnice iz koje su hrvatski zarobljenici i civili odvedeni na pogubljenje, veruje da je vest o zaklanoj deci namerno puštena da bi izazvala gnev i podstakla Srbe na ubijanje Hrvata.<ref name="ICTY - Testimony dr.Vesna Bosanac">{{cite web|url=http://www.un.org/icty/milosevic/trialc/order-e/030117_2.htm#IVC|title=ICTY - Testimony dr.Vesna Bosanac|}}</ref> Za leševe iza vukovarske bolnice je u prilogu na RTS-u rečeno da su oni bili „srpski ili uglavnom srpski“, dok je za preživele civile unutar bolnice rečeno da su „ustaše preobučene u civile“.<ref name="Estetika"/> Iako niko nije video ubijenu srpski decu, mediji su nekoliko dana na naslovnim stranama donosili priče o strahotama koje su ustaše počinile nad srpskom nejači, sa bizarnim detaljima, raznim svedočenjima o strašnim zločinima i komentarima redakcije o neljudskosti druge strane.<ref name="Estetika"/> Kada je vest o pokolju 40 srpskih beba u blizini [[Vukovar]]a javno demantovana na RTB-u, nakon što su stručnjaci za sudsku medicinu iz Beograda utvrdili da je reč o izmišljotini, šteta je već bila nepopravljiva. U istom prilogu je nakon izvinjenja komentatora RTB, puštena priča dobrovoljaca koji odlaze na ratište „kad vide šta se radi srpskoj deci.“<ref name="Estetika"/> Dnevni list Politika koja je donosila velike naslove o zaklanoj deci preko čitave naslovne strane, demanti je objavila na trećoj strani, u dnu, na samo tri reda.<ref name="Estetika"/> === „30.000 ustaša u Dubrovniku” === {{main|Opsada Dubrovnika}} Uoči [[opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]], oficiri JNA ([[Pavle Strugar]]<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/svjedok-strugar-je-lagao-da-30-000-ustasa-napada-boku/181800.aspx Svjedok: Strugar je lagao da 30. 000 ustaša napada Boku]</ref> i drugi) su svesno i namerno širili dezinformacije o vojnoj situaciji na terenu i preuveličavali "opasnost" od hrvatskog napada na Crnu Goru koji je navodno pretio od "30.000 naoružanih [[ustaše|ustaša]] i 7000 terorista, uključujući i Kurdske plaćenike".<ref name="Pavlovic">[http://pi.library.yorku.ca/ojs/index.php/soi/article/view/8001/7150 Reckoning: The 1991 Siege of Dubrovnik and the Consequences of the “War for Peace”]</ref> Ovu propagandu su naširoko rasprostirali državni mediji [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=TCoLieou2-4 Attack on Dubrovnik: 30 000 Ustasa marsira na Crnu Goru] ("Rat za mir" documentary)</ref> Istina je da su hrvatske vojne snage u Dubrovniku u septembru bile praktično nepostojeće.<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/XI-A.htm#VII.C Annex XI.A : The battle of Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029204025/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/XI-A.htm#VII.C |date=2013-10-29 }}. United Nations Commission of Experts (28 December 1994). University of the West of England. Accessed 7 September 2009.</ref> Grad je branila samo jedna lokalno regrutovana jedinica koja je brojala manje od 1.500 muškaraca bez tenkova i teške artiljerije. Takođe, nije bilo nikakvih plaćenika na hrvatskoj strani.<ref name="Pavlovic" /> === „Hrvati pale gume u Dubrovniku” === {{main|Opsada Dubrovnika}} Tokom [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]] 1991, dok je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] granatirala grad, zvanične informacije su glasile da je [[Dubrovnik]] samo blokiran i da se ne vrši nikakvo bombardiranje niti razaranje grada. Kada su informacije o granatiranju Dubrovnika procurele u srpsko-crnogorsku javnost, predstavnici vojske su saopštili da "crni dim ne potiče od razaranja grada već od paljenja guma".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=fbdYZovA5fE Rat za mir]</ref> [[Radio-televizija Srbije]] je prikazivala slike Dubrovnika sa stubovima dima objašnjavajući kako lokalno stanovništvo pali automobilske gume da bi simulirali ratna razaranja grada.<ref name="Serbian Media is One-Man Show">{{cite web|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A00EFDE133CF933A2575BC0A961958260&sec=&spon=&pagewanted=all#IVC|title=Serbian Media is One-Man Show|}}</ref><ref name="ICTY Serbian TV Accuses Croats of burning tyres in Dubrovnik siege">{{cite web|url=http://www.un.org/icty/transe42/040303IT.htm#IVC|title=ICTY Serbian TV accuses Croats of burning tyres in Dubrovnik siege|}}</ref> === „Muslimani bacaju srpsku decu lavovima” === Srpska štampa tvrdila je da su bošnjačke gradske vlasti u komadima ili u cjelini, bacali Srbe lavovima u Zoološkom vrtu u Sarajevu...<ref>Niš i Ničija zemlja [http://www.bhdani.com/arhiva/247/opservatorij.shtml BH Dani] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523032402/http://www.bhdani.com/arhiva/247/opservatorij.shtml |date=2013-05-23 }}</ref> Prema riječima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS): {{izdvojeni citat|TV Beograd, u svom dnevniku u 19:30 časova, koji gleda više miliona gledalaca, tako objavljuje informaciju koju je radio-vezom iz Sarajeva dojavila njegova reporterka koja se nalazi na licu mesta: „Muslimanski ekstremisti smislili su najstravičniji način na svetu da muče ljude. Prošle noći, bacali su srpsku decu lavovima u gradskom zoološkom vrtu. Tako javlja srpska patrola.<ref>[Politička propaganda i projekt „Svi Srbi u jednoj državi“ | http://www.nuns.rs/dosije/31/13.jsp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110909090242/http://www.nuns.rs/dosije/31/13.jsp |date=2011-09-09 }}]</ref>}} === „Muslimani ubijaju sami sebe” === {{main|Masakr u ulici Vase Miskina|Masakri na Markalama}} [[Masakr u ulici Vase Miskina]] je naziv za artiljerijski napad na [[Sarajevo]] na koji su za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade]] izvele [[vojska Republike Srpske|bosanskosrpske]] snage [[27. 5.|27. maja]] [[1992]]. Sa položaja iz pravca Borija su ispaljene tri granate koje su eksplodirale među civilima koji su u redu čekali [[hljeb]] u [[Ferhadija (ulica)|Ulici Vase Miskina]] (današnja Ferhadija), glavnoj sarajevskoj ulici. Tada je poginulo 26, a ranjeno 108 građana Sarajeva. Prizori ubijenih, ranjenih i obogaljenih Sarajlija su zahvaljujući televizijskim kamerama obišli svijet i značajno pridonijeli tome da svjetska javnost stane na stranu [[bosna i Hercegovina|mlade bosanskohercegovačke države]], a protiv [[Republika Srpska|bosanskih Srba]] koji su stekli reputaciju monstruma i zločinaca. [[Srpska propaganda]] je tada tvrdila da muslimani ubijaju sami sebe, kako bi optužili Srbe pred svetom, što je tvrdnja koju je i [[Dobrica Ćosić]] izneo u svojoj knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]].<ref>[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html Citati iz Ćosićeve knjige Bosanski rat]</ref> [[Masakri na Markalama]] su dva slučaja granatiranja civila na pijaci Markale u Sarajevu od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]].<ref name="ICTY: Stanislav Galić judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/galic/acjug/en/gal-acjud061130.pdf|title=ICTY: Stanislav Galić judgement}}</ref><ref name="ICTY:Dragomir Milošević judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/acjug/en/091112.pdf|title=ICTY: Dragomir Milošević judgement}}</ref> Ohrabreni inicijalnim izveštajem UNPROFOR-a<ref>{{Cite web |title=KAKO JE NASTAO MIT O NEPOZNATOM IZVRŠIOCU MASAKRA MARKALE |url=http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=3&pid=9046&kat=6 |access-date=2021-07-28 |archivedate=2008-01-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080102072659/http://www.sense-agency.com/ba/stream.php?sta=3&pid=9046&kat=6 |deadurl=yes }}</ref>, srpski mediji su tvrdili da je bosanska vlada granatirala sopstvene civile kako bi privukla zapadne sile da intervenišu protiv Srba.<ref name=BBC>Fish, Jim. (February 5, 2004). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3459965.stm Sarajevo massacre remembered]. BBC.</ref><ref name=ALBANEWS>Moore, Patrick. (August 29, 2005). [http://listserv.acsu.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind9508E&L=albanews&P=R1142 Serbs Deny Involvement in Shelling] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080306224133/http://listserv.acsu.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind9508E&L=albanews&P=R1142 |date=2008-03-06 }}. Omri Daily Digest.</ref><ref>Glas Javnosti: Muslims with the support of the West committed Markale Massacres - [http://www.glas-javnosti.co.yu/node/11198/print]{{Dead link|date=August 2021|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Priče o tome kako bosanski Muslimani ubijaju sami svoje civile samo da bi mogli da optuže Srbe su postigle veliki efekat<ref name="Politika falsifikata"/> i ohrabrile su poricanja srpskih ratnih zločina. Međutim, u januaru [[2003]], Sud za ratne zločine je nedvosmisleno utvrdio da su masakr počinile srpske snage oko Sarajeva.<ref>Galić verdict- 2. Sniping and Shelling of Civilians in Urban Bosnian Army-held Areas of Sarajevo [http://www.un.org/icty/galic/trialc/judgement/gal-tj031205-1.htm#IIIC2]</ref> Iako široko zastupljena u međunarodnim medijima, ova presuda je bila ignorisana u samoj Srbiji.<ref name=BBC/> === Falsifikovanje slike Uroša Predića === Kao zloglasni primer ratne propagande se ističe jedan falsifikat tiražnog srpskog lista "[[Večernje novosti]]" za vreme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]. "Večernje novosti" su [[1994]]. otišle toliko daleko da su objavile sliku čuvenog srpskog slikara [[Uroš Predić|Uroša Predića]] "''Siroče na majčinom grobu''" (ulje na platnu) iz XIX veka, kao aktuelnu fotografiju dečaka iz [[Srebrenica|Srebrenice]] "na grobu oca, majke i ostale rodbine koju su u ofanzivi pobili muslimani".<ref name="Politika falsifikata"/><ref>{{Cite web |title=Ratna instalacija: Falsifikat "Večernjih novosti" u ulju |url=http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/31106-Pravda-Uroa-Predia.html |access-date=2021-07-28 |archive-date=2020-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028203841/http://www.e-novine.com/entertainment/entertainment-tema/31106-Pravda-Uroa-Predia.html }}</ref> Ispod slike Uroša Predića je dat sledeći tekst pod naslovom BOLNO PODSEĆANJE: {{izdvojeni citat|Najveće žrtve ratova su deca. Tako je i u ovom, najnovijem, u kojem srpski narod ponovo brani svoj goli opstanak. Slika koja je pre godinu i po dana obišla svet, sa groblja kod [[Skelani|Skelana]], na kojoj ovaj dečak - siroče očajava nad grobom oca, majke i ostale rodbine koju su u ofanzivi pobili muslimani, i dalje potresa sve koji znaju šta je dečja patnja. Dečaka sa slike u međuvremenu usvojila je jedna porodica iz [[Zvornik]]a, i sada je on učenik prve godine srednje vojne škole.}} Ovaj falsifikat je bio urnebesno raskrinkan u srpskoj javnosti, ali, koliko je poznato, pravnih posledica po novinare "Večernjih novosti" nije bilo.<ref name="Politika falsifikata"/> === „Kastriranje muške dece” === U Prijedoru, lokalni mediji su plasirali morbidne optužbe protiv bošnjačkih i hrvatskih doktora. Lokalni mediji "Kozarski vjesnik" i Radio Prijedor obavijestili su svijet putem svojih propagandističkih gebelsa da je dr. Željko Sikora s kolegama dr. Osmanom Mahmuljinom i dr. Mirzom Mujadžićem "izazivao abortuse kod Srpkinja koje nose mušku djecu, kastrirao srpske muške bebe", a "prikačeno" im je i "ubistvo" dr. Mirjane Kovrlije 1989. godine, koja je otkrila navodne nečasne radnje ovih ljekara. Sva trojica su bili ubijeni u koncentracionom [[logor Keraterm|logoru Keraterm]].<ref>{{cite news|publisher=Dnevni Avaz|date= 26. januar 2013|title="Ko će saprati ljagu s imena ubijenog dr. Željka Sikore?"|url=http://www.avaz.ba/vijesti/teme/ko-ce-saprati-ljagu-s-imena-ubijenog-dr-zeljka-sikore}}</ref> === Isprika RTS-a === Dana 23. 5. 2011. Upravni odbor [[Radio-televizija Srbije|Radio Televizije Srbije (RTS)]] ispričao se za neobjektivan sadržaj programa u 90-ima: "''RTB i RTS više puta su svojim prilozima povredili osećanja, moralni integritet i dostojanstvo građana Srbije, humanističkih intelektualaca, pripadnika opozicije, kritički usmerenih novinara, pojedinih manjina, verskih zajednica i susednih naroda i država''". Potvrđeno je da će ubuduće nastojati da se kroz televizijske i radijske programe javnog servisa dosledno sporovode načela iz Ustava Srbije o vladavini prava, socijalnoj pravdi, građanskoj demokratiji, [[ljudska prava|ljudskim i manjinskim pravima]] i drugom.<ref name="RTS">{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=05&dd=23&nav_id=513947|publisher=B92|title=RTS se izvinjava za program '90-ih|date=23.5.2011|accessdate=24.5.2011}}</ref> Psiholog Žarko Trebješanin je pohvalio takav korak: "''Da li je to moglo i ranije? Verovatno je da je moglo, ali opet ja mislim nikada nije kasno i da je to ono što je neophodno da se učini neka, možda i mora malo vreme da prođe da stvari sazru, ali ja sam veoma zadovoljan da je to napravljeno''"<ref name="RTS"/> == Hrvatski mediji == {{Odlomak-začetak}} == Bošnjački mediji == {{Odlomak-začetak}} == Tokom Rata na Kosovu == === Srpska propaganda === [[Slobodan Milošević|Miloševićev]] režim je negirao ratne zločine i politiku [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] tijekom rata na Kosovu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/325704.stm Milosevic denies ethnic cleansing]</ref> Početkom rata na Kosovu, državni mediji su poricali [[masakr u Vučitrnu]] i [[masakr u Gornjem Obrinju]], oba počinjena od strane srpske policije 26. rujna [[1998]]. [[Radio-televizija Srbije]] je izveštaje [[BBC]]-a o zločinima počinjenim od strane srpske policije na Kosovu opisala kao "laži i manipulacije".<ref>"[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/184248.stm Serbs attack Kosovo massacre reports] ", BBC News, October 1, 1998.</ref> Nezavisni novinari koji su izveštavali o zločinima na Kosovu su drakonski kažnjavani po tadašnjem zloglasnom Zakonu o informisanju. Tako je na zahtev javnog tužioca pokrenut postupak protiv Dejana Anastasijevića, novinara [[Vreme (nedeljnik)|nedeljnika Vreme]], zbog teksta pod naslovom "''Krvavi vikend u Dreničkom kraju''", objavljenog [[17. mart]]a 1998, koji se bavi [[Masakr u Likošanima|masakrom nad albanskim civilima u selu Likošani]] u regionu Drenice.<ref>{{Cite web |title=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji: Izveštaj o pojačanoj represiji u Srbiji |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/467/15.html |access-date=2021-08-17 |archive-date=2010-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130220743/http://www.vreme.com/arhiva_html/467/15.html |dead-url=yes }}</ref> Zapadne zemlje, okupljene u [[NATO]]-u, početkom 1999. odlučile su da vojno intervenišu u Kosovskom ratu, navodno protiv etničkog čišćenja na Kosovu. Vlasti Srbije pokušale su predstaviti intervenciju NATO-a kao [[agresija|agresiju]]. Televizija Srbije je predstavljala snage NATO-a kao [[nacizam|nacističke]] trupe. Predsjednik SAD [[Bill Clinton]] prikazivan je kao [[Adolf Hitler]].<ref name="Crisis in Kosovo:Greater role for Russia, UN ?">{{cite web|url= http://www.ess.uwe.ac.uk/Kosovo/Kosovo-Current_News52.htm|title= Crisis in Kosovo:Greater role for Russia, UN ?|access-date= 2021-08-17|archive-date= 2006-10-02|archive-url= https://web.archive.org/web/20061002151037/http://www.ess.uwe.ac.uk/Kosovo/Kosovo-Current_News52.htm|dead-url= yes}}</ref> Članice i zvaničnici NATO-a nazivani su agresorima i označavani kao genocidni: {{izdvojeni citat|Bombardujući rafineriju nafte, NATO agresori su zbacili poslednji veo sa svog genocidnog plana - pokušaja da izazovu ekološku katastrofu.|RTS, 18. april 1999}} [[Datoteka:Bombardovani deo RTS 2005.jpg|thumb|150px|right|Zgrada [[Radio-televizija Srbije|RTS]]-a koju je bombardovao [[NATO]] 1999.]] [[Srpska propaganda]] je pokušala osporiti glavni razlog NATО-ovog bombardovanja, etničko čišćenje na Kosovu, predstavljajući intervenciju kao "ničim neizazvanu". Za vrijeme rata na Kosovu, Radiotelevizija Srbije nije izvještavala o 800.000 kosovskih Albanaca koje su protjerale srpska policija i paravojne postrojbe, osim kada je konvoj prognanih kosovskih Albanaca ubijen od NATO bombi.<ref name="Rozen">{{Cite web |title=Laura Rozen: Serbia's culture shock |url=http://archive.salon.com/news/feature/2000/10/31/serbia/print.html |access-date=2021-08-17 |archive-date=2008-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080210045137/http://archive.salon.com/news/feature/2000/10/31/serbia/print.html |dead-url=yes }}</ref> Srpski mediji su pokušavali uvjeriti međunarodnu javnost da velike kolone albanskih izbjeglica bježe sa Kosova zbog NATO-ovog bombardiranja, a ne zbog srpskih vojnih dejstava.<ref name="Larsen">[http://ics.leeds.ac.uk/papers/pmt/exhibits/927/Serbio.pdf Air University - Serbian Information Operations During Operation Allied Force]</ref> Drugi važan aspekt srpske kampanje diskreditiranja NATO-a jest predstavljanje incidenata u kojima su poginuli civili kao namjerne napade na civile.<ref name="Larsen"/> Slike ubijenih civila su ojačale antiratni aktivizam diljem Europe, što dovodi do marševa i demonstracijama protiv SAD-a i NATO-a.<ref name="Larsen"/> {{izdvojeni citat|NATO zločinački zvaničnici su priznali u Briselu da su njihovi zločinački avioni bombardovali konvoj albanskih izbeglica.|RTS, 16. april 1999}} NATO je proglasio [[Radio-televizija Srbije|RTS]] za legitimni cilj, kao dio Miloševićeve "ratne mašinerije". Tijekom NATO-a bombardiranja Jugoslavije 1999, sjedište Radio-televizije Srbije u Beogradu je bombardirano.<ref>[http://news.bbc.co.uk/hi/english/static/nato_gallery/media_default.stm BBC: Kosovo Picture File, The Media War]</ref><ref>[http://www.guardian.co.uk/world/1999/apr/09/balkans3 Nato targets Serb propaganda]</ref> Šesnaest osoba, uglavnom tehničkog osoblja, ubijeno je, unatoč tome što je direktor RTS-a [[Dragoljub Milanović]] znao da će zgrada biti bombardirana te se sam povukao, ali radnicima nije naredio evakuaciju. Obitelji žrtava su optužili Miloševića da je radnike namjerno poslao u smrt kako bi postigao propagandni efekt protiv NATO-a.<ref>''[[The New York Times]]'', 22 June 2002, [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B02EFD7103FF931A15755C0A9649C8B63 World Briefing | Europe: Yugoslavia: Ex-TV Boss Jailed Over NATO Bombing]</ref> Tokom rata na Kosovu, srpska propaganda je višestruko preuveličavala gubitke NATO-a, govoreći o desetinama oborenih [[avion]]a. Nakon izgubljenog rata na Kosovu, Milošević uvjeravao ljude da je Srbija pobijedila u ratu, i da [[Kosovo]] nije izgubljeno.<ref>{{Cite web |title=Inside Milosevic's Propaganda Machine |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,27726,00.html |access-date=2021-08-17 |archive-date=2013-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130325080809/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,27726,00.html |dead-url=yes }}</ref> === NATO-ova propaganda === [[NATO]] [[propaganda]] tokom bombardovanja SRJ je bila uglavnom usmerena na javno mnjenje zapadnih zemalja u cilju dobijanja podrške za sprovođenje [[NATO bombardovanje SRJ|bombardovanja SRJ]]. NATO propaganda se dobrim delom zasnivala na preuveličavanju, što je npr. karakteristično za [[masakr u Račku]] 15. januara 1999, gde su uglavnom ubijeni muškarci, ali je američki predsednik [[Bil Klinton]] govorio o ubijenim ženama i deci: [[Datoteka:Nato flyer.jpg|thumb|NATO letak upozorenja VJ da se povuče u svoje garnizone.]] {{izdvojeni citat|Treba da se setimo šta se desilo u selu Račak u januaru - nevini ljudi, žene i deca odvedeni iz svojih kuća u jarugu, naterani da kleče u prašini, pokošeni rafalima ni zbog čega što su učinili, nego samo zbog onoga što jesu.<ref>[http://www.nytimes.com/1999/03/20/world/clinton-voices-anger-and-compassion-at-serbian-intransigence-on-kosovo.html?fta=y&archive:article_related Clinton Voices Anger and Compassion at Serbian Intransigence on Kosovo]</ref>| Predsednik SAD [[Bil Klinton|Klinton]] na konferenciji za štampu 19. marta 1999, neposredno pred početak bombardovanja}} [[Masakr u Račku]] je dobrim delom iskorišten u propagandne svrhe i poslužio je kao prekretnica u odnosu zapadnih zemalja prema Srbiji, odnosno kao "legalno pokriće za početak rata".<ref>Dr. Mark A. Wolfgram: Democracy and Propaganda: NATO’s War in Kosovo; European Journal of Communication 2008 (engleski, strana 4)</ref> Prilikom izveštavanja o [[Masakr u Rogovu|masakru u Rogovu]] od 29. januara 1999, britanski i američki novinari imenovali su žrtve kao "etničke Albance", ne pominjući njihovu povezanost sa [[OVK|Oslobodilačkom vojskom Kosova]].<ref>Dr. Mark A. Wolfgram: Democracy and Propaganda: NATO’s War in Kosovo; European Journal of Communication 2008 page 11</ref> Nakon početka NATO udara, srpske snage su započele masovni progon Albanaca sa Kosova, što je NATO iskoristio u svrhu opravdavanja već započete intervencije, preduzete bez [[UN mandat]]a i odgovarajuće rezolucije [[Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija|SB]]. NATO intervencija, koja je nazvana "humanitarnom intervencijom", je stekla veću podršku u javnosti zahvaljujući tvrdnjama da su bili neophodni kako bi se sprečilo [[etničko čišćenje]] [[Albanci|Albanaca]] na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]], koje su [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] i policije Srbije sprovodile.<ref name="ref1">-{Genocide A-Z}-, str. 319</ref> Akcije srpskih snaga protiv albanskog civilnog stanovništa su na zapadu nazvane [[Operacija Potkovica]]. Jugoslovensko rukovodstvo na čelu sa predsednikom [[SRJ]], [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], je demantovalo tvrdnje o postojanju ovakve operacije. === Kosovska propaganda === {{section-stub}} == Reference == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{cite book |last1=Sremac |first1=Danielle S. |title=War of Words: Washington Tackles the Yugoslav Conflict |date=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=978-0-27596-609-6 |url=https://books.google.com/books?id=IGeJzd6BLU4C }} *{{cite book |last1=Klaehn |first1=Jeffery |title=The Political Economy of Media and Power |date=2010 |publisher=Peter Lang |isbn=978-1-43310-773-3 |url=https://books.google.com/books?id=pZ0STMX3prAC }} * {{cite book |last1=Kurspahić |first1=Kemal |author-link=Kemal Kurspahić |title=Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace |date=2003 |publisher=U.S. Institute of Peace Press |isbn=978-1-929-22338-1 |url=https://books.google.com/books?id=zcR-OJdY4uIC }} * {{cite book|last1=Cull |first1=Nicholas J. |author-link1=Nicholas J. Cull |last2= Culbert |first2=David Holbrook |last3= Welch |first3= David |author-link3= David Welch (historian) |title=Hiding in Plain Sight: The Pursuit of War Criminals from Nuremberg to the War on Terror|url=https://archive.org/details/propagandamasspe0000cull |date=2003|publisher=[[ABC-CLIO]]|isbn= 9781576078204 }} * {{cite book|title= To Kill a Nation: The Attack on Yugoslavia |url= https://archive.org/details/tokillnationatta0000mich |first= Michael | last= Parenti |author-link=Michael Parenti |publisher= [[Verso Books]] |year=2002|isbn=9781859843666}} * {{cite book |last1=Thompson |first1=Mark |title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina |date=1999 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-1-860-20552-1 |url=https://books.google.com/books?id=ufzXe1pglQEC }} * {{cite book |last1=Udovicki |first1=Jasminka |last2=Ridgeway |first2=James |title=Burn This House: The Making and Unmaking of Yugoslavia |date=2000 |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-822-32590-1 |url=https://books.google.com/books?id=GuGe9fy4raoC }} * {{cite web| last=OHCHR| year=1993| title=Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia submitted by Mr. Tadeusz Mazowiecki| url=http://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?Open&DS=E/CN.4/1994/47&Lang=E| access-date=19 August 2017| archive-date=2022-06-20| archive-url=https://web.archive.org/web/20220620040014/https://daccess-ods.un.org/access.nsf/Get?Open&DS=E/CN.4/1994/47&Lang=E| url-status=dead}} == Vanjske veze == * EXPERT REPORT OF RENAUD DE LA BROSSE "Political Propaganda and the Plan to Create 'A State For All Serbs:' Consequences of using media for ultra-nationalist ends" in five parts [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt1.pdf 1] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt2.pdf 2] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt3.pdf 3] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt4.pdf 4] [http://hague.bard.edu/reports/de_la_brosse_pt5.pdf 5] * [https://web.archive.org/web/20070521163640/http://www.bim.ba/en/72/10/3674/ BIRN Bosnian Institute], Analysis: Media Serving the War, Aida Alić, 20 July 2007 * [http://www.globalpolicy.org/intljustice/tribunals/yugo/2003/0227prop.htm Milosevic's Propaganda War], by Judith Armatta, Institute of War and Peace Reporting, 27 February 2003 * [https://web.archive.org/web/20090107000522/http://www.bjr.org.uk/data/1999/no2_goodman.htm British Journalism Review], Too many truths, by Geoffrey Goodman, Vol. 10, No. 2, 1999 [[Kategorija:Jugoslavenski ratovi]] [[Kategorija:Propaganda]] [[Kategorija:Mediji]] 4wl84z32g49dpqyq8udtxf6xb6zq3m2 Grapčeva špilja 0 4672849 42680399 41256729 2026-08-21T17:11:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680399 wikitext text/x-wiki [[File:Balkan Late Neolithic.png|mini|desno|Rasprostranjenost Hvarsko-lisičićke kulture]] '''Grapčeva špilja ''' se nalazi oko 1 km jugozapadno od naselja Humca, [[Jelsa]], otok [[Hvar]], [[Hrvatska]]. Poznata je i kao arheološko nalazište iz mlađeg neolita (hvarska kultura), eneolitičkoga razdoblja (keramike nakovanske i ljubljanske kulture jadranskoga tipa) sve do bronzanoga doba ([[Iliri|ilirska keramika]]).<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23140 Grapčeva špilja - Hrvatska enciklopedija]</ref> == Opis == Smještena je pri vrhu južne padine otoka Hvara, nad uvalom Virak, na nadmorskoj visini od 225 m. Ulaz u [[Pećina|špilju]] gotovo je sasvim zatvoren urušenim dijelovima svoda koji se u geološkoj prošlosti nastavljao dalje prema jugu. Golemi blokovi krečnjaka, koji su po svoj prilici na tom mjestu ležali i u vrijeme neolita, oblikovali su idealnu zaštitu za nataloženi. Upravo zahvaljujući tome, sačuvani su arheološki slojevi, jer se sav materijal odložen u špilji u njoj i zadržao. Špilja se sastoji od jedne jedine poveće dvorane, koja je brojnim sigastim stupovima i zavjesama podijeljena na jednu veliku i nekoliko malih prostorija. Najveće dimenzije dvorane su 25 m u smjeru istok-zapad i 22 m u smjeru sjever-jug. Prema sjeveru se nastavlja desetak metara dugi hodnik koji se strmo uspinje i sasvim je zaliven sigom. Ukupna površina dvorane iznosi oko 390 m2, od čega 320 metara prekriva humus, dok ostatak otpada na stalaktite i stalagmite koji dominiraju špiljom. == Arheologija == Istraživanja u špilji traju - uz prekide - već više od 150 godina. Tokom dugog niza godina prikupljena je velika količina vrijednih nalaza. Prva istraživanja proveo je Grgur Bučić, sredinom druge polovine 19. stoljeća. [[Grga Novak]] prvi put je istraživao već 1912. god, a završio 1952. Ubrzo nakon završetka istraživanja objavio je rezultate u obliku monografije i time je taj dio historije na istočnom Jadranu poznat kao [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarska kultura]].<ref name="arheol">{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/292620 |title=Stašo Forenbaher, Timothy Kaiser - GRAPČEVA ŠPILJA I APSOLUTNO DATIRANJE ISTOČNOJADRANSKOG NEOLITIKA |accessdate=1. augusta 2010 |archive-date=2020-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200630032407/https://hrcak.srce.hr/file/292620 |url-status=dead }}</ref> Sistematska iskapanja akademika Novaka u špilji su otkrila tri kulturna sloja od kojih je najzanimljiviji neolitički sloj, bogat ornamentiranom i obojenom keramikom. Keramika je okružena crtežima brodica iz čega se zaključuje da je otok Hvar već tada održavao trgovačke veze s udaljenim krajevima. Slika lađe, nađena u ovoj špilji, potječe iz 3000. godine p.n.e. Urezana je na vazi i predstavlja najstariju sliku lađe u Europi.<ref name="lađa">{{cite web|url=https://visitjelsa.hr/hr/606/grapceva-spilja/ |title=Grapčeva špilja |accessdate=1. augusta 2010}}</ref> Arheološki muzej u gradu Hvaru ima čitav komplet oružja i alata iz tog razdoblja, uključujući kremene noževe, čekiće i strijele, različite ljudske i životinjske kosti, ljuske i keramiku iz tog razdoblja.<ref name="arhe">{{cite web|url=https://kofer.info/grapceva-spilja/ |title=Grapčeva špilja - kofer.info |accessdate=1. augusta 2010}}</ref> Adekvatan materijal ovom materijalu u Grapčevoj špilji (kao i na Korčuli i Lastovu) pronađen je i na nalazištima u zaleđu jadranske obale ([[Ravlića pećina]]), a prvenstveno u Lisičićima kod Konjica, u dolini Neretve. U literaturi se kultura naziva i Hvarsko-lisičićka kultura. === Periodizacija === Zahvaljujući revizijskim iskopavanjima u Grapčevoj špilji obavljenim 1996. godine i na osnovu radiokarbonske analize dobijeni su apsolutni datumi za ovaj arheološki lokalitet: * hvarski keramički stil pojavljuje se oko 5000. p.n.e. i trajao je tokom čitavog 5. milenijuma (mlađi neolit) * postoji kontinuitet između mlađeg neolita i [[Eneolit|bakarnog doba]] koje traje tokom druge polovine 4. milenijuma * bronzano doba ([[Cetinska kultura]]) je prisutno od sredine 3. milenijuma ==Reference== {{reference}} {{Portal|Hrvatska}} [[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Neolitska nalazišta]] [[Kategorija:Hvarsko-lisičićka kultura]] loz3t29pit0tzjc6j1zurg0s145480y Šablon:Zaglavlje rasprave 10 4674609 42680473 42653348 2026-08-21T22:28:45Z Aca 108187 + 42680473 wikitext text/x-wiki {{ safesubst:<noinclude/>ifsubst||<templatestyles src="Zaglavlje rasprave/styles.css"/>}}<div class="boilerplate archived archive-top mw-archivedtalk {{{class|}}}" style="{{safesubst:<noinclude />#if:{{{bg|}}}|background-color: {{{bg|}}}; color:{{Greater color contrast ratio|{{{bg|}}}|#FFF|#000}}}}">{{safesubst:<noinclude />#if:{{{tekst_zaključka|{{{1|}}}}}} |{{Side box | above = {{safesubst:<noinclude />ucfirst:{{{naslov_zaključka|{{{2|}}}}}}}} | abovestyle = background-color: var(--background-color-option-purple, #f0ecf6) !important; color: #000; text-align: center; font-size: 110%; font-weight: bold; padding:2px 0 !important; margin-bottom:0.45em; | text = {{{tekst_zaključka|{{{1|}}}}}} | textstyle = padding: 0; | textclass = <!-- remove default 'plainlist', this parameter must not be empty or it is ignored --><nowiki /> | style = padding: 10px; line-height: inherit; background-color: var(--background-color-base, #fff) !important; | class=archive-top-result }} }} <div class="boilerplate-header" style="margin-left: 1.6em; font-style: italic;"> Donja rasprava ili anketa je zatvorena. <strong style="color:red">Ne mijenjajte je.</strong> Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku{{namespace detect|talk=|other=&nbsp;ili na stranici za razgovor}}. </div> ---- <noinclude></div> <!-- Oznaka div namjerno je ostavljena iza oznake noinclude. --> {{dokumentacija}} </noinclude> tngf6tnqt18mmxvp9q937wphbgx3t97 42680479 42680473 2026-08-21T22:35:04Z Aca 108187 42680479 wikitext text/x-wiki {{ safesubst:<noinclude/>ifsubst||<templatestyles src="Zaglavlje rasprave/styles.css"/>}}<div class="boilerplate archived archive-top mw-archivedtalk {{{class|}}}" style="{{safesubst:<noinclude />#if:{{{bg|}}}|background-color: {{{bg|}}}; color:{{Greater color contrast ratio|{{{bg|}}}|#FFF|#000}}}}">{{safesubst:<noinclude />#if:{{{tekst_zaključka|{{{1|}}}}}} |{{Side box | above = {{safesubst:<noinclude />ucfirst:{{{naslov_zaključka|{{{2|}}}}}}}} | abovestyle = background-color: var(--background-color-option-purple, #f0ecf6) !important; color: #000; text-align: center; font-size: 110%; font-weight: bold; padding:2px 0 !important; margin-bottom:0.45em; | text = {{{tekst_zaključka|{{{1|}}}}}} | textstyle = padding: 0; | textclass = <!-- remove default 'plainlist', this parameter must not be empty or it is ignored --><nowiki /> | style = padding: 10px; line-height: inherit; background-color: var(--background-color-base, #fff) !important; | class=archive-top-result }} }} <div class="boilerplate-header" style="margin: 0.9em 0.3em 0 0.3em; font-style: italic;"> Donja rasprava ili anketa je zatvorena. <strong style="color:red">Ne mijenjajte je.</strong> Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku{{namespace detect|talk=|other=&nbsp;ili na stranici za razgovor}}. </div> ---- <noinclude></div> <!-- Oznaka div namjerno je ostavljena iza oznake noinclude. --> {{dokumentacija}} </noinclude> 1u2nxo0prvpjboatxjl7w09p8b4tgzo Šablon:Podnožje rasprave 10 4674612 42680466 42653317 2026-08-21T22:23:01Z Aca 108187 kraće 42680466 wikitext text/x-wiki <div style="padding-left: 1.6em; font-style: italic; border-top: 1px solid #a2a9b1; margin: 0.5em 0; padding-top: 0.5em">Gornja rasprava ili anketa je zaključena. <b style="color: #FF0000;">Ne mijenjajte je.</b> Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku{{namespace detect|talk=|other=&nbsp;ili na stranici za razgovor}}.</div><noinclude><div></noinclude></div><noinclude> {{dokumentacija|Šablon:Zaglavlje rasprave/dok}}[[Kategorija:Šabloni za stranice za razgovor|Rasprave]] </noinclude> jciicdd4hn00x124fs7s5nqnxqgt0ys 42680470 42680466 2026-08-21T22:27:55Z Aca 108187 42680470 wikitext text/x-wiki <div style="padding-left: 1.6em; font-style: italic; border-top: 1px solid #a2a9b1; margin: 0.5em 0; padding-top: 0.5em">Gornja rasprava ili anketa je zatvorena. <b style="color: #FF0000;">Ne mijenjajte je.</b> Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku{{namespace detect|talk=|other=&nbsp;ili na stranici za razgovor}}.</div><noinclude><div></noinclude></div><noinclude> {{dokumentacija|Šablon:Zaglavlje rasprave/dok}}[[Kategorija:Šabloni za stranice za razgovor|Rasprave]] </noinclude> 11rz28chk6b56pm1jdbp5ecm71utkmy 42680480 42680470 2026-08-21T22:42:37Z Aca 108187 + 42680480 wikitext text/x-wiki <div style="padding: 0.9em 0.3em 0.5em 0.3em; font-style: italic; border-top: 1px solid #a2a9b1; margin: 0.5em 0;">Gornja rasprava ili anketa je zatvorena. <b style="color: #FF0000;">Ne mijenjajte je.</b> Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku{{namespace detect|talk=|other=&nbsp;ili na stranici za razgovor}}.</div><noinclude><div></noinclude></div><noinclude> {{dokumentacija|Šablon:Zaglavlje rasprave/dok}}[[Kategorija:Šabloni za stranice za razgovor|Rasprave]] </noinclude> o3p52mjfxvcpn6yquhd01wbyp0teqak Nova Srbija 0 4675431 42680475 41346953 2026-08-21T22:29:49Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Nova Srbija (politička stranka)]] na [[Nova Srbija (razvrstavanje)]] 42680475 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nova Srbija (razvrstavanje)]] {{Bb|zbog promene naslova članka "[[Nova Srbija (razvrstavanje)]]"}} hyqdmx16wjjbd9fch8nixgrz5w6zwoa Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42680461 42680050 2026-08-21T21:31:00Z Zavičajac 76707 42680461 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[]] indija * 2026. – [[]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike |image = Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765 |država = {{flag|Kina}} }} '''Jingdezhen keramika''' je kineski porculan proizveden u gradu [[Jingdezhen]]u i njegovoj okolini, provincija [[Jiangxi]], na jugu [[Kina|Kine]]. Grad je dobio ime po caru Zhenzonga, za čije je vladavine postao glavno mjesto peći za sušenje, oko 1004. godine. Jingdezhen je možda proizvodio keramiku već u šestom stoljeću. Do 14. stoljeća postao je najveće središte proizvodnje kineskog porculana, što je ostao, povećavajući svoju dominaciju u narednim stoljećima. == Istorija == Zanatska proizvodnja keramike ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), kada su mnogi keramičari sa sjevera stigli u grad kao izbjeglice<ref name="Jing">{{Cite web |url= https://www.britannica.com/topic/history-of-China |title= Jingdezhen |work= Britannica |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Mongolska dinastija [Dinastija Yuan|dinastije Yuan]] osnovala je tijelo, "Ured za porculan Fuliang", za regulaciju proizvodnje. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena razvili novi tip peći, peć u obliku tikve Slijedeća dinastija Ming uspostavila je službene peći za proizvodnju porculana za cara; Jingdezhen je nastavio proizvoditi carski porculan u velikim količinama za dvor i cara kao darove do kraja carske vladavine. I dalje je postojalo mnogo drugih peći koje su proizvodile proizvode za različita tržišta. Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta. Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana. S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana, umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog industrijskog porculana.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama. Istorijska mjesta uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Porcelan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Kina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan. === Centar za proizvodnju keramike === Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Nalazio se u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: carske fabrike peći, proizvodne lokacije Luomaqiao i Guanyinge, lokacija peći zapadno od carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i preostali materijal, trgovački objekti, tehnološke i organizacuione zgrade i gradski transportnl sistema. === Peći za sušenje === Centralno mjesto peći za sušenj nalazilo se u selu Hutian, u blizini Jingdezhena, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara. Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata je i kao penjačka peć, nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja. Ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. Promjena proizvodnje zasnovana na novim sirovinama podstakla je napredak i u tehnologiji peći. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Nova vrsta peći imala je oblik tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom. Peć je mogla proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera [[vodonik]]a i [[Ugljen monoksid]]a, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene. === Rudnik porcelanske gline === Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog i podzemnog (jamskog) kopa, na površini od 241,1 hektara. Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih [[rudnik]]a. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemni kopovi po području planine Gaoling, nalazili su se od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnih kopova obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara. Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek je nu dobrom stanju. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode. === Rudnik porculanskog kamena Changling === Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara. Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući rano istraživanje "binarne formule" u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe "krizu sirovina" koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda. === Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan === Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi, koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}} [[Kategorija:Svjetska baština u Kini] 3cv75nrfisd3y28yr5uc2fibt848ofn 42680462 42680461 2026-08-21T21:38:16Z Zavičajac 76707 42680462 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[]] indija * 2026. – [[]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike |image = MET DP342705.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765 |država = {{flag|Kina}} }} '''Jingdezhen keramika''' je kineski porculan proizveden u gradu [[Jingdezhen]]u i njegovoj okolini, provincija [[Jiangxi]], na jugu [[Kina|Kine]]. Grad je dobio ime po caru Zhenzonga, za čije je vladavine postao glavno mjesto peći za sušenje, oko 1004. godine. Jingdezhen je možda proizvodio keramiku već u šestom stoljeću. Do 14. stoljeća postao je najveće središte proizvodnje kineskog porculana, što je ostao, povećavajući svoju dominaciju u narednim stoljećima. == Istorija == Zanatska proizvodnja keramike ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), kada su mnogi keramičari sa sjevera stigli u grad kao izbjeglice<ref name="Jing">{{Cite web |url= https://www.britannica.com/topic/history-of-China |title= Jingdezhen |work= Britannica |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Mongolska dinastija [[Dinastija Yuan|dinastije Yuan]] osnovala je tijelo, "Ured za porculan Fuliang", za regulaciju proizvodnje. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što tradicionalne peći u obliku zmaja teško postižu. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena razvili novi tip peći, peć u obliku tikve Slijedeća dinastija Ming uspostavila je službene peći za proizvodnju porculana za cara; Jingdezhen je nastavio proizvoditi carski porculan u velikim količinama za dvor i cara kao darove do kraja carske vladavine. I dalje je postojalo mnogo drugih peći koje su proizvodile proizvode za različita tržišta. Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta. Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana. S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana, umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog industrijskog porculana.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama. Istorijska mjesta uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Porcelan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Kina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan. === Centar za proizvodnju keramike === Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Nalazio se u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: carske fabrike peći, proizvodne lokacije Luomaqiao i Guanyinge, lokacija peći zapadno od carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i preostali materijal, trgovački objekti, tehnološke i organizacuione zgrade i gradski transportnl sistema. [[File:Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg|mini|lijevo|Hutian peći]] === Peći za sušenje === Centralno mjesto peći za sušenj nalazilo se u selu Hutian, u blizini Jingdezhena, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara. Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata je i kao penjačka peć, nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja. Ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. Promjena proizvodnje zasnovana na novim sirovinama podstakla je napredak i u tehnologiji peći. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Nova vrsta peći imala je oblik tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom. Peć je mogla proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera [[vodonik]]a i [[Ugljen monoksid]]a, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene. === Rudnik porcelanske gline === Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog i podzemnog (jamskog) kopa, na površini od 241,1 hektara. Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih [[rudnik]]a. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemni kopovi po području planine Gaoling, nalazili su se od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnih kopova obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara. Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek je nu dobrom stanju. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode. === Rudnik porculanskog kamena Changling === Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara. Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući rano istraživanje "binarne formule" u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe "krizu sirovina" koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda. === Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan === Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi, koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}} [[Kategorija:Svjetska baština u Kini] 8p2qr7ww7fkjzubswidzq8d6w7iykpi 42680527 42680462 2026-08-22T09:01:13Z Zavičajac 76707 42680527 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[]] indija * 2026. – [[]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike |image = MET DP342705.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1765 |država = {{flag|Kina}} }} '''Jingdezhen keramika''' je kineski porculan proizveden u gradu [[Jingdezhen]]u i njegovoj okolini, provincija [[Jiangxi]], na jugu [[Kina|Kine]]. Grad je dobio ime po caru Zhenzonga, za čije je vladavine postao glavno mjesto peći za sušenje, oko 1004. godine. Jingdezhen je možda proizvodio keramiku već u šestom stoljeću. Do 14. stoljeća postao je najveće središte proizvodnje kineskog porculana, što je ostao, povećavajući svoju dominaciju u narednim stoljećima. Jingdezhen je blizu najkvalitetnijih nalazišta petuntse, danas poznatije kao keramički kamen u Kini, kao i okružen šumama, koje su opskrbljivale drvo za peći. Leži na rijeci, što je olakšavalo prevoz krhke robe. Carske peći nalazile su se u središtu grada, dok su mnoge druge peći bile četiri kilometra dalje u Hutianu. Proizvodio je veliku raznolikost keramike i porculana, za kinesko tržište i kao kineski izvozni porculan, ali najpoznatiji visokokvalitetni porculanski proizvodi bili su uzastopno Qingbai keramika u dinastijama Song i Yuan, plavo-bijeli porculan iz 1330-ih, te "famille ruža" i druge "famille" boje pod dinastijom Qing. [[File:Lidded Prunus Vase (Meiping) with Lotus Sprays LACMA AC1999.38.6.1-.2.jpg|mini|lijevo|200px|Qingbai (plavičasto-bijela") keramika, Song dinastija, 14 stoljeće]] == Istorija == Zanatska proizvodnja keramike ustanovljena je u periodu od 10. do 13. vijeka ([[dinastija Song]]), kada su mnogi keramičari sa sjevera stigli u grad kao izbjeglice<ref name="Jing">{{Cite web |url= https://www.britannica.com/topic/history-of-China |title= Jingdezhen |work= Britannica |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> čime su stvoreni temelji za razvoj Jingdezhena u kineski centar za proizvodnju keramičkih predmeta. Tada se pojavljuje keramika Qingbai (plavičasto-bijela"), prozirni porculan nalik žadu, s prozirnom glazurom koja je davala plavičasto-bijeli ton. Dekoracija se izrađivala delikatnim rezbarijama. [[File:元 景德鎮窯青白瓷菩薩像-Bodhisattva MET DP170177.jpg|mini|lijevo|200px|Yuan dinastija, 14 stoljeće]] Qingbai se nastavila proizvoditi i tokomm mongolske [[Dinastija Yuan|dinastije Yuan]]. Ova dinastija osnovala je tijelo, "Ured za porculan Fuliang", za regulaciju proizvodnje. Inovacijama tehnologije „binarne formule“ od 13. do 15. vijeka i upotrebi [[kobalt]]nih materijala sa [[Bliski istok|Bliskog istoka]] za izradu plavo-bijele keramike, postignut je veliki napredak u tehnologiji izrade. Povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Zanatlije iz Jingdezhena razvili novi tip peći, peć u obliku tikve. Slijedeća dinastija Ming uspostavila je službene peći za proizvodnju porculana za cara; Jingdezhen je nastavio proizvoditi carski porculan u velikim količinama za dvor i cara kao darove do kraja carske vladavine. I dalje je postojalo mnogo drugih peći koje su proizvodile proizvode za različita tržišta. Od 17. do 19. stoljeća (od kasne dinastije Ming do [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]), Jingdezhen je koristio [[Evropa|evropske]] obojene pigmente za inovacije u proizvodnji emajla i famille-rose porculana, te je postepeno formirao industrijsku strukturu koja je povezivala centre za proizvodnju i prodaju porculana sa područjima za proizvodnju sirovina i ogrjevnog drveta putem sistema vodenog transporta. Odgovarajući sastavni dijelovi nominiranog dobra zajedno svjedoče o proboju Jingdezhenske zanatske industrije porculana iz razvojnih ograničenja ovisnosti o sirovinama i formiranju modela intenzivne proizvodnje velikih razmjera koji karakterizira industrijski lanac s finom podjelom rada te standardizacijom i specijalizacijom, što dovodi do postizanja visokog kvaliteta i ogromnog proizvodnog kapaciteta porculana. S napredkom ovih proizvodnih tehnologija i industrijskih organizacija, Jingdezhen je zadržao svoju poziciju svjetskog centra za proizvodnju porculana od 16. vijeka nadalje, promovirajući široko širenje kineske tehnologije izrade porculana, umjetnosti i proizvoda širom svijeta i postao izvanredan primjer ručno rađenog industrijskog porculana.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219527 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike su istorijska mjesta tehnologije ručne izrade [[Keramika|keramike]]. Kao kulturno dobro, mjesta su svjedočanstvo inovativnog razvoja kineske tehnologije izrade, umjetnosti i industrije keramike, dokazujući dubok uticaj kineske industrije rukotvorina na razvoj svjetske keramičke industrije, kao i na razmjenu i međusobno učenje među civilizacijama. Istorijska mjesta uvrštena su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="Porcelan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1765 |title= Mjesta ručne izrade Jingdezhen porcelana |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Kina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština sastoji se od 5 komponentnih dijelova: Centra za proizvodnju porculana u gradskom području, lokaliteta drevne peći Hutian, rudnika porculanske gline Gaoling, rudnika porculanskog kamena Changling i područja za proizvodnju ogrjevnog drveta Jiaotan. === Centar za proizvodnju keramike === Centar je osnovan u vrijeme dinastija Song i Yuan (10. - 13. vijek), a nastavio sa proizvodnjom i razvijao se u dinastijama Ming i Qing (14. - 19. vijek). Nalazio se u gradskom području Jingdezhena i blizu rijeke Changjiang. Na površini od 251,4 hektara raspoređeni su dijelovi proizvodnje: carske fabrike peći, proizvodne lokacije Luomaqiao i Guanyinge, lokacija peći zapadno od carske fabrike peći, civilne radionice peći, radionice za oblikovanje i preostali materijal, trgovački objekti, tehnološke i organizacuione zgrade i gradski transportnl sistema. [[File:Hutian Kiln, 2021-09-24 02.jpg|mini|lijevo|Hutian peći]] === Peći za sušenje === Centralno mjesto peći za sušenj nalazilo se u selu Hutian, u blizini Jingdezhena, na južnoj obali rijeke Nanhe, pritoke rijeke Changjiang, površine od 40 hektara. Zmajeva peć bila je tradicionalni oblik peći koji se koristio u južnoj Kini. Poznata je i kao penjačka peć, nazvane po svojoj izduženoj, kosoj strukturi izgrađenoj duž padina, koja podsjeća na zmaja. Ovaj tip u svojoj konačnoj fazi sastojao se od tunelskog dimnog kanala izgrađenog uz padinu od glavnog ložišta. Uz bočne strane peći pomoćni ulazi za bočno loženje omogućavali su zagrijavanje cijele konstrukcije. Dužina im je prelazila i 50 metara, bez značajnog pada temperature. Propuh koji je stvarao protok vrućeg zraka uz padinu omogućio je da se zmajeva peć mogla izgraditi bez dimnjaka. Iako su nudile nizak gubitak topline i visoku produktivnost, imale su značajne nedostatke: fluktuacije unutrašnje temperature i atmosfere, što ih je činilo nepogodnim za pečenje velikih komada. Promjena proizvodnje zasnovana na novim sirovinama podstakla je napredak i u tehnologiji peći. Tokom dinastije Yuan, povećani sadržaj Al₂O₃ u porculanskom zelenom posuđu zahtijevao je više temperature peći, što su tradicionalne peći u obliku zmaja teško postizale. Kako je proizvodnja bila koncentrirana u centru grada, postojala je potreba za pećima koje bi se mogle graditi na ravnijem terenu u blizini obala rijeka, za razliku od peći u obliku zmaja, koje su zahtijevale nagnuta mjesta. Nova vrsta peći imala je oblik tikve, s velikom komorom za pečenje sprijeda, koja je povezana s manjom komorom s nižim krovom i dimnjakom. Peć je mogla proizvesti velike količine keramike, pečenog na vrlo visokim temperaturama. Zatvaranjem otvora peći kako bi se ograničio protok zraka prema vatri, mogla se održavati redukcijska atmosfera [[vodonik]]a i [[Ugljen monoksid]]a, što je bilo nužno za neke glazure poput bakreno crvene. === Rudnik porcelanske gline === Vađenje porculanske gline, poznate i kao kaolin, i njena priprema obavljala se na lokaciji u selu Gaoling, općina Yaoli. Korištene su dvije metode: površinskog i podzemnog (jamskog) kopa, na površini od 241,1 hektara. Do danas je identificirano deset površinskih kopova (uključujući probne rovove) i 129 podzemnih [[rudnik]]a. Ostaci površinskog kopa koncentrirani su u južnom dijelu planine Gaoling. Nasuprot tome, podzemni kopovi po području planine Gaoling, nalazili su se od Shuikoutinga na zapadu do Fangjiashana na istoku. Ostaci podzemnih kopova obično se nalaze u blizini ostataka površinskog kopa i formiraju klasterska proizvodna mjesta zajedno s ribnjacima za pranje i ostacima radnih hangara. Izvađena sirovina smještala se u bazene koji su korišteni za pranje i taloženje kaolina u obliku blokova, radi praktičnog transporta. Do danas je identificirano 44 ostataka bazena za pranje i kategorizirano u četiri tipa: strukture s jednim, dvostrukim, trostrukim i četverostrukim bazenima. Sistemi s više bazenskih bazena uglavnom se sastoje od bazena za sirovu rudu i bazena za taloženje, s nekim uređajima za skladištenje vode. Pojedinačni bazeni su se također mogli isključivo koristiti za skladištenje vode. Većina bazena za pranje još uvijek je nu dobrom stanju. Identificiran je i jedan kanal za preusmjeravanje vode. === Rudnik porculanskog kamena Changling === Smješten u selu Changming, općina Yaoli, bio je važno proizvodno područje za sirovine porculanskog kamena (i glaziranog kamena) tokom dinastija Ming i Qing. Nominovani elementi uključuju rudnik otvorenog kopa Dawukeng i rudnik i preradu porculanskog kamena u dolini Xiaowuli, koji pokrivaju površinu od 973,4 hektara. Prije dinastije Yuan, porculanski kamen bio je jedina sirovina koja se koristila u Jingdezhenu za proizvodnju porculanskih predmeta, pretežno nabavljana iz gornjih slojeva naslaga porculanskog kamena. Ova vrsta kamena bila je jako oštećena vremenskim utjecajima i bogata Al₂O₃, što ju je činilo otpornom na deformacije pod visokim temperaturama. Međutim, do kasnih dinastija Song i Yuan, prirodna visokokvalitetna nalazišta su se sve više iscrpljivala. Kako bi se riješio ovaj problem, novootkriveni materijal poznat kao macang glina uključen je u formulu porculanskih predmeta. Ova inovacija je povećala sadržaj Al₂O₃ u porculanu sa 16-18% na 19,65%, označavajući rano istraživanje "binarne formule" u Jingdezhenu. Ovaj proboj ne samo da je pomogao Jingdezhenu da prevaziđe "krizu sirovina" koja je započela u periodu Južnog Songa, već je i poboljšao ukupni kvalitet svojih porculanskih proizvoda. === Proizvodno područje drva za ogrev Jiaotan === Smješteno u selima Lifang i Jianxi, općina Jiaotan, proizvodno područje drva za ogrjev Jiaotan tipičan je primjer održivog sistema proizvodnje drva za ogrjev u pećima i transporta drva iz dinastija Ming i Qing. Nominirani elementi uključuju šume drva za ogrjev i historijske građevine sela Lifang i ostatke transporta drva za ogrjev rijeke Jianxi, koji pokrivaju površinu od 473,1 hektara. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Jingdezhen Handicraft Porcelain Industry Sites}} [[Kategorija:Svjetska baština u Kini] h9lojvbpxqnnip3c9mkuv2iccm0ze5v Japodska kulturna grupa 0 4681400 42680535 42196293 2026-08-22T10:30:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680535 wikitext text/x-wiki '''Japodska kulturna grupa''' se počela formirati kada je na matičnu [[Japodi|japodsku teritoriju]] u [[Lika|Lici]] stigao talas novog, [[Panonija|panonskog]] stanovništva, koji su bili nosioci [[Kultura polja sa urnama|kulture polja sa urnama]]. Kraj drugog [[milenijum]]a p.n.e. prošao je u međusobnom prožimanju starog i novog. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjima najstarijih grobovi u velikoj nekropoli u Kompolju nedaleko od [[Otočac|Otočca]], na prelazu iz drugog u prvi milenijum p.n.e. registrovani su pokojnici sahranjeni po starom običaju u raširenom položaju (poneki i u grubim sanducima od drvenih dasaka) i urne sa pepelom spaljenih, koje ne samo ritusom već i samom svojom karakterističnom formom jasno svjedoče o panonskom porijeklu tog novog običaja.<ref name="ČovićIliri">{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA – JAPODI, s.136 |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Prema Ružici Drechler-Bižić == Prostorna granica u kojoj se može pratiti kultura Japoda obuhvata područja između [[Sana|Sane]] na istoku, [[Zrmanja|Zrmanje]] i [[Velebit]]a na jugu i [[Jadran]]skog mora na zapadu (do IV st. pr. n.e., kada su ih potisnuli [[Liburni]], koji su iskoristili prodor [[Kelti|Kelta]]), dok su u [[Istra|Istri]] rijekom Rašom graničili sa [[Histri]]ma. Navedene granice su odredili pronađeni ostaci materijalne kulture, te izvori [[Antička Grčka|grčkih]] i rimskih pisaca. Obzirom na nedovoljnu istraženost i česta pomijeranja granica u to vrijeme, one se mogu smatrati grubo određenom prostornom dimenzijom etničkog i kulturnog japodskog teritorija. U periodu od 12. do kraja 1.stoljeća p.n.e. na teritoriji Japoda razvijao se cjelovit i jedinstven korpus materijalne kulture. Počeo je krajem [[Bronzano doba|bronzanog]], trajao tokom cijelog [[Željezno doba|željeznog doba]] i završio se uklapanjem Japoda u [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimski]] provincijalni sistem.<ref name="IliriHr">{{Cite web |url= https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/lika/lika_1_mail_r_117.pdf |title= Boris Olujić - Povijest istraživanja prapovijesne i antičke baštine u identitetu Like |work= Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> Uočivši istovrsnost arheološke građe arheolozi su ovaj korpus definisali kao japodska kultura željeznog doba. Za cjelovito definiranje pojma najzaslužnija je [[Ružica Drechler-Bižić]] koja je razvoj kulture podijelila u 7 razvojnih cjelina. Svoju periodizaaciju radila je više porema nalazima sa ličkog prostora.<ref name="ružica">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/33656 |title= Ružica Drechsler-Bižić: Rezultati istraživanja japodske nekrople u Kompolju |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Do sada je otkriveno oko 200 [[Gradina|gradinskih]] naselja, a neka od njih su [[Arheološko nalazište Prozor (Lika)|Prozor]], Kompolje-Hrvatsko polje kod Otočca, Pećina kod Ličkog Lešća, Gradina nad Pećinom, dok su velike ravne nekropole otkrivene i u [[Arheološko nalazište Jezerine|Jezerinama]], [[Arheološka nalazišta u Golubiću|Golubiću]], [[Arheološko nalazište Ribić|Ribiću]], [[Arheološko područje Ripač|Ripču]] kod Bihaća, te Osretku kod [[Cazin]]a.<ref name="IliriH">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/134360394/POVIJEST-JAPODA|title= Boris Olujić - POVIJEST JAPODA |work= Ministarstvo kulture RH |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Od ukupnog broja otkrivenih gradina oko 150 se nalazi na prostoru Like, dok je oko 50 locirano na području srednjeg toka Une. Pored gradina u srednjem toku Une otkrivene su lokacije [[Japodske sojenice|sojeničkih naselja]] u Ripču, Golubiću, Ribiću, a navodi se postojanje istih u Kraljama i Brekovici.<ref name="Wilkes"> {{Cite web |url= https://archive.org/stream/15826619JohnWilkesTheIllyrians/15826619-John-Wilkes-The-Illyrians_djvu.txt |title= John Wilkes - the Illiyans |work= Elektronska verzija|accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Najviše je istraženo sojeničko naselje u Ripču.<ref name="Jasna">{{Cite web |url= https://www.researchgate.net/publication/323129522_PODSJECANJE_NA_ZNACAJ_JAPODSKE_KULTURE |title= Jasna IBRAHIMPAŠIĆ, Esad BAJRAMOVIĆ, Atif HODŽIĆ: Podsjećanje na značaj japodske kulture |work= Univerzitet u Bihaću, Tehnički fakultet Bihać |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref><ref name="Leksikon2">{{Cite web |url= https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-2 |title= Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom 2 |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> {| class="wikitable" !Naziv<br/>faze !Period !Odgovara !Arheološka naslazišta !Nalazi |- |Faza 1 |1200-800 |[[Halštat]] HaA1-HaB2 |Lički lokaliteti |[[Fibula (broš)|Fibule]]: lučne s dva diska na luku, velike lučne jednopetljaste, dvodijelne s ravnom nogom, spiralne naočaste manjih dimenzija, sjekire sa zaliscima, bronzana koplja, [[srp]]ovi, rijetki noževi, tordirane bronzane narukvice, igle s okruglom glavom. [[Keramika]] je sa kaneliranjem i facetiranjem, potkovičastim, koljenastim i horizontalnim drškama a jedan dio keramike je sa osobinama Kulture polja sa urnama. |- |Faza 2 |800-700 |Halštat HaB2-HaC1 |Prozor, Drežnik, Koranski Lug, Kompolje, Jezerine |Fibule: Spiralne naočalaste, tipa Golinjevo, raskucanog luka s urezanim ukrasima, pijavičaste (sanguisuga) kao najstariji italski import u [[jadran]]skom zaleđu, igla s pločastom glavom i zadebljanjem na vratu, igle s roščićem na zadebljanju na vratu, tordirane ogrlice, privjesci u obliku praporca. Keramički oblici obuhvataju bikonične posude visokog vrata, izvijenog facetiranog ili kaneliranog oboda, zdjele oštro profiliranog vrata, najčešće s dvije vertikalne ili horizontalne drške. Svi ovi oblici nastali su pod uticajem kulture polja sa urnama. |- |Faza 3 |700-600 |Halštat HaC1 i C2 |Kompolj, Prozor, Smiljan, Vrepac, Kostele na Uni |Fibule: lučne jednopetljaste s zrnom jantara, s rebrastim lukom, spiralne naočaste, bronzani nakit, dijelovi nošnje, dok je oružje rijetko, bronzani pravougaoni okovi pojasa, oglavlja od bronzanog lima s iskucanim [[Geometrija|geometrijskim]] ornamentom. Pojavljuju se i igle s stožastom glavom iz [[Italija|Italije]], posredstvom [[Liburni|Liburna]]. Keramička posuda s uvučenim obodom, šalica s drškom, trbušasti lonac s uskim obodom, ostava oružja s bronzanim i željeznim kopljima i željeznim mačem |- |Faza 4 |600-500 |Halštat HaD1-2 |Prozor, Kompolje, Smiljan, Široka Kula, gradina u Ripču |Fibula: s tri kuglice na luku i dugom nogom (japodska posebnost), u obliku naočala (sada sa diskovima u sredini od jednog komada), zmijaste s diskom na luku, igle s kuglicama na vratu, igle s lučno savijenom glavom i dvije male petlje, dvokrake igle s glavom u obliku više osmica, ogrlice od jantarskih zrna, privjesci sa stiliziranim ljudskim likovima (dominiraju žene i ratnici), privjesci koji prikazuju različite životinje (ptice, ribe, konji), okovi za pojas ukrašeni nizom ratnika prikatzanih u obliku trougla a krijeste šljemova spuštaju se niz vrat. Zbog velikog broja navedenih nalaza, smatra se da su proizvod japodskih radionica. |- |Faza 5 |500-300 |HaD2-3 |Kompolje, Prozor, Velike Njive u Vrepcu, Široka Kula, Vinica |Fibule: certosa (u velikom broju), s tri kuglice na luku, s glavom ili lukom u obliku životinja, tropetljaste s [[jantar]]skim zrnima na luku, privjesci rađeni na proboj, bronzani i željezni pojasni okovi, ornamentirana jantarna i [[Staklo|staklena]] zrna. Keramičke posudice s jednom ili dvije ručke, šalica s drškom iznad oboda. Pojavljuju se i ornamenti u boji. |- |Faza 6 |300-180/170 |[[Latenska kultura|Laten]] |Vinica, Jezerine, Ribić, Golubić, Prozor, Široka Kula, Trošmarija, Kompolje |Fibule: s lukom okruglog presjeka, ataklena zrna s tri lica, narebrena staklena ogrlica koja visi na luku fibule, pločaste liburnskog tipa, okovi za pojas sa reljefnim likom životinja, pektorali (vrsta krsta kojeg nose visoki crkveni dostojanstvenici na prsima)<ref name="balen">[https://core.ac.uk/download/pdf/14465831.pdf - Dubravka Balen - Letunić: BILJEŠKA O JAPODSKOM PEKTORALU IZ BURZINE GLAVE - VAMZ, 3. s., XLV (2012)]</ref>, dugmad u obliku krsta<ref name="sunč">[https://kupdf.net/download/japodska-nosnja_590af6a3dc0d60cd4a959eb2_pdf - SUNČICA ŽAPČIĆ, DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2012 -Japodska ženska nošnja u željeznom dobu]</ref> |- |Faza 7 |180-35 |Laten | |Pločaste fibule mlađe varijante, pojedina staklena zrna, geme, nakit od srebra, profilirana jantarska zrna, rijetko bojni željezni noževi |- |} == Prema Zdravku Mariću == Dolina rijeke Une ima nešto drugačiju sliku kulturnog razvoja čemu je uzrok veći uticaj iz područja kulture polja sa urnama. Ovaj prostor najkasnije je u 8. stoljeću pripao Japodima.<ref name="Španiček">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8999/1/%C5%A0pani%C4%8Dek%20dipl.%20rad.pdf |title= Vatroslav Španiček: Kronologija muških grobova japodske kulture tijekom željeznog dob |work= Filozofski fakultet - Sveučilište Zagreb, 2017 |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> Na osnovu nekih specifičnosti arheolog [[Zdravko Marić]] je iznio hronologiju nalaza i podijelio je u 6 faza.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/arheoloski-leksikon-tom-1.html?page=95 |title= Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine - Tom 1 - Strana 94 - Japodska kulturna grupa |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-08-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230825143408/https://dokumen.tips/documents/arheoloski-leksikon-tom-1.html?page=95 }}</ref> Dolina Une je, kao tranzitna komunikacija između [[mediteran]]a i panonske nizije do [[Dunav|Podunavlja]], predstavljala prostor na kojem se pored razvoja kulture, razvijala i [[trgovina]]. Japodski teritorij u cjelini je u to vrijeme obuhvatao važnu stratešku regiju. Na japodsku kulturu i trgovinu utjecala je [[Antička Grčka|grčka]] kolonizacija [[Jadran]]a i odnosi sa [[Grci]]ma.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work= Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2022-11-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221101120622/https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 }}</ref> Skoro istovremeno Japodi su se suočili sa ivazijom [[Kelti|Kelta]] koji su sa područja sjeverne Italije i [[Alpe|Alpa]] prodirali na [[Balkan]] i Podunavlje u IV st. p.n.e. Svojim prisustvom u Panoniji djelimično su izvršili uticaj i na Japode u kulturnom smislu. Najveći domet u duhovnoj i profanoj sferi života Japodi u dolini Une su ostvarili krajem VI i početkom V stoljeća p.n.e. U umjetnosti je kod Japoda prisutna figuralna komponenta, gdje prevladava primijenjena umjetnost i sitna plastika. Ljudske i životinjske figurice, karakteristične ulavnom za unutrašnjost, u najvećem broju su pronađene u Ripču (15-ak komada) i Ormožu u [[Slovenija|Sloveniji]] (10 komada).<ref>{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=61 |title= Arheološko područje Ripač |work= kons.gov.ba |accessdate= 13. 3. 2016 |archive-date= 2021-05-06 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210506165547/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=61 }}</ref> Tragove likovnog stvaralaštva Japodi su ostavili na pečenoj glini, bronzi, jantaru, staklu, kamenu i rjeđe srebru.<ref name="Branka">{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/branka-raunig-umjetnost-i-religija-prahistorijskih-japoda.html |title= Branka Raunig: UMJETNOST I RELIGIJA PRAHISTORIJSKIH JAPODA |work= Djela Akademije BiH, Sarajevo 2004 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2023-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230927144241/https://dokumen.tips/documents/branka-raunig-umjetnost-i-religija-prahistorijskih-japoda.html }}</ref> Koristitli su se tehnikama urezivanja, apliciranja, modelovanja, iskucavanja i livenja. Od upotrebnih predmeta najbrojnije su keramičke posude koje su se koristile u kućanstvu ili posude koje su služile u kultne svrhe. Osobitost japodske kulture i arheoloških nalaza jeste česta upotreba [[jantar]]a u izradi [[Japodska odjeća i nakit|nakita]], ukrašavanju fibula i privjesaka. Čest motiv japodskih majstora oblikovanja jantara jeste [[Prikaz konja u japodskoj umjetnosti|konjska glava]], za što nisu jasni dokazi da li su Japodi bili uzgajivači konja ili je u pitanju posebno značenje u religiji. Uticaj Rimljana na Ilire bio je višestruk, a u najvećoj mjeri je ostvaren nakon što su ilirska područja pala pod vlast Rimskog carstva. Poslije II stoljeća p.n.e. Japodi su u dodiru sa rimskim svijetom bili izloženi akulturacijskim, privrednim i političkim promjenama.<ref name="Jasna"/> {| class="wikitable" !Naziv<br/>faze !Period !Odgovara ! !Nalazi |- |Faza 1 |800-650 | |Jezerine, Golubić |Fibule: spiralne naočalaste fibule, zatim tipa Golinjevo treće generacije, raskucanog luka s urezanim ukrasima, pijavičaste (sanguisuga) fibule, igle s pločastom glavom i zadebljanjem na vratu, igle s roščićem na zadebljanju vrata, tordirane ogrlice (torkvesi), privjesci u obliku praporca, jednostavni cjevasti privjesci s kružnom glavom |- | |650-500 | | |Marić naglašava 150 godina praznine između I i II faze. Prvi put je ovakvu tezu iznio 1968. godine i u periodu od 650. do 500. p.n.e., nisu pronađene nekropole na kojima su se stanovnici Pounja sahranjivali. Njegova je pretpostavka da su se stanovnici iselili i sahranjivali na nekom drugom mjestu. Nakon toga su se vratili. Iskopavanjem naselja i nekropole na Gradini i [[Japodske sojenice|sojeničkog naselja u Ripču]] [[Branka Raunig]] tvrdi da nalazi sa ovih lokaliteta popunjavaju prazninu između 650-500. god. p.n.e.<ref name="kaljanac">{{Cite web |url= https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/arh/Dalila-Kaljanac.pdf |title= Dalila Kaljanac: Razvoj arheološke paradigme na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu od 1945. do 1992. godine (završni diplomski rad) |work= Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet, Sarajevo, 2006. |accessdate= 5. 9. 2023 }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |Faza 2 |500-360 | |Jezerine, Golubić, Ribić |Fibule:gusjeničaste, certosa, lučne željezne, s omotanim lukom, okrugli profilirani privjesci od bronzanog lima, pincete blago proširenih krajeva, pljosnata zrna jantara s urezanim geometrijskim ornamentom, pravougaoni okovi za pojas rađeni na proboj i bikonične posude s dvije drške. |- |Faza 3 |360-250 |Laten |Jezerine, Ribić, Golubić |Fibule s unatrag prebačenom nožicom i kuglicom na nozi, dalmatsko-japodsk s unatrag povijenim produžetkom noge srodnih ranolatenskim fibulama, s okruglim proširenjima i umetkom od jantara ili stakla na nozi prebačenoj unatrag i spojenoj s lukom, čunjaste certosa, dvospiralne sa zrnima jantara na luku, dugmad u obliku krsta, pločice na proboj. Keramika nastavlja s daljnjom redukcijom oblika. Prevladavaju posude ravno odsječenog oboda bez profilacije. Velike bikonične posude su i dalje u upotrebi kao i male posudice s dvije drške. Ornament je geometrijski nanesen crnom ili smeđom bojom na crvene ili žućkaste posude |- |Faza 4 |250-110 |Laten |Jezerine, Golubić, Ribić |Fibule: pločaste mlađe varijante, gema, nakit od srebra, oružje i željezni krivi bojni noževi bez žlijeba sa drškom od organskog materijala. Do danas je poznato 16 primjeraka takvih noževa |- |Faza 5 |110 p.n.e.-10/20 n.e. |Laten |Jezerine, Golubić, Ribić |Fibule: dvopetljaste, najmlađi oblici dvospiralnih sa zrnima na luku, čunjaste ranolatenske, srednjolatenske sa petljom na luku, kasnolatenske, pektorali s prikazima konjskih glava, prstenje od navoja brončane trake, kopče sa smotanim krajevima, brojne igle, male pincete, zakrivljeni željezni noževi. Keramika i dalje koristi oblike iz prethodnih perioda. |- |Faza 6 |10/20-110 n.e. | |Jezerine, Golubić, Ribić |Od materijala rimske provenijencije pojavljuju se fibule: bojske, diskaste, sa dva dugmeta na luku, s krilcima i aucissa fibule. Prisutno je prstenje s kamenom, šuplje narukvice, a postupno nestaju izrazito popularna jantarna zrna. |- |} == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:Japodi]] [[Kategorija:Iliri]] efu1es4306safh6xgog3n7m4nlp9h5y Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice 4 4681661 42680439 42677654 2026-08-21T18:31:56Z Aca 108187 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ odgovor 42680439 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unaprijed zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) :Okej mi je, samo ne bih to nazivao smjernicom ako je dio smjernice. Onda je to odredba ili nešto slično. Ostalo mi je okej. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 15:24 (CEST) ::A načelo? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 15:45 (CEST) :::Može. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 16:00 (CEST) ::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Vaš stav? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 20:31 (CEST) mtz3wifpaiw721v57wjsjlu7tnnuyhw Sporazum iz Brede (1667) 0 4683823 42680333 42659435 2026-08-21T13:37:57Z Edgar Allan Poe 29250 [[У:КМ|КМ]]: [[Kategorija:Engleska vojna historija]] → [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] 42680333 wikitext text/x-wiki {{About|mirovnom sporazumu kojim je završen Drugi anglo-nizozemski rat|druge sporazume istog naziva|Sporazum iz Brede (razvrstavanje)}} {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum iz Brede | potpuni_naziv = | slika = Congress of Breda.jpg | veličina = | opis = [[Romeyn de Hooghe]]: ''Kongres u Bredu'', [[gravura]], oko [[1667.]] | tip = [[mirovni sporazum]] | depozitar = | jezik = | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[31. srpnja]] [[1667.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|Nizozemska Republika}} [[Breda]], [[Nizozemska Republika]] | datum_pečat = | datum_ratifikacije = | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = [[24. kolovoza]] [[1667.]] | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = {{flagicon|ŠVE}} [[Göran Fleming]]<bR>{{flagicon|ŠVE}} [[Christopher Delphicus zu Dohna]]<bR>{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Coyet]] | strana_1 = {{flagicon|Kraljevina Engleska}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana_2 = {{flag|Nizozemska Republika}}<br>{{flagicon image|Royal Standard of Denmark (1731–1819).svg|border=no}} [[Danska–Norveška]]<br>{{flagicon|Kraljevina Francuska}} [[Kraljevina Francuska|Francuska]] | potpisnici_1 = {{flagicon|Kraljevina Engleska}} [[Charles II od Engleske|Charles II.]] | potpisnici_2 = {{flagicon|Nizozemska Republika}} ''[[Staten-Generaal]]''<br>{{flagicon image|Royal Standard of Denmark (1731–1819).svg|border=no}} [[Frederik III od Danske|Frederik III.]]<br>{{flagicon|Kraljevina Francuska}} [[Louis XIV od Francuske|Louis XIV.]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Mirovni sporazum iz Brede''' iz '''[[1667.]]''' godine potpisan je [[31. srpnja]] [[1667.]], a na snagu je stupio [[24. kolovoza]] [[1667.]] godine; ovim je sporazumom formalno zaključen [[Drugi anglo-nizozemski rat]], koji se vodio između [[Nizozemska Republika|Nizozemske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]]. Sporazum se zapravo sastojao od tri zasebna sporazuma koje je Engleska potpisala sa svojim protivnicima u ratu, Nizozemskom, [[Danska–Norveška|Danskom–Norveškom]] i [[Kraljevina Francuska|Francuskom]], a sadržavao je i zasebni anglo-nizozemski trgovinski sporazum. Pregovori su otpočeli još [[1666.]] godine, međutim odvijali su se jako sporo, mahom zbog odugovlačenja engleskog kralja [[Charles II od Engleske|Charlesa II.]], koji je bio uvjeren u englesku pobjedu te je želio osigurati što bolju pregovaračku poziciju za sebe; Nizozemci su također željeli što bolju pregovaračku poziciju u ovom slučaju. Međutim, nakon francuske invazije [[Španjolska Nizozemska|Španjolske Nizozemske]] krajem svibnja, na koju su Nizozemci gledali kao na ozbiljniju prijetnju, Nizozemci su postepeno popuštali, dok su Englezi svoju poziciju promijenili nakon nizozemskog [[Napad na Medway|napada na Medway]]. U tom su trenutku obje strane odlučile ubrzati pregovore kako bi što prije sklopili mirovni sporazum. Prije [[1667.]] godine, anglo-nizozemski odnosi bili su obilježeni trgovinskim sporovima koji nisu u potpunosti dokinuti ni ovim sporazumom. Međutim, unatoč tome, tenzije su značajno opale, što je otvorilo put formiranju [[Trostruka alijansa|Trostruke alijanse]] između Engleske, Nizozemske i [[Švedska|Švedske]], koja je formirana [[1668.]] godine. Uz izuzetak kratkotrajnog [[Treći anglo-nizozemski rat|Trećeg anglo-nizozemskog rata]], koji se vodio od [[1672.]] do [[1674.]] godine (a bio je posljedica Charlesove želje za osvetom), ova je sporazum označio početak gotovo stogodišnjeg savezništva između Engleske i Nizozemske. == Literatura == * {{cite book |last1=Blok |first1=P.J. |title=Geschiedenis van het Nederlandsche volk. Deel 3 |date=1925 |publisher=Sijthoff}} * {{cite web |last1=Boniface |first1=Patrick |title=The Royal Navy's Darkest Day: Medway 1667 |url=https://www.military-history.org/articles/the-royal-navys-darkest-day-medway-1667.htm |website=Military History |date=14 June 2017 |access-date=25 October 2019}} * {{cite journal|last=Boxer|first=C. R.|date= 1969|title=Some Second Thoughts on the Third Anglo-Dutch War, 1672–1674|journal = [[Transactions of the Royal Historical Society|Trans. R. Hist. Soc.]]|volume= 19|pages=67–94|jstor= 3678740|doi=10.2307/3678740|s2cid=159934682 }} * {{cite web |author=Britannica.com|title=Treaty of Breda |url=https://www.britannica.com/event/Treaty-of-Breda |website=Britannica.com |access-date=26 October 2019}} * {{cite book |last1=Davenport |first1= Frances |last2=Paullin |first2= Charles |title=European treaties bearing on the history of the United States and its dependencies: Volume II |date=1929 |publisher=Carnegie Institution }} * {{cite book |last1=De Périni |first1=Hardÿ |title=Batailles françaises, 1660–1700 V4 |date=1896 |publisher=Ernest Flammarion, Paris }} * {{cite book |last1=Farnham |first1=Mary Frances |title=Documentary History of the State of Maine, Vol. 7: Containing the Farnham Papers; 1603 1688 |date=1901 |publisher=Forgotten Books |isbn=978-1528484718 |edition=2019}} * {{cite journal |last1=Geyl |first1=P |title=Johan de Witt, Grand Pensionary of Holland, 1653–72 |url=https://archive.org/details/sim_history-us_1936-03_20_80/page/303 |journal=History |date=1936 |volume=20 |issue=80 |pages=303–319 |jstor=24401084 |doi=10.1111/j.1468-229X.1936.tb00103.x }} * {{cite book|last1=Geyl|first1=Pieter|title=Orange & Stuart 1641-1672|url=https://archive.org/details/phoenixorangestu0000piet|date=1939|publisher=Oosthoek's|isbn=1842122266|edition=1969}} * {{cite book |last1=Gooskens |first1=Frans |title=Sweden and the Treaty of Breda in 1667 – Swedish diplomats help to end naval warfare between the Dutch Republic and England |date=2016 |publisher=De Oranje-boom; Historical and Archeology Circle of the City and Country of Breda |url=https://sjohistoriskasamfundet.files.wordpress.com/2018/05/forum-navale-74-frans-gooskens.pdf}} * {{cite journal |last1=Grever |first1=John |title=Louis XIV and the Dutch Assemblies: The Conflict about the Hague |url=https://archive.org/details/sim_legislative-studies-quarterly_1982-05_7_2/page/235 |journal=Legislative Studies Quarterly |date=1982 |volume=7 |issue=2 |pages=235–249 |doi=10.2307/439669 |jstor=439669 }} * {{cite web |first1=Shavana |last1=Haythornthwaite |title=The Peace of Breda (1667) |url=https://opil.ouplaw.com/page/peace-of-breda |website=OPIL |access-date=23 October 2019}} * {{cite book|last1=Israel|first1=Jonathan |title=Dutch Primacy in World Trade, 1585–1740|date=1989|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0198211396|edition=1990}} * {{cite book |last=Israel |first=Jonathan |title=England's Mercantilist Response to Dutch World Trade Primacy, 1647–74 in Conflicts of Empires; Spain, the Low Countries and the struggle for World Supremacy 1585–1713 |url=https://archive.org/details/conflictsofempir0000isra |publisher=Hambledon Press |year=1997 |isbn=978-1-85285-161-3 }} * {{cite book |last1=Kelsall |first1= Philip |editor-last1=Brand |editor-first1=Hanno |editor-last2= Müller |editor-first2=Leos |title=The changing relationship between Denmark and the Netherlands in The dynamics of economic culture in the North Sea- and Baltic region in the late Middle Ages and Early Modern period |date=2008 |publisher=Uitgeverij Verloren |isbn=978-9065508829 }} * {{cite book |last1=Le Couteur |first1= Penny |last2=Burreson |first2= Jay |title=Napoleon's Buttons: How 17 Molecules Changed History |url=https://archive.org/details/napoleonsbuttons0000leco_c9d8 |date=2003 |publisher=Jeremy Tarcher |isbn=978-1585422203}} * {{cite book|last=Lesaffer|first=Randall|title=De Vrede van Breda en de Europese traditie van vredesverdragen in ''Ginder 't Vreêverbont bezegelt : Essays over de betekenis van de Vrede van Breda 1667''|publisher=Van Kemenade|year=2016}} * {{cite journal |last1=Lee |first1=Maurice D |title=The Earl of Arlington and the Treaty of Dover |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-british-studies_1961-11_1_1/page/58 |journal=Journal of British Studies |date=1961 |volume=1 |issue=1 |pages=58–70 |jstor=175099 |doi=10.1086/385435 |s2cid=159658912 }} * {{cite book|last1=Lynn |first1=John |title=The Wars of Louis XIV, 1667–1714 (Modern Wars in Perspective) |url=https://archive.org/details/warsoflouisxiv1600lynn |date=1996 |publisher=Longman |isbn=978-0582056299}} * {{cite book|last1=Newitt|first1=Malyn|title=A History of Portuguese Overseas Expansion 1400–1668|date=2004|publisher=Routledge|isbn=9781134553044}} * {{cite web |last=Pepys|first=Samuel|title=The Diary of Samuel Pepys; 8 September 1667 |url=https://www.pepysdiary.com/diary/1667/09/08/ |website=PepysDiary.com |date=8 September 1667 |access-date=26 October 2019}} * {{cite book |last1=Pincus |first1=Steven CA |title=Protestantism and Patriotism: Ideologies and the Making of English Foreign Policy, 1650-1668 |url=https://archive.org/details/protestantismpat0000pinc |date=1996 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521434874 }} * {{cite book |last1=Rommelse |first1=Gijs |title=The Second Anglo-Dutch War (1665-1667): raison d'état, mercantilism and maritime strife |date=2006 |publisher=Uitgeverij Verloren |isbn=978-9065509079 }} * {{cite journal |last1=Sherman |first1=Arnold A |title=Pressure from Leadenhall: The East India Company Lobby, 1660-1678 |url=https://archive.org/details/sim_business-history-review_business-history-review_autumn-1976_50_3/page/328 |journal=The Business History Review |date=1976 |volume=50 |issue=3 |pages=329–355 |doi=10.2307/3112999|jstor=3112999 |s2cid=154564220 }} * {{cite book |last1=Swart |first1=KW |title=The miracle of the Dutch Republic as seen in the seventeenth century;: An inaugural lecture delivered at University College London 6 November 1967 |date=1969 |publisher=HK Lewis }} * {{cite book |last1=Veenendaal |first1= Augustus |editor-last=Hoffman |editor-first= Philip |title=Fiscal Crises and Constitutional Freedom in the Netherlands, 1450–1795 in Fiscal Crises, Liberty and Representative Government, 1450–1789 |url=https://archive.org/details/fiscalcriseslibe0000unse |date=1994 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0804722926 }} {{Authority control}} [[Kategorija:1667.]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Breda]] [[Kategorija:Vojna historija Engleske]] [[Kategorija:Vojna historija Nizozemske]] [[Kategorija:Vojna historija Danske]] [[Kategorija:Vojna historija Francuske]] 2uk2dmyhw8eu6rwy8ptahaqxbvcj8gn Isigny-sur-Mer 0 4702063 42680523 42669924 2026-08-22T07:44:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Isigny-sur-Mer | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = | tip_naselja = [[općina]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =HdVLAIsigny.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike=[[Gradska vijećnica|Vjećnica]] | marker_mapa = Francuska | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = Isigny-sur-Mer na karti Francuske | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|49|19|07|N|1|06|03|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Francuska}} | podjela_vrsta1= [[Regioni Francuske|Regija]] | podjela_ime1= [[Normandija (regija)|Normandija]] | podjela_vrsta2=[[Departmani Francuske|Departman]] | podjela_ime2 =[[Calvados (departman)|Calvados]] | podjela_vrsta3= [[Okruzi Francuske|Arrondissement]] | podjela_ime3 =Bayeux | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = [[Gradonačelnik|Maire]] | vođa_ime =️Éric Barbanchon | nadmorska_visina=0-64 | površina_ukupno =61.44 | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2021]]. | stanovništvo_ukupno =3570 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =14230 i 14330 | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Isigny-sur-Mer''' je [[općina]] od 3,570 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/france/calvados/bayeux/14342__isigny_sur_mer/ | title =''Isigny-sur-Mer, in Bayeux (Calvados)'' | accessdate =12.10.2024. | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, na [[sjeverozapad]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Normandija (regija)|Regiji Normandija]] u [[Calvados (departman)|Departmanu Calvados]].<ref name=brit/> == Geografija == Isigny-sur-Mer se nalazi pored [[ušće|ušća]] rijeke [[Aure (rijeka)|Rijeke Aure]] u [[Vire (rijeka)|Rijeku Vire]], udaljen 3 [[km]] od [[La Manche|La Mancha]]. == Historija == Isigny-sur-Mer je nova općina nastala [[2017]]., spajanjem naselja Castilly, Isigny-sur-Mer, Neuilly-la-Forêt, Les Oubeaux i Vouilly.<ref name=new>{{cite web | url =https://www.isigny-sur-mer.fr/votre-mairie/commune-nouvelle/un-peu-d-histoire.html | title =''Histoire des 5 communes'' | accessdate =12.10.2024. | language =francuski | publisher =Isigny-sur-Mer | archive-date =2024-10-07 | archive-url =https://web.archive.org/web/20241007165443/https://www.isigny-sur-mer.fr/votre-mairie/commune-nouvelle/un-peu-d-histoire.html | url-status =dead }}</ref> [[Historija]] te općine seže do [[11. vijek]]a kad je podignuta [[crkva]] Saint Georges, od koje ništa nije ostalo jer je tokom vijekova doživjela brojne preinake i [[Drugi svjetski rat|ratna]] razaranja [[1944]].<ref name=brit/> [[Gradska vijećnica]] s kraja [[17. vijek]]a, nekad je bila [[dvorac]] lokalnih [[feudalizam|feudalaca]]. Odkad su [[1734]].podignute 4 [[ustava|ustave]] na [[Aure (rijeka)|Auri]], koje su spriječile da [[slana voda]] prodre u polja, razvilo se [[stočarstvo]] i proizvodnja [[mlijeko|mlijeka]]. Gradnja [[luka|luke]] započela je [[1804]]. i potrajala je do [[1850]]. Iz nje se [[izvoz]]io [[maslac]] u [[Pariz]], [[Engleska|Englesku]], [[Kanalski otoci|Kanalske otoke]] i [[Brazil]] a [[uvoz]]io [[ugljen]] iz Engleske i [[drvo (materijal)|drvo]] iz [[Skandinavija|Skandinavije]]. Luka je prestala sa radom krajem [[1960-e|1960-ih]].<ref name=brit/> Između [[1839]].-[[1845]]. djelovala je [[manufaktura]] [[porculan]]a. Danas je poznat po [[Konditorska industrija|kontitorskoj]] [[firma|firmi]] koja proizvodi [[karamel]]e.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.isigny-sur-mer.fr/votre-mairie/commune-nouvelle/un-peu-d-histoire/80-histoire-des-5-communes/207-histoire-d-isigny-sur-mer.html | title =''Histoire d’Isigny-sur-Mer'' | accessdate =12.10.2024. | language =francuski | publisher =Isigny-sur-Mer | archive-date =2024-07-14 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240714003906/https://www.isigny-sur-mer.fr/votre-mairie/commune-nouvelle/un-peu-d-histoire/80-histoire-des-5-communes/207-histoire-d-isigny-sur-mer.html | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Isigny-sur-Mer}} * [https://www.isigny-sur-mer.fr/ ''Isigny-sur-Mer''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920224818/https://www.isigny-sur-mer.fr/ |date=2021-09-20 }} {{fr icon}} [[Kategorija:Općine Francuske]] [[Kategorija:Departman Calvados u Francuskoj]] s8lr415afcc2j7owve42v9dgvk1nq8j Wikipedija:Wikiprojekt države/Panama 4 4716363 42680339 42677956 2026-08-21T13:38:49Z Edgar Allan Poe 29250 42680339 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''16.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''17.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''18.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] 9fg8v6lvtf38w36xrm1am60lwegawn4 Kozice (rakovi) 0 4716671 42680522 42482240 2026-08-22T07:35:52Z Jabrokat 385716 pravopis 42680522 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Kozice | slika_panorama =Rainbowshrimp.jpg | veličina_slike =320px | opis_slike =<center>[[Slika]] kozice (''Parapenaeopsis sculptilis'')<center/> }} '''Kozice''' je generički naziv za različite vrste [[Deseteronošci|desetonožnih]] [[rakovi|rakova]], koji pripadaju različitim [[Taksonomski rang|taksonomskim]] [[Porodica (taksonomija)|porodicima]], kako [[more|morskih]] tako i [[Slatka voda|slatkovodnih]].<ref name=tre>{{cite web | url =https://www.treccani.it/enciclopedia/gambero/?search=gambero%2F | title =''Gambero'' | accessdate =5.6. 2025. | language=talijanski | publisher=Enciclopedia Treccani}}</ref> == Karakteristike == Na svijetu postoji oko 1,930 vrsta kozica. To su manji rakovi, nježna, gotovo prozirna tijela, različitih [[boja]], koje mijenjaju prema okolini. Za razliku od [[škamp]]a oni nemaju [[kliješta]] već dva para dugih ticala.<ref name=lex/> Žive uz obalu, po [[mulj]]evitom i [[pijesak|pjeskovitom]] [[more|morskom]] dnu. Kako su cijenjeni kao [[Gastronomija|gastronomska]] poslastica, puno [[ribolov|izlovljava]].<ref name=lex/> Najčešće vrste na [[Jadransko more|Jadran]]u su ''pjeskorovna kozica'' (Crangon crangon), ''obična mekušica'' (Penaeus trisulcatus), ''kameni plivač'' (Palaemon elegans), ''Palaemonetes varians'', koji zalazi i u [[ušće|ušća]] rijeka i [[potok]]e, kao i ''slatkovodni plivač'' (Atyaephyra desmaresti). Kozice žive i po [[Pećina|pećinama]]. poznate su vrste; Troglocaris hercegovinensis, T. planinensis, T. schmidti i Spelaeocaris pretneri. U [[sjeverno more|Sjevernom moru]] živi norveška kozica (Pandalus borealis), a po južnim toplim morima velike kozice iz roda Penaeus.<ref name=lex>{{cite web | url =https://www.enciklopedija.hr/clanak/kozice | title =''Kozice'' | accessdate =5.7. 2025. | language=hrvatski | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Povezano == * [[Rakovi]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Prawns‎}} * [https://www.treccani.it/enciclopedia/gambero/?search=gambero%2Fi ''Gambero''] {{it icon}} * [https://www.enciklopedija.hr/clanak/kozice ''Kozice''] {{hr icon}} [[Kategorija:Rakovi]] 9b0oi07pffcm9dud7703u1jrfnehdzg Mirko Marković (revolucionar) 0 4719325 42680396 42668716 2026-08-21T16:51:13Z Stefanguzvica 88249 42680396 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. U [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] bio je komandant bataljona "Džordž Vašington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingveja]], te autor mnogih naučnih radova iz oblasti kibernetike i ekonomije. Napisao je nekoliko književnih dela i memoare ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma, obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, te je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Marković je bio veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"!{{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta sa lažnim dokumentima putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prevezao svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za putovanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zara, pa su njih dvoje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} Vukašin im se pridružio par meseci kasnije, nakon odslužene kraće zatvorske kazne. === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljaci vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ovo nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa kolegom sa studija Petkom Miletićem, koji je bio saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} U leto [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je predstavnik [[SKOJ|SKOJ-a]] na Petom kongresu [[Komunistička omladinska internacionala|Komunističke omladinske internacionale]]. Posle kongresa je sa grupom jugoslovenskih skojevaca posetio Republiku [[Mari El]] i njen glavni grad Joškar-Ola.<ref>"Зарубежные гости в Йошкар-Ола", ''Марийская Деревня'', br. 102 (373), 6. septembra 1928.</ref> U proleće [[1929]]. godine, Marković je bio jedan od glavnih učesnika slučaja oko "Grupe 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj je ukazivala na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali neki studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]], koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto 1929. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna i da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila ispravna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad Markovića je lično preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Čikago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York|Njujork]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Erla Braudera i Vilijama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u Njujorku, poslali su ga autobusom u Čikago, gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Čikagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u Americi. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pitsburgu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu igralo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pitsburgu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Komunisti su takođe bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Čikago, Pitsburg, Njujork, [[Detroit]] i [[Cleveland|Klivlend]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u Njujork, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković, [[Vladimir Ćopić]] i američki interbrigadista Dejvid Mejts (David Mates) u štabu XV internacionalne brigade u gradiću Ambite kraj [[Madrid|Madrida]], 25. juna 1937. godine.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "Džordž Vašington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingveja, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingvej želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Vašington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Vašington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Vašington" i "Linkoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Bekerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Frankovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije pokušavao da marginalizuje Markovića u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali uprkos protivljenju KPJ.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Avra]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je iz odeljenja, nakon čega je uhvaćen i bačen u samicu. Po dolasku u Njujork mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Markantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingvejev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold|Majk Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u Njujork, povezao ga je sa Hemingvejom.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingvej su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingvej se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingvej će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingveja u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u Sjedinjene Države, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertivilu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Musolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u Njujork na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "Njujorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Klivlendu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u Njujorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco|San Francisko]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Vašingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjug|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. U jesen [[1950]]. godine je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, prebačen sa Ade Ciganlije na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvu Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingvej odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može otvoreno da iznese takav argument, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} Posle toga, Marković je počeo da se bavi istraživanjima društvene reprodukcije u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegov dalji rad prekinulo je novo hapšenje. U talasu represija sumnjivih bivših ibeovaca usled pogoršanja odnosa sa SSSR-om, Marković je uhapšen [[4. juna]] [[1958]]. godine. Poslat je na otok [[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]], sa kog je pušten tek [[23. decembra]] [[1960]]. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=419–420}}<ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000791.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Marković – Marković".]</ref> Posle ponovnog puštanja iz zatvora, počeo je da se zanima za probleme [[Kineska revolucija (1949)|Kineske revolucije]] i za razvoj i potencijal kibernetike. Čitao je američku i sovjetsku literaturu o kibernetici i počeo da radi na Zavodu za ekonomske ekspertize, prvo kao prevodilac, a potom i kao istraživač. Njegova knjiga ''Kibernetika i njena primena'' postala je de fakto udžbenik JNA, jer se vojska jako zanimala za tu temu i otkupila praktično celi tiraž.{{sfn|Marković|1997|pp=420–421}} [[1970]]. godine, zaposlio se na Institutu za sisteme planiranja i upravljanja kao naučni savetnik. Tu je objavio više dela iz oblasti kibernetike do i posle svog penzionisanja [[1973]]. godine. Mirko Marković ostao je aktivan u javnom životu sve do svoje smrti. Njegov poslednji polemički članak, "Šta najamni radnik prodaje – rad ili radnu snagu" objavio je časopis ''Horizont'', već posthumno, u avgustu [[1988]]. godine. Mirko Marković umro je u Veloj Luci na Korčuli 29. juna [[1988]]. godine. Istoričar [[Milan Radanović]] ovako je ocenio lik i delo Mirka Markovića: {{citat|Iako Markovićevu ličnost nije lako idealizovati zbog određenih kontroverzi, ona ostaje privlačna, ali ne samo zbog zanimljivog životnog puta jednog osobenog marginalca u vrtlogu krupnih istorijskih zbivanja. Ono što ličnost Mirka Markovića čini dodatno zanimljivom jeste neobična podvojenost karakternih suprotnosti: neutoljiva ambicioznost i istrajni nonkonformizam u jednoj osobi. Mirko Marković je umeo da stvara neprijatelje, i pored primetne oštroumnosti. Neke ličnosti čije je neprijateljske predrasude nehotice pothranjivao bili su krupni akteri političkog života posleratne Jugoslavije.{{sfn|Radanović|2016|p=52}}}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita. Borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je od tuberkuloze u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zara Marković''' (1899–1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904–1986) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> Sin iz prvog braka, Milenko Mirkovič Markovič, bio je [[filozof]]. Doktorirao je [[1972]]. godine na u Moskvi sa disertacijom na temu "Specifičnost odražavanja objektivnih svojstava stvarnosti u estetskom osećanju i umetničkoj formi".<ref>[https://rusneb.ru/catalog/000199_000009_009852348/ Маркович М.М., "Специфика отражения объективных свойств действительности в эстетическом чувстве и художественной форме",. ''Национальная электронная библиотека''.]</ref> Bio je član Komunističke partije Sovjetskog Saveza i docent katedre za filozofiju na Moskovskom državnom pedagoškom institutu. Preminuo je u decembru [[1989]]. godine.<ref>[https://yandex.ru/archive/catalog/901e166b-04a4-4b22-8692-579aa3ef202d/4?center=1816+2895 ''Московская правда'' br. 296, 27.12.1989, str 4.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", [https://classic.esquire.com/issue/19400201/print ''Esquire'', 1. februar 1940.] (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Monopolistički stadijum kapitalizma: prema programu političke ekonomije'' (Beograd: Naučna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 4m956zmvfrmdtod8yc7gnxl96e7v1db 42680444 42680396 2026-08-21T19:15:32Z Stefanguzvica 88249 42680444 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Mirko Marković | slika = Mirko Marković.png | opis_slike= | datum_rođenja =[[10. maja]] [[1907]]. | mesto_rođenja =[[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]] | država_rođenja ={{zastava|Knjaževina Crna Gora}} | datum_smrti =[[29. juna]] [[1988]]. ('''81''' god.) | mesto_smrti =[[Vela Luka]], [[Korčula]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=ekonomista, revolucionar |SKOJ=[[1923]]. |KPJ=[[1925]]. |KPSS=[[1927]]. }} '''Mirko Marković''' ([[ćirilica]]: Мирко Марковић; [[Stijena (Podgorica)|Stijena Piperska]], [[10. maja]] [[1907]]. – [[Vela Luka]], [[29. juna]] [[1988]].) je bio jugoslovenski ekonomista, komunistički revolucionar, [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|španski borac]] i istaknuti organizator jugoslovenske [[Antifašizam|antifašističke]] emigracije u [[SAD]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Bio je delegat [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] na Petom kongresu [[Komunistička omladinska internacionala|Komunističke omladinske internacionale]]. U [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] bio je komandant bataljona "Džordž Vašington" u okviru XV. internacionalne brigade. [[1948]]. godine zatvoren je kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. Posle puštanja sa [[Goli otok|Golog otoka]] postao je jedan od pionira [[Kibernetika|kibernetike]] u socijalističkoj Jugoslaviji. Bio je nećak [[Vukašin Marković|Vukašina Markovića]], prijatelj [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingveja]], te autor mnogih naučnih radova iz oblasti kibernetike i ekonomije. Napisao je nekoliko književnih dela i memoare ''Odabrani put'' koji su posthumno objavljeni [[1997]]. godine. == Biografija == Mirko Marković rođen je u Stijeni Piperskoj 10. maja ili 3. juna 1907. godine, u porodici Jovana i Milene - Mike Marković. Porodica se prvenstveno bavila stočarstvom, ali je igrala i bitnu ulogu u istoriji crnogorske države. Deda Mirka Markovića, Milić Marković, bio je [[Perjanici|perjanik]] za vreme [[Nikola I Petrović Njegoš|knjaza Nikole]], a otac je period od [[1912]]. do [[1918]]. proveo boreći se u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]].{{sfn|Marković|1997|pp=13–17}} Mirkov stric, Vukašin Marković, bio je poznati socijalistički revolucionar, koji se u vreme Mirkovog rođenja nalazio u Rusiji, gde je bio član [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičke partije]]. Vukašinov brat Milutin takođe se školovao u Rusiji i postao socijalista. Ubijen je dok je Mirko još bio dete, a porodica je smatrala da je ubijen od strane vlasti jer "nije skrivao svoje napredne ideje" dok je služio u vojsci.{{sfn|Marković|1997|pp=21–22}} Cela porodica Marković bila je [[Rusofilstvo|rusofilska]]. Po Mirkovim rečima, "Otkako znam za sebe, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi u našoj porodici bila je riječ "Rusija"".{{sfn|Marković|1997|p=18}} Mirkovo odrastanje obeležila su stalna uznemiravanja od strane [[Austro-ugarska vojska|austrougarskih vojnika]] te pomaganje njegove porodice [[Komiti|komitama]]. Mali Mirko je na kraju Prvog svetskog rata preživeo [[Španska gripa|španski grip]]. Porodica Marković, inspirisana idejama [[Oktobarska revolucija|revolucije u Rusiji]], te nezadovoljna [[Podgorička skupština|ujedinjenjem]] sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], koje je bilo ostvareno na monarhističkim i centralističkim osnovama, a ne republikanskim i federativnim, priklonila se [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]].{{sfn|Marković|1997|pp=23–30}} === Rad u SKOJ-u i sa komitama === [[1921]]. godine u Crnu Goru se iz [[SSSR|Sovjetske Rusije]] vratio Vukašin Marković, koji je nedugo potom pokrenuo komitsku borbu u crnogorskim planinama. Proglasi Vukašina Marković pozivali su "[[Jugoslaveni|jugoslovenski narod]]" i "[[Crnogorci|crnogorski narod]]" da stupe u borbu za "federativnu republiku Jugoslaviju" i "slobodnu samoupravu Crne Gore" u okviru te federacije.<ref>Jovan R. Bojović (ur.), ''Izvori za istoriju radničkog pokreta i revolucije u Crnoj Gori (1918–1945), Serija I, Knjiga I (1918–1929)'' (Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore, 1971), 253–256.</ref> Cela porodica se našla na udaru vlasti, te je čak i petnaestogodišnji Mirko, tada đak četvrtog razreda gimnazije, bio uhapšen samo zato što je nećak Vukašina Markovića. Mirko je zbog toga isključen iz Gimnazije, pa je morao da upiše Trgovačku akademiju u [[Podgorica|Podgorici]].{{sfn|Marković|1997|pp=232–236}} Kao đak u Trgovačkoj akademiji, Mirko Marković je osnovao "Trezvenjačko društvo [[Gavrilo Princip]]". Formalno, društvo se borilo protiv [[Alkoholizam|alkoholizma]], ali u stvarnosti je bilo legalni ogranak [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]]. Društvo je imalo i pozorišnu i fudbalsku sekciju.{{sfn|Marković|1997|pp=239–242}} Govori udruženja, koji su počinjali kao pouke o štetnosti alkoholizma, obično su se završavali lekcijama o [[Kapitalizam|kapitalizmu]] kao izvoru svih društvenih zala.{{sfn|Marković|1997|p=243}} [[Datoteka:Vukašin Marković.jpg|thumb|250px|Mirkov stric Vukašin Marković.]] Mirko Marković bio je premlad da se odmetne u komite, te je organizovao komuniste u Podgorici, ali i radio kao kurir komita. Pomagao je svom stricu Vukašinu tako što je održavao vezu između njega i dvojice tada najvažnijih crnogorskih komunista u gradu, [[Jovan Tomašević|Jovana Tomaševića]] i [[Aleksa Pavićević|Alekse Pavićevića]].{{sfn|Marković|1997|pp=244–246}} [[1923]]. godine, po sopstvenom svedočenju, Mirko i formalno postaje član Komunističke partije Jugoslavije (mada se verovatnije, u tom trenutku, radilo o članstvu u SKOJ-u). Sastaje se i sa drugim bitnim crnogorskim komunistima, kao što su [[Bracan Bracanović]], [[Petko Miletić]], [[Marko Mašanović]], [[Božo Ljumović]], [[Adolf Muk]] i [[Ivan Milutinović]], koji mu je bio i dalji rođak.{{sfn|Marković|1997|p=248}} Marković je bio veza Pokrajinskih komiteta KPJ za Crnu Goru i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. [[1925]]. godine, završio je Trgovačku akademiju.{{sfn|Marković|1997|pp=252–253}} U leto 1925. godine, nakon bekstva Vukašina Markovića iz zatvora, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] donosi odluku da Mirka Markovića pošalje u [[Beč]], gde će se povezati sa jugoslovenskim komunistima i organizovati prebacivanje svog strica u inostranstvo. Nakon toga, i Mirko i Vukašin trebali su da odu u SSSR – Vukašin da se skloni od političkih progona, a Mirko da stekne visoko obrazovanje.{{sfn|Marković|1997|p=255}} Svoje putovanje u Beč Mirko Marković je opisao u memoarima: {{citat|Poslije nekoliko dana Spasoje mi je uručio moj pravi pasoš (koji su dobili preko nekog simpatizera ili komuniste u aparatu banovine) i novac za put do Beča, "a za natrag daće ti oni u Beču", partijsku poštu za CK i adresu veze u Beču.<br> Do [[Kotor|Kotora]] sam stigao autobusom, a od Kotora do [[Zelenika|Zelenike]] nekim brodićem. Uveče sam sio u voz (prvi put u životu) za [[Zagreb]]. U Zagrebu sam pošao u austrijski konzulat i dobio ulaznu vizu za [[Austrija|Austriju]]...<br> Uzgred budi rečeno, sve me zbunjivalo – od "[[Bata Corporation|Batinih]]" cipela koje sam kupio za 99 dinara, šeširčeta na glavi i željezničkih vagona, pa do [[Sarajevo|Sarajeva]] i Zagreba – tih za mene nepoznatih gradova. A šta me je tek čekalo u Beču koji je za mene bio samo neki daleki đački pojam – prestonica austro-ugarskih careva – najveći "švapski grad"!{{sfn|Marković|1997|p=256}}}} U Beču se Mirko Marković povezuje sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]] i [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], saradnicima časopisa [[La fédération balkanique]]. Kusovac je bio glavna veza za prebacivanje Vukašina Markovića iz Jugoslavije, a Mirko Marković je više puta sa lažnim dokumentima putovao iz Beča u Jugoslaviju i nazad dok plan nije razrađen u detalje. Preko Sarajeva, [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], Zagreba i [[Maribor|Maribora]], Mirko Marković je prevezao svog strica u Austriju, a u Beču su odmah upućeni u sovjetsku ambasadu.{{sfn|Marković|1997|pp=257–263}} Početkom [[1926]]. godine, dok su čekali dokumenta za putovanje u Sovjetski Savez, Mirko i Vukašin Marković uhapšeni su u Hotelu "Park" kraj bečkog [[Schönbrunn|Schönbrunna]], na osnovu poternice raspisane u Jugoslaviji. [[Datoteka:Hietzing (Wien) - Parkhotel Schönbrunn.JPG|thumb|350px|Zgrada Hotela "Park" u Beču, u kojoj su 1926. godine uhapšeni Mirko i Vukašin Marković.]] Istražni zatvor je bio "pripravni tečaj" Mirka Markovića za kasnije studije u Moskvi. Stric ga je dok su boravili u pritvoru učio o istoriji radničkog pokreta, o [[Prva internacionala|Prvoj]], [[Druga internacionala|Drugoj]] i [[Kominterna|Trećoj internacionali]], o radu [[Sovjet|sovjeta]] u Rusiji za vreme revolucije, i o razvoju Komunističke partije Jugoslavije. Uputio je Mirka Markovića u [[Frakcija|frakcijske]] sukobe između "desnice" i "levice" u KPJ (sam Vukašin Marković bio je pristalica levice) i u osnove [[Marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. Sud je na kraju doneo odluku da se, zbog ilegalnog boravka u zemlji, obojica doživotno proteraju iz Austrije, ali da ne budu izručeni Jugoslaviji. U Austriju je u međuvremenu došla i Mirkova sestra Zara, pa su njih dvoje zajedno pošli u SSSR.{{sfn|Marković|1997|pp=263–266}} Vukašin im se pridružio par meseci kasnije, nakon odslužene kraće zatvorske kazne. === Obrazovanje i rad u SSSR === Po dolasku u SSSR, u jesen 1926. godine, Mirko Marković je upisao [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada]]. U početku je bio zatečen siromaštvom i zaostalošću Sovjetske Rusije: {{citat|Slika Moskve – bez automobila, sa zaprežnim kolima na sve strane, neopravljenim kolovozima, oskudno odjevenim prolaznicima, rijetkim dućanima, sve je to na mene djelovalo deprimirajuće... Kada smo pričali crnogorskim seljacima o Sovjetskom Savezu, predočavali smo im "bogatstvo i siti život", nemajući skoro nikakve predstave o strahotama razaranja u [[Ruski građanski rat|dugogodišnjem ratovanju poslije obaranja cara]], o gladnim godinama u doba imperijalističke blokade. Trebalo mi je podosta vremena da o svemu tome saznam, skrivajući duboko u sebi klicu razočarenja... Sjećam se, u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata bio je dat seljacima određen broj plugova iz ratne odštete Austrougarske. Bila je velika jagma za tim plugovima. (Ranije su upotrebljavane jedino drvene ralice). A omladina agituje za socijalizam, za sovjetsku Rusiju... Tako, pitaju nas seljaci, ako i kod nas dođu Sovjeti i – taj socijalizam, hoćemo li dobiti plugove? – A mi odgovaramo: – Nego kako, i to zlatne! – I to im govorimo sa svom ozbiljnošću, a seljaci vrte glavama i čisto nam ne vjeruju.<br> A sada gledam kako po ulicama Moskve tandrču dotrajali crveni tramvaji i zaprežna kola! Sada ja vrtim glavom: "Ovo nešto nije u redu!" A u stvari, nije bilo u redu moje znanje i poznavanje tek rođene u krvi i mukama sovjetske države, koja je jedva ostala u životu... {{sfn|Marković|1997|p=35}}}} Na KUNMZ-u, Mirko Marković je aktivno učestvovao u studentskim borbama kao istaknuti pristalica leve frakcije, koja se odlikovala revolucionarnim radikalizmom i zalaganjem za [[Balkanska federacija|Balkansku federaciju]]. Bio je blizak prijatelj drugih vodećih "levičara", kao što su [[Stjepan Cvijić]], [[Janko Mišić]] i [[Pero Popović Aga]]. Bio je ostrašćeni protivnik istaknutog partijskog rukovodioca i vođe "desnice", [[Sima Marković|Sime Markovića]].{{sfn|Marković|1997|pp=45–46}} Tada je postao blizak i sa kolegom sa studija Petkom Miletićem, koji je bio saborac njegovog strica u gerili par godina ranije.{{sfn|Marković|1997|pp=49–50}} [[1927]]. godine, Marković je počeo da se bavi novinarskom delatnošću. Radio je kao dopisnik jugoslovenskog komunističkog dnevnog lista ''Radnik'', koji je izlazio u [[Chicago|Čikagu]].{{sfn|Marković|1997|p=56}} U leto [[1928]]. godine, Mirko Marković bio je predstavnik [[SKOJ|SKOJ-a]] na Petom kongresu [[Komunistička omladinska internacionala|Komunističke omladinske internacionale]]. Posle kongresa je sa grupom jugoslovenskih skojevaca posetio Republiku [[Mari El]] i njen glavni grad Joškar-Ola.<ref>[https://www.marpravda.ru/archive/viewer/?id=602564 "Зарубежные гости в Йошкар-Ола", ''Марийская Деревня'', br. 102 (373), 6. septembra 1928, 2.]</ref> U proleće [[1929]]. godine, Marković je bio jedan od glavnih učesnika slučaja oko "Grupe 41". Grupa studenata "levičara" napisala je žalbu Kominterni i Boljševičkoj partiji, u kojoj je ukazivala na politički [[oportunizam]] rektorke KUNMZ-a Marije Frumkine (koja je podržavala [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]]), te desničarskog rukovodstva u KPJ, u koje su, pored Sime Markovića, ubrajali i [[Milan Gorkić|Milana Gorkića]]. Autori teksta su bili Mirko Marković i njegova dva najbliža prijatelja sa studija, [[Nikola Orovčanac]] i [[Josip Donelli–Rafanelli]] (Bioković). Pismo je prvo osuđeno kao frakcionaško, a potom i kao [[Trockizam|trockističko]], jer je pisano sa levih pozicija i jer su ga potpisali neki studenti predvođeni profesorom [[Ante Ciliga|Antom Ciligom]], koji će se nedugo potom izjasniti kao trockisti. Ciliga i troje studenata trockista su izbačeni iz partije, a Marković, Orovčanac i Bioković dobili su samo partijsku opomenu i proterivanje na partijski rad u provinciju. Tada je počela i netrpeljivost Mirka Markovića prema Milanu Gorkiću, koja će trajati do kraja Gorkićevog života. Marković je kasnije uvek negirao da je politika izražena u pismo koje je napisao bila "trockistička".<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 109–113. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Luhcentrokuz 1932.jpg|center|thumb|750px|Panorama novih pogona fabrike "Luganskteplovoz" u Lugansku, čijom izgradnjom je rukovodio Mirko Marković.]] U leto 1929. godine, po partijskoj kazni, Mirko Marković je poslat u [[Lugansk]] u [[Donbas|Donbasu]], gde je radio u fabrici lokomotiva za vreme kampanje [[Industrijalizacija|industrijalizacije]].{{sfn|Marković|1997|pp=59–61}} Krajem godine, on i kažnjeni drugovi uputili su pismo Plenumu Izvršnog komiteta Komunističke internacionale u kom su tražili da im se kazna skine i insistirali da njihova "levičarska" gledišta nisu bila pogrešna i da je njihova ocena da je Gorkić pristalica Buharina bila ispravna. Pismo, koje su u ime SKOJ-a potpisali Gorkić kao i istaknuti predstavnici partijske levice, Stjepan Cvijić i [[Vilim Horvaj]], utvrdilo je jedinstvo partije po tom pitanju i posavetovalo Markoviću i drugovima da se povinuju odlukama KPJ i Kominterne.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |title=Ivan Očak, ''Gorkić: Život, rad i pogibija'' (Zagreb: Globus, 1988), 117–118. |access-date=2025-12-22 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218045029/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20(755)/Gorkic%20_%20Zivot,%20rad%20i%20pogibija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1930]]. godine, Marković je objavio svoje prvo književno delo: roman ''Brodarka''. Roman je bio inspirisan štrajkom beogradskih radnika na [[Čukarica|Čukarici]] 1924. godine i policijskim ubistvom radnice Ljubice Ljubičić.{{sfn|Marković|1997|pp=56–58}} U Lugansku je Marković živeo od honorara koji je dobio za objavljivanje ''Brodarke'' i paralelno izučavao [[Tokarenje|tokarski]] zanat. Posle završenog zanata, skinuta mu je partijska opomena i poslat je u pogon kotlova.{{sfn|Marković|1997|pp=60–67}} Zbog uspeha na radu, Marković je na kraju postavljen za sekretara Strojpartkoma. To je značilo da je rukovodio partijskom organizacijom građevinara zaduženom za izgradnju novog pogona tokom industrijalizacije Donbasa. Posao je bio ogroman i naporan, a Marković ga je opisivao kao herojski poduhvat: {{citat|Ovo je bilo grandiozno gradilište prve petoljetke na kome je bilo angažovano oko šezdeset hiljada građevinara, mahom sa sela. Gradilo se na cijelom terenu: svi pogoni buduće fabrike, skladišta, depoi, pomoćna postrojenja, prilazni putevi, buduća stambena naselja. Takav juriš u izgradnji, inače, bio je tih godina karakterističan za cio Sovjetski Savez. Na takvim gradilištima najviše su radili sezonski radnici, uglavnom "mužiki", u lipovim opancima i lanenim hlačama, neobrijani. Poznato je da je kapitalistička propaganda širila nevjericu u to da li "mužička Rusija" može ostvariti svoj prvi petogodišnji plan. Ali se prevariše, kao uostalom što su se svaki put prevarili u prognoziranju sudbine Sovjeta. <br> Opet su nastale neprospavane noći, kao nekada u pogonu kotlova. Koliko puta sam se sjetio blaženih dana za tokarskim strukom! Na čitavom gradilištu bili su postavljeni snažni reflektori. Radilo se ne samo udarnički već i u tri smjene. Građevinskih mašina bilo je još uvijek vrlo malo; korišćene su konjske zaprege; ali glavna snaga bila je ona ljudska...<br> [[Udarnik|Socijalističko takmičenje]] između zadruga bilo je stalno. Čim bi neka zadruga izbila na prvo mjesto i dobila prelaznu crvenu zastavu – to se onda slavilo naveliko, uz vojnu muziku nekog luganskog puka i svečane govore. Takvom prigodom nagrađeni su dobijali i materijalne stimulanse u novcu, u dodatnom broju tačkica za robu i sl. Prelazna crvena zastava se vijorila na baraci zadruge sve dok bi ova zauzimala prvo mjesto u takmičenju, da bi poslije prešla nekoj drugoj.{{sfn|Marković|1997|pp=72–73}}}} [[1931]]. godine, Marković je premešten iz Luganska u [[Minsk]], gde je postavljen za sekretara partijske organizacije u metalurgijskom preduzeću "Komunar". Bio je i zamenik urednika istoimenih fabričkih novina. Vikendima je odlazio u jedno selo na granici sa [[Poljska|Poljskom]], u kojem su seljaci-boljševici bili organizovali [[kolhoz]], da im pomogne u privlačenju celokupnog seljaštva u kolhoz u procesu [[Kolektivizacija|kolektivizacije]]. Preduzeće "Komunar" snabdevalo je novo kolektivno gazdinstvo poljoprivrednom mašinerijom koju je proizvodilo, i Marković tvrdi da je privukao oko 170 domaćinstava u kolhoz.{{sfn|Marković|1997|pp=77–82}} Dok je boravio u Minsku, na inicijativu beloruskog pisca [[:ru:Жилунович, Дмитрий Фёдорович|Gartnija Tiške]], ''Brodarka'' je prevedena na [[Bjeloruski jezik|beloruski jezik]].{{sfn|Marković|1997|pp=82–83}} Već u jesen 1931. godine, Mirko Marković upućen je nazad u Moskvu, da studira na novom Institutu crvene profesure Svetske privrede i svetske politike, koji je vodio najpoznatiji sovjetski ekonomista, [[Komunistička partija Mađarske|mađarski komunista]] [[Eugen Varga]]. Za taj rad Markovića je lično preporučio poljski komunista Tomasz Dąbal, jedan od vođa [[Seljačka internacionala|Seljačke internacionale]].{{sfn|Marković|1997|pp=84–85}} Pored Varge, predavači su mu bili Nikolaj Buharin, [[Karl Radek]] i filozof [[Abram Deborin]]. Ovaj program smatrao se za svojevrsni doktorski studij i već na kraju druge godine studija Mirko Marković postao je predavač političke ekonomije na Vojnoinženjerskoj akademiji Kujbiševa.{{sfn|Marković|1997|p=88}} Bio je i predavač političke ekonomije jugoslovenskoj grupi u [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]].{{sfn|Marković|1997|p=94}} Kao doktorant na Institutu, Marković je [[1932]]. godine napisao kratku brošuru ''Jugoslavija'' od osamdesetak strana, koja je bila njegov prvi naučni rad. Knjiga se ukratko bavila nastankom Jugoslavije, i iznosila pregled političkih partija, "nacionalno-revolucionarnih" organizacija, situacije u poljoprivredi i industriji, te o položaju radničke klase i KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=90–92}} [[1935]]. godine je objavio članak "Kako žive seljaci Jugoslavije" za časopis ''Kolhoznik'', koji je uređivao [[Maksim Gorki]]. Gorki je bio oduševljen člankom i Markovićevim spisateljskim sposobnostima, te je insistirao da se lično upoznaju i ohrabrivao Markovića da nastavi da se bavi književnošću.{{sfn|Marković|1997|pp=92–94}} U proleće iste godine, Mirko Marković je završio Institut crvene profesure.{{sfn|Marković|1997|p=110}} Na leto je prisustvovao Sedmom kongresu Kominterne, mada nije bio delegat i nije imao pravo glasa. Aktivno je učestvovao u pripremama kongresnih materijala, naročito onih koji su se bavili stanjem privrede u kapitalističkim državama. Na kongresu je predstavljena politika [[Narodni front|narodnog fronta]], a Mirko Marković je pomagao svom prijatelju Stjepanu Cvijiću, koji je na kongresu istupao sa referatom o novim zadacima komunističke omladine u okviru politike narodnog fronta i [[Antifašizam|antifašizma]].{{sfn|Marković|1997|pp=107–111}} Otprilike u vreme Sedmog kongresa Kominterne, Internacionala je donela odluku da Markovića pošalje na rad u [[Sjedinjene Američke Države]]. === Odlazak u Sjedinjene Američke Države === [[Datoteka:Chicago skyscrapers, 1930s (NBY 3184).jpg|thumb|300px|Čikago tridesetih godina prošlog veka.]] Mirko Marković preko [[London|Londona]] dolazi u [[New York|Njujork]], gde dobija uputstva od rukovodilaca [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|KP SAD]], Erla Braudera i Vilijama Z. Fostera. Nakon par dana provedenih u Njujorku, poslali su ga autobusom u Čikago, gde se nalazila redakcija lista ''Radnik'' i koji je bio centar organizovanja jugoslovenskih komunista u SAD. U SAD je Marković živeo pod lažnim imenom '''Bogoljub Popović'''.{{sfn|Marković|1997|pp=125–126}} Marković je u Čikagu bio zadužen za reorganizaciju jugoslovenskog komunističkog pokreta u duhu politike narodnog fronta. Tvrdio je da je deo razloga zašto je poslat u SAD bilo nezadovoljstvo KP SAD radom njegovog zemljaka, Crnogorca [[Nikola Kovačević - Stari|Nikole Kovačevića]]. Kako je Marković sam priznavao, između njega i Kovačevića postojala je netrpeljivost još na KUNMZ-u, pošto je Kovačević bio pristalica desne frakcije, a Marković leve. Međutim, u SAD su, uprkos tome, sarađivali blisko i izgradili vrlo dobre odnose, te su zajedno stali na čelo jugoslovenskog komunističkog pokreta u Americi. Mirko Marković postao je sekretar Jugoslovenskog partijskog biroa, te član rukovodstava srpskog i hrvatskog pokreta po liniji narodnog fronta. Takođe je postao urednik novina "Slobodna reč", koje su izlazile u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pitsburgu]].{{sfn|Marković|1997|pp=126–128}} Organizacija po liniji narodnog fronta značila je ne samo okupljanje komunista i socijalista, nego i svih antifašistički orijentisanih lica iz emigracije. U tome je naročitu ulogu igralo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] sveštenstvo, jer je među pravoslavnim sveštenicima Srbima u SAD bilo mnogo levičara, pa čak i simpatizera komunizma. Nikola Kovačević pisao je o kaluđeru iz [[Manastir Gomirje|manastira Gomirje]] Saviću koji se tada nalazio u Pitsburgu i koji je čitao [[Karl Marx|Marxov]] ''[[Das Kapital]]''. Komunisti su takođe bili u veoma prisnim odnosima sa sveštenikom Vojislavom Gaćinovićem, rođenim bratom ideologa [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] [[Vladimir Gaćinović|Vladimira Gaćinovića]].{{sfn|Bojović|1981|p=111}} Od nekomunističkih stranaka, Marković je uspostavio naročito blisku saradnju sa predstavnicima [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. [[1936]]. godine, u jeku priprema za Prvi antifašistički kongres Srba u SAD, Marković je istupio sa predlogom da se kongres održi baš na [[Vidovdan]], jer je smatrao "da bi reakciji trebalo oduzeti taj monopol na Vidovdan, kao i na sve druge slične događaje iz istorije srpskog naroda." Predsedavajući na kongresu bio je prota Jovan Krajnović, vođa Samostalne demokratske stranke u SAD. Nakon uspešnog prvog kongresa, odlučeno je da "Vidovdanski kongresi" postanu godišnji događaj, a "Slobodna reč" postala je organ srpskog antifašističkog pokreta u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=130–133}} Manje od mesec dana posle održavanja Vidovdanskog kongresa, u [[Druga Španska Republika|Španiji]] je počela pobuna ekstremno-desničarskih generala kojom je započeo [[Španski građanski rat]]. Mirko Marković je odmah počeo sa radom na organizaciji slanja [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskih dobrovoljaca iz SAD u Španiju]]. Obišao je Čikago, Pitsburg, Njujork, [[Detroit]] i [[Cleveland|Klivlend]], ali je nedugo potom i sam izrazio želju da ode u Španiju da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=133}} U novembru 1936. godine, Marković je hitno pozvan u Njujork, gde ga je, na njegovo iznenađenje, dočekao njegov stari prijatelj Stjepan Cvijić. Cvijić je isto došao u SAD radi organizovanja prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Marković je zamolio Cvijića, kao uticajnijeg u Kominterni, da urgira za njegovo slanje u borbu. Molba je urodila plodom i u decembru [[1936]]. godine, Mirko Marković je krenuo preko okeana.<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 428–429.]</ref>{{sfn|Vukliš|2024|p=247}} U [[Pariz|Parizu]] se sastao sa Kusovcem i Gorkićem, i odatle se, sa grupom američkih doborovoljaca, uputio ka [[Pirineji|Pirinejima]].{{sfn|Marković|1997|pp=139–141}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Marković i ćopić.png|thumb|350px|Mirko Marković, [[Vladimir Ćopić]] i američki interbrigadista Dejvid Mejts (David Mates) u štabu XV internacionalne brigade u gradiću Ambite kraj [[Madrid|Madrida]], 25. juna 1937. godine.]] Mirko Marković je stigao u Španiju [[20. aprila]] [[1937]]. godine i odmah se priključio [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]].<ref>[https://vreme.com/projekat/spisak-jugoslovena-spanskih-boraca/ "Spisak Jugoslovena španskih boraca", ''Vreme'' 23.9.2016.]</ref> U proleće 1937. godine, Marković je postavljen za komandanta novog američkog bataljona "Džordž Vašington". Kao komandant bataljona, upoznao je američkog pisca Ernesta Hemingveja, koji je takođe došao u Španiju. Iako su se u početku ozbiljno sukobili jer je Hemingvej želeo da učestvuje u ratnim dejstvima, a Marković mu je branio, ubrzo su postali bliski prijatelji.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277–278}} Bataljon Vašington imao je četiri čete, i svaka je imala po četiri voda od oko 30 do 40 boraca, kao i medicinski odred i intendantsku grupu.{{sfn|Marković|1997|p=157}} Bataljonom je upravljao strogo i u skladu sa disciplinskim odredbama Internacionalnih brigada. Kada je pijani američki dobrovoljac pokušao da napastvuje lokalnu devojku, Marković je naredio streljanje, ali je kazna preinačena na insistiranje samih meštana, kao "manifestacija ljubavi Španaca prema internacionalcima".{{sfn|Vukliš|2024|p=304}} Marković je komandovao Bataljonom Vašington tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. Bataljon je u bici pretrpeo velike gubitke, naročito tokom borbi za brdo ''Cerro de Mosquito'' počevši od [[9. jula]] 1937. godine. [[14. jula]] su bataljoni "Vašington" i "Linkoln", zbog velikih gubitaka, spojeni u jedan bataljon, a Marković je postao njegov komandant. Ubrzo je došao u sukob sa komandantom XV internacionalne brigade, Klausom Bekerom, jer je odbio da naredi svojim vojnicima juriš na brdo. Zbog toga je već [[20. jula]] smenjen.{{sfn|Vukliš|2024|pp=330–331}} U avgustu 1937. godine prebačen je na [[Aragonija|Aragonski]] front i borio se u Bici za Belčite.{{sfn|Marković|1997|pp=200–212}} Posle toga je Marković upućen u štab XV birgade u Albaceti, gde je bio zadužen za prebacivanje [[Bataljon Dimitrov|Bataljona "Dimitrov"]] u 45. diviziju.{{sfn|Vukliš|2024|p=363}}{{sfn|Marković|1997|pp=213–214}} Krajem 1937. i početkom [[1938]]. godine, Marković je učestvovao u borbama za [[Teruel]], a posle pobede [[Francisco Franco|Frankovih]] snaga, bio je zadužen za evakuaciju ranjenika iz [[Valencia|Valensije]] na levu obalu reke [[Ebro]], jer je postalo očigledno da će frankisti prepoloviti teritoriju Republike.{{sfn|Marković|1997|pp=215–226}} Marković je u Španiji ponovo postao upleten u unutarpartijske sukobe. Nakon [[Aprilski plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (1936)|Aprilskog plenuma CK KPJ]] 1936. godine, došlo je do sukoba između Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Dok je Gorkić optuživao Markovića da se sa previše naklonosti odnosi prema Ćopiću, Ćopić je Markovića smatrao za "slabog i pretencioznog". Marković je u septembru 1937. godine uputio pismo Gorkiću u kom se žalio na Ćopićevo podrivanje Gorkićevog autoriteta, ne znajući da je Gorkić tada već [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|uhapšen u Moskvi]] pod lažnim optužbama za špijunažu.{{sfn|Vukliš|2024|pp=361–363}} Uprkos tome, Marković je aktivno štitio Ćopića od intriga američkih članova brigade koji su bili nezadovoljni njegovim učinkom na čelu XV internacionalne brigade.{{sfn|Vukliš|2024|pp=277, 370}} U jesen 1937. godine, nakon što se glasina o hapšenju Gorkića proširila među jugoslovenskim borcima u Španiji, Mirko Marković priključio se neformalnoj grupi koju so vodili [[Roman Filipčev]] i [[Nikola Kovačević – Čudnovski]], a koja se sukobila sa [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], nezvaničnim predstavnikom CK KPJ u Internacionalnim brigadama.{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Grupi je [[Josip Broz Tito]], koji je podržavao Maslarića, dao naziv "povratnici", jer su neki od članova grupe tražili da se povuku sa fronta pod izgovorom čuvanja kadrova za buduću revolucionarnu borbu u Jugoslaviji.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}}{{sfn|Gužvica|2020|pp=107–108}} Mirko Marković je uvek insistirao da on nikada nije hteo da napusti front, i da ga je sa "povratnicima" vezivala skepsa prema Gorkiću i njegovim pristalicama, a ne strah da se bori.{{sfn|Marković|1997|p=215}} [[10. marta]] [[1938]]. godine, Marković je prisustvovao sastanku jugoslovenskih interbrigadista u [[Albacete|Albaceti]], na kojoj su pokušali da izglade sukob. Optuživao je Maslarića za vođenje nepravilne politike i loš odnos prema dobrovoljcima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=403–404}} Marković je bio povezan sa Labudom Kusovcem, kojeg je znao još iz Beča, kao i sa Kusovčevim prijateljem [[Ivan Marić|Ivom Marićem]]. Obojica su bili Titovi protivnici u Parizu i bili su, kao i Marković, nepoverljivi prema Gorkiću, i svima koje su, poput Tita, sumnjičili za suviše bliske veze sa Gorkićem. Najverovatnije se Marković tokom svog kratkog boravka u Parizu 1938. godine ponovo sastao s Kusovcem i njegovim saveznicima. U jednom pismu [[Karlo Hudomalj|Karlu Hudomalju]] prokomentarisao je da su Tito i ljudi oko njega "[[Trockizam|trockisti]]" i "ostala antipartijska govnarija", ali i izrazio spremnost da bude svojevrsni dvostruki agent za Kusovca i Hudomalja, smatrajući da Tito ima poverenja u njega.{{sfn|Gužvica|2020|pp=108, 129}} U avgustu 1938. godine, Marković se u Parizu sastao i sa Vladimirom Ćopićem i sa Josipom Brozom Titom, koji su se tih dana spremali za odlazak u Moskvu. Ćopić ga je pozvao da pođe sa njim u SSSR, ali je Marković to odbio. Hteo je da ide na rad u Jugoslaviju. Marković je tvrdio da mu je Tito par dana kasnije saopštio da ilegalaca u Jugoslaviji ima dovoljno i da je doneta odluka da ide nazad u SAD, ali ovaj put ne po liniji Kominterne, nego po liniji CK KPJ.{{sfn|Marković|1997|pp=279–280}} Međutim, po podacima CK KPJ, Marković je otišao u SAD na svoju ruku i suprotno instrukcijama Centralnog komiteta. Tito je zbog ovoga kasnije pokušavao da marginalizuje Markovića u pokretu jugoslovenskih iseljenika u SAD, ali su ga kadrovi KP SAD podržavali i gurali uprkos protivljenju KPJ.{{sfn|Radanović|2016|p=61}} Marković je za Ameriku krenuo brodom "Normandija", kao slepi putnik, iz [[Le Havre|Avra]]. Krio se u odeljenju električnih motora za pogon brodske ventilacije. Kako nije mogao da izdrži vrućinu i odsustvo vazduha, izašao je iz odeljenja, nakon čega je uhvaćen i bačen u samicu. Po dolasku u Njujork mu je suđeno, i za njega se zalagao socijalistički kongresmen Vito Markantonio. Umesto izručenja Francuskoj ili Jugoslaviji, sud je doneo odluku da se Marković protera iz SAD, ali u zemlju koju sam izabere. Odabrao je [[Kuba|Kubu]], koja ga je primila pod uslovom da potpiše izjavu da se neće baviti političkim aktivnostima.{{sfn|Marković|1997|pp=281–287}} === Boravak na Kubi i povratak u SAD === [[Datoteka:Pilar (Ernest Hemingway's boat).jpg|thumb|250px|Hemingvejev brod "Pilar", kojim su on i Marković išli u lov na [[Iglun|sabljarke]].]] [[1939]]. godine, Marković je stigao u [[Havana|Havanu]]. Američki komunistički pisac [[Mike Gold|Majk Gold]], kog je poznavao još sa svog prvog putovanja u Njujork, povezao ga je sa Hemingvejom.{{sfn|Marković|1997|pp=293–294}} Marković i Hemingvej su se redovno družili na Kubi: išli su zajedno u ribolov, na večere, i raspravljali o književnosti. Hemingvej se konsultovao sa Markovićem oko rukopisa njegovog novog romana o Španskom građanskom ratu, ''[[For Whom the Bell Tolls|Za kim zvono zvoni]]'', a Hemingvej će Marković zauzvrat pomoći sa objavljivanjem njegove kratke priče u američkom časopisu ''[[Esquire]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=278}}{{sfn|Marković|1997|pp=295–304}} Zahvaljujući zalaganjima Hemingveja u američkoj ambasadi u Havani, Marković je uspeo da dobije dozvolu za legalan povratak u SAD. Vratio se u SAD krajem avgusta ili početkom septembra 1939. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=305–307}} Marković je došao u Sjedinjene Države, po svojim rečima, da bi rešio "krizu" u pokretu, izazvanu uticajem nacionalističkih i [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalističkih ideja]].{{sfn|Marković|1997|pp=311–312}} Marković je ponovo postao urednik "Slobodne reči" i organizator vidovdanskih kongresa.{{sfn|Vukliš|2024|p=541}} Agitovao je među pravoslavnim sveštenstvom i okupljao ih po političkoj liniji antifašizma. Na Četvrtom crkvenom saboru u Manastiru Svetog Save u Libertivilu, u septembru [[1941]]. godine, Marković je održao antifašistički govor u podršku Sovjetskom Savezu koji je naišao na sveopšte odobravanje sveštenstva i naroda: {{citat|[[Hitler]] i [[fašizam]] nijesu samo neprijatelji radništva i seljaštva. Oni su neprijatelji čitavog slobodoljubivog svijeta. Niti srpski sveštenik može služiti u srpskoj crkvi, niti srpski radnik može raditi u srpskoj fabrici, niti srpski seljak može orati srpsku njivu – dok postoji Hitler i hitlerizam.<br>Srpski radnički pokret potpuno je svestan ove činjenice. Zato mi i kažemo da danas nije pitanje: jesi li [[Republikanska stranka (Sjedinjene Američke Države)|republikanac]] ili [[Demokratska stranka (Sjedinjene Američke Države)|demokrata]], komunista ili socijalista, [[Monarhizam|monarhista]] ili za Sovjete. Pitanje je: jesi li za fašizam ili protiv fašizma? I mi želimo da se cjelokupno američko srpstvo okupi pod jedan jedini barjak za uništenje fašizma, a svi ostali barjaci da se ostave po strani, dok ne bude oslobođeno i spaseno čovječanstvo od tog najstrašnijeg neprijatelja.{{sfn|Marković|1997|p=327}}}} S Markovićem su radili [[Srđa Prica]], [[Stevan Dedijer]] i Nikola Kovačević.{{sfn|Bojović|1981|pp=194–195}} Sa svom trojicom je često dolazio u sukobe, koji nisu bili političke, nego lične prirode.{{sfn|Radanović|2016|pp=62–63}} Radio je na organizovanju Sveslovenskog kongresa u Detroitu u aprilu [[1942]]. godine, koji je postao najveća antifašistička manifestacija Slovena u SAD, i obezbedio pismo podrške [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] antifašističkom pokretu za VII Vidovdanski kongres te godine. Marković je bio blizak prijatelj Teslinog sestrića [[Sava Kosanović|Save Kosanovića]] i preko njega se više puta susretao sa Teslom tokom poslednjih godina naučnikovog života. Marković je obezbedio podršku Tesle antifašističkom pokretu, što nije bilo preterano teško, jer je Tesla još polovinom tridesetih javno istupao protiv [[Benito Mussolini|Musolinijeve]] invazije na [[Etiopija|Etiopiju]]. Igrom slučaja, Marković je stigao u Njujork na [[Božić]], 7. januara [[1943]]. godine. Po običaju, odmah po dolasku, sa stanice se javljao svom prijatelju Savi Kosanoviću. Tog jutra, Sava ga je pozvao da hitno dođe do hotela "Njujorker", jer je njegov ujak upravo preminuo. Tako je Marković bio prisutan u prvim trenucima posle smrti Nikole Tesle. Po njegovim tvrdnjama, par sati nakon što je došao, nepoznati ljudi iz [[Pentagon|Pentagona]] odneli su iz sobe mnoge Tesline papire i stvari uprkos protestima Kosanovića.{{sfn|Marković|1997|pp=315–319, 331–338}} Marković se u početku pridržavao "kominternovske interpretacije ustanka u Jugoslaviji koja je podrazumevala saradnju između komunista i monarhista." U tom svojstvu se čak i susreo i fotografisao sa [[Petar II Karađorđević|kraljem Petrom II]] 1942. godine i predao mu 4.000 dolara.{{sfn|Radanović|2016|p=62}}{{sfn|Marković|1997|p=351}} Nakon što su preko Radija "Slobodna Jugoslavija" počele da dolaze vesti o [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnji četnika sa okupatorom]], Mirko Marković je organizovao propagandu protiv [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u SAD.{{sfn|Marković|1997|pp=319–321}} Proleća i leta 1943. godine, Marković je bio inicijator i osnivač Ujedinjenog odbora južnoslovenskih Amerikanaca, koji je zvanično osnovan 7. avgusta u Klivlendu. Za predsednika je izabran [[Louis Adamič]], a Mirko Marković bio je član šireg odbora i zvanični predstavnik Srba. Odbor je organizovao masovne akcije prikupljanja pomoći žrtvama rata u Jugoslaviji, kao i partizanskom pokretu. U radu su učestvovali i poznati predstavnici američkog društva kao što su [[Eleanor Roosevelt]] i [[Fiorello H. La Guardia]], koji su takođe materijalno pomagali ratom uništene krajeve Jugoslavije.{{sfn|Marković|1997|pp=323–326}} [[1945]]. godine, Marković je bio organizator zvaničnog boravka delegacije nove Jugoslavije u Njujorku. Delegaciju su predvodili [[Ivan Šubašić]], [[Sreten Žujović]] i [[Vladimir Dedijer]]. Odatle su otišli za [[San Francisco|San Francisko]] na osnivačku skupštinu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Posle toga, bio je zadužen za smenu kadrova u jugoslovenskoj ambasadi u [[Washington, D.C.|Vašingtonu]], gde su monarhistički kadrovi zamenjeni pristalicama Narodnooslobodilačkog pokreta. Jednog dana, novi ambasador saopštio mu je da ga je [[Politbiro]] CK KPJ pozvao da se, nakon dvadeset godina, vrati u Jugoslaviju.{{sfn|Marković|1997|pp=341–343}}{{sfn|Radanović|2016|p=64}} === U socijalističkoj Jugoslaviji === [[Datoteka:Mirko Marković u partizanskoj uniformi.jpg|thumb|250px|Mirko Marković kao [[pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] [[1946]]. godine.]] Po dolasku u [[SFRJ|Jugoslaviju]] u novembru 1945. godine, Marković piše autobiografiju, detaljne izveštaje o svom radu u SAD za CK KPJ, kao i svoje utiske o radu nove jugoslovenske ambasade u SAD. Januara 1946. godine, postavljen je za jednog od urednika [[Tanjug|Tanjuga]], zadužen za emisije za inostranstvo i veze sa stranim novinarima. Kasnije je tvrdio da je već tada bio politički marginalizovan, jer, kako mu je rekao Nikola Kovačević, "u Centralnom komitetu imaju loše mišljenje o tebi".{{sfn|Marković|1997|pp=347–355}}{{sfn|Radanović|2016|p=65}} Antipatije su, po svemu sudeći, bile obostrane. Stevan Dedijer tvrdio je da je Marković govorio da nije odgovoran Titu i CK, nego sovjetskom ambasadoru i Moskvi.{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Prvi susret sa Titom na [[Dedinje|Dedinju]] Marković je opisao ovako: {{citat|Ambijent je bio neuporediv sa onim u Parizu. Onamo – bila je skromna periferijska kafanica, u civilu, prisno drugarstvo između komunista. Ovdje – kraljevski dvorac sa nekim feudalnim "mirisom", gdje prvo vučjak onjuši posjetioca prije rukovanja s domaćinom – odjevenim u besprekorno skrojenu [[Maršal Jugoslavije|maršalsku]] uniformu. Nestala je ona drugarska prisnost, ona emigrantska toplina ilegalnosti.{{sfn|Marković|1997|p=350}}}} 1946. godine, CK KPJ doneo je odluku da uputi Markovića u diplomatsku službu – kao pukovnika JNA, poslala ga je u Zapadnu Nemačku, gde je bio predstavnik Jugoslovenske armije koji je obilazio garnizone i držao predavanja o Jugoslaviji i partizanskoj borbi. Zapravo je putovao po američkoj okupacionoj zoni i držao predavanja američkim vojnicima i oficirima. Predavanja su bila podeljena na tri ciklusa: istorija Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] i osnivanje Federativne Republike. Bio je u [[Nürnberg|Nirnbergu]] za vreme [[Nirnberški proces|suđenja nacistima]] i uspeo je da dobije mesto u sali kao posmatrač. Takođe se bavio repatrijacijom jugoslovenskih ratnih zarobljenika koji su se još uvek nalazili u Nemačkoj.{{sfn|Marković|1997|pp=359–366}} U jesen 1946. godine, Marković se vraća u Beograd i postaje predavač političke ekonomije na [[Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu|Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Na osnovu svojih predavanja i zalaganjima [[Mitra Mitrović|Mitre Mitrović]] objavio je knjigu ''Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma'' u 30.000 primeraka.{{sfn|Marković|1997|pp=371–381}} U proleće [[1948]]. godine, Marković je obavešten o planovima da bude novi jugoslovenski ambasador u Londonu.{{sfn|Marković|1997|pp=381–382}} Ove planove naglo je prekinula Rezolucija Informbiroa u junu 1948. godine. Da stvar bude gora po Markovića, istog meseca isplivala je njegova prepiska sa Karlom Hudomaljem, koju je u Jugoslaviju dostavio jedan od jugoslovenskih iseljenika u Francuskoj, i u kojoj je on rukovodstvo oko Tita nazivao "trockistima" i "govnarijom".{{sfn|Gužvica|2020|p=108}}<ref>[https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_03_guz_53-74.pdf Stefan Gužvica, "The Spanish Inquisition: Factional Struggles among the Yugoslav Interbrigadistas", ''Istorija 20. veka'' 1/2019, 61.]</ref> Marković je tada već bio pod nadzorom [[UDBA|Udbe]], jer je bio deo "kružoka" nezadovoljnih veterana komunističkog pokreta koji je predvodio [[Dragotin Gustinčič]] i u kom je bio njegov prijatelj Labud Kusovac.{{sfn|Previšić|2022|p=439}} Na početku školske 1948/[[1949]]. godine, 2. septembra, održan je partijski sastanak ćelije Ekonomskog fakulteta. Na tom sastanku, Mirko Marković se javno izjasnio kao pristalica Rezolucije Informbiroa. Nakon što je njegov stav dočekan povicima "Dole izdajnik!" i izjavom da će biti isključen iz partije, Marković je odgovorio: {{citat|Možete me isključiti iz Partije, ali vi ste već isključena Partija!{{sfn|Radanović|2016|pp=66–67}}}} Dva dana kasnije, 4. septembra 1948. godine, Mirko Marković je uhapšen. Petnaest meseci držan je u [[Glavnjača|Glavnjači]] bez suđenja, ali nije mučen. Odatle je krajem decembra 1949. godine prebačen u zatvor na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. U jesen [[1950]]. godine je, sa grupom od petnaestak interbrigadista i predratnih komunista, prebačen sa Ade Ciganlije na Goli otok.{{sfn|Radanović|2016|p=67}} Na Golom otoku je, kao i drugi zatvorenici, podvrgavan torturi. Na jednoj od "partijskih konferencija" koje su tamo održavane, na zahtev da izvrši samokritiku, Marković je odgovorio "[[Staljin]] je u pravu. Tito uopšte nije!", na šta ga je jedan od aktivista udario šakom toliko jako da mu je izbio zub. Kada je nakon toga upitan želi li revidirati stav, ponovio je: "Staljin je u pravu!"{{sfn|Previšić|2022|pp=458–459}} Kao i drugi istaknuti komunisti, Marković je jedno vreme proveo u zloglasnom "Radilištu 101", odnosno "Petrovoj Rupi".{{sfn|Marković|1997|pp=396–398}} Prisustvovao je ubistvu [[Dragan Ozren|Dragana Ozrena]], samoubistvu Danila Drezgića i smrti pukovnika Sava Vukčevića od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Marković|1997|pp=405–406}} Marković je, formalno, u jesen 1950. godine bio osuđen na dve godine društveno-korisnog rada. Međutim, na Golom otoku će ostati sve do [[14. februara]] [[1954]]. godine.{{sfn|Marković|1997|p=391, 413}} Ernest Hemingvej odbio je da dođe u posetu Jugoslaviji jer je njegov prijatelj bio tamo na robiji.<ref>[https://www.pobjeda.me/clanak/kad-zvono-zvoni-za-markovica-i-hemingveja Stojan Stamenić, "Kad zvono zvoni za Markovića i Hemingveja", ''Pobjeda'', 30. decembra 2024.]</ref> === Karijera posle Golog otoka === Po povratku sa Golog otoka, ponovo se nastanio u Beogradu. Kao i mnogi bivši Golootočani, u početku se susretao sa izbegavanjima od strane prijatelja i poznanika. Izdržavao ga je rođak i par prijatelja koji nisu strahovali od sastanaka sa njim. Probao je da objavi reizdanje svog udžbenika iz političke ekonomije, ali mu nije dozvoljeno. Na kraju mu je priznat partijski i radni staž od 1925. godine i dobio je posao naučnog saradnika na Ekonomskom institutu FNRJ. Marković je želeo da napiše kritiku [[Milovan Đilas|Đilasove]] teze da ekonomski sistem Sovjetskog Saveza nije socijalizam, nego državni kapitalizam. Svestan činjenice da ne može otvoreno da iznese takav argument, odlučio je da napiše knjigu o SAD kao primeru državnog kapitalizma, na osnovu kog bi bilo očigledno da SSSR nije nimalo nalik takvom sistemu. Knjiga je objavljena pod naslovom ''Razvoj i problemi privrede SAD'' [[1956]]. godine. Izdanje je u potpunosti povučeno iz prodaje, ali je bilo dostupno u bibliotekama.{{sfn|Marković|1997|pp=413–419}} Posle toga, Marković je počeo da se bavi istraživanjima društvene reprodukcije u socijalističkoj Jugoslaviji. Njegov dalji rad prekinulo je novo hapšenje. U talasu represija sumnjivih bivših ibeovaca usled pogoršanja odnosa sa SSSR-om, Marković je uhapšen [[4. juna]] [[1958]]. godine. Poslat je na otok [[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]], sa kog je pušten tek [[23. decembra]] [[1960]]. godine.{{sfn|Marković|1997|pp=419–420}}<ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000791.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Marković – Marković".]</ref> Posle ponovnog puštanja iz zatvora, počeo je da se zanima za probleme [[Kineska revolucija (1949)|Kineske revolucije]] i za razvoj i potencijal kibernetike. Čitao je američku i sovjetsku literaturu o kibernetici i počeo da radi na Zavodu za ekonomske ekspertize, prvo kao prevodilac, a potom i kao istraživač. Njegova knjiga ''Kibernetika i njena primena'' postala je de fakto udžbenik JNA, jer se vojska jako zanimala za tu temu i otkupila praktično celi tiraž.{{sfn|Marković|1997|pp=420–421}} [[1970]]. godine, zaposlio se na Institutu za sisteme planiranja i upravljanja kao naučni savetnik. Tu je objavio više dela iz oblasti kibernetike do i posle svog penzionisanja [[1973]]. godine. Mirko Marković ostao je aktivan u javnom životu sve do svoje smrti. Njegov poslednji polemički članak, "Šta najamni radnik prodaje – rad ili radnu snagu" objavio je časopis ''Horizont'', već posthumno, u avgustu [[1988]]. godine. Mirko Marković umro je u Veloj Luci na Korčuli 29. juna [[1988]]. godine. Istoričar [[Milan Radanović]] ovako je ocenio lik i delo Mirka Markovića: {{citat|Iako Markovićevu ličnost nije lako idealizovati zbog određenih kontroverzi, ona ostaje privlačna, ali ne samo zbog zanimljivog životnog puta jednog osobenog marginalca u vrtlogu krupnih istorijskih zbivanja. Ono što ličnost Mirka Markovića čini dodatno zanimljivom jeste neobična podvojenost karakternih suprotnosti: neutoljiva ambicioznost i istrajni nonkonformizam u jednoj osobi. Mirko Marković je umeo da stvara neprijatelje, i pored primetne oštroumnosti. Neke ličnosti čije je neprijateljske predrasude nehotice pothranjivao bili su krupni akteri političkog života posleratne Jugoslavije.{{sfn|Radanović|2016|p=52}}}} == Porodica == Mirko Marković imao je dve sestre i dva brata. On je bio najmlađi. Svi su aktivno učestvovali u komunističkom pokretu. Njihovu majku Milenu-Miku Marković streljali su italijanski okupatori pred rodnom kućom u Piperima 1943. godine.{{sfn|Marković|1997|p=353}} * '''Stoja Marković''' (1896–1947) je za vreme Prvog svetskog rata bila komita. Borila se protiv [[Vojna generalna uprava u Crnoj Gori|Austrougarske okupacije Crne Gore]] i već tad je stekla nadimak ''Hajdučica Stoja''. Posle Prvog svetskog rata postala je članica KPJ, a od 1922. godine bila je u gerili sa svojim stricem Vukašinom. Tokom jednog obračuna sa kraljevskim žandarmima, Stoja je ranjena i uhapšena. 1926. godine je osuđena na 20 godina zatvora, ali je KPJ organizovala njeno bekstvo i poslala je u Moskvu, gde se školovala na KUNMZ-u. Bila je udata za komunistu Miloša Blagojevića (1899–1938), koji je streljan za vreme Velike čistke. Posle Drugog svetskog rata, vratila se u Jugoslaviju sa sestrom i decom. Umrla je od tuberkuloze u Beogradu 21. juna 1947. godine.<ref>[https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/2022-11/ZENE%20CG_2022%20ENG.pdf Olivera Todorović, Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, ''Women of Montenegro'' (Podgorica: Radosav Ljumović, 2022), 59.]</ref>{{sfn|Vujošević|2019|p=31}} * '''Zara Marković''' (1899–1988) takođe se školovala na KUNMZ-u u SSSR-u, posle čega je učestvovala u kolektivizaciji na [[Kavkaz|Kavkazu]]. Posle rata se vratila u Jugoslaviju. Bila je nosilac ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2022/07/J.-Kecman---ene-Jugoslavije-final-pisi.pdf Jovanka Kecman, ''Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama: 1918-1941'' (Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1978), 417.]</ref><ref>Tanjug, "Umrla stara revolucionarka Zara Marković", ''Politika'' br. 26673, 1. januara 1988, 6.</ref> * '''Radule Marković''' (''Radule Stijenski'', 1901–1966) takođe se borio u gerili Vukašina Markovića i 1927. godine emigrirao u SSSR. U SSSR-u je živeo pod imenom Radule Stijenski i postao najpoznatiji sovjetski pesnik iz Jugoslavije. Pisao je poeziju, prozu i dečije pesme i priče. Često je svoju poeziju javno izvodio uz [[gusle]]. Za vreme Drugog svetskog rata, Radule Stijenski bio je aktivista Sveslovenskog komiteta u Moskvi. Posle rata se vratio u Jugoslaviju, te je 1947. i 1948. predavao ruski jezik i književnost na Višoj pedagoškoj školi na [[Cetinje|Cetinju]]. Posle Rezolucije Informbiroa prebegao je u Albaniju, a odatle se vratio u SSSR. Bio je urednik informbirovskih moskovskih novina ''Za socijalističku Jugoslaviju''. Najpoznatije delo mu je istorijski roman-trilogija ''Ognjište slobode'', koji nikad nije preveden na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. Preminuo je u Moskvi [[5. februara]] [[1966]]. godine.<ref>[https://www.livelib.ru/author/448870-radule-stijenskij "Биография — Радуле Стийенский", ''Livelib.ru'']</ref> * '''Jole Marković''' (1904–1986) bio je u gerili sa stricem Vukašinom i uhapšen je nakon ranjavanja 1924. godine, zajedno sa sestrom Stojom. 1926. godine osuđen je na petnaest godina zatvora. Proveo je trinaest godina na robiji u [[Zenica|Zenici]] i pušten je na slobodu 1937. godine. Bio je jedan od organizatora [[Ustanak u Crnoj Gori (1941.)|Ustanka u Crnoj Gori 1941. godine]]. Bio je zamenik Ministra poljoprivrede [[Socijalistička Republika Crna Gora|Socijalističke Republike Crne Gore]]. Nakon Rezolucije Informbiroa, pobegao je u Albaniju, odakle je izvodio oružane upade u Jugoslaviju. Tokom jednog od tih napada je uhapšen i poslat na Goli otok. Bio je na Golom otoku od [[1956]]. do [[1959]]. godine.<ref>Slobodan Petrović, ''Sedam sekretara SKOJ-a'' (Beograd: Rad, 1962), 591.</ref><ref>[https://www.noviplamen.net/wp-content/uploads/2020/05/000000781.jpg Jelena Vujić, "Dosije: Goli otok", ''Novi Plamen'' 25.11.2013, Spisak "Markotić – Marković".]</ref><ref>[https://znaci.org/00002/340.pdf Božo Lazarević, "Ustanak u Piperima", u ''Ustanak naroda Jugoslavije 1941. godine: Zbornik, knjiga prva'' (Beograd: Vojno delo, 1964), 39–62.]</ref>{{sfn|Previšić|2022|p=446}} Sin Mirka Markovića, Draško Marković, izvršni je direktor za ljudske resurse kompanije [[Telekom Srbija]] te član Upravnog odbora [[SD Crvena zvezda|Sportskog društva Crvena zvezda]].<ref>[https://telekomsrbija.com/sr/o-nama/upravljanje-i-korporativna-struktura/drasko-markovic/ "Draško Marković", ''Telekom Srbija'']</ref><ref>[https://zrkcrvenazvezda.rs/odrzana-izborna-s%D0%BAupstina-sd-crvena-zvezda/ "Održana izborna skupština SD Crvena zvezda", 24. maja 2022, ''zrkcrvenazvezda.rs''.]</ref> Sin iz prvog braka, Milenko Mirkovič Markovič, bio je [[filozof]]. Doktorirao je [[1972]]. godine na u Moskvi sa disertacijom na temu "Specifičnost odražavanja objektivnih svojstava stvarnosti u estetskom osećanju i umetničkoj formi".<ref>[https://rusneb.ru/catalog/000199_000009_009852348/ Маркович М.М., "Специфика отражения объективных свойств действительности в эстетическом чувстве и художественной форме",. ''Национальная электронная библиотека''.]</ref> Bio je član Komunističke partije Sovjetskog Saveza i docent katedre za filozofiju na Moskovskom državnom pedagoškom institutu. Preminuo je u decembru [[1989]]. godine.<ref>[https://yandex.ru/archive/catalog/901e166b-04a4-4b22-8692-579aa3ef202d/4?center=1816+2895 ''Московская правда'' br. 296, 27.12.1989, str 4.]</ref> == Bibliografija == * ''Бродарка'' (Москва, Ленинград: Земля и фабрика, 1930) * ''Югославия'' (''Jugoslavija'') (Москва: Молодая гвардия, 1933) * "Как живут крестьяне Югославии", [https://www.booksite.ru/kolh/1935_10.pdf ''Колхозник: литературно-политический и научно-популярный ежемесячный журнал'' 10/1935], 93–102. * "They Paid for Their Drinks", [https://classic.esquire.com/issue/19400201/print ''Esquire'', 1. februar 1940.] (pod pseudonimom ''John Mirko'') * ''The Yugoslavian Front Against Fascism – The Truth About the Partisan Army and the Legend of Drazha Mikhailovich'' (Pittsburgh: Slobodna reč, 1942) * ''[https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Mirko%20Markovic/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Amerike%20n%20(175)/Da%20smo%20nacisto_%20Pogled%20iz%20Ameri%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Da smo načisto: Pogled iz Amerike na Jugoslaviju 1939-1945]'' (Pittsburgh: Slobodna Reč, 1945) * ''Borba u Americi za novu Jugoslaviju'' (Beograd: Prosveta, 1946) * ''O političkoj ekonomiji: predmet i metode političke ekonomije'' (Beograd: Izdanje Odbora za udžbenike E.K.V.Š., 1947) * ''[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Mirko%20Markovic/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20impe%20(182)/Kurs%20iz%20politicke%20ekonomije%20do%20-%20Mirko%20Markovic.pdf Kurs iz političke ekonomije do imperijalizma]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'' (Beograd: Narodna knjiga, 1948) * ''Monopolistički stadijum kapitalizma: prema programu političke ekonomije'' (Beograd: Naučna knjiga, 1948) * ''Razvoj i problemi privrede SAD'' (Beograd: Ekonomski institut FNRJ, 1956) * ''Kibernetika i njena primena'' (Beograd: Zavod za ekonomske ekspertize, 1967) * ''Kibernetika i sistemi'' (Beograd: Institut za sisteme planiranja i upravljanja, 1970) * ''Prilaz kibernetici'' (Beograd: Savremena administracija, 1972) * ''Dani nezaboravni: Uspomene jednog interbrigadiste iz Španije'' (Cetinje: Obod, 1973) * ''Osnovni pravci nauke o upravljanju u SAD i SSSR'' (Beograd: Poslovna politika, 1980) * ''Jugoslovenski napredni pokret u SAD i Kanadi, 1935–1945'' (sa Strahinjom Maletićem, Harry. M Justizom i Milošem Grubićem; Toronto: Nordam Jugoslav Publishers, 1983) * ''Odabrani put: Memoari'' (Podgorica: CID, 1997) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Bojović|first1=Jovan R.|title=Kazivanja Nikole Kovačevića Starog|date=1981|publisher=Centar za kulturu|location=Nikšić|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Marković|first1=Mirko|title=Odabrani put: Memoari|date=1997|publisher=CID|location=Podgorica|ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin|title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Radanović|first1=Milan|title=Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945–1949|date=2016|publisher=Diplomski rad|location=Univerzitet u Beogradu|ref=harv}} * {{cite book|last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Nestajali netragom: Jugosloveni – žrtve političke represije i staljinističkih čistki u Sovjetskom Savezu 1927–1953.|date=2019|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://library.memoryoftheworld.org/files/rizospastis/Ubavka%20Vujosevic/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20zr%20(23)/Nestajali%20netragom_%20Jugosloveni%20-%20Ubavka%20Vujosevic.pdf}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} {{Lifetime|1906|1988|Marković, Mirko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] 3bgy8qf639rdhrbqr1up8xz9km8fpcf Ezri Konsa 0 4723884 42680372 42656718 2026-08-21T16:02:26Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Arsenala|Fudbaleri Arsenala]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42680372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ezri Konsa | slika = Ezri Konsa England v Panama 27 June 26-259 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Ezri Ngoyo Konsa | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1997|10|23|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.83 m | pozicija = stoper, desni bek | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | brojnadresu = 4 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2016 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Charlton Athletic F.C.|Charlton Athletic]] | nastupi(golovi)1 = 71 (0) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Brentford F.C.|Brentford]] | nastupi(golovi)2 = 42 (1) | godine3 = 2019 – | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | nastupi(golovi)3 = 231 (8) | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ENG}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 28 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 18.7.2026 }} '''Ezri Ngoyo Konsa''' ([[Newham]], [[London]], [[23. listopada]] [[1997.]]), [[Engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao stoper ili desni bek. Profesionalnu karijeru započeo je [[2016.]] godine, a od [[2019.]] godine član je [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]]. Za [[Engleska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Engleske]] debitirao je [[2024.]] godine, kada je igrao i na [[UEFA Euro 2024.|UEFA Euru 2024.]] godine, na kojem je Engleska osvojila drugo mjesto. Igrao je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Sastav Engleska 2024 EP}} {{Sastav Engleska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1997||Konsa, Ezri}} [[Kategorija:Engleski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Brentforda]] [[Kategorija:Fudbaleri Aston Ville]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] loi0vdigmuduoo0qlco32twljnjg274 42680373 42680372 2026-08-21T16:03:35Z Edgar Allan Poe 29250 42680373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ezri Konsa | slika = Ezri Konsa England v Panama 27 June 26-259 (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Ezri Ngoyo Konsa | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1997|10|23|hr=da}} | rodnigrad = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}} | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.83 m | pozicija = stoper, desni bek | trenutniklub = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | brojnadresu = 15 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2016 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|ENG}} [[Charlton Athletic F.C.|Charlton Athletic]] | nastupi(golovi)1 = 71 (0) | godine2 = 2018 – 2019 | klubovi2 = {{flagicon|ENG}} [[Brentford F.C.|Brentford]] | nastupi(golovi)2 = 42 (1) | godine3 = 2019 – 2026 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | nastupi(golovi)3 = 231 (8) | godine4 = 2026 – | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2024 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ENG}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 28 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 21.8.2026 }} '''Ezri Ngoyo Konsa''' ([[Newham]], [[London]], [[23. listopada]] [[1997.]]), [[Engleska|engleski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao stoper ili desni bek. Profesionalnu karijeru započeo je [[2016.]] godine, a od [[2026.]] godine član je [[Arsenal FC|Arsenala]]. Za [[Engleska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Engleske]] debitirao je [[2024.]] godine, kada je igrao i na [[UEFA Euro 2024.|UEFA Euru 2024.]] godine, na kojem je Engleska osvojila drugo mjesto. Igrao je i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. {{Arsenalsastav}} {{Sastav Engleska 2024 EP}} {{Sastav Engleska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1997||Konsa, Ezri}} [[Kategorija:Engleski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Brentforda]] [[Kategorija:Fudbaleri Aston Ville]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Biografije, London]] dtclpqvs1e6489ukkm3ww1ius2uxnuy Šablon:Taksokvir/dok 10 4724065 42680545 42680322 2026-08-22T11:30:12Z Edgar Allan Poe 29250 /* Synonyms */ 42680545 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Dodatne podjele ==== {{Taxobox | name = Kopriva | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Vrste | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | podjela_kategorije = Porodice | podjela = {{linked taxon list |Porodica1|Autorstvo1 |Porodica2|Autorstvo2 |Porodica3|Autorstvo3 }} </syntaxhighlight> Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom "Vidi tekst" (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak. U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. "Tipični redovi" ili "Značajni redovi", može se koristiti. U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput "Podgrupe" ili "Taksoni". Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod "&amp;nbsp;", uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke. ==== Kategorija ugroženosti ==== {{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]] '''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = kod |status_sistem = klasifikacijski sustav <!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- neobvezno --> |izumrli = godina izumiranja <!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --> </syntaxhighlight> Napomene: # Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}. # Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]]. ===== Sistem zaštite ===== Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku. ===== Kod ===== Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji. Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta]. S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove. Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN-ovi statusi za taksokvire !scope="col"| Status (kako se prikazuje u taksokviru) !scope="col"| Kod !scope="col"| Kategorija |- !scope="row"| Sigurna | sigurna<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Pripitomljena | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domaće životinje]] |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LC) | LC || |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN) | EN || [[:Category:Ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] | CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla | PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| Izumrla u prirodi (EW) | EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]] |- !scope="row"| Izumrla | EX || |- !scope="row"| Nedovoljno poznata (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Nije procijenjena'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fosil | fosil<ref name="invalid" group="IUCN">Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.</ref><ref name="fossil" group="IUCN">Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).</ref> || |- !scope="row"| Prahistorijska | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Vidi tekst | Vidi tekst<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Nizak rizik | <s>LR</s><ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.</ref> || |} '''Napomene''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Korištenje referenci ===== Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka <nowiki><ref></nowiki> zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake <nowiki><references /></nowiki> u odjeljku za reference. ==== Raspon fosila ==== U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način: {{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}} </syntaxhighlight> ili <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi "Nedavno", dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi "Holocen", a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice: {{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} </syntaxhighlight> ==== Slike ==== U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke "Datoteka:" (ili slične) uz naziv datoteke! Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra "{{para|slika_alt}}". Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti. Opis za sliku dodaje se pomoću parametra "{{para|slika_opis}}". Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | slika_širina = 1.45 </syntaxhighlight> Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra "{{para|slika_opis_položaj|left}}". U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola. ==== Autorstva ==== Pravilo je da se autorstvo navodi samo za taksone pokrivene člankom. Više taksonomske kategorije koje sadrže samo temu članka također bi trebale navoditi autorstvo, osim kada je ono isto kao i u slučaju taksona u pitanju. U slučaju vrsta (ili podvrsta), autorstvo se može navesti u odjeljku ''dvoimeno'' ili ''troimeno''. Inače, autorstvo se može navesti i u samoj klasifikaciji. Primjerice, za red: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_autorstvo = </syntaxhighlight> Sljedeći primjeri ilustriraju različite konvencije pri imenovanju, datumima i ostalim elementima nazivlja za različita carstva: * ''Animalia ** Izvorni naziv: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}} ** Reklasifikacija: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)}} (izvorno ''Felis leo'') * ''Plantae ** Izvorni naziv: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Reklasifikacija: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (izvorno ''Orchis pyramidalis'') * ''Bacteria ** Izvorni naziv: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883.}} ** Reklasifikacija: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884.) Chester 1901.}} (izvorno ''Micrococcus pneumoniae'') ** Stari naziv: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952.) Le Minor & Popoff 1987.}} Autorstva koja se koriste u znanstvenim nazivima također imaju različite standarde skraćivanja, ovisno o tome radi li se o biljkama ili životinjama. ==== Raznolikost ==== Kod viših taksona i taksona kod kojih podjela ne ukazuje na broj vrsta, možete koristiti parametar {{para|raznolikost}}. On treba biti popraćen parametrom {{para|raznolikost_link}}, koji vodi do prikladne stranice, a koja će uglavnom biti naslovljena ''Lista vrsta roda X''. Primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | raznolikost_link = Lista vrsta roda Quercus | raznolikost = oko 120 vrsta </syntaxhighlight> ''Nije'' dobra ideja biti pretjerano precizan oko broja vrsta. Kod velikog broja grupa, nove vrste redovito se otkrivaju i opisuju tako da se brojka stalno mijenja. Također, moguće je da promjene u taksonomskim kriterijima dovedu do promjene unutar određenih rodova. Stoga je navođenje okrivne, odnosno zaokružene brojke vrsta bolje jer olakšava održavanje. Za dodavanje reference o broju vrsta koristite parametar {{para|raznolikost_ref}} kako slijedi: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | raznolikost_ref = <ref>Hershler i Longley, 1986., str.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Mape staništa ==== Na kraju taksokvira može se dodati i mapa staništa. Za to koristite parametre {{para|karta_raspon}}, {{para|karta_raspon_širina}}, {{para|karta_raspon_alt}} te {{para|karta_raspon_opis}}, i to a isti način kao i one za sliku. Navođenje širine mape ta raspon uglavnom nije potrebno. Primjer korištenja: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | karta_raspon = Map.jpg | karta_raspon_širina = 1.1 | karta_raspon_alt = Mapa koja prikazuje ... | karta_raspon_opis = Staništa ... </syntaxhighlight> Šablon podržava do četiri mape ukupno, a za što koristite odgovarajuće parametre {{para|karta_raspon2}}, {{para|karta_raspon2_širina}} i tako dalje. Možete i generirati mape koristeći prikladne prazne mape poput [[:Datoteka:BlankMap-World-noborders.png]]. Takve mape ne bi trebale biti prevelike (širina od 300 do 400 piksela sasvim je dovoljna, s obzirom na to da je ta mapa tek globalni pregled; detaljnije mape uvijek se mogu uvrstiti u sam tekst članka), a ako ih napravite, prebacite ih na [[Wikimedia Commons]] i dodajte u kategoriju [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Sinonimi ==== Kada za određenu vrstu postoje sinonimi, možete koristiti parametar {{para|sinonimi}}. Listu sinonima možete formatirati na isti način kao i listu za [[#Dodatne podjele|dodatne podjele]], s tim da sinonimi generalno ne bi trebali imati poveznice, tako da, primjerice, možete koristiti {{tl|Lista taksona}} za taksone čiji nazivi nisu u kurzivu, a {{tl|Lista vrsta}} za one čiji nazivi jesu u kurzivu. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | sinonimi = {{Lista vrsta |Vrsta1|Autorstvo1 |Vrsta2|Autorstvo2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] sadrži podatke za sve osim najnovijih životinjskih rodova. Laici će možda imati problema s korištenjem ove baze podataka, ali radi se o sveobuhvatnom izvoru za autorstva naziva rodova, kako onih priznatih tako i manje poznatih sinonima. Nekada će biti navedeno da je uspostavljen novi naziv jer je stari, izvorni naziv "zauzet" (engl. "preoccupied"). To znači da je utvrđeno da drugi takson istog ranga unutar istog carstva već ima taj naziv, čak i ako je taj naziv samo sinonim. Duge liste mogu se sakriti pomoću parametra {{para|hidden|yes}} u bilo kojem šablonu za liste taksona. Alternativno možete koristiti {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; korištenje ovog šablona onemogućava korištenje šablona {{tl|Lista taksona}}, tako da budite oprezni. Heterotipni, upitni ili anamorfni/teleomorfni sinonimi za gljive mogu se navesti posebno ako je to potrebno. Koristite parametar {{para|sinonimi_ref}} kako biste listi sinonima dodali referencu: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | sinonimi_ref = <ref>Smith i Jones, 2009., str.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Italic page titles === If the value of {{para|genus}}, {{para|species}}, or {{para|binomial}} is italicized and exactly matches the title of the page, '''and''' {{para|name}} is unspecified, the taxobox '''and''' page title will be italicized automatically.<ref group=note>See note 1; the title of the page will be italicized using the <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki> [[mw:Help:Magic words|magic word]]. When the page name contains a disambiguator (such as "(alga)" or "(genus)"), this disambiguator will not be italicized (e.g., [[Ia (genus)|''Ia'' (genus)]]).</ref> If necessary, you can also manually italicize the page title using the {{tl|Italic title}} template. If the {{para|name}} parameter is present, then the taxobox will display whatever is in {{para|name}}; the page title will NOT be italicized unless {{tl|italic title}} is used. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> phodtvaweliuvd1144njqdu0ye4q6oi 42680548 42680545 2026-08-22T11:44:45Z Edgar Allan Poe 29250 /* Italic page titles */ 42680548 wikitext text/x-wiki {{documentation subpage}} {{High-use}} Ovaj šablon koristi se za postavljanje '''ručnog Taksokvira''', infokutije za biološku klasifikaciju ([[taksonomija]]) skupine živih bića koja se prikazuje na desnoj strani. Za vodič o '''automatskim Taksokvirima''', pogledajte [[WP:Sustav automatskih taksokvira/Uvod]]. Kako šablon ima preko 160 iskoristivih parametara, njegova je implementacija komplicirana, međutim šablon se koristi iznimno jednostavno. Većina parametara su opcionalni, tako da ako neki specifični unos nije relevantan za vaš članak, slobodno ga zanemarite. Za potpunu listu pogledajte odjeljak "[[#Svi parametri|Svi parametri]]" za cjelokupni popis dostupnih parametara. === Uporaba === '''''Napominjemo da su parametri u ovom šablonu osjetljivi na veliko i malo slovo.''''' <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_upright = | slika_alt = | slika_opis = | slika2 = | slika2_upright = | slika2_alt = | slika2_opis = | regnum = [[Plantae]] (ili...) | divisio = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = <!--neobvezna mapa, ima još i 2, 3 i 4 --> | karta_raspon_upright = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | <!--ili 115 drugih parametara--> }} </syntaxhighlight> Boje u šablonu prikazuju se automatski prema ključu iz tablice ispod: {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} === Brzinski uvod i kratki primjeri === ==== Životinje ==== ===== Vrsta ===== {{Taksokvir | naziv = Azijska zlatna mačka | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_alt = Zlatna mačka u sjedećem položaju s podignutom glavom i gotovo zatvorenim očima | slika_upright = 1.15 | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], [[1827.]]) }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_upright = | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson ===== {{Taksokvir | name = Brazdeni kitovi | image = Humpback Whale underwater shot.jpg | image_alt = Grbavi kit roni pod vodom s ispruženom prednjom perajom | image_caption = [[Grbavi kit]], ''Megaptera novaeangliae'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Cetacea]] | subordo = [[Mysticeti]] | familia = '''Balaenopteridae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1864.]] | podjela_kategorije = Rodovi | podjela = {{ubl|''[[Balaenoptera]]''|''[[Megaptera]]''}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | regnum = [[Animalia]] | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Biljke ==== Većina biljaka spada u skipinu kritosjemenjača (cvjetnjača). Prema konsenzusu s engleske Wikipedije, trenutno bi se za klasifikaciju trebao koristiti [[APG IV]], klasifikacijski sustav Grupe za filogenezu kritosjemenjača (''Angiosperm Phylogeny Group'', AGP). Ipak, APG-ov sustav nema formalno određene odjeljke i razrede, ali sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Hijerarhija neformalno imenovanih kladusa prezentirana je uz pomoć parametara kao što je {{para|nekategorizirana_divisio}}, koji dolaze namjesto formalno određenih parametara. Članci o biljkama koje nisu kritosjemenjače (npr. [[četinjače]], [[paprati]]) trebali bi i dalje koristiti formalne odjeljke i razrede u Taksokviru. ===== Vrste kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = ''Magnolia virginiana'' | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Magnoliids]] | ordo = [[Magnoliales]] | familia = [[Magnoliaceae]] | genus = ''[[Magnolia]]'' | species = '''''M. virginiana''''' | dvoimeno = ''Magnolia virginiana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | naziv = | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ===== Viši takson kritosjemenjača ===== {{Taksokvir | naziv = Hrastovi | slika = Quercus robur.jpg | slika_alt = Lišće i plodovi hrasta | slika_opis = Lišće i [[žir]]evi [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], ''Quercus robur'' | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = [[Eudikotiledone]] | nekategorizirani_ordo = [[Rosidae]] | ordo = [[Fagaleae]] | familia = [[Fagaceae]] | genus = '''''Quercus''''' | genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]] | podjela_kategorije = [[Vrsta|Vrste]] | podjela = {{ubl|Vidi [[Lista vrsta roda Quercus|Lista vrsta roda ''Quercus'']]}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taksokvir | slika = | slika_alt = | slika_opis = | regnum = [[Plantae]] | nekategorizirana_divisio = [[Angiospermae]] | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_ordo = | ordo = | familia = | genus = | genus_autorstvo = | podjela_kategorije = | podjela = }} </syntaxhighlight> {{clear}} ==== Virusi ==== Iako zbog historijskih razloga trenutno postoje parametri za taksone virusa, ovaj šablon nije najprimjereniji za viruse, čija klasifikacije koristi različite kategorije te pravila o kurzivu i imenovanju. Umjesto ovog šablona, koristite [[WP:Sustav automatskih taksokvira|automatizirani šablon]] {{tl|Virusbox}}. === Parameteri === ==== Naziv ==== {{See also|Wikipedija:Naslovi članaka|Wikipedija:Jezičke smjernice}} U ovom bi se parametru trebao nalaziti jedinstveni [[udomaćeni naziv]] koji je naširoko korišten u literaturi i svakodnevnom govoru, a ako isti ne postoji, onda se treba koristiti aktualno korišteni stručni naziv na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. S obzirom na postojeće razlike u udomaćenim nazivima među varijantama [[Srpskohrvatski|srpskohrvatskog jezika]], neki će se nazivi morati rješavati primjenom konsenzusa ili drugih jezičnih smjernica. Opća pravila za nazive nalažu sljedeče: * Udomaćeni nazivi za više taksonomske kategorije uvijek se pišu u pluralu (npr. [[gušteri]], [[ptice]]). * Udomaćeni nazivi za vrste i podvrste uvijek se pišu u jednini (npr. [[zlatna žaba]], [[patuljasti troprsti ljenjivac]]). Parametar {{para|naziv}} ne bi smio sadržavati više od jednog naziva. On služi samo kao zaglavlje za šablon, a ne kao ''popis naziva''. Stoga je dovoljan samo jedan naziv. Prilikom procjene koji udomaćeni naziv koristiti, molimo vas da konzultirate relevantnu literaturu i provjerite postoji li lokalni konsenzus oko naziva. ==== Boja ==== ''Boja'' taksokvira automatski se generira temeljem unosa, ovisno o taksonomskoj kategoriji od {{para|phylum}} naviše (vidi [[Šablon:Taksokvir]]). U pravilu nema potrebe specificirati ovaj parametar ručno; za slučaj da šablon ne može automatski generirati boju, možete koristiti {{para|color_as}} (npr. u slučaju enigmatičnih fosila koji se ne mogu klasificirati u određeno kraljevstvo). {| class="wikitable" |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Životinje]] || {{Taksokvir boja|[[Animal]]ia}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaea]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Arheja]] || {{Taksokvir boja|[[Archaea]]}} |također i [[nanoerheoti]] (nanarheoti), [[korarheoti]], [[taumarheoti]], [[krenarheoti]] i [[euriarheoti]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Biljke]] || {{Taksokvir boja|[[Archaeplastida]]}} |također i [[arheplastidi]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Bakterije]] || {{Taksokvir boja|[[Bacteria]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Eukaryota}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Eukarioti]] || {{Taksokvir boja|Eukaryota}} |odnosi se na eukariote bez druge definirane boje, uključujući [[ekskavati|ekskavate]], [[amebozoa|amebozoe]] i [[opistokonti|opistokonte]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Fungi]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Gljive]] || {{Taksokvir boja|[[Fungus|Fungi]]}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Ichnos}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Ihnotakson]]i || {{Taksokvir boja|Ichnos}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|''[[incertae sedis]]''}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | ''[[incertae sedis]]'' || {{Taksokvir boja|incertae sedis}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Supergrupa SAR|SAR]] || {{Taksokvir boja|[[SAR supergroup|SAR]]}} |također i [[harosa]], [[kromalveolati]] |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|Veterovata}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Fosili jaja|Ootaksoni]] || {{Taksokvir boja|Veterovata}} |- ! style="{{Greater color contrast ratio|{{Taksokvir boja|[[Virus]]}}|#ffffff|#000000|css=y}}" | [[Virus]]i || {{Taksokvir boja|[[Virus]]}} |također i [[viroid]]i |} ==== Klasifikacija ==== Kao što je navedeno ranije, odjeljak o klasifikacije uključuje neke ili sve od navedenih taksonomskih kategorija: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | regnum = | phylum = | classis = | ordo = | familia = | genus = | species = </syntaxhighlight> Svaki unos odgovara određenoj grupi, osim posljednjeg, koji se odnosi na grupu o kojoj je članak. Preporučuje se koristiti ''latinske'' nazive pojedinih grupa kako bi se olakšao prijenos koda među Wikipedijama. Stoga, gore navedene grupe predstavljaju latinske nazive za, redom, carstvo, koljeno, razred, red, porodicu, rod i vrstu. {{Taksokvir | name = Šumski veliki crveni mrav | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | classis = [[Insecta]] | ordo = [[Hymenoptera]] | familia = [[Formicidae]] | subfamilia = [[Formicinae]] | tribus = [[Formicini]] | genus = ''[[Formica]]'' | species = '''''F. rufa''''' | binomial = ''Formica rufa'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[1761.]] }} Taksokviri bi trebali sadržavati sve glavne kategorije više od taksona koji je tema članka, kao i niže kategorije koje su važne za razumijevanje klasifikacije taksona koji je tema članka, ili o kojima se raspravlja u članku. Ostale niže kategorije ne trebaju se uključivati u taksokvir. Primjerice, u taksokviru za rod ''[[Formica]]'', primjereno je uključiti unose za pleme i potporodica jer oni pomažu u razumijevanju kako se rod ''Formica'' odnosi prema drugim rodovima u porodici [[Formicidae]]. Međutim, ne bi bilo primjereno uključiti nadred [[Holometabola]], s obzirom na to da se svi rodovi [[mravi|mrava]] nalaze u tom nadredu; u tom pogledu to nije pretjerano važno u kontekstu članka. Još jedan primjer je potporodica [[Bambusoideae]], koja se odnosi na [[bambus]]e. Ova bi se potporodica vjerojatno trebala uvrstiti u svaki taksokvir u člancima o vrstama bambusa, s obzirom da je u ovom kontekstu, unatoč niskom rangu, važna klasifikacijska skupina. Niže se kateorije uključuju na isti način kao više, primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... </syntaxhighlight> Napominjemo da bi se vrste i podvrste trebale navoditi koristeći skraćene nazive, primjerice ''H. sapiens'', ''H. s. sapiens''. Epiteti se sami po sebi ne bi trebali navoditi ovdje. Puni naziv vrste ili podvrste navodi se u sekciji o dvoimenom ili troimenom nazivu. Vidi [[#Svi parametri]] za potpuni popis. ===== Klasifikacijski status ===== Parametar {{para|klasifikacija_status}} može dodati dodatni tekst u zagradama nakon zaglavlja "Naučna klasifikacija". Primjerice {{para|klasifikacija_status|osporena}} prikazat će se kao "[[Sistematika|Naučna klasifikacija]] (osporena)". Vidi ''[[w:en:Baranophrys|Baranophrys]]'' (na engleskoj Wikipediji) za primjer taksokvira u kojem se koristi ovaj parametar. Ovaj se parametar treba koristit samo kada bi tekst "Naučna klasifikacija" bez njega bio pogrešan. ===== Odjeljci i sekcije ===== Ove kategorije imaju različita značenja u botanici i zoologiji. Za članke o botanici: * Koristite '''divisio''' za odjeljak (kategorija iznad razreda i ispod carstva) * Koristite '''sectio''' za sekciju (kategorija iznad vrste i ispod roda) Napomena: Neki posebno veliki rodovi, npr. ''Rhododendron'', imaju i podsekcije. Za članke o zoologiji: * Koristite '''zoodivisio''' za odjeljak (kategorija iznad porodice i ispod reda) * Koristite '''zoosectio''' za sekciju (kategorija iznad porodice i ispod reda) ===== Nekategorizirani taksoni ===== Za svaku veliku kategoriju od porodice do koljena možete dodati i nekategoriziranu kategoriju u taksokvir. Unos {{mono|nekategorizirani_X}} uvijek se prikazuje iznad kategorije X, primjerice {{mono|nekategorizirana_superfamilia}} pokazuje se iznad porodice i nadporodice, a ispot reda, podreda i tako dalje: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | nekategorizirana_superfamilia = | familia = </syntaxhighlight> Za životinje i biljke koje nisu kritosjemenjače, koristite ove kategorije razumno, odnosno samo po potrebi. Potreba za uključivanjem nekategoriziranih taksona uglavnom implicira da pratite [[Filogenetska nomenklatura|filogenetsku nomenklaturu]]. U pravilu je bolje sažeti klasifikaciju na samo velike kategorije, a detalje objasniti u članku. ====== Nekategorizirani taksoni za kritosjemenjače ====== [[Kritosjemenjače]] (angiosperme) često koriste nekategorizirane taksone. Sustav klasifikacije [[APG IV]], koji se koristi za klasifikaciju kritosjemenjača na Wikipediji, nema formalno imenovane kategorije poput odjeljaka, razreda i slično, već sadrži hijerarhijski utemeljene, neformalno imenovane [[kladus]]e. Taksokvir za kritosjemenjače trebao bi koristiti parametre {{para|nekategorizirana_divisio|[[Angiospermae]]}} umjesto {{para|divisio}}, {{para|nekategorizirani_classis}} umjesto {{para|classis}}, a ako je moguće i {{para|nekategorizirani_subclassis}} umjesto {{para|subclassis}}. Taksokviri o kritosjemenjačama često će imati tri do četiri neformalne hijerarhijske kategorije iznar kategorije reda, što znači da će parametar {{para|nekategorizirani_ordo}} biti neophodan, a on će se smjestiti odmah iznad parametra {{para|ordo}}, gdje se nalazi formalno imenovani red. Nekategorizirani parametri u nazivima parametara sadrže samo kategorije, poput "nekategorizirani '''divisio'''", što uredniku omogućava da sadržaj rasporedi hijerarhijski; korištenje ovih naziva ni na koji način ne aproksimira rang kategorije. Za članke o kritosjemenjačama koje koriste APG-ov sustav klasifikacije, redovni parametri uključujući i {{para|divisio}}, {{para|classis}} te {{para|subclassis}} ne bi se trebali koristiti jer će biti prikazani između ovih nekategoriziranih kladusa iz APG-a. Kako bi bilo usklađeno s odjeljkom [[#Klasifikacija]] iznad te savjetima o uključivanju viših kategorija, ove se kategorije smatraju višima u kontekstu APG-ovog sustava te se trenutno uključuju u članke o kritosjemenjačama: {{tree list}} *[[Angiospermae]] **[[Magnoliidae]] **[[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]] ***[[Komelinidi]] **[[Eudikotiledone]] ***[[Prave eudikotiledone]] (prikazuje se kao viša kategorija kada biljka ne potpada pod dvije dolje navedene kategorije) ****[[Rosidae]] ****[[Asteride]] {{tree list/end}} Napomena: Rosidae sadrže dva kladusa, [[fabide]] (poznate i kao [[eurosidi I]]) i [[malvide]] (poznate i kao [[eurosidi II]]), dok Asteridae sadrže dva dodatna kladusa, [[lamiide]] ([[euasteridi I]]) i [[kampanulide]] ([[euasteridi II]]). Ovi se kladusi smatraju nižim kategorijama te se prikazuju samo u člancima o redovima ili porodicama uz koje su direktno povezani. Taksokvir za kritosjemenjaču u pravilu će sadržavati sljedeće parametre: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiospermae]] | unranked_classis = | unranked_ordo = | ordo = </syntaxhighlight> ==== Podebljanja i kurziv ==== Kurziv se mora ručno dodati na svaki parametar. Ako unos za rod, vrstu i dvoimeni naziv (s ručno dodanim kurzivom) odgovara naslovu stranice,<ref group=note> Ako je naslov stranice, primjerice, "Homo (rod)", onda će taksokvir to prikazati kao "''Homo''", a naslov kao "''Homo'' (rod)".</ref> onda će naziv u taksokviru ''i'' naslov biti u kurzivu. Napominjemo da ako se koristi parametar {{para|naziv}}, naslov neće biti automatski u kurzivu. Naziv taksokvira bit će točno onakav kako je specificirano u parametru {{para|naziv}}&nbsp;&ndash; kurziv se u ovom slučaju mora dodati automatski. Ako u taksokviru navodite kategorije na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], onda ih u pravilu navodite u kurzivu. Ako u članku koristite udomaćeni naziv ili prijevod, isti se ne treba pisati u kurzivu. Primjerice, ako za carstvo koristitie latinski naziv, koristit ćete kurziv (''[[Animalia]]''), ali ako koristite srpskohrvatski naziv, onda kurziv neće biti potreban ([[Životinje]]). Podebljanje se koristi iza isticanje teme članka. Parametri {{para|naziv}}, {{para|dvoimeno}} i {{para|troimeno}} automatski su podebljani. U odjeljku za klasifikaciju – od parametra {{para|regnum}} do {{para|species}} – treba podebljati samo krajnji unos kao i sve više kategorije koje sadrže taj krajnji unos. ==== Dodatne podjele ==== {{Taxobox | name = Kopriva | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = [[Angiosperms]] | unranked_classis = [[Eudicots]] | unranked_ordo = [[Rosids]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Urticaceae]] | genus = '''''Urtica''''' | genus_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | subdivision_ranks = Vrste | subdivision = {{columns-list|colwidth=30em| * ''U. angustifolia'' * ''U. ardens'' * ''U. atrichocaulis'' * ''U. atrovirens'' * ''U. cannabina'' * ''U.&nbsp;chamaedryoides'' * ''[[Urtica dioica|U. dioica]]'' * ''U. dubia'' * ''[[Urtica ferox|U. ferox]]'' * ''U. fissa'' * ''[[Urtica dioica galeopsifolia|U. galeopsifolia]]'' * ''U. gracilenta'' * ''U. hyperborea'' * ''[[Urtica incisa|U. incisa]]'' * ''U. kioviensis'' * ''U. laetivirens'' * ''U. linearifolia'' * ''U. mairei'' * ''U.&nbsp;membranacea'' * ''U. morifolia'' * ''U. parviflora'' * ''U. pilulifera'' * ''U. platyphylla'' * ''U. pubescens'' * ''U. rupestris'' * ''U. sondenii'' * ''U. taiwaniana'' * ''[[Urtica thunbergiana|U. thunbergiana]]'' * ''U. triangularisa'' * ''[[Urtica urens|U. urens]]'' }} }} Grupe više od vrste (čak i vrste, ako postoji nekoliko značajnih podvrsta) uglavnom trebaju sadržavati listu podgrupa. Koristite parametar {{para|podjela}} za generiranje te liste. Listu možete dodatno formatirati koristeći niz drugih šablona, poput specijaliziranih šablona {{tl|Lista taksona s poveznicama}} ili {{tl|Lista vrsta s poveznicama}}, koji se bave i autorstvom (vidjeti ), ali i općih šablona za liste u šablonima kao što je {{tl|columns-list}}. Koristite {{para|podjela_kategorije}} kako biste naznačili rang podgrupa. Primjerice, za porodice: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | podjela_kategorije = Porodice | podjela = {{linked taxon list |Porodica1|Autorstvo1 |Porodica2|Autorstvo2 |Porodica3|Autorstvo3 }} </syntaxhighlight> Za liste s više podgrupa, lista se može podijeliti koristeći šablone {{tl|div col}} i {{tl|div col end}}, koji će ju podijeliti na dva stupca (vidi primjer desno). U slučajevima kada bi lista bila preduga za šablon ili kada bi klasifikacija bila previše raznovrsna da se može sažeti, listu treba zamijeniti porukom "Vidi tekst" (koja upućuje na punu listu u članku) ili ju treba potpuno izostaviti. Dobra nit vodilja je i sljedeće – ako ima više od 100 podgrupa, onda lista treba biti samostalan članak. U slučajevima raznovrsne klasifikacije, opisna poruka, npr. "Tipični redovi" ili "Značajni redovi", može se koristiti. U slučajevima kada rang nije potpuno jasan, možda bi bilo bolje koristiti generalne opise poput "Podgrupe" ili "Taksoni". Nekada je prikladno navoditi i više od jedne klasifikacijske razine u listi. U tom se slučaju niže grupe trebaju pomaknuti u desno koristeći kod "&amp;nbsp;", uglavnom tri puta za prvi uvučeni redak, a onda još jednom do tri puta za svaku sljedeću nižu razinu. Veće grupe možete označiti podebljavanjem. Ipak, nemojte zaboraviti da bi se to trebalo raditi samo s posrednim podgrupama koje ne zaslužuju samostalni članak; taksokviri su premali da bi sadržavali duplicirane podatke. ==== Kategorija ugroženosti ==== {{Main|Wikipedija:Kategorija ugroženosti}} [[File:Status iucn3.1.svg|thumb|IUCN iz 2001. (IUCN3.1)]] [[File:Status iucn2.3.svg|thumb|IUCN iz 1994. (IUCN2.3)]] [[File:Status TNC.svg|thumb|NatureServe (TCN)]] [[File:Status ESA.svg|thumb|Zakon o ugroženim vrstama (ESA)]] [[File:Status COSEWIC.svg|thumb|Rizične vrste/SARA (COSEWIC)]] [[File:Status EPBC.svg|thumb|Zaštita okoliša i očuvanje biodiverziteta (EPBC)]] [[File:Status DECF.svg|thumb|Lista flore proglašene rijetkom i prioritetnom (DECF)]] [[File:Status 2008 NZTCS.svg|thumb|Novozelandski sustav klasifikacije prijetnji (NZTCS)]] '''Kategorija ugroženosti''' može se uključiti u taksokvir kako bi se prikazao grafički pregled kategorija ugroženosti za temu članka. Cijeli sklop informacija o kategoriji ugroženosti sastoji se od nekoliko parametara: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> |status = kod |status_sistem = klasifikacijski sustav <!-- ako je postavljen kod, ovo je obvezan parametar --> |status_ref = <ref>...</ref> <!-- neobvezno --> |izumrli = godina izumiranja <!-- neobvezno: koristiti samo ako je (1) |status=EX, a godina izumiranja je poznata ili, 2) se radi o fosilu) --> </syntaxhighlight> Napomene: # Kategorija ugroženosti ne treba koristiti za prahistorijske organizme; za njih treba koristiti parametar {{para|raspon_fosila}}. # Neki automatizirani taksokviri koriste parametar {{para|izumrli}} u drugu svrhu—vidjeti [[Šablon:Speciesbox#Izumrle vrste]]. ===== Sistem zaštite ===== Postoji nekoliko organizacija koje imaju oblikovane sustave zaštite živih organizama, što je dovelo do postojanja različitih klasifikacijskih kriterija. Iz tog razloga se statusna kategorija mora spariti s korištenim klasifikacijskim sistemom. Preporučeni '''status_sistem''' je ''IUCN3.1'', ali ako nije dostupan za konkretnu vrstu, dopušteno je koristiti druge sisteme klasifikacije. Detalji se mogu naći [[w:en:Wikipedia:Conservation status|ovdje]]. Slike s desne strane prikazuju primjenjive sisteme, kako međunarodne tako i nacionalne. ''IUCN2.3'' je zastario za nove taksokvire, ali neki stariji još uvijek postoje te podržavaju ovu verziju. Ovaj je parametar '''obvezan''' kako bi se Kategorija ugroženosti pravilno prikazao u šablonu. Ako ne popunite ovaj parametar, taksokvir neće prikazivati grafiku. ===== Kod ===== Unos za parametar '''kod''' treba biti odgovarajući kod iz odabranog sistema. Kod treba unijeti točno onako kako je naveden u ovoj dokumentaciji. Kako biste pronašli Kategorija ugroženosti za velik broj organizama, možete pretražiti [[International Union for Conservation of Nature|IUCN-ovu]] [http://www.iucnredlist.org/ bazu podataka ugroženih vrsta]. S obzirom na to da svaki sistem ima drugačiji kod, molimo vas da konzultirate dokumentacijske stranice šablona za primjenjive kodove. Navedena tablica sadrži relevantne kodove (treći stupac prikazuje kategoriju koja se automatski dodaje u članak): :{| class="wikitable plainrowheaders" |+IUCN-ovi statusi za taksokvire !scope="col"| Status (kako se prikazuje u taksokviru) !scope="col"| Kod !scope="col"| Kategorija |- !scope="row"| Sigurna | sigurna<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Pripitomljena | DOM<ref name="invalid" group="IUCN" /> || [[:Category:Domaće životinje]] |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LC) | LC || |- !scope="row"| Najmanje zabrinjavajuća (LR/lc) | LR/lc || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (NT) | NT || |- !scope="row"| [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] (LC/nt) | LR/nt || |- !scope="row"| [[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] (LR/cd) | LR/cd || |- !scope="row"| [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] (VU) | VU || |- !scope="row"| [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] (EN) | EN || [[:Category:Ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] | CR || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] (CR), moguće izumrla | PE || [[:Category:Kritično ugrožene vrste]] |- !scope="row"| Izumrla u prirodi (EW) | EW || [[:Category:Vrste izumrle u prirodi]] |- !scope="row"| Izumrla | EX || |- !scope="row"| Nedovoljno poznata (DD) | DD || |- !scope="row"| ''Nije procijenjena'' (NE) | NE || |- !scope="row"| Fosil | fosil<ref name="invalid" group="IUCN">Ovo nije ispravna kategorija s IUCN-ove crvene liste.</ref><ref name="fossil" group="IUCN">Parametar {{para|status|fosil}} zastario je te je zamijenjen parametrom {{para|raspon_fosila}} {{tlx|fossil range}} (vidi [[#Raspon fosila]] za više informacija).</ref> || |- !scope="row"| Prahistorijska | pre<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Vidi tekst | Vidi tekst<ref name="invalid" group="IUCN" /> || |- !scope="row"| Nizak rizik | <s>LR</s><ref name="invalid" group="IUCN" /><ref name="LR" group="IUCN">{{var|LR}} je zastarjeli kod; umjesto njega koristite {{var|LR/lc}} ili {{var|LR/nt}} ili {{var|LR/cd}}.</ref> || |} '''Napomene''': {{Reflist|group=IUCN|close}} ===== Korištenje referenci ===== Kako biste dodali referencu za Kategorija ugroženosti, unesite ju na sljedeći način: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | status_ref = <ref>{{Cite journal | author = |title = | journal = [[The IUCN Red List of Threatened Species]] | volume = | page = | publisher = [[International Union for Conservation of Nature]] | date = | url = | doi = | access-date = }}</ref> </syntaxhighlight> Vidjeti {{tlx|Cite journal}} ili {{tlx|Cite IUCN}} za parametre koje morate popuniti u tim šablonima. Nemojte zaboraviti da oznaka <nowiki><ref></nowiki> zahtijeva dodavanje šablona {{tlx|Reflist}} ili oznake <nowiki><references /></nowiki> u odjeljku za reference. ==== Raspon fosila ==== U taksokvir se može dodati i stratigrafski raspon za fosile, a sve koristeći parametar {{para|raspon_fosila}} parameter. Promjerice, za grupu koja je živjela u periodu od [[kambrij]]a do [[perm (geologija)|perma]], koristite sljedeći kod: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> |raspon_fosila = [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Ako želite dodati grafički prikaz za raspon fosila (prikazan ovdje), možete koristiti šablon {{tl|Raspon fosila}} i to na sljedeći način: {{image frame|content={{raspon fosila|kambrij|perm}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|kambrij|perm}} </syntaxhighlight> ili <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|542|250}} [[kambrij]]–[[perm (geologija)|perm]] </syntaxhighlight> Za živuće taksone koji postoje i danas, kao završetak se navodi "Nedavno", dok se za vrste koje su nedavno umrle, poput [[moa|moe]], navodi "Holocen", a trenutno se status treba navesti u parametru {{para|status}}. Za grupe koje su živjele tijekom samo jednog perioda, jednostavno ga navedite bez navođenja raspona, primjerice: {{image frame|content={{raspon fosila | silur}} }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | raspon_fosila = {{raspon fosila|silur}} </syntaxhighlight> ==== Slike ==== U taksokvir se može dodati i slika koristeći parametar {{para|slika}}. Preporučuje se da dodate sliku u taksokvir ako ona postoji. Pri unosu, ''nemojte'' uključivati dodatke "Datoteka:" (ili slične) uz naziv datoteke! Ako ste dodali sliku, onda je poželjno dodati i alt tekst preko parametra "{{para|slika_alt}}". Alt tekst ne bi trebao biti isti kao i opis; umjesto toga, on bi trebao opisati sadržaj slika za nekoga tko ju ne može vidjeti. Opis za sliku dodaje se pomoću parametra "{{para|slika_opis}}". Opis nije potreban ako bi on bio samo kopija naslova članka. Opis treba dodati samo ako može pružiti više informacija o temi slike, poput spola ili razvojne faze, lokacije gdje je slika nastala, autora ili slično. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' </syntaxhighlight> Temeljna je postavka da se širina slike određuje prema korisničkim preferencijama za širinu. Generalno, preporučuje se da se ove preference poštuju. Ipak, u nekim će slučajevima biti poželjno promijeniti postavljenu širinu; ovo se može napraviti korištenjem parametra {{para|slika_širina}}, koji mijenja veličinu slike temeljem omjera. Tako {{para|slika_širina|1.1}} povećava sliku za 10% u odnosu na osnovne korisničke preferencije, dok ju {{para|slika_širina|0.75}} čini 25% manjom. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | slika = Sweetbay1082.jpg | slika_alt = Bijeli cvijet okružen dugim, zelenim listovima | slika_opis = ''Magnolia virginiana'' | slika_širina = 1.45 </syntaxhighlight> Dugi ili komplicirani opisi slike, koji bi ipak trebali biti rijetki, izgledaju bolje ako se poravnaju s lijeve strane. Ovo se može postići korištenjem parametra "{{para|slika_opis_položaj|left}}". U taksokvir se može dodati i druga slika, što se postiže popunjavanjem parametara {{para|slika2}}, {{para|slika2_alt}}, {{para|slika2_opis}} i {{para|slika2_širina}}. Ovo treba koristiti rijetko, odnosno samo kada je članak dovoljno dug da mogu stati dvije slike ''i'' kada uopće ima smisla dodati drugu sliku u taksokvir, a ne negdje u sam članak. Ovo će najčešće biti korisno kada neka vrsta ima značajne razlike između jedinki muškog i ženskog spola. ==== Autorstva ==== Pravilo je da se autorstvo navodi samo za taksone pokrivene člankom. Više taksonomske kategorije koje sadrže samo temu članka također bi trebale navoditi autorstvo, osim kada je ono isto kao i u slučaju taksona u pitanju. U slučaju vrsta (ili podvrsta), autorstvo se može navesti u odjeljku ''dvoimeno'' ili ''troimeno''. Inače, autorstvo se može navesti i u samoj klasifikaciji. Primjerice, za red: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto"> | ordo = | ordo_autorstvo = </syntaxhighlight> Sljedeći primjeri ilustriraju različite konvencije pri imenovanju, datumima i ostalim elementima nazivlja za različita carstva: * ''Animalia ** Izvorni naziv: '''''Homo sapiens''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.}} ** Reklasifikacija: '''''Panthera leo''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.)}} (izvorno ''Felis leo'') * ''Plantae ** Izvorni naziv: '''''Magnolia virginiana''''' {{small|1=[[Carl Linnaeus|L.]]}} ** Reklasifikacija: '''''Anacamptis pyramidalis''''' {{small|1=([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Louis Claude Richard|Rich.]]}} (izvorno ''Orchis pyramidalis'') * ''Bacteria ** Izvorni naziv: '''''Vibrio cholerae''''' {{small|1=[[Robert Koch|R. Koch]] 1883.}} ** Reklasifikacija: '''''Streptococcus pneumoniae''''' {{small|1=(Klein 1884.) Chester 1901.}} (izvorno ''Micrococcus pneumoniae'') ** Stari naziv: '''''Salmonella enterica''''' {{small|1=(ex Kauffmann & Edwards 1952.) Le Minor & Popoff 1987.}} Autorstva koja se koriste u znanstvenim nazivima također imaju različite standarde skraćivanja, ovisno o tome radi li se o biljkama ili životinjama. ==== Raznolikost ==== Kod viših taksona i taksona kod kojih podjela ne ukazuje na broj vrsta, možete koristiti parametar {{para|raznolikost}}. On treba biti popraćen parametrom {{para|raznolikost_link}}, koji vodi do prikladne stranice, a koja će uglavnom biti naslovljena ''Lista vrsta roda X''. Primjerice: <syntaxhighlight lang="text" style="overflow:auto; font-size:80%"> | raznolikost_link = Lista vrsta roda Quercus | raznolikost = oko 120 vrsta </syntaxhighlight> ''Nije'' dobra ideja biti pretjerano precizan oko broja vrsta. Kod velikog broja grupa, nove vrste redovito se otkrivaju i opisuju tako da se brojka stalno mijenja. Također, moguće je da promjene u taksonomskim kriterijima dovedu do promjene unutar određenih rodova. Stoga je navođenje okrivne, odnosno zaokružene brojke vrsta bolje jer olakšava održavanje. Za dodavanje reference o broju vrsta koristite parametar {{para|raznolikost_ref}} kako slijedi: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | raznolikost_ref = <ref>Hershler i Longley, 1986., str.&nbsp;127</ref> </syntaxhighlight> ==== Mape staništa ==== Na kraju taksokvira može se dodati i mapa staništa. Za to koristite parametre {{para|karta_raspon}}, {{para|karta_raspon_širina}}, {{para|karta_raspon_alt}} te {{para|karta_raspon_opis}}, i to a isti način kao i one za sliku. Navođenje širine mape ta raspon uglavnom nije potrebno. Primjer korištenja: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | karta_raspon = Map.jpg | karta_raspon_širina = 1.1 | karta_raspon_alt = Mapa koja prikazuje ... | karta_raspon_opis = Staništa ... </syntaxhighlight> Šablon podržava do četiri mape ukupno, a za što koristite odgovarajuće parametre {{para|karta_raspon2}}, {{para|karta_raspon2_širina}} i tako dalje. Možete i generirati mape koristeći prikladne prazne mape poput [[:Datoteka:BlankMap-World-noborders.png]]. Takve mape ne bi trebale biti prevelike (širina od 300 do 400 piksela sasvim je dovoljna, s obzirom na to da je ta mapa tek globalni pregled; detaljnije mape uvijek se mogu uvrstiti u sam tekst članka), a ako ih napravite, prebacite ih na [[Wikimedia Commons]] i dodajte u kategoriju [[:commons:Category:Animal distribution maps]]. ==== Sinonimi ==== Kada za određenu vrstu postoje sinonimi, možete koristiti parametar {{para|sinonimi}}. Listu sinonima možete formatirati na isti način kao i listu za [[#Dodatne podjele|dodatne podjele]], s tim da sinonimi generalno ne bi trebali imati poveznice, tako da, primjerice, možete koristiti {{tl|Lista taksona}} za taksone čiji nazivi nisu u kurzivu, a {{tl|Lista vrsta}} za one čiji nazivi jesu u kurzivu. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | sinonimi = {{Lista vrsta |Vrsta1|Autorstvo1 |Vrsta2|Autorstvo2 }} </syntaxhighlight> [http://ubio.org/NomenclatorZoologicus/ Nomenclator Zoologicus] sadrži podatke za sve osim najnovijih životinjskih rodova. Laici će možda imati problema s korištenjem ove baze podataka, ali radi se o sveobuhvatnom izvoru za autorstva naziva rodova, kako onih priznatih tako i manje poznatih sinonima. Nekada će biti navedeno da je uspostavljen novi naziv jer je stari, izvorni naziv "zauzet" (engl. "preoccupied"). To znači da je utvrđeno da drugi takson istog ranga unutar istog carstva već ima taj naziv, čak i ako je taj naziv samo sinonim. Duge liste mogu se sakriti pomoću parametra {{para|hidden|yes}} u bilo kojem šablonu za liste taksona. Alternativno možete koristiti {{tlx|collapsible list|2=bullets=true|3=...}}; korištenje ovog šablona onemogućava korištenje šablona {{tl|Lista taksona}}, tako da budite oprezni. Heterotipni, upitni ili anamorfni/teleomorfni sinonimi za gljive mogu se navesti posebno ako je to potrebno. Koristite parametar {{para|sinonimi_ref}} kako biste listi sinonima dodali referencu: <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto; font-size:80%"> | sinonimi_ref = <ref>Smith i Jones, 2009., str.&nbsp;5</ref> </syntaxhighlight> ==== Type species ==== When the [[type species]] of a genus (or larger grouping) is known, the {{para|type_species}} and {{para|type_species_authority}} can be used. For botanical entries, i.e. names under the [[International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants]] (ICNafp), the currently accepted name in the genus should be used. The term "type species" does not occur in the ICNafp, but is used here for convenience. The [http://botany.si.edu/ing/ Index Nominum Genericorum] is a useful source of information and can be used as a reference. For animal entries, i.e. names under the [[International Code of Zoological Nomenclature]] (ICZN), the type species should be the {{em|original}} binomial name of the type species, but linked to its current article, and the authority should be plain (no parentheses). See ''[[Giant mouse lemur|Mirza]]'' for a type species example. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> | type_species = <!-- the original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature --> | type_species_authority = </syntaxhighlight> This follows ICZN Recommendation 67B; be aware that this means the taxon used by the genus' original author—even if it is now invalid, e.g. a [[junior synonym]]. Ideally, it should only be used if the genus' original description can be verified first-hand. As per the following example given by the ICZN: <blockquote>''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, one of the nominal species originally included in the decapod crustacean genus ''Homarus'' Weber, 1795, was subsequently designated by Fowler (1912) as the type species of ''Homarus''. The type species is, and should be cited as, ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775. ''Astacus marinus'' Fabricius is currently synonymized with ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758, but the latter is not the type species of ''Homarus'' and should not be cited as such. If mention of the type species is required it should be made in some such manner as "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, a junior synonym of ''Cancer gammarus'' Linnaeus, 1758"; or "Type species ''Astacus marinus'' Fabricius, 1775, now regarded as a synonym of ''Homarus gammarus'' (Linnaeus, 1758)".</blockquote> If you do not completely understand what this all means, please ''do not use this parameter''. Instead, if possible denote the type species in the species listing, for example with a <syntaxhighlight lang="wikitext">{{small|1=([[type species]])}}</syntaxhighlight> after the species' (currently valid) name. === Naslovi članaka u kurzivu === Ako je unos za parametre {{para|genus}}, {{para|species}} ili {{para|dvoimeno}} u kurzivu i potpuno odgovara naslovu članka, ''a'' parametar {{para|naziv}} nije specificiran, taksokvir '''i''' naslov članka bit će automatski ispisani u kurzivu.<ref group=note>Vidi bilješku 1; naslov članka bit će prebačen u kurziv koristeći "čarobnu riječ" <nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki>. Ako naslov sadrži pojam za razvrstavanje (npr. "(rod)"), on neće biti u kurzivu.</ref> Ako je potrebno, možete i ručno postaviti kurzivni naslov koristeći šablon {{tl|Italic title}}. Ako je parametar {{para|naziv}} postavljen, onda će taksokvir prikazivati ono što je uneseno za taj parametar; naslov NEĆE biti u kurzivu osim ako se koristi {{tl|Italic title}}. === Complete blank template === This section gives all parameters in the order that they will appear in the taxobox. No taxobox should use all of these. Keep it short! ''Note that parameters in this template are case-sensitive.'' {{Taxobox | color_as = {{Taxobox colour|[[Animalia]]}} | name = name | fossil_range = {{fossil range|100|0}}fossil range | image = Panthera tigris tigris.jpg | image_upright = 0.9 | image_alt = image alt | image_caption = image caption | image2 = Singapore Zoo Tigers.jpg | image2_upright = 0.9 | image2_alt = image2 alt | image2_caption = image2 caption | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref>IUCN reference goes here</ref> | classification_status = status of classification | virus_group = virus group | superdomain = superdomain | unranked_superdomain = unranked superdomain | unranked_superdomain_authority = unranked superdomain authority | domain = domain | domain_authority = domain authority | superregnum = superregnum | superregnum_authority = superregnum authority | regnum = regnum | regnum_authority = regnum authority | unranked_regnum = unranked regnum | unranked_regnum_authority = unranked regnum authority | subregnum = subregnum | subregnum_authority = subregnum authority | infraregnum = infraregnum | infraregnum_authority = infraregnum authority | unranked_phylum = unranked phylum | unranked_phylum_authority = unranked phylum authority | superdivisio = superdivisio | superdivisio_authority = superdivisio authority | superphylum = superphylum | superphylum_authority = superphylum authority | unranked_divisio = unranked divisio | unranked_divisio_authority = unranked divisio authority | divisio = divisio | divisio_authority = divisio authority | phylum = phylum | phylum_authority = phylum authority | subdivisio = subdivisio | subdivisio_authority = subdivisio authority | subphylum = subphylum | subphylum_authority = subphylum authority | infraphylum = infraphylum | infraphylum_authority = infraphylum authority | microphylum = microphylum | microphylum_authority = microphylum authority | nanophylum = nanophylum | nanophylum_authority = nanophylum authority | unranked_classis = unranked classis | unranked_classis_authority = unranked classis authority | superclassis = superclassis | superclassis_authority = superclassis authority | classis = classis | classis_authority = classis authority | unranked_subclassis = unranked subclassis | unranked_subclassis_authority = unranked subclassis authority | subclassis = subclassis | subclassis_authority = subclassis authority | unranked_infraclassis = unranked infraclassis | unranked_infraclassis_authority = unranked infraclassis authority | infraclassis = infraclassis | infraclassis_authority = infraclassis authority | unranked_ordo = unranked ordo | unranked_ordo_authority = unranked ordo authority | magnordo = magnordo | magnordo_authority = magnordo authority | superordo = superordo | superordo_authority = superordo authority | ordo = ordo | ordo_authority = ordo authority | subordo = subordo | subordo_authority = subordo authority | infraordo = infraordo | infraordo_authority = infraordo authority | parvordo = parvordo | parvordo_authority = parvordo authority | zoodivisio = zoodivisio | zoodivisio_authority = zoodivisio authority | zoosectio = zoosectio | zoosectio_authority = zoosectio authority | zoosubsectio = zoosubsectio | zoosubsectio_authority = zoosubsectio authority | unranked_superfamilia = unranked superfamilia | unranked_superfamilia_authority = unranked superfamilia authority | superfamilia = superfamilia | superfamilia_authority = superfamilia authority | familia = familia | familia_authority = familia authority | subfamilia = subfamilia | subfamilia_authority = subfamilia authority | unranked_tribus = unranked tribus | unranked_tribus_authority = unranked tribus authority | supertribus = supertribus | supertribus_authority = supertribus authority | tribus = tribus | tribus_authority = tribus authority | subtribus = subtribus | subtribus_authority = subtribus authority | alliance = alliance | alliance_authority = alliance authority | unranked_genus = unranked genus | unranked_genus_authority = genus authority | genus = genus | genus_authority = genus authority | subgenus = subgenus | subgenus_authority = subgenus authority | sectio = sectio | sectio_authority = sectio authority | subsectio = subsectio | subsectio_authority = subsectio authority | series = series | series_authority = series authority | subseries = subseries | subseries_authority = subseries authority | species_group = species group | species_group_authority = species group authority | species_subgroup = species subgroup | species_subgroup_authority = species subgroup authority | species_complex = species complex | species_complex_authority = species complex authority | species = species | species_authority = species authority | subspecies = subspecies | subspecies_authority = subspecies authority | variety = variety | variety_authority = variety authority | forma = forma | forma_authority = forma authority | type_strain = type strain | diversity_ref = <ref>diversity ref</ref> | diversity = diversity | diversity_link = diversity link | binomial = binomial | binomial_authority = binomial authority | trinomial = trinomial | trinomial_authority = trinomial authority | type_genus = type genus | type_genus_authority = type genus authority | type_species = type species | type_species_authority = type species authority | subdivision = subdivision | subdivision_ranks = subdivision ranks | range_map = Pleurodeles walti dis.png | range_map_upright = 0.9 | range_map_alt = range map alt | range_map_caption = range map caption | binomial2 = binomial2 | binomial2_authority = binomial2 authority | range_map2 = Pleurodeles walti dis.png | range_map2_upright = 0.9 | range_map2_alt = range map2 alt | range_map2_caption = range map2 caption | binomial3 = binomial3 | binomial3_authority = binomial3 authority | range_map3 = Pleurodeles walti dis.png | range_map3_upright = 0.9 | range_map3_alt = range map3 alt | range_map3_caption = range map3 caption | binomial4 = binomial4 | binomial4_authority = binomial4 authority | range_map4 = Pleurodeles walti dis.png | range_map4_upright = 0.9 | range_map4_alt = range map4 alt | range_map4_caption = range map4 caption | synonyms_ref = <ref>synonyms ref</ref> | synonyms = synonyms }} <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto"> {{Taxobox | color_as = | name = | fossil_range = | image = | image_upright = | image_alt = | image_caption = | image_caption_align = | image2 = | image2_upright = | image2_alt = | image2_caption = | status = | status_system = | status_ref = | classification_status = | virus_group = | unranked_superdomain = | unranked_superdomain_authority = | superdomain = | superdomain_authority = | domain = | domain_authority = | superregnum = | superregnum_authority = | unranked_regnum = | unranked_regnum_authority = | regnum = | regnum_authority = | subregnum = | subregnum_authority = | superdivisio = | superdivisio_authority = | superphylum = | superphylum_authority = | unranked_divisio = | unranked_divisio_authority = | divisio = | divisio_authority = | unranked_phylum = | unranked_phylum_authority = | phylum = | phylum_authority = | subdivisio = | subdivisio_authority = | subphylum = | subphylum_authority = | infraphylum = | infraphylum_authority = | microphylum = | microphylum_authority = | nanophylum = | nanophylum_authority = | superclassis = | superclassis_authority = | unranked_classis = | unranked_classis_authority = | classis = | classis_authority = | unranked_subclassis = | unranked_subclassis_authority = | subclassis = | subclassis_authority = | unranked_infraclassis = | unranked_infraclassis_authority = | infraclassis = | infraclassis_authority = | magnordo = | magnordo_authority = | superordo = | superordo_authority = | unranked_ordo = | unranked_ordo_authority = | ordo = | ordo_authority = | subordo = | subordo_authority = | infraordo = | infraordo_authority = | parvordo = | parvordo_authority = | zoodivisio = | zoodivisio_authority = | zoosectio = | zoosectio_authority = | zoosubsectio = | zoosubsectio_authority = | unranked_superfamilia = | unranked_superfamilia_authority = | superfamilia = | superfamilia_authority = | familia = | familia_authority = | subfamilia = | subfamilia_authority = | supertribus = | supertribus_authority = | unranked_tribus = | unranked_tribus_authority = | tribus = | tribus_authority = | subtribus = | subtribus_authority = | alliance = | alliance_authority = | unranked_genus = | unranked_genus_authority = | genus = | genus_authority = | subgenus = | subgenus_authority = | sectio = | sectio_authority = | subsectio = | subsectio_authority = | series = | series_authority = | subseries = | subseries_authority = | species_group = | species_group_authority = | species_subgroup = | species_subgroup_authority = | species_complex = | species_complex_authority = | species = | species_authority = | subspecies = | subspecies_authority = | variety = | variety_authority = | forma = | forma_authority = | binomial = | binomial_authority = | trinomial = | trinomial_authority = | type_genus = | type_genus_authority = | type_species = | type_species_authority = | type_strain = | subdivision = | subdivision_ranks = | diversity_ref = | diversity = | diversity_link = | range_map = | range_map_upright = | range_map_alt = | range_map_caption = | binomial2 = | binomial2_authority = | range_map2 = | range_map2_upright = | range_map2_alt = | range_map2_caption = | binomial3 = | binomial3_authority = | range_map3 = | range_map3_upright = | range_map3_alt = | range_map3_caption = | binomial4 = | binomial4_authority = | range_map4 = | range_map4_upright = | range_map4_alt = | range_map4_caption = | synonyms_ref = | synonyms = }} </syntaxhighlight> === All parameters === The full list of parameters is illustrated inside the infobox above, in the "[[#Complete blank template|Complete blank template]]". :{| class="wikitable plainrowheaders" <!--this table uses end-of-line "<tr>" to split rows. --> |+Parameters for Template:Taxobox !scope="col"|Parameter !scope="col"|Usage |- !scope="row"| color_as | color code <tr> !scope="row"| name | name defaults to <nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki><tr> !scope="row"| status | conservation status code <tr> !scope="row"| status_system | status-system type <tr> !scope="row"| status_ref | status reference <tr> !scope="row"| regnum | (standard) kingdom name <tr> !scope="row"| phylum | (standard) phylum name <tr> !scope="row"| classis | (standard) class name <tr> !scope="row"| ordo | (standard) order name <tr> !scope="row"| familia | (standard) family name <tr> !scope="row"| genus | (standard) genus name <tr> !scope="row"| species | (standard) species name <tr> !scope="row"| fossil_range | (as shown at top of box) <tr> !scope="row"| image | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_upright | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_alt | (as shown in box) <tr> !scope="row"| image2_caption | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classification_status | (as shown in box) <tr> !scope="row"| virus_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdomain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superdomain_ authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| domain_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| regnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subregnum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| divisio authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_divisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| phylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| microphylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum | (as shown in box) <tr> !scope="row"| nanophylum_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| classis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraclassis_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| magnordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| ordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| infraordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo | (as shown in box) <tr> !scope="row"| parvordo_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoodivisio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| zoosubsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| superfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| familia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subfamilia_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| supertribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| tribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subtribus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance | (as shown in box) <tr> !scope="row"| alliance_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| unranked_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subgenus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| sectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subsectio_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series | (as shown in box) <tr> !scope="row"| series_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subseries_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_group_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_subgroup_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_complex_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subspecies_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety | (as shown in box) <tr> !scope="row"| variety_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma | (as shown in box) <tr> !scope="row"| forma_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_ref | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity | (as shown in box) <tr> !scope="row"| diversity_link | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial | (as shown in box) <tr> !scope="row"| trinomial_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_genus_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_species_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision | (as shown in box) <tr> !scope="row"| subdivision_ranks | (as shown in box) <tr> !scope="row"| type_strain | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map | 1st map, bottom of box <tr> !scope="row"| range_map_upright | 1st map scaling = 0.9 i.e. 90% of default size<tr> !scope="row"| range_map_alt | 1st map ALT= text<tr> !scope="row"| range_map_caption | 1st caption, under picture<tr> !scope="row"| binomial2 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial2_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map2 | 2nd map in box <tr> !scope="row"| range_map2_upright | 2nd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map2_alt | 2nd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map2_caption | 2nd map caption <tr> !scope="row"| binomial3 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial3_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map3 | 3rd map in box <tr> !scope="row"| range_map3_upright | 3rd map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map3_alt | 3rd map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map3_caption | 3rd maq caption <tr> !scope="row"| binomial4 | (as shown in box) <tr> !scope="row"| binomial4_authority | (as shown in box) <tr> !scope="row"| range_map4 | 4th map in box <tr> !scope="row"| range_map4_upright | 4th map scaling = 0.9 <tr> !scope="row"| range_map4_alt | 4th map ALT= text <tr> !scope="row"| range_map4_caption | 4th map caption <tr> !scope="row"| synonyms_ref | reference for synonyms <tr> !scope="row"| synonyms | (as at bottom of box) |} === Articles lacking taxoboxes === For articles lacking taxoboxes, add '''[[Template:Missing-taxobox]]''' to the ''talk'' page. This may be done by typing '''<nowiki>{{Missing-taxobox}}</nowiki>''' or '''<nowiki>{{needtaxobox}}</nowiki>''' at the top of the ''talk'' page. === Microformat === {{UF-species}} ===Template Data=== {{TemplateData header}} <templatedata> { "description": "An infobox for plants, animals and other biological taxa", "format": "block", "params": { "name": { "label": "Name", "description": "For plants, see [[Wikipedia:Naming conventions (flora)]]. For all other living things, the name should be the most common vernacular name, when one is in widespread use, and a scientific name otherwise.", "type": "string" }, "image": { "label": "Image", "description": "An image to use, do not include the 'File:' part of the image file name.", "type": "wiki-file-name", "required": false, "suggested": true }, "image_width": { "label": "Image Width", "description": "(Deprecated) Width to display the image at. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Use image_upright" }, "image_upright": { "label": "Image Upright scale", "description": "Scale to display the image at. e.g. 1.1", "type": "string", "required": false }, "image_alt": { "label": "Image alt text", "description": "Alt text which describes the image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image_caption": { "label": "Image caption", "description": "Caption displayed under the image", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption_align": { "label": "Image caption alignment", "description": "Alignment of the caption displayed under the image, e.g. left. Should not normally be set.", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "regnum": { "label": "Kingdom", "description": "Kingdom: [[Animalia]], [[Plantae]], [[Fungi]], other taxa may want to use domain or other ranks instead", "type": "string", "required": false }, "divisio": { "label": "Division", "description": "Division in botany, e.g. [[Bryophyta]]. Not for flowering plants using the APG III system", "type": "string", "required": false }, "phylum": { "label": "Phylum", "description": "Phylum in zoology, eg [[Chordata]] for chordates", "type": "string", "required": false }, "classis": { "label": "Class", "description": "Class/classis taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "ordo": { "label": "Order", "description": "Order/ordo taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "familia": { "label": "Family", "description": "Family/familia taxonomic rank", "type": "string", "required": false }, "genus": { "label": "Genus", "description": "Genus taxonomic rank, in italics, e.g. ''[[Homo]]''", "type": "string", "required": false }, "species": { "label": "Species", "description": "Species taxonomic rank. Should be given in abbreviated forms and in italics, e.g. ''H. sapiens''.", "type": "string", "required": false }, "binomial": { "label": "Binomial", "description": "Full binomial name of taxa, In full form with italics, e.g. ''Salix alba'' var. ''caerulea''", "type": "string", "required": false }, "binomial_authority": { "label": "Binomial authority", "description": "Binomial authority using appropriate conventions, eg [[Carl Linnaeus|L.]] (for plants), [[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1761 (for animals)", "type": "string", "required": false }, "range_map": { "label": "Range map", "description": "Map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map_width": { "label": "Range map width", "description": "Width to display range map. Should not normally be set. e.g. 320px", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map_alt": { "label": "Range map alt text", "description": "Alt text describing the range in words", "type": "string", "required": false }, "range_map_caption": { "label": "Range map caption", "description": "Caption/key for the range map", "type": "string", "required": false }, "status": { "label": "Conservation status", "description": "The conservation status code: 'secure', domesticated 'DOM', Least Concern 'LC', Lower Risk—Least Concern 'LR/lc', Near Threatened 'NT', Lower Risk—Near Threatened 'LR/nt', Lower Risk—Conservation Dependent 'LR/cd', Vulnerable 'VU', Endangered 'EN', Critically Endangered 'CR', Possibly Extinct 'PE', Extinct in the wild 'EW', Extinct 'EX', Data deficient 'DD', Not evaluated 'NE',Fossil 'fossil', Prehistoric 'pre', 'See text', Lower Risk 'LR'", "type": "string", "required": false }, "status_system": { "label": "Conservation status system", "description": "System used for Conservation status: 'IUCN3.1', 'IUCN2.3', 'EPBC' etc. Required if status given.", "type": "string", "required": false }, "status_ref": { "label": "Conservation status reference", "description": "Reference for status <ref>{{Cite journal|...}}</ref>", "type": "string", "required": false }, "extinct": { "label": "Year of extinction", "description": "Year of extinction, if known", "type": "string", "required": false }, "fossil_range": { "label": "Fossil range", "description": "The stratigraphic range for groups known as fossils. E.g. [[Cambrian]]–[[Permian]] or {{fossil range|Cambrian|Permian}} to give a chart. Use 'Recent' for extant taxa and 'Holocene' for Late Quaternary extinctions.", "type": "string", "required": false }, "virus_group": { "label": "Virus group", "description": "Viruses not placed in taxa above the rank of order, instead a virus group is used, given by a Roman numeral from I to VII", "type": "string", "required": false }, "unranked_superdomain": { "label": "Unranked superdomain", "description": "For each major taxon you can add an unranked entry to the taxobox. The entry unranked X appears above rank X", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain": { "label": "Superdomain", "description": "This and other minor ranks should only be used when they are important to understanding the classification of the taxon described in the article", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "superdomain_authority": { "label": "Superdomain Authority", "description": "The authority used for this rank. Every rank has a rank authority field which are not currently listed", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "domain": { "label": "Domain", "description": "Domain for Archaea, Bacteria and Eukarya", "type": "string", "required": false }, "superregnum": { "label": "Superkingdom", "type": "string", "required": false }, "unranked_regnum": { "label": "Unranked kingdom", "type": "string", "required": false }, "subregnum": { "label": "Subkingdom", "type": "string", "required": false }, "superdivisio": { "label": "Superdivision", "type": "string", "required": false }, "superphylum": { "label": "Superphylum", "type": "string", "required": false }, "unranked_divisio": { "label": "Unranked division", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be set to [[Angiosperms]] rather than using division/divisio", "type": "string", "required": false }, "unranked_phylum": { "label": "Unranked phylum", "type": "string", "required": false }, "subphylum": { "label": "Subphylum", "type": "string", "required": false }, "infraphylum": { "label": "Infraphylum", "type": "string", "required": false }, "microphylum": { "label": "Microphylum", "type": "string", "required": false }, "nanophylum": { "label": "Nanophylum", "type": "string", "required": false }, "superclassis": { "label": "Superclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_classis": { "label": "Unranked class", "description": "For flowering plants using the APG IV system this should be used rather than class/classis", "type": "string", "required": false }, "unranked_subclassis": { "label": "Unranked subclass", "type": "string", "required": false }, "subclassis": { "label": "Subclass", "type": "string", "required": false }, "unranked_infraclassis": { "label": "Unranked infraclass", "type": "string", "required": false }, "infraclassis": { "label": "Infraclass", "type": "string", "required": false }, "magnordo": { "label": "Magnorder", "type": "string", "required": false }, "superordo": { "label": "Superorder", "type": "string", "required": false }, "unranked_ordo": { "label": "Unranked order", "description": "Generally used for flowering plants using the APG IV system", "type": "string", "required": false }, "subordo": { "label": "subordo", "type": "string", "required": false }, "infraordo": { "label": "infraordo", "type": "string", "required": false }, "parvordo": { "label": "parvordo", "type": "string", "required": false }, "zoodivisio": { "label": "zoodivision", "description": "Used in zoology, a different rank to the division used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosectio": { "label": "zoosection", "description": "Used in zoology, a different rank to the section used in botany.", "type": "string", "required": false }, "zoosubsectio": { "label": "zoosubsection", "description": "Used in zoology, a different rank to the subsection used in botany.", "type": "string", "required": false }, "unranked_superfamilia": { "label": "Unranked Superfamily", "type": "string", "required": false }, "superfamilia": { "label": "Superfamily", "type": "string", "required": false }, "subfamilia": { "label": "Subfamily", "type": "string", "required": false }, "supertribus": { "label": "supertribus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "unranked_tribus": { "label": "unranked tribe", "type": "string", "required": false }, "tribus": { "label": "Tribe", "type": "string", "required": false }, "subtribus": { "label": "Subtribe", "type": "string", "required": false }, "alliance": { "label": "alliance", "type": "string", "required": false, "deprecated": "Displays as a rank between subtribe and genus. " }, "unranked_genus": { "label": "Unranked genus", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "subgenus": { "label": "Subgenus", "type": "string", "required": false }, "sectio": { "label": "Section", "description": "Used in botany, use zoosectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "subsectio": { "label": "Subsection", "description": "Used in botany, use zoosubsectio in zoology", "type": "string", "required": false }, "series": { "label": "Series", "type": "string", "required": false }, "subseries": { "label": "Subseries", "type": "string", "required": false }, "species_group": { "label": "Species group", "type": "string", "required": false }, "species_subgroup": { "label": "species subgroup", "type": "string", "required": false }, "species_complex": { "label": "species complex", "type": "string", "required": false }, "subspecies": { "label": "subspecies", "type": "string", "required": false }, "variety": { "label": "variety", "type": "string", "required": false, "deprecated": "use varietas" }, "forma": { "label": "form", "description": "Used in botany, not in zoology", "type": "string", "required": false }, "trinomial": { "label": "trinomial", "description": "The full trinomial name for subspecies, it should generally be in italics.", "type": "string", "required": false }, "trinomial_authority": { "label": "trinomial authority", "description": "The authority for a trinomial.", "type": "string", "required": false }, "synonyms": { "label": "Synonyms", "description": "A list of synonyms for a species, e.g. ''species1'' {{small|1=Authority1}}<br/> ''species2'' {{small|1=Authority2}}", "type": "string", "required": false }, "synonyms_ref": { "label": "Synonyms ref", "description": "References for the synonym lists, e.g.<ref>Smith and Jones, 2009, p. 5</ref>", "type": "string", "required": false }, "type_species": { "label": "Type species", "description": "The original name of the species that was initially used to describe the genus, without regard to its present-day nomenclature.", "type": "string", "required": false }, "type_species_authority": { "label": "Type species authority", "description": "Authority for the type species, don't use parenthesis.", "type": "string", "required": false }, "classification_status": { "label": "Classification status", "description": "Status of the scientific classification, e.g. disputed. Only use when the scientific classification text would be misleading without it.", "type": "string", "required": false }, "subdivision_ranks": { "label": "Subdivision ranks", "description": "Rank used for sub-divisions of this taxa, e.g. 'Families'", "type": "string", "required": false }, "subdivision": { "label": "Subdivision", "description": "List of sub divisions of this taxa, e.g. [[Family1]]<br/> [[Family2]]<br/> [[Family3]]", "type": "string", "required": false }, "image2": { "label": "Image 2", "description": "A second image, only use in rare circumstances.", "type": "string", "required": false }, "image2_width": { "label": "Image 2 Width", "description": "Deprecated. Width of the second image", "type": "number", "required": false, "deprecated": true }, "image2_upright": { "label": "Image 2 Upright scale", "description": "Scale of the second image", "type": "number", "required": false }, "image2_alt": { "label": "Image 2 alt text", "description": "Alt text which describes the second image to someone who can't see it", "type": "string", "required": false }, "image2_caption": { "label": "Image 2 caption", "description": "Caption to display under the second image", "type": "string", "required": false }, "binomial2": { "label": "Binomial2", "description": "Second binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial2_authority": { "label": "Binomial authority 2", "description": "Authority of second binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial3": { "label": "Binomial3", "description": "Third binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial3_authority": { "label": "Binomial authority 3", "description": "Authority of third binomial", "type": "string", "required": false }, "binomial4": { "label": "Binomial4", "description": "Fourth binomial name of taxa, only used in rare circumstances", "type": "string", "required": false }, "binomial4_authority": { "label": "Binomial authority 4", "description": "Authority of fourth binomial", "type": "string", "required": false }, "range_map2": { "label": "Range map 2", "description": "Second map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map2_width": { "label": "Range map 2 width", "description": "Width of second range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map2_alt": { "label": "Range map 2 alt text", "description": "Alt text describing the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map2_caption": { "label": "Range map 2 caption", "description": "Caption/key for the second range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3": { "label": "Range map 3", "description": "Third map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map3_width": { "label": "Range map 3 width", "description": "Width of third range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map3_alt": { "label": "Range map 3 alt text", "description": "Alt text describing the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map3_caption": { "label": "Range map 3 caption", "description": "Caption/key for the third range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4": { "label": "Range map 4", "description": "Forth map of range", "type": "string", "required": false }, "range_map4_width": { "label": "Range map 4 width", "description": "Width of forth range map", "type": "string", "required": false, "deprecated": true }, "range_map4_alt": { "label": "Range map 4 alt text", "description": "Alt text describing the forth range map", "type": "string", "required": false }, "range_map4_caption": { "label": "Range map 4 caption", "description": "Caption/key for the fourth range map", "type": "string", "required": false }, "color_as": { "type": "string", "description": "Taxon defining the taxobox color if needed (normally not as it is set automatically)", "example": "Animalia", "required": false, "deprecated": true }, "genus_authority": { "label": "Genus authority", "type": "string" }, "color": { "deprecated": true, "type": "string" } }, "paramOrder": [ "name", "fossil_range", "image", "image_width", "image_upright", "image_alt", "image_caption", "image_caption_align", "status", "status_system", "status_ref", "extinct", "virus_group", "unranked_superdomain", "superdomain", "superdomain_authority", "domain", "superregnum", "unranked_regnum", "regnum", "subregnum", "superdivisio", "unranked_divisio", "divisio", "superphylum", "unranked_phylum", "phylum", "subphylum", "infraphylum", "microphylum", "nanophylum", "superclassis", "unranked_classis", "classis", "unranked_subclassis", "subclassis", "unranked_infraclassis", "infraclassis", "superordo", "unranked_ordo", "ordo", "subordo", "infraordo", "unranked_superfamilia", "superfamilia", "familia", "subfamilia", "supertribus", "unranked_tribus", "tribus", "subtribus", "unranked_genus", "genus", "genus_authority", "subgenus", "sectio", "subsectio", "series", "subseries", "species_group", "species_subgroup", "species_complex", "species", "binomial", "binomial_authority", "subspecies", "variety", "forma", "trinomial", "trinomial_authority", "range_map", "range_map_width", "range_map_alt", "range_map_caption", "magnordo", "parvordo", "zoodivisio", "zoosectio", "zoosubsectio", "alliance", "synonyms", "synonyms_ref", "type_species", "type_species_authority", "classification_status", "subdivision_ranks", "subdivision", "image2", "image2_width", "image2_upright", "image2_alt", "image2_caption", "binomial2", "binomial2_authority", "binomial3", "binomial3_authority", "binomial4", "binomial4_authority", "range_map2", "range_map2_width", "range_map2_alt", "range_map2_caption", "range_map3", "range_map3_width", "range_map3_alt", "range_map3_caption", "range_map4", "range_map4_width", "range_map4_alt", "range_map4_caption", "color_as", "color" ] } </templatedata> == Pomoćni i povezani šabloni == * [[Šablon:Taxobox/core]] ** [[Šablon:Taxobox/species]] ** [[Šablon:Taksonomija]] * [[Modul:Autotaxobox]] * [[Šablon:Taksokvir boja]] ** [[Šablon:Određuje boju taksokvira]] ** [[Šablon:Taksokvir/Greška u boji]] * [[Šablon:Taksokvir ime]] * [[Šablon:Taxonbar/candidate]] == Tracking categories == Hidden category added by {{tl|Taxobox}}: * {{Category link with count|Taxoboxes using extinct parameters}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/core}}: * {{Category link with count|Articles using diversity taxobox}} * {{Category link with count|Articles with 'species' microformats}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/species}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with an unrecognised status system}} * {{Category link with count|Taxoboxes needing a status system parameter}} * {{Category link with count|Invalid conservation status}} Hidden categories added by {{tl|Taxobox/Error colour}}: * {{Category link with count|Taxoboxes with the error color}} Hidden categories added by {{tl|Taxonbar/candidate}}: * {{Category link with count|Taxobox articles missing a taxonbar}} * {{Category link with count|Taxobox articles possibly missing a taxonbar}} == Povezano == * [[Wikipedija:Kako čitati taksokvir]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik]] * {{tl|Paraphyletic group}} * [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira|Sustav automatskih taksokvira]] ** {{tl|Speciesbox}} ** {{tl|Automatski taksokvir}} <div style="display: none">{{reflist}}</div> == Bilješke == {{reflist|group=note}} <includeonly>{{Sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] [[Category:Šabloni Taksokvira| ]] }}</includeonly> <noinclude> </noinclude> f9ik0jo714ow8cblfrpexvs4gt4t6gs Drakeov napad na Panamu 0 4724834 42680328 2026-08-21T13:36:05Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}}... 42680328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == == Napad na prevlaku == == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} j0j7956tlw4daa4i2ik1j20qnc11hd2 42680338 42680328 2026-08-21T13:38:34Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:1596.]]; +[[Kategorija:Engleske bitke]]; +[[Kategorija:Španske bitke]]; +[[Kategorija:Historija Paname]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42680338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == == Napad na prevlaku == == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] a12teklgoim0ubg66pz5asiv0f5x6xt 42680362 42680338 2026-08-21T14:35:43Z Edgar Allan Poe 29250 /* Pozadina */ 42680362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] gv934cqxbzv818qkpbdmyngn2qmhxqx 42680363 42680362 2026-08-21T14:36:04Z Edgar Allan Poe 29250 /* Pozadina */ 42680363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] 9rpa9ym5vh4zt4l1k573cevfd15ubov 42680400 42680363 2026-08-21T17:11:29Z Edgar Allan Poe 29250 /* Napad na prevlaku */ 42680400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == Drakeova flota se [[6. siječnja]] [[1596.]] godine usidrila ispred [[Nombre de Dios]]a bez ikakvog otpora. Nakon toga su čamcima došli do kopna i napali malenu utvrdu koja je stajala između njih i grada; stotinjak branitelja utvrde se razbježalo,<ref name="Marley136"/> a Baskervilleove trupe ušle su u grad, međutim plijen je bio vrlo malen.<ref name="Bradley122"/> Španjolci su bilu upozoreni na napad pa su se razbježali po okolnoj džungli i napustili grad.<ref name="Sugden311">Sugden, str. 311-12</ref> Kao i ranije, Drake je objavio otkupninu za grad, ali kako dva tjedna nije dobio nikakav odgovor dao ga je spaliti; u gradu nije bilo novca, ali su Drakeovi ljudi opljačkali usidrene španjolske brodove te omanju stražarnicu u kojoj su pronašli nešto dragocjenosti.<ref>{{cite book|last1=Grant|first1=James|title=British battles on land and sea, Volume 1|date=1873|publisher=Cassell, Petter, Galpin|page=178|url=https://books.google.com/books?id=u0kBAAAAQAAJ&pg=PA178}}</ref> Kako bi se suprostavio raštrkanim španjolskim vojnicima, Baskerville je odabrao skupinu od 750 vojnika te je krenuo opasnom starom cestom kroz Panamu. Dva dana kasnije okupirao je selo Venta de la Quebrada, da bi sljedećeg dana naišao na veliki tjesnac nedaleko od sljedećeg naselja, Capirille. Baskervilleove su trupe bile premorene od puta – do tog su trenutka promarširali nekih 50-ak kilometara uz stalnu kišu i visoku vlažnost, a nastavak puta prema Capirilli donosio je još više padalina i strmo brdo. Španjolci, sedamdesetak kojih je predvodio satnik [[Juan Enríquez Conabut]], bili su postavili obranu na vrhu brda kako bi spriječili englesko napredovanje preko prevlake.<ref name="Andrews204">Andrews, str. 204-05</ref><ref name="Sugden311"/> Unatoč lošim uvjetima, Baskerville je naredio napad, što se pokazalo pogrešnom odlukom. Španjolci su bili spremni, a Englezi su tokom tri sata više puta pokušali demontirati španjolsku obranu, pri čemu su svaki put bili odbijeni i to uz velike gubitke.<ref name="Corbett398">[https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ Corbett, str. 398-99]</ref> Conabutovim se trupama tada pridružilo još pedesetak [[arkebuza|arkebuzijera]] koje je predvodio satnik [[Hernando de Lierno Agüero]], što se pokazalo presudnim.<ref name="Marley136"/> Kako je polovica municije i potrepština što ih je ponio bila uništena na kiši, Baskerville je shvatio da je osvajanje brda uzaludno; čak i kada bi uspio osvojiti brdo pored Capirille, Baskerville je shvatio da bi ga dalje čekao niz sličnih utvrda te da bi gubici u ljudstvu bili preveliki ako nastavi. Baskerville se tada odlučio povući i prepustiti brdo Španjolcima. Gubici na strani Engleza uključivali su preko 60 mrtvih ili ranjenih, uključujući i Baskervilleovog brata Nicholasa, dok su Španjolci izgubili tek sedam vojnika uz nepoznat broj ranjenika.<ref name="Sugden311"/> Bolesni i potpuno demoralizirani, Baskervilleovi su ljudi poslali pismo Drakeu da se nađe s njima na povratku s potrepštinama i 200 ljudi.<ref name="Bicheno"/> Oni su se u konačnici susreli [[22. siječnja]] u Nombre de Diosu, nakon čega su, potpuno demoralizirani, nastavili na zapad.<ref name="Andrews204"/> Dana [[27. siječnja]] usidrili su se nedaleko od [[Escudo de Veraguas (otok)|otoka Escudo de Veraguas]], međutim većina Drakeove flote bila je teško bolesna u tom trenutku.<ref name="Sugden313">Sugden, str. 313</ref> Otprilike 37 najzdravijih članova posade pokušalo je doći do pitke vode iz rijeke Fator, međutim napadnuti su od strane bijesnih Španjolaca iz naselja Santiago del Príncipe, velik dio kojih su bili oslobođeni robovi;<ref name="Wheat">Wheat, str. 64</ref> lokalci su ih pobili, a tek ih je nekoliko uspjelo pobjeći.<ref>{{cite book|last1=Duro, Cesáreo Fernández|title=Armada española desde la unión de los reinos de Castilla y de León, Volume 3|date=1897|publisher=Museo Naval|page=112|url=https://books.google.com/books?id=UhHdh391DHcC|author1-link=Cesáreo Fernández Duro}}</ref> Drake je nakon toga naredio isplovljavanje prema [[Portobelo (Panama)|Porto Bellu]], međutim i sam je u tom trenutku teško bolovao od [[dizenterija|dizenterije]].<ref name="Marley136"/> U noći s [[28. siječnja|28.]] na [[29. siječnja]] [[1596.]] godine, Francis Drake podlegao je dizenteriji na svom brodu, ''Defiance''. Prethodnog je jutra, prije smrti, Drake zahtijevao da mu se nakon smrti stavi oklop. Pokopan je na moru, nedaleko od otoka Buenaventure u blizini Porto Bella.<ref name="Kelsey"/> Baskerville je tada preuzeo komandu nad flotom, a nakon što je razmatrao novi napad na Santu Martu, odlučio je shrvanu flotu odvesti prema [[Santiago (kolonija)|Santiagu]].<ref name="Sugden313"/> Prema informacijama koje su imali, Španjolci su bili poslali oko 60 brodova iz Španjolske kako bi ih presreli, nakon čega je dogovoren drugi plan bijega, a flota je zbila redove i reorganizirala se.<ref name="Marley136"/> Na koncu su uspjeli pobjeći i vratiti se u Englesku, ali su na putu izgubili brodice ''Elizabeth'' i ''Delight''.<ref name="Wernham188">Wernham, str. 51</ref> == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] q5wmmutejfqwutvx61ay8s89bhxg4yi 42680401 42680400 2026-08-21T17:12:44Z Edgar Allan Poe 29250 /* Pozadina */ 42680401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> [[File:Gheeraerts Francis Drake 1591.jpg|thumb|left|220px|Admiral i gusar Sir [[Francis Drake]] predvodio je engleske trupe u neuspješnom napadu na Panamu [[1596.]] godine.]] Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == Drakeova flota se [[6. siječnja]] [[1596.]] godine usidrila ispred [[Nombre de Dios]]a bez ikakvog otpora. Nakon toga su čamcima došli do kopna i napali malenu utvrdu koja je stajala između njih i grada; stotinjak branitelja utvrde se razbježalo,<ref name="Marley136"/> a Baskervilleove trupe ušle su u grad, međutim plijen je bio vrlo malen.<ref name="Bradley122"/> Španjolci su bilu upozoreni na napad pa su se razbježali po okolnoj džungli i napustili grad.<ref name="Sugden311">Sugden, str. 311-12</ref> Kao i ranije, Drake je objavio otkupninu za grad, ali kako dva tjedna nije dobio nikakav odgovor dao ga je spaliti; u gradu nije bilo novca, ali su Drakeovi ljudi opljačkali usidrene španjolske brodove te omanju stražarnicu u kojoj su pronašli nešto dragocjenosti.<ref>{{cite book|last1=Grant|first1=James|title=British battles on land and sea, Volume 1|date=1873|publisher=Cassell, Petter, Galpin|page=178|url=https://books.google.com/books?id=u0kBAAAAQAAJ&pg=PA178}}</ref> Kako bi se suprostavio raštrkanim španjolskim vojnicima, Baskerville je odabrao skupinu od 750 vojnika te je krenuo opasnom starom cestom kroz Panamu. Dva dana kasnije okupirao je selo Venta de la Quebrada, da bi sljedećeg dana naišao na veliki tjesnac nedaleko od sljedećeg naselja, Capirille. Baskervilleove su trupe bile premorene od puta – do tog su trenutka promarširali nekih 50-ak kilometara uz stalnu kišu i visoku vlažnost, a nastavak puta prema Capirilli donosio je još više padalina i strmo brdo. Španjolci, sedamdesetak kojih je predvodio satnik [[Juan Enríquez Conabut]], bili su postavili obranu na vrhu brda kako bi spriječili englesko napredovanje preko prevlake.<ref name="Andrews204">Andrews, str. 204-05</ref><ref name="Sugden311"/> Unatoč lošim uvjetima, Baskerville je naredio napad, što se pokazalo pogrešnom odlukom. Španjolci su bili spremni, a Englezi su tokom tri sata više puta pokušali demontirati španjolsku obranu, pri čemu su svaki put bili odbijeni i to uz velike gubitke.<ref name="Corbett398">[https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ Corbett, str. 398-99]</ref> Conabutovim se trupama tada pridružilo još pedesetak [[arkebuza|arkebuzijera]] koje je predvodio satnik [[Hernando de Lierno Agüero]], što se pokazalo presudnim.<ref name="Marley136"/> Kako je polovica municije i potrepština što ih je ponio bila uništena na kiši, Baskerville je shvatio da je osvajanje brda uzaludno; čak i kada bi uspio osvojiti brdo pored Capirille, Baskerville je shvatio da bi ga dalje čekao niz sličnih utvrda te da bi gubici u ljudstvu bili preveliki ako nastavi. Baskerville se tada odlučio povući i prepustiti brdo Španjolcima. Gubici na strani Engleza uključivali su preko 60 mrtvih ili ranjenih, uključujući i Baskervilleovog brata Nicholasa, dok su Španjolci izgubili tek sedam vojnika uz nepoznat broj ranjenika.<ref name="Sugden311"/> Bolesni i potpuno demoralizirani, Baskervilleovi su ljudi poslali pismo Drakeu da se nađe s njima na povratku s potrepštinama i 200 ljudi.<ref name="Bicheno"/> Oni su se u konačnici susreli [[22. siječnja]] u Nombre de Diosu, nakon čega su, potpuno demoralizirani, nastavili na zapad.<ref name="Andrews204"/> Dana [[27. siječnja]] usidrili su se nedaleko od [[Escudo de Veraguas (otok)|otoka Escudo de Veraguas]], međutim većina Drakeove flote bila je teško bolesna u tom trenutku.<ref name="Sugden313">Sugden, str. 313</ref> Otprilike 37 najzdravijih članova posade pokušalo je doći do pitke vode iz rijeke Fator, međutim napadnuti su od strane bijesnih Španjolaca iz naselja Santiago del Príncipe, velik dio kojih su bili oslobođeni robovi;<ref name="Wheat">Wheat, str. 64</ref> lokalci su ih pobili, a tek ih je nekoliko uspjelo pobjeći.<ref>{{cite book|last1=Duro, Cesáreo Fernández|title=Armada española desde la unión de los reinos de Castilla y de León, Volume 3|date=1897|publisher=Museo Naval|page=112|url=https://books.google.com/books?id=UhHdh391DHcC|author1-link=Cesáreo Fernández Duro}}</ref> Drake je nakon toga naredio isplovljavanje prema [[Portobelo (Panama)|Porto Bellu]], međutim i sam je u tom trenutku teško bolovao od [[dizenterija|dizenterije]].<ref name="Marley136"/> U noći s [[28. siječnja|28.]] na [[29. siječnja]] [[1596.]] godine, Francis Drake podlegao je dizenteriji na svom brodu, ''Defiance''. Prethodnog je jutra, prije smrti, Drake zahtijevao da mu se nakon smrti stavi oklop. Pokopan je na moru, nedaleko od otoka Buenaventure u blizini Porto Bella.<ref name="Kelsey"/> Baskerville je tada preuzeo komandu nad flotom, a nakon što je razmatrao novi napad na Santu Martu, odlučio je shrvanu flotu odvesti prema [[Santiago (kolonija)|Santiagu]].<ref name="Sugden313"/> Prema informacijama koje su imali, Španjolci su bili poslali oko 60 brodova iz Španjolske kako bi ih presreli, nakon čega je dogovoren drugi plan bijega, a flota je zbila redove i reorganizirala se.<ref name="Marley136"/> Na koncu su uspjeli pobjeći i vratiti se u Englesku, ali su na putu izgubili brodice ''Elizabeth'' i ''Delight''.<ref name="Wernham188">Wernham, str. 51</ref> == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] 7lpbw05hxx3nexqnjg40lbw6qt9ufra 42680402 42680401 2026-08-21T17:13:40Z Edgar Allan Poe 29250 42680402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> [[File:Gheeraerts Francis Drake 1591.jpg|thumb|left|220px|Admiral i gusar Sir [[Francis Drake]] predvodio je engleske trupe u neuspješnom napadu na Panamu [[1596.]] godine.]] Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == Drakeova flota se [[6. siječnja]] [[1596.]] godine usidrila ispred [[Nombre de Dios]]a bez ikakvog otpora. Nakon toga su čamcima došli do kopna i napali malenu utvrdu koja je stajala između njih i grada; stotinjak branitelja utvrde se razbježalo,<ref name="Marley136"/> a Baskervilleove trupe ušle su u grad, međutim plijen je bio vrlo malen.<ref name="Bradley122"/> Španjolci su bilu upozoreni na napad pa su se razbježali po okolnoj džungli i napustili grad.<ref name="Sugden311">Sugden, str. 311-12</ref> Kao i ranije, Drake je objavio otkupninu za grad, ali kako dva tjedna nije dobio nikakav odgovor dao ga je spaliti; u gradu nije bilo novca, ali su Drakeovi ljudi opljačkali usidrene španjolske brodove te omanju stražarnicu u kojoj su pronašli nešto dragocjenosti.<ref>{{cite book|last1=Grant|first1=James|title=British battles on land and sea, Volume 1|date=1873|publisher=Cassell, Petter, Galpin|page=178|url=https://books.google.com/books?id=u0kBAAAAQAAJ&pg=PA178}}</ref> Kako bi se suprostavio raštrkanim španjolskim vojnicima, Baskerville je odabrao skupinu od 750 vojnika te je krenuo opasnom starom cestom kroz Panamu. Dva dana kasnije okupirao je selo Venta de la Quebrada, da bi sljedećeg dana naišao na veliki tjesnac nedaleko od sljedećeg naselja, Capirille. Baskervilleove su trupe bile premorene od puta – do tog su trenutka promarširali nekih 50-ak kilometara uz stalnu kišu i visoku vlažnost, a nastavak puta prema Capirilli donosio je još više padalina i strmo brdo. Španjolci, sedamdesetak kojih je predvodio satnik [[Juan Enríquez Conabut]], bili su postavili obranu na vrhu brda kako bi spriječili englesko napredovanje preko prevlake.<ref name="Andrews204">Andrews, str. 204-05</ref><ref name="Sugden311"/> [[File:Alonso de Sotomayor.JPG|thumb|220px|[[Alonso de Sotomayor]], koji je poslan iz [[Peru]]a, uspješno je obranio Panamu od engleskog napada.]] Unatoč lošim uvjetima, Baskerville je naredio napad, što se pokazalo pogrešnom odlukom. Španjolci su bili spremni, a Englezi su tokom tri sata više puta pokušali demontirati španjolsku obranu, pri čemu su svaki put bili odbijeni i to uz velike gubitke.<ref name="Corbett398">[https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ Corbett, str. 398-99]</ref> Conabutovim se trupama tada pridružilo još pedesetak [[arkebuza|arkebuzijera]] koje je predvodio satnik [[Hernando de Lierno Agüero]], što se pokazalo presudnim.<ref name="Marley136"/> Kako je polovica municije i potrepština što ih je ponio bila uništena na kiši, Baskerville je shvatio da je osvajanje brda uzaludno; čak i kada bi uspio osvojiti brdo pored Capirille, Baskerville je shvatio da bi ga dalje čekao niz sličnih utvrda te da bi gubici u ljudstvu bili preveliki ako nastavi. Baskerville se tada odlučio povući i prepustiti brdo Španjolcima. Gubici na strani Engleza uključivali su preko 60 mrtvih ili ranjenih, uključujući i Baskervilleovog brata Nicholasa, dok su Španjolci izgubili tek sedam vojnika uz nepoznat broj ranjenika.<ref name="Sugden311"/> Bolesni i potpuno demoralizirani, Baskervilleovi su ljudi poslali pismo Drakeu da se nađe s njima na povratku s potrepštinama i 200 ljudi.<ref name="Bicheno"/> Oni su se u konačnici susreli [[22. siječnja]] u Nombre de Diosu, nakon čega su, potpuno demoralizirani, nastavili na zapad.<ref name="Andrews204"/> Dana [[27. siječnja]] usidrili su se nedaleko od [[Escudo de Veraguas (otok)|otoka Escudo de Veraguas]], međutim većina Drakeove flote bila je teško bolesna u tom trenutku.<ref name="Sugden313">Sugden, str. 313</ref> Otprilike 37 najzdravijih članova posade pokušalo je doći do pitke vode iz rijeke Fator, međutim napadnuti su od strane bijesnih Španjolaca iz naselja Santiago del Príncipe, velik dio kojih su bili oslobođeni robovi;<ref name="Wheat">Wheat, str. 64</ref> lokalci su ih pobili, a tek ih je nekoliko uspjelo pobjeći.<ref>{{cite book|last1=Duro, Cesáreo Fernández|title=Armada española desde la unión de los reinos de Castilla y de León, Volume 3|date=1897|publisher=Museo Naval|page=112|url=https://books.google.com/books?id=UhHdh391DHcC|author1-link=Cesáreo Fernández Duro}}</ref> Drake je nakon toga naredio isplovljavanje prema [[Portobelo (Panama)|Porto Bellu]], međutim i sam je u tom trenutku teško bolovao od [[dizenterija|dizenterije]].<ref name="Marley136"/> U noći s [[28. siječnja|28.]] na [[29. siječnja]] [[1596.]] godine, Francis Drake podlegao je dizenteriji na svom brodu, ''Defiance''. Prethodnog je jutra, prije smrti, Drake zahtijevao da mu se nakon smrti stavi oklop. Pokopan je na moru, nedaleko od otoka Buenaventure u blizini Porto Bella.<ref name="Kelsey"/> Baskerville je tada preuzeo komandu nad flotom, a nakon što je razmatrao novi napad na Santu Martu, odlučio je shrvanu flotu odvesti prema [[Santiago (kolonija)|Santiagu]].<ref name="Sugden313"/> Prema informacijama koje su imali, Španjolci su bili poslali oko 60 brodova iz Španjolske kako bi ih presreli, nakon čega je dogovoren drugi plan bijega, a flota je zbila redove i reorganizirala se.<ref name="Marley136"/> Na koncu su uspjeli pobjeći i vratiti se u Englesku, ali su na putu izgubili brodice ''Elizabeth'' i ''Delight''.<ref name="Wernham188">Wernham, str. 51</ref> == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] bwegmnoaydz15hahyw79e8mcrf7pt7x 42680403 42680402 2026-08-21T17:14:01Z Edgar Allan Poe 29250 /* Napad na prevlaku */ 42680403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> [[File:Gheeraerts Francis Drake 1591.jpg|thumb|left|220px|Admiral i gusar Sir [[Francis Drake]] predvodio je engleske trupe u neuspješnom napadu na Panamu [[1596.]] godine.]] Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == Drakeova flota se [[6. siječnja]] [[1596.]] godine usidrila ispred [[Nombre de Dios]]a bez ikakvog otpora. Nakon toga su čamcima došli do kopna i napali malenu utvrdu koja je stajala između njih i grada; stotinjak branitelja utvrde se razbježalo,<ref name="Marley136"/> a Baskervilleove trupe ušle su u grad, međutim plijen je bio vrlo malen.<ref name="Bradley122"/> Španjolci su bilu upozoreni na napad pa su se razbježali po okolnoj džungli i napustili grad.<ref name="Sugden311">Sugden, str. 311-12</ref> Kao i ranije, Drake je objavio otkupninu za grad, ali kako dva tjedna nije dobio nikakav odgovor dao ga je spaliti; u gradu nije bilo novca, ali su Drakeovi ljudi opljačkali usidrene španjolske brodove te omanju stražarnicu u kojoj su pronašli nešto dragocjenosti.<ref>{{cite book|last1=Grant|first1=James|title=British battles on land and sea, Volume 1|date=1873|publisher=Cassell, Petter, Galpin|page=178|url=https://books.google.com/books?id=u0kBAAAAQAAJ&pg=PA178}}</ref> [[File:Alonso de Sotomayor.JPG|thumb|220px|[[Alonso de Sotomayor]], koji je poslan iz [[Peru]]a, uspješno je obranio Panamu od engleskog napada.]] Kako bi se suprostavio raštrkanim španjolskim vojnicima, Baskerville je odabrao skupinu od 750 vojnika te je krenuo opasnom starom cestom kroz Panamu. Dva dana kasnije okupirao je selo Venta de la Quebrada, da bi sljedećeg dana naišao na veliki tjesnac nedaleko od sljedećeg naselja, Capirille. Baskervilleove su trupe bile premorene od puta – do tog su trenutka promarširali nekih 50-ak kilometara uz stalnu kišu i visoku vlažnost, a nastavak puta prema Capirilli donosio je još više padalina i strmo brdo. Španjolci, sedamdesetak kojih je predvodio satnik [[Juan Enríquez Conabut]], bili su postavili obranu na vrhu brda kako bi spriječili englesko napredovanje preko prevlake.<ref name="Andrews204">Andrews, str. 204-05</ref><ref name="Sugden311"/> Unatoč lošim uvjetima, Baskerville je naredio napad, što se pokazalo pogrešnom odlukom. Španjolci su bili spremni, a Englezi su tokom tri sata više puta pokušali demontirati španjolsku obranu, pri čemu su svaki put bili odbijeni i to uz velike gubitke.<ref name="Corbett398">[https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ Corbett, str. 398-99]</ref> Conabutovim se trupama tada pridružilo još pedesetak [[arkebuza|arkebuzijera]] koje je predvodio satnik [[Hernando de Lierno Agüero]], što se pokazalo presudnim.<ref name="Marley136"/> Kako je polovica municije i potrepština što ih je ponio bila uništena na kiši, Baskerville je shvatio da je osvajanje brda uzaludno; čak i kada bi uspio osvojiti brdo pored Capirille, Baskerville je shvatio da bi ga dalje čekao niz sličnih utvrda te da bi gubici u ljudstvu bili preveliki ako nastavi. Baskerville se tada odlučio povući i prepustiti brdo Španjolcima. Gubici na strani Engleza uključivali su preko 60 mrtvih ili ranjenih, uključujući i Baskervilleovog brata Nicholasa, dok su Španjolci izgubili tek sedam vojnika uz nepoznat broj ranjenika.<ref name="Sugden311"/> Bolesni i potpuno demoralizirani, Baskervilleovi su ljudi poslali pismo Drakeu da se nađe s njima na povratku s potrepštinama i 200 ljudi.<ref name="Bicheno"/> Oni su se u konačnici susreli [[22. siječnja]] u Nombre de Diosu, nakon čega su, potpuno demoralizirani, nastavili na zapad.<ref name="Andrews204"/> Dana [[27. siječnja]] usidrili su se nedaleko od [[Escudo de Veraguas (otok)|otoka Escudo de Veraguas]], međutim većina Drakeove flote bila je teško bolesna u tom trenutku.<ref name="Sugden313">Sugden, str. 313</ref> Otprilike 37 najzdravijih članova posade pokušalo je doći do pitke vode iz rijeke Fator, međutim napadnuti su od strane bijesnih Španjolaca iz naselja Santiago del Príncipe, velik dio kojih su bili oslobođeni robovi;<ref name="Wheat">Wheat, str. 64</ref> lokalci su ih pobili, a tek ih je nekoliko uspjelo pobjeći.<ref>{{cite book|last1=Duro, Cesáreo Fernández|title=Armada española desde la unión de los reinos de Castilla y de León, Volume 3|date=1897|publisher=Museo Naval|page=112|url=https://books.google.com/books?id=UhHdh391DHcC|author1-link=Cesáreo Fernández Duro}}</ref> Drake je nakon toga naredio isplovljavanje prema [[Portobelo (Panama)|Porto Bellu]], međutim i sam je u tom trenutku teško bolovao od [[dizenterija|dizenterije]].<ref name="Marley136"/> U noći s [[28. siječnja|28.]] na [[29. siječnja]] [[1596.]] godine, Francis Drake podlegao je dizenteriji na svom brodu, ''Defiance''. Prethodnog je jutra, prije smrti, Drake zahtijevao da mu se nakon smrti stavi oklop. Pokopan je na moru, nedaleko od otoka Buenaventure u blizini Porto Bella.<ref name="Kelsey"/> Baskerville je tada preuzeo komandu nad flotom, a nakon što je razmatrao novi napad na Santu Martu, odlučio je shrvanu flotu odvesti prema [[Santiago (kolonija)|Santiagu]].<ref name="Sugden313"/> Prema informacijama koje su imali, Španjolci su bili poslali oko 60 brodova iz Španjolske kako bi ih presreli, nakon čega je dogovoren drugi plan bijega, a flota je zbila redove i reorganizirala se.<ref name="Marley136"/> Na koncu su uspjeli pobjeći i vratiti se u Englesku, ali su na putu izgubili brodice ''Elizabeth'' i ''Delight''.<ref name="Wernham188">Wernham, str. 51</ref> == Posljedice == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] odsr2p5mt2mspwi9od3884rmv2dk4hr 42680404 42680403 2026-08-21T17:20:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Posljedice */ 42680404 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> [[File:Gheeraerts Francis Drake 1591.jpg|thumb|left|220px|Admiral i gusar Sir [[Francis Drake]] predvodio je engleske trupe u neuspješnom napadu na Panamu [[1596.]] godine.]] Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == Drakeova flota se [[6. siječnja]] [[1596.]] godine usidrila ispred [[Nombre de Dios]]a bez ikakvog otpora. Nakon toga su čamcima došli do kopna i napali malenu utvrdu koja je stajala između njih i grada; stotinjak branitelja utvrde se razbježalo,<ref name="Marley136"/> a Baskervilleove trupe ušle su u grad, međutim plijen je bio vrlo malen.<ref name="Bradley122"/> Španjolci su bilu upozoreni na napad pa su se razbježali po okolnoj džungli i napustili grad.<ref name="Sugden311">Sugden, str. 311-12</ref> Kao i ranije, Drake je objavio otkupninu za grad, ali kako dva tjedna nije dobio nikakav odgovor dao ga je spaliti; u gradu nije bilo novca, ali su Drakeovi ljudi opljačkali usidrene španjolske brodove te omanju stražarnicu u kojoj su pronašli nešto dragocjenosti.<ref>{{cite book|last1=Grant|first1=James|title=British battles on land and sea, Volume 1|date=1873|publisher=Cassell, Petter, Galpin|page=178|url=https://books.google.com/books?id=u0kBAAAAQAAJ&pg=PA178}}</ref> [[File:Alonso de Sotomayor.JPG|thumb|220px|[[Alonso de Sotomayor]], koji je poslan iz [[Peru]]a, uspješno je obranio Panamu od engleskog napada.]] Kako bi se suprostavio raštrkanim španjolskim vojnicima, Baskerville je odabrao skupinu od 750 vojnika te je krenuo opasnom starom cestom kroz Panamu. Dva dana kasnije okupirao je selo Venta de la Quebrada, da bi sljedećeg dana naišao na veliki tjesnac nedaleko od sljedećeg naselja, Capirille. Baskervilleove su trupe bile premorene od puta – do tog su trenutka promarširali nekih 50-ak kilometara uz stalnu kišu i visoku vlažnost, a nastavak puta prema Capirilli donosio je još više padalina i strmo brdo. Španjolci, sedamdesetak kojih je predvodio satnik [[Juan Enríquez Conabut]], bili su postavili obranu na vrhu brda kako bi spriječili englesko napredovanje preko prevlake.<ref name="Andrews204">Andrews, str. 204-05</ref><ref name="Sugden311"/> Unatoč lošim uvjetima, Baskerville je naredio napad, što se pokazalo pogrešnom odlukom. Španjolci su bili spremni, a Englezi su tokom tri sata više puta pokušali demontirati španjolsku obranu, pri čemu su svaki put bili odbijeni i to uz velike gubitke.<ref name="Corbett398">[https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ Corbett, str. 398-99]</ref> Conabutovim se trupama tada pridružilo još pedesetak [[arkebuza|arkebuzijera]] koje je predvodio satnik [[Hernando de Lierno Agüero]], što se pokazalo presudnim.<ref name="Marley136"/> Kako je polovica municije i potrepština što ih je ponio bila uništena na kiši, Baskerville je shvatio da je osvajanje brda uzaludno; čak i kada bi uspio osvojiti brdo pored Capirille, Baskerville je shvatio da bi ga dalje čekao niz sličnih utvrda te da bi gubici u ljudstvu bili preveliki ako nastavi. Baskerville se tada odlučio povući i prepustiti brdo Španjolcima. Gubici na strani Engleza uključivali su preko 60 mrtvih ili ranjenih, uključujući i Baskervilleovog brata Nicholasa, dok su Španjolci izgubili tek sedam vojnika uz nepoznat broj ranjenika.<ref name="Sugden311"/> Bolesni i potpuno demoralizirani, Baskervilleovi su ljudi poslali pismo Drakeu da se nađe s njima na povratku s potrepštinama i 200 ljudi.<ref name="Bicheno"/> Oni su se u konačnici susreli [[22. siječnja]] u Nombre de Diosu, nakon čega su, potpuno demoralizirani, nastavili na zapad.<ref name="Andrews204"/> Dana [[27. siječnja]] usidrili su se nedaleko od [[Escudo de Veraguas (otok)|otoka Escudo de Veraguas]], međutim većina Drakeove flote bila je teško bolesna u tom trenutku.<ref name="Sugden313">Sugden, str. 313</ref> Otprilike 37 najzdravijih članova posade pokušalo je doći do pitke vode iz rijeke Fator, međutim napadnuti su od strane bijesnih Španjolaca iz naselja Santiago del Príncipe, velik dio kojih su bili oslobođeni robovi;<ref name="Wheat">Wheat, str. 64</ref> lokalci su ih pobili, a tek ih je nekoliko uspjelo pobjeći.<ref>{{cite book|last1=Duro, Cesáreo Fernández|title=Armada española desde la unión de los reinos de Castilla y de León, Volume 3|date=1897|publisher=Museo Naval|page=112|url=https://books.google.com/books?id=UhHdh391DHcC|author1-link=Cesáreo Fernández Duro}}</ref> Drake je nakon toga naredio isplovljavanje prema [[Portobelo (Panama)|Porto Bellu]], međutim i sam je u tom trenutku teško bolovao od [[dizenterija|dizenterije]].<ref name="Marley136"/> U noći s [[28. siječnja|28.]] na [[29. siječnja]] [[1596.]] godine, Francis Drake podlegao je dizenteriji na svom brodu, ''Defiance''. Prethodnog je jutra, prije smrti, Drake zahtijevao da mu se nakon smrti stavi oklop. Pokopan je na moru, nedaleko od otoka Buenaventure u blizini Porto Bella.<ref name="Kelsey"/> Baskerville je tada preuzeo komandu nad flotom, a nakon što je razmatrao novi napad na Santu Martu, odlučio je shrvanu flotu odvesti prema [[Santiago (kolonija)|Santiagu]].<ref name="Sugden313"/> Prema informacijama koje su imali, Španjolci su bili poslali oko 60 brodova iz Španjolske kako bi ih presreli, nakon čega je dogovoren drugi plan bijega, a flota je zbila redove i reorganizirala se.<ref name="Marley136"/> Na koncu su uspjeli pobjeći i vratiti se u Englesku, ali su na putu izgubili brodice ''Elizabeth'' i ''Delight''.<ref name="Wernham188">Wernham, str. 51</ref> == Posljedice == Iako je Drakeov napad propao, Englezi su uspjeli stvoriti financijske probleme Španjolskoj. Naime, zlato koje je poslano u Španjolsku te godine nije bilo dostatno tako da je [[Felipe II, kralj Španije|Felipe II.]] [[1597.]] godine proglasio bankrot i nije uspio dobiti zajam za posljednje dvije godine svoje vladavine.<ref name="Bicheno288">Bicheno, str. 288</ref> Vijesti o Drakeovoj smrti dočekane su s oduševljenjem u španjolskim kolonijama u Centralnoj Americi, dok su u Španjolskoj to vidjeli kao nebesku kaznu za sve probleme što ih je stvarao;<ref name="Benson228">Benson, str. 228</ref> pjesnik [[Lope de Vega]] napisao je trijumfalnu pjesmu povodom Drakeove smrti.<ref>{{cite book|last1=Hayes|first1=Francis C|title=Lope de Vega Volume 28|date=1967|publisher=Twayne Publishers|page=113|isbn=9780805729320|url=https://books.google.com/books?id=ZEusAAAAIAAJ}}</ref> U Engleskoj, kada je kraljica čula za poraz, zahtijevala je osvetu te je poslala [[George Clifford, 3. earl od Cumberlanda|Georgea Clifforda]] da okupira [[San Juan]].<ref>Van Middeldyk, str. 114</ref> Clifford je uspio u onome u čemu Drake nije te je [[Bitka kod San Juana (1598)|okupirao San Juan]] i držao ga gotovo dva mjeseca dok ga bolest nije prisilila na povlačenje.<ref name="Casiano">{{cite web|url=http://www.coffeericeandbeans.com/print/CB1600.html |title=1600: British for a while and other battles |publisher=Casiano Communications |year=2000 |access-date=2009-01-12}}</ref> Vjeruje se kako je Drakeov lijes spušten u vodu nedaleko od otoka Buenaventure, u blizini olupina brodova ''Elizabeth'' i ''Delight''. Iako su ronioci [[2011.]] godine pronašli olupine za koje se vjeruje da su od tih brodova, Drakeov lijes nije pronađen.<ref>{{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] 1rlsvu7bt2xo8ht64flr9ks94vicmpz 42680406 42680404 2026-08-21T17:21:45Z Edgar Allan Poe 29250 /* Napad na prevlaku */ 42680406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Drakeov napad na Panamu | dio = [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Drake burial Davidson.jpg | opis_slike = [[Thomas Davidson (slikar)|Thomas Davidson]]: ''Pogreb admirala Drakea'' ([[1914.]]) | datum = [[6. siječnja|6.]] – [[20. siječnja]] [[1596.]] | mjesto = [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = Španjolska pobjeda | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]] | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Alonso de Sotomayor]]|{{flagicon|ŠPA|1506}} [[Juan Enríquez Conabut]]}}}} | komandant2 = {{nowrap|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Francis Drake]]{{#tag:ref|Umro od dizenterije nedaleko od [[Portobelo (Panama)|Portobela]].<ref name="Kelsey">Kelsey, str. 390</ref>}}|{{flagicon|ENG}} [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]]}}}} | komandant3 = | snaga1 = {{ubl|Kopnene obrambene snage|200 vojnika}} | snaga2 = {{ubl|15 brodova|600 vojnika i mornara<ref name="Corbett">{{cite book|last1=Corbett|first1=Julian Stafford|title=Drake and the Tudor Navy, Volume 2 Drake and the Tudor Navy|date=1917|publisher=Longmans|pages=396–97|url=https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ}}</ref>}} | snaga3 = | gubici1 = Nepoznato | gubici2 = {{ubl|Velik broj časnika|2 potopljena broda<ref name="Marley136">Marley, str. 136-37</ref>}} | gubici3 = | napomene = }} '''Drakeov napad na Panamu''', poznat još i kao '''Obrana Paname''', bio je vojni sukob između [[Španjolski Imperij|Španjolske]] i [[Kraljevina Engleska|Engleske]] u sklopu [[Anglo-španjolski rat (1585–1604)|Anglo-španjolskog rata]] koji se odvio na području [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] tijekom siječnja [[1596.]] godine. Engleska pomorska ekspedicija kojom su zapovijedali [[Francis Drake]] i [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] napala je [[Tierra Firme|španjolske kopnene posjede u Panami]] preko [[Nombre de Dios]]a s ciljem prelaska preko prevlake.<ref name="Andrews">Andrews, str. 21-22</ref> Iako su engleske trupe bile brojnije, posadu su poharale razne bolesti poput [[dizenterija|dizenterije]], što je Španjolcima omogućilo da odbiju napad i obrane se. Slavni [[Francis Drake]] umro je od dizenterije tijekom ovog napada, a Englezi su bili prisiljeni na sramotno povlačenje, tijekom kojeg su bili izloženi opetovanim španjolskim napadima.<ref name="Marley136"/> == Pozadina == {{main|Bitka kod San Juana (1595)}} Nakon sramotnog poraza engleske flote kod [[Lisabon]]a [[1589.]] godine, kraljica [[Elizabeta I|Elizabeth I.]] poslala je admirale [[Francis Drake|Franciska Drakea]] i [[John Hawkins (admiral)|Johna Hawkinsa]] na ekspediciju prema [[Tierra Firme|španjolskim kopnenim posjedima u Centralnoj Americi]], nadajući se da bi tako mogla zadati udarac Španjolcima, s obzirom da su se tamo nalazili glavni izvori zlata i srebra u [[Španjolske Zapadne Indije|Zapadnim Indijama]]. Godine [[1595.]], Englezi su s 25 brodica i 2,500 vojnika pokušali osvojiti [[San Juan]] na [[Portoriko|Portoriku]], ali napad se pretvorio u novi poraz koji je ojačao španjolske obrambene kapacitete te obeshrabrio Drakea oko novih napada.<ref name="Marley136"/> Drake je odlučio isploviti prema jugu, nadajući se da će tamo pronaći lakše mete, međutim flotu su ubrzo pogodile bolesti; Hawkins je umro nedaleko od Portorika, tako da je [[Thomas Baskerville (general)|Thomas Baskerville]] postao Drakeov zamjenik.<ref name="Andrews152">Andrews, str. 152</ref> Ekspedicija je krenula prema Južnoj Americi, gdje je Drake [[18. prosinca]] uspio osvojiti grad [[Riohacha|Riohachu]] u današnjoj [[Kolumbija|Kolumbiji]], nakon čega je osvojio i okolna naselja i stekao veći plijen. Drake je Španjolcima ponudio vraćanje gradova uz plaćanje otkupnine, ali Španjolci su ga odbili, nakon čega je ekspresno spalio i uništio cijelo to područje.<ref name="Corbett"/> Drake je nakon toga krenuo na [[Santa Marta|Santu Martu]], a iako ih je grad dočekao napušten – jer su Španjolci bili upozoreni na njih dolazak – uspjeli su zarobiti španjolskog guvernera Francisca Ordoneza Floresa. Španjolci su platili otkupninu od 4,000 dukata za njegovo oslobođenje, međutim Drake je nakon puštanja guvernera zapalio grad.<ref name="Andrews192">Andrews, str. 192-93</ref> Engleske su trupe tad već bile prilično desetkovane bolestima, tako da je napad na [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagenu de Indias]] ocijenjen previše riskantnim.<ref name="Marley136"/> Međutim, Drake je odlučio prijeći preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], nadajući se da će ju osvojiti i proglasiti engleskim teritorijem. Isplovili su prema gradu [[Nombre de Dios]], a Drake se nadao poslati Baskervillea s trupama prema [[Tihi ocean|Pacifiku]] i osvojiti [[Ciudad de Panamá|Panamu]], važnu bezu iz koje su zlato i srebro kretali prema Španjolskoj.<ref name="Andrews192"/> [[File:Gheeraerts Francis Drake 1591.jpg|thumb|left|220px|Admiral i gusar Sir [[Francis Drake]] predvodio je engleske trupe u neuspješnom napadu na Panamu [[1596.]] godine.]] Međutim, Španjolci su bili spremni.<ref name="Bradley122">Bradley, str. 122-23</ref> [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekralj Perua]] poslao je [[Alonso de Sotomayor|Alonsa de Sotomayora]] u Panamu kako bi pripremio obrane uz ''[[Camino Real]]'' i [[Chagres (rijeka)|rijeku Chagres]].<ref name="Bicheno">Bicheno, str. 285-86</ref> == Napad na prevlaku == Drakeova flota se [[6. siječnja]] [[1596.]] godine usidrila ispred [[Nombre de Dios]]a bez ikakvog otpora. Nakon toga su čamcima došli do kopna i napali malenu utvrdu koja je stajala između njih i grada; stotinjak branitelja utvrde se razbježalo,<ref name="Marley136"/> a Baskervilleove trupe ušle su u grad, međutim plijen je bio vrlo malen.<ref name="Bradley122"/> Španjolci su bilu upozoreni na napad pa su se razbježali po okolnoj džungli i napustili grad.<ref name="Sugden311">Sugden, str. 311-12</ref> Kao i ranije, Drake je objavio otkupninu za grad, ali kako dva tjedna nije dobio nikakav odgovor dao ga je spaliti; u gradu nije bilo novca, ali su Drakeovi ljudi opljačkali usidrene španjolske brodove te omanju stražarnicu u kojoj su pronašli nešto dragocjenosti.<ref>{{cite book|last1=Grant|first1=James|title=British battles on land and sea, Volume 1|date=1873|publisher=Cassell, Petter, Galpin|page=178|url=https://books.google.com/books?id=u0kBAAAAQAAJ&pg=PA178}}</ref> [[File:Alonso de Sotomayor.JPG|thumb|220px|[[Alonso de Sotomayor]], koji je poslan iz [[Peru]]a, uspješno je obranio Panamu od engleskog napada.]] Kako bi se suprostavio raštrkanim španjolskim vojnicima, Baskerville je odabrao skupinu od 750 vojnika te je krenuo opasnom starom cestom kroz Panamu. Dva dana kasnije okupirao je selo Venta de la Quebrada, da bi sljedećeg dana naišao na veliki tjesnac nedaleko od sljedećeg naselja, Capirille. Baskervilleove su trupe bile premorene od puta – do tog su trenutka promarširali nekih 50-ak kilometara uz stalnu kišu i visoku vlažnost, a nastavak puta prema Capirilli donosio je još više padalina i strmo brdo. Španjolci, sedamdesetak kojih je predvodio satnik [[Juan Enríquez Conabut]], bili su postavili obranu na vrhu brda kako bi spriječili englesko napredovanje preko prevlake.<ref name="Andrews204">Andrews, str. 204-05</ref><ref name="Sugden311"/> Unatoč lošim uvjetima, Baskerville je naredio napad, što se pokazalo pogrešnom odlukom. Španjolci su bili spremni, a Englezi su tokom tri sata više puta pokušali demontirati španjolsku obranu, pri čemu su svaki put bili odbijeni i to uz velike gubitke.<ref name="Corbett398">[https://books.google.com/books?id=EgFWAAAAYAAJ Corbett, str. 398-99]</ref> Conabutovim se trupama tada pridružilo još pedesetak [[arkebuza|arkebuzijera]] koje je predvodio satnik [[Hernando de Lierno Agüero]], što se pokazalo presudnim.<ref name="Marley136"/> Kako je polovica municije i potrepština što ih je ponio bila uništena na kiši, Baskerville je shvatio da je osvajanje brda uzaludno; čak i kada bi uspio osvojiti brdo pored Capirille, Baskerville je shvatio da bi ga dalje čekao niz sličnih utvrda te da bi gubici u ljudstvu bili preveliki ako nastavi. Baskerville se tada odlučio povući i prepustiti brdo Španjolcima. Gubici na strani Engleza uključivali su preko 60 mrtvih ili ranjenih, uključujući i Baskervilleovog brata Nicholasa, dok su Španjolci izgubili tek sedam vojnika uz nepoznat broj ranjenika.<ref name="Sugden311"/> Bolesni i potpuno demoralizirani, Baskervilleovi su ljudi poslali pismo Drakeu da se nađe s njima na povratku s potrepštinama i 200 ljudi.<ref name="Bicheno"/> Oni su se u konačnici susreli [[22. siječnja]] u Nombre de Diosu, nakon čega su, potpuno demoralizirani, nastavili na zapad.<ref name="Andrews204"/> Dana [[27. siječnja]] usidrili su se nedaleko od [[Escudo de Veraguas (otok)|otoka Escudo de Veraguas]], međutim većina Drakeove flote bila je teško bolesna u tom trenutku.<ref name="Sugden313">Sugden, str. 313</ref> Otprilike 37 najzdravijih članova posade pokušalo je doći do pitke vode iz rijeke Fator, međutim napadnuti su od strane bijesnih Španjolaca iz naselja Santiago del Príncipe, velik dio kojih su bili oslobođeni robovi;<ref name="Wheat">Wheat, str. 64</ref> lokalci su ih pobili, a tek ih je nekoliko uspjelo pobjeći.<ref>{{cite book|last1=Duro, Cesáreo Fernández|title=Armada española desde la unión de los reinos de Castilla y de León, Volume 3|date=1897|publisher=Museo Naval|page=112|url=https://books.google.com/books?id=UhHdh391DHcC|author1-link=Cesáreo Fernández Duro}}</ref> Drake je nakon toga naredio isplovljavanje prema [[Portobelo (Panama)|Porto Bellu]], međutim i sam je u tom trenutku teško bolovao od [[dizenterija|dizenterije]].<ref name="Marley136"/> U noći s [[28. siječnja|28.]] na [[29. siječnja]] [[1596.]] godine, Francis Drake podlegao je dizenteriji na svom brodu, ''Defiance''. Prethodnog je jutra, prije smrti, Drake zahtijevao da mu se nakon smrti stavi oklop. Pokopan je na moru, nedaleko od otoka Buenaventure u blizini Porto Bella.<ref name="Kelsey"/> Baskerville je tada preuzeo komandu nad flotom, a nakon što je razmatrao novi napad na Santu Martu, odlučio je shrvanu flotu odvesti prema [[Santiago (kolonija)|Santiagu]].<ref name="Sugden313"/> Prema informacijama koje su imali, Španjolci su bili poslali oko 60 brodova iz Španjolske kako bi ih presreli, nakon čega je dogovoren drugi plan bijega, a flota je zbila redove i reorganizirala se.<ref name="Marley136"/> Na koncu su, nakon [[Bitka kod Pinosa|kraćeg sukoba kod otoka Pinos]],<ref name="Andrews"/> uspjeli pobjeći i vratiti se u Englesku, ali su na putu izgubili brodice ''Elizabeth'' i ''Delight''.<ref name="Wernham188">Wernham, str. 51</ref> == Posljedice == Iako je Drakeov napad propao, Englezi su uspjeli stvoriti financijske probleme Španjolskoj. Naime, zlato koje je poslano u Španjolsku te godine nije bilo dostatno tako da je [[Felipe II, kralj Španije|Felipe II.]] [[1597.]] godine proglasio bankrot i nije uspio dobiti zajam za posljednje dvije godine svoje vladavine.<ref name="Bicheno288">Bicheno, str. 288</ref> Vijesti o Drakeovoj smrti dočekane su s oduševljenjem u španjolskim kolonijama u Centralnoj Americi, dok su u Španjolskoj to vidjeli kao nebesku kaznu za sve probleme što ih je stvarao;<ref name="Benson228">Benson, str. 228</ref> pjesnik [[Lope de Vega]] napisao je trijumfalnu pjesmu povodom Drakeove smrti.<ref>{{cite book|last1=Hayes|first1=Francis C|title=Lope de Vega Volume 28|date=1967|publisher=Twayne Publishers|page=113|isbn=9780805729320|url=https://books.google.com/books?id=ZEusAAAAIAAJ}}</ref> U Engleskoj, kada je kraljica čula za poraz, zahtijevala je osvetu te je poslala [[George Clifford, 3. earl od Cumberlanda|Georgea Clifforda]] da okupira [[San Juan]].<ref>Van Middeldyk, str. 114</ref> Clifford je uspio u onome u čemu Drake nije te je [[Bitka kod San Juana (1598)|okupirao San Juan]] i držao ga gotovo dva mjeseca dok ga bolest nije prisilila na povlačenje.<ref name="Casiano">{{cite web|url=http://www.coffeericeandbeans.com/print/CB1600.html |title=1600: British for a while and other battles |publisher=Casiano Communications |year=2000 |access-date=2009-01-12}}</ref> Vjeruje se kako je Drakeov lijes spušten u vodu nedaleko od otoka Buenaventure, u blizini olupina brodova ''Elizabeth'' i ''Delight''. Iako su ronioci [[2011.]] godine pronašli olupine za koje se vjeruje da su od tih brodova, Drakeov lijes nije pronađen.<ref>{{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|editor1-last=Andrews|editor1-first=Kenneth R|title=The Last Voyage of Drake and Hawkins Hakluyt Society, Second Series|date=2017|publisher=Routledge|isbn=9781317026280}} * {{cite book|last1=Benson|first1=E.F|title=Sir Francis Drake|date=2012|publisher=BoD – Books on Demand|isbn=9783863825294}} * {{cite book|last=Bicheno|first=Hugh|title=Elizabeth's Sea Dogs: How England's Mariners Became the Scourge of the Seas|year=2012|publisher=Conway|isbn= 978-1844861743}} * {{cite book|last= Bradley|first=Peter T|title=British Maritime Enterprise in the New World: From the Late 15th to the Mid-18th Century|year=2000|publisher=Edwin Mellen Press Ltd|isbn=978-0773478664}} * {{cite book|last=Keeler|first=Mary Frear|title= Sir Francis Drake's West Indian Voyage, 1585-86 (Second Series)|year= 1999|publisher=Hakluyt Society|isbn=978-0904180015}} * {{cite book|last=Kelsey|first=Harry|title=Sir Francis Drake: The Queen's Pirate|year=2012|publisher=Yale University Press; 1st Ed|isbn=978-0300071825|url-access=registration|url=https://archive.org/details/sirfrancisdrakeq00kels}} * {{cite book|last=Jowitt |first=Claire|title=Pirates? the Politics of Plunder, 1550-1650|year=2007|publisher=[[American Institute of Aeronautics and Astronautics]]|location=Reston, Virginia |isbn=978-0230003279|page=138}} * {{cite book|last=Marley|first=David|title=Wars of the Americas: A Chronology of Armed Conflict in the Western Hemisphere|publisher= ABC-CLIO |year=2008|isbn= 978-1598841008}} * {{cite book|last= Van Middeldyk|first= R. A|title=The History of Puerto Rico|year= 2008|publisher=Echo Library|isbn=978-1-4068-7497-6}} * {{cite book|last=Sugden|first=John|title=Sir Francis Drake|year= 2004|publisher= Penguin Books|isbn= 978-1844137626}} * {{cite book|last1=Wheat|first1=David|title=Atlantic Africa and the Spanish Caribbean, 1570-1640|date=2016|publisher=UNC Press Books|isbn=9781469623801}} == Vanjske veze == * {{cite news |last1=Henderson |first1=Barney |title=Sir Francis Drake's final fleet 'discovered off the coast of Panama' |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/centralamericaandthecaribbean/panama/8847105/Sir-Francis-Drakes-final-fleet-discovered-off-the-coast-of-Panama.html |access-date=14 September 2019 |work=Daily Telegraph |date=24 October 2011}} {{Authority control}} [[Kategorija:1596.]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Historija Paname]] 6gvmsyasyhr8quebj219e5xenqrf2tj Obrana Paname 0 4724835 42680341 2026-08-21T13:39:25Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Drakeov napad na Panamu]] 42680341 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Drakeov napad na Panamu]] gd9tu64kb8pw2komx9zi33g46naw689 Serbija 0 4724836 42680347 2026-08-21T13:53:42Z SrpskiAnonimac 101643 Nova stranica: '''Serbija''' ima više značenja: * Serbija, čest naziv za [[Srbija|Srbiju]] na drugim jezicima. * Nova Serbija (Novo-Serbija), slavenosrpski naziv za [[Nova Srbija (oblast)|Novu Srbiju]] (Novosrbiju). == Vidi još== * Slaveno-Serbija (Slavo-Serbija), slavenosrpski naziv za [[Slavenosrbija|Slavenosrbiju]] (Slavosrbiju). * [[Srbija (razvrstavanje)]] * [[Lužica|Sorbija]] {{razvrstavanje}} 42680347 wikitext text/x-wiki '''Serbija''' ima više značenja: * Serbija, čest naziv za [[Srbija|Srbiju]] na drugim jezicima. * Nova Serbija (Novo-Serbija), slavenosrpski naziv za [[Nova Srbija (oblast)|Novu Srbiju]] (Novosrbiju). == Vidi još== * Slaveno-Serbija (Slavo-Serbija), slavenosrpski naziv za [[Slavenosrbija|Slavenosrbiju]] (Slavosrbiju). * [[Srbija (razvrstavanje)]] * [[Lužica|Sorbija]] {{razvrstavanje}} s8raq7aokpzu1iercjfmu8rti8gj3g1 Prirodni odabir 0 4724837 42680353 2026-08-21T14:13:06Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Prirodna selekcija]] 42680353 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Prirodna selekcija]] bm7vi2homlz2l57d3u1nu2rk3mhuqr7 Heterokarion 0 4724838 42680355 2026-08-21T14:15:54Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]] U biologiji, '''heterokarion''' je [[višejedarna ćelija|višejedarna]] [[Ćelija (biologija)|ćelija]] koja sadrži genetski različita [[Ćelijsko jedro|jedra]]. To je posebna vrsta [[sincicij]]a. Može nastati prirodno, kao kod [[micelij]]a [[gljiva]] tokom spolnog razmnožavanja, ili vještački, eksperimentalnim spajanjem dvije genetski različite ćelije, npr. u tehnologija hibridoma|tehnologij... 42680355 wikitext text/x-wiki [[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]] U biologiji, '''heterokarion''' je [[višejedarna ćelija|višejedarna]] [[Ćelija (biologija)|ćelija]] koja sadrži genetski različita [[Ćelijsko jedro|jedra]]. To je posebna vrsta [[sincicij]]a. Može nastati prirodno, kao kod [[micelij]]a [[gljiva]] tokom spolnog razmnožavanja, ili vještački, eksperimentalnim spajanjem dvije genetski različite ćelije, npr. u [[tehnologija hibridoma|tehnologiji hibridoma]]. == Etimologija == Termin '''''heterokarioza''''', koji se koristi za opisivanje posjedovanja genetski različitih jedara, posuđen je iz njemačkog termina ''Heterokaryosis'', kojeg je skovao njemački botaničar Hans Burgeff u svom radu iz 1912. u kojem je opisao svoja istraživanja gljivice ''[[Phycomyces nitens]]''.<ref name=Strom2016>{{cite journal |last1=Strom |first1=Noah B. |last2=Bushley |first2=Kathryn E. |date=2016 |title=Two genomes are better than one: History, genetics, and biotechnological applications of fungal heterokaryons |journal=Fungal Biology and Biotechnology |volume=3 |pages=4 |doi=10.1186/s40694-016-0022-x |issn=2054-3085 |pmc=5611628 |pmid=28955463 |doi-access=free }}</ref> Zasnovan je na [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''hetero'', što znači "različit", i ''karyon'', što znači "jezgra" ili u ovom slučaju "jedro".<ref>{{cite web |title=heterokaryon |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/heterokaryon |publisher=[[Merriam-Webster]] |access-date=14 February 2025 }}</ref> == Prisustvo == Heterokarioni se susreću u životnom ciklusu kvasaca, na primjer ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', [[modelni organizam|modelnog organizma]] u genetici. Stadij heterokariona nastaje fuzijom dvije [[ploidija|haploidne]] ćelije. Taj prolazni heterokarion može proizvesti daljnje haploidne pupoljke ili se ćelijska jedra mogu spojiti i stvoriti diploidnu ćeliju, koja zatim može proći kroz [[mitoza|mitozu]]. === Trepljari === Termin heterokarion je prvi put korišten za [[trepljari|cilijatne]] [[protozoa|protozoe]] poput ''[[Tetrahymena]]''. Ta vrsta ima dvije vrste ćelijskih jedara - veliki, [[somatski]] [[makronukleus]] i mali, [[zametna linija|germinativni]] [[mikronukleus]]. Oba postoje u jednoj ćeliji istovremeno i obavljaju različite funkcije, s različitim [[citologija|citološkim]] i [[biohemija|biohemijskim]] svojstvima. === Prave gljive === Mnoge gljive (naročito one koje žive u [[mikoriza|mikorizi]] sa drvećem) ispoljavaju heterokariozu. Haploidna jedra unutar micelija mogu se međusobno razlikovati ne samo akumuliranjem [[mutacija]], već i nespolnim spajanjem genetski različitih gljivičnih [[hifa]], iako kod gljiva postoji sistem prepoznavanja "ja/nije ja" i obično sprječava spajanje sa gljivom koja "nije ja".<ref>Glass, N. L. and I. Kaneko. 2003. Fatal attraction: Nonself recognition and heterokaryon incompatibility in filamentous fungi. ''Eukaryotic Cell'', 2:1-8</ref><ref name=Strom2016/> Heterokarioza je također česta pri parenju, kao kod Dikarya ([[Ascomycota]] i [[Basidiomycota]]). Parenje zahtijeva susret dva haploidna jedra kompatibilnih tipova parenja. Ova jedra se ne spajaju odmah i ostaju haploidna u n+n stanju do samog početka [[mejoza|mejoze]]: taj fenomen se naziva odgođena [[kariogamija]]. Heterokarioza može dovesti do jedinki koje imaju različita jedra u različitim dijelovima svog micelija, iako je kod askomiceta, posebno kod "[[Neurospora]]", dokazano da jedra prolaze kroz micelij i miješaju se u njemu.<ref>Roper, M., C. Ellison, J. W. Taylor, and N. L. Glass. 2011. Nuclear and Genome Dynamics in Multinucleate Ascomycete Fungi. ''Current Biology'' 21:R786-R793</ref> U heterokarionima, sam pojam ''jedinke'' postaje nejasan jer pravilo "jedan genom = jedna jedinka" više ne vrijedi.<ref>King R.C., Stansfield W.D. & Mulligan P.K. 2006. ''A dictionary of genetics''. 7th ed, Oxford. p.204</ref> Genetska heterogenost unutar jedinke se obično smatra štetnom, jer se sebične varijante ("varalice") mogu [[prirodni odabir|odabrati]] i poremetiti integritet na nivou jedinke.<ref>Maynard-Smith, J. and E. Szathmary. 1995. The major transitions in evolution. Oxford University Press</ref> === Sluzave plijesni === Heterokarioza je najčešća kod gljiva, ali se javlja i kod [[sluzave plijesni|sluzavih plijesni]]. To se dešava zato što su jedra u "plazmodijskom" obliku proizvod mnogih parnih fuzija između [[ameba|ameboidnih]] [[ploidija|haploidnih]] jedinki. Kada se genetski divergentna jedra spoje u plazmodijskom obliku, pokazalo se da se pojavljuju "varalice". To znači da, kada se spoje genetski različite jedinke, neka od njihovih jedara mogu imati mutacije/[[genotip]]ove koji im daju prednost u odnosu na druga jedra. Takva jedra mogu, na primjer, uzimati više resursa ili ostvarivati veću vlastitu reproduktivnu korist, a manje pridonositi zajedničkoj strukturi. Zato se nazivaju varalicama – jer „varaju” sistem saradnje. To znači da je za stabilno funkcioniranje tog višestaničnog/plazmodijalnog organizma korisno da se spajaju genetski slične ameboidne stanice. Ako su genetski jako različite, povećava se mogućnost da će se pojaviti „varalački” genotipovi koji iskorištavaju ostale. Ako su genetski slične, njihovi interesi su više usklađeni, pa je lakše održati zajednički plazmodij. Prema tome, genetska homogenost među ameboidima koji se spajaju služi za održavanje višećelijskog plazmodija.<ref>Kuzdzal-Fick, J. J., S. A. Fox, J. E. Strassmann, and D. C. Queller. 2011. High Relatedness is Necessary and Sufficient to Maintain Multicellularity in Dictyostelium. ''Science'' 334:1548-1551</ref> == Umjetni heterokarion == Medicinski primjer je heterokarion sastavljen od jedara kod [[Hurlerov sindrom|Hurlerovog sindroma]] i [[Hunterov sindrom|Hunterovog sindroma]]. Obje bolesti rezultiraju problemima u metabolizmu mukopolisaharida. Međutim, heterokarion jedara kod obiju bolesti pokazuje normalan metabolizam mukopolisaharida, što dokazuje da ta dva sindroma utiču na različite proteine ​​i stoga se mogu međusobno korigovati u heterokarionu. == Povezano == * [[Dikarion]] * [[Heterohronija]] == Reference == {{reflist|25em}} == Vanjske poveznice == {{wiktionary}} * [http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 MedicineNet.com] [[Kategorija:Celularna biologija]] [[Kategorija:Eukariotske ćelije]] [[Kategorija:Mikologija]] h2g8io2l04a2c1ru12xfhyh8tvc3rqi 42680484 42680355 2026-08-21T23:05:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42680484 wikitext text/x-wiki [[File:Fungus cell cycle-en.svg|thumb|Heterokarion u gljivičnoj mitozi]] U biologiji, '''heterokarion''' je [[višejedarna ćelija|višejedarna]] [[Ćelija (biologija)|ćelija]] koja sadrži genetski različita [[Ćelijsko jedro|jedra]]. To je posebna vrsta [[sincicij]]a. Može nastati prirodno, kao kod [[micelij]]a [[gljiva]] tokom spolnog razmnožavanja, ili vještački, eksperimentalnim spajanjem dvije genetski različite ćelije, npr. u [[tehnologija hibridoma|tehnologiji hibridoma]]. == Etimologija == Termin '''''heterokarioza''''', koji se koristi za opisivanje posjedovanja genetski različitih jedara, posuđen je iz njemačkog termina ''Heterokaryosis'', kojeg je skovao njemački botaničar Hans Burgeff u svom radu iz 1912. u kojem je opisao svoja istraživanja gljivice ''[[Phycomyces nitens]]''.<ref name=Strom2016>{{cite journal |last1=Strom |first1=Noah B. |last2=Bushley |first2=Kathryn E. |date=2016 |title=Two genomes are better than one: History, genetics, and biotechnological applications of fungal heterokaryons |journal=Fungal Biology and Biotechnology |volume=3 |pages=4 |doi=10.1186/s40694-016-0022-x |issn=2054-3085 |pmc=5611628 |pmid=28955463 |doi-access=free }}</ref> Zasnovan je na [[grčki jezik|grčkim]] riječima ''hetero'', što znači "različit", i ''karyon'', što znači "jezgra" ili u ovom slučaju "jedro".<ref>{{cite web |title=heterokaryon |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/heterokaryon |publisher=[[Merriam-Webster]] |access-date=14 February 2025 }}</ref> == Prisustvo == Heterokarioni se susreću u životnom ciklusu kvasaca, na primjer ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'', [[modelni organizam|modelnog organizma]] u genetici. Stadij heterokariona nastaje fuzijom dvije [[ploidija|haploidne]] ćelije. Taj prolazni heterokarion može proizvesti daljnje haploidne pupoljke ili se ćelijska jedra mogu spojiti i stvoriti diploidnu ćeliju, koja zatim može proći kroz [[mitoza|mitozu]]. === Trepljari === Termin heterokarion je prvi put korišten za [[trepljari|cilijatne]] [[protozoa|protozoe]] poput ''[[Tetrahymena]]''. Ta vrsta ima dvije vrste ćelijskih jedara - veliki, [[somatski]] [[makronukleus]] i mali, [[zametna linija|germinativni]] [[mikronukleus]]. Oba postoje u jednoj ćeliji istovremeno i obavljaju različite funkcije, s različitim [[citologija|citološkim]] i [[biohemija|biohemijskim]] svojstvima. === Prave gljive === Mnoge gljive (naročito one koje žive u [[mikoriza|mikorizi]] sa drvećem) ispoljavaju heterokariozu. Haploidna jedra unutar micelija mogu se međusobno razlikovati ne samo akumuliranjem [[mutacija]], već i nespolnim spajanjem genetski različitih gljivičnih [[hifa]], iako kod gljiva postoji sistem prepoznavanja "ja/nije ja" i obično sprječava spajanje sa gljivom koja "nije ja".<ref>Glass, N. L. and I. Kaneko. 2003. Fatal attraction: Nonself recognition and heterokaryon incompatibility in filamentous fungi. ''Eukaryotic Cell'', 2:1-8</ref><ref name=Strom2016/> Heterokarioza je također česta pri parenju, kao kod Dikarya ([[Ascomycota]] i [[Basidiomycota]]). Parenje zahtijeva susret dva haploidna jedra kompatibilnih tipova parenja. Ova jedra se ne spajaju odmah i ostaju haploidna u n+n stanju do samog početka [[mejoza|mejoze]]: taj fenomen se naziva odgođena [[kariogamija]]. Heterokarioza može dovesti do jedinki koje imaju različita jedra u različitim dijelovima svog micelija, iako je kod askomiceta, posebno kod "[[Neurospora]]", dokazano da jedra prolaze kroz micelij i miješaju se u njemu.<ref>Roper, M., C. Ellison, J. W. Taylor, and N. L. Glass. 2011. Nuclear and Genome Dynamics in Multinucleate Ascomycete Fungi. ''Current Biology'' 21:R786-R793</ref> U heterokarionima, sam pojam ''jedinke'' postaje nejasan jer pravilo "jedan genom = jedna jedinka" više ne vrijedi.<ref>King R.C., Stansfield W.D. & Mulligan P.K. 2006. ''A dictionary of genetics''. 7th ed, Oxford. p.204</ref> Genetska heterogenost unutar jedinke se obično smatra štetnom, jer se sebične varijante ("varalice") mogu [[prirodni odabir|odabrati]] i poremetiti integritet na nivou jedinke.<ref>Maynard-Smith, J. and E. Szathmary. 1995. The major transitions in evolution. Oxford University Press</ref> === Sluzave plijesni === Heterokarioza je najčešća kod gljiva, ali se javlja i kod [[sluzave plijesni|sluzavih plijesni]]. To se dešava zato što su jedra u "plazmodijskom" obliku proizvod mnogih parnih fuzija između [[ameba|ameboidnih]] [[ploidija|haploidnih]] jedinki. Kada se genetski divergentna jedra spoje u plazmodijskom obliku, pokazalo se da se pojavljuju "varalice". To znači da, kada se spoje genetski različite jedinke, neka od njihovih jedara mogu imati mutacije/[[genotip]]ove koji im daju prednost u odnosu na druga jedra. Takva jedra mogu, na primjer, uzimati više resursa ili ostvarivati veću vlastitu reproduktivnu korist, a manje pridonositi zajedničkoj strukturi. Zato se nazivaju varalicama – jer „varaju” sistem saradnje. To znači da je za stabilno funkcioniranje tog višestaničnog/plazmodijalnog organizma korisno da se spajaju genetski slične ameboidne stanice. Ako su genetski jako različite, povećava se mogućnost da će se pojaviti „varalački” genotipovi koji iskorištavaju ostale. Ako su genetski slične, njihovi interesi su više usklađeni, pa je lakše održati zajednički plazmodij. Prema tome, genetska homogenost među ameboidima koji se spajaju služi za održavanje višećelijskog plazmodija.<ref>Kuzdzal-Fick, J. J., S. A. Fox, J. E. Strassmann, and D. C. Queller. 2011. High Relatedness is Necessary and Sufficient to Maintain Multicellularity in Dictyostelium. ''Science'' 334:1548-1551</ref> == Umjetni heterokarion == Medicinski primjer je heterokarion sastavljen od jedara kod [[Hurlerov sindrom|Hurlerovog sindroma]] i [[Hunterov sindrom|Hunterovog sindroma]]. Obje bolesti rezultiraju problemima u metabolizmu mukopolisaharida. Međutim, heterokarion jedara kod obiju bolesti pokazuje normalan metabolizam mukopolisaharida, što dokazuje da ta dva sindroma utiču na različite proteine ​​i stoga se mogu međusobno korigovati u heterokarionu. == Povezano == * [[Dikarion]] * [[Heterohronija]] == Reference == {{reflist|25em}} == Vanjske poveznice == {{wiktionary}} * [http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 MedicineNet.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130419084246/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3742 |date=2013-04-19 }} [[Kategorija:Celularna biologija]] [[Kategorija:Eukariotske ćelije]] [[Kategorija:Mikologija]] lt6v62letfxsripf71d4jmxuk8octl1 Heterokarioni 0 4724839 42680356 2026-08-21T14:16:21Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Heterokarion]] 42680356 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Heterokarion]] n6dhu7u8ukmax1j9fv2o36ebu3qautw Heterokarioza 0 4724840 42680357 2026-08-21T14:16:37Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Heterokarion]] 42680357 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Heterokarion]] n6dhu7u8ukmax1j9fv2o36ebu3qautw Leksička disambigvacija 0 4724842 42680368 2026-08-21T15:47:31Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Disambigvacija]] 42680368 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Disambigvacija]] m9hp5lmsiduru6oofx6bcvw4qg6g8h0 Višeznačnost 0 4724843 42680369 2026-08-21T15:51:29Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Disambigvacija]] 42680369 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Disambigvacija]] m9hp5lmsiduru6oofx6bcvw4qg6g8h0 Leksička višeznačnost 0 4724844 42680370 2026-08-21T15:51:33Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Disambigvacija]] 42680370 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Disambigvacija]] m9hp5lmsiduru6oofx6bcvw4qg6g8h0 Višeznačnica 0 4724845 42680371 2026-08-21T15:52:05Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Disambigvacija]] 42680371 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Disambigvacija]] m9hp5lmsiduru6oofx6bcvw4qg6g8h0 Bistrica (Sutla) 0 4724848 42680386 2026-08-21T16:38:43Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Bistrica (Sutla)]] na [[Bistrica (pritoka Sutle)]] 42680386 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bistrica (pritoka Sutle)]] jbwho41uoiib2e3z9hc8y4gdz3rfaxw Ilova 0 4724849 42680390 2026-08-21T16:48:40Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Ilova]] na [[Ilova (pritoka Lonje)]] 42680390 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ilova (pritoka Lonje)]] llni0lxxasmaigq1cabiqutm1k36byg Benedikt (razvrstavanje) 0 4724850 42680393 2026-08-21T16:50:20Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Benedikt (razvrstavanje)]] na [[Benedikt]] preko preusmjerenja: nazad, ne radimo preusmerenje do višeznačnica 42680393 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Benedikt]] fao9otum6i14lwmj7abg1zyev3jh2u5 Den Hag 0 4724852 42680411 2026-08-21T17:33:04Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Den Haag]] 42680411 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Den Haag]] 2j2arzglrrbtp1lc91ukep0ouxnt78l Ден Хаг 0 4724853 42680412 2026-08-21T17:33:14Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Den Haag]] 42680412 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Den Haag]] 2j2arzglrrbtp1lc91ukep0ouxnt78l Haag 0 4724854 42680422 2026-08-21T17:37:59Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Haag]] na [[Haag (razvrstavanje)]] 42680422 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Haag (razvrstavanje)]] oioeph7ap5ip3cs8j01r6kf3cc482a0 42680427 42680422 2026-08-21T17:39:29Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Haag (razvrstavanje)]] na [[Den Haag]] 42680427 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Den Haag]] 2j2arzglrrbtp1lc91ukep0ouxnt78l 42680435 42680427 2026-08-21T17:53:30Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Den Haag]] na [[Hag (razvrstavanje)]] 42680435 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hag (razvrstavanje)]] qest1x8i5avig749x58qfbcy9g9ksnr 42680447 42680435 2026-08-21T19:55:21Z SrpskiAnonimac 101643 Uklonjeno preusmjerenje na [[Hag (razvrstavanje)]] 42680447 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hag (razvrstavanje)] s7v5znjmqzwwsakrp4yc9wqujfpc7sq 42680448 42680447 2026-08-21T19:55:46Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Hag (razvrstavanje)]] 42680448 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hag (razvrstavanje)]] qest1x8i5avig749x58qfbcy9g9ksnr Razgovor:Haag 1 4724855 42680424 2026-08-21T17:37:59Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Haag]] na [[Razgovor:Haag (razvrstavanje)]] 42680424 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Haag (razvrstavanje)]] 8df8dff7vz5p0p93lcv74v5x98aozyb Haag (razvrstavanje) 0 4724856 42680430 2026-08-21T17:51:25Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Haag (razvrstavanje)]] na [[Hag (razvrstavanje)]] 42680430 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hag (razvrstavanje)]] qest1x8i5avig749x58qfbcy9g9ksnr Razgovor:Haag (razvrstavanje) 1 4724857 42680432 2026-08-21T17:51:25Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Haag (razvrstavanje)]] na [[Razgovor:Hag (razvrstavanje)]] 42680432 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Hag (razvrstavanje)]] 05jslr3ftd7839br0wg9z5cx5dv6jpr Сербија 0 4724858 42680478 2026-08-21T22:32:30Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Serbija]] 42680478 wikitext text/x-wiki #Redirect [[Serbija]] 4vqyv5rdh28yo3ggfa13qshzxoag43e Šablon:Izvlačenje 10 4724859 42680481 2026-08-21T22:46:22Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Šablon:Izvlaka]] 42680481 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Izvlaka]] m5l9nxrds9llrcnb4tqu48oenruo5vs Modul:Outdent 828 4724860 42680482 2026-08-21T22:48:14Z Aca 108187 + 42680482 Scribunto text/plain local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs function p.outdent (frame) local args = getArgs(frame) local width = 0 local reversed = args['reverse'] or args['indent'] or args['r'] or args['in'] -- aliases for reverse if not args[1] then args[1] = '' end -- un-nil args[1] width = width + select(2, string.gsub(args[1],':','')) -- increase by 1 for every : width = width + select(2, string.gsub(args[1],'*','')) -- increase by 1 for every * width = width + select(2, string.gsub(args[1],'#','')) * 2 -- increase by 2 for every # if width == 0 then width = tonumber(args[1]) end -- set width to args[1] if needed if not width then width = 10 end -- default width if width < 0 then width = -width reversed = not reversed end if width > 40 then width = 40 end -- max width width = width * 1.6 -- set width to proper width local top = '<span style="display:block;width:' .. width .. 'em;height:0.5em;' .. (width == 0 and '' or 'border-bottom:1px solid #a2a9b1;') .. 'border-' .. ((width == 0 or reversed) and 'left' or 'right') ..':1px solid #a2a9b1;"></span>' -- top half local bottom = '<span style="display:block;width:' .. width .. 'em;height:0.5em;border-' .. (reversed and 'right' or 'left') .. ':1px solid #a2a9b1;"></span>' -- bottom half local note = args[2] and '<span>([[Wikipedia:Indentation#Outdenting|outdent]])&#32;</span>' or '' -- note return '<div class="outdent-template" style="position:relative;left:1px;">' .. top .. bottom .. note .. '</div>'; end return p ppa0xo28z0hrlysoeg8mqir63wxnvv0 Fenicijci 0 4724861 42680487 2026-08-21T23:26:33Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Fenikija]] 42680487 wikitext text/x-wiki #redirect [[Fenikija]] 6n9f0vb5fdmjv79qgmuj68nwg71n6qs Avgust (car) 0 4724862 42680490 2026-08-22T00:32:37Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680490 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Car August 0 4724863 42680491 2026-08-22T00:34:23Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680491 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Car Avgust 0 4724864 42680492 2026-08-22T00:34:34Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680492 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Cezar Avgustus 0 4724865 42680494 2026-08-22T00:49:05Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680494 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Octavian Caesar 0 4724866 42680495 2026-08-22T00:53:08Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680495 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Octavian 0 4724867 42680496 2026-08-22T00:53:17Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680496 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Cezar August 0 4724868 42680507 2026-08-22T01:40:54Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680507 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb Cezar Avgust 0 4724869 42680508 2026-08-22T01:41:07Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[August (rimski car)]] 42680508 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[August (rimski car)]] 19uxpgjizi3pvdy2xhsfddesuydrbqb